stanje ruralnog turizma u rh sadrŽaj uloga · pdf file6.3.2014. 2 ruralni turizam u...

Download STANJE RURALNOG TURIZMA U RH SADRŽAJ ULOGA  · PDF file6.3.2014. 2 RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ RURALNI TURIZAM SUSTAVNO BAVLJENJE RURALNIM TURIZMOM 1995. pa do

If you can't read please download the document

Upload: lecong

Post on 06-Feb-2018

228 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

  • 6.3.2014.

    1

    STANJE RURALNOG TURIZMA U RH ULOGA TRADICIJE U OBLIKOVANJU

    PONUDE

    Andrea Vugrinovi

    Mr.sc. Dijana Katica

    Dr.sc. Eduard Kuen

    The IPA Adriatic CBC Programme is co-financed by the Instrument of Pre-Accession Assistance (IPA)

    SADRAJ

    Ruralni turizam u Republici Hrvatskoj

    Trino prepoznati oblici ruralnog turizma

    Dodatna kvaliteta u oblikovanju ponude

    Uloga tradicije u oblikovanju ponude (vanjsko i unutranje ureenje objekata)

    Organizacija usluge Kako organizirati 24 sata boravka gostiju

    Primjeri dobre prakse

    DA LI SU UISTINU POLJOPRIVREDA I TURIZAM OSNOVNE HRVATSKE RAZVOJNE ANSE?

    Hrvatska ima znaajnu i

    brojnu prirodnu i socio-kulturnu resursnu osnovu za razvoj turizma u svim njezinim podrujima, a ne samo u

    maritimnom. Ali, postavlja se pitanje da li je ona dovoljno i na

    pravi nain iskoritena te da li postoji prava i provediva strategija

    razvoja ne samo turizma ve i ostalih aktivnosti vezanih za

    odrivi razvoj ruralnog prostora.

    VANOST RURALNOG TURIZMA

    Vanost ruralnog turizma, prije svega, ogleda su u vrlo vanoj interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, prezentiranja tradicije, tradicijske gastronomije i turistikih usluga, jednom rijeju koritenju ve postojeih resursa. Razvoj ruralnog turizma bazira se na odrivom razvoju. To se ogleda u revitalizaciji ve postojee, tradicijske gradnje odnosno batine, kojoj se daje nova namjena ona turistika.

  • 6.3.2014.

    2

    RURALNI TURIZAM U HRVATSKOJ

    SUSTAVNO BAVLJENJE RURALNIM TURIZMOM 1995. pa do 1999. godine

    nacionalni program "Razvoj malog i srednjeg poduzetnitva u turizmu s naglaskom na odrivi razvoj turizma u ruralnom prostoru"

    Od 2003. MMTPR i MPVG Od 2008. MT i MPRRR Od 2011. MT i MP

    RURALNI TURIZAM

    Potpunija obnova, valorizacija i zatita turistikih potencijala te stvaranje integralnog turistikog proizvoda vezani su uz realizaciju programa revitalizacije ruralnog prostora programom razvitka i brendiranja turistike ruralne destinacije.

    Ruralni (seoski) turizam, osobito turizam na seljakim gospodarstvima, mora se sagledavati kao bitna sastavnica ukupnog, odrivog razvitka.

    OSNOVNE PRETPOSTAVKE

    Normativne

    Organizacijske

    Edukacijske

    Razvojne

    Promidbene

    Financijske

    Ostale pretpostavke

    NORMATIVNE PRETPOSTAVKE

    Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

    Zakon o pruanju usluga u turizmu

    Zakon o poljoprivredi

    Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakim domainstvima

    50-ak ostalih propisa

  • 6.3.2014.

    3

    OSNOVNE DJELATNOSTI U RURALNOM TURIZMU

    ugostiteljska djelatnost (pripremanje hrane i pruanje usluga prehrane, pripremanje i usluivanje pia i napitaka i pruanje usluga smjetaja te pripremanje hrane za potronju na drugom mjestu i opskrba tom hranom)

    turistika djelatnost (pruanje usluga u turizmu)

    OBLICI PODUZETNIKOG ORGANIZIRANJA U RURALNOM TURIZMU

    trgovako drutvo (javno drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou, dioniko drutvo, gospodarsko interesno udruenje)

    obrt

    graanin (turistiko seljako gospodarstvo)

    KLASIFIKACIJA DOMAINSTAVA (Trino prepoznati oblici seoskog

    turizma marketinki oblici)

    TURIZAM NA SELJAKOM GOSPODARSTVU

    RURALNA KUA ZA ODMOR

    RURALNI B&B (bed and breakfest noenje s dorukom)

    RURALNI OBITELJSKI HOTEL

    SMJETAJ

    STANCIJA

    POJAM SELJAKOG DOMAINSTVA

    Seljako domainstvo je seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik umoposjednika sukladno propisima iz nadlenosti ministarstva nadlenog za poljoprivredu koje prua ugostiteljske i/ili turistike usluge sukladno ZUD i/ili ZPUT

  • 6.3.2014.

    4

    VRSTE OBJEKATA

    Vinotoje/Kuaonica - objekt u kojem se gostima pripremaju i usluuju vina i/ili vona vina i/ili proizvodi od vina i/ili vonih vina i/ili ostala alkoholna pia i/ili naresci (suhomesnati proizvodi, sirevi i slino) koji se sljubljuju s tim piima i/ili namazi, za najvie 80 gostiju istodobno; nazivi se mogu koristiti samostalno: Vinotoje - usluuju se

    preteito vina i/ili naresci i/ili namazi

    Kuaonica - usluuju se preteito naresci i/ili namazi i/ili pia

    VRSTE OBJEKATA

    Izletite - objekt u kojem se gostima pripremaju i usluuju topla i hladna jela te pia i napici za najvie 80 gostiju istodobno

    Soba 10/20

    Apartman 10/20

    Ruralna kua za odmor 10/20

    Kamp 20/60

    Objekti seljake izgradnje u ruralnom prostoru

    UGOSTITELJSKE USLUGE U SELJAKOM DOMAINSTVU

    Usluge pripreme i usluivanja jela pia i napitaka

    Usluge smjetaja

    Usluge pripreme i usluivanja jela pia i napitaka

    Usluge

    pripremanje i usluivanje toplih i hladnih jela te pia i napitaka iz preteito vlastite proizvodnje za najvie 80 gostiju (izletnika) istodobno,

    usluivanje (kuanje) mota, vina, vonih vina, drugih proizvoda od vina i vonih vina, jakih alkoholnih i alkoholnih pia te domaih narezaka iz vlastite proizvodnje u ureenom dijelu stambenog ili gospodarskog objekta, u zatvorenom, natkrivenom ili na otvorenom prostoru za najvie 80 gostiju (izletnika) istodobno,

  • 6.3.2014.

    5

    Proizvodi koji se mogu usluivati Proizvodi iz preteito vlastite proizvodnje

    poljoprivredni proizvodi proizvedeni na seljakom domainstvu koje prua ugostiteljske usluge vlastita proizvodnja

    poljoprivredni proizvodi proizvedeni na drugim seljakim gospodarstvima upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koje kupi seljako domainstvo koje prua ugostiteljske usluge

    umski proizvodi, samoniklo bilje, gljive, puevi, abe, ribe i drugi vodeni i morski organizmi te divlja, koje lan seljakog domainstva ulovi, ubere ili kupi, a koji se

    mogu nai u prometu seljakog domainstva sukladno posebnim propisima Ostali proizvodi - ne moraju biti iz vlastite proizvodnje proizvodi koji slue

    pripremi domaih jela, pia i napitaka kao to su: brano, ria, margarin, maslac, ulje, sol, svi zaini, eer, mineralna voda, aj, kava i sl.

    Proizvodi moraju biti proizvedeni, ulovljeni, ubrani ili kupljeni u kraju gdje se nalazi seljako domainstvo ili gospodarstvo domai poljoprivredni proizvodi

    Jela, pia i napici moraju biti uobiajeni za kraj u kojem je seljako domainstvo moe se usluivati sve to je pripremljeno na tradicionalan nain (domaa jela, pia i napici)

    Usluge smjetaja Vrste objekata za smjetaj

    Soba je objekt u kojemu se gostima pruaju usluge smjetaja,

    Apartman je objekt u kojem se gostima pruaju usluge smjetaja, opremljen tako da gost moe sam pripremati i konzumirati hranu

    Ruralna kua za odmor je objekt u kojem se gostima pruaju usluge smjetaja i koritenja okunice u ruralnom okruenju, opremljena tako da gost sam moe pripremati i konzumirati hranu

    Kamp je objekt u kojem se gostima pruaju usluge kampiranja (smjetaja na ureenom prostoru na otvorenom - na kamp mjestu i/ili kamp parceli), uz koritenje pokretne opreme za kampiranje, vlastite ili iznajmljene od pruatelja usluga: vrea za spavanje, atora, kamp prikolica (kamp kuica, karavana), autodomova (kampera), stolova, stolica i slino

    seljako domainstvo koje prua ugostiteljske usluge na dodatnoj-vioj razini od minimalno propisanih ovog lanka moe zatraiti razvrstavanje u istoimene vrste s oznakom kvalitete (IQ)

    ...

    U vrstama u kojima se prua usluga smjetaja moe se pruati usluga smjetaja i u objektima seljake izgradnje u ruralnom prostoru koji mogu biti u sklopu seljakog domainstva ili izvan seljakog domainstva (izdvojeno iz kruga objekata seljakog domainstva), a nalaze se u funkciji poljoprivredne proizvodnje seljakog domainstva (npr. katun, kaun, pastirska koliba, planinska koliba, ribarska koliba, vinogradarska koliba, tagalj i drugo). U tom objektu gosti mogu sami na svoj nain i svoju odgovornost pripremati i konzumirati hranu, pia i napitke

    ...

    Najvei broj gostiju prema vrsti objekta

    u sobi, apartmanu, ruralnoj kui za odmor do najvie 10 soba, odnosno za 20 gostiju istodobno

    u kampu s najvie 20 smjetajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju istodobno

    Usluge se mogu istodobno pruati u sobama, apartmanima i ruralnim kuama za odmor i kampovima do ukupno predvienog broja gostiju (80 gostiju)

    Gostima mora biti omogueno koritenje usluge prehrane, toenja pia i napitaka (doruak ili polupansion ili puni pansion)

  • 6.3.2014.

    6

    Ostale ugostiteljske usluge u seljakom turizmu

    Osim na seljakim domainstvima ugostiteljske usluge koje su u skladu s vrijednostima i nasljeem hrvatske tradicije i ivotom na selu, mogu se pruati i u ugostiteljskim objektima vrste: konoba, klet, gostiona, ruralni hotel.....

    Usluge koje se pruaju u tim objektima, nain i uvjeti njihova pruanja te izgled i opremljenost tih objekata, ureeni su propisima o ugostiteljskoj djelatnosti

    TURISTIKE USLUGE NA SELJAKOM GOSPODARSTVU

    usluge odmora i rekreacije

    usluge izleta

    Usluge odmora i rekreacije

    poljoprivredne, umarske, portsko-rekreativne, edukativne i sl. aktivnosti vezane uz seljako gospodarstvo, npr.

    sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima: berba voa i povra, ubiranje ljetine i sl.,

    lov i ribolov,

    vonja koijom, amcem, biciklom, jahanje, pjeaenje i sl.

    iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme za te aktivnosti,

    provoenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte i sl.,

    prezentacija poljoprivrednoga