ptkm_svapredavanja_zbirno

Pokretne mreže

Planiranje telekomunikacijskih mreža

* Autorizirana predavanja

Vrste službi i način rada mobilnih mreža

Pokretni sustavi osiguravaju: jednosmjerne ili dvosmjerne veze između

baznih postaja i onih u vozilima ili rukama pješaka.

Jednosmjerne veze služe za selektivno pozivanje osoba uz mogućnost

odašiljanja kratkih obavijesti.

Dvosmjerne veze rabe se za javni promet ili veze unutar pojedinih službi

(policija, elektroprivreda, željeznica, poduzeća za ceste...)

Pokretne veze u javnim mrežama moraju osigurati dupleksni rad.

VLR

ISDN

PSPDN

CSPDN

PSTN

PLMN

AUCHLR

GMSC

EIR

MSCBSC BTS

MS

KOMUTACIJSKI SUSTAV

SS

BS

TEMELJNA

POSTAJA

POKRETNA

POSTAJA

Struktura dvosmjerne pokretne mreže

Termini u procesu ćelijskog planiranja:

Radio coverage – definirana razina radiosignala

Cell – područje pokriveno sa BTS

Omni cell – ćelije u kojima antena zrači jednako u svim smjerovima

Sector cell – ćelija sa višesmjernim antenskim sustavom

Frequency reuse – proces ponovne uporabe frekvencije unutar ćelijske mreže

Grade Of Service (GOS) – dozvoljeni gubici

Site – geografska lokacija gdje je postavljena bazna postaja

3-Sector site – trosektorne ćelije

Cluster – područje u kojem su sve frekvencijske grupe iskorištene samo jednom

Ćelijsko planiranje (Ericsson)

Oblik ćelija

a) istostranični trokut b) kvadrat c) šesterokut

Ćelija (Cell) je osnovna jedinica sustava i definirana je kao područje pokrivanja jedne antene radio bazne postaje.

Oblik ćelije

⁄Omnidirectional cell ⁄3 sector cells

Grozd ćelija – skup ćelija unutar kojeg se svaki kanal pojavljuje jedanput

22babaN ++=

⁄a,b=cijeli brojevi ili 0

Pokrivenost se može ostvarivati 3-sektorskim baznim stanicama (A, B,C,D). Ovdje imamo jednu BTS (npr. A) s 3 usmjerene antene od 120°, tj.jedna BTS poslužuje 3 okolne ćelije (A1, A2 i A3) također šesterokutnogoblika.

Svaka ćelija je označena tj. identificirana jedinstvenim identifikacijskim CGI brojem (Cell Global Identity).

troćelijska struktura

oblik šesterokuta

⁄4/12 3/9

Skupina ćelija (cluster)

Oblik i veličina ćelija u praksi

Ovisi o:-izgrađenosti područja-tipu terena-kvantiteti prometa koji očekujemo i želimo omogućiti na području ćelije-specifičnostima kretanja korisničkih terminala kroz područje koje pokriva ćelija

Omni antene

Omni antene imaju kružno zračenje ako gledamo horizontalnu ravninu(tj. emitiraju radio signal ravnomjerno u krugu od 360° oko antene).Karakteristika im je da podjednako dobro primaju signale iz svihsmjerova horizontalne ravnine.

Vertikalni kut pokrivanja iznosi do 15°, odnosno češće i puno manje (8°-10°).

Ukoliko je vertikalni kut zračenja antene α npr. 15 stupnjeva, te je antena postavljena na visini h (na krovu neke zgrade, ili na nekom nosaču), i to vertikalno tj. tako da je os a vertikalnog zračenja horizontalna (paralelna sa tlom), onda izračun udaljenosti od bazne stanice gdje se emitirani radio valovi susreću s površinom zemlje glasi:

L = h / tg (α/2)

Primjer:

- h = 30 m- α = 15°L = 30 / tg (15° / 2)

= 228 m

Primjer

Sektorske antene

Horizontalni kut zračenja sektorske antene je manji od omni antena i to obično 120° (postoje i sektorske antene s kutom pokrivanja od 180°, 90° ili 75°).

Vertikalni kut zračenja ovih antena je i dalje relativno uzak (oko 30°), ali ipak nešto širi nego kod omni antena iste dobiti.

Razlika između usmjerenosti i dobitka?

Situaciju pokrivenosti iz prethodnog primjera s omni antenom možemo popraviti tako što ćemo umjesto nje koristiti sektorske antene (npr. 3 x 120°), ali ćemo sektorske antene ujedno nagnuti prema tlu za s=20° (tiltadjustment) u odnosu na vertikalnu osu.

Sada prijašnja formula za izračunavanje točke prestanka sive zone izgleda:

L = h / tg (α/2+s)

- h = 30 m- α = 15°- s = 20°L = 30 / tg (30/2 + 20)

= 58 m

Primjer

Pokrivenost mobilne

mreže[prema

http://www.worldtimezone.com/gsm.html

19.01.2013]

Dodjeljeni radiofrekvencijski spektar[izvor HAKOM]

1 - nije dopuštena uporaba nosioca frekvencije 882,4 MHz kod uzlazne veze i 927,4 MHz kod silazne veze;2 - minimalni razmak izmeñu GSM-R i ruba LTE kanala iznosi 200 kHz;3 - razmak izmeñu rubova GSM, UMTS ili LTE kanala izmeñu dva operatora nije obavezan u nekoordiniranom načinu rada.

Elementi planiranja:

1. Planiranje frekvencija (frekvencijska područja)

2. Planiranje kapaciteta (broj kanala)

3. Planiranje pokrivenosti radio signalom (razina signala)

Proces ćelijskog planiranja

• analiza prometa i pokrivenosti signalom

• nominalni plan ćelija

• pregled

• dizajn sustava

• implementacija sustava i podešavanja

• rast sustava

Primjer:

⁄Potrebno je raspodijeliti 20 frekvencija za oblik 3/9

Frekvencijske grupe A1 B1 C1 A2 B2 C2 A3 B3 C3

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Kanali

10 11 12 13 14 15 16 17 18

19 20

Izvedba sustava

Dimenzioniranje RBS opreme, BSC i MSC.

⁄Line topology

⁄Star configuration

⁄Ring topology

Vrijednosti električnog polja odašiljača na udaljenostima 100m,1km i 10km

Vrijednosti električnog polja za prijenosne uređaje

Primjer:

Odredite promet po korisniku ukoliko je prosječni broj poziva po satu 1, prosječno vrijeme razgovora 90s. Za izračunati promet, 10000 korisnika, 24 dostupne frekvencije, oblik ćelija 4/12, GOS 2% odredite broj trosektornihćelija.

mETn

A 253600

901

3600=

⋅=

⋅=

Broj frekvencija po ćeliji:2

12

24==BF

Broj prometnih kanala po ćeliji:TCHkanalikonBC 14).(282 =−⋅=

Promet po ćeliji (Erlangove tablice)

14 TCH

2% GOS 8,2 E/ćeliji

Broj TRX Konfiguracija SDCCH kanala Broj SDCCH

potkanala

Ukupni

SDCCH

kapacitet [Erl]

Broj TCH

kanala

Ukupni TCH

kapacitet [Erl]

Maksimalni omjer

SDCCH/TCH

1 SDCCH/4 4(3) 0,87(0,46) 7 2,9 30% (16%)

SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 6 2,3 120% (94%)

2 SDCCH/4 4(3) 0,87(0,46) 15 9 9,7% (5,1%)

SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 14 8,2 33% (27%)

SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 14 8,2 65% (56%)

2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 13 7,4 109% (100%)

3 SDCCH/4 4(3) 0,87(0,46) 23 15,8 5,5% (2,9%)

SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 22 14,9 18% (15%)

SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 22 14,9 36% (31%)

2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 21 14 58% (53%)

4 SDCCH/8 8(7) 2,7(2,2) 30 21,9 12% (10%)

SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 30 21,9 24% (21%)

2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 29 21 39% (35%)

SDCCH/4+2*SDCCH/8 20(19) 11,1(10,3) 29 21 53% (49%)

5 SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 38 29,1 18% (16%)

2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 37 28,3 29% (26%)

SDCCH/4+2*SDCCH/8 20(19) 11,1(10,3) 37 28,3 39% (36%)

3*SDCCH/8 24(23) 14,2(13,4) 36 27,3 52% (49%)

6 SDCCH/4+SDCCH/8 12(11) 5,3(4,6) 46 36,5 15% (13%)

2*SDCCH/8 16(15) 8,1(7,4) 45 35,6 23% (21%)

SDCCH/4+2*SDCCH/8 20(19) 11,1(10,3) 45 35,6 31% (29%)

3*SDCCH/8 24(23) 14,2(13,4) 44 34,7 41% (39%)

⁄Broj pretplatnika po ćeliji: 328025,0

2,8==BC

⁄Potreban broj ćelija: 30328

10000==PBC

Broj 3-sektorskih ćelija = 30/3 = 10

Početak mobilnih radio sustava

što veća zona pokrivanja

što manji broj odašiljača velike snage

visinski istaknute pozicije odašiljača

Porast

prometa

Složenije

usluge

Povećanje

kapaciteta

Rekonstrukcija

mreže

PONOVIMOOpćenito planiranje jedne mobilne mreže možemo podijeliti u nekoliko segmenata kojima se treba pristupiti, a koji su i međusobno ovisni:

1.) Frekvencijsko planiranje

2.) Planiranje kapaciteta različitih komponenata mreže

3.) Planiranje pokrivenosti područja radio signalom

Planiranje kapaciteta

Planiranja kapaciteta mreža- dimenzioniranje kanala (channel dimensioning),

Ulazne veličine: - broj i raspored korisnika- broj prometnih kanala koji su na raspolaganju, - kapacitet upravljačkih kanala potreban pri najvećem prometnom opterećenju.

gdje je:

p – broj poziva po korisniku i satu

T – prosječno trajanje poziva

A - (promet po korisniku)

3600

*TpA =

Vrste prometa:

- ponuđeni promet (korisnici)

- posluženi promet (sustav)

- odbačeni promet (GoS eng. Grade of Service) 1-5%

!...

!3!21

!),(32

n

AAAA

n

A

AnGoSn

n

+++++

=

• gdje je:

GoS – vjerojatnost blokiranja poziva A – ponuđeni promet (Erl)n - broj prometnih kanala (TCH)

Broj RF kanala Broj TCH kanala Promet, GoS 1%

1 6 1,91

2 14 7,35

3 22 13,65

4 30 20,33

5 38 27,25

SDCCHTCH

GoS1(A+A') GoS2(1-GoS1)A

(1-GoS1)A

(1-GoS1)A'

⁄(1-GoS2)(1-GoS1)A

GoS1(A+A')+GoS2(1-GoS1)A

A - promet TCH

A` - promet SDCCH

211 *)1( GoSGoSGoSGoStotal −+=

• Gdje je: - GoS1 – postotak blokiranja poziva na SDCCH kanalu

- GoS2 – postotak blokiranja na TCH kanalima

Preporuka Gos 1=Gos 2/9

• Primjer: Neka su zadana 3 RF kanala

A= 30 mE

GoS2= 2%

GoS1= 2/9%

A`=5,9 mE

- Potrebno je odrediti broj posluženih korisnika?

3 RF = 24 vremenska odsječka

1 – pilot kanal BCCH eng.Broadcast Control CHannel (obvezno po GSM preporuci)

1 – SDCCH (8 potkanala)

22 – prometni TCH kanali

22 TCH 2% GoS 14,9E 14,9E/30mE = 497 korisnika

1 SDCCH 2/9% GoS 2,31E 2,31E/5,9mE = 391 korisnik

3 RF = 24 vremenska odsječka

1 – pilot kanal BCCH eng.Broadcast Control CHannel (obvezno po GSM preporuci)

2 – SDCCH (8 potkanala)

21 – prometni TCH kanali

21 TCH 2% GoS 13,97E 13,97E/30mE = 465 korisnika

2 SDCCH 2/9% GoS 7,26E 7,26E/5,9mE = 1230 korisnik

Neučinkovitije korištenje resursa, zbog većeg broja SDCCH kanala

kanalabroj

GoSAkanalaostIskoristen

_

)1(_

−=

A – ukupni promet svih kanala u ćeliji

Re-uporaba frekvencija

Osnovni princip u dizajnu sustava je uzorak re-uporabe frekvencija.

Re-uporaba frekvencija je upotreba radio kanala na istoj nosećoj frekvenciji na

različitim geografskim područjima

⁻ pozicija mobilne stanice

⁻ nepravilnost terena

⁻ tip antene

⁻ usmjerenost ...

Više od: 9dB (frequency hopping)

12dB

Frekvencijsko skakanje znači promjenu radio kanala od okvira do okvira, redoslijed

skakanja u pojedinoj ćeliji određuje operater.

⁄f1

⁄f1

Istokanalna i susjednokanalna interferencija

Metode frekvencijskog povećanja kapaciteta

Varijacije sa frekvencijama uslijed potreba za povećanjem prometnog kapaciteta ćelije

Intermodulacija

Prisustvo neželjenih signalab koji su

stvoreni kombinacijom željenih signala

Planiranje pokrivenosti područja radio signalom

Kod planiranja pokrivenosti područja radio signalom prvotno mislimo na oblik i veličinu ćelija u mreži. Mnogo problema se javlja tijekom odašiljanja te rasprostiranja radio signala eterom, a ovo su neki od najčešćih:

• Gubitak staze (Path Loss)

• Zasjenjenje (Shadowing)

•Višestruki feding (Multipath fading)

A.) Rayleighev fedingB.) Vremenska disperzija (Time Dispersion)

Preklapanje informacija – problem vremenskog poravnavanja (Time Alignment)

Kombinirano prigušenje signala

[ ])()log()log(55.69.44)log(82.13 HMaRHBHBAL −−+−=

⁄Okumura-Hata algoritam

- gdje je: A=146.8 za urbana područje

A=136.9 za poluotvorena područja

A=118.3 otvorena područja

HB – visina antenskog sustava bazne postaje

HM – visina antene pokretne postaje

R- udaljenost od predajnika

α10=R

Radijus ćelije odreñuje se prema maksimalno dozvoljenim gubicima puta

)log(55.69.44

)()log(82.13max

HB

HMaHBALp

−

++−=α

)()( slantBTSaBTSfBTSduplBTSoutBTS LGLLPEIRP −+−−=

Efektivna izračena snaga bazne postaje (eng. Effective Isotropic Radiated Power)

designp SSEIRPL −=max

- gdje je SSdesign projektirana razina prijemnog signala

Primjer

Broj korisnika pokretnih komunikacija u RH [izvor HAKOM]

Primjer analize:

Sektorske analize

Telekomunikacije

http://www.eizg.hr/hr-HR/Sektorske-analize-993.aspx

Gustoća korisnika pokretnih komunikacija u RH [izvor HAKOM]

Preneseni brojevi u mobilnoj mreži u RH [izvor HAKOM]

Uvodno predavanjeZimski semestar 2013./2014.

Planiranje telekomunikacijskih

mreža [47802]

PTKM

Kolegij i izvođači

Ostale informacije

Studentske obveze i bodovanje

Sadržaj prezentacije

Polaganje kolegija

Uvjeti za polaganje kolegija

Nositelj kolegija: Prof.dr.sc. Zvonko Kavran

Ponedjeljak: 13:30h – 15:00hČetvrtak: 11:30h – 13:00h

soba broj 1-11, 1. kat, Borongaj, obj. 70e-mail: [email protected]

Ivan Grgurević, mag. ing. traff.

Utorak: 12:00h – 14:00h Četvrtak: 10:00h – 11:30h

soba broj P-13, 1. kat, Borongaj, obj. 71e-mail: [email protected]

Izvođači i termini konzultacija

SATNICA:

30 sati predavanja + 15 sati auditorne vježbe + 15 sati seminar

MJESTO I TERMIN ODRŽAVANJA:

ZUK Borongaj, objekt 71 Dvorana D5 (vježbe i seminar)Srijeda 12:00h-16:00h

O kolegiju

Nastavni materijali: www.fpz.hr/e-student

Planiranje telekomunikacijskih mreža – 6 ECTS bodova

O kolegiju

Uvod u planiranje u telekomunikacijamaStrategijsko planiranjeKratkoročno i srednjoročno planiranjePredviđanje telekomunikacijskih uslugaOdabir telekomunikacijskih usluga i opreme (specifikacije, zahtjevi, evaluacija odgovora, usluge lokalnog komutacijskog čvora, Internet usluge)Kontrola troškova u telekomunikacijamaOptimizacijske metodeRazvoj operativnog plana u telekomunikacijamaMenadžment telekomunikacijskih projekata (pregled, raspored, kontrola)Planiranje nepokretne mrežePlaniranje pokretne mrežePlaniranje mreža za prijenos podataka…

Sadržaj kolegija

Studentske obveze tijekom trajanja

kolegija

Redovito pohađanje predavanja i vježbi Izvršavanje obveza:

- izrada programskih i seminarskih zadataka- izrada e-bliceva- obrana izvršenih obveza

Programski zadaci i e-blicevi se preuzimaju putem e-student sustava

Točni termini preuzimanja i rokovi za predaju istih bit će kontinuirano objavljivani na predavanjima

Uvjeti za polaganje ispita

Struktura internih bodovaSegment: Moguće ostvariti maksimalno bodova:

Prisustvo na predavanjima: 45 (minimalno 70% termina)

Seminarski zadatak 20

Programski zadatak 15

e – test 10

Seminarski rad 40

NAPOMENA Svi bodovi se zbrajaju, potrebno je sakupiti

minimalno 50% mogućih bodova

Teme seminarskog rada biti će ponuđene putem službene web stranice predmeta (http://www.fpz.hr/planiranje) ili putem e-studenta (http://e-student.fpz.hr/) nakon 50% izvedene nastave.

Rok za predaju završne verzije seminarskog rada je 14.12.2013.

Seminarski rad pisati isključivo u skladu s uputama dostupnim putem e-studenta.


Seminarski rad


Seminarski rad

Ukoliko seminarski rad nije izrađen u skladu s uputama dostupnim putem e-studenta, u odbijenici nećete dobiti dodatna objašnjenja (ona već nalaze u uputama)

Svaki oblik plagiranja dijela ili cjelokupnog programskog zadatka/seminarskog zadatka/seminarskog rada povlači sankciju blokiranja mogućnosti stjecanja bodova iz kolegija na period od 3 mjeseca (svi segmenti)


Iznimno, prisustvo na nastavi može se nadoknaditi izradom dodatnog seminarskog rada (isključivo za odsustvo iz opravdanih razloga, a uz predočenje odgovarajuće potvrde ili ispričnice).

Opseg dodatnog seminarskog rada ovisi o broju izostanaka i o tematskim cjelinama koje student nije odslušao.


Studenti ponavljači prilikom ponovnog upisivanja kolegija usljedećoj akademskoj godini mogu stjecati bodove putemseminarskih radova/programskih zadataka/e-testova/ pismenog/usmenog dijela ispita.

Prisustvo na predavanjima i vježbama im se priznaje trajno i nisuobavezni u tom slučaju ponovo prisustvovati vježbama ipredavanjima.

Ostale informacije

Pismeni dio ispita:

5 računskih zadataka – 6 bodova (4x1bod + 1x2boda)60% bodova - pozitivna ocjena iz pismenog dijela ispita

Usmeni dio ispita:

Prvi dio ispita - pismeni dio – 8 teoretskih pitanja - 8 bodova(nužan uvjet: 1. pitanje =9 akronima (7/9 mora biti točno riješeno da bi se pregledavao ostatak ispita))

Ukoliko ste na prvom dijelu stekli >4 boda pristupate drugom dijelu usmenog ispita

Ostale informacije - ispit

Ostale informacije - ocjena

Konačna ocjena:

formira se na temelju postignuća tijekom nastave (programskizadaci, e-testovi, seminarski rad) i usmenog dijela ispita iliseminarskog rada, pismenog i usmenog dijela ispita.

Prezentacije s predavanja dostupne putem e-studentaMikula, M., Kavran, Z.: Planiranje TK mreža, Fakultet

prometnih znanosti, Zagreb, 1999. Green, J.H.: The Irwin Handbook of Telecommunications

Management, McGraw-Hill, USA, 2001. Dodd, A.Z.: Telekomunikacije, Algoritam, Zagreb, 2002.

Literatura i korisni linkovi

Korisni linkovi:

http://www.fpz.hr/planiranje/http://www.nsk.hr/http://www.dzs.hr/http://www.itu.int/http://www.carnet.hr/http://www.srce.hr/

http://www.mmtpr.hr/http://www.mfaforum.org/http://www.etsi.org/https://www.bluetooth.org/http://www.3gpp.org/http://www.metroethernetforum.org/http://www.ieee.org/portal/site

Puno sreće, uspjeha, novih znanja i kreativnosti tijekom studija

želi Vam tim kolegija


Pitanja

• Planiranje lokacije bazne postaje u ćelijskoj strukturi mreže (Case study)

• Frekvencijsko planiranje (Case study)

• Prognoziranje tk prometa (Case study)

• Automatsko lociranje vozila (AVL) (Primjeri primjene, opis rada sustava, frekvencijski spektar, načini slanja informacija, troškovi, primjeri i primjena sustava za informiranje korisnika, praćenje vozila...)

• Automatsko identificiranje vozila (AVI) (Primjeri primjene, opis rada sustava, frekvencijski spektar, načini slanja informacija, troškovi, primjeri i primjena sustava za informiranje korisnika, praćenje vozila...)

Teme seminarskih radova

• GNSS (frekvencijski spektar (GPS; GLONASS; GALILEO) kanali i kodiranje, korekcije GBAS i SBAS (kanali, kodiranje, frekvencije))

• Informiranje korisnika JPG-a QR kodovima (Case study, protokoli, načini kodiranja)

• VoIP u mobilnoj telefoniji ( potrebne nadogradnje sustava, isplativost usluge, interes korisnika i operatera)

• Analiza tk tržišta u RH (po uslugama analizirati udjele operatera na području mobilne telefonije, fiksne telefonije, širokopojasnih pristupa...)

• Prognoziranje kapaciteta za komutacijske čvorove (lokalne, ruralne, nacionalne mreže, Case study)

• Mjerenja i smimanja prometa (case study)


• Planiranje telekomunikacijske mreže sa topološkim i kvalitativnim ograničenjima (case study)

• Dimenzioniranje RBS opreme, BSC i MSC

• Sustav za potporu odlučivanju u procesu planiranja telekomunikacijske mreže

• Inteligentna CCTV

• Telekomunikacijske tehnologije u funkciji upravljanja prometom

• Service Delivery Platform

• Unos stvarne mreže u neki od GIS alata


• Linearno/ Dinamičko/ Objektno orijentirano programiranje u procesu planiranja telekomunikacijske mreže

• Data minning u procesu planiranja telekomunikacijske mreže

• Statističke metode u procesu planiranja telekomunikacijske mreže

• Planiranje pokrivenosti radio signalom (Case study)

• Planiranje mrežnih kapaciteta (Case study)

• Analiza djelotvornosti mobilnog radiosustava (Case study)


Općenito o planiranju


mreža

Komuniciranje . . . . . .

C.E.Shanon 1948:

“Osnovni je problem komuniciranja da se na nekoj točki reproducira, točno ili približno točno, poruka odabrana na nekoj drugoj točki”

Telekomunikacijama se smatra prijenos različitih vrsta informacija (zvuk, slika,

znak i dr.) na daljinu, uz pomoć nekog elektromagnetskog sustava.

TK vodom smatra se bilo kakav fizički medij - kovinski ili stakleni, koji služi za

prijenos informacija pomoću elektromagnetskih signala.

TK linijom smatra se skup TK vodova, koji su na određeni način povezani u cjelinu.

TK mrežom u užem smislu smatra se mnoštvo TK linija povezanih međusobno. U

širem smislu, TK mrežom smatraju se sva postrojenja preko kojih se ostvaruje TK

veza.

Telekomunikacijska mreža . . . . . .

“Telekomunikacijska mreža osigurava korisnicima usluge u prijenosu poruka”

T

T

T

T

KS KS

TS

krajnji uređaji

(terminali)

krajnji uređaji

(terminali)

komutacijski

sustav

komutacijski

sustav

prijenosni medij

(transmisijski sustav)

Telekomunikacijska mreža . . . . . .

Općenito se sustav telekomunikacija može podijeliti u tri osnovna

podsustava:

podsustav javnih telekomunikacija

podsustav funkcionalnih

telekomunikacija

podsustav posebnih

telekomunikacija

Struktura i sadržaj planiranja u telekomunikacijama mora se temeljiti na:

• analizi postojećeg stanja

• planovima proširenja

• ekonomskoj opravdanosti

• neizvjesnost projekta,

• dobro planiranje smanjuje rizik

• za dobro je planiranje važno da se ciljevi prate što više dugoročno i da se predvide svi mogući čimbenici

Na planiranje telekomunikacija utječu unutarnji i vanjski čimbenici

Dobro planiranje zahtijeva primjenu znanstvenih metoda, a time i izvođenje planiranja

treba izvoditi na visokoj stručnoj razini, uz najužu koordinaciju tehnike i tehnologije te

gospodarstva i financijskih institucija.

Vrste planova

Planovi s obzirom na vremensko razdoblje

kratkoročni

<1 god

srednjoročni

< 5 god

Dugoročni

>5 god

Vrste planova

Planovi s obzirom na predmet planiranja

ukupni planovi pojedinačni planovi

financijski

naturalni

Vrste planova

Planovi s obzirom na područje zahvata

državniregionalni

( županijski)

lokalni

(općinski) poslovni

Prije samih faza planiranja potrebno je odrediti organizaciju planiranja koja može biti:

• centralizirana ( kod manjih organizacija),

• decentralizirana (kod srednjih organizacija) ili

• kombinirana ( kod velikih organizacija).

Izrada planova

•prikupljanje podataka o dosadašnjem stanju veličine za koju se planira te utjecaju čimbenika na taj razvoj.

Priprema

•sastoji se od analize dosadašnjeg razvoja veličine, utjecaja čimbenika, postavljanja ciljeva i plana

Izradba• određivanje poželjnih

rokova

Donišenje planova

Telekomunikacijskim sustavom se ostvaruje prenošenje informacija do korisnika koji primjećuju veću vrijednost u poslovanju zbog pristupačnosti informacija.

Potrebitost znanja i vještina:vještine upravljanja

tehničko znanje

Tipovi planiranja u telekomunikacijama:

• strategijsko,

• postojeće,

• operativno.

Telekomunikacije možemo promatrati između organizacije i jednog od tri načina:

• troškovi se moraju minimalizirati

• programi poboljšavaju produktivnost zaposlenika (radne snage)

• strateško oružje, koje se u stjecaju prilika, sa informacijskim sustavom tvrtke, koristi za

poboljšanje njezinog konkurentnog položaja te otvara nove mogućnosti.

• korelacija razvoja telekomunikacijske

mreže i ponude telekomunikacijskih

usluga;

• povezanosti gospodarstva i

telekomunikacijskih usluga;

• vrednovanje telekomunikacijske mreže i

ponude telekomunikacijskih usluga imajući

u vidu nova saznanja i tehnološka rješenja.Dinamičko

upravljanje mrežom za optimalno iskorištenje kapaciteta

Poslovno plan. strategija i

taktika plan. mreže

Poslovno planiranje

Srednjoročno i dugoročno

Kratkoročno planiranje

Nadzor i upravljanje

Tradicinalno planiranje Suvremeni način

planiranja

⁄Pojavljuju se nova područja kojima je potrebno posvetiti veliku pozornost:

⁄

⁄marketing

⁄korisnički zahtjevi

⁄tehnologija

⁄standardi

⁄informatička podrška

⁄troškovi

Strategijsko planiranje u telekomunikacijama

Poslovna

strategija

Tehnologija

IS strategija

IS plan

Strategijski plan

TK strategija

TK plan

Strategijski plan

Implementacijski

plan

⁄Tehnologijski trendovi

- Konvergencija govora i podatka

- Rast i ekspanzija Interneta

- Umrežavanje računala

- Povećanje snage procesiranja

- Približavanje širokopojasnih usluga korisnicima

- Kompresija informacije

Hvala na pažnji!

Upravljanje projektima

Planiranje telekomunikacijskihmreža



Ponavljanje

Najava za slijedeće predavanje



Postupak prijave projekta

Postupak pripreme projekta

UPC je “složen i kreativan proces…

koji uključuje i pregovaranje o odlukama koje su prihvatljive glavnim

dionicima (stakeholders)” stoga su ...

“timski rad, pregovaračke i komunikacijske sposobnosti najvažnije za učinkovit PCM”.

(Europska komisija, PCM Guidelines, 2004.)

Upravljanje projektnim ciklusom

• Što je program?• Okvir za planiranje aktivnosti unutar određenog sektora ili područja• Aktivnost koja traje kroz duže vrijeme i može se prilagođavati• Skup uvjeta za implementaciju – vođenje, plaćanje, kontrola

• Što je projekt?• Određena aktivnost unutar određenog sektora ili područja• Ograničena u izvorima (vrijeme, ljudi, novac)• Sadrži konkretne ciljeve i prioritete te proračun i vremenski raspored

aktivnosti

Temeljni pojmovi

Osnovne faze projekta

• Inicijacija (Initiation Phase)

• Planiranje (Planning Phase)

• Izvršenje (Executing Phase)

• Praćenje (Monitoring Phase)

• Zatvaranje (Closing Phase)

Faza inicijacije

• pokretačka faza – niz procesa koji omogućuju formalnu autorizaciju i početak projekta ili

pojedine faze projekta

• cilj– uspostava osnovnih odrednica prije pokretanja samog projekta

• Informacije se dokumentiraju u Project Charter dokumentu

kada postaju „službene“ i uz Kickoff sastanak projekt stvarno

započinje

• Definiranje posla, odnosno bitne isporuke koje treba obaviti u

ovoj fazi su:

– Postavljanje logičke granice projekta

– Da li postoje potrebni resursi

– Provjeriti da li postoje znanja i sposobnosti

– Feasibility Study

– Definiranje rizika koji mogu zaustaviti projekt

– Formalna organizacijska struktura

– Definirati proceduru izvještavanja i sl.

• Projektni tim priprema:

– funkcionalnu specifikaciju,

– proces dizajniranja,

– pripremu radnih planova,

– procjenu troškova

– Milestones

• Funkcionalna specifikacija

• Project Shedule ili MPP‐Master Project Plan

Faza planiranja

• U osnovne procijenjene troškove ulazi:

– Određivanje troška radne snage, vlastite i vanjske

– Troškovi računalne opreme i programskih alata

– Troškovi ekipiranja timova

– Troškovi opreme

– Troškovi podrške

– Troškovi obuke

– Ostali troškovi

• Proračunska rezerva

• Sastoji se od projektnih zadataka i akcija koje je potrebno izvesti

tijekom vremenskog životnog ciklusa projekta.

• U većini metodologija vođenja projekata, izvršenje projekta

zahtjeva 80% ‐ 90% ukupnog uloženog napora (eng. effort)

projekta

• Faza izvršavanja projekta završava se kada su ispunjeni svi zadaci

koji su postavljeni pred projektom.

Faza izvršenja

• Postoje razni načini kako prikupiti informacije o statusu svih aktivnosti:

– Status report

– Osnivanje tima za praćenje projekta

– Lista izvođenja projekta

– Check lista projektnog menadžera

– Briefing članova pismeno ili usmeno

– Projektna dokumentacija

– Feedback

Faza praćenja

• Tehnike i alati kojima se analiziraju prikupljene informacije uglavnom se

temelje na analizi postotka izvršenosti rokova i troškova (usporedba

ostvarenog u odnosu na planirano).

• EVA metoda (EVA‐Earned Value Analysis) koja nam kaže koliko je

realizacija u odnosu na planirano, izraženo u novcu ili vremenu

EarnedValue AnalysisMetoda

BCWS (budget cost of work scheduled) proračunaska vrijednost troškova planiranog poslaBCWP (budget cost of work performed) proračunska vrijednost troškova izvršenog poslaACWP (actual cost of work performed) stvarna vrijednost troškova izvršenog posla

U svakom trenutku iz grafa možemo iščitati:– Troškovnu varijancu (CV)– Vremensku varijancu (SV) čijim uvrštavanjem u formulu (1) lako

dobijemo uvid koliko projekt u mjesecima kasni ili je ispred postavljenih rokova

Mjeseci ispred ili iza= SV(n.j.)/ prosjek mjesečno BCWS (n.j.)

– Varjancu troškova na završetku (VAC – variance at competion) prema formuli (2)

VAC= BAC – EAC

BAC – budget at completion – proračun troškova na krajuEAC – estimate at completion – procjnjeni troškovi na kraju projekta

BCWS ‐ Budgeted Cost of Work Scheduled

Zadatak

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000si

j.13

vlj.1

3

ožu.

13

tra.1

3

svi.1

3

lip.1

3

srp.

13

kol.1

3

ruj.1

3

lis.1

3

stu.

13

pro.

13

BCWS

ACWP ‐ Actual Cost of Work Performed

49000

56000

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000si

j.13

vlj.1

3

ožu.

13

tra.1

3

svi.1

3

lip.1

3

srp.

13

kol.1

3

ruj.1

3

lis.1

3

stu.

13

pro.

13

BCWP

ACWP

BCWP ‐ Budgeted Cost of Work Performed

49000

55000

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000si

j.13

vlj.1

3

ožu.

13

tra.1

3

svi.1

3

lip.1

3

srp.

13

kol.1

3

ruj.1

3

lis.1

3

stu.

13

pro.

13

BCWP

BCWS

Zajedno

5500049000

56000

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

sij.1

3

vlj.1

3

ožu.

13

tra.1

3

svi.1

3

lip.1

3

srp.

13

kol.1

3

ruj.1

3

lis.1

3

stu.

13

pro.

13

BCWS

BCWP

ACWP

• SV: Schedule Variance (BCWP‐BCWS)

• CV: Cost Variance (BCWP‐ACWP)

• SPI: Schedule Performance Index

• CPI: Cost Performance Index

• CSI: Cost Schedule Index (CSI=CPI x SPI)

Potrebno je odrediti i objasniti dobivene rezultate:

Schedule Variance = BCWP‐BCWS

49,000‐ 55,000

SV = ‐ 6,000

Cost Variance = BCWP‐ACWP

49,00056,000

CV = ‐ 7,000

Rješenje:

SPI: BCWP/BCWS

49,000/55,000 = 0.891

CPI: BCWP/ACWP

49,000/56000 = 0.875

CSI: SPI x CPI

0.891 x 0.875 = 0.780

Rješenje:

SPI: Schedule Performance IndexSPI=BCWP/BCWSSPI<1 znači da projekt kasni za planom

CPI: Cost Performance IndexCPI= BCWP/ACWPCPI<1 znači da projekt prekoračuje budžet

CSI: Cost Schedule Index (CSI=CPI x SPI)Što je CSI dalje od 1.0, to je manje vjerojatno da će se projekt oporaviti

Rješenje:

Ako je izvršeno 10% projekta, prekoračenje na kraju projekta neće bitimanje od trenutnog

Ako je izvršeno 20% projekta, CPI neće varirati od svoje trenutne vrijednosti za više od 10%.

CPI i SPI su statistički precizni indikatori konačnog rezultata troškova

Rješenje:

• Strukturirano završavanje projekta prema krajnjem korisniku uz

osiguranje ostvarenja osnovnih očekivanja korisnika.

• Mogućnost utvrđivanja njegove stvarne vrijednosti radi eventualnog

nastavka razvoja novih rješenja koja bi se mogla ponuditi krajnjem

korisniku u smislu poboljšanja isporučenog ili razvoja nove dodatne

usluge.

Faza zatvaranja projekta

Područja upravljanja projektom

• Pregledavanje radnog plana u redovnim intervalima

• Ažuriranje radnog plana s utrošenim radnim satima

• Određivanje ostalih aktivnosti koje su trebale biti zgotovljene ali nisu

• Simulacija

• Procjena stanja na kritičnom putu

• Pregled projektnog proračuna

• Pregled ostalih znakova koji upućuju da bi projekt mogao zapasti u poteškoće

Upravljanje radnim planom projekta Project Shedule Management

• Predmeti ‐ podrazumijevaju tekući problemi sa kojima se projektni tim suočava

• Pokušati otkriti uzrok

• Tehnike:

– Fishbone dijagram (Iskikawini)

Upravljanje predmetima projekta Project Issues Management

• Root Cause analiza

• Pareto analiza

• ostvarenje korisnikovih očekivanja ‐ kvalitetu isključivo definira korisnik i

predstavlja granicu koju projekt i rezultati moraju dosegnuti

• Tri koraka:

• planiranje kvalitete

• osiguranje kvalitete

• kontrola kvalitete

Upravljanje kvalitetom projekta Project Quality Management

• Ljudski potencijali (resursi) predstavljaju jednu od ključnih organizacijskih

varijabli od kojih ovisi uspješnost svakog projekta

• Četiri su ključna aspekta:

– odabir ljudskih potencijala (njihove karakteristike),

– motivacijska i stimulativna komponenta,

– znanja i upravljanje znanjima,

– izrada organizacijskog obrasca specifičnog za pojedini projekt

Upravljanje ljudskim resursima projekta Project Human Resource Management

• kritični faktor uspjeha u upravljanju

• Komunikacijski plan se izrađuje uglavnom na slijedeći način:

– Određivanje svih interesnih skupina i pojedinaca

– Definiranje specifičnih komunikacijskih potreba

– Definiranje najboljeg načina informiranja

– Analiza i potencijalne koristi u odnosu na napor koji potreban uložiti u

njihovu izradu i distribuciju

– Određivanje prvenstva između opcija.

– Izrađeni komunikacijski plan se dodaje u radni plan

Upravljanje razmjenom informacija u projektu Project Communication Management

• Rizik ‐ vjerojatnost da će se neki budući nepovoljni događaj desiti

• Prvi korak ‐ identifikacija svih rizika

• Tehnike:

– Brainstorming

– SWOT analiza...

Upravljanje rizicima projekta Project Risc Management

• Određivanje troškovne rezerve rizika:

Troškovna rezerva: 0,30*1000 n.j. = 300 n.j.

• Određivanje vremenske rezerve rizika:

Vremenska rezerva: 0,30*5 dana = 1,5 dana

• planiranje nabave

• planiranje zahtjeva

• traženje dobavljača

Upravljanje nabavom za potrebe projekta Project Procurement Management

Primjena IT rješenja u upravljanju projektima u Republici Hrvatskoj

Korištenje IT alata u upravljanju projektima u RH

Vrste programskih paketa koji se koriste u RH

35%

65%

Ne koristiprogramske alate

Koristi neki odalata

25%

30%35%

10%Misrosoft project

Excel

MS Project i excel

nje odgovorilo

Zadovoljstvo korisnika mogućnostima koje pružaju alati

25%

59%

0%

0%16%

Vrlo smo zadovoljni

Zadovoljni smo ali postojemanji nedostatci

Nezadovoljni smo, nedostatcialata su veliki

U potpunosti smo nezadovoljni

matrica portfelja projekata

Određivanja prioriteta među projektima

• očekivana komercijalna vrijednost projekta (ECV – Expected CommercialValue)

• PV‐sadašnja vrijednost poslovnog rezultata

• P ‐vjerojatnost komercijalnog uspjeha

• C (cost)‐trošak izlaska na tržište

• P ‐vjerojatnost tehničkog uspjeha

• D (deposit)‐ulog

a – ukupni raspoloživi resursi

b – resursi zaposleni na tekućim aktivnostima

c – resursi dodijeljeni na projektima

Postupak pripreme i prijave projekta

• ”Project Fiche” ili projektni sažetak standardni je dokument u kojem se daje detaljan opis projekta za koji se traže financijska sredstva

1. Osnovne informacije2. Opći cilj i Svrha projekta3. Opis rezultata, pokazatelja i aktivnosti projekta4. Indikativni proračun5. Indikativni plan provedbe6. Cross‐cutting teme

Temeljni pojmovi

• Aneksi

• Logička matrica u standardnom formatu• Proračun i plan provedbe• Plan ugovaranja i trošenja sredstava po kvartalima za

cijelo vrijeme trajanja projekta• Reference na studiju izvedivosti• Reference na zakonske propise• Reference za relevantne Vladine strateške planove i

studije

• Definicija projekta

Projekt čini niz međusobno povezanih aktivnosti u određeni redoslijed “radi postizanja jasnih ciljeva unutar određenog vremenskog razdoblja i s određenim financijskim sredstvima.”

(Europska komisija, PCM Guidelines, 2004.)

• Svrha – razumijevanje koraka unutar bilo kojeg projekta

• Definira kako se pripremamo, planiramo, provodimo i evaluiramo projekt

• Osnovna načela upravljanja projektnim ciklusom:

• Poštivanje svih faza projektnog ciklusa• Uključivanje dionika (stakeholders)• Planiranje služeći se logičkom matricom• Relevantnost, izvedivost i održivost

Projektni ciklus

Izrada projektog prijedloga

ANALITIČKA FAZA FAZA PLANIRANJA

⇓ Analiza dionika – određivanje i procjena glavnih dionika te pristup njihovim kapacitetima

⇓ Razvoj LFM – definiranje projektne strukture, testiranje njene unutarnje logike i rizika, formuliranje mjerljivih pokazatelja uspjeha

⇓ Analiza problema – odrađivanje ključnih problema, prepreka i prilika te određivanje uzročno‐posljedičnog odnosa

⇓ Raspored aktivnosti – određivanje sekvenci i uvjetovanosti ativnostima te određivanje trajanja aktivnosti i procjena odgovornosti

⇓ Analiza ciljeva – razvoj rješenja iz ustanovljenih problema te određivanje načina za prekid odnosa

⇓ Raspored resursa – razvoj ulaznih vrijednosti, rasporeda i proračuna iz rasporeda aktivnosti

⇓ Analiza strategije – određivanje različitih strategija za postizanje rješenja te odabir odgovarajuće strategije

Faza analiziranja

Analiza dionika

• Identificirati i okarakterizirati potencijalne veće dionike; procijeniti njihove mogućnosti

Analiza problema

• Identificirati i okarakterizirati potencijalne probleme

Analiza ciljeva

• Razvijati moguća rješenja iz identificiranih problema; razlučiti načine i njihove odnose

Faza planiranja

Razrada logičkematrice

• definiranje projektne strukture, testiranje interne logike & rizika, formuliranje mjerljivih pokazatelja uspješnosti projekta

Plan aktivnosti

• određivanjetijeka aktivnosti i njihove međuovisnosti; procjenjivanjetrajanja aktivnosti i ocjenjivanje odgovornosti.

Plan trošenjasredstava

• od plana aktivnosti razvija se raspored trošenja predviđenih sredstava i ukupni proračun projekta

• Sakupiti informacije koje opisuju problematičnu situaciju

• Osigurati da je učenje na greškama iz prethodnih sličnih projekata ili programa

• Osigurati da ‘pravi’/ključni dionici sudjeluju u analizi

• Pripremiti problemsko stablo koje će osigurati pojednostavljenu, alirobusnu sliku realne situacije

Analiza problema

uspostavlja uzročno‐posljedične odnose i zbog toga pomaže u osiguranju činjenice da se korijenski problemi identificiraju i da im se pristupa na primjeren način.

Osnovni koraci ovdje su:

1. Identificirati jedan ili dva (početna) glavna problema koji utječu na ciljne skupine u njihovom načinu življenja i/ili pristupu uslugama

2. Identificirati probleme/ograničenosti

3. Analizirati i identificirati uzročno‐posljedične veze

4. Provjeriti logiku

5. Nacrt dijagrama problemskog stabla

Problemsko stablo

Česte prometne nesreće

Nepažljivost vozača Loša kvaliteta vozila Loša kvaliteta cesta

Nedovoljno educirani vozači

Vozila prestara

Nedovoljno održavanje vozila

Loše održavanje cesta

Povećan broj poginulih u prometu

Primjer problemskog stabla

Zadatak 1: problemsko stablo

GLAVNI PROBLEM

POSLJEDICE

UZROCI

Tipovi dionika

– Dionici– Korisnici– Ciljane skupine– Krajnji korisnici– Projektni partneri

Analiza dionika

• Tko? Dionici su osobe ili skupine ljudi koji imaju značajan interes u uspjehu ili neuspjehu projekta. Oni mogu biti:

Tijela državne i javne upravePrivatni sektor, pojedinačne tvrtkeCivilno društvo (nevladine organizacije)Članovi lokalne zajednice (poljoprivrednici, obrtnici, muškarci ili žene, mladi ili stari, bogatiji ili siromašniji)

Analiza dionika

• Zašto analiza dionika u UPC‐u?

Omogućava identifikaciju i uključivanje ključnih interesnih skupinaOmogućava dobivanje relevantnih informacijaPokazuje kako različiti dionici doživljavaju stvarnostNaglašava različite potrebePomaže u identifikaciji potencijalnih sukoba/rizikaPodupire pravilno određivanje ciljeva i odabira strategije

Kada? Tijekom cijelog ciklusa?

Dionici imaju različito shvaćanje i pogled na problem, tako da ihtreba uključiti u analizu problema ako bi mogli imati utjecaj

Zadatak 2: analiza dionika

GRUPA DIONIKA

INTERESI I NA KOJI NAČIN SU POGOĐENI PROBLEMOM

INTERESI I OČEKIVANJA

IMPLIKACIJE NA PROJEKT

Strateška analiza

Ima zadatak:

– analizirati identificirane (potencijalne) ciljeve u odnosu na kriterij‘izvedivosti’;

– identificirati strategiju koja je relevantna, efikasna, učinkovita i čiji krajnji rezultati će ići u korist ciljnih skupina

Potencijalni kriteriji u odabiru

Postaviti pitanje! Koji su kriteriji?

Žurnost

Područja kojima važnost daju ciljne

skupineDoprinos reduciranju problema

Socijalna prihvaćenost

Komplementarnost sa ostalim projektima

Relevantnost za strategiju

Postojeći potencijali i

kapaciteti (ciljnih skupina)

Raspoloživost financijskih

sredstava, stručnosti, itd.

Odabir strategije

Ovi problemi/ciljevi trebaju biti prisutni prilikom analize pretpostavki i

potencijalnih rizika

Svi identificirani problemi/ciljevi NE mogu biti obuhvaćeni našim projektom!

Svi identificirani problemi/ciljevi NE mogu biti obuhvaćeni našim projektom!

Odluka ovisi o: proračunu, prioritetima, ljudskim potencijalima, socijalnoj prihvatljivosti, itd.

Odluka ovisi o: proračunu, prioritetima, ljudskim potencijalima, socijalnoj prihvatljivosti, itd.

Smanjivanje broja prometnih nesreća

Povećavanje pažljivosti kod vozača

Poboljšanje kvalitete vozila Poboljšanje kvalitete cesta

Edukacija vozača

Nabavka novih vozila

Redovito održavanje vozila

Bolje održavanje cesta

Smanjivanje broja poginulih u prometu

Iz problemskog u stablo ciljeva

Zatadak 3: stablo ciljeva

SVRHA PROJEKTA

OPĆI CILJ OPĆI CILJ

REZULTAT REZULTAT REZULTAT

AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI

Stablo ciljeva – razine

Stablo ciljeva Interna logika

Opći ciljevi

Svrha projekta

Rezultati

Aktivnosti

Od strateške analize do interne logike

Logička matrica

SREDSTVA TROŠKOVI

Preduvjeti

1. Ukratko o projektu

2. Objektivno provjerljivi pokazatelji

3. Izvori provjere

4. Pretpostavke

Opći cilj

Svrha projekta

Rezultati

Aktivnosti

Pažnja: Svaki segment matrice je strogo definiran ‐ logika s drugim dijelovima matrice se mora testirati tj. redefinirati ukoliko je potrebno.Logička matrica je interaktivni proces.

Interna logika: vertikalna logika

Preduvjeti

Interna logika Objektivno provjerljivi pokazatelji

Izvori provjere Pretpostavke

Aktivnosti

Rezultati

Svrha projekta

Opći cilj

Horizontalna logika

Sredstva Troškovi

Preduvjet

Interna logika Objektivno provjerljivi pokazatelji

Izvori provjere Pretpostavke

Aktivnosti

Rezultati

Svrha projekta

Opći cilj

G Odnosi se na šire ciljeve nacionalne, sektorske ili EU politike, kojima će projekt doprinijeti;

G Rješava glavni problem i definira održivu korist za ciljnu skupinu;

G Robe i usluge koje su posljedica poduzetih aktivnosti;

G Aktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se ostvarili rezultati (radni plan/zadaće).

Opći cilj(Overallobjective)

Svrha projekta(Specificobjective)

Rezultati(Results)

Aktivnosti (Activities)

Opis projekta

Opći Cilj

Svrha

Rezultat 1 Rezultat 2 Rezultat 3

aktivnost 1.1

aktivnost 1.2

aktivnost 1.3

itd

aktivnost 2.1

aktivnost 2.2

aktivnost 2.3

itd

aktivnost 3.1

aktivnost 3.2

aktivnost 3.3

itd

Međusobni odnosi

• Pretpostavka je:– uvjet koji je potrebno zadovoljiti kako bi projekt bio uspješan;– NIJE u moći projekta (izvan naše kontrole); – čimbenik kojeg treba pozorno promatrati za vrijeme trajanja projekta

• Može se odnositi na:– aktivnosti drugih dionika koje nisu direktno uključene u upravljanje

navedenim projektom ili njegovom koordinacijom;– nepovoljne povratne informacije od ciljnih skupina na usluge koje se

trebaju osigurati kroz navedeni projekt;– uspješna koordinacija svih donatora i razumna potrošnja sredstava– nerazmjernost (oscilacije) cijena za robe i usluge– promjene (zaokret) u široj politici nove uprave

PAŽNJA: pretpostavke – pozitivne izjave; rizici ‐ negativne

Pretpostavke

Redizajniranje projekta:

• dodati nove aktivnosti i/ili rezultate• drugačije formuliranje svrhe projekta, ako je moguće

Faktor predstavlja rizik.Projekt NIJE IZVEDIV !

Kod vanjskih faktora bitno je utvrditi ….

Da li je vanjski faktor

bitan za projekt?DaNe

Hoće li se ostvariti?

gotovo sigurno da

vjerojatno da

teško ostvarljiv

ne uključivati u logičku matricu

uključiti kao pretpostavku

Redizajnirati (ako je moguće) projektkako bi se utjecalo na vanjski faktor

moguće nije moguće

Pretpostavke

Dobri OPP trebaju imati SMART karakteristike:

o Specific ‐ specifični (da zaista mjere ono što treba mjeriti);o Measurable – mjerljivi ( u pogledu kvalitete i/ili količine);o Available – dostupni (u okviru prihvatljivih troškova);o Relevant – relevantni (u odnosu na definirani cilj –horizontalna logika);o Timely – vremenski određeni (da u kraćem vremenskom roku iskažu

korisnost projekta).

opisuju projektne ciljeve na operativno mjerljiv način: količina, kvaliteta, ciljne skupine, vrijeme, mjesto;definiranje OPP je u funkciji kontrole izvedivosti zadanih ciljeva, a pokazatelji predstavljaju i osnovu za praćenje provedbe projekta;trebaju biti mjerljivi na konzistentan način i po prihvatljivim troškovima.

Objektivno provjerljivi pokazatelji

Logička matrica zahtijeva točno utvrđeni način prikupljanja objektivno provjerljivih pokazatelja:

– Kako/na koji način ?– Tko će to obaviti?– Kada/koliko često?

Detaljni plan aktivnosti, rezultata i troškova potrebno je prikupiti i priložiti uz prijedlog projekta

Administrativna dokumentacija

PAŽNJA: Projekt bi se trebao temeljiti na mjerenju i izvješćivanju o napretku provedbe projekta, a okosnica su dobiveni rezultati koji pridonose svrsi projekta

Vanjski izvori

Izvori provjere

Cijena

Kompleksnost

Administrativnaizvješća

Upravljačka izvješća

Statistički podaci

Prilagođeni statistički podaci

Intervju s krajnjim korisnicima

Specijalizirane ankete

Objektivno provjerljivi pokazatelji

OPĆI CILJ

‐Širi ciljevi nacionalne/sektorske odrednice kojima će projekt doprinijeti.

‐Ne ostvaruju se samim projektom već su potrebni doprinosi drugih projekataSVRHA PROJEKTA

Središnji cilj projekta. Rješava glavni problem i definira održivu korist za ciljnu skupinu

REZULTATI

Posljedica poduzetih aktivnosti –robe i usluge koje su postignute kroz projekt (kombinacija rezultata postiže svrhu projekta)

AKTIVNOSTIAktivnosti koje je potrebno poduzeti da bi se ostvarili rezultati

OPP

Kvantitativni način mjerenja ostvarenja općeg cilja projekta

Izvor provjere

Gdje i kako se mogu naći informacije o objektivno provjerljivim pokazateljima (statistički izvještaji …)

PRETPOSTAVKE

Vanjski faktori koji utječu na uspjeh projekta, no nalaze se van utjecaja projekta. Moraju biti zadovoljeni kako bi projekt uspio

OPP

Kvantitativni način mjerenja ostvarenja svrhe projekta

Izvor provjereGdje i kako se mogu naći informacije o OPP

PRETPOSTAVKEVanjski faktori koji utječu na uspjeh projekta, no nalaze se van utjecaja projekta

OPP

Kvantitativni način mjerenja ostvarenja rezultata projekta

Izvor provjereGdje i kako se mogu naći informacije o OPP

PRETPOSTAVKEVanjski faktori koji utječu na uspjeh projekta, no nalaze se van utjecaja projekta.

SREDSTVA Troškovi

PRETPOSTAVKEVanjski faktori koji utječu na uspjeh projekta, no nalaze se van utjecaja projekta.

PREDUVJETI

Moraju biti zadovoljeni prije početka projekta

Standardna logička matrica

Slijedeći put – rad u grupama

ZADACI:

• Problemsko stablo i logička matrica

PRAVILA

1. Brainstorming2. Zajedničko odlučivanje

Na početku predavanja sjesti po grupama

Svaka grupa jedno računalo (možete donjeti svoj laptop ukoliko želite raditi na njemu)

Hvala na pažnji!

Višekriterijsko odlučivanje




Odlučivanje

Metode

Kriteriji


Formalni opis problema

Alternative

Odlučivanje:

• Izbor načina djelovanja između više alternativa:

Odluka:

• Izbor jedne od više mogućih alternativa.

Ciljevi koje želimo ostvariti često su konfliktni

Odlučivanje

Kriteriji (atributi) – karakteristike alternativa koje smatramo relevantnim

u konkretnom izboru i na osnovu kojih vršimo njihovu usporedbu i

evaluaciju.

Kriteriji mogu biti:

• Kvantitativni kriteriji ‐ karakteristike koje možemo precizno mjeriti

(ostvareni promet, BDP, GTP...)

• Kvalitativni kriteriji ‐ karakteristike čije modalitete ne možemo izraziti

numerički

Kriteriji

• Izbor kriterija je vrlo važna faza u procesu višekriterijskog odlučivanja

• Određuje način na koji ćemo pratiti realizaciju postavljenih ciljeva

• Za razliku od alternativa koje su nam dane unaprijed kriterije samostalno definiramo i formuliramo

– Skup kriterija treba izraziti specifične ciljeve koje želimo ostvariti

– Skupovi kriterija se razlikuju (po broju i sadržaju ili po značenju koji pripisujemo svakome od njih)

– Podkriteriji

Kriteriji

•Izbor vršimo između:– m složenih alternativa – Oi, i=1,2,..,m– k kriterija – uj, j=1,2,…,k– Ishod ne prikazujemo brojem nego vektorom – O1=(ui1, ui2, ... , uik)– uij = vrijednost alternative Oi po kriteriju uj

Formalni opis

Alternativa Kriteriji

u1 u2 … uj … uk

O1 u11 u12 … u1j … u1k

O2 u21 u22 … u2j … u2k

… … … … … …

Oi ui1 ui2 … uij … uik

… … … … … …

Om um1 um2 … umj … umk

1. Identificiranje i definiranje problema

2. Određivanje skupa alternativnih rješenja

3. Određivanje skupa kriterija za vrednovanje alternativa

4. Vrednovanje alternativa

5. Izbor alternative

6. Primjena izabrane alternative

7. Vrednovanje rezultata da bi se utvrdilo da li je rješenje problema

zadovoljavajuće.

Koraci u rješavanju problema

• TOPSIS ‐ Technique for Order Preference by Similarity to Ideal Solution

• ELECTRE ‐ ELimination Et Choix Traduisant la REalité (ELimination and

Choice Expressing REality)

• PROMETHEE ‐ preference ranking organization method for enrichment

of evaluations

• AHP ‐ analytic hierarchy process

• ANP ‐ analytic network process.....

Metode

Selection of themobile phone

Customer'sperception of the

producer

Physicalproperties Price

Technologicalproperties

NOKIA SIEMENS SONYERICSSON SAMSUNG ALCATEL

Quality

Prestige

User-friendlyinterface

Additionalservices

Productprice

Mobilephone set

Dimensions

Design

Size ofdisplay

Ease of writing SMSmessages

Guarantee /servicing

Guarantee

Servicing

Hvala na pažnji!

Tehnika planiranja telekomunikacijskih mreža



Važno je pri planiranju definirati osnovni (apsolutni) pokazatelji stupnja razvijenosti mreže, kako bi se lakše mogli postaviti osnovni ciljevi planiranja

Glavni osnovni pokazatelji razvijenosti postojećih telekomunikacijskihmreža su:• za telefonsku mrežu: broj glavnih telefonskih priključakaGTP (nepokretnih i pokretnih),

• za telegrafsku mrežu: broj teleks priključaka (TP) I

• za mrežu za prijenos podataka: broj veza za prijenos podataka (izravnih ikomutiranih), odnosno tzv.data priključaka (DP).

Glavni osnovni pokazatelji

Osnovni pokazatelji za kapacitete prijenosnih telekomunikacijskihsustava su:

‐ duljina trase kabela (km kabela),‐ duljina vodova (km vodova) i‐ broj kanala ili skupina kanala na pojedinim relacijama.

Osnovni pokazatelji za kapacitete komutacijskih telekomunikacijskihsustava su:

‐ broj instaliranih priključaka,‐ broj iskorištenih (prodanih) priključaka i‐ stupanj iskorištenja (%).

Osnovni pokazatelji

Vrlo su ilustrativni i tzv. relativni pokazatelji koji pokazuju odnos izmeđudvije veličine, primjerice:

• broj GTP/100 stanovnika (gustoćaGTP),• broj TP/10 000 stanovnika (gustoćaTP),• broj DP/10 000 stanovnika (gustoća DP),• broj km pari/1 GTP (prosječna duljina pretplatničkog voda) i dr.

Osnovni pokazatelji

5

Fundamentalni tehnički planovi

• namjena je postavljanje niza pravila i standarda kojih se treba pridržavati pri dizajniranju, izgradnji i korištenju telekomunikacijske mreže. • svaki od ovih planova daje detaljnije opise i preporučene karakteristike za npr.: transmisiju, komutaciju, ali također i postavlja standarde i ciljeve za određene usluge.• u slučaju proširivanja postojeće mreže potrebno je izraditi određene tehničke planove.

6

Plan komutacijskog sustava (Routing plan)

Ovaj plan opisuje:• hijerarhiju mreže, • pravila usmjeravanja telekomunikacijskog prometa, • alternativne smjerove telekomunikacijskog prometa, • tranzitne točke i • različite tipove manualnog prometa ili usluga.

¤PRIGUŠENJE

7

Plan numeriranja (Numbering plan)

Kod izrade plana numeriranja, buduća ukupna potreba za upravljanjem mreže mora biti predočena kao broj pretplatničkih linija, njihovom raspodjelom, tipovima usluga koje će biti potrebne.

8

Plan tarifiranja (Charging plan)

Plan tarifiranja daje sliku tarifne strukture, naknade za međumjesne i međunarodne pozive, naknade za korištenje usluge registracije podataka o prometu (toll ticketing), jedinične naknade za posebne vrste poziva itd.

Plan prijenosnog sustava (Transmission plan)

Plan prijenosnih sustava sadrži niz karakteristika kao što su prigušenje signala,izobličenja, odnos signal/šum, vrijeme propagacije signala, grupno vrijemekašnjenja signala itd.

¤PRIGUŠENJE

10

Plan signalizacije (Signalling plan)

• osigurava se kompatibilnost između različitih tipova opreme,• ekonomičnost, • manji broj potrebnih strujnih krugova,• kraće vrijeme nakon biranja (PDT post‐dialing‐time) i sl.

Plan sinkronizacije (Synchronisation plan)

• digitalne tehnologije i vremenska raspodjela kanala u kombinaciji s velikim brzinama signalizacije dovode do potrebe za sinkronizacijom

12

Dijagram toka planiranja telefonskemreže

Određivanje optimalnog broja centrala

Određivanje optimalnih granica između centrala

Određivanje optimalnih lokacija centrala

Određivanje optimalne organizacije mreže

Predviđanje budućeg broja stanovnika

Predviđanje buduće gustoće GTP

Određivanje budućeg broja GTP

Utvrđivanje rasporeda budućih GTP

13

Pristupna mreža

Tip pristupne mreže

Kapacitet pristupne mreže

Izbor vrste pristupnih vodova

Planiranje prijenosnih sustava

Planiranjekomutacijskih sustava

Spojna mreža

Tip spojne mreže

Kapacitet spojne mreže

Izbor vrste prijenosnih sustava

Tip komutacije

Kapacitet komutacije

Izbor vrste komutacijskih

sustava

B.

Prognoziranje/predviđanje

‐ prognoziranje‐ složena aktivnost koja obuhvaća veliki broj faktora koji u krajnjem ishodu utječu na rezultat predviđanja budućeg razvoja telekomunikacija

‐planiranje tk mreža direktno se bazira na prognozi GTPa i budućeg prometa

‐Prognoziranje predhoti svakoj fazi implementacije i dimenzioniranju sustava prijenosa i komunikacijskih uređaja

15

Broj stanovnika

1981. 1991. 2001.

Dosadašnje kretanje (službeni popisi)

Predvidivo buduće kretanje (ekstrapolacija trenda)

Godine

N3

N2

N1

Predviđanje budućeg broja stanovnika

Predviđanje buduće gustoće GTP‐a

Istraživalačke metode

Normativne metode Intuitivne metode

Metode povratne sprege (feed back).

Ekstrapolacije dosadašnjeg trenda razvoja gustoće

korisnika

linearne (pravac)

nelinearne (krivulje)

b. Normativna (deduktivna) metoda

a. Istraživalačka (induktivna) metoda (ekstrapolacija dosadašnjeg rasta gustoće)

Gustoća G G2 G1

Vrijeme T T2 T1

GC Gustoća G

G2 G1

Vrijeme T T2 T1

c. Metoda povratne sprege (feed-back) (uzima u obzir i dosadašnji rast gustoće i ciljnu gustoću)

GC Gustoća G

G2 G1

Vrijeme T T2 T1

‐ prognoziranje broja korisnika usluge:‐ ili snimanjem broja poziva u samom komutacijskom čvoru‐ ili demografskom i socio‐ekonomskom analizom stanovnika na promatranom području

Prognoziranje u telekomunikacijskom prometu obuhvaća:

‐ prostor (planiranje zemljišta i zgrada)‐ vodovi (pretplatnički vodovi, spojni vodovi, međumjesni i međunarodni)‐ oprema (korisnički aparati i uređaji, automatska komutacijska oprema, oprema za poluautomatske komutacijske centra)‐ numeriranje (struktura numeriranja)...

‐Za uspješnu prognozu neophodno pažljivo proučavanje prošlosti

‐Što bolje razumijemo i matematički opišemo prethodni razvoj pojave veći su izgledi za korektnu prognozu budućeg razvoja

‐Stupanj nesigurnosti

Problemi:

‐ prognoze populacije, tržišta, industrije… mogu biti pogrešne‐ dostupni statistički podaci za povijesne podatke mogu sadržavati greške ‐ povijesni podaci se odnose samo na određeni vremenski period‐ odnos promatranih veličina u prošlosti i sadašnjosti ne mora biti isti i u budućnosti

Faze prognoziranja

definiranje problema

prikupljanje osnovnih podataka

izbor metoda za prognozu

utvrđivanje parametarskih vrijednosti

analiza dobivenih rješenja

priprema dokumentacije

Vremenski periodi planiranja različitih tipova opreme i uređaja:

Tipovi opreme i uređaja Periodi planiranja

Pretplatnički aparati 1-2 god

Komutaciona oprema u centralama 3-4 god

Pretplatnički kablovi 6-10 god

Vodovi u lokalnim mrežama 10-15 god

Zgrade 10-20 god

Zemljište za zgrade do 50 god

Nekoliko različitih načina prognoziranja:

metode vremenskog trenda

primjena različitih eksplicitnih odnosa

usporedbom

primjenom subjektivne procjene

‐prognoziranje potražnje se provodi za svaku uslugu zasebno:

‐ usluge su u različitom stupnju razvoja životnog ciklusa‐ svaka od usluga može imati vlastiti stupanj porasta ili razvojni trend

‐segmentacija tržišta

Metode za prognoziranje:

‐statističke

‐nestatističke metode

Nestatističke metode

‐stručnjak ili grupa stručnjaka ima aktivnu ulogu u prosuđivanju

‐naivna ekstrapolacija

‐mišljenje stručnjaka

‐metoda scenarija

‐okrugli stol

Dobro jer omogućuje razmjenu mišljenja, argumentiranje i protuargumentiranje, pronalaženje kompromisa. Loše, zbog mogućnosti da pojedini sudionici svojim autoritetom nametnu svoje stavove drugima.

‐delfi metoda: višestruko prikupljanje mišljenja stručnjaka o jednom konkretnom problemu i obrada istih.

Prvi korak je priprema ankete i odabir stručnjaka koji će sudjelovati u njoj

Nestatističke metode/nastavak

Statistički dio obrade

Iteriranje

Delfi metodom se uklanja negativan utjecaj autoriteta koji je prisutan u okruglom stolu, a sadržava pozitivan efekt sukobljavanja mišljenja.

‐brain storming

‐komparativna metoda

Bitno da su socio‐ekonomske okolnosti slične među područjima koja se uspoređuju.

Metoda danas nije pretjerano popularna zbog male vjerojatnosti da svi čimbenici razvoja budu jednaki npr. ekonomska situacija, tarifna politika operatera i sl.


Primjeri

Porast gustoće GTP/100 stanovnika u UK i drugim zemljama:Primjer 1

Zemlja GTP/100 stanovnika Podaci ua UK

1960 1975 Period

Argentina 5,99 9,41 12 god 1937‐1949

Chile 2,43 4,26 8 god 1923‐1931

Costa Rica 1,34 5,02 25 god 1910‐1935

Cipar 2,95 10,65 25 god 1925‐1950

Fidji 1,71 4,53 18 god 1914‐1932

Grčka 2,3 20,71 45 god 1922‐1967

Irska 5,13 12,78 20 god 1935‐1955

Japan 5,21 37,88 41 god 1935‐1976

Meksiko 1,46 4,37 20 god 1911‐1931

Španjolska 5,47 12,46 18 god 1936‐1954

Primjeri/ nastavak

Primjer 2

Zemlja GTP/100 stanovnika Podaci ua UK

1960 1975 Period

Australija 20,88 37,49 9 god 1969‐1976

Njemačka 22,17 42,48 10 god 1968‐1978

Finska 12,89 35,78 20 god 1955‐1975

Izrael 21,42 40,41 10 god 1967‐1977

Nizozemska 13,15 34,41 19 god 1955‐1974

Norveška 19,5 33,9 8 god 1966‐1974

‐Metoda istraživanja tržišta :

Dobro: fokus na korisničkom razmišljanju koje dobro reflektira buduće potrebe.

Loše: korisnici obično imaju konzervativna gledišta te precjenjuju buduće potrebe za poznatim uslugama, a zanemaruju nove.

Bitno napraviti kvalitetan uzorak za ispitivanje mišljenja i korigirati rezultate.


Klasičan primjer prognoziranja na pojedinačnim procjenama je procjena broja pretplatnika na budućem području.

Bitno ‐ korektne informacije od građevinskih uprava.

Tip građevine Broj pretplatnika

Poslovne zgrade i prostorije, banke, agencije, veliki hoteli, klubovi, veliki restorani, bolnice, velike komercijalne građevine

Kućne centrale

Mali hoteli, restorani, prodavaonice hrane, pansioni

1-2

Odinacije, odvjetnički uredi 1-1,5

Dućani 0,5-1

Velike tvornice Kućne centrale

Male tvornice, dućani 0,5-1,5

Kina, bezinske crpke 1-2

Privatne kuće visoke klase 1

Privatne kuće niže klase 0,3-0,5

Blokovi stanova visoke klase 0,5-1/stanu

Blokovi stanova niže klase 0,2/stanu

Primjer 2 (po stambenim zonama različitog tipa)Vrsta građevinske zone Broj pretplatnika po hektaru

Siromašna četvrt 0,25

Parkovi, vrtovi 0,5

Stare privatne kuće s velikim vrtovima 1

Siromašne radničke četvrti 1,5

Radničke četvrti više klase 2

Moderne privatne kuće s velikim vrtovima 3

Moderne radničke četvrti 4

Industrijske zone 5

Moderne privatne kuće s manjim okućnicama 7

Spojene kuće starog tipa 8

Stambene zone s malim dućanima 10

Moderne spojene kuće 13

Spojeni stanovi (1-2 kata), stambeni objekti i mali dućani 18

Blokovi stanova do 4 kata 25

Blokovi stanova do 4 kata s dućanima 28

Poslovni centri u stambenoj zoni 30

Blokovi stanova s više od 4 kata 40

Poslovne prostorije do 3 kata 80

Poslovne zgrade sa 4-6 katova 150

Poslovne prostorije s više od 6 katova 250

Hvala na pažnji!

Tehnika planiranja telekomunikacijskih mreža



Statističke metode

trend metode: traže se zakonitosti po kojima se neka pojava ponaša i na temelju toga vrši prognoziranje.

Tu spadaju metode analize vremenskih serija:

• poslijednji period• aritmetička sredina• pomična sredina• eksponencijalno izglađaivanje• ekstrapolacija vremenskih serija• dekompozicija vremenskih serija•ARIMA...

kauzalne metode: počivaju na analizi uzročno poslijedičnih veza među varijablama.

Tu spadaju:• regresijski modeli• ekonometrijski modeli• korelacijske metode...

• Kauzalne metode su često primjenjive kod prognoziranja broja pretplatnka, za svaku klasu pretplatnika se vrši izbor drugih prediktora, ovisno o potrebi.

Statističke metode

• vremenska serija – niz opažanja u funkciji vremena

• opažanja mogu slijediti određenu zakonitost, a na osobi koja obavljaprognoziranje je da otkrije ponašanje varijable u budućnosti odnosno daprocjeni trend

• Najčešći trendovi ‐ linearni, eksponencijalni ili linija trenda sa zasićenjem

• varijacije oko linije trenda mogu nastupiti zbog: cikličke varijacije, sezonskevarijacije ili slučajne varijacije

• uz korektne statističke podatke metode trenda se mogu koristiti zaprognozu budućnosti pod pretpostavkom da će ista zavisnost izmeđuvarijabli postojati i u budućnosti

Trend metode

Analiza vremenskih serija

Vremenska serija – skup vremenski uređenih realizacija jedne varijable u toku više uzastopnih i jednakih vremenskih intervala.

• Ako je:xi – vrijednost varijable u trenutku ti

i= 1,2,....ntada je skup x1,... xi,..., xn vremenska serija

• Promatrajući ponašanje varijable u vremenu moguće je uvidjeti relaciju između varijable i vremena, te na osnovu toga predviđati buduća stanja promatrane varijable

• Kad god je moguće analiza vremenske serije treba započeti grafičkim prikazom radi lakšeg uočavanja osobina vremenske serije

Analiza vremenskih serija/nastavak

Vremenske serije su najčešće pod utjecajem četiri osnovana faktora:

•Trend T: osnovni pravac razvoja, koji može biti i negativan ili nulti

•Cikličke varijacije C: vrijednosti sinusoidalnog oblika s malom učestalošću

• Sezonske varijacije S: osciliraju s višom frekvencijom i općenito su više izražene od cikličkih varijacija (dnevne, tjedne ili godišnje)

• Slučajne varijacije I: događaju se zbog slučajnih događaja (npr. prirodne nepogode, promjene u tarifnoj politici i sl.), te se ne mogu opisati pomoću tri predhodno opisana faktora.

7

Utjecaj cikličkih promjena na trend

Analiza vremenskih serija/nastavak

Linearni trend

Pretpostaviti:

t = 0 t = 15

y = 100 y = 500

100 = a + b 0

500 = a + b 15

a = 100

y = 100 + 26.7 t

0 5 10 15 20 25 30 t0

100

200

300

400

500

y

y = 100 + 26.7 t

Pravac koji opisuje odnos između dvije varijable

Eksponencijalni trend

0 5 10 15 20 25 30 t0

100

200

300

400

500

y

y = 100 e 0.1073 t

100 = a eb0

500 = a eb15

a = 100

500 = 100 eb15

5 = eb15

ln5 = 1.609 = 15b

b = 0.1073

Gomperc‐ov trend

Linear: y = a + b t

Parabolic: y = a + b t + c t2

Exponential: y = a ebt

Gompertz: y = ea‐br(t)

Logistic orGompertz'

Linear

Exponential

Beginning interval Average interval Saturation interval

Time

Saturation limit

y (e.g. no. of subscribers)

0

trend

trend

trend

Logistička krivulja

y= F + (M‐F)/(1+ae‐bt)

M

F

(M+F)/2

tc t

y

Osobine:

‐postojani rast do maksimuma M (zasićenje),

nakon čega slijedi stagnacija broja zahtijeva

‐točka infleksije nakon koje stupanj rasta

lagano pada (tc)

‐Ima široku primjenu za prognoziranje broja

korisnika telekomunikacijskih usluga, GTP‐a

M – obično se razlikuje za svaku zemlju i ovisi

o broju članova domaćinstva, prihodima,

starosnoj strukturi i sl.

‐ Pogodan za prognoziranje GTP‐a

u rezidencijalnom sektoru, uz

predhodnu procjenu maksimalne

vrijednosti funkcije zasićenja

y(t) ‐ teoretska vrijednost funkcijeym ‐ maksimalna vrijednostfunkcije (zasićenje)po ‐ parametar koji određujepomak točke prijevoja (infleksije)p1 ‐ parametar koji određuje nagibtangente u točki prijevojat ‐ vrijeme kao neovisna varijablat0 ‐ udaljenost točke prijevoja odishodišta

Tangens‐hiperbolički model (Th)

ZASIĆENJE

PRIJEVOJ(INFLEKSIJA)

VRIJEME T

Poslijednji periodLast‐Value Forecasting Procedure

Najednostavnija metoda prognoziranja, koja se temelji na pretpostavci kako će se varijabla u neposrednoj budućnosti ponašati na isti način kao i u neposrednoj prošlosti

Average Forecasting Procedure – metoda prognoze koja za nadolazeći period uzima vrijednost aritmetičke sredine predhodnih opažanja

‐Ne prati dobro trend i zanemaruje sezonski utjecaj‐Dobro izglađuje slučajne fluktacije‐Pogodna za stacionarne podatke‐Ne vodi računa o skorim događajima ni mogućim promjenama

Poslijednji period/nastavakLast‐Value Forecasting Procedure

‐Moving‐Average Forecasting Procedure – metoda prognoze koja za nadolazeći period uzima vrijednost prosijeka opažanja varijable u poslijednjih m perioda

‐Parametar m se određuje eksperimentalno i najvažniji je element prognoze‐Donekle izglađuje slučajne fluktacije i relativno dobro prati trend‐Sezonske varijacije se ne kompeziraju‐Utjecaj na prognozu imaju samo događaji iz bliske prošlosti‐Mogućnost primjene težinskih koeficijenata

Poslijednji period/nastavakLast‐Value Forecasting Procedure

‐Exponential Smoothing Forecasting Procedure– metoda prognoze koja za nadolazeći period uzima sve vrijednost iz vremenskog niza, a njihov utjecaj na prognozu opada s udaljavanjem od sadašnjeg trenutka.

‐Parametar m se određuje eksperimentalno i najvažniji je element prognoze‐Donekle izglađuje slučajne fluktacije i relativno dobro prati trend‐Sezonske varijacije se ne kompeziraju‐Utjecaj na prognozu imaju samo događaji iz bliske prošlosti‐Mogućnost primjene težinskih koeficijenata

Regresijski modeli

‐Analizira se međusobni odnos varijabli čije se ponašanje proučava u cilju uspostavljanja funkcionalne veze među njima

‐Ocjena nepoznatih parametara u pretpostavljenoj funkcionalnoj vezi se najčešće dobiva pomoću metode najmanjih kvadrata

‐Kvaliteta veze se najčešće provjerava korelacijom

Regresijski modeli s dvije varijable

‐Ukoliko želimo proučavati odnos između dvije varijable, x i y, neophodan nam je niz observacija parova vrijednosti:

(x1, y1), (x2, y2), ..., (xn, yn).

‐Grafičkom prezentacijom vrijednosti možemo uočiti zakonitost među varijablama

‐matematička interpretacija danih observacija odgovara određenoj krivulji‐ potrebno je odabrati optimalne vrijednosti za parametre krivulje

‐Izbor vrste krivulje obično je rezultat promatranja grafičke reprezentacije parova vrijednosti, dok izbor optimalnih vrijednosti ovisi o kriteriju kvalitete izabrane krivulje i najčešće se primjenjuje metoda najmanjih kvadrata (odabrana krivulja je dobra ukoliko je suma kvadrata odstupanja od danih točaka krivulje (S) mala)

Regresijski modeli s dvije varijable/nastavak

‐Ako pretpostavimo linearnu zavisnost između x (prediktorska varijabla, nezavisna) i y (kriterijska varijabla, zavisna)

‐Činjenica kako x i y ne leže na pravcu pripisuje se pogrešci ε

y= α+βx+ε

‐parametri α i β su nepoznati‐pogreška ε je nepoznata, ali ima očekivanu vrijednost približno jednaku 0‐a i b su procjenjene vrijednosti za α i β

‐Vrijednost yi , za date vrijednosti xi , koristeći ove procjene su:

deviation

: observationy = a + bxyi

yi

y

xi x

S y yi ii

n= −

∧

=∑ ( )2

1

Regresijski modeli s dvije varijable/nastavak

‐Promotrimo par (xi ,yi) tako da je vertikalno odstupanje date točke od pravca, suma kvadrata odstupanja od danih točaka S je

Za procjenu kvalitete

izbora odgovarajućeg

pravca izračunava se

koeficijent korelacije

Provjera regresijskog modela

Ovakav regresijski model egzistira pod pretpostavkom korelacije između vremena i razmatranih varijabli, što može ali i ne mora biti ispunjeno

Kako bi se utvrdila njihova ovisnost provodi se testiranje značajnosti vremenskih parametara

Dubrin‐Watson test se koristi za provjeru postojanja sustavnih grešaka

Interval povjerenja

Služi za ocjenjivanje preciznosti prognoze

Npr. ako je prognozirana vrijednost y0 za trenutak t0 , tada postoji oko 95%

vjerovatnosti kako će y biti unutar intervala povjerenja

Gdje su:

Zadatak:

GTP Ostvareni promet

0,25 0,2

0,27 0,28

0,3 0,21

0,35 0,3

0,4 0,32

Odredite korelaciju između GTP-a i prosječno ostvarenog prometa po priključku. Interpretirajte rezultate.

Rješenje:

))((1

22

1

22

1

∑∑

∑

==

=

−−

−=

n

ii

n

ii

n

iii

ynyxnx

xynyxr = ?

n = 5 = 1.57/5 = 0,314x y = 1.31/5 = 0,262

GTP ostvareni promet xi yi xi2 yi

2

0,25 0,2 0,05 0,0625 0,04

0,27 0,28 0,0756 0,0729 0,0784

0,3 0,21 0,063 0,09 0,0441

0,35 0,3 0,105 0,1225 0,09

0,4 0,32 0,128 0,16 0,1024

∑ 1,57 1,31, 0,4216 0,5079 0,3549

068644,053549,0098594,055079,0262,0314,054216,0

•−••−••−

r =

r = 0,78

Rješenje:

Rješenje: r = 0,78

0 < r < 0,3 neznatna veza0,3 < r < 0,5 nesigurna veza0,5 < r < 0,7 veza koja ima praktičnu važnost0,7 < r < 0,9 uska veza0,9 < r < 1 vrlo uska veza

Uska veza

Proporcionalan odnos

Zadatak:

Broj korisnika Ostvareni promet

30 12

18 6

22 13

15 7

7 4

33 11

Za zadane vrijednosti:a) nacrtajte pravac regresijeb) komentirajte dobivene vrijednostic) predvidite koliki će promet ostvariti 20 korisnika

Rješenje: y = bx +a

b =

∑

∑

=

=

−

−

n

ii

n

iii

xnx

xynyx

1

22

1a= xby −

n = 6 x = 125/6 = 20,833 y = 53/6 = 8,833

broj korisnika ostvareni promet xi yi xi2

30 12 360 900

18 6 108 324

22 13 286 484

15 7 105 225

7 4 28 49

33 11 363 1089

∑ 125 53 1250 3071

b = 014,43463071833,8833,2061250

•−••−

= 0,312

a= 8,833 – 0,312* 20,833 = 2,333

y = 0,312 x + 2,333

Rješenje:

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

4,5

0 1 2 3 4 5

Rješenje: (a) y = 0,312 x + 2,333

y = 0,312 x + 2,333

Odnos među varijablama je linearan

Odnos među varijablama je proporcionalan

Rješenje: (b)

y = 0,312 x + 2,333

x= 20

y = 8,573 Erl

Rješenje: (c)

Zadatak:

godina x y

2002 0,309 4398,2

2003 0,3498 4805,1

2004 0,3649 4371,1

2005 0,3848 4152,6

2006 0,3652 4476,2

2007 0,4108 5134,5

Potrebno je za podatke zadane tablicom:a) odrediti graf rasipanjab) koeficijent korelacije c) regresijski pravac

4000

4200

4400

4600

4800

5000

5200

0,3 0,32 0,34 0,36 0,38 0,4 0,42

Rješenje: (a)

))((1

22

1

22

1

∑∑

∑

==

=

−−

−=

n

ii

n

ii

n

iii

ynyxnx

xynyxr = ?

n = 6 x = 0,364 y = 4556,283

godina x y xi yi xi2 yi

2

2002 0,309 4398,2 1359,044 0,095481 19344163

2003 0,3498 4805,1 1680,824 0,12236 23088986

2004 0,3649 4371,1 1595,014 0,133152 19106515

2005 0,3848 4152,6 1597,92 0,148071 17244087

2006 0,3652 4476,2 1634,708 0,133371 20036366

2007 0,4108 5134,5 2109,253 0,168757 26363090

∑ 2,1845 27337,7 9976,763 0,801192 1,25E+08

Rješenje:

0 < r < 0,3 neznatna veza0,3 < r < 0,5 nesigurna veza0,5 < r < 0,7 veza koja ima praktičnu važnost0,7 < r < 0,9 uska veza0,9 < r < 1 vrlo uska veza

Nesigurna veza

Proporcionalan odnos

Rješenje: (b) r = 0,39

b =

∑

∑

=

=

−

−

n

ii

n

iii

xnx

xynyx

1

22

1 a= xby −

b =4026,555 a= 3090,28

y= 4026,555x + 3090,28

Rješenje:

y= 4026,555x + 3090,28

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

1 2 3 4 5 6

Rješenje: (c)

broj zaposlenika promet

10 8

10 7

15 10

25 12

30 14

35 16

40 20

U poslovnoj četvrti planira se otvaranje dvije nove poslovnice, jedna s 20 i jedna s 30 zaposlenika. Na temelju zadanih podataka planirajte potreban broj vodova za zadovoljenje njihovih potreba uz gubitke od 0,01

Zadatak:

Upute za rješenje:

• Potrebno je odrediti jednadžbu pravca regresije

• Uvrstiti zadane vrijednosti kako bi se dobio promet za zadani broj

zaposlenika

• Upotrebom Erlang kalkulatora ili iz tablice je potrebno očitati, uz

zadane gubitke i prethodno dobiveni promet, koliki je broj potrebnih

vodova

Upute za rješenje:

Zadatak multipla regresija:

Kriterijska varijabla:

godina br. korisnika mobilne telefonije u RH

1997 120265

1998 248716

1999 361244

200 1112111

2001 1730727

2002 2339624

Prediktorske varijable:

Odredite povezanost kriterijske i prediktorskih varijabli primjenom software‐a StatisticaInterpretirajte rezultate

godina Gustoća GTP BDP(USD)

1997 0,309 4398,2

1998 0,3498 4805,1

1999 0,3649 4371,1

200 0,3848 4152,6

2001 0,3652 4476,2

2002 0,4108 5134,5

Zadatak multipla regresija: (upute za statisticu)

1. Pokrenite Statisticu2. Odaberite Multiple regresion

3. Unesite u tablicu vrijednosti kriterijske i prediktorskih varijabli


4. Iz menu‐a Analysis odaberite opciju Resume Analysis


5. Odaberite opciju Variables kako biste označili kriterijsku (zavisnu) i prediktorske (nezavisne) varijable


6. Označite polja u kojima se nalaze zavisna i nezavisne varijable, i dva puta izaberite opciju OK


48

7. Otvorit će vam se polje s izračunatim vrijednostima regresijske analize


8. Interpretirajte prikazane rezultate

a) očitajte vrijednost Multiple R = 0,82082954

Odredite veličinu ovisnosti kriterijske varijable o prediktorskim0 < r < 0,3 neznatna veza0,3 < r < 0,5 nesigurna veza0,5 < r < 0,7 veza koja ima praktičnu važnost0,7 < r < 0,9 uska veza0,9 < r < 1 vrlo uska veza

Postoji uska veza između kriterijske varijable i prediktorskih varijabli


b) očitajte vrijednost R2

R2 = 0,67376114

Ako vrijednost R2 pomnožite sa 100, dobit ćete u postotcima izraženu ovisnost kriterijske varijable o prediktorskima

R2 = 0,67376114 ∙ 100 = 67,38%


c) očitajte standardizirane vrijednosti regresijskog koeficijenta (β)

Ako je vrijednost β za neku prediktorsku varijablu označena crvenom bojom, to znači da ta varijabla statistički značajno utječe na kriterijsku varijabluŠto je vrijednost β koeficijenta veća to pripadajuća prediktorska varijabla više utječe na kriterijsku varijablu

Standardizirane vrijednosti regresijskog koeficijenta

VAR2 beta = 0,735VAR3 beta = 0,177

VAR2 beta i VAR3 beta predstavljaju prediktorske varijable. Ovisno koja je veća ona će biti više povezana sa kriterijskom varijablom nego druga. Gustoća GTP-a je više povezana sa kriterijskom varijablom nego bruto društveni proizvod.


Hvala na pažnji!

Segmentacija tk tržišta



Segmentacija tržišta

• Potražnja se prognozira za svaki segment tržišta i svaku uslugu zasebno:

– različite usluge su na različitom stupnju razvoja životnog ciklusa

– svaka od njih može imati drugačiji razvojni trend

– različite kategorije korisnika imaju različte zahtijeve

– različiti čimbenici utječu na različite kateorije korisnika

• Cilj segmentacije ‐ pronaći homogene grupe korisnika koje tvrtka može

efikasno i profitabilno opsluživati

Segmentacija tržišta/nastavak

• U današnjim uvjetima sve oštrije konkurencije na tržištu, segmentacija

korisnika telekomunikacijskih usluga je nužna i često kritična za

razvijanje efikasne strategije

• Ranije ‐ operateri usmjeravali svoje napore ka opsluživanju cjelokupnog

tržišta polazeći od općih karakteristika svog ciljnog tržišta

• Danas – napori se usmjeravaju na one skupine korisnika koji imaju neke

zajedničke karakteristike

• Pokrivanjem cijelog tržišta ‐ opsluživanje sve grupe korisnika sa

proizvodima koji bi im mogli biti potrebni

Faze segmentacije1 Potrebno kreirati

kriterije za segmentaciju, odnosno kreirati takve tržišne segmente koji su unutar sebe homogeni, a međusobno heterogeni.

2 opisivanjesegmenata ianaliza s obzirom na njihove karakteristike te identificiranje onihkoje operator želi i može najbolje opslužiti.

3 razvoj i provođenjetehnološke, prodajne i marketinške strategije prilagođene potrebama i željama određenog segmenta ili segmenata.

Kriteriji segmentacije

• Korisnici se mogu segmentirati po različitim kriterijima (mrežna razina,

geografski kriterij, demografski pokazatelji, prihodi...)

• Rezidencijalni korisnici (izbor varijabli za segmentaciju):

– Broj domaćinstava

– Broj članova domaćinstva

– Starosna struktura stanovništva (djeca, odrasli...)

– Spol (muškarci, žene)

– Tip domaćinstva

– Prihodi

• Poslovni korisnici (izbor varijabli za segmentaciju):

– Broj zaposlenih

– Tržišni sektor

– Način poslovanja (isključivo poslovno tržište, javna administracija,

poslovno‐privatno tržište)

Kriteriji segmentacije/nastavak

• Demografska/socioekonomska segmentacija:

– prema osobinama poput starosti, spola, školske spreme i prihoda;

– prednosti ‐ raspoloživost potrebnih podataka iz sekundarnih izvora, lakoćamjerenja i interpretacije varijabli te visoka povezanosti ovih varijabli sa željama i preferencijama korisnika

– segmentiranje tržišta isključivo po ovoj osnovi objašnjavalo bi samo uzak aspekt problematike ponašanja korisnika jer se ne bi mogle utvrditi razlike u njihovim preferencijama

– unatoč tradicionalno učestaloj primjeni ove vrste segmentacije, u posljednje se sve više koriste psihografske, afektivno‐kognitivneponašajuće varijable

– demografski i psihografski podaci imaju bitnu ulogu prilikom izbora instrumenata komuniciranja koji su za prodajnog managera vrlo važni


• Segmentacija prema dobrobiti:

– različiti ljudi dobivaju različitu dobrobit uporabom identičnog proizvoda

• Zemljopisna segmentiranost:

– predstavlja podjelu tržišta na osnovi pojedinih zemljopisnih varijabli kao što su lokacija ili zemljopisno područje, veličina područja, gustoća populacije, klima i geološki čimbenici

– primjena ‐ kad korisničke želje i potrebe ovise o lokaciji

– polazi se od pretpostavke da će korisnici koji žive na istom području imati slične potrebe, želje i preferencije, koje će se znatno razlikovati od korisnika koji žive na drugim lokacijama

– čimbenici kao što su postojanje kulturnih i supkulturnih grupa koje se razlikuju od matične kulture, te razvitak tehnologije i pojava novih oblika komuniciranja donekle uklanjaju zemljopisne barijere


• Psihografska segmentacija

– dijeli korisnike u grupe na temelju sličnosti ili različitosti njihovih životnih stilova i osobnih karakteristika, kao i pripadnosti određenom društvenom sloju

– karakteristike usko vezane s ponašanjem u kupnji i potrošnji te mogu bolje od prethodnih objasniti preferencije korisnika

• Afektivno‐kognitivna segmentacija

– emocionalne reakcije i korisnikova znanja, uvjerenja i stavova prema nekom objektu ili situaciji (uključuju stavove o ponašanju i izgledu prodajnih managera)

– primjerice, segmentacijom tržišta korisnika prehrambenih artikala na temelju odnosa korisnika prema vremenu i njihovih stavova kupnji izdvojena su četiri sljedeća segmenta: „vremenom ograničeni korisnici koji traže praktičnost“, „hedonisti“, „apatični, ali redoviti“, i „oni koji traže pogodnost‐praktičnost“


– specifična podvrsta ove segmentacije ‐ prema koristi ili prednosti. Dijeli korisnike prema prednostima koje oni očekuju ili traže prilikom kupnje i konzumiranja proizvoda

– iako uvjerenja i stavovi o nečemu ne moraju rezultirati konzekventnim ponašanjem, afektivno‐kognitivna segmentacija predstavlja vrijedno sredstvo u analizi kupovnog ponašanja i formuliranja marketinških strategija

• Bihevioristička segmentacija:– temeljem tendencije ponašanja koja se izražava otvorenom akcijom (kupnja

ili nekupnja, količina potrošenog novca, vrijeme provedeno sa prodajnim managerom i sl.) ili izjavom o ponašanju (npr. daljnja namjera kupnje)

– ove varijable, uz afektivno‐kognitivne, najbolje polazište za oblikovanje tržišnih segmenata

– neke od karakterističnih segmentacija unutar biheviorističke su one prema okolnostima ili upotrebnoj situaciji, stupnju upotrebe, lojalnosti korisnika, fazi spremnosti na kupnju i stilu donošenja odluke o kupnji


• Da li se isplati prodavati proizvod u pojedinom tržišnom segmentu:

– Mjerljivost – može li se procijeniti koliko je korisnika u tržišnom segmentu?

– Dostupnost – može li se komunicirati s korisnicima?

– Veličina – tržišni segment mora podrazumijevati velik broj korisnika

– Kriteriji ponašanja (moguće kupovine, lojalnost, status, spremnost za kupovanje)


Primjer opće segmentacije korisnika tkusluga

• Primjer segmentacije korisnika:

– rezidencijalni korisnici

– mali poslovni korisnici

– veliki poslovni korisnici

– javne linije (tel. govornice...)

• Cijena tk usluga je elastičnija u rezidencijalnom, nego u poslovnom sektoru

Primjer opće segmentacije korisnika tkusluga

SEGMENTACIJA KORISNIKA

POTENCIJALREGIONALNI ZNAČAJUSLUGE

MALIKORISNICI

VRLOSREDNJIKORISNICI

SREDNJIKORISNICI

VELIKIKORISNICI

KLJUČNIKORISNICI

VRLO MALIKORISNICI

PRIHOD KONKURENCIJA

Hvala na pažnji!

Pretplatnička matrica



Utvrđivanje rasporeda budućihkorisnika

Rešetkasta mreža (GRID)

UpisivanjeGTP‐a

“Pretplatnička matrica”

15 28

20 10 16

35

10

Modeli troškova (cost models)

⁄U planiranju mreže potrebno je obratiti pozornost na sljedeće:

• evaluaciju i usporedbu različitih pristupa za osiguranje zadane telekomunikacijske

usluge;

• kako donijeti odluku o proširenju kapaciteta koji utječu na veličinu objekta koji se

dodaje i vremenskom trenutku kada ga treba dodati;

• kako odlučiti dali je potrebno uvesti novi komutacijski čvor i odrediti njegovu

lokaciju i granice;

• kako donijeti odluku o uvođenju nove tehnologije u komutacijskim i prijenosnim

sustavima.

C A B x= + ⋅

Općenito o troškovima

A početni troškovi

B dodatni troškovi po jedinici

x broj jedinica

Eksponencijalni model

C k xa= ⋅ k, a konstante

Troškovi kabela

C a b x= + ⋅ ⋅( ) l

Gdje je l duljina kabela

A a= ⋅l

B b= ⋅l

A

B

X

C C

l

A se sastoji iz:• početna cijena,•kopanje,•postavljanje i •troškovi mjerenja prijenosnih svojstava

B se sastoji iz:•troškovi ovisno o vrsti kabela, •troškovi spajanja i sl.

C Ax

B= +

⁄troškovi po jednom paru

C

B

X

C A x B B b= + = = ⋅/ 0 0 l ⁄Za slučaj određivanja broja centrala i granica među

njima, gdje je b0 troškovi po jedinici duljine

Razvoj kabelske kanalizacije uvjetovan je potrebom:

‐ za elektroničkom komunikacijskom mrežom (tj. populacija koja naseljava neko područje zahtjeva mogućnost korištenja navedene mreže),

‐ proširenjem postojeće mreže (rast populacije na nekom području uvjetuje proširenje mreže) ili

‐ unapređenjem ostalih komponenti unutar mreže (brz razvoj tehničke i elektroničke industrije omogućuje unapređenje postojećih mreža).

Tehnički uvjeti koji moraju biti ispunjeni prilikom razvoja, planiranja, projektiranja, izgradnje i održavanja kabelske kanalizacije opisani su u Pravilniku o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/2010)

Važniji pojmovi u planiranju:

‐ Cijev malog promjera od 20 do 40 mm, promjera 50 mm, velikog promjera ‐ od 63 do 110 mm

‐ Kabelska galerija ‐ podzemna prostorija u obliku hodnika koja služi za smještaj velikog broja kabela

‐ Kabelska kanalizacija ‐ dio elektroničke komunikacijske infrastrukture koja se sastoji od mreže podzemnih cijevi od pogodnog materijala, kabelskih zdenaca i kabelskih galerija, koja služi za postavljanje i zaštitu elektroničkih komunikacijskih kabela

‐ Kabelski zdenci ‐ podzemne prostorije višestruke namjene koje se postavljaju na mjestima nastavljanja, križanja i promjene smjerova kabelske kanalizacije te ispred pristupnih čvorova i drugih objekata u kojima je smještena oprema elektroničkih komunikacijskih mreža

‐ Koridor kabelske kanalizacije ‐ pojas zemljišta određene širine rezerviran za izgradnju kabelske kanalizacije

‐ Trasa kabelske kanalizacije ‐ projektirani ili već izgrađeni pravac i geodetski pozicionirana linija kabelske kanalizacije unutar koridora elektroničke komunikacijske infrastrukture

Obzirom na visoke troškove izgradnje kabelske kanalizacije uzrokovane građevinskim radovima na iskopima i sanaciji površina, potiče se zajednička izgradnja različitih infrastrukturnih objekata, to jest, teži se izgradnji integrirane infrastrukture.

Ciljevi: ekonomičnost, očuvanje okoliša, zaštitia prostora, te zaštita i očuvanju kulturnih dobara.

Većina operatera koji nemaju svoju vlastitu infrastrukturu od HT d.d.‐a traže mogućnost najma infrastrukture.

HT d.d. je operator sa značajnom tržišnom snagom na tržištu veleprodajnog širokopojasnog pristupa, te su između ostalih regulatornih obveza, određena i regulatorna obveza pristupa i regulatorna obveza transparentnosti.

Zajedničko korištenje elektorničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

x x 7 x 9 3 5 3 4 x x

DADA/NE

mProcijenjena duljina trase: 79

Podnositelj zahtjeva:Ime i prezime:

ZAHTJEV ZA UGOVARANJE ZAJEDNIČKOG KORIŠTENJA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE INFRASTRUKTURE I POVEZANE OPREME

(KABELSKE KANALIZACIJE) HT-A

Broj zahtjeva Operatora korisnika: ii_xxxupisuje Operator korisnik

Mjesto i datum zahtjeva:

HT ID zahtjeva:upisuje HT

20.7.20xx

Podaci o podnositelju zahtjeva

Naziv Operatora korisnika: xx

OIB:

Adresa Operatora korisnika:

Kontakt osoba:

Telefon; e-mail:

Operator korisnik naručuje izradu tehničkog rješenja od HT-a:

Specifikacija tražene trase

Prema TR-u broj: od:

Prilog: jpeg.navesti sadržaj i oblik (TR; pdf; dwg...)

Planirano vrijeme izvođenja radova, od:

Završna lokacija: Ulica

dd/mm/gggg dd/mm/gggg

Izvođač/podizvođač radova:naziv

Odgovorna osoba: xx, 0000000ime, prezime, kontakt telefon

Početna lokacija: Ulica (spojnica)

Ulice kojima prolazi trasa (ili druge oznake):

Lokacije nastavaka / smještaj rezervnih dužina:

Tip i promjer kabela: Optički 12 nitni 11 mm

adresa, grad

Ulica (spojnica)

dd/mm/gggg

do:

adresa, grad

Tehničko rješenje za pristup i zajedničko korištenje elektorničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

Tehnički opis

Stanje cijevne infrastrukture i planiranja popuna

Popis materijala i radova po vrsti i količini

Tehničko rješenje u odgovarajućem formatu

Nacrt planirane trase optičke kanalizacije.

Potrebno je navesti i sve obveze Operatera korisnika i/ili izvođača.

Primjer: Stanje cijevne infrastrukture i planirana popuna

Dionica trase od sredine zdenca

do sredine zdenca

Dužina Broj cijevi zauzete rezervne slobodne Planirana popuna slodobnog prostora

od do m 50 100 110 50 100 110 50 100 110 50 100 110

ZD_01_0R6_6

ZD_01_0R6_8

42,00 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2xPE20

ZD_01_0R6_8

ZD_01_0R6_9

34,00 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2xPE20

ZD_01_0R6_9

ZD_01_0R6_14

57,00 0 0 2 0 0 2 0 0 0 0 0 0 2xPE20

ZD_01_0R6_14

ZD_01_0R6_13

9,00 2 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 0

Ukupna dužina trase

142,00

Redni broj

Šifra materijala

Naziv materijalaJedinica mjere

KoličinaJedinična cijena

Ukupna cijena

Cijevi s priborom

12 10640 Pribor za račvanje TDUX‐CL‐80 kom 6 0,00

56 12210 Cijev PEHD d=20mm – 10 bara m 266 0,00

58 12211 Čep za PEHD cijev d=20mm kom 6 0,00

83 Dijeljiva brtva za PEHD 20 kom 6 0,00

85 Pur pijena kom 2 0,00

Montažni zdenci i pribor

Materijal za zaštitu i označavanje kabela

Metalna galanterija za zdence

UKUPNO MATERIJAL 0,00

Primjer: Popis materijala po vrsti i količini

Redni broj

Šifra Opis stavkiJedinica mjere

KoličinaJedinična količina

Ukupna cijena

10,00 Građevinski radovi12,00 Uređenje površina13,00 Izgradnja TK kabelske kanalizacije13,50 Polaganje cijevi

20,00Kabelmonterski i instalacijski radovi

21,00 Uvlačenje TK kabela i cijevi

74 21,19Uvlačenje kombinacije PEHD cijevi u praznu cijev TK kanalizacije

m 133 0,00

77 21,22Dodatak na stavke 21,11 do 21,20 u slučaju uvlačenja TK kabela

m 133 0,00

21,40Uvlačenje / uklanjanje svih vrsta TK kabela i cijevi iz TK kanalizacije

21,50Uvlačenje / upuhivanje mikrocijevi / cijevi malog promjera i mikrokabela u TK kanalizaciju

100,00 Uređenje površina101,10 Uređenje asfaltnih površina Cijena rada

102,20Materijal za uređenje razbijenih površina i izradu nestandardnog zdenca

Cijena materijala

UKUPNO MATERIJAL 0,00

Primjer: Popis radova po vrsti i količini

cijev 110mm, post.zauzeće d=36mm,servisni prostor

cijev 110mm, post.zauzeće d=50mm,planirana popuna PE25+2xPE20,planirani kabel uvuči u PE20

25.4m


8xPVC1102xPE50


cijev 110mm, post.zauzeće d=50mm,planirana popuna PE25+2xPE20,planirani kabel uvuči u PE20

LEGENDA:zauzeta cijev bez slobodnog prostora

zauzeta cijev sa slobodnim prostorom

slobodna cijev

planirana popuna u zauzetoj cijevi

S

S

S

S

S servisna cijev

zauzeta cijev malog promjerabez slobodnog prostora

zauzeta cijev malog promjerasa slobodnim prostorom

Primjer: Tehničko rješenje

Primjer: Nacrt trase kabelske kanalizacije

Usluga iznajmljene kabelske kanalizacije može se razlikovati prema sljedećim karakteristikama: ‐ brzini prijenosa, ‐ zajamčenoj kakvoći usluge, ‐ udaljenosti između priključnih točaka, kao i ‐ prema namjeni (npr. koristi li se za povezivanje mreža, izgradnju vlastite mreže ili za

pružanje pristupa krajnjim korisnicima).

Usluga iznajmljene kabelske kanalizacije može biti izvedena putem različitih prijenosnih tehnologija (PDH, SDH, (S)HDSL, Ethernet, IP/MPLS, Frame Relay, ATM i sl.) i različitih prijenosnih medija (bakrena parica, svjetlovodna nit, bežični vod).

Prijenosna tehnologija prospajanja kanala koristi se pri izvedbi tradicionalnih digitalnih iznajmljenih vodova pri čemu je prijenosni medij svjetlovodni kabel (PDH, SDH) ili bakrena parica ((S)HDSL). Prijenosne tehnologije prospajanja paketa su sljedeće: Ethernet, IP/MPLS, Frame Relay i ATM.PDH – plesinkrona digitalna hijerarhija, SDH – sinkrona digitalna hijerarhija, S(DDSL) ‐Single‐pair high‐speed digital subscriber line, Ethernet ‐ najčešće korištena tehnologija za lokalne mreže, IP/MPLS ‐ Internet protocol/Multiprotocol Label Switching, Frame Relay –protokol za prijenos podataka, ATM – eng. Asynchronous Transfer Mode

Godišnje maloprodajne cijene za 2 km 64 kbps iznajmljenih vodova

(HR – Hrvatska, MK – Makedonija, TR – Turska, AL – Albanija, BA-bh – Bosna BH Telekom, BA-ts – Bosna Telekom Srbija, BA-ht – Bosna Hrvatski Telekom, ME – Crna Gora, RS – Republika Srpska, XK – Kosovo

Godišnje maloprodajne cijene za 2 km 2 Mbps iznajmljenih vodova

R R RMUX

LTMUX

LT

MUX = MUltipleXor / deMUltipleXorLT = Line TerminalR = Repeater / Regenerator

l⋅⋅+⋅+= skxbaC )(

a troškovi multipleksora višeg reda i linijska zaključenja za:

FDM : primarni, sekundarni.. etc. pojačala

PCM : primarni, sekundarni.. etc. regeneratori;

instalacija, mjerenja i troškovi polaganja, troškovi korištenja i održavanja.

b je trošak osiguravanja jednog dodatnog kanala koji uključuje opremu i odgovarajuće troškove instalacije i održavanja.

k je broj parova potreban za prijenosni sustav (kablovi, svjetlovodi, radio veze).

s su troškovi po jedinici duljine prijenosnog medija.

cijena prijenosnog medija, lokacija, troškovi opreme po kilometru, troškovi mjerenja, polaganja, održavanja.

l je duljina sustava u kilometrima.

Troškovi prijenosnog sustava

Troškovi komutacije

CONTROLUNIT

SR

IN-JUNC OT-JUNC

CONTROLUNIT

CONTROLUNIT

FinalSelectorsGroup SelectorsLine

Finder

C a b x S i j n j S i j n ji ij

k

j

k= + ⋅ + ⋅ + ⋅

==∑∑ 0 0

11( , ) ( ) ( , ) ( )

a : osnovni troškovi sustavab : troškovi po pretplatničkoj linijiSi(I,J) : inkrement troškova po ulaznim linijamaS0(I,J) : inkrement troškova po izlaznim linijamaK : određuje tip komutacije na koju se spajaI, J : izvorište i odredište komutacije

Troškovi zgrada

C A B(q= + )⁄A osnovni troškovi;

⁄B inkrement troška u odnosu na površinu q zgrade;

⁄q površina zgrade.

q1 q2 q3

Area of building

Cost of building,A

l1 l2 l3 l4

Number of lines, l

Area ofbuilding, q

Utvrđivanje optimalnog broja kom.čvorova

Uvođenje novog komutacijskog sustava

Uvjet ‐UKUPNI TROŠKOVI trebaju biti manji

• smanjenje troškova pretplatničke mreže obzirom na manju duljinu i cijenu kabela• povećanje cijene spojne mreže obzirom na povećanje spojnih relacija• povećanje troškova zgrada i komutacije

Ukupnitroškovi

Spojna mreža između centrala

- Sekundarna pristupna mreža- Primarna pristupna mreža- Komutacijska oprema u centralama- Zgrade, napajanje, osoblje centrala

Nopt Broj centrala N

Troškovi T

Tmin

Određivanje optimalnih granica među komutacijskim čvorovima

Primjer:

Zadano je područje u kojem je 20000 linija instalirano, 80% njih u funkciji, uz kapacitet 30000 linija. Za sljedećih deset godina broj pretplatnika će se povećati duplo te su načinjene funkcije predviđanja. Veličina elementa mreže je 250x250m, a totalni broj pretplatnika za deset godina je 47831.

Problem se sastoji u određivanju pozicije novog čvora, kapaciteta i područja posluživanja.

Postoji nekoliko alternativa:

1) Proširenje postojeće zgrade za buduće potrebe

2) Otvaranje nove komutacije u dostupnoj zgradi (području)

3) Zatvaranje postojeće komutacije i posluživanje područja sa jednom novom, postavljenom na optimalnu lokaciju

4) Otvaranje nove komutacije na optimalnoj lokaciji, posluživanje područja sa dvije komutacije

Slučaj 1Odrediti optimalne granice za komutacije na slici 1.

Slučaj 2Odrediti optimalne granice za komutacije na slici 2. Nova komutacija je digitalna, pretplatnici se priključuju preko UPS‐a. Troškovi prijenosnih sustava dani su u tablici.

TRANSMISSION MEDIA FOR SUBSCRIBER NETWORK

Type Cost Cost / km max. distance (km) Exchange

0.4 mm 0 2.4 2.5 OLD

0.5 mm 0 2.8 4.0 OLD

RSU 1.3 0.4 - NEW

Slučaj 3

Odrediti optimalne lokaciju za jednu centralu. Slika 3 prikazuje distribuciju pretplatnika za 10 godina.

Slučaj 4

Odrediti optimalnu lokaciju i područje posluživanja za novu centralu.

Rješenje za Slučaj 1Udaljenost granice od stare i nove centrale treba biti jednaka

Rješenje za Slučaj 2

(podešavanje tablice na 250m), optimalne granice nisu jednake udaljenosti do komutacija, već jednaki troškovi.

TRANSMISSION MEDIA FOR SUBSCRIBER NETWORK

Type Cost Cost / 250 m max. distance (250 m)

Exchange

0.4 mm 0 0.6 10 OLD

0.5 mm 0 0.7 16 OLD

RSU 1.3 0.1 - NEW

d d1 20 6 0 1 1 3× = × +. . .

d d1 2 21+ =

d1 4 8= . d2 16 2= .

d1 4= d1 5=


Primjena metode simetrala.

Row Sum Accumulated sum

Column Sum Accumulated sum

1 488 488 2 865 8652 692 1180 3 2377 32423 651 1831 4 3147 63894 1042 2873 5 3864 102535 2036 4909 6 4192 144456 1929 6838 7 6139 205847 2605 9443 8 4824 25408 median8 1763 11206 9 3949 293579 1679 12885 10 2777 32134

10 2078 14963 11 8566 3770011 1732 16695 12 3171 4087112 1719 18414 13 2387 4325813 2205 20619 14 1549 4480714 2731 23350 15 1686 4639315 2343 25693 median 16 1017 4741016 3001 28694 17 421 4783117 2828 3152218 2576 3409819 2697 3679520 2503 3929821 2326 4162422 2133 4375723 1713 4547024 1229 4669925 879 4757826 238 4781627 15 47831


1) Postavljanje granica

2) Pronalaženje optimalne lokacije centrale, slučaj 3

3) Optimizacija granica, slučaj 1

4) Optimalna lokacija nove centrale

5) re‐optimizacija granica

6) Optimalna lokacija centrale

7) re‐optimizacija granica

Metode određivanje optimalnelokacije čvora

Metoda simetrala

S2

S1

T

500 TP500 TP

500 TP 500 TP

Metode određivanje optimalnelokacije čvora

Metoda težišta

FMX Y

T ΣΣ

=

FMY X

T ΣΣ

=

Hvala na pažnji!

Nepokretna mreža



Telekomunikacijska mreža

⁄Postojeća arhitektura je vertikalna

• posebni resursi za svaku mrežu (nepokretna‐fiksna, pokretna‐mobilna, Internet,

kabelska TV)

• zajednički esursi su općenito prijenosni ( npr. korištenje fiksne mreže za

povezivanje čvorova mobilne mreže)

• komutacija kanala ili komutacija paketa

⁄NGN mreža

• horizontalna arhitektura

• dijeljenje zajedničkih resursa

• paketski način prijenosa

⁄Tipovi mreža:

• javna mreža (engl. public network) koja je dostupna korisnicima s ugovornim

odnosom s mrežnim operatorom

• privatna mreža (engl. private network) koja je namijenjena određenoj skupini

korisnika

JEZGRA MREŽE

PRISTUPNA MREŽA

OSTALE MREŽE

KORISNIČKAOPREMA

Organizacija nepokretne telefonske mreže

⁄Javna telefonska mreža (PSTN – Public SwitchedTelephone Network) mreža je

prvenstveno za govornu komunikaciju.

⁄Mogućnost prijenosa podataka (primjena modema)

⁄Izvedbeno suvremena mreža je digitalna, a priključci su analogni.

Nepokretnatelefonska

mreža

Telephone

Fax

ModemPrijenos podataka

• privatizacija

• liberalizacija

• deregulacija

Struktura mreže

Lokalne mreže (prema veličini područja i stupnju urbanog razvoja)

Rural networks

Urban networks

Large metropolitan networks

‐ široka disperzija korisnika u naseljima manje ili srednje veličine

‐ obilježje ovih mreža je potreba za nekoliko lokalnih

komutacijskih čvorova na koje su pretplatnici direktno povezani

‐ obilježje visoke koncentracije pretplatnika,

potreban veliki broj komutacijskih čvorova za

osiguranje pretplatničkih veza

Medium and long distance networks

‐ povezuju različita lokalna područja

‐ obično hijerarhijskog tipa na jednoj, dvije ili tri razine ovisno o broju

područja i ukupnom

International network

‐ omogućavaju međunarodne veze prema ostalim zemljama

Tipovi mreža prema hijerahiji

Okosnica(Backbone Network)

Regionalna mreža (Regional network)

Gradska mreža(Metropolitan Network MAN)

Osigurava usluge do krajnjih korisnika

Osigurava usluge do većih korisnika unutar grada (tipično 20‐50km)

Povezuje mjesta u regiji

(tipično do 300km)

Pristupna mreža(Access Netwok)

Povezuje veće gradove• Long‐haul do 700km•Ultra‐long haul do 4000km

T

Junction circuits

Junctioncircuits

Trunk

Local exchangearea

Tandemexchange

Local exchange

Subscriber'sline

Lokalne centrale

‐ centrale na koje su priključeni pretplatnici

Pretplatnička linija

‐ povezuje terminalni uređaj pretplatnika na lokalnu centralu

Površina lokalne centrale

‐ površina lokalne centrale i pretplatničke mreže

Spojna mreža

‐mreža između dvije centrale

Primarni centar

‐ centar na koji su priključene lokalne centrale i preko kojih se ostvaruju “long distance” veze

“Glavna” spojna mreža

‐ povezuje lokalne centrale sa primarnim centrom

Tandem centrala

‐ centrala preko koje se poslužuje promet prema ostalim centralama

Planiranje prijenosnih sustava

Pristupna mreža Spojna mreža‐ od pojedinih pretplatnika do komutacijskog čvora ‐ između komutacijskih čvorova

9

Motivi investiranja u nepokretnu mrežu:

• povećanje prihoda,

• uvođenje novih usluga i proizvoda,

• zadržavanje tržišne pozicije u odnosu na konkurenciju,

• održavanje ili poboljšavanje kvalitete usluge,

• smanjenje troškova.

Pristupna mreža

( f )

( f )

(r)

Local exchange

Cross - connection point (cabinet)

Distribution point

Glavni razdjelnik Main distribution frame (MDF)

‐mjesto na kojem završavaju lokalni vodovi

Prespojno mjesto Cross‐connection point (CCP)

‐ oprema koja omogućava povezivanje bilo kojeg ulaznog i izlaznog para vodova

Distribucijsko mjesto Distribution point (DP)

‐ posljednja točka u području centrale, iza koje slijedi distribucija vodova prema individualnim pretplatnicima

Glavni kabel Main cable

‐ obično visokog kapaciteta koji povezuje centralu i CCP

Distribucijski kabel Distribution cable

‐ povezuje distribucijsko mjesto ili dvije CCP

Spojni kabel Link cable

‐ povezuje CCP (fleksibilnost, poprečne veze)

Pretplatnička linija Subscriber's service line.

‐ povezuje terminalni uređaj i lokalnu centralu

Tipovi pristupne (kabelske) mreže:• kruti• elastični• kombinirani

Pristupna mreža (tržišna snaga)

• Relativno velika početna ulaganja• Područja s većom gustoćom korisnika i većom razvijenosti (moguća

konkuretnost)

Pristupna mreža

a. Kruti

b. Elastični

c. Dvostruko elastični

Jezgra mreže

Šire područje mreže

Uže područje mreže

KR

KR

KR

LR

Pristupna mreža

Vlastita pristupna mreža‐ bežična,žična, optička

Izdvojena lokalna petlja‐ Potpuni ili dijeljeni (operator zadržava govornu uslugu pretplatniku) izdvojeni pristup lokalnoj petljiIzdvojenim pristupom lokalnoj petlji (operatoru)omogućeno je pružanje usluge pristupa nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži krajnjim korisnicima putem pristupne mreže T‐Coma

Bitstream access (pristup strujom bita)‐ Operator instalira širokopojasni pristup i pruža samo uslugu prijenosa(drugi davatelj pruža usluge)

Pristupna mreža

Kolokacija ‐pružanje usluge najma prostora i tehničkih sadržaja koji su potrebniza prikladan smještaj i povezivanje potrebne opreme operatora u svrhukorištenja uslugom izdvojenog pristupa lokalnoj petlji

‐ fizička kolokacija ‐kolokacija pri kojoj je oprema operatora smještena uprostoriji glavnog razdjelnika T‐Coma, ili pri kojoj T‐Com sporazumno dajeprostor za opremu operatoru u različitoj prostoriji na istoj lokaciji na kojoj jesmještena i prostorija glavnog razdjelnika, ovisno o zahtjevu operatora iraspoloživom prostoru

‐ udaljena kolokacija ‐ lokacija na kojoj T‐Com pruža uslugu izdvojenogpristupa lokalnoj petlji u prostoriji operatora, koja je na odgovarajući načinpovezana s glavnim razdjelnikomT‐Coma

‐ virtualna kolokacija ‐ kolokacija u prostorijama T‐Coma kod koje opremuoperatora nužnu za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji smješta,instalira, održava i njome upravlja isključivo T‐Com, a operator nemadozvolu pristupa navedenoj opremi

⁄Tri glavna čimbenika od kojih polazi analiza korisničkih mreža su:

‐ količine rezervnih kapaciteta mreže

‐ količine zahtjeva za tim kapacitetima i njihova priroda

‐ podudarnosti između lokacija rezervnih kapaciteta i izvora zahtjeva

⁄Primarni zadatak planera “specifičnih” korisničkih mreža gradskih područja je

optimizacija njihove fizičke postave , uzimajući pri tome u obzir :

‐ Evoluciju planova : urbanističkih , kabelske infrastrukture i instalacije

kabela

‐ Povezivanje pretplatnika koji zahtijevaju brojne različite usluge na

odgovarajuće komutacije ili centre s pomoću digitalnih prijenosnih

sustava, realiziranih putem optičkog medija.

Način iskorištenja pristupnih vodova

Prijenos primarnog telefonskog električnog signala u originalnom frekvencijskom području (300‐3400Hz)

T

a. 1vod = 1veza

KČ

Multipleksiranje više primarnih električnih signala u jedan sekundarni

MUX

T T

1

MUX

T T

n

b. 1vod = n veza

KČ

1 n

multipleksiranje demultipleksiranje

‐ primarni PCM sustav namijenjen je na kratkim udaljenostima, u slučaju srednje dugih i dugih mreža gdje se zahtjeva visoki kapacitet kanala, iz ekonomskih i praktičkih razloga obavlja se grupiranje više PCM sustava na jednu prijenosnu liniju

‐ sustavi višeg reda također se nazivaju digitalni multipleksori (digital multiplexes)

‐ u sustavima drugog reda, četiri primarna PCM signala kombiniraju se u jedan zajednički digitalni signal

‐ digitalni multipleks zasnovan na 30‐kanalnom PCM‐u ima brzinu prijenosa 8448 Kb/S, dok 24‐kanalni PCM ostvaruje brzinu prijenosa 6312 Kb/s.

Primary PCMMultiplex

N

1 Secondorderdigital

multiplex2

3

4

Primary PCMMultiplex

N

1Secondorderdigital

multiplex 2

3

4

N=30N=24

2048 kbit/s1544 kbit/s


N=30N=24


Digitalna multipleksna hijerarhija (PDH)

Primary PCMMultiplexor

Data Multiplexor

Second order PCMMultiplexor

Visual TelephoneCoder

FDM Master GroupCoder

TV Coder

Second OrderDigital

Multiplexor Third Order

DigitalMultiplexor

Fourth OrderDigital

Multiplexor Fifth OrderDigital

Multiplexor

VF

30

Data

VF

128

1st order2.048 Mbit/s

2nd order8.448 Mbit/s

3rd order34.368 Mbit/s

4th order139.264 Mbit/s

5th order~565 Mbit/s

1

2

3

4

1

1

1

2

223

3 34

4

4

1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

BUFFERMEMORY

1

2

3

4

Controlunit

Bit

interleaver

2112 kb/s

8448 kb/s

‐ za sinkronizaciju je potrebno osigurati međuspremnik‐ brzina čitanja je veća negoli brzina upisivanja2112 Kb/s, što osigurava brzinu prijenosa 4 x 2112= 8448 Kb/s‐ nominalna brzina prijenosa primarnog tokaje2048 Kb/s‐ kontrolna jedinica čita podatke istovremeno

Primjer

Izračunajte i nacrtajte raspodjelu multipleksora u točki A pod sljedećim uvjetima:

koriste 1:st to 4:th order PCM. 1:st order PCM = 30 channels.

preferiraju se sustavi višeg reda.

nijedan od sustava ne završava u točki A.

ostale točke opremljene su sa odgovarajućim multipleksorima

Između Broj PCM sustava 1 reda

slučaj a) slučaj b) slučaj c)

B i C 6 7 70

B i D 3 5 25

B i E 7 7 40

C i D 16 17 37

C i E 4 9 13

D i E 4 4 28

A

BC

DE

1∑

1∑2

∑

2∑

∑

Slučaj a)

C D E

D

C

B

E

= Total number of systems terminating in the nodes if node A is not equipped with multiplexors

= Total number of systems terminating in the nodes if node A is equipped with multiplexors

No. of systems if multiplexed

Total no. of 30-ch. systems

1920 ch480 ch120 ch30 ch

30

1920

480

M41920 / 480

120

M3480 / 120

30

M2120 / 30

Slu?aj a

= Total number ofsystems terminatingin the nodes if nodeA is not equippedwith multiplexors

= Total number ofsystems terminatingin the nodes if nodeA is equipped withmultiplexors

No. of systemsif multiplexed

Total no.of 30-ch.systems

1920 ch480 ch120 ch

30 ch

2∑

1∑1

1

82

31

16

82

1 21

22 11

1

1

2

131

311

3 123 3

123

36

8

6

16

3 7

4

4

16

26

23

15

80

16

26

23

15

80

C D E

C

D

E

B2 3

1

1∑ 2∑

∑

P A S S I N G S Y S T E M S

1920

/////

480

////

C / D120

///

D / EC / E

30

/////

23120 30

1920

480 30

I

CD

02

0101B

DDCC

EED

E

CECEDE

Sinkrono multipleksiranje ‐ SDH

MU

LTIP

LE

KSE

R

ZN

AK

OVA

STM-1 A

STM-1 B

STM-1 C

STM-1 D

STM - 44 ´ STM -1

T

T

Okvir STM-1

Znak od 8 bita brzine prijenosaSTM-1 (155 Mbit/s)Znak od 8 bita brzine prijenosa STM-4 (622 Mbit/s)

Kapacitet pristupne mreže

‐ ukupni kapacitet pristupne mreže ‐potrebno je utvrditi prosječnu duljinu pristupnih vodova,

koja kod različitih mreža varira od 0,5 do 2 km.

‐ orijentacijske vrijednosti u slučaju da se koriste direktni vodovi od centrale do pretplatnika

(bez udaljenih pretplatničkih stupnjeva) mogu se uzeti:

‐ umrežama u kojima je sjedište tranzitne centrale 2 km par/GTP

‐ umrežama u kojima je sjedište krajnje centrale 0,5‐1,5 km/par/GTP

GTPkmpariGTPkmpari LNL /' ⋅=

pari

kmparikmkab n

LL =

Ukupni kapacitet :

Duljina kabela :

Danas skoro isključivo simetrični kabeli s vodičima od bakra promjera 0,4 mm

Izbor vrste pristupnih vodova

Promjer vodiča (mm)

Stari dometi (uz normu

6,3 dB)

Novi dometi (uz normu

8,2 dB)

Novi dometi korigirani za 200 m za eventualne kasnije potrebe održavanja (km)

0,4 3,6 4,3 4,1 0,6 5,9 7,8 7,6 0,8 8,2 10,9 10,7

Dometi pristupnih vodova:

Mjerenja električnih karakteristika postojeće mreže:

‐ prigušenje preslušavanja na bližem kraju Ap (dB),

‐ vlastito prigušenje (dB/km),

‐ otpor petlje (Ω/km) i

‐ otpor izolacije (MΩ/km).

Izvor: Standardna ponuda HT d.d. za uslugu izdvojenog pristupa lokalnoj petlji

Granice kratke, srednje i duge petlje određene su i primjenjuju se u metrima, a dane su i preko vlastitog prigušenja na frekvenciji 1 MHz.

Hvala na pažnji!

Udaljeni pretplatnički stupanj


mreža


a) Mjerenja pokazuju zadovoljavajuću kvalitetu postojeće mreže na

cijelom području.

Tada će se izrađeno idejno rješenje koristiti u II. fazi. Sve potrebne zamjene

postojećih kabela realizirat će se nakon izgradnje DTK u skladu s kapacitetima

koji su određeni projektom koji će biti izrađen u skladu sa idejnim rješenjem.

Ukoliko je Planom razvoja TK mreže na tom području predviđena izgradnja

udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS-a), projektant treba napraviti i

prijelazno rješenje (I. faza) u kojem će se cijelu distributivnu mrežu preusmjeriti

na UPS tako da se od UPS-a do točke početka distribucije polože kabeli

odgovarajuće dužine i kapaciteta.

Rezultati mjerenja na mreži:

b) Mjerenja pokazuju nezadovoljavajuću kvalitetu pojedinih dijelova postojeće

mreže.

U tom slučaju projektant treba napraviti i prijelazno rješenje (I. faza) u

kojem će u projektu naznačiti potrebnu rekonstrukciju tih dijelova mreže.

Prijelazno rješenje treba obuhvatiti polaganje svih izlaznih kabela

odgovarajuće dužine i kapaciteta do tih dijelova distributivne mreže. Ostali

dijelovi mreže rekonstruirat će se u II. fazi kao što je navedeno u točki a).

c) Mjerenja pokazuju nezadovoljavajuću kvalitetu velikog dijela odnosno

cjelokupne distributivne mreže.

U tom slučaju treba predvidjeti rekonstrukciju cjelokupne distributivne mreže.

4

Pregled načina priključenja novih

pretplatnika

Definicija projekata u pristupnim mrežama

Budući da potražnja za fiksnim priključcima ne može biti točno predviđena (niti

broj priključaka niti područje potražnje), telekom operatori uvijek nastoje izgraditi

odgovarajuću mrežnu infrastrukturu, koja s jedne strane daje operatoru dovoljno

fleksibilnosti kako bi odmah reagirao na zahtjeve korisnika, a s druge je strane

ekonomski isplativa, bez previše rezervnog kapaciteta.

• Direktno priključenje pretplatnika

• Mini projekti

• Projekti razvoja mreže


U segmentu tržišta elektroničkih komunikacija :

Telefonske usluge u nepokretnoj mreži prikupljaju se podaci:

⁻ Broj priključaka i korisnika;⁻ Promet;⁻ Prihod;⁻ Izgrađenost mreže;⁻ Izgrađenost mreže po županijama i⁻ Broj priključaka po županijama.


Izgrađenost mreže uključuje podatke:

⁻ Broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva;⁻ Broj lokalnih telefonskih centrala;⁻ Broj tranzitnih telefonskih centrala;⁻ Broj međunarodnih telefonskih centrala;⁻ Ukupan broj izgrađenih pretplatničkih parica;⁻ Ukupan instalirani kapacitet POTS priključaka;⁻ Ukupan instalirani kapacitet ISDN BRA priključaka i⁻ Ukupan instalirani kapacitet ISDN PRA priključaka.

Izgrađenost mreže po županijama sadrži podatke o broju pretplatničkih parica.

Direktno priključenje pretplatnika

Najznačajnije karakteristike radnji u vezi s priključenjem pretplatnika su:

- ne zahtijeva posebno planiranje tehničke izgradnje

- ima za cilj izravno priključenje jednog ili više pretplatnika

- nisu potrebna dodatna kapitalna ulaganja

Mini projekti

Najznačajnija karakteristika Mini projekta je da su potrebne manje

intervencije u postojećoj infrastrukturi (proširenje kraka zračne mreže,

polaganje kabela, zamjena samonosivog kabela većim kapacitetom,

aktiviranje kabelske rezerve, ugradnja PCM/PGS, fiksni GSM ...).

Preduvjeti za realizaciju Mini projekata:

trebaju postojati slobodni kapaciteti centrale ili biti na raspolaganju u prihvatljivom roku

• trebaju postojati slobodni kabelski kapaciteti u izgrađenoj pristupnoj mreži

• mora postojati stvarna korisnička potražnja (ovo može biti novi korisnik ili preseljenje telefonskog priključka) ili se pojaviti u roku od 3 mjeseci

• mora biti na raspolaganju proračun za financiranje Mini projekata

Zračna mreža bi se trebala projektirati, ovisno o ekonomskim i praktičnim razmatranjima, gdje je to moguće obzirom na zemljopisne uvjete. Može se primjenjivati u slijedećim slučajevima:

pristupna mreža u ruralnim područjima

• pristupna mreža u rijetko naseljenim područjima

kao privremeno rješenje za brzo povezivanje važnih korisnika.

⁄Realizacija Mini projekta

IZNOS <

Projekti razvoja mreže

Razlozi:

proširenje mreže paralelno s lokalnim programima razvoja

osiguranje dodatnih kapaciteta

nadgradnja ili zamjena postojeće tehnologije (npr. zamjena bakrenih kabela

novim svjetlovodnim kabelima)

osiguranje dodatnih kapaciteta

osiguranje telekomunikacijske infrastrukture na područjima koja još nisu

pokrivena

opsežno proširenje mreže.

- potrebno je provesti obimno planiranje

- velika količina kapitalne investicije za projekte

- plan kapitalnih investicija za taj projekt mora biti pojedinačno prikazan u

- godišnjem proračunu

- da je projekt dio godišnjeg planiranja koje mora odobriti Uprava

Glavna centrala

Glavni kabel (ili više njih)

TK 59 500x4x...

Distribut ivni kabel

Distribut ivna mreža

Izgled fiksne telefonske mreže s

jednom glavnom centralom

Fiksna mreža s udaljenim

pretplatničkim stupnjem

svjet lovodni kabel 48 nit i

Spojni kabel

Glavna centrala

Distribut ivna mreža

Distribut ivni kabel

UPS

Elementi fiksne telefonske mreže s udaljenim pretplatničkim stupnjem su slijedeći:

- distributivna mreža;

- udaljeni pretplatnički stupanj koji uključuje zgradu i postrojenje;

- spojni prijenosni medij koji uključuje fizički spojni put

Moguć je prijenos signala preko simetričnog kabela ili preko svjetlovodnog kabela.

14

LSM

SSS

LSM

ST-R

ETCC

ETCC

ST-C

TSM

GSS

SSS – digitalni pretplatnički stupanj (UPS)

LSM – linijski komutacijski modul

ST-R – udaljeni signalni terminal

ST-C – centralni signalni terminal

ETCC – sklop centralnog voda

TSM – modul vremenske komutacije

Udaljeni pretplatnički stupanj vezan na

matičnu telefonsku centralu

Primjer RSS 1982.

Digitalni pretplatnički stupaj sastoji se od izvjesnog broja

pretplatničkih modula (LSM)

LCT

LSM

LIB 15

LIB 0

JTB

TS

RP

LIB – linijski slog za prilagođavanje

LCT – sklop za ispitivanje vodova i prijenosnika

JTB – slog interne veze

RP – regionalni procesor

TS – slog za vremensku komutaciju

Slog za prilagođavanje za pretplatničke vodove čini jedinicu za osam pretplatnika.

Troškovi izgradnje fiksne telefonske mreže

T = 1/n [A + k · (B + D) + C + · E + F + G] · ηηηη [Kn/m parice]

⁄n = broj parica u kabelu;

⁄A = cijena kabela po metru dužine [Kn/m];

⁄k = faktor iznosa 1,02 uzet zbog šireg rova na mjestima gdje se kabeli spajaju ili račvaju;

⁄B = cijena iskopa i zatrpavanja rova [Kn/m];

⁄C = cijena polaganja i zaštite kabela [Kn/m];

⁄D = cijena zatrpavanja rova [Kn/m];

⁄E = cijena izrade nastavka [Kn/m];

⁄F = cijena nastavka i pribora za nastavke [Kn/m];

⁄G = cijena popravka površine po dužnom metru rova [Kn/m];

⁄η = dio troškova koji sačinjavaju troškove izrade projekta, nadzor, sva električna mjerenja, transport na radilište i do radilišta, te izrada tehničke dokumentacije i geodetskog elaborata.

Kada se u isti rov polažu dva ili više kabela, tada se prosječna cijena dodatnog polaganja kabela dobiva prema slijedećoj formuli:

T = 1/n · [A + · E + F ] [Kn/m parice]

Troškovi izgradnje fiksne telefonske mreže

s udaljenim pretplatničkim stupnjem

S obzirom na način izvedbe izgradnje udaljenog pretplatničkog stupnja, troškove

možemo podijeliti na nekoliko elemenata:

• troškovi izgradnje svjetlovodnog kabela od glavne centrale do udaljenog

pretplatničkog stupnja;

troškovi opreme za prijenos preko svjetlovodnog kabela;

troškovi izgradnje objekta za smještaj udaljenog pretplatničkog stupnja;

troškovi opreme, montaže i ispitivanja udaljenog pretplatničkog stupnja.

Udaljeni pretplatnički stupanj

Troškovi izgradnje svjetlovodnog kabela od glavne centrale do

udaljenog pretplatničkog stupnja

⁄ A = cijena kabela po metru dužine [Kn/m];

⁄ B = cijena iskopa i zatrpavanja rova [Kn/m];

⁄ C = cijena polaganja i zaštite kabela [Kn/m];

⁄ G = cijena popravka površine po dužnom metru rova [Kn/m];

⁄ η = dio troškova koji sačinjavaju troškove izrade projekta, nadzor, sva

električna mjerenja, transport na radilište i do radilišta, te izrada tehničke

dokumentacije i geodetskog elaborata.

T = (A + B + C + G) · ηηηη [Kn/m kabela]

Troškovi opreme za VF prijenos preko svjetlovodnog kabela

Troškovi opreme za VF prijenos preko svjetlovodnog kabela se također mogu

podijeliti na dvije vrste:

• troškovi svjetlovodnog razdjelnika (svjetlovodni razdjelnici se montiraju po jedan

na svaki kraj dionice svjetlovodnog kabela - jedan u prostorijama glavne

centrale i jedan u objektu udaljenog pretplatničkog stupnja)

• troškovi VF uređaja za prijenos preko svjetlovodnog kabela

21

Dijagram troškova izgradnje udaljenog pretplatničkog stupnja i

glavnog tk kabela za 1.000 priključaka

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

1 2 3 4 5 6 7 8

dužina kabela [km]

tro

šk

ov

i [K

n]

Troškovi UPS-a Troškovi glavnog kabela

22

Dijagram troškova izgradnje udaljenog pretplatničkog stupnja i

glavnog tk kabela dužine 2 kilometra

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

3.000.000

1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000

broj pretplatnika [kom]

tro

ško

vi

[Kn

]

Troškovi UPS-a Troškovi glavnog kabela

Primjena optimizacijskih metoda kod

planiranja pristupnih TK mreža

Načelan postupak za optimiziranje TK mreža podrazumijeva:

Prikupljanje podataka

Odabir metode za optimizaciju

Primjenu metode bez ograničenja

Uvođenje ograničenja u problem

Verifikaciju rješenja

Odabir konačne varijante, izradu projekta, troškovnika itd.

Prikupljanje podataka

Optimizacija se u biti svodi na optimalno povezivanje određenog broja točaka, a prema odabranoj metodi i funkciji cilja.

TIS (Telekomunikacijski informacijski sustavi) – alfanumerički podaci i

DIS (Dokumentacijski informacijski sustav) - povezivanje s dokumentacijskim i GIS podacima .

povezanost aktivnosti i prostora

kvaliteta, količina, cjelovitost i dostupnost informacija o prostoru direktno utječu na planiranje, odlučivanje, realizaciju i praćenje svih poslovnih odluka i zadataka u nekom tehničko-tehnološkom procesu

KVALITETNO poslovanje uz cjelovite, pravodobne i ažurne informacije

Tehnička dokumentacija mjesnih kabela mora sadržavati:

naslov situacijski nacrt podzemne TK mreže

situacijski nacrt zračne TK mreže shemu spajanja

raspored završnih kabelskih nastavaka u ATC

zauzeće telefonske kanalizacije završetak kabela na razdjelniku

detalji izlaza iz zdenaca, prijelazi itd. detalji zračne mreže

detalji uvoda u objekte mjerne rezultate

evidenciju unošenja izmjena detalje nastavaka

Podaci o telekomunikacijskoj mreži:

GIS podloge postojeće TK kabelske mreže promatranog područja, GIS podloge postojeće TK kanalizacije, GIS podloge s lokacijama postojećih centrala, primarnih sekundarnih izvoda, KR-ova, GIS podloge sa smetnjama u TK mreži na promatranom području, GIS podloge s prometnim podacima

Podaci o pretplatnicima:

GIS podloge s podacima o postojećim pretplatnicima, GIS podloge s podacima o zahtjevima za zasnivanje pretplatničkog odnosa, GIS podloge s podacima o planiranom broju pretplatnika na promatranim područjima za slijedeća planska razdoblja

Podaci za uvođenje ograničenja:

GIS podloge problematičnih urbanističkih zona, GIS podloge elektroenergetskih postrojenja, dalekovoda i kabela, GIS podloge vodovodne i kanalizacijske mreže

GIS podloge zona utjecaja plima i plavljenja, GIS podloge zona povećanog utjecaja atmosferskih pražnjenja, GIS podloge s lokacijama slijeganja tla

- GIS podloge postojeće TK kabelske mreže promatranog područja

- GIS podloge postojećih spojnih putova (svjetlovodni optički kabeli) promatranog

područja

- GIS podloge postojeće TK kanalizacije promatranog područja

- GIS podloge sa lokacijama i vrstom komutacija (ATC,UPS,UPM) na promatranom

području

21542154215421542154

2155215521552155215521562156215621562156 21572157215721572157

21712171217121712171

2191219121912191219121922192219221922192

22062206220622062206 22082208220822082208

22252225222522252225222622262226222622262230223022302230223022312231223122312231

22482248224822482248

22512251225122512251

22682268226822682268 226922692269226922692290229022902290229022912291229122912291

2292229222922292229222992299229922992299 23002300230023002300

23132313231323132313

23462346234623462346

2350235023502350235023512351235123512351 23522352235223522352

2362236223622362236223682368236823682368

23692369236923692369

2387238723872387238723922392239223922392

24122412241224122412 24132413241324132413

2431243124312431243124322432243224322432

248824882488248824882489248924892489248924902490249024902490

24922492249224922492

25182518251825182518 2519251925192519251925202520252025202520

25422542254225422542

25452545254525452545

2562256225622562256225692569256925692569

2590259025902590259025912591259125912591

25992599259925992599

Za potrebe optimizacije TK mreže potrebni su

slijedeći podaci (najčešće rabljeni):

Kod pristupnih mreža danas u projektiranju prevladava koncentratorski pristup čija se optimizacija može podijeliti u slijedeće funkcionalne cjeline:

Lociranje koncentratora (AXE, RSS, RSM):

Algoritmi COM, ADD, DROP

Pridruživanje terminala:

Algoritmi SUKCESIVNOG PRIDRUŽIVANJA, ZAMJENE

Definiranje veza terminala prema koncentratorima ili centralama:

Algoritmi za stablaste topologije: MST, CMST, SHARMA, ESSAU-WILLIAMS

Algoritmi za prstenaste topologije: CLARKE-WRIGHTE, SIMULIRANO NAPUŠTANJE

Algoritam:

1.kreiraj početne rute (0, i, 0), tako da se svaki korisnik spoji jednim vodom

2.izračunaj uštede sij = c0i + c0j – cij kod spajanja ruta

3.poredaj uštede po padajućem redoslijedu

4.nađi najveću uštedu sij uz slijedeće uvijete:

- i i j nisu u istoj ruti

- i i j su povezani s komutacijom

- kapacitet voda nije prekoračen spajanjem ruta

5.ujedini rute tj. uvedi luk (i, j) a briši lukove (i, 0) i (0, j)

6.ako je poboljšanje moguće, idi na 4

Primjer Clark & Wright algoritma

Izvor: Telekom

- ograničenja koja je potrebno uvesti u

model kako bi on postao realniji i

primjenjiviji

VERIFIKACIJA MODELA

MODIFIKACIJE NA MODELU

USPJEŠNO

VALIDACIJA MODELA

KALIBRACIJA MODELA

USPJEŠNO

NEUSPJEŠNO

NEUSPJEŠNO

Proces verifikacije ima dva cilja:

konzistentnost sa logikom i

testiranje senzitivnosti u kojoj se provjerava da su izlazne veličine konzistentne

za sve vrijednosti ulaznih veličina u skupu dozvoljenih.

⁻ Prilikom izgradnje telefonskih mreža treba imati na umu da je svaka od mreža specifična i različita od druge (broj pretplatnika, konfiguracija terena, dužina kabela, sastav stanovništva i načina stanogradnje itd.). Zbog toga je potrebno svaku od njih zasebno analizirati i izvršiti detaljni proračun.

⁻ S druge strane, planiranje novih mreža ne možemo sagledavati samo s financijske strane, nego i kroz mogućnost uvođenja novih tehnologija i usluga.

⁻ Usluge poput ADSL-a limitirane su dužinom (šum, prigušenje) bakrenog kabela. Skraćenjem udaljenosti bakrenog kabela do krajnjeg korisnika poboljšava se kvaliteta veze i mogućnost uvođenja širokopojasnih usluga, što je zapravo trend jer princip klasičnog telefonskog priključka koji će se upotrebljavati samo za govorne poruke u današnje vrijeme korisnika (pretplatnika) više ne zadovoljava.

Širokopojasne pristupne mreže



• Veliki napredak prijenosnih kapaciteta jezgrenih mreža nije praćen u pristupnim mrežama

• Posljednja milja (last mile) između LAN-ova i jezgrenih mreža postaje ‘usko grlo’

• Podatkovni promet potiskuje govorni promet

– Širokopojasni pristup žični (5% povećanje u 2011,zemlje u razvoju 18% )

– Širokopojasni pristup mobilni (40% povećanje broja pretplata u 2011)

– Uvođenjem širokopojasnog pristupa korisnici 35% i više vremena provode u on-line

statusu


Pokazatelji

U segmentu usluga pristupa Internetu prikupljaju se podaci:⁻ Broj priključaka prema vrsti korisnika;⁻ Broj širokopojasnih priključaka - prema vrsti pristupne tehnologije i prema

oglašavanoj brzini pristupa u dolaznom smjeru (downstream);⁻ Broj fiksnih širokopojasnih priključaka po županijama (neovisno o

tehnologiji) za širokopojasni pristup putem vlastite mreže i širokopojasni pristup putem mreže drugog operatora;

⁻ Promet;⁻ Prihod;⁻ Broj paketa usluga i⁻ Prihod od paketa usluga.

Pokazatelji

Ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa Internetu uključuje podatke:⁻ Broj xDSL priključaka putem vlastite pristupne mreže (ADSL, VDSL, ostalo);⁻ Broj xDSL priključaka putem izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (ADSL, VDSL,

ostalo);⁻ Broj xDSL priključaka putem zajedničkog (dijeljenog) pristupa lokalnoj petlji

(ADSL, VDSL, ostalo);⁻ Broj xDSL priključaka putem usluge "bitstream" pristupa (ADSL, VDSL,

ostalo);⁻ Broj priključaka putem svjetlovodne pristupne infrastrukture (FttH);⁻ Broj priključaka putem iznajmljenih vodova;⁻ Broj priključaka putem kabelskih mreža;⁻ Broj priključaka putem bežičnih tehnologija u nepokretnoj mreži (WiMAX, Wi-

Fi Hot-Spots, Homebox, ostalo);⁻ Broj priključaka putem pokretnih mreža (UMTS, HSDPA, i sl.) i⁻ Broj priključaka putem podatkovnih SIM kartica (USB, PC kartica) i⁻ Broj priključaka putem mobilnih telefona.⁻ Broj priključaka putem satelitskih veza.

Pokazatelji

Broj širokopojasnih priključaka prema vrsti pristupne tehnologije i prema oglašavanoj brzini pristupa u dolaznom smjeru (downstream) zavisno o brzinama prijenosa (≤ 512 [kbit/s], 512 [Kbit/s] < brzina ≤ 1024 [kbit/s], 1 [Mbit/s] < brzina ≤ 2 [Mbit/s], 2 [Mbit/s] < brzina ≤ 4 [Mbit/s], 4 [Mbit/s] < brzina ≤ 8 [Mbit/s], 8 [Mbit/s] < brzina ≤ 20 [Mbit/s], > 20 [Mbit/s] su podaci za:⁻ xDSL;⁻ Svjetlovodna pristupna infrastruktura (FttH);⁻ Pristup putem iznajmljenih vodova;⁻ Pristup putem kabelskih mreža;⁻ Fiksni bežični pristup i⁻ Pristup putem satelitskih veza.

U navedenoj skupini podataka još se prikupljaju podaci o prosječnoj brzini prijenosa podataka putem pokretne mreže, zemljopisnoj pokrivenosti HSDPA signalom [%] i populacijskoj pokrivenost HSDPA signalom [%].


- zadatak suvremenih korisničkih mreža je osigurati pristup korisnika širokom spektru

telekomunikacijski interaktivnih i distribucijskih usluga , realiziranih kvalitetnim

digitalnim vezama

Alternative:

• postojeća infrastruktura ( bakrena parica)

• nove tehnologije (ADSL...)

• nova infrastruktura (svjetlovodi)

Korisnici:

- Poslovni;

- Posebni i

- Rezidencijalni.

Pregled dostupnih riješenja i usluga

Medij Naziv usluge Kapacitet(dolazni/odlazni)

Domet (km)

Upredena parica Analogna linija Do 56k / 56k bit/s -

Upredena parica ISDN 144k / 144k uključujući64k / 64k govora

<6

Upredena parica SDSL (Symmetric DSL) 768k / 768k bit/s <4

Upredena parica ADSL (Asymmetric DSL) 1.5 do 6M / 64k do 640 k bit/s

<4 do 6

Upredena parica VDSL (Very highbit- rate DSL)

26 do 52M / 13M do 26 M bit/s

<0,3 do 1

Koaksijalni kabel CDMA/OFDM + QAM/QPSK

<14M / 14M bit/s unutar6 MHz pojasa

-

Optičko vlakno(jednomodno)

ATM 150M do 622M / 150M bit/s

<20

Optičko vlakno(jednomodno)

Gigabit Ethernet 1G bit/s (1.25G bit/s 8B/10B kodiranje)

<5

Optičko vlakno(multimodno)

Gigabit Ethernet 1G bit/s (1.25G bit/s 8B/10B kodiranje)

<0.55

Prijenosni mediji i pristupne tehnologije

Spajanje izoliranih pretplatnika ili manjih skupina na većoj udaljenosti od centrale

stvara vrlo velike troškove.

Planiranje mreže u ruralnim područjima

⁻ određivanje konfiguracije mreže (centrale, korisnici)

⁻ određivanje načina povezivanja budućih pretplatnika s centralom

⁻ dimenzioniranje spojnih vodova između centrala

Općenito dizajn lokalnih mreža uključuje:

⁻ lokacija nove centrale

⁻ lokacija RSS (remote subscriber units RSU)

⁻ veličina pretplatničke mreže

⁻ veličina spojne mreže i vrste usmjeravanja

⁻ određivanje tandem područja


Kapacitet

(Mbits)

Udaljenost (km)

⁄TDMA radio

Radio-relejni

sustavi

Optičke niti

Sateliti


- priključenja pretplatnika nepokretne mreže preko GSM mreže, tj. fiksni GSM priključak

Podjela prema vrsti pretplatnika:

⁻ gusto naseljeno područje s uslugama fiksne mreže; gusto naseljeno područje s uslugama koje omogućavaju određeni stupanj mobilnosti;

⁻ relativno rijetko naseljeno područje;

⁻ vrlo rijetko naseljeno područje.

•WLL (Wireless Local Loop);

- manje komponenti negoli kod GSM sustava (pretplatnik je fiksni pa se ne mora voditi računa o konstantnom nadzoru lokacije pretplatnika).

•Cordless sustavi; DECT i CT2 tehnologija

•Celularni sustavi (CLL); (GSM, NMT, ...)

•Satelitski sustavi;

- skupi i nemaju masovnu primjenu kod povezivanja rezidencijalnih i malih poslovnih pretplatnika.

•Širokopojasni bežični sustavi (Broadband Wireless Access).

- prvenstveno namijenjeni zahtjevnijim poslovnim korisnicima

Važna prednost bežičnih sustava je brzina priključenja pretplatnika koja je nakon

otvaranja tržišta TK usluga u fiksnoj mreži RH jedan od značajnijih faktora uspjeha.

Mogućnosti povezivanja radijskim putem

WLL (Wireless Local Loop)

- kontrolna jedinica WLL sustava, bazne stanice,

- pretplatnički terminalni uređaji i

- Network Management sustav

• Prikaz sustava

• Primjena sustava

Kriteriji za priključivanje preko FGSM tehnologije

Prigodom planiranja FGSM-a z dva su kriterija:

1. Naselje je udaljeno 5 km od najbliže pristupne točke

2. Naselje ima manje od 120 potencijalnih pretplatnika

Pretplatnički broj FGSM pretplatnika je integriran u numeracijski plan PSTN-a. U tom slučaju korisnički broj pretplatnika sadrži LAC (LocationArea Code) umjesto NDC-a (NetworkDestination Code). FGSM pretplatnik se koristi istim LAC-ovima koji se rabe u PSTN-u.

Preko iste infrastrukture mogu se posluživati potpuno različite vrste pretplatnika s ograničenjem mogućnosti kretanja za fiksne pretplatnike

Prednosti:

⁻ nije potrebno postavljanje telefonskih kabela

⁻ brzo priključenje pretplatnika

⁻ jednostavno stavljanje u pogon

⁻ ne ovisi o infrastrukturi

⁻ mobilne usluge

Nedostaci:

⁻ ograničen broj usluga

⁻ ovisnost o mobilnoj mreži Tro

ško

vi

Udaljenost

Pretplatnik ima omogućene sve osnovne TK usluge:

- telefonske usluge,

- G3 telefaks,

- prijenos podataka (9600 bit/s)

Telefonski

aparat

FAKS

PC

RT30Fterminal

Telefonski

aparat

J1 (podatak)

J3 (Telefon)

J2

(FAKS)

Primjer SAGEM RT30F terminala

ISDN (Integrated Services Digital Network)

ISDN je digitalna mreža s integriranim telekomunikacijskim službama

ISDN je mreža koja nastaje iz telefonske integrirane digitalne mreže (IDN), osigurava digitalnu prospojnost “s kraja na kraj” (end-to end) i podržava širokasortiman govornih i negovornih usluga do kojih korisnici imaju pristup prekoograničenog broja standardnih višenamjenskih sučelja “korisnik- mreža” (User –Network interface).

ISDN funkcionalnost integrira se u telekomunikacijsku mrežu uvođenjem sklopovljaza ISDN priključke i programske podrške koji uklapa ISDN usluge u postojećetelefonske centrale i udaljene pretplatničke stupnjeve.

Glavne karakteristike mreže su:

⁻ bolja kvaliteta komunikacije digitalnom transmisijom informacije,

⁻ podržavanje širih pojaseva i sposobnost suradnje sa drugim mrežama

⁻ raznovrsnost usluga: ISDN nudi širi spektar usluga u odnosu na analogne PSTN(Public Switched Telephone Network) mreže,

⁻ zasebni kanali za signalizaciju i prijenos informacije (D i B kanali), ISDN terminalmože za vrijeme primanja ili transmisije podataka istovremeno primati ili slatiporuke o toj ili nekoj drugoj komunikaciji.

Osnovne varijante strategije uvođenja ISDN-a su:

(vrijedi općenito i za ostale usluge, odnosno primjenjene tehnologije)

⁻ Prekrivajuća digitalna mreža – već u početnoj fazi se stvara digitalna mreža male gustoće pokrivanja, superponirana na postojeću analognu mrežu,

⁻ Digitalni otoci – u specificiranom području se zamjenjuju stari i uvode novi digitalnikapaciteti,

⁻ Pragmatična strategija – formulirana je kao kombinacija prethodne dvijestrategije.

Prema tipu ISDN korisnici se dijele na:

Veliki poslovni korisnici (državne i vladine ustanove i organizacije, industrija iisrtraživački centri),

Mali poslovni korisnici (poduzetništvo),

Privatni korisnici (pojedinci).

Osnovni elementi

Struktura N-ISDN mreže

Pristupna N-ISDN mreža

- TE (Terminal Equipment) opća je oznaka za terminalsku opremu. Postoje dvije osnovnevrste terminalske opreme:

- TE 1 (ISDN - Terminal Equipment) terminalska oprema koja zadovoljava ISDN norme i- TE 2 (Non ISDN - Terminal Equipment) terminalska oprema koja ne zadovoljava ISDNnorme pa se može priključiti na ISDN mrežu samo preko adaptera.

- TA (Terminal Adaptor) je adapter preko kojega se Non ISDN terminal TE 2 može priključitina ISDN mrežu

- NT (Network Termination) je završetak mreže (kod pretplatnika).

Postoje dvije razine ovog uređaja:

- NT 1 - završetak mreže prve razine, koji sadrži funkcije sloja 1 u OSI referencijskom modelu.Posjeduje mikroprocesor za kontrolu toka informacije i upravljanja kritičnim situacijama kojenastupaju istovremenom transmisijom više terminala na signalizacijskom kanalu. Glavnefunkcije NT1 su povezivanje i podržavanje linija, napajanje prema terminalima, multipleksiranjetoka informacije, prilagođenje između terminala i pretplatničke linije.- NT 2 - završetak mreže druge razine, koji sadrži funkcije slojeva 1 - 3 u OSI referencijskommodelu. Djeluje kao jedinica za komutaciju, multipleksiranje i procesiranje signalne informacije, te kao koncentrator i fizička veza. NT2 zahtijeva NT1 za prilagođenjeprema transmisijskoj liniji sa više od tri komunikacijska kanala.

-LT (Line Termination) je završetak linije (uz centralu),

-ET (Exchange Termination) je završetak komutacije (u centrali).

Pristupni kanali korisnika

Definirana su dva tipa pristupnih kanala, B (Bearer) za komunikaciju i D (Data) za signalizaciju.

⁄B kanal je namijenjen za dvosmjerni prijenos širokog spektra informacije, transmisijski opseg B kanala je 64 kbit/s . Primjer za vrstu informacije preko B kanala su PCM digitalno kodirani govor, digitalni podaci, fax i multipleksirani korisnički tokovi.

D kanal namijenjen za prijenos dvosmjerne signalizacijske informacije, opseg transmisije D kanala je 16 kbit/s za BRI i 64 kbit/s za PRI.

D kanal prenosi signalizaciju poziva i uspostave veze u mreži, zahtjev za mrežnim uslugama, smjer prijenosa podataka preko B kanala i raskidanje veze nakon završetka prijenosa.

• brža vremena uspostave veze reda 1 do 4 sekunde nasuprot 10 do 40 pri pozivu kod analognih linija

• pojasna širina suvišna za kontrolu može biti upotrijebljena za prijenos manjih paketa ili okvira namijenjenih za komutaciju kroz ISDN prema paketskoj podatkovnoj mreži

• prijenos poruka korisnik-korisnik (User-to-User Messages), mreža-korisnik (Network-to-

Subscriber) te informacije o telemetriji.

Osnovni (bazni) pristup (Basic Access)

- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s= 128 kbit/s

- 1 kanal Do (zajednička signalizacija za oba korisnička kanala) 16 kbit/s

- l kanal I2 (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 16 kbit/s

Ukupno: 160 kbit/s

- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s = 128 kbit/s

- 1 kanal Do (zajednička signalizacija za oba korisnička kanala) 16 kbit/s

- 1 kanal Il (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 48 kbit/s

Ukupno: 192 kbit/s

Primarni pristup (Primary Access)

- 30 kanala B = 30 x 64 kbit/s = 1920 kbit/s

- 1 kanal D2 (zajednička signalizacija za 30 korisničkih kanala) 64 kbit/s

- 1 kanal I (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 64 kbit/s

Ukupno: 2048 kbit/s

Primjer: Zadani su podaci o broju priključaka na području neke centrale.

9287

1852

456210

10560

209 8 6 4 5

21

7

1

10

100

1000

10000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Broj priključaka

Gustoća razdiobe priključaka

Neka je na području zadanog komutacijskog čvora za 25% korisnika koji imaju 10 i više priključaka

potrebno planirati uvođenje primarnog ISDN pristupa, na način da se veza na ISDN čvor ostvari

optičkim prijenosnim sustavom koji ima kapacitet nx2Mbits. Potrebno je odrediti broj i kapacitet

širokopojasnih pristupnih uređaja. (PRIMJER proširiv i na ostale tehnologije/usluge)

Razvoj Interneta u Republici Hrvatskoj

Kretanje broja Internet korisnika

u svijetu

Kretanje broja Internet korisnika

u RH

nove usluge diktiraju nove tehnologije koje omogućuju priključenje korisnika na brzu

informacijsku mrežu

„eksplozivan” rast Interneta pokrenuo je razmišljanja o novim uslugama

povećani zahtjevi korisnika povlače za sobom potrebu uvođenja kvalitetnijeg rješenja

pristupa usmjerenog prvenstveno na prijenos podataka

Rješenja:

- Iskorištavanje postojeće infrastrukture nadograđene na prikladan način

- Nova širokopojasna infrastruktura

Usluge bazirane na širokopojasnom pristupu koji omogućuje velike brzine prijenosa

uz minimalna kašnjenja predstavljaju danas jedan od najbrže rastućih segmenata u

povijesti telekomunikacija.

DSL tehnologije

DSL tehnologije

HDSL (High bit rate DSL) je prva xDSL tehnologija

- 1991. godine

- podržava jednake brzine za odlazni i dolazni smjer i to 1,5 Mbit/s u Sjevernoj Americi i

Japanu a 2 Mbit/s u većini ostalih područja što odgovara postojećim T1 odnosno E1 brzinama.

- dvije parice, svaka prenosi 784 kbit/s u oba smjera, a postoji i varijacija s tri parice. Doseg

HDSL tehnologije je do 3,7 km, ali se uporabom obnavljača signala (repeater) doseg može

povećati na 7,32 km. Ukoliko se koriste dva obnavljača (time se doseg povećava do 11 km)

potrebno je osigurati napajanje drugog obnavljača iz korisničkog dijela što predstavlja velik

nedostatak ove tehnologije.

SDSL (Single Line/Symetric DSL) digitalna pretplatnička linija s jednom paricom omogućava simetrični dvosmjerni prijenos podataka brzinama 384 kbit/s, 768 kbit/s, 1 Mbit/s, 1,544 Mbit/s, 2,048 Mbit/s, odnosno T1/E1 na udaljenost do 3,5 km

- otpor parice mora biti manji od 900 Ω, a ukupno gušenje manje od –35dB,

- radi simetričnog prijenosa podataka problem ove tehnologije je preslušavanje

SHDSL (Standardizirani HDSL) industrijski ITU G.991.2 standard za HDSL linije donesen u veljači 2001. godine.

- 20% do 30% veću udaljenost korisnika od čvora od ostalih simetričnih DSL tehnologija i unosi daleko manje preslušavanje

- prijenos podataka brzinama od 192 kbit/s do 2,3 Mbit/s preko jedne parice i veću spektralnu kompatibilnost s ostalim DSL tehnologijama. Za postizanje većih udaljenosti se može rabiti četverožično. Iako ne omogućava paralelnu telefonsku liniju poput ADSL-a, prijenos glasa preko DSL-a (VoDSL) dodatno podižu vrijednost ove tehnologije za poslovne korisnike, kojim je potrebno brzo simetrično komuniciranje.

VDSL (Very High Bit/Data-rate DSL) digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine prijenosa preko parice predstavlja daljnji razvitak ADSL tehnologije i zalazi u područje gdje dominiraju svjetlovodni mediji i kratke bakrene parice.

- podržava simetrični i asimetrični prijenos podataka preko jedne parice

- prijedlog preporuke ANSI T1E1.4 koji definiraju frekvencijski spektar između 1-2 MHz za odlazni i između 2-18 MHz za dolazni promet, kako bi se omogućio analogni prijenos telefonije (0-4 kHz) i/ili ISDN signala (0-80 kHz).

- predložene brzine prijenosa podataka kreću se od 6,5 Mbit/s od korisnika do čak 55,2 Mbit/s prema korisniku

- korisnikov VDSL modem se spaja na VDSL modem na pristupnoj strani, koji je spojen na svjetlovodnu mrežu

Širina pojasakb/s

128/128

384/128

1536/256

8M/512

2M/2M

25M/25M

300 1 km 3 km 4 km 5 km 10 km Udaljenost

IDSL/SDSL

ADSL

VDSL HDSL

Višekanalni video

Poslovni pristup

Telefon + PC pristup

Telefon + PC pristup

Oznaka Puni naziv Pristup/Brzina/Domet/Parice/Broj kanala Uporaba

BB Baseband Modem Simetričan: 32 kbit/s do 2 Mbit/s Domet: Nekoliko Km Parica: 1

Iznajmljene linje

V.22,

to

V.90

Voice Band Modem Simetričan: 1200 bit/s do 56000 bit/s Domet: Nema ograničenja Parica: 1 Kanala: 1

Podatkovne veze s telefonskim biranjem

DSL

ISDN

Digital Subscriber

Line

Dupleks: 160K (2B+D+M) Domet : do 5500 m Kanala : 2

Glasovne i podatkovne ISDN usluge

HDSL High Bit Rate

Digital Subscriber

Line

Simetričan Domet: do3000 m (bez regeneratora) 1 parica: 1x 2320 kbit/s down / up 2 parice: 2x 1168 kbit/s down / up; 24 kanala 2x 784 kbit/s down/up 3 parice: 3x 784 kbit/s down / up; 30 kanala

T.1 i E.1 usluge povezivanje servera, LAN mreža

SHDSL Single Pair High

Speed Digital

Subscriber Line

Sim.: fractional bit rates n x 128 kbit/s (n=1-18) Domet : 6500 m za 192 kbit/s 1800 m za 2304 kbit/s Parica: 1 (moguća uporaba regeneratora ) Kanala: 24 ili 30

T.1 i E.1 usluge povezivanje servera, LAN mreža

ADSL Asymmetric Digital

Subscriber Line

Splitterless ASDL

(ADSL Lite)

Asimmetričan:Downstream: 1.5 do 6.144 Mbit/s Upstream: 16 kbit/s do 640 kbit/s Domet : 2800 m 4096 kbit/s down / 320 kbit/s up 0,4 mm 3500 m 2048 kbit/s down / 128 kbit/s up vodičem 4200 m 578 kbit/s down / 128 kbit/s up 2800 m 1536 kbit/s down / 256 kbit/s up 3500 m 1536 kbit/s down / 96 kbit/s up 4200 m 512 kbit/s down / 96 kbit/s up Parica: 1; Kanala: 3

Pristup Internetu VoD and video usluge Udaljeni pristup LAN mrežama Interaktivna multimedija

VDSL Very High Data

Rate

Digital Subscriber

Line

Asimmetričan:Downstream: 13 Mbit/s do 51 Mbit/s Upstream: 1.6 Mbit/s do 6.6 Mbit/s Domet: 1500 m 13 Mbit/s down / 1.6 Mbit/s up 1000 m 26 Mbit/s down / 3.2 Mbit/s up 300 m 52 Mbit/s down / 6.6 Mbit/s up Simetric: Domet 1000 m do 26 Mbit/s Parica: 1 Kanala: 3

ADSL + HDTV

Ciljano tržište dijeli se na tri grupacije:

- rezidencijalni korisnici;

- SOHO (Small Office/ Home Office);

- SME (Small Medium Enterprise).

⁄Spajanje poslovnog korisnika ⁄Spajanje privatnog korisnika

- brzina pristupa Internetu

- paketi veoma visokih brzina, uz

mogućnost konfiguriranja VPN-a i

primjenu outsourcinga (uvođenje rada

kod kuće i firewalla), a sve to bez

upotrebe skupih iznajmljenih vodova

⁄U korisničkim prostorijama oprema se sastoji od: dsl modema i dsl djelitelja.

ADSL (Asymertic Digital Subscriber Line )

- je modemska tehnologija koja se upotrebljava u pristupnim mrežama širokopojasnih

sustava koristeći telefonske parice.

- bazirana je na pravilu da je krajnjem korisniku potrebna puno veća brzina prijenosa

podataka prema korisniku (eng. downstream) nego brzina prijenosa podataka od

korisnika (eng. upstream), pa je upravo zbog te karakteristike asimetričan (eng.

Asymetric) što stoji i u samom nazivu ove tehnologije.

- mogućnost obavljanja telefonskog razgovora u isto vrijeme kada se razmjenjuju

podaci

- uvjet za korištenje je ADSL modem, a pretplatnik ne smije biti udaljeniji od modema do

ADSL koncentratora više od 4,8 km (80% korisnika u urbanim sredinama)

ADSL modemi komuniciraju s računalom preko podatkovnog sučelja.

ethernet,

USB i

ATM25 sučeljem.

Računalo mora imati ili ethernet ili USB sučelje za podatkovnu komunikaciju s modemom, dok modemi najčešće posjeduju ethernet i USB sučelje ili ATM25 sučelje koje osim podatkovnog podržava i vizualno komuniciranje.

- spliter odvaja kanal za prijenos govora od kanala za prijenosa podataka,- u TK čvoru se govor spliterom odvaja od podataka te se prosljeđuje u javnu telefonsku mrežu,- podaci dolaze u DSLAM – Digital Subscriber Line Access Multiplexer, na kojem završavaju sve korisničke konekcije koje se multipleksiraju u jednu liniju prema ATM čvoru,- ATM mrežom podaci se prosljeđuju do pružatelja usluge.

ADSL dijeli raspoloživo propusno područje na tri kanala, kanal velike brzine za prijenos podataka prema

korisniku, kanal srednje brzine za prijenos podataka od korisnika, te jedan kanal za standardnu telefonsku

uslugu.

Telefonija Odlazni smjer Dolazni smjer

4 20 200 250 1100

f (kHz)

38

- modulacija DMT

DMT – Discrete MultiTone je način modulacije s višestrukim nositeljima,

- bitovi su grupirani u tonovima različitih frekvencija, zbog čega frekvencijsko područje dijeli na određen broj diskretnih tonova,

- bitovi se za svaki diskretan ton, za pojedini period, pretvaraju u simbol koji je definiran amplitudom i fazom,

- za upredenu bakrenu paricu broj od 265 diskretnih tonova

pokazao se dostatan za postizanje vrlo dobrih performansi, ⁄4-bitna QAM modulacija

Broj bitova koji se prenosi na pojedinomdiskretnom tonu (koji se dodjeljujupojedinom simbolu) definiran je tzv.tabelom punjenja i ovisi o:- odnosu signal-šum (SNR);- interferenciji;- preslušavanju.

ISDN

0 31 63 127 255 Broj nositelja

0 138 276 552 1104 Frekvencija (kHz)

POTS

uppstreamdownstream

ADSL Lite

Full-rate ADSL

widlads1

Full-rate ADSLwith ISDN

Frekvencijski plan

za ADSL

ADSL2

ADSL2 omogućava postizanje dolaznih brzina do otprilike 12 Mbit/s i odlaznih brzina do

1 Mbit/s ovisno o duljini pretplatničke linije i drugim relevantnim čimbenicima

ADSL2+

Rezultat toga je značajno povećanje dolaznih prijenosnih brzina na lokalnim petljama

kraćim od otprilike 1520 m dok odlazna prijenosna brzina seže do 1 Mbit/s.

Obje brzine ovise o uvjetima u lokalnoj petlji.

RE-ADSL2

Testiranje tehnologije pokazalo je da

RE-ADSL2 povećava domet prijenosa

lokalnom petljom prilikom prijenosa

brzinom od 768 kbit/s u dolaznom

smjeru za 915 m pa domet iznosi

5.795 m. Uslijed toga se zona pokrivanja

RE-ADSL2 tehnologijom povećava za 37%.

0

2

4

6

8

10

2,5 km 3,5 km 4,5 km 5,5 km

Koaksijalni kabel

Koaksijalni kabel najčešće se koristi kao prijenosni medij za analogne i

digitalne uskopojasne i širokopojasne video aplikacije kao i za digitalni

prijenos podataka

Tip Primjena

RG6 za video i TV instalacije (impedancija 75 Ω);

RG58

za Ethemet koji dolazi u dvije izvedbe: prva RG58/U ili RG-58A/U nazvana

tanki Ethernet (thinnet) promjera kabela 0,5 cm i impedancije 50 Ω i druga

nazvana debeli Ethernet (twinnet) promjera kabela 1 cm i impedancije 54 Ω;

RG62kabel impedancije 93 Ω za lokalnu mrežu ARCNet (ARCNET Attached

Resource Computer Networks) i IBMove sustave kabliranja

Optičke mreže

Od svih prijenosnih medija koji se koriste danas utelekomunikacijama svjetlovod je po svojim prijenosnimkarakteristikama na prvom mjestu.

Sve je raširenija uporaba:

- otpornosti na vanjske elektromagnetske utjecaje- cijena po metru dužine svjetlovoda sve manja

Optičke mreže

- obzirom na velike investicije u korisničku kabelsku infrastrukturu , nužno je usporediti

više rješenja mreže glede njihove troškovne vrijednosti

Kritična točka Planiranja je određivanje topologije i kapaciteta kabelske mreže s optičkim nitima koji će osigurat perspektivu bez modificiranja postavljenih kabela.

Tržišno važan segment je razmatranje skupa velikih poslovnih korisnika koji su često koncentrirani u poslovnim zonama većih gradova (zahtijevaju relativno veliku širinu prijenosnog pojasa).

Mali poslovni korisnici su brojni, često prostorno raspršeni, a većina ima potrebu za uskopojasnim uslugama, a širim do najviše N X 2Mbit/s.

Optičke mreže

Pristupne mreže nove generacije

•Optička nit svojim kapacitetom i karakteristikama osigurava prijenos prometa visokog

kapaciteta (integrirani audio, video, podatkovni promet te video usluge) na udaljenost

veće od 20km

•Nove usluge koje korisnik zahtijeva spadaju u tu skupinu

•pristupne mreže nove generacije su građene u potpunosti od optičkih niti (FITL –Fiber

In TheLoop)

- planiranje budućih mreža složen je tehničko-ekonomski problem : izvorno

jednoznačni zadaci prijenosa govora putem mreže izrađene od simetričnih te

televizijskih signala putem mreže koaksijalnih metalnih kabela transformirali su u

problem višenamjenskih mreža kojim pristupaju skupine različitih pretplatnika na

različitim lokacijama

Analitička metoda za planiranje optičkih korisničkih mreža

1. Korak - kvantitativna analiza podataka o korisnicima o broju telefonskih

priključaka što daje gustoću razdiobe f(x)

2. Korak – definicija parametara prekrivanja

⁻ prekrivanje broja korisnika PBK (k) (koliko % korisnika na području

razmatrane centrale ima k ili više telefonskih priključaka)

⁻ prekrivanje kapaciteta korisnika PKK (k) (koliko % kapaciteta razmatrane

centrale otpada na korisnike koji imaju k ili više telefonskih priključaka)

∑

∑

=

==m

i

m

ki

if

if

kPBK

1

)(

)()(

K – kriterij (broj priključaka)

%100)(

)()(

1

⋅

⋅

⋅

=

∑

∑

=

=

m

i

m

ki

ifi

ifi

kPKK

Broj širokopojasnih uređaja Kapacitet širokopojasnih uređaja

Matematički model

Zahtjevi

• Kapacitet

• Transparentnost

• Povezanost

• Fleksibilnost

• Skalabilnost

• Pouzdanost

• Kvaliteta,mala učestalost pogreške (OSNR=Optical Signal to Noise Ratio,

BER=Bit Error Rate)

• integracija postojećih usluga

Ulazni podaci• Tablica prometa između lokacija

Attenuation

@1300nm dB/km 0,5

@1550nm dB/km 0,25

Chromatic Dispersion

@1300nm ps/nm.km 3,5

@1550nm ps/nm.km 18

PMD ps/km1/2 0,5

• Gušenje, disperzije vlakna

• Topologija kabela

• Udaljenosti km

Broj širokopojasnih pristupnih uređaja BrPU:

• SB - faktor skaliranja broja korisnika

• UBK - ukupan broj svih korisnika

• PBK - prekrivanje broja korisnika

[ ]5.0)()( +⋅⋅= kPBKUBKSBIntkBrPU

Kapacitet širokopojasnih pristupnih uređaja KapPU:

SK - faktor skaliranja kapaciteta korisnika (1/30 [2Mbit/s])

UKK - ukupan kapacitet svih korisnika

PKK - prekrivanje kapaciteta korisnika

[ ]5.0)()( +⋅⋅⋅= kPKKUKKSKSBIntkKapPU

Optičke mjesne korisničke mreže za 3 osnovne smještajne skupine korisnika su :

- Velike zgrade u kojima se nalaze veliki poslovni ili mnogobrojni rezidencijalni korisnici, a optička nit dolazi do udaljenog digitalnog terminala smještenog u zgradi i dalje do više optičkih mrežnih jedinica (ONT) unutar zgrade (30% korisnika)

- Srednje zgrade (s 10 –200 mjesnih linija ) u kojima se niti od centrale ili neke udaljene jedinice spajaju izravno na ONT (25% korisnika)

- Rezidencijalne zgrade ( s oko 45% ukupnog broja mjesnih linija).

Trend pada cijena opto-elektronike i očekivana redukcija troškova te primjena

odgovarajuće strategije razvoja mreže u pravcu integracije omogućuje komercijalno

konkurentnu izgradnju.

Primjeri pristupne optičke mreže

Osnovni dijelovi svjetlovodne pristupne mreže

Osnovne topologije optičkih mreža

Prsten

(Ring)

Povezana mreža(Mesh)

Zvijezda

(Star)

Sabirnica (Bus)

Točka-točka (Point to point)

Aktivna zvijezda

Pasivna zvijezda

Pristupnu mrežu utemeljenu na FTTX tehnologijama fizički je moguće realizirati pomoću:

- P2P mreže, gdje je svaki korisnik s lokalnom centralom spojen s jednom dediciranom svjetlovodnom niti,

⁻ aktivne optičke mreže (AON, eng. Active Optical Network), koja je moguće rješenje za problem prepunjene distributivne telekomunikacijske kanalizacije (u daljnjem tekstu DTK),

⁻ pasivne optičke mreže (PON, eng. Passive Optical Network).

1. Aktivni ethernet – koristi optički komutator za distribuciju signala2. Svaki komutator može poslužiti oko 1000 korisnika3. Radi layer 2/layer 3 komutaciju i rutiranje, layer 3 rutiranje se izvodi u

centrali4. IEEE 802.3ah standard omogućuje davatelju usluge do 100Mbit/s full-

duplex brzine preko SMF-a do korisnika

Aktivna optička mreža (AON):

1. Arhitektura point-to-multipoint2. Optički razdjelnici se koriste za razdvajanje vlakna na više, obično 32-1283. Dolazni signal je broadcastan do svake korisničke premise zajedničkim

vlaknom4. Odlazni signali se kombiniraju pomoću TDMA

Pasivna optička mreža (PON):

Optički dio FTTH-aDirektno optičko vlakno:‒ Najjednostavnija, svako vlakno iz centrale dolazi točno do jednog korisnika‒ Moguć veliki prijenosni pojas‒ Oko 10% skuplji pristup ( optička vlakna, oprema u centrali )‒ Ne isključuje kasniju nadogradnju neke druge tehnologije‒ Sa regulatornog stajališta izaziva najmanje implikacija

Dijeljeno optičko vlakno može činiti dvije vrste mreža:‒ Aktivna optička mreža ( AON )‒ Pasivna optička mreža ( PON )

Električki dio FTTH-aKada optički signal dođe do granice posjeda ( korisnika ), optički mrežniterminal ( ONT ) ga pretvara u električni signalUobičajeno je da se postojeći telefonski sustavi, LAN-ovi i kabelska TV uzgradama ili kućama direktno spajaju na ONT

Transportna mreža

Pristupna mreža

OXC - optički prospojnik

OADM - optički “Add & drop”multiplekser

sučelja (električka ili optička)

Bakar, radio, optika

Povezana mreža

Prstenasta

mreža

Zvjezdasta

mreža

Osnovne arhitekture optičke pristupne mreže

Prikaz različitih FTTX arhitektura

Topologi je i tehnologi je FTTH mreže

Izvedbeni oblici FTTH pristupnih mreža

OLT, eng. Optical Line Terminal ili Optical Line Termination)

ODF, eng. Optical Distribution Frame

P2P FTTH mreže⁻ direktno povezivanje krajnjeg korisnika i lokalne centrale pomoću dodijeljene

svjetlovodne niti⁻ upotrebljava različite inačice Ethernet protokola⁻ veća pouzdanost u odnosu na druge pristupne mreže⁻ efikasno rješenje za nova urbana područja⁻ svaki krajnji korisnik dobiva izdvojenu vezu koja zadovoljava sadašnje i buduće

potrebe⁻ nedostaci: viši troškovi izgradnje u odnosu na ostala FTTH rješenja i loša

skalabilnost sustava

Ovo rješenje nije preporučljivo za rjeđe naseljena područja jer je cijena priključkaskuplja što je populacija na određenom području rjeđa. P2P je naročito efikasnorješenje za nova urbana područja, gdje su ionako potrebna ulaganja u novupristupnu infrastrukturu

PON FTTH mreže

⁻ dijeljenje jedne svjetlovodne niti između više krajnjih korisnika pomoću pasivnog optičkog razdjelnika (razdjelniomjer 1/N, gdje je N≤128 korisnika)

⁻ nepostojanje aktivnih elemenata u svjetlovodnoj distribucijskoj mreži

⁻ prosječni kapaciteti po korisniku su manji od P2P mreža i u većini slučajeva asimetrični

⁻ P2MP okruženje, u kojem se glavni dio svjetlovodne mreže efikasnije iskorištava određenim tehnikama multipleksiranja

BPON EPON 10G-EPON GPON XG-PON

Standard ITU-T G.983 IEEE 802.3ah IEEE 802.3av ITU-T G.984 ITU-T G.987

Kapacitet

Dolazni smjer: do 622 Mbit/s Simetrično: do

1,25 Gbit/s Simetrično: do

10 Gbit/s

Dolazni smjer: do 2,5 Gbit/s

Dolazni smjer: do 10 Gbit/s

Odlazni smjer: do 155 Mbit/s

Odlazni smjer: do 1,25 Gbit/s

Odlazni smjer*: do 2,5 Gbit/s za XG-

PON1

Valna duljina u dolaznom smjeru

(nm)1490 i 1550 1550 1575 - 1580 1490 i 1550 1578 (± 3)

Valna duljina u odlaznom smjeru

(nm)1310 1310 1270 (± 10) 1310 1270 (± 10)

Prijenos (protokol) ATM Ethernet EthernetATM, Ethernet,

TDMATM, Ethernet,

TDM

Odnos dijeljenja do (korisnika)

16 ili 32 16 ili 32 128 64 128

Domet prijenosa do (km)

20 10 20 20 60

Napomena * budućnost XG-PON2: 10 Gbit/s

Usporedba karakteristika PON standarda

APON (eng. ATM Passive Optical Network, odnosno Asynchronous Transfer Mode Passive Optical Network), BPON (eng. Broadband Passive Optical Network), EPON (eng. Ethernet Passive Optical Network), 10G-EPON (eng. 10 Gigabit Ethernet Passive Optical Network), GPON (eng. Gigabit Passive Optical Network) ili XG-PON mreže.

Struktura P2P FTTH mreže

Struktura PON FTTH mreža

Opcije polaganja svjet lovodnihkabela i smještaj opreme

Pregled opcija vođenja svjetlovodnih kabela i smještaja opreme u FTTH mreži

Osnovna mjerenja na mreži

⁻ laboratorijska mjerenja i mjerenja na terenu⁻ mjerenja mehaničkih, optičkih, geometrijskih i transmisijskih karakteristika

svjet. niti i spojeva⁻ neka mjerenja zahtijevaju pristup na oba kraja svjetlovodnih kabela, a neka

samo na jednom⁻ testiranje svjetlovodnih kabela na terenu podrazumijeva mjerenja pri

izgradnji mreže, održavanju, te lociranju i otklanjanju kvarova

⁻ metoda mjerenja s izvorom svjetlosti i mjeračem snage, tzv. setom za mjerenje gubitaka (OLTS)

⁻ metoda mjerenja s optičkim vremenskim reflektometrom (OTDR)⁻ terenska mjerenja zahtijevaju čvrstu i prenosivu opremu, koja se može

napajati putem baterija

P r i m j e r : P ro jek t i ran je / p l a n i r a n j e FTTH mreže

Ciljevi :- definiranje glavnog dijela projekta kroz projektiranje FTTH mreže u

novoizgrađenom naselju- spajanje naselja putem FTTH pristupne mreže po postojećoj DTK na najbližu

dostupnu lokalnu centralu

Aktivnosti glavnog dijela projekta:- izvid i analiza postojećeg stanja,- tehničko rješenje, - radovi, mjerenja, - popis potrebnog materijala i proračun, - ekološki efekti i zaštita na radu, - te tehnički opisi i nacrti

Redosljed projektiranja svjetlovodnih pristupnih mreža određen je osobitostimamreže i uvjetima projektiranja, te se može razlikovati od slučaja do slučaja

FTTH rješenja zahtijevaju veća početna ulaganja, ali uz dobro isplanirani projekti uspješnu izgradnju predstavljaju dugotrajna i isplativa rješenja

FTTN, FTTCab i FTTC su primamljiva rješenja jer je investicija umjerena, ali jebrzina isporučena korisnicima limitirana korištenim prijenosnim medijem uzadnjoj milji

Izvid i analiza postojećeg stanja

Npr. novoizgrađeno naselje sastoji se od dva stambena objekta oznaka SO1 (38 stanova) i SO2 (34 stana)

Objekti su spojeni na postojeću DTK, rješeno je strukturno kabliranje, postojeća DTK prohodna je po cijeloj dužini izabrane trase, postojeća lokalna centrala od naselja je udaljena 1300 m i ima dovoljno slobodnog kapaciteta za prihvat potrebnih kapaciteta svjetlovodnih kabela

Tehničko rješenje

Izabrana je FTTH arhitektura u P2P izvedbi

Potrebni kapaciteti- jedan 96 nitni (1320 m) i - dva 48 nitna svjetlovodna kabela (za SO1 dužine 148,5 m, a za

SO2 220 m)

Za spajanje 96 nitnog svjetlovodnog kabela s dva 48 nitna svjetlovodna kabela u zdencu MZ3 potrebno je postaviti jednu optičku spojnicu

Izvršen je i izbor elemenata za uvođenje i završavanje svjetlovodnih kabela u lokalnoj centrali i objektima

Nacrt izvedbenog r ješenja

Nacrt usponske sheme telefonske instalacije

Radovi

Podrazumijevaju pripremne, građevinske i instalacijske radove(za ovaj projekt nije potrebno izvođenje građevinskih radova)

Potrebni instalacijski radovi:- uvlačenje zaštitnih cijevi PE 25 u slobodnu postojeću PEHD

cijev Φ 100 mm, - uvlačenje svjetlovodnih kabela u zaštitne cijevi, - postavljanje optičke spojnice, te - uvođenje i završavanje svjetlovodnih kabela u objektima i

lokalnoj centrali uz postavljanje potrebnih optičkih spojnih ormara

Ostale aktivnosti

Mjerenjima je potrebno kontrolirati sve faze projekta

Svrha popisa potrebnog materijala i izrada troškovnika je utvrđivanje budžeta potrebnog za implementaciju projekta

Tijekom izvođenja projektnih radova izvođač je dužan poštivati sve propisane standarde, mjere sigurnosti i zaštite na radu predviđene Zakonom o zaštiti na radu

Pikupljanje relevantnih tehničkih opisa, crteža, nacrta i priloga projektne dokumentacije

Danas je usluga FTTH-a dostupna u većim gradovima.

Infrastruktura između gradova u Hrvatskoj – digitalna (optički vodovi velike

propusne moći, GB)

FTTH u Republici Hrvatskoj

Tendencije razvoja objedinjene komunikacije

Trendovi razvoja:

brzi internet

internet telefonija

internet TV

Korisnički zahtjevi (usluge!):- potreba za novim širokopojasnim uslugama - pristup uslugama u svakom trenutku i na svakome mjestu- povezivanje razlicitih vrsta usluga

FAZE PLANIRANJA (kronološki):Planiranje mrežePlaniranje uslugaPlaniranje „navika” korištenja usluga –DANAS

„Ponašanje” korisnika se mijenja (trend pada gledanosti televizije, trend porasta korištenja Interneta)

Trendovi konvergencije:

- Usluge

- Terminalni uređaji – različite metode (mreže) pristupa

- Mreža – objedinjena slojevita mrežna arhitektura

Zahtjevi mrežnih operatora

₋ Mrežna arhitektura₋ Upravljanje i održavanje (troškovi)₋ Interaktivnost

Pod pojam tripe play nalaze se sljedeće usluge:

video uslugedistribucija analognog TV signaladigitalna televizijasnimanje video/audio signala prema osobnim željamaTV trgovinainteraktivne TV uslugetelevizijski signal visoke rezolucijemarketingvideokonferencijevideo na zahtjev

glasovne uslugelokalni poziviusluge inteligentne mrežeudaljeni pozividvostruka linija (poziv na čekanju)

usluge prijenosa podataka / pristup Internetuširokopojasni pristup Internetubrzine pristupa veće od 1,5Mbps (ADSL2+)

dodatne uslugesigurnost korištenja Internetadigitalne igrekućno umrežavanjenadzor domova ili uredamnoge druge usluge koje će biti omogućene velikim brzinama pristupa Internetu

Spojna mreža


mreža


Spojna mreža

Zvjezdasti

- mreža koja služi za posluživanje prometa između komutacijskih čvorova

T

Dvostruko zvjezdasti

- sve centrale na nekom području spajaju se na jednu od njih, koja onda dalje posredujenjihov promet

- u manjim mrežama sa malim brojem centrala (< 5), između kojih je promet mali.

Petljasti

- sve su centrale na nekom području povezane međusobno, po načelu “svaka sa svakom” - u srednje velikim mrežama (5-10 centrala), - zahtijeva veliki broj spojnih relacija

gdje je: n - ukupni broj centrala k = 2 (uvijek se vežu dvije centrale)

Broj spojnih relacija izmeñu centrala

Broj centrala n

2 4 6 8 10

Broj relacija C

1 6 15 28 45

Cn,k = n

k

Broj spojnih relacija

Kombinirani

- prikladan je za velike mjesne mreže (obično više

od 10 centrala, odnosno 100.000 GTP) i u

međumjesnoj mreži

- ukupno područje se podijeli u više tzv. tandem

područja

-unutar svakog tandem područja odabire se jedna ili

više tandem centrala i sve ostale centrale na tom

tandem području se vežu zvjezdasto na najbližu

tandem centralu. Tandem centrale se međusobno

vežu petljasto, sa visoko iskoristivim vodovima

(svjetlovodima).

Kapaciteti spojne mreže

Danski matematičar A.K.

Erlang

gdje je:

p – gubici (%)Y - intenzitet prometa (Erl)

n - broj vodova

!...

!3!21

!32

n

YYYY

n

Y

pn

n

+++++

=

-broj spojnih vodova (kanala) n, između dva čvora ovisi o :

₋ intenzitetu prometa Y među njima, te₋ dopuštenim gubicima p.

Gubici su definirani izrazom:

gdje je:b - broj zauzećac - broj poziva

(%)100⋅=c

bp

Tablice

Nomogrami

Izbor vrste spojnih vodova

Izbor vrste ovisi o:

- potrebnom broju veza na početku i na kraju razdoblja planiranja,

- duljini veze (udaljenost između komutacijskih čvorova),

- troškovima izgradnje, amortizacije, održavanja, te

- prirodnim i drugim uvjetima.

na malim udaljenostima i za mali broj simetrični kabeli,

primjena svjetlovoda,

na većim udaljenostima, ako se ne traži vrlo veliki brojveza, najprikladnije su radio-relejne veze,

na većim udaljenostima i velikom broju veza dolaze uobzir i svjetlovodi i radio-relejne veze, te sateliti (npr. zainterkontinentalne veze).

⁄Sim. ⁄RR⁄Koak

Materijal Priušenje Razmak regeneratora(max. 35 dB)

•Koaksijalni kabel 25 dB/km 1.5 km

•Telef. bakrena parica 12-18 dB/km 2 - 3 km

•Prozorsko staklo 5 dB/km 7 km

•Silicijev dioksid 0.18 - 1 dB/km 50 - 150 km

•Silicijev dioksid-razvoj 0.16 dB/km 250 km

Pojačalo Regenerator

Princip prijenosa

optički predajnik

1. LD (Laser dioda) - izvor koherentne svjetlosti, jači, manje pouzdan, skuplji

2. LED (Light emiting dioda) - izvor nekoherentne (luminiscentne) svjetlosti, slabiji, više pouzdan, jeftiniji

Pri analognoj modulaciji obavlja se promjena intenziteta svjetlosti, a pri digitalnoj impulsi svjetlosti promjenjive duljine, slijeda ili položaja

optički prijamnik

1. PIN (fotodioda) P-jako dotirani poluvodić, I-nedotirani vodić, N- jako dotirani poluvodić

2. APD (lavinska fotodioda) –šire propusno područje

svjetlovod

1. jezgra (gušća, veći indeks loma)

2. odrazni plašt (rjeđa, manji indeks loma)

Svjetlovodni prijenosni sustav

⁄Vidljiv dio spektra između 0,38µm ≤ λ ≤ 0,76 µm …… (4x1014 Hz ≤ f ≤ 8x1014 Hz)

sekundarna

zaštita

primarna

zaštita

odrazni

plaštjezgra

1mm

220µµµµm125µµµµm 50µµµµm

⁄Vrste svjetlovoda obzirom na prozor na

valnoj karakteristici prigušenja

OTDR-a (Optical Time Domain Reflectometer)

mjerenje prigušenja

mjerenje disperzije

određivanje mjesta prekida

Upotrebom novih vlakanaUpotrebom novih vlakana

Koristeći jači TDMKoristeći jači TDM

Povećanje kapaciteta optičke mreže?

Uvođenjem nove

tehnologije WDM

Uvođenjem nove

tehnologije WDM

a c

STM-4 STM-16

SDH DWDM

D = DenseW =WavelengthD = DivisionM = Multiplexing

b

- današnji zahtjevi za propusnim pojasom su sve veći i veći- Metropolitan Area Networks nude visoke brzine prijenosa- nove usluge kao 3G mobile phones, MP3, Voice over IP, and Video on Demand

- novi koncepti kao Fiber To The Curb/Fiber To The Home

-flexible and cost effective

- paralelni prijenos više kanala na jednom vlaknu koristeći različite valne duljine za svaki kanal ostvaruju unlimited increase u kapacitetu optičkih mreža

⁄4 kanala

WDM (Wavelength Division Multiplexing)

S

BW

λλλλ 1 1 1 1 λ λ λ λ 2 2 2 2 λ λ λ λ 3 3 3 3 λ λ λ λn

…

Prednosti:

₋ veći kapacitet po vlaknu

₋ nezavisni kanali u istom vlaknu

₋ mveća udaljenost bez potrebe regeneracije

₋ mogućnost korištenja ostalih vlakana za druge usluge

₋ transparentan prijenos od 100Mb/s do 2.5Gb/s

dWDM

1550 1570 1590 16101470 1490 1510 1530

cWDM

1550

20 nm

0,8 nm

• Širina kanala 0.8 nm

• Precizni laseri

• Visoka cijena komponenti

l/nm

l/nm

DWDM (Dense Wave Division Multiplexing)

• Širina kanala 20nm

• Manje precizni laseri

• Niska cijena komponenti

CWDM (Coarse Wave Division Multiplexing)

• C Band 1530-1570 nm

• L Band 1570-1600 nm

SDH/DWDM

4 SDH klijenta

SDHDWDM DWDM

Pojačalo SDH

. . . . . .

600 km

DWDM

Pojačalo

DWDM

Pojačalo

DWDM

Pojačalo

DWDM

Pojačalo

SDHSDH SDH regSDH reg SDH reg SDH reg SDH reg

4 SDH klijenta 4 para optičkih niti

1 par optičkih niti

Primjer: Za zadane vrijednosti

A = traffic offered to the direct route

CD = cost per circuit on the direct route

CT = cost per erlang on the overflow path

B = required grade of service for the traffic case

potrebno je pronaći optimalni broj vodova, N, instaliranih na direktnoj ruti, kao i

BR = congestion on the direct route

m = overflow traffic mean

v = overflow traffic variance.

Rješenje: minimum funkcije C(N) = N * CD + m * CT

⁄F (A) = CD / CT = 1 / 2 = 0.5 dijagram optimalni broj N

⁄m = BR X A = 0.13 X 20 =2.6

⁄C(N) = N * CD + m * CT =21 X 1 +2,6 X 2 = 26.2

A CD CT B N BR m v Cost

20. 1. 2. 0.10

⁄Uvjet je B=0.1 N=23 bez prometa preko tandema

⁄Cost = ND x CD = 23 x 1 =23

⁄23 ⁄23

N = N u m b e r o f l in e s in d i r e c t r o u t e

A = T r a f f ic o f f e r e d t o d i r e c t r o u t e

F ( N ,A ) = I m p r o v e m e n t f a c t o r = C D /C T

5 1 0 1 5 2 0 e r l A

0 .1

0 .2

0 .3

0 .4

0 .5

0 .6

0 .7

0 .8

0 .9

1 .0

F ( N ,A )

N = 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 1 3 1 4 1 5 1 6 1 7 1 8 1 9 2 0 2 1

2 2

2 3

2 4

2 5

2 6

2 7

2 8

N = Number of lines in direct route

A = Traffic offered to direct route

M = Mean of Overflow Traffic

5 10 15 20 25 30 erl A

5

10

15

20

MN=0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

36

3840

⁄BR = 0.13

Zadatak:

Zadana je mreža sa 6 komutacija. U tablicama je zadan promet između čvorova, kao i troškovi

spojne mreže. Potrebno je pronaći broj kanala između pojedinih centrala, izračunati troškove za

dva slučaja. Dozvoljeni gubici iznose 0.01.

A) sav promet se obavlja direktnim vezama

B) promet između dviju centrala obavlja se preko tranzitne centrale T

1 2 3 4 5 6

1 - 10 15 5 2 20

2 9 - 25 6 8 10

3 20 23 - 18 20 30

4 6 6 20 - 10 12

5 3 7 22 10 - 11

6 15 12 40 10 13 -

⁄ Promet (Erl)

1 2 3 4 5 6

1 - 100 150 120 130 200

2 110 - 100 100 110 150

3 130 110 - 120 110 130

4 100 90 110 - 100 130

5 120 100 110 120 - 150

6 180 150 130 130 150 -

⁄ Troškovi po kanalu

A) Iz Erlangove formule slijedi potreban broj kanala na pojedinim relacijama, koje

je potrebno pomnožiti sa troškovima na pojedinim relacijama

B) Potrebno je odabrati tandem centralu, kao i potreban broj kanala za promet iz i

prema pojedinom komutacijskom čvoru, i odrediti ukupne troškove. Navedeni

postupak je potrebno načiniti za svih šest komutacijskih čvorova

Rješenje:

Planiranje komutacijskih sustava

Tipovi komutacija

UPM

T T T T

l l l

C

l

L

C

T T

L

UPS

T T T T

l l ll

C

koncentrirani (sa direktnim vodovima)

koncentrirani (sa UPM) distribuirani (sa UPS)

Brzina (Mbit/s) Broj kanala Brzina (Mbit/s) Broj kanala

2 30 155 1920

8 120 622 7680

34 480 2500 ~30000

140 1920 10000 ~120000

565 7680 40000 ~480000

Brzine i broj kanala prema plesiokronoj

digitalnoj hijerarhiji (PDH)

Brzine i broj kanala prema sinkronoj

digitalnoj hijerarhiji (SDH)

Prijenosni sustavi rade uglavnom po svjetlovodima različitim brzinama,pa mogu imati različit broj kanala:

STM = Synchronous Transport Module

PDH

Plesiochronous Digital Hierarchy

SDH

Synchronous Digital Hierarchy

STM-0: 51.84 Mbit/s ~ 51 Mbit/s

STM-1: 155.52 Mb/s ~ 155 Mb/s

STM-4: 622.08 Mb/s ~ 620 Mb/s

STM-16: 2488.32 Mb/s ~2,5 Gbit/s

STM-64: 9953.28 Mb/s ~ 10 Gbit/s

STM-256:39813.12 Mbit/s ~ 40 Gbit/s

Europski standard:

16 x l 40 x l 80 x l 160 x l

1990 tih 20001980 tih

WDM

Wave Division Multiplexing

Europski standard:

E1: 2.048 Mb/s

E2: 8.448 Mb/s

E3: 34.368 Mb/s

E4: 139.264 Mb/s

~ 140Mb/s

27

Primjer mreže

SDH sustavi (1)

Izvor – HT sektor za tehničko planiranje

SDH sustavi (2)

Izvor – HT sektor za tehničko planiranje

AXE sustav

AXE sustav je SPC sustav što znači sustav sa uskladištenim programima.

Sastoji se od dva osnovna dijela:

· APZ tj. upravljački dio -unutar njega nalaze se dva osnovna procesora (računalo projektirano za savladavanje određenih problema prilikom programiranja):

- centralni procesor (CP) –povezuju se paralelno na niz regionalnih procesora i

rade u sinkronom modu,

- regionalni procesor (RP).

· APT tj. komutacijski dio –predstavlja komutacijsku opremu za komutiranje telefonskih poziva i računala za upravljanje komutacijskom opremom. Također ima programe koji su pohranjeni u računalu koji pripada APZ-u. APT ima svoje podsustave od kojih svaki ima specifičnu ulogu u centrali od njih se mogu izgraditi centrale gotovo svakog tipa i kapaciteta:

- pretplatnički podsustav (SSS),podsustav za pretplatničke usluge (SUS),grupni pretplatnički podsustav (GSS),podsustav za vodove i signalizaciju (TSS),podsustav za upravljanje prometom (TCS),podsustav za tarifiranje (CHS),podsustav za eksploataciju i održavanje (OMS),podsustav za signalizaciju po zajedničkom kanalu (CCS)

Koncept NGN mreže

- Usluge

- Kontrola

- Transport - (jezgeni dio mreže – paketski prijenos allIP mreža

- razina pristupa (WLAN, 2g/3G/4G, xDSL)

- Uređaji - pokretljivost

- Korisnici

- Više informacija dostupno je na http://www.itu.int/en/ITU-T/gsi/ngn/Pages/definition.aspx

Nekad – vertikalna organizacija

Horizontalna organizacija

Izvor: http://www.itu.int/ITU-T/worksem/ngntech/presentations/s1-knightson.pdf

Korisni izvori

http://www.itu.int/en/ITU-T

http://www.3gpp.org

http://www.3gpp2.org

http://www.ietf.org

http://www.openmobilealliance.org

http://www.tispan.org

http://www.hakom.hr

EU ciljevi (2020)

- „Osnovni broadband” za sve- Next Generation Networks (NGN) (30 Mbps ili više)- 50% kućanstava sa brzinama većima od 100 Mbps

Hvala na pažnji!

Pokretne mreže


mreža


Winupd.ico

1k

10k

Bits

Govor

Pristup Internetu

Video

Za širokopojasni prijenos je potrebno ostvariti sljedeće uvjete:

• ostvariti velike brzine prijenosa,• multimedijske aplikacije,• optimizacija mreže za paketni prijenos podataka i pristup Internetu

Mobilni Internet

High Speed Circuit Switched Data (HSCSD)

General Radio Packet Service (GPRS)

Enhanced Data for GSM Evolution (EDGE)

Wideband Code Division Multiple Access (WCDMA)

....

operateri - osiguravanje rute za komunikaciju- kako raspodijeliti resurse koji im stoje na raspolaganju

⁄WAP (Wireless Application Protocol), dostava Internet sadržaja putem GSM-a

⁄GPRS (General Packet Radio Services), brzine prijenosa podataka 30-50 Kbit/s, paketski način prijenosa

⁄EDGE (Enhanced Data rates for GSM Evolution), uvođenje preko GPRS mreže sa većim brzinama prijenosa

120-150 Kbit/s

⁄UMTS (Universal Mobile Telecommunications System), potpuni mobilni multimedijski standard sa brzinom

prijenosa do 384 Kbit/s (FDD) 2 Mbit/s (TDD)

⁄LTE (Long Term Evolution) četvrta generacija. Trenutno u upotrebi više od 20 raznih LTE standarda i

frekvencijskih spektara, a najčešće se koriste 700, 800, 1800, 1900 i 2600 MHz. Brzina prijenosa 300 Mbit/s

(U RH download 173 Mbit/s i uploada od 58 Mbit/s.

Mobilni Internet

Cellular network standards

0G (radio telephones) MTS · MTA · MTB · MTC · IMTS · MTD · AMTS · OLT · Autoradiopuhelin

1G AMPS familyAMPS (TIA/EIA/IS-3, ANSI/TIA/EIA-553) · N-AMPS (TIA/EIA/IS-91) · TACS · ETACS

Other NMT · Hicap · Mobitex · DataTAC

2G

GSM/3GPP familyGSM · CSD

3GPP2 family cdmaOne (TIA/EIA/IS-95 and ANSI-J-STD 008)

AMPS family D-AMPS (IS-54 and IS-136)

Other CDPD · iDEN · PDC · PHS

2G transitional (2.5G,

2.75G)

GSM/3GPP familyHSCSD · GPRS · EDGE/EGPRS (UWC-136)

3GPP2 family CDMA2000 1X (TIA/EIA/IS-2000) · 1X Advanced

Other WiDEN

3G (IMT-2000) 3GPP familyUMTS (UTRAN) · WCDMA-FDD · WCDMA-TDD · UTRA-TDD LCR (TD-SCDMA)

3GPP2 family CDMA2000 1xEV-DO Release 0 (TIA/IS-856)

3G transitional (3.5G,

3.75G, 3.9G)

3GPP familyHSPA · HSPA+ · LTE (E-UTRA)

3GPP2 familyCDMA2000 1xEV-DO Revision A (TIA/EIA/IS-856-A) · EV-DO Revision B (TIA/EIA/IS-856-

B) · DO Advanced

IEEE family Mobile WiMAX (IEEE 802.16e) · Flash-OFDM · IEEE 802.20

4G (IMT-Advanced) 3GPP familyLTE Advanced (E-UTRA)

IEEE family WiMAX-Advanced (IEEE 802.16m)

5GResearch concept, not under formal development

Comparison of Mobile Internet Access methods

Common name Family Primary Use Radio TechDownstream Upstream

(Mbit/s) (Mbit/s)

HSPA+ 3GPP Used in 4G CDMA/FDD

21

42

84

672

5.8

11.5

22

168

LTE 3GPP General 4G

OFDMA/MIMO/S

C-FDMA 00 Cat3 50 Cat3/4

WiMAX 802.16 Mobile Internet cf. 802.16e MIMO-SOFDMA

128 (in 20 MHz

bandwidth FDD)

56 (in 20 MHz

bandwidth FDD)

Flash-OFDM Flash-OFDM

Mobile Internet

Flash-OFDM

5.3 1.8

mobility up to 200 mph

(350 km/h) 10.6 3.6

HIPERMAN HIPERMAN Mobile Internet OFDM 56.9

Wi-Fi 802.11 Mobile Internet OFDM/MIMO

300 (using 4x4 configuration in

20 MHz bandwidth) or 600 (using

4x4 configuration in 40 MHz

bandwidth)

iBurst 802.20 Mobile Internet

HC-

SDMA/TDD/MIM

O 95 36

EDGE Evolution GSM Mobile Internet TDMA/FDD 1.6 0.5

UMTS W-CDMA

UMTS/3GSM General 3G

CDMA/FDD 0.384 0.384

HSDPA+HSUPA 14.4 5.76

CDMA/FDD/MIM

O

UMTS-TDD UMTS/3GSM Mobile Internet CDMA/TDD 16

EV-DO Rel. 0

CDMA2000 Mobile Internet CDMA/FDD

2.45 0.15

EV-DO Rev.A 3.1 1.8

EV-DO Rev.B 4.9xN 1.8xN

Svojstva podatkovnog prometa kod prijenosa komutacijom kanala dovode do niskog iskorištenja mrežnih resursa.

GPRS (General Packet Radio Services)

Teoretska maksimalna brzina prijenosa podataka GPRS mrežom iznosi do 171.2 kbps

Kodne

sheme1 2 3 4 5 6 7 8

CS-1 9,05 18,10 ... 72,40

CS-2 13,40 26,80 ... 107,20

CS-3 15,60 31,20 ... 124,80

CS-4 21,40 42,80 ... 171,20

Paketni prijenos podrazumijeva korištenje GPRS-ovih radio resursa samo kada korisnik stvarno šalje ili prima podatke, što je bitna razlika u odnosu na zauzimanje kanala kod komutacijskog prijenosa podataka tijekom stalnog vremenskog razdoblja slanja podatakaRadio resursi mogu se istovremeno podijeliti na nekoliko korisnika

Vremenski odsječak u GPRS-u se naziva paketnim podatkovnim kanalom(PDCH – Packet Data CHannel). Ćelija u kojoj postoji GPRS promet morasadržavati određen broj PDCH kanala. Oni mogu biti konfigurirani nadinamički (On demand) ili na statički (Dedicated) način.

TS0 TS1 TS2 TS3 TS4 TS5 TS6 TS7

Govor Govor GovorPodaci Podaci

Govornikorisnik 1

Govornikorisnik 2

Govornikorisnik 3

Neiskorišten

GPRSkorisnik 4

GPRSkorisnik 1

GPRSkorisnik 2

GPRSkorisnik 3

GPRSkorisnik 5

GPRSkorisnik 6

Govorna informacija - prioritet

Raspoloživifizički kanal

unutar čelije

Statički raspoloživi GPRS kanali

Dinamički raspoloživi GPRS kanali

Kanali korišteni za govornu uslugu

Vrijeme

Arhitektura GPRS mreže

GPRS mrežni podsustav

GPRS programskapodrška

BTS BSC MSC/VLR

SGSN

SMSC

GGSN

Abis A

Gb

GsGr

Gn GnGi

MS

GPRS mrežaIP

Vanjska IPili X.25 mreža

HLR

Sučelje GSM/GPRS čvorovi

Gn GGSN ↔ SGSN

Gb SGSN ↔ BSS

Gr SGSN ↔ HLR

Gs SGSN ↔ MSC

GiGGSN ↔ Vanjska podatkovnamreža

Gb sučelje povezuje PCU jedinice sa SGSN čvorovima (jedna PCU jedinica može bitipovezana samo s jednim SGSN-om, dok jedan SGSN može biti konektiran na više PCUjedinica.

Gb sučelje je definirano FR (Frame Relay) prijenosnom strukturom (prijenos podataka utkz. “okvirima” koji mogu biti različite duljine, što ovisi o potrebama prometa). Fizičkise ostvaruje PCM vezama koje su u Europi definirane E1 standardom.

Gn sučelje obilježava IP (Internet Protokol) mrežni protokol. Prijenosna struktura jenajčešće izvedena ATM-om (Asynhronous Transfer Mode) i Ethernetom. Fizički senajčešće ostvaruje optičkim vezama.

Dimenzioniranje PCU

1. Količina prenesenih podataka po ćeliji

Brojcelija

RratniciGPRSpretplR

p

cell

⋅⋅=

gdje je: r - prosječna vrijednost podatkovnog prometa po GPRS

pretplatniku za vrijeme glavnog prometnog sata

Rp – omjer vršnog i normalnog opterećenja u glavnom prometnom satu

2. Određivanje broja 64kbit/s vremenskih odsječaka po Gb linku i

broja PDCH (po jednom regionalnom procesoru)

3. Odreñivanje broja PDCH kanala po ćeliji

IP data rate

per cell R Cell

(kbit/s)

Gb TSs per

RPP

(LINKSIZEGb)

PDCHs per

RPP

(PDCHRPP)

0-42 18 150

42-48 19 148

48-59 20 144

59-63 21 140

62-68 22 136

68-74 23 132

74-79 24 128

78-85 25 124

85-92 26 120

92-98 27 116

98-106 28 112

106-114 29 108

4. Određivanje broja Gb veza potrebnih BSC (jedan dodatni link uz željenu

redundanciju)

Gb

GbGb

LINKSIZE

PLINKS =

gdje je: PGb – broj potrebnih 64kbit/s vremenskih odsječaka (Gb)

LINKSIZEGb – broj 64 kbit/s vremenskih odsječaka

80.064

21.1

⋅

⋅⋅⋅=

p

Gb

RratniciGPRSpretplP

IP data rate per cell(kbit/s)

PDCHs needed percell (PDCHCell)

0-0,8 1

0,9-1,5 2

1,6-3,9 3

4,0-9,4 4

9,5-15,0 5

15,1-20,0 6

20,1-30,0 7

30,0-40,0 8

40,0-50,0 9

50,0-114,0 10

5. Određivanje broja PCU RPPs

GbRPPGb LINKSPCU =

6. Određivanje RPPs potrebnih u BSC ( jedan dodatni ukoliko se traži redundancija)

RPP

CellRPP

PDCH

CellPDCHPCU

⋅=

gdje je: PDCHcell – prosjačan broj PDCH kanala u ćeliji (korak 3)

⁄Cell – broj ćelija po BSC

⁄PDCHRPP – broj PDCH po RPP (korak 2)

Određivanje kapaciteta na Gb sučelju

ijaSignalizacPFPGb GbGbkapacitet +⋅=

⁄PFGb – faktor vršnog opterećenja (1.5 - 3)

Određivanje kapaciteta na Gn sučelju

Gn

n

kapacitetkapacitet PFGbGn ⋅⋅⋅=∑ 15.164

⁄n – broj linkova

⁄64 – kapacitet TS na E1

⁄1.15 – “overhead”

⁄PFGn – faktor vršnog opterećenja

Propusna moć SGSN/GGSN čvorova

kapacitetGnGGSNSGSN 20.1/ =

Broj GSM pretplatnika

Udio GPRS potencijalnih korisnika

Broja aktualnih GPRS korisnika

Količina podataka po korisniku u glavnom prometnom satu

Prosječna brzina prijenosa u glavnom prometnom satu

Prometni model

Zagreb Split Osijek Rijeka

Distribucija BSC (broj)

Broj GPRS korisnika

Udio GPRS korisnika po

BSC (%)

Broj GPRS korisnika po

BSC

Distribucija ćelija po

makroregijama (%)

Broj ćelija po BSC

Distribucija GPRS pretplatnika

2001. 2003.

Enhanced Data for GSM Evolution (EDGE)

Omogućava prijenos brzinama do 384 kb/s kada se koriste svih osam kanala(maksimalna brzina po vremenskom kanalu 48 kb/s).

⁄1. kao poboljšanje paketne komutacije za GPRS, poznate pod imenom prošireni GPRS (Enhanced

GPRS) ili EGPRS

⁄2. kao poboljšanje komutacije kanala (Enhanced Circuit-Swiched Data) ECSD

Metoda kojom se povećava brzina prijenosa podataka na radio vezi u GSM-u (nova tehnika modulacije i novo kodiranje kanala koje se može koristiti za prijenos podatkovnih i govornih usluga bilo paketne ili komutacije kanala).

MS

MS

BTSEDGETRU

PCU

SGSN GGSN

Internet

GPRS Protokol

EGPRS Protokol GPRS = EGPRS

GPRS

EGPRS

‒ korištenjem istog vremenskog kanala posluživanje više korisnika,

‒ smanjuju se radijski resursi potrebni za obavljanje istog prometa,

‒ oslobañaju se kapaciteti mreže za dodatne govorne i podatkovne usluge,

‒ učinkovitije korištenje radijskog prostora efikasnije koristi,

‒ koegzistencija mreža s paketnom i komutacijom kanala.

Q

I"1"

"0"

1 bit po simbolu

Trenutni GSM:GMSK modulacija

Q

I

(0,0,0)

(0,0,1)

(0,1,0)

(0,1,1)

(1,1,1)

(1,1,0)

(1,0,0)

(1,0,1)

3 bita po simbolu

GSM-EDGE:8 PSK modulacija

1. kratkoročna isplativost - nova tehnika moduliranja s poboljšanjima u radioprotokolu omogućava operatorima da bolje iskoriste postojeće frekvencijske (900,1800, 1900 MHz) spektre.

2. srednjoročna isplativost - EDGE i WCDMA su komplementarne tehnologije zazadovoljavanje potreba operatera kao što su pokrivenosti i kapaciteti kojezahtijevaju mreže treće generacije.

3. dugoročna isplativost – EDGE osnova za jednu neomeđenu GSM i WCDMA mrežusa zajedničkom jezgrom mreže i različitim metodama pristupa koji su krajnjemkorisniku pristupačni.

Uvođenje UMTS-a

⁄

⁄ full IP-based

⁄ Radio Access Network (RAN) architecture

Universal Mobile Telephone Network – UMTS

• radiokomunikacijsko sučelje koje podržava prijenos multimedijskih usluga velikim

brzinama,

• fleksibilna arhitektura usluga koja osigurava razvitak novih poboljšanih korisničkih

usluga,

•konvergencija fiksnih i pokretnih mreža te podatkovnih i telekomunikacijskih

aplikacija uklanjajući razlike između ovih mreža i usluga

WCDMA

GSM/GPRS

Zahtjevi:

⁄ osobna pokretljivost, uz prijenos govora, podataka i multimedije visokom brzinom,

⁄ do 144 kbit/s u svim uvjetima (udaljeni krajevi, slaba naseljenost, velika brzina kretanja), do 384 kbit/s na otvorenom području (prigradska područja, srednja naseljenost, brzina kretanja 120-500 km/h), do 2 Mbit/s u gradskom području (velika naseljenost, brzina kretanja do 120 km/h), 2 Mbit/s u zatvorenom prostoru (veoma velika gustoća korisnika, mirovanje ili hodanje),

⁄ komutacija kanala i paketa,

⁄ simetrični i asimetrični prijenos,

⁄ više istodobnih usluga,

⁄ kvaliteta govora usporediva s onom u fiksnoj mreži,

⁄ integracija s fiksnom mrežom,

⁄ koegzistencija s 2. generacijom (GSM-om) te

⁄ brzi pristup Internetu.

Vrste usluga u UMTS-u:

• interaktivne (pretraživanje weba),• pozadinske (prijenos podataka),• govorne (telefonija) i• protočne (video).

BSC

BTS BTS

Abis

BSC

BTS BTS

Abis

RNC

RBS RBS

Iub

RNC

RBS RBS

Iub

Jezgra mreže

Iur

A A Iu Iu

GSM BSS WCDMA RAN

Um (radio sučelje) Uu (radio sučelje)

Wideband Code Division Multiple Access – WCDMA

RNC-a (Radio Network Controller)

WCDMA RAN – Radio Access Network)

Code Division Multiple Access (CDMA) -tehnologija višestrukog pristupa gdje su korisnici odvojeni različitim kodom, svi

mogu istovremeno koristiti istu frekvenciju

Makro, mikro i piko slojevi. Svaki sloj je podijeljen u ćelije. Što je niži hijerarhijski nivo tosu manje ćelije. Manje ćelije dozvoljavaju veću gustoću korisnika. Stoga se makroćelijekoriste za pokrivanje velikog geografskog područja, mikroćelije su postavljene upodručju sa većom gustoćom korisnika, a pikoćelije se postavljaju u zgradama,odnosno na prometna mjesta

Usluge:

Prijenosna mreža je važan element u svakoj mobilnoj mreži, jer utječe kako na

usluge i njihovu kvalitetu, tako i na troškove mobilnog operatera pa je stoga

planiranje prijenosne infrastrukture pri uvođenju 3G mreže izrazito važno.

Ciljevi operatera:

• nizak CAPEX (kapitalni troškovi),

• nizak OPEX (operativni troškovi),

• integracija sa već postojećom infrastrukturom,

• visoka kvaliteta i pouzdanost prijenosa,

• fleksibilnost,

• transparentnost

• proporcionalnost troškova (OPEX + CAPEX) obzirom na tržišni udio.

High Speed Packet Access - HSPA

• predstavlja nadogradnju postojećih WCDMA protokola integracijom dva protokola

High Speed Downlink Packet Access (HSDPA) i High Speed Uplink Packet Access

(HSUPA)

•HSPA+ od 2008.g.

• HSPA podržava brzine do 14 Mbit/s ( downlink) i 5.76 Mbit/s (uplink)

• HSPA omogućuje veće brzine i veći kapacijtet primjenom:

• dijeljenje kanalne transmisije

• kraći TTI (Transmission Time Interval)

• prikagodba linka

• brzo usmjeravanje

• brza retransmisija

• 16QAM and 64QAM

• MIMO

Long Term Evolution - LTE

• standard za bežične komunikacije i brzi prijenos podataka (mobilni telefoni i

podatkovni terminali)

• temelji se na GSM/EDGE i UMTS/HSPA mrežnim tehnologijama

• standard je razvijen od strane 3GPP (3rd Generation Partnership Project)

• koristi DSP (Digital Signal Processing) tehnike i modulacije

• nekompaktibilan je s 2G i 3G mrežama (operira na zasebnom spektru)

• 300 Mbit/s (downlink) i 75 Mbit/s (uplink)

• frequency division duplexing (FDD) i time-division duplexing (TDD)

Implementacija LTE tehnologije u svijetu (2012.)

Crveno – zemlje s komercijalnim LTE uslugama

Plavo – zemlje s LTE mrežom u fazi implementacije

Sivo – zemlje s probnim LTE sustavima

Worldwide Interoperability for Microwave Access - WiMAX

• tehnologija koja omogućuje pristup Internetu velikim brzinama na velikim

geografskim područjima

• brzina do 1 Gbit/s za fiksne stanice

• četvrta generacija mobilnih tehnologija 4G

• radijus signala u metropolitanskom

području do 50 km

• alternativa DSL mrežama u

pristupnim segmentu

Odnos brzina i mobilnost bežičnih sustava

WCDMA Gusto naseljena područja

Gradovi Predgraña

Ruralna područja

Autoceste

Domet ćelije [km] 0,25 0,5 1,5 6 6

Udaljenost izmeñu lokacija: 1,5 domet ćelije

0,4 0,8 2,3 9 9

Kapacitet prijenosa po lokaciji [Mbit/s]

10 4 3,5 2 3

Gustoća prijenosnog kapaciteta: [Mbit/km2]

80 8 0,8 0,03 0,04

Kapacitet i gustoća prijenosnih kapaciteta (ETSI 2005-2007)

Copper

SDH Backbone

STM - 1

Fiber

BSC BSC

STM - 1

MSC

E1 E1

E1

STM - 1 STM - 1

E1

E1

E1

nx2M

or 8M

Radiolink

E1

E1

E1

E1

E1

E1

Leased

Line

NTU

Micro

Basic

Basic

Basic

Basic

8M

E1

E1

MSC

Iznajmljeni vodovi (Leased lines) – SDH/PDH optika

Prednosti:

• mogućnost velikih kapaciteta, povoljno za Core Network i veze prema PSTN (za velike udaljenosti)

• automatska prometna zaštita preko SDH prstenova (županijski, međužupanijski, tranzitni)

• mogućnost redundantnih kapaciteta i hardverske zaštite

• neosjetljivost na elektromagnetske smetnje

• optika je temelj razvoja novih tehnologija (ATM, IP, DWDM)

• mogućnost daljinskog nadzora cjelokupnog prijenosnog puta, od strane fiksne mreže

Nedostaci:

• QoS i performanse ovisi o fiksnom operateru

• potreba za planiranjem prijenosnih kapaciteta barem 6 mjeseci unaprijed

• vrlo skup najam

• spora rekonfiguracija postojećih veza

• dugo vrijeme uspostave, osobito za ruralna područja

Leased lines - HDSL preko bakrenih parica

Prednosti:

• mogućnost daljinskog napajanja

• koristi se postojeća mreža bakrenih parica. Ovo rješenje je skuplje, ako treba polagati novi parični

kabel

• pogodno za GSM rješenja unutar poslovnih zgrada i na stambenim objektima

Nedostaci:

• nedostaci kao i leased lines optike

• ograničena udaljenost, ovisno o kvaliteti parice, osjetljivost na elektromagnetske smetnje

Digital Microwave - PTP point-to-point i PMP point-to-multipoint

Prednosti:

• brza mogućnost instalacije

• QoS bolja nego LL

• veća fleksibilnost pri rekonfiguraciji i korištenju djelomično popunjenih 2 Mbit/s grupa

• mobilni operater sam nadzire radio linkove (isti engineering team koji ih je i projektirao)

• investicija brzo isplativa

• mogućnost formiranja prstenova ili korištenje zaštite 1+1

• osobito podesan za povezivanje BTS-ova u kaskadi

• različiti kapaciteti: od nx64 kbps do STM-1 (155Mbps)

Nedostaci:

• problem s dozvolama

• ograničen frekvencijski opseg

• potrebna optička vidljivost (problem u urbanim sredinama)

• samo za male udaljenosti: (7, 13, 15 Ghz > 12km), (18, 23 Ghz 2<domet<12km), te (38, 58 Ghz0<domet<2 km)

• ovisnost o atmosferskim prilikama

• ne preporuče se više od 3 hop-a od zadnje BTS u lancu do BSC

• PMP tehnologija je nova – rizičnost ulaganja

Infra red / Laser

Prednosti:

• ne trebaju dozvole jer rade u IC frekvencijskom području

• ne plaća se najam

• različiti kapaciteti od kbit/s do 622 Mbit/s

• kratko vrijeme instalacije

Nedostaci:

• ovise o vremenskim uvjetima

• potrebna optička infrastruktura na krajevima

• cijena još uvijek visoka

• mali domet, potrebna optička vidljivost

Satelitski link

Prednosti:

• Modularna arhitektura za brzu konfiguraciju na lokaciji

• Podržava BPSK i QPSK modulaciju

• 9.6 kbit/s to 4.375 Mbit/s brzine prijenosa

• Modemsku i dodatne kartice moguće je zamijeniti na lokaciji

• Ugrađeni BERT i automatska samostalna dijagnostika

• Opcionalno postizanje visokih performansi koristeći različite tipove kodiranja

• Mogućnost povezivanja udaljenih i nepristupačnih lokacija

⁄Nedostaci:

• Cijena

• Propagacijsko kašnjenje (reducirano uvođenjem MUX-a sa bufferom)

Pokretne mreže


mreža


Bežične tehnologije

⁄IrDA – INFRACRVENA VEZA

2400- 4 (16) Mbit/s

1 m

BLUETOOTH

2.4 GHz

10 m

Bežična lokalna mreža (WLAN - Wireless Local Area Network) je fleksibilna podatkovna mreža, koja se koristi kao dodatak ili kao alternativa žičanim lokalnim mrežama.

Bežične lokalne računalne mreže

Prednosti:

• Mobilnost

• Brzina i jednostavnost instalacije

• Fleksibilnost

• Cijena

• Skalabilnost

Zahtjevi: - Sigurnost

⁄ - Performanse

⁄ - Pouzdanost

Izvedba bežične lokalne mreže:

• nezavisna (ad-hoc) mreža

• infrastrukturna mreže.

Arhitektura

Laptop

LaptopBSS

AP - Access Point

BSS - Base Service Set

- Portal je uređaj (most) koji povezuje WLAN mrežne arhitekture sa drugim mrežnim arhitekturama

(Ethernet, Token Ring).

- Grupe čvorova BSS koje se preklapaju nazivaju se ESS (Extended Service Set).

⁄Roaming

ISM (Industrial, Scientific and Medical) opseg

⁄2.400-2.4835 GHz

⁄5.725-5.7500 GHz

Tehnologija proširenog spektra (Spread Spectrum Technology)

Prednosti primjene tehnologije proširenog spektra:

- Otpornost na uskopojasne smetnje

- Otežano ih je presretati

- Omogućeno je dijeljenje frekfencijskog spektra s konvencionalnim prijenosom uz minimalno

ometanje

Tehnologija proširenog spektra (Spread Spectrum Technology)

Dva tipa tehnologije raspršenog spektra:

Tehnologija proširenog spektra frekvencijskim skakanjem - FHSS

⁄ (engl. Frequency hopping spread spestrum technology)

DSSS (engl. Direct sequence spread spectrum technology)

Tehnologija proširenog spektra direktnom sekvencom - DSSS

⁄

Svaki informacijski bit kombinira se sa Pseudo-random Numerical (PN) sekvencom.

DSSS sustavi - kanal širine 22 MHz

11

1

7

7

7

13

13

Antenski sustav

⁄Receiver Sensitivity

⁄54Mbps: -68 dBm

⁄48 Mbps: - 68 dBm

⁄36 Mbps: -72 dBm

⁄24 Mbps: -76 dBm

⁄18 Mbps: -82 dBm

⁄12 Mbps: -86 dBm

⁄9 Mbps: -89 dBm

⁄6 Mbps: -90 dBm

CCK (eng. Complementary Code Keying)

•Koristi se set od 64 8-bitnih kodnih riječi pomoću kojih se matematičkim postupkom kodirajupodaci.

•CCK radi samo s DSSS tehnologijom, a ne radi s FHSS tehnologijom.

•Primjenjuje sofisticirane matematičke formule na DSSS kodove, omogućujući tako tomsignalu da prenese više informacija u jedinici vremena i poveća propusnost s 2Mbps na11Mbps.

QPSK (eng. Quadrature Phase Shift Keying)

•Quadrature Phase Shift Keying je postupak digitalne modulacije kod kojega se signalu rotirafaza i to tako da je razmak između svake faze jednak 90 stupnjeva.

•specifičan zbog svoje jednostavne implementacije pa je pogodan za bežične sustave.

OFDM (eng. Orthogonal Frequency Division Multiplexing)

•OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing) je digitalni modulacijski postupak u kojemse signal dijeli na nekoliko uskih podkanala različitih frekvencija koji se šalju istovremeno.

•Pomoću OFDM postupka možemo ostvariti uštedu na frekvencijskom pojasu u odnosu naklasični FDM.

Usporedba OFDM i FDM

Hvala na pažnji!

VoIP



1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Predavanja

e-test (na predavanju)

Programski zadatak 2x

Seminarski zadatak na predavanjima

Seminarski zadatak prezentacija 2x

Seminarski rad popis tema

Seminarski rad ROK

Obrane aktivnosti tijekom semestra

Raspored aktivnosti

Prijenos govora IP mrežama

• Početkom devedesetih godina pojavljuju se prve aplikacije koje su omogućavale Internet

korisnicima da korištenjem određenih programskih paketa ostvare telefonske pozive prema

drugim aktivnim Internet korisnicima

• Istodobno se pojavljuju i prvi davatelji usluga IP telefonije,

• Korištenjem odgovarajućega programa, koje je korisnik učitavao s poslužitelja davatelja

IP usluga na svoje računalo, korisnik je mogao ostvariti telefonske pozive prema drugim

istodobno prijavljenim korisnicima iste usluge.

• Pojavljuju se i prvi govorni pristupnici (VGW - Voice Gateway) koji omogućuju telefonske pozive

iz podatkovnih mreža prema pretplatnicima u javnim telefonskim fiksnim i mobilnim mrežama i

obratno, tj. omogućuju da se s uobičajenoga telefonskoga terminala nazove nekoga tko koristi

osobno računalo kao telefonski aparat.


CHAT

VIDEO-KONFERENCIJA

ZAJEDNIČKO UREĐIVANJE

DOKUMENATA

• ekonomičnije korištenje prijenosnih kapaciteta,

• govorni i faks promet sažimaju se korištenjem naprednih kodnih algoritama (sa 64kbit/s na npr. 6.3 ili 8 kbit/s) u govornim pristupnicima na granici između javne komutirane telefonske mreže (PSTN - Public Switched Telephone Network) i IP mreže te se u tom obliku prenose IP mrežama do drugoga pristupnika. Zadaća toga pristupnika je vratiti govorni promet u oblik pogodan za prijenos PSTN mrežom.

•Veliki omjer kompresije vodi maloj iskoristivosti u transportu (zaglavlja postaju dulja nego informacijsko polje)

• Operatori nove generacije (Next-Gen Telcos), koji su isključivo okrenuti VoIP uslugama, su najčešće organizacije s izgrađenom globalno upravljanom IP mrežnom infrastrukturom koje sklapaju partnerstva s tradicionalnim telefonskim operatorima. Tradicionalni operatori se, pak, posredstvom govornih pristupnika spajaju na njihovu mrežu.

• iznimno povoljne cijene internacionalnih poziva,

• pretplatnici obično koriste multimedijalna osobna računala, a mreži davatelja usluge pristupaju preko javnoga Interneta,

• pozivi završavaju na govornome pristupniku koji ima ulogu mosta prema partnerskoj PSTN mreži.

• Zahtjevi sa stajališta korisnika su:

1. Transparentnost pristupa korisnika IP mreži i javnoj komutiranoj telefonskoj mreži (PSTN)

2. Jednostavnost uspostavljene veze

3. Mogućnost izbora kvalitete, odnosno time i cijene usluga

4. Audio i videokomunikacija

5. Konferencije

• IP telefonija koristi Internet protokol (IP) za prijenos govora u paketima preko IP mreže,

• u principu je moguća na bilo kojoj paketskoj mreži koja koristi taj protokol, kao npr. Internet,

intranet ili lokalna mreža (LAN - Local Area Network),

• govor se u IP telefonima ili govornim pristupnicima i na granici između PSTN i IP mreža digitalizira,

komprimira i pakira u IP pakete koji se onda prenose preko IP mreže zajedno s ostalim IP prometom,

• u algoritmima kodiranja koji se koriste u VoIP rješenjima je uobičajeno potiskivanje tišine, tj.

neprenošenje informacije i nezauzimanje prijenosnih kapaciteta tijekom perioda kada razina jačine

govora padne ispod određene granice.

IP telefonija

• Kanal se u mrežama s komutacijom kanala uspostavlja tijekom cijeloga trajanja telefonskog poziva

uz fiksnu širinu pojasa (bandwidth) od 64 kbit/s koja je rezervirana i za vrijeme perioda tišine, u

normalnome telefonskom razgovoru oko 60% vremena sudionik ne govori.

• Govorni pristupnik sažima govorni signal iz dva razloga:

- smanjenja potrebnih prijenosnih kapaciteta i

- smanjenja kašnjenja u IP mreži.

• prijenos u stvarnome vremenu, budući da se radi o usluzi koja je na kašnjenje iznimno osjetljiva.

• prijenos govora u vrlo malim paketima, značajno manjim od paketa koji prenose podatkovne

informacije,

• na strani gdje se generira promet nastalo bi puno veće kašnjenje po pojedinom paketu da pristupnik

iz PSTN mreže uzima govornu informaciju tijekom velikoga vremenskog odsjeka i tek nakon toga je

komprimira i pakira u jedan paket,

• izgubljeni ili oštećeni veliki IP paketi s puno govorne informacije rezultirali bi time da strana koja ih

prima ne može reproducirati nikakvu korisnu govornu informaciju tijekom dužega perioda

• Velika količina malih i brojnih IP paketa s govornom informacijom, korištenje usmjeritelja koji imaju

iznimno dobre performanse što se tiče brzine usmjeravanja i pregledavanja tablica usmjeravanja.

• - kašnjenja do 200ms (toleriranje)

Protokolna arhitektura

• IP (Internet protocol), je protokol mrežnoga sloja koji pruža nepouzdanu, nekonekcijsku

isporuku informacija, bez garancije isporuke (Best Effort),

• prima podatke od viših slojeva, dodaje zaglavlje koje sadrži informaciju o primljenim podacima

i prosljeđuje ih nižem sloju,

• pakete nazivamo Internet protokol datagramima,

• slanje paketa u odgovarajuću sljedeću točku usmjeravanja (next hop) gdje su svi potrebni

podaci o usmjeravanju sadržani u Internet protokol zaglavlju,

• ako je veličina podataka koji dolaze iz transportnoga sloja veća od maksimalne veličine koju

kanal može prihvatiti, Internet protokol obavlja fragmentaciju i ponovno sklapanje paketa.

• TCP (Transmission Control Protocol), protokol za nadzor prijenosa je konekcijski orijentirani protokol transportnoga sloja na IP baziranoj mreži,

• prije slanja bilo kakvih podataka uspostavlja se veza između dva krajnja sustava,

•TCP protokol preuzima brigu o svim paketima kako bi osigurao da svi stignu na odredište,

•vremenske kontrole i retransmisije kako bi se osigurale konekcijske usluge,

•upravljanje tokovima podataka i otkrivanje pogreške,

•koristi potvrde kako bi provjerio stižu li paketi na odredište bez grešaka te je pogodan za pouzdanu razmjenu podataka

• H.323 protokol je ITU protokol za multimedijsku komunikaciju

- svaka krajnja točka pripada nekoj zoni, a u svakoj zoni postoji Gatekeeper. Sve krajnje točke jedne zone su registrirane kod svoga Gatekeepera. Krajnje točke su H.323 terminali (IP telefoni ili rješenja za osobna računala) te govorni pristupnici s H.323 podrškom koji predstavljaju mostove prema PSTN mrežama. H.323 specificira da terminali moraju, kao minimum, imati podršku za govor dok su podrške za prijenos podataka i videa tek opcije.

- Gatekeeper je zadužen za mapiranje adresa (IP prema E.164 telefonskim adresama i obratno), kontrolu pristupa i kontrolu dodjeljivanja prijenosnih kapaciteta pojedinim vezama.

• Komponente H.323 standarda

• Postoje četiri osnovne komponente:

•- Terminali – koriste se za kontinuiranu

•dvosmjernu multimedijsku real-time komunikaciju. H.323 terminal može biti računalo koje podržava navedeni standard ili telefon.

•- Poveznici – spajaju dvije različite mreže. Npr. Poveznik povezuje i osigurava komunikaciju između H.323 terminala i mreža s komutacijom linija.

•- Administrator poveznika- Obavlja funkcije kao što su adresiranje, odobrenje i provjera ispravnosti za terminale i poveznike, upravljanje pojasnom širinom, te naplata korisničkih usluga.

•- Višespojna upravljačka jedinica (MCU) osigurava podršku za konferenciju sa 3 ili više H.323 terminala. MCU upravlja resursima konferencije, određuje vrstu audio i videokodera, te može upravljati tokom informacija.

Audio Codec

G.311

G.327

G.329

Video Codec

H.261

H.263

User Data

T.120

RTP

H.245 Control

Q.931

Call Setup

RAS

Control

LAN

interface

Audio

equipment

Video

equipment

Data

equipment

System

Control

User

Interface

Struktura H.323 terminala

H.323

Terminal

H.323

pretvorba protokola

&

prekodiranje medija

PSTN PSTN

terminal

Gateway

• Omogućava vezu s različitim vrstama terminala (koji nisu H.323):

- analognim PSTN terminalima

- ISDN terminalima (H.320)

- B-ISDN terminalima (H.321, H.310)

• Media Gateway Control Protocol (MGCP)– kontrolira gateways za Internet Protocol (IP) mreže i PSTN.

• Session Initiation Protocol (SIP) signalni protokol za kontrolu komunikacija kao prijenos glasa ili video sadržaja putem IP-a.

• Real-time Transport Protocol (RTP) – definira standardizirani paketski format za isporuku audio i video sadržaja putem IP mreže.

• Session Description Protocol (SDP) – format opis inicijacijskih parametara streaming sadržaja.

• Inter-Asterisk eXchange (IAX) – omogućuje VoIP povezivanje između server pored klijent-poslužitel komunikacije.

• Extensible Messaging and Presence Protocol (XMPP) – komunikacijski protokol za middleware temeljen na XML (Extensible Markup Language).

• Glasovni promet je real-time promet ; ako je predugo kašnjenje pri dostavljanju IP paketa, govor će biti nerazumljiv.

- kašnjenja zbog propagacije, kašnjenja zbog obrade i Jitter-a

Tablica: Različiti algoritmi kompresije i MOS faktor

CODEC Bandwith

(kbps) MOS

Kašnjenje

(ms)

G.711 PCM 64 4,4 0,75

G.726 ADPCM 40/32/24/16 4,2 1

G.728 LD-CELP 16 4,2 3-5

G.729 CS-

ACELP 8 4,2 10

G.723 ACELP 5,3 3,65 30

Jitter

• Problem izgubljenih paketa rješava se u sklopu codeca. Postoji više različitih algoritama za ublažavanje efekta izgubljenih paketa, a neki od njih su:

- ignorirati izgubljene pakete; ako je riječ o malim postotcima

- kod većih postotaka možemo ponoviti prethodno primljeni paket, npr. paketi 1, 2 i 3 stignu do odredišta, a paket 4 se negdje izgubio tokom prijenosa. Receiver čeka neko vrijeme (prema jitter bufferu) i tada pokreće strategiju sakrivanja (concealment strategy). Ta strategija ponovo pokreće zadnji primljeni paket (u ovom slučaju paket 3) tako da slušatelj ne osjeti prekid. Pošto izgubljeni dio govora traje samo 20 ms, vjerojatno je da slušatelj neće osjetiti razliku. Ova se tehnika može primijeniti samo ako je izgubljen samo jedan paket. Ako je više paketa izgubljeno strategija skrivanja se pokreće samo jedanput dok se ne primi slijedeći paket.

- izgubljene pakete možemo interpolirati nekom od prediktorskih metoda. Prediktor se "navikava" na visinu i boju glasa u toku normalne konverzacije, a u slučaju gubitka paketa pokušava predvidjeti kakav je sadržaj nosio taj paket.

• Operator mora osigurati pristupne metode preko kojih će korisnik ostvariti povezivanje s

dovoljnim prijenosnim kapacitetima na IP okosnicu gdje se nalaze različiti poslužitelji.

- izgradnju metropolitan LAN infrastrukture gdje krajnji korisnici koriste Ethernet ožičenje do

vlastitoga doma za spajanje DRG-a (Digital Residential Gateway) na mrežu,

- bežičnu lokalnu petlju (WLL - Wireless Local Loop) u kojoj krajnji korisnik spaja DRG na

prijenosnu opremu koja mu omogućava bežični širokopojasni pristup na IP okosnicu,

- spajanje na postojeću infrastrukturu kabelske televizije (CATV – Cable TV) ili

korištenje tehnologije asimetrične digitalne petlje (ADSL - Asymmetric Digital Subscriber Line)

za pristupanje IP okosnici davatelja usluge, tj. spajanje na ADSL modem.

Telegrafska mreža



Planiranje telegrafske mreže

Telegrafska mreža omogućava telegrafsku komunikaciju (razmjena znakova odnosno tekstova) između dva korisnika

- za brzinu 50 bit/s (elektromehanički teleprinteri) – 120 Hz

- za brzinu 100 bit/s (elektromehanički teleprinteri) – 240 Hz

- za brzinu 200 bit/s (poluelektronički teleprinteri) – 480 Hz

- za brzinu 300 bit/s (elektronički teleprinteri) – 720 Hz

Organizacija telegrafske mreže u Republici Hrvatskoj

- pristupna razina,

- tranzitna razina i

- međunarodna razina

MC+TC

MUX 45

MUX 238

-Međunarodna i tranzitna telegrafska centrala Zagreb

-MUX 238 (bivše čvorne centrale)

-MUX 45 (bivše krajnje centrale)

Struktura telegrafske mreže

a. korisnički terminali (teleprinteri - dalekopisači),

b. pretplatnički vodovi (telefonska mreža),

c. uređaji za daleke priključke (prijelaz s jednolike na dvoliku istosmjernu struju),

d. uređaji za simultano korištenje pretplatničkih vodova (za telefoniju i telegrafiju) i

e. krajnja (pristupna) centrala.

Spojna telegrafska mreža

Brzina telegrafiranja

(Bd)

Razmak srednjih

frekvencija

(Hz)

Broj telegrafskih kanala u

jednom telefonskom kanalu

50 120 24

100 240 12

200 480 6

300 720 4

Brzina telegrafiranja (Bd) Broj telegrafskih kanala u jednom

telefonskom kanalu

50 46

100 22

200 10

300 7

(TDM)

(FDM)

Mreže za prijenos podataka



Mreža za prijenos podataka omogućava telekomunikacijski prijenos podataka između dva korisnika različitim brzinama ovisno od potreba korisnika i mogućnostima prijenosnog medija

Mrežne usluge:

• Konekcijske (Connection Oriented)

- Resursi mogu biti rezervirani za svaku vezu - Nadzor i upravljanje stanjem - QoS

• Nekonekcijske (Connectionless Oriented)

- Paketi – neovisne jedinice - Nepotrebna rezervacija resursa - Ne jamči se QoS

Komutiranje:

Komutacija kanala

- Malo kašnjenje Komutacija paketa -Visoka iskoristivost za bursty promet

Elementi mreže - Korisnik - Komutacija (čvor) linijska brzina

veličina kašnjenje, propusnost vrijeme uspostave veze

- Link (grana) BER Bit/s duljina (m)

Kašnjenje ovisi o: Veličini paketa /(brzina prijenosa) Udaljenosti između izvora i odredišta informacije /(brzina rasprostiranja signala) Kašnjenja u komutacijskom čvoru + trajanja obrade

Bursty promet Statistički multipleks

100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

T1 T2 T3 T5T4 T6 T7 T8 T9 T10 T11 T12 T13 T15T14

0

Aktivnost %

Vrijeme

Korisnik 1Korisnik 2Korisnik 3

Slika 3 - "Bursty" prometDatagramska mreža IP, individualno usmjeravanje paketa, učinkovitost, kolebanje kašnjenja (loše) Virtualni kanali X.25, Frame Relay, ATM, usmjeravanje istim putem bez rezervacije, iskoristivost, vrijeme uspostave veze (loše)

Paketske mreže

• Token ring

• Ethernet

• X.25

• Internet

• Frame Relay

• ATM

Brzina prijenosa 4 i 16 Mbit/s

- podaci se jednosmjerno propuštaju duž prstena, koje pregledaju svi

čvorovi

- podatak u čvoru koji je njemu adresiran, kopira i označava da je

poruka pročitana

- poruka napreduje duž prstena, ona se na kraju vrati pošiljaocu, koji

označava da je poruka uspješno primljena i uklanja je

Ethernet

xx Base yy

Brzina prijenosa tip kabela ili duljina (x100m)

Koaksijalni kabel

Upredena parica

Optički kabel

10

100

1000

Mrežna kartica

Hub

Repeater – obnavljanje signala

Bridge – udaljeni segmenti mreže

Switch

Router

Computer

Repeater Repeater

ComputerComputer

ZONA

KOLIZIJE

Computer

Repeater

ComputerComputer

ZONA

KOLIZIJE

Computer

Repeater Repeater

ComputerComputer

ZONA

KOLIZIJE

BridgeBridge

Computer

Repeater

ComputerComputer

ZONA

KOLIZIJE

Computer

Repeater Repeater

ComputerComputer

ZONA

KOLIZIJE

Switch

Switch Switch

Router

Switch

VLAN A

VLAN B

VLAN C

• Izravan pristup

Putem zakupljenog četverožičnog/dvožičnog telefonskog voda

Brzine prijenosa u rasponu od 9.600 bit/s do 2 Mbit/s.

• Pristup putem komutirane telefonske mreže

- ostvaruje se preko glavnog telefonskog priključka DTE DTE

K

DTE DTE

- Kontrola toka od čvora do čvora mreže

- Pogodan za lošije prijenosne medije BER 10-4

X.25

• razvoj prijenosnih medija i prijenosnih sustava doveo je, s vremenom, do povećanja kvalitete prijenosa • istovremeno su reducirane funkcije procesiranja pogrešaka što je otvorilo mogućnost povećanju brzine prijenosa.

Tehnika prijenosa okvira stvorena je s ciljem da omogući:

Alternativu zakupljenim kanalima.

Prednosti koje prijenos okvira sadrži u tom smislu su: širina prijenosnog opsega nije ograničena na

kanal kao što je to slučaj kod komutiranog načina prijenosa; mogućnost obrade prometa varijabilne

širine pojasa za vrijeme trajanja veze; mogućnost multipleksiranja više poziva unutar jedne

pristupne linije.

Alternativu X.25 protokolu prijenosa podataka.

Prednosti prijenosa okvira u ovom slučaju su: veća brzina prijenosa; manje kašnjenje.

Standardiziranu tehnologiju prihvaćenu od strane proizvođača telekomunikacijske opreme.

Prijenos okvira predstavlja podlogu za povezivanje kompatibilne opreme različitih proizvođača.

Frame Relay

Ponuda javne mreže koja omogućava korisnicima prijenos podataka između više udaljenih lokacija – organizacije ne moraju planirati, graditi i održavati vlastite duplicirane puteve do svake od svojih lokacija

128k

128k

128k

128k

Zakupljeni vodovi

128 128 128 128k

Frame Relay mreža

64k/128k

64k/128k 64k/128k

64k/128k

512k

Prednosti: - mrežom upravlja telekom operater

- manje korisničke opreme FRAD – Frame Relay Access Device

- fleksibilnost, nadograđivanje kapaciteta

Usporedba zakupljenih vodova i Frame-Relay-a

Frame Relay protokol omogućuje prijenos podataka u rasponu brzina

od 64 kbit/s do 34 Mbit/s,

- potpuno transparentan za ATM mrežu i ATM mrežom se koristi samo kao brzom okosnicom

- kontrola pogrešaka i izgubljenih paketa – korisnik

PVC (permanent virtual circuit) – stalna virtualna linija, logički unaprijed definiran put kroz mrežu

operatora

SVC (switched virtual circuit) – komutirani virtualni put, privremene veze

Frame Relay port – ulazna točka na mrežu operatora – više PVC-a može koristiti jedan port

Parametri Frame Relay protokola su:

- CIR (Commited Information Rate) koji definira zajamčenu brzinu prijenosa koja je korisniku stalno dostupna.

- EIR (Excess Information Rate), koji predstavlja (veću) brzinu koju korisnik ima na raspolaganju u slučaju potrebe prijenosa podataka iznad zajamčene brzine.

Moguće je definirati omjer CIR/EIR maksimalno do vrijednosti 1:8.

Parametri CIR/EIR kod Frame Relay protokola omogućavaju optimalno iskorištenje raspoloživog prijenosnog opsega

Frame Relay uslugu HT-a preporučuje se svim korisnicima koji imaju potrebu povezivanja točka-točka, a čiji komunikacijski zahtjevi nisu preveliki

Mehanizam kontrole izvora VBR prometa

Burst

ćelija

Normalan

slijed ćelija

Punjenje

bucket-a

Dubina

bucket-

a

Odbačena

ćelija

Punjenje

bucket-a

Dubina

bucket-

a

Pretični spremnik definiran je s:

• brzinom punjenja,

• brzinom pražnjenja i

• dubinom spremnika.

CBR (Constant Bit Rate) VBR (Variable Bit Rate)

Konstantna brzina bita

Dostupna ili nespecificirana brzina bita

Promjenjiva brzina bita

Vrijeme

postotak

kapaciteta

linije

100%

0%

Višeuslužna širokopojasna mreža - ATM

• prosječna veličina zahtijevane širine pojasa (bandwith) u mrežama za prijenos podataka svake se godine gotovo udvostručuje • sve je više novih poslovnih IT aplikacija koje masovno uvode prijelaz s alfanumeričkog na grafičko korisničko sučelje, uz uključenje sve više multimedijalnog sadržaja (glas, slika, video) • neovisni analitičari tržišnih kretanja predviđaju daljnji porast Frame Relay, ATM i IP usluga na europskom tržištu • nakon višegodišnjeg razvoja, ATM je implementiran kod velikog broja telekom operatora kao najperspektivnija tehnologija okosnice mreže te kao usluga koja pridonosi konvergenciji govornih, podatkovnih i multimedijskih usluga u jednu višeuslužnu mrežu.

ATM korisniku predstavlja bržu i fleksibilniju uslugu Frame Relay – LAN ATM –razne vrste prometa

Glavne karakteristike ATM su:

• korištenje ćelije fiksne veličine kao jedinice za prijenos informacije (53 okteta), zahtijevaju manje obrade od obrade paketa varijabilne duljine

• identifikacija svake komunikacijske jedinice sa labelom zaglavlja ćelije (5 okteta)

vrsta informacije, usmjeravanje, stavljanje ćelije u ispravan poredak, kontrola pogrešaka

Asinkrona komutacija – svaki bit u sekundi mrežnog kapaciteta dostupan je svakoj ćeliji

pojasna širina se u ATM ne zaposjeda, osim pri stvarnom prijenosu informacija.

Statističko multipleksiranje ćelije kroz mrežni put prema informaciji o kvaliteti usluge iz zaglavlja

različite vrte prometa – prioriteti - QoS

Skalabilnost – prenošenje prometa na raznim brzinama (brze i spore aplikacije)

Elementi mreže

• Mrežno korisničko sučelje (user network interface)

• Kvaliteta usluge

- dostupnost

- točnost prijenosa informacije

- prioritet

- kašnjenje

• Veze između lokacija korisnika

Konstantna brzina prijenosa – najveći prioritet i najmanje kašnjenje, stalno dostupan kapacitet s predvidljivim performansama GLAS, TELEVIZIJA, VIDEO NA ZAHTJEV, VIDEOKONFERENCIJA

Promjenjive brzine prijenosa u realnom vremenu – tolerancija manjih promjena u brzini prijenosa i manjih gubitaka ćelija KOMPRIMIRANI GLAS, INTERAKTIVNI VIDEO

Promjenjive brzine prijenosa koje se ne odvijaju u realnom vremenu – INTERNET PROMET

Usluge raspoložive brzine prijenosa – primjene koje mogu prilagoditi svoje zahtjeve raspoloživim resursima u mreži PAGING

Usluge neodređene brzine prijenosa – primjene nezavisne o vremenu PRIJENOS DATOTEKA, RAD NA DALJINU

Virtual Channel VC – logička veza između dvije krajnje točke

Virtual Path VP – sadrži više virtualnih kanala

Virtual Channel Connection VCC – sadrži više virtualnih puteva

Informacijski tok

AAL - ATM Adaptation Layer

ATM Layer

ćelije

SDH / SONET Layer

ATM ćelije (53)

slijed bita STM-1 155 Mbit/s

Komutacijska tablica stvara se dinamički, odnosno novi zapisi se dodaju prilikom uspostave svake konekcije. Na portu 1 korisnički podaci različitih konekcija prepoznaju se samo po različitom VCI broju - identifikator virtualne konekcije .

Komutator na koji dolaze ATM ćelije će na osnovu tog broja, i na osnovu podataka koji se nalaze u komutacijskoj matrici proslijediti ćeliju na točno određeni izlazni port.

Ulaz

1

2

3

1

29

45

64

29

2

1

1

3

45

29

29

64

PORTVPI

VCI PORTVPI

VCI

Izlaz

29

1

2

3

45

64

29

ATM

komutator

SONET – sinkrona optička veza

- predstavlja standardan način multipleksiranja prometa velike brzine iz multipleksora raznih proizvođača unutar svjetlovodnih optičkih kabela

- transportna usluga prve razine (ATM – usluga druge razine)

STM (Synchronous Transfer Mode) predstavlja sinkroni transportni način

Sdh – EUROPSKA VERZIJA SINKRONIH OPTIČKIH BRZINA

Brzina

(Mbit/s)

Razina signala po

USA SONET-u

SONET kanali Razina signala po

europskom SDH

SDH kanali

52 OC-1 28 DS-1 ili 1 DS-3 STM-0 21 E1

155 OC-3 84 DS-1 ili 3 DS-3 STM-1 63 E1 ili 1E3


2488 OC-48 1344DS-1 ili 48 DS-3 STM-16 1008 E1 ili 16E3


Razvoj mreža za prijenos podataka u Republici Hrvatskoj

1971. godine – prvi prijenos podataka brzinom 200 bit/s

1973. godine – prvi analogni zakupljeni vodovi

1987. godine – puštena u rad posebna javna mreža za prijenos podataka

(PSPDN) komercijalnog naziva CROAPAK

1995. godine – Hrvatska se uključuje u ˝IP svijet˝ izgradnjom Internet mreže

koja danas nosi komercijalni naziv Hthinet

1996. godine – izgradnjom i puštanjem u rad mreže digitalnih zakupljenih

vodova komercijalnog naziva CROLINE po prvi put se na ovim

prostorima nudi i Frame Relay usluga

2000. godine – izgrađena je i puštena u rad širokopojasna višeuslužna mreža s

ATM okosnicom po kojoj se između ostalih po prvi put

korisnicima nude na ATM-u temeljene usluge.

CROAPAK

- javna telekomunikacijska mreža u Republici Hrvatskoj namijenjena isključivo prijenosu podataka i radi na osnovu komutacije paketa, odnosno okvira.

ST

RI OS

SB

VZ

VU

KC

BJ

KA

PU

ZD

DU

KT

SIB

VIN

POZ

PS 100

PS 10

VIR

CAK

ZAB

SK

GOS

PS 50

PFS 550

PSPDN - Slovenia, Austria, Italy, Germany - 64k RoutesZG

PS 100/FS 700

FSI FRAME RELAY - 2M

X.75 PACKET SWITCH - 2M

FII FRAME RELAY - 2M

CROAPAK ROUTES

PAZ

ZG1

ZG

ZG5GZAOP

CROAPAK NODES

ZG2

ZG3

ZG4

PFA 30/130

GSM-1

GSM-2

GSM-5

GSM-4

GSM-3

GSM-6

NM400

GSM-8GSM-7

- međunarodni centar sa centrom za nadzor i održavanje mreže (NMC- Network Management Center) - prikupljanje podataka o tarifi i statistici iz kojega se otvaraju i zatvaraju korisnički priključci i rute (spojni vodovi) - komutacijski čvorovi (8) i - koncentratori (27).

Na spojnim vezama između čvorišta, te između čvorišta i koncentratora koristi se Ericssonova inačica X.75 protokola (sustava signalizacije), te FII (omogućava Frame Relay promet) i FSI (omogućava X.25 i Frame Relay promet)

Na korisničkoj razini u uporabi su slijedeći protokoli:

• X.25 kao temeljni korisnički paketski protokol.

• X.3, X.28 i X.29 skup protokola namijenjenih asinkronom pristupu, • SNA/SDLC IBM-ov protokol, te • Q.921 protokol prijenosa okvira (Frame Relay-a).

Brzine prijenosa podataka s kojima korisnici mogu raditi ovise o vrsti pristupa CROAPAK mreži. Korisnici imaju dva načina fizičkog pristupa: • izravni pristup,

kada mogu komunicirati brzinama prijenosa podataka definiranim preporukom X.1, u rasponu od 1,2 kbit/s do (teoretski) 2 Mbit/s, te svim naznačenim protokolima, i • pristup posredstvom biranog telefonskog priključka,

kod kojeg je pristupna brzine ograničena na maksimalni iznos od 14,4 kbit/s i asinkroni protokol (X.3, X.28 i X.29).

- centar za nadzor i održavanje mreže (NMC- Network Management Center),

- prespojni čvorovi (ST- Switching and Transport) i - multipleksori (MUX).

22

ST20/RSplit 2

21

ST20Split 1

23

ST20Split 3

ST20/RCentar

31

32

ST20Donji Grad

51

ST20/RKozala

52

ST20Opatija

53

ST20Susak

1

ST1000/R

Draskoviceva

MN1M

M

M 1.14.3

M

MM

M

M

M

M

MN2

MN6

MN5

MN4

MN3

2

ST1000/RTrnje

3

ST20Jurisiceva

4

ST20Pescenica

5

ST20

Tresnjevka

6

ST20Crnomerec

7

ST20Dubrava

TC2 Remete

DXC Stockholm

DXC Frankfurt

DXC Klagenfurt

DXC Ljubljana

8

ST20Trnsko

9

ST20Zitnjak

10

ST20Vrapce

Osijek

Zagreb

Rijeka

Split

linkovi 2 Mbit/s

INTERNETRUTER

INTERNETRUTER

INTERNETRUTER

INTERNETRUTER

INTERNETRUTER

INTERNETRUTER

Đakovo 1.9.1Vukovar 1.9.2Vinkovci 1.9.3Pozega 1.9.4Slavonski Brod 1.10.1OS Centar 1.10.4

Varazdin 2.3.1Cakovec 2.3.2Zabok 2.3.3Karlovac 2.3.4V. Gorica 2.4.1Krapina 2.4.2Draškovićeva 1.15.2

UPSHladnjaca, 1.5.4

Barčićeva 1.9.1Pazin 1.9.2Pula 1.9.3Gospic 1.9.4Kozala 1.10.4

Kanal1 2.2.1Kutina 2.2.3Zagrepčanka 2.2.4Sv. Nedjelja 2.3.1Bjelovar 2.4.1Koprivnica 2.4.2Virovitica 2.4.3Sisak 2.4.4Trnje 2.5.4Utrina, 1.14.4

Šibenik 1.9.1

Zadar 1.9.2

Dubrovnik 1.9.3

ZD Gaţenica 1.9.4

Split2 1.10.4

Solin 1.10.2

Dicmo 1.11.2

Split2

Divulje 1.9.4

MUXZAK 30-5

MUXZAK 30-5

MUXZAK 30-5

MUXZAK 30-5

Dynanet

Dynanet

Dynanet

Dynanet

Dynanet

Dynanet

Dynanet

INTERNETRUTER

1.5.3

1.10.31.5.3

1.14.1

1.5.2 1.5.2

9

1.5.4

1.5

.1

1.5.3 1.5.3

7

1.1

4.1

1.5.1

1.5.1

128 kbit/s1.14.3

1.8.1

2 Mbit/s

1.5.1

1.5.11

1.6.4

1

1.5.4

2 Mbit/s

1.8.1

1.5.1

1.5.1

2

1.5.2

3

1.5.2

1.5.3

1.5.3

1.5.2

4

1.5.1

1.5.3

2

1.5.2

1.5.41.5.1

1.5.3

1

3

1.5.1

1.5.4

1.5.3

1.5.2

2

1.5.2

1.5.3

GZAOP

GPGZ

1.10.2

1.5

.4

9

1.5.4

1.5.3

1.5.2

1.5.1

8

1.5.1 1.5.2

1.5.2

1.5.2

1.7.4

1.8.2

1.8.3

1.7.3

1.8.4

1.7.1

1

1.5.4

1.5.4

1.5.3

1.5.3

3

MREŢA DIGITALNIH ZAKUPLJENIH VODOVA

CROLINE

1.10.1

1.10.4

1.6.2 1.5.2

1.5.1

28,29,30,31

20,21,22,23

24,2

5,2

6,2

7

24,25,26,27

12,13,14,15

1.5.11

4

1.6.3

1.5.3

3

2

8

2

11

7

3

1.5.3

265

1.5.1

1.6.1

1.5.1

1.6.1

1.6.3

3

1.14.2

1.5

.2

10

10

8

10

2

1.6

.2

1.5.4

4

1.5.3

1.5.3

1.8.8

9

DXC Wien

1.5.4

1.8.1

1.11.5

1.7.21.6.4

9

1.5.4

11

1.5.2

Dynanet

Zaprešić 1.7.1Črnomerec

Dynanet

Rovinj 1.6.1Poreč 1.6.2Umag 1.6.3

Linkovi 34 Mbit/s

Dynanet

Samobor 1.7.1Jurišićeva

Kriţevci, 1.7.1Sesvete 1.7.2Dugo Selo 1.7.3Pešćenica 1.7.4Zelina 1.10.1

ZG, Trnje2.2.5.3.1

1.12.3

1.5.4

Split1

Dynanet

Dynanet

Dynanet

TrnskoŢitnjak

Dynanet

Trešnjevka

Prema Draškovićevoj1.2.5.1.1

1.10.1

Prema Draškovićevoj1.2.5.2.1

Prema Trnju2.2.5.2.1

Prema Trnju2.2.5.1.1

1.9.1

CROLINE

- izgrađena i počela sa eksperimentalnim radom 1995. godine, a prešla na komercijalni rad 1996. godine

Izvor:

Gornja razina mreže sastoji se od ATM komutatora u okosnici mreže i rubnih ATM pristupnih uređaja (koncentratora) koji su s komutacijskim čvorovima okosnice povezani ili izravnim optičkim nitima ili preko SDH prijenosnih sustava.

Temeljna uloga rubnih ATM koncentratora je:

• fleksibilna uporaba sučelja za prihvat korisničkog pristupa do 2 Mbit/s za ATM i ne-ATM usluge, bez suvišnog zauzimanja slotova u okosnici

• usnopljavanje prometa prije ulaska u okosnicu mreže

• pretvorba ne-ATM prometa u ATM promet uporabom standardnih ATM prilagodnih slojeva AAL

• koncentracija prometa na jedan širokopojasni port ATM komutatora u okosnici (preko STM-1 up-linka)

Spajanje u ATM jezgru

v STM-1 (155 Mbit/s) - isključivo optički

v ATM E3 (34 Mbit/s) - isključivo električki, G.707, G.708, G.709

Spajanje u rubnu ATM mrežu

v Frame Relay E3 - isključivo električki. G.707, G.708, G.709

v CE, FR, ATM E1 - električki, G.703, G.704

Spajanje u pristupnu mrežu

v do 1 Mbit/s (64 kbit/s, 128 kbit/s, 256 kbit/s, 512 kbit/s, 1 Mbit/s) skoro isključivo dvožično

v iznad 1 Mbit/s mogućnost četverožičnog spajanja

57

Lokacije ATM čvorova i koncentratora

Lokacije ATM koncentratora

155 Mbit/s konekcije okosnice

- planirano 622 Mbit/s155 Mbit/s realizirane konekcije

prema koncentratorima155 Mbit/s planirane konekcije

prema koncentratorima

Varaždin

Èakovec

Krapina

Koprivnica

Bjelovar

Virovitica

Osijek

VinkovciSlavonski Brod

PožegaSisak

Rijeka

Pula

Split

Dubrovnik

Šibenik

Zadar

Gospiæ

Karlovac

Zagreb

Višeuslužna ATM mreža

- okosnica i distributivni dio -

Split

Rijeka

Internet Globalna mreža koju tvori mnogo povezanih mreža uporabom TCP/IP protokola i zajedničkog adresnog prostora. • komutacija paketa • nekonekcijsko povezivanje • TCP transportni, IP mrežni protokol Struktura mreže

Adresiranje utemeljeno na vrstama mreža

A velika

B srednja

C mala

D multicast group (usmjeravanje na više odredišta)

razina pristupa mreži ( Network Access Layer )

mrežna razina ( Internet Layer )

prijenosna razina ( Transport Layer )

korisnička razina ( Application Layer )

Maskiranje podmreža

Alat za dizajniranje mreža

Dijeli mrežu na više manjih podmreža korištenjem maski

IP adresa – adresa mreže adresa podmreže adresa računala

Maska 32 bitna kao i IP adresa

MTU – Maximum Transfer Unit

Najveća duljina paketa koji se može slati mrežom

Veće duljine – potreba fragmentacije – više fragmentacija – veće kašnjenje

KlijentDHCP poslužitelj

Zahtjev za IP broj

Ponuda IP broja

Prihvaćanje IP broja

Potvrda IP broja

DHCP – Dynamic Host Configuration Protocol

Ne postoji potreba za unaprijed definiranim IP brojem

Poslužitelj prema zahtjevima klijenata dodjeljuje IP adrese

IPv4 IPv6

32-bitna adresa 128-bitna adresa

Slaba kontrola QoS Nove mogućnosti QoS

Nema ugrađenu sigurnost Ugrađena bolja sigurnost

GRID MREŽA

• Prva od velikih primjena grida bit će obrada ogromne količine podataka koji će se sakupljati kada proradi Large Hadron Collider (LHC) u CERN-u. Očekuje se da će se godišnje sakupiti 15000 Terabajta (151015 bajta) takvih podataka.

• Zbog toga je u CERN-u pokrenut projekt Enabling Grids for e – SciencE (EGEE ) kojim je u Europi izgrađen splet (grid ) računala koji se uglavnom sastoji od grozdova (clusters ) računala. Pojedinačna računala u grozdovima snage su današnjih osobnih računala. Na taj je način povezano oko 150 grozdova s približno 20000 procesora i spremničkim prostorom od 4000 Terabajta (41015 bajta).

Hvala na pažnji!

ptkm_svapredavanja_zbirno

Documents