proizvodnja bukovace

3
PROIZVODNJA GLJIVE BUKOVAČE ukovača, jedna je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspešno uzgajati. U svetu je poznata pod imenom šumska ostriga. Postoji više razloga zbog čega se uzgoj bukovače smatra isplativim biznisom. Prvi, jednostavno se uzgaja, na jeftinim materijalima (slama, piljevina). Drugi, imaju veliku toleranciju prema temperaturi, od 5 do 30°C, a optimalno 18 °C. Treći, nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona. Četvrti, bukovača ima B velike prinose i isplativost i dobru prodajnu cenu. Peti, osigurana je prodaja svih količina uzgojenih gljiva na domaće i inostrano tržište. Šesti, mala početna ulaganja za pokretanje proizvodnje i uzgoja naspram drugih delatnosti. I sedmi razlog, prilično je otporna na bolest i štetocine, odličnog je ukusa i lekovitih svojstava. Dovoljno argumenata da obratite pažnju, zar ne? Opis proizvoda: Gljiva bukovača ili Pleurotus ostreatus kod nas je poznata i cenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo zatopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive retke i zbog toga je među poznavaocima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drveta koji ostaju iza seče u šumi. Sve je traženija na tržištu jer sadrži sadrži sve esencijalne aminokiseline, sa izuzetkom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Pored toga sadrži i veliki procenat ugljenih hidrata i samo oko 4% masti. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo holesterola će za dva meseca opasti za 65-80%. Polisaharid Beta 1,3/1-6- glukan koji je sadržan u bukovači doprinosi kako smanjenju holesterola, tako i zaustavljanju rasta tumora i povećanju imuniteta. Prostor za uzgoj: U prostoru gde se uzgaja mora biti optimalna temperatura (prosečno 18 stepeni tokom cele godine) i stalna visoka vlažnost vazduha. Potrebno je da su u prostoru dostupna struja i voda. Poželjna visina prostora za uzgajalište je barem oko 3 metra, da bi se vreće sa supstratom mogle slagati do 4 reda visine, ukoliko se maksimalno želi iskoristiti prostor. Na primer; na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vreca, na 100 m2 do oko 1600 vreća. Poželjno je imati dve zasebne prostorije: jednu za uzgoj, a drugu za prorastanje. Faze u uzgoju gljive bukovače: - Prva faza; od dana punjenja vreća sa supstratom i micelijumom, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vreće treba samo držati na propisanoj temperaturi, a bez osvetljavanja, vlaženja i ventiliranja, te vreće mogu biti ulaganja u proizvodnju bukovače se kreću od par stotina do dvadesetak hiljada evra

Upload: slobodan-nikolic

Post on 27-Jun-2015

11.638 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: PROIZVODNJA BUKOVACE

PROIZVODNJA GLJIVE BUKOVAČE

ukovača, jedna je od onih izuzetno ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspešno uzgajati. U svetu je poznata pod imenom šumska ostriga. Postoji više razloga zbog čega se uzgoj bukovače smatra isplativim biznisom. Prvi, jednostavno se uzgaja,

na jeftinim materijalima (slama, piljevina). Drugi, imaju veliku toleranciju prema temperaturi, od 5 do 30°C, a optimalno 18 °C. Treći, nema velikih rizika pri uzgoju, kao, npr., kod šampinjona. Četvrti, bukovača ima

Bvelike prinose i isplativost i dobru prodajnu cenu. Peti, osigurana je prodaja svih količina uzgojenih gljiva na domaće i inostrano tržište. Šesti, mala početna ulaganja za pokretanje proizvodnje i uzgoja naspram drugih delatnosti. I sedmi razlog, prilično je otporna na bolest i štetocine, odličnog je ukusa i lekovitih svojstava. Dovoljno argumenata da obratite pažnju, zar ne?

Opis proizvoda: Gljiva bukovača ili Pleurotus ostreatus kod nas je poznata i cenjena gljiva. Javlja se nakon obilnih kiša kad malo zatopli, i u hladnijim godišnjim razdobljima. Nalazimo je i zimi kad su druge gljive retke i zbog toga je među poznavaocima vrlo omiljena. Raste na panjevima, srušenim stablima i komadima drveta koji ostaju iza seče u šumi. Sve je traženija na tržištu jer sadrži sadrži sve esencijalne aminokiseline, sa izuzetkom triptofana, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7, vitamin P i mnoge minerale. Pored toga sadrži i veliki procenat ugljenih hidrata i samo oko 4% masti. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj ishrani, nivo holesterola će za dva meseca opasti za 65-80%. Polisaharid Beta 1,3/1-6-glukan koji je sadržan u bukovači doprinosi kako smanjenju holesterola, tako i zaustavljanju rasta tumora i povećanju imuniteta.

Prostor za uzgoj: U prostoru gde se uzgaja mora biti optimalna temperatura (prosečno 18 stepeni tokom cele godine) i stalna visoka vlažnost vazduha. Potrebno je da su u prostoru dostupna struja i voda. Poželjna visina prostora za uzgajalište je barem oko 3 metra, da bi se vreće sa supstratom mogle slagati do 4 reda visine, ukoliko se maksimalno želi iskoristiti prostor. Na primer; na 30 m2 moglo bi se kvalitetno smestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m2, oko 800 vreca, na 100 m2 do oko 1600 vreća. Poželjno je imati dve zasebne prostorije: jednu za uzgoj, a drugu za prorastanje.

Faze u uzgoju gljive bukovače: - Prva faza; od dana punjenja vreća sa supstratom i micelijumom, te narednih 21 do 30 dana u kojem periodu vreće treba samo držati na propisanoj temperaturi, a bez osvetljavanja, vlaženja i ventiliranja, te vreće mogu biti složene jedna do druge, jer na njima se ne buše rupe i iz njih još ne rastu gljive, već vreće samo bele jer supstrat prožima zasejani micelijum,- Druga faza; po završetku prve faze ( prorastanje ) vreće trebaju biti adekvatno složene da bi se mogle obavljati berbe, vreće se buše, kroz te otvore počinju rasti gljive, te je potrebno paziti na vlagu, svetlo, temperaturu i ventilaciju. Priprema uzgajališta: Postavljanje drvene ili metalne konstrukcije koja će služiti za slaganje vreća u prostoriji za uzgoj. Obezbeđenje ostalih uslova: adekvatno svetlo, ventilacija, grejanje, voda. Zatim sledi dezinfekcija prostorija (prskanje formalinom ili varikinom).

Izrada vreća sa supstratom (punjenje): Najbolje je gajiti bukovaču na supstratu od iseckane čiste pšenicne slame, ili uz dodatak 10% livadskog sena ili narezanih kočanki kukuruza. Slama se isecka na 4-5 cm, sterilizuje prelivanjem ključalom vodom, dobro pokrije i ostavi 24h da se ohladi. Pripremljena i ohlađena slama pre unošenja u plastične vreće treba da se izmeša sa micelijumom. Potrebno je 3-4 litre micelijuma na 100 kg vlažnog pripremljenog supstrata. Može se u vreće ubacivati slama u slojevima (20-25 cm) i dodavati po decilitar micelijuma. Pri punjenju vreća slama se dobro sabije, vreća se veže na vrhu i potom nosi na inkubaciju. Vezani deo vreće postavlja se dole, a dno je gore. Vreća se izbuši zbog

ulaganja u proizvodnju bukovače se kreću od par stotina do dvadesetak hiljada evra

Page 2: PROIZVODNJA BUKOVACE

pristupa vazduha i oticanja suvišne vode. Micelijum će dobro prorasti u tami, na temperaturi 20-25°C i uz vlažnost vazduha 80-90%. Prorastanje: Napunjene vreće sa supstratom ( težina oko 20 kg, cilindričnog oblika, visine oko 80 cm, širine oko 30 cm) smeštaju se u sobu za prorastanje. Vreće moraju stajati okomito, dovoljan razmak između vreća je 3 do 5 cm radi omogućavanja cirkulacije vazduha, da ne bi došlo do pregrejavanja mase. Prorastanje micelijuma traje 15-20 dana. Da je prorastanje završeno, vidi se po tome što je celi supstrat bele boje i vrlo čvrsto drži celu masu zajedno, a miris je ugodan i svojstven za bukovaču.

Plodonošenje: Nakon prorastanja vreće sa supstratom je potrebno premestiti u pripremljeni prostor za uzgoj. Nakon postavljanja svih vreća u prostoriju za uzgoj, potrebno je probušiti rupe na vrećama kroz koje će rasti mlade gljive. Rupe se buše sa oštrim predmetom i to tako da se po površini cele vreće ravnomerno napravi nekih 30 do 40 otvora prečnika oko 8 mm. Kroz te otvore će se pojaviti začeci mladih gljiva. Od bušenja rupa potrebno je posebnu pažnju posvetiti temperaturi, vlagi, svetlu i vazduhu, jer od toga direktno zavisi koliki će se prinos postići.

Berba: Berbu treba započeti pre izbacivanja spora. Bukovača se bere dok je još mlada i meka (kada veli čina klobuha naraste prečnika do 10 cm). Prerasle gljive počinju menjati oblik i postaju levkastog oblika, ili rub postane valovit. Plodonošenje je u talasima, u razmaku 10-14 dana, a najviše plodova ima u prvom i drugom talasu. Ukupan prinos je oko 20% težine supstrata. Za prodaju dolaze u obzir samo klobuci, jer su stručci nešto žilaviji, te se kod berbe stručci režu 1 do 2 cm ispod lamele klobuha. Gljiva se mora isporučiti na otkupno mesto odgovarajuci složena, u odgovarajucoj ambalaži isti dan kada se vrši i berba jer stajanjem gljiva gubi na kvalitetu.

Ekonomska opravdanost ulaganja: Ako se opredelite da krenete u ozbiljniju proizvodnju i formirate farmu za uzgoj bukovača potrebno je ulaganje od 20.630 evra. Farma bi se formirala u sopstvenom proizvodnom prostoru na potrebnoj opremi.Slama zasejana sa micelijumima nabavljala bi se od odgajivača, a zrenje, branje i pakovanje bi se obavljalo na farmi. Planirani obim proizvodnje je 31.500 kg bukovače godisnje, u prvoj godini eksploatacije po ceni od 1.2 evra. Program predviđa ulaganja u opremu (stalaže, kalorifer,..) - 1.400 evra, ulaganja u alate - 200 evra, opremanje poslovnog prostora od 120 m2 i zapošljavanje dva radnika (menadžera i NK radnika). Ostali elementi programa su: obrtna sredstva - 6.030 evra, prosečna plata 313 evra bruto, godisnji obim prodaje - 48.107 evra, troškovi repromaterijala - 22.250 evra, interna stopa rentabilnosti - 32.48%, period povraćaja investicije - 4 godine, prosečna neto profitna stopa - 11%, minimalno korišćenje kapaciteta - 85.84%. Projekat pruža mogućnost usavršavanja u smislu proizvodnje komposta za svoje potrebe i prodaju drugim uzgajivačima pečurki.Nakon kompletiranja procesa se moze ići u preradu pečurki susenjem ili mariniranjem.Opasnosti projekta su mala kupovna moć kupaca, niska cena šampinjona koji su vise zastupljeni na tržištu, loše navike u ishrani stanovništva, velika konkurencija na tržištu.

Naravno, i sa mnogo manjom sumom novca možete imati svoj mali biznis. Posto bukovača nije toliko zahtevna kao šampinjon, uzgoj se može obavljati u bilo kojoj prostoriji. Zaljubljenici u ovu gljivu, neretko po jednu vreću zasejanu micelijumom bukovače drže na balkonima, terasama pa čak i liftovskim kućicama visokih zgrada. Kompost i micelijum nije problem nabaviti - cena komposta je 2.5 evra (vreća od 15 kg), a micelijum je 60 din/litar. Priprema za zasejavanje je jednostavna. Slama se isecka, prokuva ili obradi vodenom parom, pa se pomeša sa potrebnom kolicinom micelijuma bukovače i složi u plastič ne kese. Veće kolicine pripremljenih plastičnih kesa se nabadaju na kolčeve, po 3-5 kesa, a na kesama se naprave otvori za izrastanje bukovače. Ova kućna varijanta vam verovatno više odgovara.

EUROKOMPOST

Vojvode Stepe 139 11000 Beograd

otkup šampinjona i bukovače, projektovanje uzgajališta, prodaja

opreme 011/3691-309 011/3692-106

PP “ALKOM”Sremska 7-A26300 Vršac

kompost bukovače + uputstvo obezbeđen otkup pečuraka!

013/811-648 i 063/8481-505

Mihajlo Popović

prodaja micelijuma i komposta bukovače.

Moguć otkup pečuraka, uz kupljen kompost garantovan otkup.

011/8065-083