Prirodni resursi: ruralni razvoj, zaštita okoliša i ribarstvo

10,7%

Prirodni resursi: tržišni izdaci i izravne potpore

29,1%

Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda

1,4%EU kao globalni igrač

6,4%

Održivi rast

46,8%

Administracija

5,6%

Proračun EU-a za 2013. godinu:

Ulaganje u rast i nova radna mjesta

Džepna brošura

Fotografije:

Photodisc/Getty Image, str. 2.; European Union, str. 3.; Phovoir, str. 4.; Digital Vision/Getty Image, str. 5.; MEV Verlag GmbH, str. 6.; [2013] Jupiterimages Corporation, str. 7.; iStockphoto.com/vilainecrevette, str. 9.; GlowImages, str. 11. i 12.

Više informacija o Europskoj uniji dostupno je na internetu (http://europa.eu).

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2013.

ISBN 978-92-79-29517-1 doi:10.2761/93513 © Europska unija, 2013. Reprodukcija je dozvoljena uz navođenje izvora.

Printed in Luxembourg

Tiskano na papiru izbijeljenom bez elementarnog klora

Europe Direct je služba koja vam pomaže naći odgovore na pitanja o Europskoj uniji.

Besplatan telefonski broj (*):00 800 6 7 8 9 10 11

(*) Neki mobilni operateri ne dopuštaju pozive prema pozivnom broju 00 800 ili te pozive naplaćuju.

1

Predgovor

Ova džepna publikacija daje pregled proračuna EU-a za 2013. godinu, koji je usvojen u prosincu 2012. godine. Brojke su prikazane prema različitim područjima izdataka (takozvanim stavkama Višego-dišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013.), zajedno s relevantnim primjerima onoga na što se novac troši. To bi trebalo pomoći čitatelju da shvati ulogu svakog programa EU-a i njegov utje-caj na svakodnevni život građana EU-a, kao i mnogih izvan EU-a.

Iako je po obimu relativno malen jer predstavlja tek 1 posto bogat-stva Unije, proračun EU-a važno je sredstvo za ostvarivanje ciljeva europskih integracija. Gotovo svaki građanin EU-a, u ovom ili onom obliku, ima koristi od proračuna EU-a – na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Erasmus, studentska mobilnost, sigurniji proizvodi i sigurnost granica EU-a samo su neka od područja u kojima proračun EU-a igra značajnu ulogu.

U 2013. godini proračun EU-a bit će usredotočen na dva glavna prio-riteta: jačanje gospodarskog rasta i otvaranje novih radnih mjesta, što se može postići samo uz fiskalnu konsolidaciju kroz ulaganje u budući rast. Proračun EU-a predstavlja dopunu nacionalnih nastojanja u tom smjeru ulaganjem u prioritetna područja definirana u strategiji Europa 2020., koju su usvojile sve države članice EU-a.

Proračun EU-a za 2013. uzima u obzir težak gospodarski kontekst i pritisak na nacionalne proračune – zamrzava buduće izdatke i stavlja jak naglasak na štednju i troškovnu učinkovitost. Budući da je 2013. posljednja godina tekućeg Višegodišnjeg financijskog okvira, u proračun su morala biti uključena i plaćanja za programe koje treba dovršiti. Budući da pokrivaju ključne infrastrukturne projekte, ti su doprinosi od velike važnosti za mnoge zemlje članice.

Da bi se prikazala dalekovidnost proračuna EU-a, dio ove publikacije posvećen je strategiji Europa 2020. Uz to, publikacija podrobnije opisuje glavna područja izdataka, kao i izvore proračuna EU-a. Upući-vanje na Višegodišnji financijski okvir pruža važnu poveznicu između dugoročnog financijskog programiranja i godišnjih proračuna. Stranica posvećena novim financijskim pravilima pruža osnovne informacije o načinu upravljanja proračunom EU-a. Projekt predstavljen na kraju ove publikacije konkretan je primjer načina na koji se troši novac iz EU-a.

Iznosi spomenuti u ovoj publikaciji predstavljaju procjene izdataka za politike EU-a izražene u skladu s obvezama izdvajanja. To su pravno obvezujuća jamstva o osiguravanju financijskih sredstava ako se ispune određeni uvjeti. Tek tada se mogu izvršiti plaćanja korisnici-ma – bilo u gotovini, bilo u vidu bankovnih transfera.

2

Proračun za 2013.: u službi strategije Europa 2020.

Europa 2020. pokretačka je strategija Europske komisije čiji je cilj vratiti europsko gospodarstvo na put rasta. Da bi se taj cilj ostvario, proračun EU-a osigurava pametan, održiv i uključiv rast kroz sedam vodećih inicijativa (mehanizama) koje pokrivaju ključna područja.

Nedavna analiza pokazala je da bi idući Višegodišnji financijski okvir (za razdoblje od 2014. do 2020.) trebao omogućiti da se cjelokupni proračun EU-a u većoj mjeri usredotoči na ciljeve strategije Europa 2020. Proračun EU-a za 2013. važan je korak prema ostvarivanju tih ciljeva.

U 2013. godini, 64,5 milijardi eura izravno je povezano s vodećim inicijativama strategije Europa 2020., što predstavlja povećanje od 2,7 posto u odnosu na 2012.

Ukupni iznos koji podupire vodeće inicijative Europe 2020. veći je od toga, jer u sredstvima EU-a za politiku regionalnog i ruralnog razvoja i projekte Transeuropske mreže (TEN) sudjeluju zemlje članice, regije i/ili privatni operateri.

Više informacija na http://ec.europa.eu/europe2020/.

3

1. Održivi rast

Konkurentnost za rast i zapošljavanje

„Konkurentnost za rast i zapošljavanje“ ključna je aktivnost u sklopu kampanje pretvaranja EU-a u pametno, održivo i uključivo gospo-darstvo s visokom razinom zaposlenosti, produktivnosti i socijalne kohezije.

U sklopu ove proračunske stavke dodijeljeno je 16 milijardi eura. Ta stavka obuhvaća važne programe kao što su Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (FP7), Program cjeloživotnog uče-nja, Program za konkurentnost i inovacije (CIP) i Transeuropske mreže (TEN). Druge aktivnosti vezane su uz unutarnje tržište, statistiku, financijske usluge te nadzor, oporezivanje, carinsku uniju i borbu protiv prijevara.

Kohezija za rast i zapošljavanje

Strukturni fondovi, tj. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond (CF), pridonose da „kohezija za rast i zapo-šljavanje” postane stvarnost u Europi.

Strukturni fondovi će u 2013. imati na raspolaganju 42,1 milijardu eura, a projekti Kohezijskog fonda imaju proračun od 12,4 milijarde eura.

Prema odluci Europskog vijeća, zemlje članice mogu iskoristiti neras-podijeljeni novac Strukturnih fondova za jačanje napora u rješava-nju problema nezaposlenosti mladih i podupiranje malih i srednjih poduzeća.

Jeste li znali da ti fondovi pridonose jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije između regija i zemalja

članica EU-a te da podupiru konkurentnost i zapošljavanje? Ujedno potiču prekograničnu, transnacionalnu i međuregionalnu suradnju. Na primjer, ESF podupire stvaranje mogućnosti za zapošljavanje time što je usredotočen na mobilnost radne snage i prilagodbu radnika sektorskim promjenama.

4

2. Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima

Najveći dio europskog teritorija zauzimaju zemljišta i šume. Poljopri-vreda pridonosi kvalitetnom gospodarskom upravljanju njima. Održivo iskorištavanje zemljišta i šuma vrlo je važno za očuvanje ruralnog gospodarstva, krajobraza i okoliša. Ono je ujedno i ključni preduvjet za turizam – važnu gospodarsku aktivnost u ruralnim područjima.

U odnosu na 2012. godinu, proračunska sredstva koja se dodjeljuju u sklopu ove stavke povećana su za 332 milijuna eura, te u 2013. ukupno iznose 60,3 milijarde eura. Taj iznos pokriva tržišne izdatke i izravne potpore, potporu za ruralni razvoj, pomorstvo i ribarstvo, za-štitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena, kao i druge aktivnosti i programe.

Borba protiv klimatskih promjena glavni je prioritet za Europsku uniju. Unija je i dalje predvodnik u aktivnostima koje su usmjerene na spašavanje našeg planeta. Primjer je program LIFE+, čiji proračun za 2013. iznosi 366,6 milijuna eura.

Tim će se novcem poduprijeti mjere koje se odnose na učinkovitost resursa. Svrha im je unaprijediti zaštitu prirode i bioraznolikost, sma-njiti proizvodnju otpada i emisije stakleničkih plinova, razvijati čiste tehnologije i poboljšati upravljanje kvalitetom zraka.

Jeste li znali da je Europska unija za 2013. godinu dodijelila 1,3 milijarde eura za europska istraživanja u prehrambenoj

industriji, poljoprivredi, ribarstvu, biotehnologiji, nanoznanostima, nanotehnologijama, na području materijala te u novim proizvodnim tehnologijama?

5

3. Jačanje EU-a kao područja slobode, sigurnosti i pravde

Sloboda, sigurnost i pravda

EU će odvojiti 1,4 milijarde eura za podupiranje aktivnosti i projekata u ovim područjima: solidarnost i upravljanje mi-gracijskim tokovima, temeljna prava i pravosuđe, sigurnost i zaštita sloboda.

Za prevenciju i borbu protiv zlo-čina, Europska unija namijenila je 53,7 milijuna eura. Cilj je pro-vođenje zakona, prekogranična suradnja, razmjena informacija, uzajamna suradnja snaga reda u obuci te zaštita svjedoka i žrtava.

Jeste li znali da su za troškove pokretanja Schengenskog informacijskog sustava (SIS II), planiranog za prvu polovicu

2013. godine, dodijeljena proračunska sredstva u iznosu od 36,7 milijuna eura?

Građanstvo

Iz proračuna EU-a podupire se nekoliko vodećih inicijativa strategije Europa 2020., uključujući inicijative „Mladi u pokretu”, „Program za nove vještine i radna mjesta”, „Europska platforma protiv siromaštva” i „Unija inovacija”.

Osobito je značajan iznos od 707,1 milijun eura kojim će se financira-ti programi od velikog značaja za europske građane: pristup osnovnim robama i uslugama, njegovanje europske kulture i raznolikosti, civilna zaštita, MEDIA 2007 te druge aktivnosti i programi.

Jeste li znali da je 2013. Europska godina građana? Tim će se povodom promicati aktivnosti koje ističu pravo na

slobodno kretanje i boravak da bi se kod ljudi u Europskoj uniji ojačao osjećaj pripadnosti.

6

4. EU kao globalni igrač

Da bi promicala stabilnost, sigurnost i napredak u svojem susjedstvu, Europska unija financira veći broj aktivnosti izvan svojih granica. Uz to, u mnogim dijelovima svijeta provodi operacije upravljanja krizama i mirovne misije. U 2013. godini, 9,6 milijardi eura bit će na raspo-laganju za financiranje Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), Instrumenta za europsko susjedstvo i partnerstvo (ENPI) i Instrumen-ta za razvojnu suradnju, navedimo samo neke.

Jeste li znali da program SPRING (Potpora reformi partner-stva i uključivom rastu) podupire zemlje Arapskog proljeća

koje pokažu istinsku predanost demokratskim reformama?

Komisija i dalje stavlja poseban naglasak na primjenu načela koja su izložena u Pariškoj deklaraciji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o djelotvornosti pomoći iz 2005. godine.

Da bi to osigurala, Komisija posvećuje dodatnu pozornost pomaganju zemljama u razvoju u pripremi strategije za smanjivanje siromaštva i borbu protiv korupcije, priključujući i druge donatore tim ciljevima, usklađujući donatorske procedure, usredotočujući se na mjerenje rezultata i jačajući odgovornost donatora i partnera.

7

5. Administracija

Ukupni administrativni izdaci za sve europske institucije u 2013. godini procjenjuju se na 8,4 milijarde eura. Oni predstavljaju samo 6 posto ukupnog proračuna EU-a; preostalih 94 posto namijenjeno je građanima, studentima, nevladinim udrugama i regionalnim i lokal-nim vlastima u zemljama članicama EU-a i šire.

U kontekstu u kojemu se od većine javnih uprava zahtijeva rigorozno smanjivanje troškova i maksimalna učinkovitost, Komisija je čvrsto predana odgovornom djelovanju u tom pravcu.

U proračun za 2013. uključeno je i smanjenje osoblja od 1 posto. Dio je to nastojanja Komisije da tijekom razdoblja od pet godina smanji za 5 posto broj osoblja u svim institucijama EU-a. To se, međutim, ne odnosi na ograničene zahtjeve za dodatnim osobljem potrebnim za očekivano pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Sve nove aktivnosti koje nisu povezane s proširenjem pokrit će se poveća-nom djelotvornošću i prerazmještajem.

Jeste li znali da europske institucije provode štednju na sljedećim područjima: sastanci, odbori i konferencije, troškovi

misija i reprezentacije, studije, socijalni izdaci, vanjske jezične usluge, razna oprema, obuka, prikupljanje informacija, publikacije i izdaci za mobilnost?

8

Odakle dolazi novac?

Proračun Europske unije financira se vlastitim sredstvima – carin-skim pristojbama, sredstvima od poreza na dodanu vrijednost (PDV) i sredstvima zasnovanim na bruto nacionalnom dohotku (BND) – te drugim prihodima.

Kada Parlament i Vijeće odobre godišnji proračun, ukupni prihodi moraju biti jednaki ukupnim rashodima. Ukupni iznos potreban za fi-nanciranje proračuna automatski proizlazi iz razine ukupnih izdataka.

Međutim, u praksi se stvarni prihodi i rashodi često razlikuju od onih procijenjenih. Obično nastane višak i on se koristi za smanjivanje doprinosa zemalja članica proračunu za iduću godinu.

Osim vlastitih sredstava, prihodi obuhvaćaju:

‣ poreze na dohodak i druge odbitke od plaća osoblja ustanova EU-a;

‣ bankovne kamate; ‣ doprinose zemalja nečlanica nekim programima EU-a (npr. istraživanja);

‣ otplatu neiskorištene financijske pomoći primljene od EU-a; ‣ kamate na zakašnjela plaćanja i globe; ‣ višak sredstava ostvarenih u prethodnom razdoblju.

Ostali prihodi

1,2%

Sredstva od PDV-a

11,3%

Sredstva zasnovana na BND-u

73,4%

Carinske pristojbe i davanja za šećer

14,1%

9

Proračun EU-a u vašoj zemlji

Godišnji proračun EU-a usredotočen je na potrebe Europljana u cijelosti. Svi mi imamo koristi od tog objedinjavanja sredstava na područjima u kojima suradnja ima smisla. Iz tog razloga Europska unija financira projekte u širokom rasponu područja – od istraživanja i obrazovanja do zaštite okoliša, humanitarne pomoći i još mnogo toga.

Financijska potpora pruža se putem davanja bespovratnih sredstava javnim i privatnim organizacijama (u iznimnim slučajevima i pojedin-cima) za provedbu projekata. Da bi se takve aktivnosti za zajedničku dobrobit mogle financirati, sve zemlje članice uplaćuju u zajednički proračun EU-a. Uplaćeni novac zatim se troši na područjima od zajedničkog interesa, zahvaljujući poboljšanoj koordinaciji i suradnji zemalja članica i institucija EU-a.

PRIMJERSanacija i nadogradnja željezničke pruge Okučani-Novska

Status: projekt u tijeku

Dionica željezničke pruge duga 20 km od Okučana do Novske dio je pane-uropskog željeznič-kog koridora X. Da bi se unaprijedio ka-pacitet i omogućilo da vlakovi putuju brzinom do 160 km/h, potrebna je bila sanacija i nado-gradnja. Postavlja se novi sustav elektronske signalizacije i sigurnosnih uređaja za kontrolu i vrši prilagodba telekomunikacijskog sustava.

Završetak radova očekuje se do kraja 2014.

Naručitelj: HŽ - Hrvatske željeznice, www.hznet.hr

10

Proračun EU-a za 2013. u brojkama

Procjene izdataka za politike EU-a u skladu s obvezama izdvajanja

Proračun za 2013.

(milijarda eura)

Promjena u odnosu na 2012.

Održivi rast 70,6 3,7 %

Konkurentnost za rast i zapošljavanje, uključujući: 16,1 4,8 %

Sedmi okvirni program za istraživanje 10,9 6,4 %

Cjeloživotno učenje i Erasmus Mundus 1,3 2,0 %

Projekti TEN 1,4 6,3 %

Okvirni program za konkurentnost i inovacije 0,7 9,6 %

Socijalne politike 0,2 1,6 %

Kohezija za rast i zapošljavanje, uključujući: 54,5 3,3 %

Strukturni fondovi 42,1 2,9 %

Kohezijski fond 12,4 4,8 %

Očuvanje prirodnih resursa i upravljanje njima 60,1 0,5 %

Tržišni izdaci i izravna plaćanja, uključujući: 44,0 0,1 %

Poljoprivredna tržišta 43,7 0,1 %

Ribarska tržišta 0,03 - 10,7 %

Zdravlje životinja i biljaka 0,3 1,6 %

Ruralni razvoj 14,8 1,4 %

Ribarstvo 0,9 4,6 %

Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena 0,4 3,3 %

Ruralni razvoj, zaštita okoliša i ribarstvo 16,1 1,6 %

Građanstvo, sloboda, sigurnost i pravda (1) 2,1 2,0 %

Sloboda, sigurnost i pravda 1,4 2,3 %

Građanstvo, uključujući: 0,7 1,4 %

Zdravlje i zaštita potrošača 0,1 1,8 %

EU kao globalni igrač, uključujući (2) 9,6 1,9 %

Instrument za pretpristupnu pomoć 1,9 - 0,1 %

Instrument za europsko susjedstvo i partnerstvo 2,5 6,3 %

Instrument za razvojnu suradnju 2,6 2,2 %

Humanitarna pomoć 0,9 1,9 %

Demokracija i ljudska prava 0,2 0,5 %

Zajednička vanjska i sigurnosna politika 0,4 9,2 %

Instrument za stabilnost 0,3 5,2 %

Administracija, uključujući: 8,4 1,8 %

Europska komisija 3,3 0,3 %

Druge institucije 3,5 1,8 %

Ukupno 150,9 2,1 %

(1) Nije uključen Fond solidarnosti Europske unije.(2) Uključujući pričuvu za pomoć u hitnim slučajevima.

11

Višegodišnji financijski okvir

Višegodišnji financijski okvir predstavlja strukturu za višegodišnje programiranje kojom se prioritetne politike Europske unije prevode u financijske uvjete tijekom razdoblja od najmanje pet godina. On određuje maksimalne godišnje iznose za široke kategorije izdataka koje nazivamo stavkama. Godišnja proračunska procedura mora po-štovati te maksimalne iznose. Višegodišnji financijski okvir osigurava proračunsku stegu i predvidljivost izdataka EU-a.

Postojeći financijski okvir pokriva sedmogodišnje razdoblje, od 2007. do 2013. Novi financijski okvir počinje 2014. godine i planira se za razdoblje od sedam godina. Namjena mu je i da uzima u obzir dugo-ročne prioritete EU-a, posebice strategiju Europa 2020.

Uz visoku europsku dodanu vrijednost, idući Višegodišnji financij-ski okvir bit će ambiciozno, ali realistično sredstvo za postizanje makroekonomske stabilizacije i solidarnosti u Europskoj uniji. Taj će dugoročni financijski plan biti jednostavniji, fleksibilniji i transparentniji te će odgovarati novim prioritetnim politikama i ostvarivati rezultate kroz izvjestan broj inovativnih financijskih instrumenata.

Želite li saznati više informacija o Višegodišnjem financijskom okviru, posjetite: http://ec.europa.eu/budget/mff.

12

Fond Connecting Europe

Kao novi financijski instrument za idući Višegodišnji financijski okvir, Komisija je predložila fond Connecting Europe. Namjena bi mu bila unapređenje europskih prometnih, energetskih i digitalnih mreža te bolje povezivanje ljudi u Europi.

13

Nova financijska uredba: lakši pristup sredstvima EU-a

Financijska uredba glavni je dokument koji sadrži financijska pravila EU-a. U njoj su izložena načela proračuna EU-a te regulira trošenje proračunskih sredstava.

Novousvojena uredba, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2013., sadrži lakša i jasnija pravila i jednostavnije procedure za korisnike sredstava EU-a – tvrtke, nevladine udruge, istraživače, studente, općine i ostale.

Što je novo?

1. Konkretna poboljšanja za veću usredotočenost na rezultate: ‣ nije potrebno otvarati zasebne račune u banci; ‣ ubrzana isplata korisnicima (30, 60 ili 90 dana, ovisno o složenosti očekivanih rezultata);

‣ lakše procedure (korištenje paušalnih iznosa i jedinstvenih stopa) za manje iznose;

‣ manje papirologije.

2. Veća odgovornost: ‣ nova pravila povećat će odgovornost zemalja članica, posebice u regionalnoj politici;

‣ nacionalne vlasti morat će potpisivati i dostavljati godišnje deklaracije u kojima potvrđuju da su sredstva EU-a korištena na prikladan način.

3. Jačanje nadzora: ‣ u slučaju pojave nepravilnosti, uključuju se mehanizmi za financijske korekcije, a Komisija donosi odluku kojom se određuje kazna za pogrešno korištenje sredstava EU-a.

4. Fleksibilnost: ‣ da bi se povećao financijski učinak sredstava EU-a, koristit će se različiti financijski instrumenti – zajmovi, vlastiti kapital ili jamstva;

‣ bit će stvorene nove mogućnosti za javno-privatna partnerstva (JPP).

5. Objedinjavanje sredstava: ‣ EU će moći osnivati fondove za posebne namjene koji će objedinjavati vlastita i sredstva zemalja članica te sredstva ostalih donatora radi bolje koordinacije vanjske pomoći i povećavanja njezine vidljivosti.

14

Kalendar za 2013.Siječanj

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned 1 2 3 4 5 6

7 8 9 10 11 12 1314 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

VeljačaPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 34 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28

OžujakPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 34 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30 31

TravanjPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30

SvibanjPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 56 7 8 9 10 11 12

13 14 15 16 17 18 1920 21 22 23 24 25 2627 28 29 30 31

LipanjPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 23 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13 14 15 1617 18 19 20 21 22 2324 25 26 27 28 29 30

SrpanjPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 6 78 9 10 11 12 13 14

15 16 17 18 19 20 2122 23 24 25 26 27 2829 30 31

KolovozPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 3 45 6 7 8 9 10 11

12 13 14 15 16 17 1819 20 21 22 23 24 2526 27 28 29 30 31

RujanPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930

ListopadPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 3 4 5 67 8 9 10 11 12 13

14 15 16 17 18 19 2021 22 23 24 25 26 2728 29 30 31

StudeniPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

1 2 34 5 6 7 8 9 10

11 12 13 14 15 16 1718 19 20 21 22 23 2425 26 27 28 29 30

ProsinacPon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

12 3 4 5 6 7 89 10 11 12 13 14 15

16 17 18 19 20 21 2223 24 25 26 27 28 2930 31

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

KV-30-12-856-HR-C

Da biste saznali više o financijskom programiranju i proračunu EU-a, redovno posjećujte naše web stranice: http://ec.europa.eu/budget

Želite li primati obavijesti o našim publikacijama i novosti vezane uz njih, prijavite se slanjem elektroničke poruke na: BUDG-budget-inbox@ec.europa.eu

Pratite nas na Facebooku: https://www.facebook.com/EUBudget Twitteru: https://twitter.com/EU_Budget/