program razvoja poljoprivrede - rez agencija...7.3.2. prednosti i ograničenja za razvoj govedarstva...

PROGRAM RAZVOJA POLJOPRIVREDE NA PODRUČJU SREDNJEBOSANSKOG

KANTONA (2009-2015)

Maj 2009. godine

4

Program razvoja poljoprivrede SBK

4

Naručilac Programa razvoja: Regionalna razvojna agencija (REZ) Zenica OpćinaDobretić OpćinaBugojno OpćinaBusovača OpćinaDonjiVakuf OpćinaFojnica OpćinaGornjiVakuf-Uskoplje OpćinaJajce OpćinaKiseljak OpćinaKreševo OpćinaNoviTravnik OpćinaTravnik OpćinaVitez

Nosilac izrade: Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo Učesnici u izradi: SeadBećirović,dipl.ing.teh.–koordinator Dr.JosipĆota Dr.AzraHadžić Mr.BoškoGaćeša Mr.MustafaĐelilović SabahudinTahmaz,dipl.ing.polj. SamirČamdžija,dipl.ing.polj. ElmaŠabotić,dipl.ing.polj. SenadKikić,dipl.ing.polj. OmerKurtović,dipl.ing.polj. SeadOprašić,dipl.ing.polj. HalimKadić,dipl.ing.polj. MinelaOmanović,dipl.ing.polj. LejlaLokvančić,dipl.ing.polj. Tehnička obrada: SabahudinTahmaz MirnesIbrahimagić


55

SADRŽAJ UVOD 1. ANALIZA PRIRODNIH USLOVA 1.1. Klimatskekarakteristikepodručjaprojekta 1.2. Zemljišniresurs 1.2.1. Oranice1.2.2. Livadeipašnjaci

2. VOĆARSKA PROIZVODNJA Uvod 2.1. Zahtjevikontinentalnihvoćnihvrstauodnosunapoložaj, ekspozicijuinadmorskuvisinu2.1.1. Zahtjevikontinentalnogvoćauodnosunakvalitetiosobinezemljišta2.1.2. Putnamrežaikomunikacijskapovezenostsaprihvatno-prerađivačkim kapacitetima,vodnitokoviimogućnostnavodnjavanja2.1.3. Anketiranjepotencijalnihproizvođačaistručnipregledpodručja 2.1.4. Uređenjeipripremazemljišta2.2. Organizacijateritorije,razmijeravanjesadnihmjestaiplansadnje2.3. Izborsadnogmaterijala,sortimentipotrebnekoličinesadnica2.4. Uzgojniobliciisistemisadnje2.5. Održavanjezasadadoroda2.6. Predračunitroškovapodizanjavoćnihzasadasapripremomzemljišta

3. PROIZVODNJA ŽITA Uvod 3.1. Analizapostojećeproizvodnje 3.2. Ograničavajućifaktori 3.3. Prijedogkonceptainjegovaanaliza 3.4. Sjemenskaproizvodnjastrnogžita(pšenica,ječam,ražitritikale) 3.5. Proizvodnjažitaufunkcijistočarskeproizvodnje 3.6. Proizvodnjahljebnogžita(pšenica,ražiheljda-postrnoizaječma) 3.7. Novčanipoticajiprimarnojpoljoprivrednojproizvodnji

4. PROIZVODNJA POVRĆA Uvod 4.1. Načinproizvodnjepovrća 4.2. Kratkatehnologijaproizvodnjevažnijihvrstapovrća 4.2.1. Krompir 4.2.2. Mrkva 4.2.3. Kupus 4.2.4. Crniluk 4.2.5. Krastavac 5. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU Uvod 5.1. Karakteristikeiopisplastenika 5.2. Mogućnostkorištenjaplastenikanapodručjunavedenihopćina 5.3. Paprika 5.4. Paradajz 5.5. Jagoda

9

1111111112

1313

1313

1414141515222224

343434363737424545

474748494950505152

53535354565860

6


6

5.6. Salata 5.7. Krastavac 6. ORGANSKA PROIZVODNJA Uvod 6.1. Svjetskakretanja 6.2. StanjeorganskepoljoprivredeuBiH 6.3. OrganskaproizvodnjanapodručjuSrednjebosanskogkantona 6.4. Mogućnostiiuslovizauvođenjeorganskepoljoprivrede 6.5. Motivizauvođenjeorganskeproizvodnje 6.6. Odlikepodručja 6.7. Mogućeproizvodnje 6.8. Obimproizvodnje 6.9. Puteviidinamikaimplementacijeprojekta 6.10. Mogućiizvorisredstava 7. STOČARSTVO Uvod 7.1. Brojnostanjestoke 7.2. Krmnobilje 7.3. Govedarstvo 7.3.1. Sadašnjestanje 7.3.2. Prednostiiograničenjazarazvojgovedarstva 7.3.3. Konceptrazvojagovedarstva 7.3.4. Potrebnainfrastrukturazarazvojproizvodnjemlijeka 7.3.5. Modelifarmizaproizvodnjumlijeka 7.3.6. Sistemidržanjamliječnihkrava 7.3.7. Proizvodnjagoveđegmesa 7.3.8. Pasminskaorijentacija 7.3.9. ProcjenapotrebnihinvesticijanapodručjuSrednjebosanskogkantona 7.4. Ovčarstvo 7.4.1. Prednostiinedostaciovčarskeproizvodnje 7.4.2. Proizvodnjamlijeka-sira 7.4.3. Proizvodnjavune 7.4.4. Proizvodnjamesa 7.4.5. Opravdanostproizvodnje 7.4.6. Objektizaovce 7.4.7. Modelusavršavanjapostojećegsojaautohtonepramenke 7.4.8. Bruceloza 7.5. Peradarstvo 7.5.1. Plasmanpilećegmesaikonzumnihjaja 7.5.2. Opispredviđenihulaganjakodproizvodnjepilećegmesa 7.5.3. Objektiiopremazatovpilića 7.5.4. Klaonicazapiliće 7.5.5. Opispredviđenihinvesticijakodproizvodnjekonzumnihjaja 7.6. Uzgojribe 7.6.1. Plasmanribe 7.6.2. Opispredviđenihinvesticijaivisinaulaganja 7.7. Dinamikaiukupnaulaganjaustočarskojproizvodnji2009-2015

8. PČELARSTVO 8.1. Proizvodnimodeli

6162

636363646566666769697374

7474757677787879797980858788898989899091919292939494949596989999101

102103


77

9. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA 9.1. Rashladno-skladišnikapaciteti 9.2. StanjerashladnihkapacitetauBosniiHercegoviniinapodručjuprojekta9.3. Stanjeprimarneproizvodnjevoćaipovrća 9.4. Konkurentnostiopstanakproizvodnjesvježegvoćaipovrćanapodručju9.5. Prijedlogoptimalnogrješenja 9.6. Osnovnipodacioprivrednimdruštvima-prerađivačimanapodručjuprojekta9.7. KratkainformacijaoULOhladnjačama 9.8. Prerada,doradaipakovanješumskihplodovaljekovitogbilja 9.9. Skladištazakrompir 10. PRIJEDLOZI MODELA SAMOODRŽIVE, RADNO-INTENZIVNE PROIZVODNJE NA MALOM POLJOPRIVREDNOM POSJEDU 11. PREGLED STATISTIČKIH PODATAKA I TEMELJNIH POKAZATELJA RAZVOJA PO OPĆINAMA 12. REDOSLIJED AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI ZADATAKA U PROGRAMU RAZVOJA

REZIME PRILOZI

106106106106107107108108111111

112

116

235

236

239


99

UVODZabrinjavajućanezaposlenostradnosposobnogstanovništvakojajepoopćinskimpodacimapribližno

ravnaukupnombrojuzaposlenihnapodručjukantona,direktnoiliindirektnousporavaekonomskirazvoj,otežavapovratakraseljenihlica,usporavaikomplicirapolitičkustabilizacijuregiona,entitetaiBosneiHercegovineucjelini.Sobziromdanijerealnoočekivatidaseuskorijevrijemeponovozaposliznačajnijibrojljudiuoblastiindustrijskeproizvodnje,neophodnojesvupažnjuusmjeritikaiznalaženjumogućnostizaostvarivanjeprihodaunekimgranamapoljoprivrede.Obradivozmljište,kaonajvećiprirodniresurs,svevišepostajenajmanjeiskorištenpriodniresurs,očemunepobitnosvjedočeporažavajućistatističkipodaci.Sdrugestrane,agrokompleksjepostaojedanodnajvećihizvorasvevećegnegativnogdebalansaumeđunarodnojtrgoviniskojrazmjeni.

OvosuglavnirazlozizbogkojihsuREZ–RegionalnarazvojnaagencijazaregijuCentralnaBiHiopćineodlučilida izradeProgram razvoja poljoprivrede na području dvanaest (12) općina Sred-njebosanskog kantona za period 2009-2015 godine.Dabipristupilirealizacijitakosloženogzadatka,zaključilisuugovoroizradiProgramarazvojasaFederalnimzavodomzapoljoprivreduSarajevokaostručnominstitucijomkojajejošod1995.godineprisutnanapodručjukantonaprojektaikojamože,naosnovurealnoguvidaustanje,ponudititrenutnomogućepravcerazvojapoljoprivredeupostojećemagrarnomambijentu.

FederalnizavodzapoljoprivreduSarajevojekoncipraoanketniupitnik.Općinskeslužbesuproveleanketiranjenaterenu.Naonovuanalizeprikupljenihpodataka,pridizajniranjuProgramarazvoja,kaopolaznaosnova,određenisuobavezujućikriteriji:

dapostojeodgovarajućeprirodneidrugepogodnostizapredloženuproizvodnju,•dajeproizvodnjatržišnointeresantnanadomaćemiinostranomtržištu,•dajeprofitabilna,•dajeprvenstvenoradnointenzivna,štoznačidazapošljavavećibrojradnika,•da se stvoreodgovarajući uslovi za zapošljavanjevećegbroja radnikakoji sunepovratno izgubili•radnomjestouindustriji,dapostojimogućnostprerade(smrzavanje,sušenje,konzervisanje)utržišnointeresantneproizvode,•daomogućiosposobljavanjeovogsektorazaprofitabilnotržišnoprivređivanje,•da se omogući racionalno korištenje stimulativnih finansijskih sredstava kroz njihovo usmjerenje•samonamodeleprofitabilneproizvodnje,daseomogućiaktiviranjeprocesazapošljavanjauagrarnojprivrediinjihovposredanuticajnaostale•oblastizapošljavnja.

Neophodni preduslovi za uspješnu implementaciju Programa razvoja

Zajednosanosiocimavlastinalokalnom,kantonalnom,federalnomidržavnomnivou,sviserelevantnifaktorimorajupobrinutizastvaranjenovogambijenta–kakobisezaustavilarecesijaupoljoprivredi.Noviambijentbinakantonalnomnivou,poredostalog,podrazumjevaoiformiranjepoljoprivrednihstručnihslužbi(savjetodavna,izvještajno-prognozna,uzgojno-selekcijskaidr.).Oveslužbesemoguracionalnoorganizovatiporegionalnom,anepoteritorijalnomprincipu.Njihovaulogaurazvojusektoradugoročnogledano jeneupitna.Realno jeočekivatida senakonuređenjaambijentadesimasovnijeuključivanjepoljoprivrednihdomaćinstavauorganizovanuproizvodnjuodkojesemožeživjeti.Nakonovogbiseišlouosposobljavanjepoljoprivrednogsektorazaprofitabilnotržnoprivređivanje.

Organizacije poljoprivrednika Jedanodosnovnhpreduslovazauspješnuproizvodnjuvećihkoličinapljoprivrednihproizvodaza

tržištejesteefikasanoblikorganizacijevelikogbrojasitnihproizvođača.Udugotrajnojpraksivećegbroja

10


10

razvijenihevropskihdržava(Austrija,Italija,Španija,Francuskaidr.)pokazalosedasupoljoprivrednezadrugenezamjenjivoblikudruživanjavećegbrojasitnihpoljoprivrednihproizvođačauproizvodnjivećihkoličinapoljoprivrednihproizvodanamjenjenihtržištuiprerađivačkimkapacitetima.SasvimjesigurnodajeodgovarajućioblikpoljoprivrednezadrugeinapodručjuSrednjebosanskogkantonaudugoročnojprogramiranojproizvodnjimlijeka,mesa,voća,povrćaidrugihpoljoprivrednihproizvodanamjenjenihtržištu iprerađivačkimkapacitetimanajbolji inajkorisnijinačinorganizovanjasitnih poljoprivrendihproizvođača.

Zbogprostorneudaljenosti,konfiguracijeterena,razuđenostinaseljenogpodručjakantona,racionalnobibiloporedpostojećihpoljoprivrednihzadrugaformiratiodređenibrojnovihpoljoprivrednihzadrugaiudruženjapoljoprivrednikanateritorijalnomprincipu.

Posebnosuizraženepotrebezaformiranjemnovihoblikaorganiziranjapoljoprivrednikaupodručjimagdjenepostojetakveorganizacije.

Imajućiuvidu,dajevećinapoljoprivrednikaumaterijalnimproblemima,atojeposebnoizraženokodpovratnikakojisuvećinombezstabilnihizvoraprihodaibezznačajnijepomoćilokalnezajednice,neophodno je u početnoj fazi obezbijediti kompletnu stručnu i materijalnu potporu za formiranje imaterijalno-kadrovsko osposobljavanje novih asocijacija poljoprivrednika. Isto tako, neophodno jeobezbijediti pomoć zamaterijalno-kadrovsko osposobljavanje postojećih asocijacija poljoprivrednika,s obzirom da neke od postojećih asocijacija ne obavljaju svoju osnovnu djelatnost u okviru realnihmogućnostiipotreba.

Za osposobljavanje postojećih i formiranje novih asocijacija poljoprivrednika treba koncipiratikantonalni program, sa osnovnim ciljem da se obezbijede povoljni preduslovi za stabilan razvojpoljoprivredeiekonomskusigurnostpoljoprivrednika.

Programom treba predvidjeti podizanje poljoprivrednih centara, poslovno-proizvodnih objekata zasnabdjevanjepoljoprivrednikasvimvrstamareprodukcijskihmaterijala,prihvatproizvodaiobezbjeđenjeodređenevrsteprerade,privremenoskladištenjeipripremuzatržište.Uokvirupoljoprivrednihcentaratrebadaseobezbijedistručnaslužbazapotreberazvojapoljoprivredeipoljoprivrednika.Uprilogujeprikazantlocrtpoljoprivrednogcentraurazmjeri1:100kojibimogaoposlužitikaoracionalnimodel.

Realizacija navedenih zadataka počinje izvedbenim investicionim projektima za pojedine oblastiprimarneproizvodnjeipreradepoljoprivrednihproizvoda.Tiprojektibiumaterijalnomsmislutrebalida imaju izravnu potporu općina, kantona i Federacije BiH, čime bi se projekat planski i smišljenorealizovao.

Zbog toga je realno očekivati da će realizacija ovoga Programa razvoja osjetno smanjiti brojnezaposlenih i nedovoljno zaposlenih i tako na najbolji i najracionalniji način doprinijeti bržem istabilnijemekonomskomrazvojupodručjaprojektaiBosneiHercegovineucjelini.

Zaočekivati jeda se incijativaREZ-Regionalne razvojneagencije iopćinaSBKnećezaustavitina raealizaciji samo ovoga Programa.Odluke koje će donijeti organi lokalne uprave i kantona trebadapokrenusredstva,energijuipripremneputevekojićedovestidorealizacijenovihciljevausektoruagrara.


1111

1. ANALIZA PRIRODNIH USLOVA

1.1. Klimatske karakteristike područja projekta

PovišegodišnjimmeteorološkimpodacimasemožezaključitidanapodručjuSBKvladasemihumidnaihumidnaklimaštose,sastanovištabiljneproizvodnje,možesmatratirelativnopovoljnim,naravno,uzodređeneograničavajućefaktore.

Analiza meteoroloških parametara sa stanice u Bugojnu, (1996-2005)1 i 1961-1990 pokazujesljedeće:

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 9,8 • 0C (10-godišnji prosjek).Uporastu je za 1,0 0Cupoređenjusaperiodom1961-1990,Godišnjakoličinapadavina iznosi853,4 l/m• 2 (10-godišnjiprosjek).Uporastu je za 26,4 l/m2upoređenjusaperiodom1961-1990aliseiskazujeuglavnomuIXiXImjesecu.Temperaturnaamplitudajejakovisoka,čak64,7• 0C(10-godišnjiekstrem),Maksimalnavisinasniježnogpokrivačau2005.godini:49cm(IIImjesec),•Maksimalnavisinasniježnogporivačau2006.godini:19cm(IIImjesec),•Maksimalnavisinasniježnogpokrivačau2007.godini:27cm(XIImjesec),•Trajanjesijanjasunca:1.796,7sati(4-godišnjiprosjek),•Relativnavlažnostzraka:74,4%(5-godišnjiprosjek),•Oblačnost:6,26desetina(5-godišnjiprosjek),•Bezmrazniperiod:165dana(30-godišnjiprosjek),•Srednjidatumpojavemraza:posljednji14.IViprvi2.X(30-godišnjiprosjek),•Ekstremnidatumpojavemraza:posljednji17.Viprvi16.IX(30-godišnjiprosjek).•Sumapadavinaunajtoplijatriljetnamjesecaje187,4l/m• 2,čimeseiskazujemanjakpadavinaod112,6l/m2(10-godišnjiprosjek),Septembarjesavišepadavinanegoštojeoptimalno(10-godišnjiprosjek106,8l/m• 2).

1.2. Zemljišni resurs

Zemljišni resurs je sigurno najznačajniji prirodni resurs. Kada se jednom trajno izgubi postajei neobnovljiv resurs. Jasno je da se raspoloživo poljoprivredno zemljištemora sačuvati i koristiti nanajboljimogućinačin.

1.2.1. Oranice

Kadajeriječooranicamanakojimajemogućeorganizovatibiljnuproizvodnju,situacijajesljedeća:Osnovnitipovizemljištakojisusanagibomdo8°ilineznatnoviše:•a)Eutričnikambisol:31.827haili56,5%,b)Aluvijalnaialuvijalo-diluvijalnaoglejenatla:23.238haili41,2%,c)Pseudoglejobronačni:1.266haili2,3%.ŠestopćinaSBK(Travnik,Jajce,Bugojno,DonjiVakuf,KiseljakiGornjiVakuf)raspolažusacca75•%oraničnihpovršina.Bonitetnekategorije zemljišta (I, II, III, IVa)koje supovoljneza ratarskuproizvodnju, zauzimaju•ukupno10-11.000ha, s timda jenajveća zastupljenost III, IVa, II klategorije, dok je I kategorijazastupljenasasvega1-1,5%.Vlasničkastrukturaoranicajeslijedeća:•a)privatnovlasništvo96,5%,b)državnovlasništvo3,5%.

1Prilog

12


12

1.2.2. Livade i pašnjaci

ČetiriopćineSBK(Travnik,GornjiVakuf,JajceiBugojno)raspolažusapreko70%livada.•TriopćineSBK(Travnik,JajceiGornjiVakuf)raspolažusacca60%pašnjaka.•Livade:35.349ha,•Pašnjaci:25.338ha.•

Graf 1/1. Struktura važnijih zemljišnjih površina po općinama


1313

2. VOĆARSKA PROIZVODNJA

Uvod

Osnovnicilj je realizacijaprogramaproizvodnje jagode,maline,kupine iborovniceod jagodastihvrstatešljive,trešnje,višnje,kajsije,jabukeikruškeoddrvenastihvoćnihkultura.Jedanodbitnihciljevajedasepokrenerobnaproizvodnjavoćaudvasubregiona:

a)Subregion„A“:Busovača,Vitez,NoviTravnik,Kiseljak,FojnicaiKreševo.b)Subregion„B“:GornjiVakuf,DonjiVakuf,Travnik,Bugojno,JajceiDobretići.

Odostalihbitnihciljevakojetrebaispunitinavodimosljedeće:

Aktiviranjeobradivogzemljištakojesesadanedovoljnoineadekvatnokoristi,uzprimjenuintenzivne•proizvodnjedrvenastihijagodastihvoćnihvrsta;Zapošljavanjepoljoprivrednihproizvođačanavlastitomimanju,uzangažovanjecijeleporodice;•BržiistabilnijiekonomskirazvojSrednjebosanskogkantona;•Povećanjematerijalneosnovenosilacaproizvodnjeizadrugakaoorganizatoraproizvodnje;•Razvijanjekooperantskihodnosanaprostorudijelovanjaodređenezadrugeilidrugogsubjektakojise•bavirazvojemvoćarskeproizvodnjeuprimarnomkompleksuilipreradi;

2.1. Zahtjevi kontinentalnih voćnih vrsta u odnosu na položaj, ekspoziciju i nadmorsku visinu

Za većinu voćnih vrsta, prije zasnivanja proizvodnih zasada, važno je pravilno odabrati položaj,ekspozicijuinadmorskuvisinu,jerseusuprotnom,bezobziranaprovedenemjereagropomotehnikeizaštiteodbolestiištetočinanemoguočekivativisokiproizvodnirezultati.Jabuka,kruška,šljiva,višnjai trešnja imaju određene zahtjeve u odnosu na izbor položaja.Najbolji su osvijetljeni južni položaji,a najmanje pogodni sjeverni. U većini poznatih proizvodnih reona jabuka daje najbolje rezultate nasjevernimekspozicijamaituostvarujevisokeprinoseidobarkvalitetplodova.

Blagejužnepadinepogodujuzagajenjejabukeikruške,doksešljivamožeuspješnogajitinaneštostrmijimterenima.

Nagibterenaimatakođeruticajnaosvijetljenost,količinuvlage,mogućnostmehanizovaneobradeinapojavuerozije.

Uspješnosegajevoćnizasadinanagibuod3-5%.Zavećeplantažnezasadejabuke,kruške,šljiveravniterenisuidealni,jerseintenzivnaproizvodnjananjimanajboljemožeorganizovatiisprovoditi.Međutim,ravnepovršinemoguimatiponekadinegativanuticaj,jerseuslabijeprovjetrenimkotlinamačešće javljajumrazevi a i visok nivo podzemne vode ima negativne posljedice, jer utiče na visinuprinosa,redovnostrađanjatedugovječnostzasada.Većinadrvenastihvoćnihvrstanajboljeuspijevananadmorskimvisinamaod300-400m, gdje je raspored padavina u tokuvegetacije zadovoljavajući, arelativnavlažnostzraka70-80%.Trebanapomenutidaseizborunavedenihfaktoratrebaposvetitivećapažnja,naročitoizrazlogaštoćekontinentalnevoćnevrsteostatinaodređenomprostoru(mjestu)15,20ili30godinaištoseučinjenegreškenemogulakoispraviti.

Jagodu treba forsirati uz rječne tokove, na plodnim i provjetrenim lokacijama, pomogućnosti od300do800metaranadmorskevisine,štoodgovaraimalini,doksaborovnicomtrebaićinaprostoreod1.000-1.200mnadmorskevisine,gdjeuspijevajuidivljeforme.

2.1.1. Zahtjevi kontinentalnog voća u odnosu na kvalitet i osobine zemljišta

Većinavoćnihvrstaimaodgovarajućezahtjeveuodnosunakvalitetiosobinezemljišta.Zemljištejevrlobitanfaktorzapostizanjevisokihistabilnihprinosa.

Tokomeksploatacijemogućega jepopravljatiprimjenomrazličitihagrotehničkihmjera, (čišćenje,

14


14

nivelisanje, đubrenje, obrada, odvodnjavanje, navodnjavanje, kalcifikacija, i dr.).Kod raznih tipova iosobinazemljištastručnjacinaterenućevoditibrigudaprilikomizboralokacijeidonošenjaodlukeotomeštoćesegdjesaditinebudegrešaka.Izovihrazlogasepreporučujeuzimanjeuzorakazemljištanahemiskuanalizu,naosnovukojećeseodreditipotrebezemljištazastajnjakomimakroelementima,kojejepotrebnoprilikompripremezemljištadodati,premazahtjevimaodređenevoćnevrste.

TakonaprimjerborovnicatražiobezbjeđenjepHvrijednostiod4,3do4,8,štosekorištenjemborovihiglica,treseta,strugotinadrveta,stajnjakaipiljevinemožepostići.

2.1.2. Putna mreža i komunikacijska povezenost sa prihvatno-prerađivačkim kapacitetima, vodni tokovi i mogućnost navodnjavanja

Putna mreža i komunikacijska povezanost su vrlo važan faktor za normalno odvijanje procesaproizvodnjesvihvoćnihvrstakojećesegajitinaprostoruSrednjebosanskogkantona.Prijesvega,toseodnosinaprijevozsadnogmaterijala,repromaterijala,ambalažeplodovaizaobavljanjestručnepomoćinaterenu.Tamogdjesuputeviloši,plodovivoćatrpemehaničkaoštećenjatokomtransporta,panemogubitiiskorištenizasvježupotrošnjuilisušenje,većsemorajukoristitizaraznevidovetopleprerade.Zatoproizvodnezasadetrebakoncentrisatiuzdobruputnumrežuistalnoraditinapoboljšanjuunutrašnjegivanjskogtransporta,održavanjempostojećemrežeputevaiizgradnjomnovih,kakobisesirovinaštobržeprevoziladokapacitetazapreradukojisulociraniublizinivoćnihzasada.

MrežaregionalnihputevauSrednjebosanskomkantonujevrlorazvijena,takodaodSarajeva,prekoKiseljaka,Busovače,Viteza,Travnika,padoBugojna,GornjegiDonjegVakufa,JajcaiDobretićanijeteško doći dobrim asfaltnim putem. Sva navedena i druga mjesta povezana su asfaltnim i lokalnimputevima,takodapostojevrlodobriuslovizaproizvodnjuiprevoznapodručjucijelogkantona.

Ukolikosepodignuintenzivnivoćnizasadi,potrebnojeobezbijeditidovoljnukoličinuvodetokomvegetacije koja će se koristiti iz niza postojećih vodotokova rijeka, potoka ili akumulacija.Na širemprostoruegzistiravišerijeka:Lašva,Vrbas,Lepenica,kaoiniznjihovihpritoka,trajnogilisezonskogkaraktera.

Danasjezbogglobalnepromjeneklime(visoketemperature,smanjenevlageuzrakuitd.),potrebnogotovousvimvoćnimzasadimazavrijemevegetacijeobezbjeditisistemzanavodnjavanje„kappokap“,kakobiseproizvodnjavoćamoglanormalnoodvijatibezrizika.

2.1.3. Anketiranje potencijalnih proizvođača i stručni pregled područja

Dabisekvalitetnosnimilosadašnjestanjenaterenu,potrebnojeobavitianketiranjepotencijalnihproizvođačausvakojopćini.Ovimćesedobitirealnaslikaoželjama,stanjuimogućnostimasvakogdomaćinstvakojeseželibavitirobnomproizvodnjomvoća.Analizomupitnikasužavaseširikrugnaoneproizvođačekojiimajuvećinuuslovazabavljenjeproizvodnjomvoća.Toseuglavnomodnosinaposjedovanjekvalitetnogzemljišta,mehanizacije,odgovarajućeradnesnage,stočnogfondaidrugo.

Dabisenacijelojteritorijikantona(12općina)stekaobližiuviduambijentalnostanje,potrebanjeizlazakeksperatazavoćarstvoizaštitubiljakanateren,zajednosastručnjacimakojiradenaodređenomprostoru.Ovdjeseprijesvegamislinapravilnuprocjenu,zatimnapravilanizborsorti,lokacijuidrugefaktorebitnezauspješnoodvijanjeproizvodnjeipreraduvoća.Sručnjakzazaštitubiljakaupodručjuširenjasadnješljivetrebaprocijenitizaraženostpodručjašarkomilinekomdrugombolestikojamožebitilimitirajućifaktorzauspješnuproizvodnjuvoća.

2.1.4. Uređenje i priprema zemljišta

Dabiseparcelazavoćnjakpripremila,potrebnojenavrijemeikvalitetnoobavitisljedećeradove:

Obavitikrčenjeprethodnevišegodišnjekultureiiznijetibiljnedijelove,kaoštosukorijenje,kameni•ostalo,vanparcele.Ukolikojeparcela(krčevina)diošumskogprostora ili je tubiostarivoćnjak,sljedećedvijedotri•


1515

godine treba gajiti okopavine i vršiti zelenišno đubrenje (djetelinsko-travnom smjesom) koja se ucvjetanjuzaorava.Uništavatikoroveupotrebomherbicida(nabaziglifosata),teobradomilifrezanjemnajmanjemjesec•danaprijesadnje.Ravnanjeterenabuldožerskomdaskomtakodanaparcelinebudeuvala(depresija).•Nastrmimterenimapreko5%nagibatrebapribjećiizraditerasaisadnjuobavitipoizohipsama.•Obavitimeliorativnođubrenjeunošenjemorganskemaseuvidudobrozgorjelogovčijegiligoveđeg•stajnjakapremahemijskojanaliziili40-60t/ha,kaoimineralnogđubrivaNPK10:20:30ukoličiniod800-1.000kg/ha.Akopostojipotrebapopravkekiselostitrebaizvršitikalcifikaciju.•Obaviti površinsku obradu (dublje oranje) najmanje mjesec dana pred sadnju voćnjaka sa teškim•gusjeničaromilijačimtočkašemnadubini40-50cm,aakotonijemoguće,obavitiručnokopanjerupa.Tamogdjeudijelovimaparceleimakamenatrebakoristitipodrivač(žizelu),radiuklanjanjaistog.•Udijeluparcelegdjećesesaditijagodazemljištemorabitiusitnjenoibezvećegkamena,jerćese•postavljatiPVC-folija.Zazasadeborovnicetrebaobezbijeditisvježistajnjak,piljevinu,treset,boroveiglice,šišarikečetinara,•šumskihumuskakobiseobezbijedilaodgovarajućakiselost(pH4,3-4,8),potrebnazanormalanrastiplodonošenje.

2.2. Organizacija teritorije, razmjeravanje sadnih mjesta i plan sadnje

Kadajeparcelapooranaiizfrezana,određujesepravacredovazasadnjuvoćnjaka.Akosepoložajmožebirati, onda sunajbolji pravci redova sjever– jug ili istok– zapad, jer se timenajboljekoristisunčevasvijetlostinedolazidozasjenjivanja.Naugluparceletrebaodreditipraviugao,apomoćunjegasenadužiniiširiniparcelenanosetačkepružanjaredovapomoćukraćihkočića.

Razmaciizmeđuredovasukodjabukeikruške3-4m,kodtrešnje3-4makodšljivenadžanarici4m,dokjekodslabobujnihpodlogarazmakkodšljive3m.Kodjagodesenafolijisadedvijetrake,jednaoddruge20-30cmaširinafolijeje120-130cm.

Borovnica se sadi između redova na razmaku 2,5 m. Nakon određivanja i obilježavanja redova,obilježavaju se sadnamjestapremazahtjevimaodređenevrste.Poslije sadnjeu svakomzasadu trebauraditiskicu(plan)zasadasarasporedomredovaisortinaparceli.Ucrtavajuseputeviuparceliiostaveseprostoriod3-4metrapriulaskuiizlaskuizparceleradilakšegradamašinauvrijemeobradeizaštitezasadaodbolestiištetočina.

2.3. Izbor sadnog materijala, sortiment i potrebne količine sadnica

Zazasnivanjenovihvoćnihzasadatrebakoristitijednogodišnjerazgranateilinerazgranatesadnice.Prinabavcitrebavoditiračunaomjestugdjejesadnimaterijalproizveden,kaoiosortamaipodlogamakoje su korištene kod proizvodnje. Za prostor općina Srednjebosanskog kantona trebalo bi uzimatisadnicerenomiranihrasadnikalociranihukontinentalnomdijeluBiH,kojesuadaptiranenasličnuklimui zemljište. Uz sadnimaterijal treba tražiti odgovarajuću dokumentaciju (uvjerenje o sortnoj čistoći,kvalitetu, te o zdravstvenom stanju, kao i deklaraciju). Prilikom preuzimanja većih količina sadnica,stručnolicemoravoditiračunadaslučajnonebismounijelizaraženmaterijal(rakkorijena,bakterijskupalež–Ervinia amilovora l.ilišarkušljive).Jednaodnavedenihbolestizastupljenauzasaduuvećemprocentumožebitilimitirajućifaktorzauspješnuproizvodnjuvoća.

16


16

VRSTA: SORTA: PODLOGA:

Jagoda

MarmoladaArosaMayaCleryiRaurica

živićili„frigo“sadnica

Malina WillametteMeeker izdanak

Kupina

ThornfreeČačanskabestrnaDžamboLohness

izdanak

Borovnica

BerkleyBluecropBluereyCovilleHerbert

izdanak

Jabuka

ArkšamGalaSamaredBreburnAjdaredElstarJonagoldGrenysmithZlatnidelišes-Rajnders

M-9M-26iMM-106

Šljiva

ČačanskarodnaČačanskanajboljaČačanskaljepoticaStenleyValjevkaAženka707

Džanarika

Kruška

ViljamovkaButiraSantaMarijaKonferensAleksandarLukasCitronka

SijanaciposrednikMA-dunjaMA-dunjaMA-dunjaMA-dunjaMA-dunja

Višnja

OblačinskaRubinLotovaŠumadinkaRexelliKeleris

IzdanakGizelaG-677PrunusaviumPrunusaviumPrunusavium

Trešnja

SjuVanBingStelaLapinsBurlatSammitRegina

DivljatrešnjaGizelaG-3,G-5,G-6ICOLT

KajsijaKečkemetskaružaMađarskanajboljaPrekoče

DžanarikaDžanarikaGizela

Tabela 2/1. Prijedlog sorti i podloga za podizanje voćnih zasada


1717

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Tabe

la 2

/2.

Preg

led

potre

bnih

kol

ičin

a sa

dnog

mat

erija

la za

real

izac

iju sa

dnje

voć

nih

zasa

da u

subr

egio

nu „

A“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

18


18

Predviđenekoličinesadnogmaterijala(Tabela2/2.iTabela2/3.)mogućejeobezbijeditiurenomiranimrasadnicimaFBiHito:

JagoduurasadnikuPZ„PrvaBrazda“-Čelići„Heko“Bugojno.•Malinu i kupinu u rasadnicimaZZ „Poljopromet“DonjiVakuf, PZ „PrvaBrazda“-Čelić, „Heko“•Bugojnoi„Rubus“Sapna.Borovnicuurasadniku„Heko“Bugojno.•Jabuku, krušku, šljivu, trešnju, višnju i kajsijumoguće je nabaviti u rasadnicima „Voćni rasadnik•Srebrenik“,„Poljokomerc“Kiseljak,ZZ„Visoko“,„Dominant“Čapljina,„Agrostenly“idr. Kada je riječ o kvalitetu i zravstvenom stanju obavezno dati prednost rasadnicima koji su pod

stručnomkontrolom,jersortnočistizdravsadnimaterijaljedanjeodbitnihfaktorazapostizanjeuspjehauproizvodnjisirovineodvoća.


1919

Tabe

la 2

/3.

Preg

led

potre

bnih

kol

ičin

a sa

dnog

mat

erija

la za

real

izac

iju sa

dnje

voć

nih

zasa

da u

subr

egio

nu „

B“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

Tabe

la 2

/4. D

inam

ika

podi

zanj

a vo

ćnih

zasa

da u

ha

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne u

subr

egio

nu „

A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

280.000

280.000

320.000

360.000

320.000

320.000

320.000

2.200.000

Malina

168.000

182.000

182.000

182.000

168.000

210.000

210.000

1.302.000

Kupina

23.331

19.998

19.998

16.665

19.998

16.665

16.665

133.320

Borovnica

40.000

44.000

44.000

32.000

36.000

40.000

56.000

292.000

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

11.420

14.846

15.988

15.988

12.562

15.988

13.704

100.496

Jabuka

30.300

24.240

24.240

24.240

30.300

24.240

24.240

181.800

Kruška

7.616

5.712

5.712

1.904

3.808

1.904

1.904

28.560

SVE

GA

:56

0.66

757

0.79

661

1.93

863

2.79

759

0.66

862

8.79

764

2.51

34.

238.

176

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5

20


20

Napomena:Prilikom raspoređivanjaproizvodnje jagodastihvoćnihvrstapoopćinamadošlo sedoodređivanjaučešćaito:

područjeopćineBusovača40%•područjeopćineKiseljak20%iNoviTravnik20%•područjeopćineFojnica10%iVitez10%•

Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćapoopćinamaučešćejeslijedeće:Busovača30%iKiseljak25%•NoviTravnik10%,Fojnica15%,Kreševo15%iVitez10%•

Proizvodnjasirovinanabazijagodastogvoća,kaoijabučastogikoštičavogvoćabitćenaslonjenanakapacitetzapreradu„Zdravlje“izBusovače.


2121

Tabe

la 2

/5. D

inam

ika

podi

zanj

a vo

ćnih

zasa

da u

hilj

adam

a h

a u

subr

egio

nu „

B“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3

22


22

Napomena: Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinamadošlosedoučešćau%:

GornjiVakuf25%,DonjiVakuf25%,Bugojno30%,Travnik10%iJajce10%.•

Kodraspoređivanjaproizvodnjejabučastogikoštičavogvoća,učešćejesljedeće:GornjiVakuf25%,Bugojno25%,DonjiVakuf25%,Travnik20%iJajce10%.•Proizvedenesirovinenabazijagodastog,jabučastogikoštičavogvoćabitćenaslonjenenakapacitete

zapreradu„Heko“izBugojna,„IMB“-Bugojno,„Biser“Bugojnoiostale.

2.4. Uzgojni oblici i sistemi sadnje

Zajabukuikruškuprimjenitćesegustasadnjasauzgojnimoblikom„vitkovreteno“iuzprimjenu•sistemazanavodnjavanje„kappokap“,teupotrebuarmature(stubovi,žicailetve).Šljiva,višnja,trešnjaikajsijagajitćeseposistemujednoredogšpalira,auzgojnioblikćebitivitko•vretenoipoboljšanapiramida.Primjenitćesesistemzanavodnjavanje„kappokap“;JagodećesegajitinaPVCfoliji,udvorednojsadnji,sa„frigo“sadnicama(juli-avgust),iuzprimjenu•sistemazanavodnjavanje„kappokap“ispodfolije,Malinaćesegajitiposistemujednorednogšpalirasa2žiceistubovima,tesa6paralelnihžicakoje•idukrozletve(zasortuMeeker),Borovnicaćesegajitiposistemujednorednogšpalira.•

2.5. Održavanje zasada do roda

Uokviruodržavanjazasadavoćauprvetrigodineilidorodaprimjenitćeseslijedećeoperacije:

Uzgojnarezidbasaciljemformiranjaodgovarajućegoblikakrošnje,•Primjenarazličitihpomotehničkihmjeraizahvatanakrošnji,•Zelenarezidbautokuljetakaokorektivnamjerauklanjanjasuvišnihprirasta,•Redovnaobradarednogprostora,okopavanjemiprimjenomherbicida,•Međuredniprostorujabuke,kruške,šljive,trešnjeikajsijebitćezatravnjenikositćesemulčerom,•Uzasadimamaline,kupineiborovniceprimjenitćesesistemobrade• jalovi ugaruzčestofreziranje,Redovno đubrenje zasada NPK đubrivima preko zemljišta i folijarno preko lista, a kod jagode i•borovniceikristalonima,Redovnazaštitazasadaodbolestiištetočinatokomvegetacije,•Postavljanjesistemazanavodnajvanjeisistemaprotivgradnezaštite,•Ostaliradovikojićesepojavititokomperidapripremazarod.•


2323

Tabela 2/6. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 340 ha od jagodastog voća u punoj rodnosti za subregion „A“

Voćnevrste

Prinos ukg/ha

Cijena u KM/kg ploda

Proizvodnja kg

Vrijednost proizvodnje

KM

Troškoviproizvodnje

KM

Dobit KM

Jagoda 15.000 1.20 750.000 900.000 180.000 720.000Malina 15.000 1.50 3.000.000 5.400.000 1080.000 4.320.000Kupina 25.000 1.50 1.250.000 1.875.000 375.000 1.500.000Borovnica 15.000 3.60 600.000 2.760.000 432.000 1.728.000UKUPNO: 5.600.000 10.335.000 2.067.000 8.268.000

Tabela 2/7. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 222,5 ha od jabučastog i koštičavog voća u punoj rodnosti za subregion „A“

Voćnevrste

Prinos ukg/ha


Proizvodnja kg


KM


KM

Dobit KM

Trešnja 16.000 1.80 200.000 360.000 72.000 288.000Višnja 20.000 1.50 100.000 150.000 30.000 120.000Kajsija 20.000 1.00 200.000 200.000 40.000 160.000Šljiva 20.000 0.60 2.500.000 1.500.000 300.000 1.200.000Jabuka 30.000 0.80 1.800.000 1.440.000 288.000 1.152.000Kruška 30.000 1.00 300.000 300.000 60.000 240.000

UKUPNO: 5.100.000 3.950.000 790.000 3.160.000

Usubregionu“A“,ukomesuopćineBusovača,NoviTravnik,Vitez,Kiseljak,Fojnica iKreševo,očekujesena340hajagodastogvoćaproizvodnjasirovineupunomroduoko5.600.000kgdokćeuistojregijiproizvodnjajabučastogikoštičavogvoćabitioko5.100.000kg.Odobjegrupevoćnihvrstamožesepremadanašnjimcijenamaočekivatiostvarenadobitod11.428.000KM.

Tabela 2/8. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit na 261 ha jagodastog voća u punoj rodnosti za subregion „B“ za period 2009-2015 godine

Voćnevrste

Prinos ukg/ha


Proizvodnja kg


KM


KM

Dobit KM

Jagoda 15.000 1,20 825.000 990.000 198.000 792.000Malina 15.000 1,80 1.395.000 2.511.000 502.200 2.008.800Kupina 25.000 1,50 1.000.000 1.500.000 300.000 1.200.000Borovnica 15.000 3,60 1.095.000 3.942.000 788.400 3.153.600UKUPNO: 4.315.000 4.315.000 8.943.000 1.788.600 7.154.400

24


24

Tabela 2/9. Očekivani obim proizvodnje, vrijednost i dobit ostvareni na 157 ha jabučastog i koštičavog voća u punoj rodnosti za subregion „B“ za period 2008-2015 godine

Voćnevrste

Prinos ukg/ha


Proizvodnja kg


KM


KM

Dobit KM

Trešnja 16.000 1.80 - - - -Višnja 20.000 1.50 - - - -Kajsija 20.000 1.00 - - - -Šljiva 20.000 0.60 1.760.000 1.056.000 211.200 844.800Jabuka 30.000 0.80 1.800.000 1.440.000 288.000 1.152.000Kruška 30.000 1.00 270.000 270.000 54.000 216.000UKUPNO: 3.830.000 2.766.000 553.200 2.212.800

Ukupnaproizvodnjausubregionima„A“i„B“kretalabiseupunojrodnostizajagodastovoćeoko9.915.000kg.Ukupnaproizvodnjakoštičavog i jabučastogvoćazaobasubregiona kretalabiseoko8.930.000kg.Poodbitku troškovaproizvodnjeupunoj rodnostiza jagodičasto,koštičavo i jabučastovoćezaobaregiona„A“i„B“mogućejeostvarenjedobitiod20.795.200KM.

2.6. Predračuni troškova podizanja voćnih zasada sa pripremom zemljišta

Unarednimtabelamadatisupredračunitroškovazapodizanjevoćnihzasadasapripremomzemljištazadrvenasteijagodastevoćnevrste:


2525

Tabela 2/10. Predračun troškova podizanja zasada jabuke sa pripremom zemljišta za 1 ha

Redni broj Vrsta radova i materijala Jedinica

mjere

Po 1 ha

Količina Cijena u KM

Ukupno u KM

I.ANALIZAZEMLJIŠTA uzorak 4 50.00 200.00II.MATERIJAL

1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 40.000 0,03 1.200,002. NPK10:20:30 kg 1.000 200,00 2.000,003. Herbicidi l 10 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50 12,00 600,005. Sadnicejabuke kom. 3.030 3,50 10.605,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 3.030 0,50 1.515,007. Koljezaobilježavanjesadnihmjesta kom. 150 0,50 75,008. Koljeuzsadnice kom. 3.030 0,80 2.424,009. VezivoPVC kom. 10 10,00 100,0010. Žicazanaslon kg 480 1,70 816,0011. Stubovizanaslondrveni kom. 820 12,00 9.840,0012. Letvezanaslon kom. 3.030 2,00 6.060,00

13. Sistremizavodu„kappokap“sapumpom kom. 1 6.500 6.500,00

14. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00SvegaII(1-14) 70.535,00III.MAŠINSKIRAD15. Dubokooranje Rs. 12,0 30,00 360,0016. Tanjiranje Rs. 8,0 30,00 240,0017. Frezanje Rs. 10,0 30,00 300,0018. Razniprevozi Rs. 6,0 30,00 180,0019. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 8,0 30,00 240,0020. Kopanjerupazanaslon Rs. 8,0 30,00 240,0021. Kopanjerupazazaštituodgrada Rs. 6,0 30,00 180,00

Svega III (15-21) 1740,00IV.LJUDSKIRAD22. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 5,0 35,00 175,0023. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0024. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 4,0 35,00 140,0025. Postavljanjearmature Rd. 8,0 35,00 280,00

26. Postavljanjesistemazavoduiprotivgradnezaštite Rd. 12,0 35,00 420,00

27. Razniutovariiistovari Rd. 3,0 35,00 105,0028. Stručninadzor 300,00V. Svega (22-28) 1.770,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 74.245,00

26


26

Tabela 2/11. Predračun troškova podizanja zasada kruške sa pripremom zemljišta za 1 ha

Rednibroj Vrsta radova i materijala Jedinica mjere

Po 1 ha

Količina Cijena u KM Iznos u KM

ANALIZAZEMLJIŠTA uzorak 4 50.00 200.00II.MATERIJAL

1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 40.000 0,03 1.200,002. NPK10:20:30 kg 1.000 200,00 2.000,003. Herbicidi l 10 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50 12,00 600,005. Sadnicekruške kom. 1.904 3,50 6.664,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 1.904 0,50 1.515,007. Koljezaobiljež.sad.mjesta kom. 150 0,50 75,008. Koljeuzsadnice kom. 1.904 0,80 2.424,009. VezivoPVC kom. 10 10,00 100,0010. Žicazanaslon kg 480 1,70 816,0011. Stubovizanaslondrveni kom. 820 12,00 9.840,0012. Letvezanaslon kom. 1.904 2,00 6.060,00

13. Sistremizavodu„kappokap“sapumpom kom. 1 6.500 6.500,00

14. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00

Svega II (1-14) 66.594,00III.MAŠINSKIRAD15. Dubokooranje Rs. 12,0 30,00 360,0016. Tanjiranje Rs. 8,0 30,00 240,0017. Frezanje Rs. 10,0 30,00 300,0018. Razniprevozi Rs. 6,0 30,00 180,00

19. Mašinskokopanjerupasasadnicama Rs. 8,0 30,00 240,00

20. Kopanjerupazanaslon Rs. 8,0 30,00 240,00

21. Kopanjerupazazaštituodgrada Rs. 6,0 30,00 180,00

Svega III (15-21) 1.740,00IV.LJUDSKIRAD

22. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 5,0 35,00 175,00

23. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0024. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 4,0 35,00 140,0025. Postavljanjearmature Rd. 8,0 35,00 280,00

26. Postavljanjesistemazavoduiprotivgradnezaštite Rd. 12,0 35,00 420,00

27. Razniutovariiistovari Rd. 3,0 35,00 105,0028. Stručninadzor 300,00

V. Svega (22-28) 1.770,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 70.304,00


2727

Tabela 2/12. Predračun troškova podizanja zasada šljive sa pripremom zemljišta za 1 ha

Rednibroj Vrsta radova i materijala Jedinica

mjere

Po 1 ha

količina Cijena u KM Iznos u KM

ANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00II.MATERIJAL

1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicešljive kom. 1.142 3,50 3.997,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 1.142 0,50 571,007. Koljezaobiljež.sad.mjesta kom. 100 0,50 50,008. Koljeuzsadnice kom. 1.142 0,80 913,609. VezivoPVC kom. 6 10,00 60,0010. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,0011. Sistemzaprotivgradnuzaštitu kom. 1 28.000 28.000,00



17. Kopanjerupazaprotivgradnuzaštitu Rs. 6,00 30,00 180,00

Svega III (12-17) . 30,00 1.440,00IV.LJUDSKIRAD18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 4 140,0019. Sadnja Rd. 12 35,00 420,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00

21. Postavljanjeprotivgradnezaštite Rd. 8 35,00 280,00

22. Rasturanjestajnjaka Rd. 35 35,00 70,0023. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 35 35,00 35,0024. Stručninadzor 300,00

V. Svega (18-24) 1.315,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 46.946,60

28


28

Tabela 2/13. Predračun troškova podizanja zasada višnje sa pripremom zemljišta za 1 ha

RedBr. Vrsta radova i materijala Jedinica

mjerePo 1 ha

količina Cijena u KM Iznos u KMANALIZAZEMLJIŠTAI. uzorak 4 50.00 200.00

II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicevišnje kom. 832,00 3,50 2.912,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 832,00 0,50 416,00

7. Koljezaobiljež.sadnihmjesta kom. 100 0,50 50,00

8. Koljeuzsadnice kom. 625 0,80 500,009. VezivoPVC kom. 4 10,00 40,0010. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,00





Svega III (12-17) 30,00 1.440,00IV.LJUDSKIRAD18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 3 105,0019. Sadnja Rd. 8 35,00 280,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00


22. Rasturanjestajnjaka Rd. 2 35,00 70,0023. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 1 35,00 35,0024 Stručninadzor Rd. 300,00

Svega V (18-24) 1.140,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 45.098,00


2929

Tabela 2/14. Predračun troškova podizanja zasada trešnje sa pripremom zemljišta za 1 ha


mjerePo 1 ha


II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicetrešnje kom. 625 3,50 2.187,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 625 0,50 312,50

7. Koljezaobiljež.sadnihmjesta kom. 100 0,50 50,00

8. Koljeuzsadnice kom. 625 0,80 500,009. VezivoPVC kom. 4 10,00 40,00

10. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,00


Svega II (1-11) 41.489,50III.MAŠINSKIRAD

12. Dubokooranje Rs. 12,00 30,00 360,0013. Tanjiranje Rs. 8,00 30,00 240,0014. Frezanje Rs. 10,00 30,00 300,0015. Razniprevozi Rs. 6,00 30,00 180,00




18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 3 105,00

19. Sadnja Rd. 8 35,00 280,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00


22. Rasturanjestajnjaka Rd. 2 35,00 70,00

23. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 1 35,00 35,00

24. Stručninadzor 300,00Svega V (18-24) 840,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 43.969,50

30


30

Tabela 2/15. Predračun troškova podizanja zasada kajsije sa pripremom zemljišta za 1 ha


mjerePo 1 ha


II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,003. Herbicidi l 10,00 80,00 800,004. Zemljišniinsekticidi kg 50,00 12,00 600,005. Sadnicekajsije kom. 625 3,50 2187,006. Mrežicezazaštituodzeca kom. 625 0,50 312,507. Koljezaobilježa.sad.mjest. kom. 100 0,50 50,008. Koljeuzsadnice kom. 625 0,80 500,009. VezivoPVC kom. 4 10,00 40,00

10. Sistemzavodu„kappokap“ kg 1 6500 6.500,00



12. Dubokooranje Rs. 12,00 30,00 360,0013. Tanjiranje Rs. 8,00 30,00 240,0014. Frezanje Rs. 10,00 30,00 300,0015. Razniprevozi Rs. 6,00 30,00 180,00




18. Razmjeravanjesadnihmjesta Rd. 3 105,00

19. Sadnja Rd. 8 35,00 280,0020. Postavljanjekoljaimrežica Rd. 2 35,00 70,00


22. Rasturanjestajnjaka Rd. 2 35,00 70,00

23. Pripremairaznošenjesadnica Rd. 1 35,00 35,00

24. Stručninadzor 300,00Svega V (18-24) 840,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 43.969,50


3131

Tabela 2/16. Predračun troškova podizanja zasada jagode sa pripremom zemljišta za 1 ha


mjerePo 1 ha


II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 40.000 0,03 1.200,002. NPK10:20:30 kg 800.00 200,00 1.600,00

3. Vodotopivađubrivakristaloni kg 70,00 80,00 560,00

4. Sadnice„frigo“ kom. 40.000,00 0,60 24.000,00

5.Kompletansistemzanavodnjavanjeifolija(1,3m)

kom. 1,0 1.400,00 1.400,00

6. Ostalimaterijali kom. 2,0 40,00 80,00Svega II (1-6) 28.840,00III.MAŠINSKIRAD

7. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,008. Frezanja Rs 8,0 30,00 240,00

9. Pripremagredicaipostavljanjefolija Rs. 6,0 30,00 180,00

10. Razniprevozi Rs. 1,0 30,00 30,00Svega III (7-10) 810,00IV.LJUDSKIRAD

11. Pripremasadnica Rd. 4,0 35,00 140,0012. Popravkegrediceifolije Rd. 3,0 35,00 105,0013. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0014. Dosadnja Rd. 2,0 35,00 70,0015. Stručninadzor 300,00

Svega IV (11-15) 965,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 30.815,00

32


32

Tabela 2/17. Predračun troškova podizanja zasada maline sa pripremom zemljišta za 1 ha

Tabela 2/18. Predračun troškova podizanja zasada kupine sa pripremom zemljišta za 1 ha


mjerePo 1 ha


II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000,00 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800,00 200,00 1.600,003. Sadnicemaline kom. 14.000,00 0,60 8.400,004. Koljezarazmjeravanje kom. 100,00 0,80 80,00

Svega II (1-4) 10.980III.MAŠINSKIRAD

5. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,006 Frezanje Rs. 8,0 30,00 240,007. Razniprevozi Rs. 2,0 30,00 60,00

Svega III (5-7) 660,00IV.LJUDSKIRAD

8. Kopanjejarakazasadnice Rd. 8,0 35,00 280,009. Raznošenjestajnjaka Rd 3,0 35,00 105,0010. Pripremasadnica Rd 3,0 35,00 105,0011. Sadnja Rd. 20,0 35,00 700,0012. Postavljanjekoljaižica Rd. 10,0 35,00 350,0013. Stručninadzor 300,00

Svega (8-13) 1.840,00Ukupno: (I+II+III+IV+V) 13.680,00


mjerePo 1 ha


II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000,00 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800,00 200,00 1.600,003. Sadnicekupine kom. 3.333 0,80 2.666,404. Koljezarazmjeravanje kom. 150 0,80 120,00


5. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,006 Frezanje Rs. 8,0 30,00 240,007. Razniprevozi Rs. 2,0 30,00 60,00


8. Kopanjejarakazasadnice Rd. 5,0 35,00 175,009. Raznošenjestajnjaka Rd 2,0 35,00 70,0010. Pripremasadnica Rd 2,0 35,00 70,0011. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0012. Postavljanjekoljaižica Rd. 10,0 35,00 350,0013. Stručninadzor 300,00



3333

Tabela 2/19. Predračun troškova podizanja zasada borovnice sa pripremom zemljišta za 1 ha


mjerePo 1 ha


II.MATERIJAL1. Stajnjakovčijiiligoveđi kg 30.000,00 0,03 900,002. NPK10:20:30 kg 800,00 200,00 1.600,003. Sadniceborovnice kom. 4.000,00 5,00 20.000,00

4. Piljevina,treset,boroveiglice,strugotinadrveta kom. 8.000,00 0,50 4.000,00

5. Koljezarazmjeravanje 100,00 0,80 80,00Svega II (1-5) 26.580,00III.MAŠINSKIRAD

6. Oranje Rs. 12,0 30,00 360,007. Frezanje Rs. 8,0 30,00 240,008. Razniprevozi Rs. 2,0 30,00 60,00


9. Kopanjekanalazasadnice Rd 8,0 35,00 280,00

10.Raznošenjestajnjaka,piljevine,tresetaidr.

Rd 5,0 35,00 175,00

11. Pripremasadnica Rd. 2,0 35,00 70,0012. Sadnja Rd. 10,0 35,00 350,0013. Stručninadzor 300,00


Napomena: Broj sadnica i razmak sadnje borovnice, vršit će se od bujnosti sorte i raspoloživemehanizacije.

34


34

3. PROIZVODNJA ŽITA

Uvod

Srednjebosanski kanton, kao pretežno brdsko-planinski, nije značajniji proizvođač žita. Ipak,proizvodnjižitasemoraposvetitidalekovećapažnja,jernepostojedrugebiljnevrstekojemoguznačajnijeangažovatioranice.Ukolikoseneprihvatiovakavpristup,uSrednjebosanskomkantonućesenastavititrend daljnjeg uvećavanja neobrađenih oranica, slično kao u ostalom dijelu F BiH. U poslijeratnomperiodu,bezobzirananizdokumenata,nisudatiodgovorinapitanja:štasukočniceurazvojusektora,kakoihprevazići,kakoikojimbiljnimvrstamaangažovatioraničnepovršine,kakopodićipostojećinivoproizvodnje,zakogaproizvoditiitd.

3.1. Analiza postojeće proizvodnje

Ustrukturisjetvestrnogžita (3.620ha)ozimapšenicazauzina49,0%,ječam28,2%,raž10,8%,zob10,3%itritikale1,7%.Prinosisuizrazitoniski(Tabela3/2i3/3).Ovakviprinosiuglavnomsurezultatneorganizovanosti, sjetvenecertificiranog sjemena, pogrešne agrotehnike i dr.Ukupnaproizvodnja jevrloniskaiiznosi9.352tone.Nahljebnožito(pšenicairaž)otpada64,8%.Uglavnomseproizvodizavlastitepotrebeineštozamlinove,aostatakzamješaonestočnehrane.Računasedajepotrošnjazrna150kg/stanovniku,štoznačidasezapotrebestanovništauSBKizvlastiteproizvodnjeobezbjeđuje15,3%.Razlikaod84,7%seuvozi,sličnokaoiudrugimkantonimaFBiH.

Mlinoviimješaonestočnehranesuuprivatnomvlasništvu.Sirovinskubazuobezbjeđujuuglavnomizuvoza(MađarskaiHrvatska).Domaćuproizvodnjuhljebnogžitazamjenjujuzabrašnonaprincipu:100kgzrnaza50kgbrašna(tip500)ili60kgbrašna(tip850).

MlinuBugojnuimakapacitetod100t/24h.Trenutnaangažovanostkapacitetajecca50%.Proizvodibrašnoodpšeniceiraži.Oddomaćeproizvodnjeu2008.godinisuotkupilicca40tražii150tpšenice,pocijeniod0,43KM/kg,bezPDV-a.Ovakoličinasepreradiza48sati.

MlinuJajcuimakapacitetod55t/24h,trenutnoradipunimkapacitetom,proizvodisamopšeničnobrašno.Ovajmlinjeu2008.godiniotkupio2.500tpšeniceizPosavskogkantonapocijeniod0,45KM/kg,bezPDV-ai2.000tpšeniceizSBKpocijeniod0,40KM/kg,bezPDV-a.Dakle,domaćaproizvodnjasepreradizanepuna3mjeseca.

KukuruzseuSBKproizvodinacca1.600ha.Uglavomseproizvodikukuruzzazrno(74%),savrloniskimprosječnimprinosom.Silažnikukuruzseproizvodinaneštovišeod400ha,uzveomanizakprinoszelenemase(tabele3/2 i3/3).Nepovoljanodnosproizvodnjezrno/silaža jepokazatelj lošegstanjaustočarskojproizvodnji.Unaprednimzemljamaspremanjekukuruznesilažejezastupljenoudalekovećemprocentu.Naime,razvijenastočarskaproizvodnjačiniprimarnepoljoprivredneproizvodeznatno vrjednijim, kako sa gledišta ishrane, tako i sa gledišta novčane vrijednosti. S druge strane,silažnikukuruzranijenapuštanjivu,štojepovoljnosastanovištajesenjesjetve.Takođeseizbjegavajutroškovisušenjazrna.

Premapodacimaizanketekojusuprovelenadležnestručneslužbeusvimopćinama,Srednjebosanskikantonraspolažesa1.755traktora,2.429traktorskihpriključakatesa54žitnakombajna.Iakoseanketnimupitnikomnijedetaljnijeulazilouanalizustarostiistrukturemehanizacije,možeserealnopretpostavitida jemehanizacija zastarjela, nekompletna te da ne odgovara potebama savremene proiozvodnje. Ubudućnostibitrebaloizvršitidetaljnuanalizusvakoggazdinstvakaoinjegovesjetvenestrukture.Svakogazdinstvonebitrebalodaimasvemašine,većsemorajunadopunjavati,udruživati,uslužnoiznajmljivati.Za šire područjemehanizacija semora optimalizirati po principu kompletiranja proizvodnih linija ilitzv.mašinskihprstenova.Uočenojedanedostajusjetvospremači,pneumatskesijačice,silažnikombajni,ratarskeprskalice,priključcizaizuzimanjesilažeidr.


3535

Tabela 3/1. Oranična površina po načinu korištenja u Srednjebosanskom kantonu (ha)

Općina

2006 2007Oranice, bašte i vrtovi

Ukupno ŽitoUgari, neobr.

oranice

Oranice, bašte i vrtovi

Ukupno ŽitoUgari, neobr.

oraniceBugojno 5.872 2.654 660 3.210 5.744 2.593 704 3.134Busovača 1.130 1.127 553 0 1.178 1.171 561 0Dobretići 1.637 5 0 1.632 1.637 5 0 1.633DonjiVakuf 4.857 578 127 4.267 5.658 573 152 5.068Fojnica 1.915 1.118 235 795 1.915 1.169 278 745GornjiVakuf 4.900 3.651 555 1.237 4.900 3.710 570 1.169Jajce 5.851 1.080 197 4.738 5.851 1.191 202 4.625Kiseljak 5.476 1.471 576 3.991 5.463 1.307 543 4.140Kreševo 2.160 683 68 1.470 2.229 702 55 1.518NoviTravnik 2.089 740 430 1.321 2.009 720 430 1.258Travnik 8.468 1.220 521 7.246 8.437 1.307 555 7.128Vitez 3.028 2.390 1.030 621 3.122 2.453 1.010 652UKUPNO: 47.383 16.717 4.952 30.528 48.143 16.901 5.060 31.070

Izvor: Statistički godišnjak Zavoda za statistiku F BiH, 2007

Tabela 3/2. Ostvareni prinosi žita u Srednjebosanskom kantonu

Žito2006 2007

Požnjevena površina u ha

Prinos, tona Požnjevena površina u ha

Prinos, tonaUkupno po ha Ukupno po ha

Pšenica 1.712 5.366 3,1 1.775 4.939 2,8Raž 387 1.198 3,1 391 1.123 2,9Ječam 1.045 2.999 2,9 1.021 2.214 2,2Zob 390 1.007 2,6 373 872 2,3Tritikale 0 0 0,0 60 204 3,4Kukuruz-zrno 1.161 3.849 3,3 1.181 1.393 1,2Kukruz-krma 342 6.226 18,2 414 5.318 12,8UKUPNO: 5.037 20.645 4,098 5.215 16.063 3,08

Izvor: Statistički godišnjak Zavoda za statistiku F BiH, 2007

Tabela 3/3. Prinos usjeva žita u SBK po općinama u 2007.godini

OpćinaPšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno Kukuruz za

krmut t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha

Bugojno 640 4,0 492 4,1 405 1,5 180 3,0 120 3,0 1.350 15,0Busovača 189 1,3 28 1,4 40 1,3 68 1,1 300 1,0 100 10,0Dobretići -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- -- --DonjiVakuf 80 4,0 20 4,0 36 3,0 15 3,0 106 2,0 480 12,0Fojnica 403 3,1 136 2,9 107 2,9 70 2,7 106 2,8 72 18,0GornjiVakuf 754 2,6 100 2,5 473 2,7 75 2,5 38 2,5 900 18,0Jajce 50 1,1 -- -- 74 1,3 12 1,2 158 1,8 105 7,0Kiseljak 599 2,7 186 2,0 106 1,9 10 1,0 198 1,3 340 10,0Kreševo 6 1,0 2 1,0 41 1,1 2 1,0 7 1,2 17 5,5

NovuTravnik 390 2,6 69 2,3 145 2,3 60 2,0 38 1,5 40 5,0

Travnik 906 2,7 50 2,5 250 2,5 30 2,0 120 1,5 1.580 15,2Vitez 1.002 3,6 60 3,2 573 3,0 364 2,8 209 0,5 334 6,0UKUPNO: 5.019 2,8 1.143 2,9 2.250 2,2 886 2,3 1.394 1,2 5.318 12,8

Izvor: Statistički bilten Federalnog zavoda za statistiku u 2007. godini

36


36

Tabela 3/4. Koncentracija proizvodnje žita u SBK po općinama

OpćinaZastupljenost

oranicaDosadašnji obim proizvodnje

Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-krmaha % t % t % t % t % t %

Travnik 8.437 17,53 2 18,06 4 11,12 1 29,71Jajce 5.851 12,16Bugojno 5.744 11,94 4 12,76 1 43,05 3 18,00 2 20,32 2 25,39DonjiVakuf 5.658 11,76 4 9,03Kiseljak 5.463 11,35 5 11,94 2 16,28 5 6,40GornjiVakuf 4.900 10,18 3 15,03 4 8,75 2 21,03 3 8,47 3 16,93Vitez 3.122 6,49 1 19,97 1 25,47 1 41,09Kreševo 2.229 4,63NoviTravnik 2.009 4,18 5 6,04Fojnica 1.915 3,98 3 11,90 5 4,76 4 7,90Dobretić 1.637 3,40Busovača 1.178 2,45 5 7,68UKUPNO: 48.143 100,0 77,76 86,02 80,38 85,46 87,46

Prvih 6 općina raspolažu sa 74,92% oranica, tako da se i koncept unaprjeđenja proizvodnje žitausmjeravapremanjima.Udrugomdijelutabelerangiranoje5općinasaukupnimobimomproizvodnjeiznad75%.Sobziromnarapoloživeoranicetenanizaknivoproizvodnježita,posebnupažnjutrebausmjeritinaopćineJajceiDonjiVakuf.

3.2. Ograničavajući faktori

Ograničavajućifaktoriuprimarnojproizvodnjižitasu:

nepostoji aktivnaulogaMinistarstvavanjske trgovine i ekonomskihodnosaBiH,kakobi seneki•ključnipoljoprivredniproizvodi/proizvodnjezaštitiliodvanjskekonkurencije,štoomogućavaisamsporazumCEFTA,nepostojijasnaikonzistentnaagrarnapolitikauSrednjebosanskomkantonu,uostalomkaoiuFBiH,•prisutnisurazličitipristupinanivoukantona,FBiHiRS-a,•nepostojizakonorestitucijiBiH,•usitnjenostposjedakaorezultatjošvažećegZakonaonasljeđivanjuizSFRJ• 2,općinskapolitikapretvorbepoljoprivrednogzemljištanijeadekvatnajersenajplodnijeoranicetrajno•uništavajuizgradnjomraznihobjekataiinfrastrukture,3udarizvanaiiznutranazadrugeizadružnuimovinukaoorganizatoreproizvodnjeiotkupa,•svaratarskaproizvodnjaseobavljautzv.suhomratarenju,štootežavastabilizacijuipovećanjeprinosa,•zapuštenostineuređenostoranicanakojimajeveomateškoprofitabilnoproizvoditi(jedandiooranica•slabijeplodnosti,sajačimnagibom,udolinamarijekapodložnesuplavljenjuuproljeće),neadekvatnapoticajnapolitikaukantonimaiFBiH(izjednačavanjerobnihproizvođačaisocijalnih•kategorija,nepostojanjekantonalnogZakonaopoticajima,izdvajanjesimboličnihsredstava,raspodjelaputemtzv.odluka,raspodjelafederalnihpoticajaputemtzv.kantonalnihkvotaidr.),zastarjeli mehanizacija i agrotehnička rješenja, necertificirano sjeme, neadekvatan sortiment,•nedostatakstručnihznanjaivještina,savjetodavnaiizvještajno-prognoznaslužbanisuufunkcijiprimarneproizvodnje,•

2 Uzadnjih50-takgodinauBiHjeprisutantrendkojijesuprotanprocesukoncentracijeposjedauzapadnojEvropi.Brojvlasnikasestalnopovećava,aveličinaposjedasesmanjuje.

3 PoZakonuopoljoprivrednomzemljištuiz1998.godine,učlanu60.jedatamogućnostdasepoljoprivrednozemljište,bezobziranakategoriju,ukolikonijeobuhvaćenoprostornimplanom,odlukomopćine,odnosnokantona,možekoristitiunepoljoprivrednesvrhe.


3737

nedostatakregistarapolj.proizvođača,raznihevidencija,tržišnihinformatoraitd,•zemljišneknjigenisuažurirane(katastar,gruntovnica),takodastvarnostanjeneodgovarastanjuu•knjigama.

3.3. Prijedog koncepta i njegova analiza

Ukoncipiranjurazvojaiunaprjeđenjaprimarnepoljoprivredneproizvodnjepatakoiproizvodnježitamorasepočetiodsljedećihpremisa:

SBKraspolažesa48.143haoranica.Površinaod0,19haoranicapostanovnikupribližavaovajkanton•mogućemminimumu.4Uovomkantonuseneobrađujeilisenesije64,5%oranica,aodobrađenogdijelažitozauzimacca•30%oranica.Prosječniprinosisuvišestrukonižiupoređenjusaprinosimazemaljasasličnimzemljišno-klimatskim•prilikama(Slovenija,Austrijaidr.).Napodručjukantonasuufunkcijidvamlina(BugojnoiJajce)ipetmješaonastočnehranekojisvoju•proizvodnju baziraju na uvoznoj sirovini. S druge strane, pšenica i raž iz domaće proizvodnje seotkupljujupoprincipurobnerazmjene.Napodručjukantona(Kiseljak)senalazipostrojenjezadoradusjemenastrnogžitakojejevanfunkcije•od1998.godine.Napodručjukantonaegzistirajedanregistriraniproizvođačsjemenastrnogžitakojijeu2007/2008•godiniproizveocca17tonanaturalnogsjemenaozimepšenice,akojejedoradiou200kmudaljenomdoradbenomcentruuOdžaku.Napodručjukantonaseproizvodisjemenskikrompirnapovršinamaod70-80ha,navišimnadmorskim•visinama,štootvaramogućnostproizvodnjesjemenskeražiitritikalaudvopoljnomplodoredu.

Naosnovuprethodnoizloženogpredlažesesljedećikoncept:

Aktiviranje doradbenog kapaciteta i organizovanje proizvodnje sjemenske pšenice, ječma, raži i1.tritikalazapotrebeSBKišire.Organizovanje proizvodnje žita koja će biti u funkciji stočarske proizvodnje (ječam i tritikale za2.mješaonestočnehraneteproizvodnjasilažnogkukuruza),Proizvodnjahljebnogžita(pšenica,raž,teheljdakaopostrniusjev)3.Organskaproizvodnjažitazaljudskuishranu(kukuruz,pšenica,raž,heljda).4.

3.4. Sjemenska proizvodnja strnog žita (pšenica, ječam, raž i tritikale)

Netrebaposebnoisticativažnostsortekaofaktoraproizvodnje.Smatrasedasamosorta,upovećanjeprinosa učestvuje sa 50%, a svi ostali faktori 50%. S druge strane, u svim važnijim dokumentimaproizvodnjasjemenaisadnogmaterijalaseističukaostrateškoopredjeljenjezaFBiH.

4 Minimumje0,17haoranicapostanovniku.Manjupovršinuodminimuma1990.godineimalisuEgipat,Bangladeš,VijetnamiKenija.Predviđasedaće2025.god.brojtakvihdržavabiti29.MeđunjimaćesigurnobitiiBiH.

PremapodacimaVanjsko-trgovinskekomoreBiH,uvozsjemenastrnogžitau2007.godinijeiznosio4,6milonaKM.ZasadašnjinivoproizvodnjeFBiHpotrebeusjemenustrnogžitazadovoljavateksa11-12%.Uvozsjemenakukuruzau2007.godinije9,5milionaKM.FederacijaBosneiHercegovinejepotpuniovisnikosjemenuhibridakukuruza.Istajesituacijaisavećinomrepromaterijala:mineralnognojivo,pesticidiidr.UvozniciiekskluzivnidistributerisjemenasuuglavnomnapodručjuRS.Onidiktirajucijene,čestonatržišteplasirajusjemesumnjivogkvaliteta,predeklarisanosjeme,staroiponekolikogodina(slučaj„Heko“d.d.Bugojnoiz2008.godine).UFBiHnijezaživjelapermanentnakonrolakvalitetauvezenihpoljoprivrednihproizvoda.Takođesekoristineefikasnostinspekcijskihslužbi.PoštoBiHnemanacionalnusortnulistu,namećesejednorješenje:direktno prihvatanje Sortne liste EU.Natajnačinbiseriješilopitanjemanipulacijesasjemenomipojačalakonkurencija.Uvozilobisenajkvalitetnijesjemezanašeagroekološkeuslove(Slovenija,Austrija,Švicarskaidr.).

38


38

Tokom1995.godine,odstraneGTZ-aopćiniKiseljakjedoniranopostrojenjezadoradusjemenastrnogžitarenomiranenjemačkefirmePetcus,čiji jekapacitet1.200kg/h.Uposlijeratnomperiodupokrenutajeproizvodnja,doradbenicentarjeuBrestovskomstavljenufunkciju,dorađenesuizvjesnekoličine sjemenske pšenice i raži, proizvedene na području Kiseljaka, Bugojna i Donjeg Vakufa.Zbogneispunjavanjazakonskihuslovafirma„Agraria“KiseljakjeizbrisanaizRegistraproizvođačaiRegistradorađivačasjemena,adoradbenicentarjevećnekolikogodinavanfunkcijeinalazisekodprivatnih lica. Prvi uslov za unaprjeđenje proizvodnje strnog žita je iznalaženje načina kako bi seovopostrojenjeponovostaviloufunkciju.Priodabirunovogkorisnika-dorađivačamorajuseutvrditikriterijizajednosapredstavnicimafederalnihstručnihslužbitesaUdruženjemproizvođačasjemenaisadnogmaterijalaFBiH:

Doradbenicentar lociratiuzglavneputnekomunikacijeSBK,ucentruproizvodnogpodručja radismanjenatransportnihtroškova(6općina),

Iskoristitinekiodvećpostojećih,običnodevastiranihobjekatazaadaptacijuismještajpostrojenja,skladišniprostor,prostorudvorištuzasmještajsilosazanaturalnurobutezakolskuvagu.

Slika 3/1. Postrojenje za doradu u Odžaku Slika 3/2.Izdvajanje nekvalitetnog zrna

Slika 3/3. Pakovanje dorađenog sjemena Slika 3/4.Sjeme spremno za transport

Da bi se zasijale postojeće površine certificiranim sjemenom potrebno je blizu 900 tona sjemenastrnogžita.Novčanavrijednostsjemena,prikazanautabeli3/5, iznosi806.600,00KM.Zbogizrazitoniskihprinosa,procjenjujesedase50%površinanesijecertificiranimsjemenom.


3939

Tabela 3/5. Potrebne količine sjemena i njihova vrijednost za sadašnji nivo proizvodnje

Žito Potrebna količina sjemena (kg)

Norma sjetve(kg/ha)

MPC(KM/kg)

Ukupno(KM)

1.Pšenica 497.000 280(600z/m2) 0,90 447.300,02.Raž 78.200 200(350z/m2) 1,00 78.200,03.Ječam 224.620 220(400z/m2) 0,90 202.158,04.Zob 67.140 180(500z/m2) 1,00 67.140,05.Tritikale 13.200 220(550z/m2) 0,90 11.880,0Ukupno strno žito: 880.160 806.678,06.Kukuruzzazrno 18.896 60.000zrna 180,0KM/ha 212.580,07.Kukuruzzakrmu 6.831 75.000zrna 252,0KM/ha 104.328,0Ukupno kukuruz: 25.727 316.908,0SVEUKUPNO: 905.887 1.123.586,0

Napomena: MPC sjemena kukuruza su iz aprila 2008. godine, a MPC sjemena strnog žita su iz oktobra 2008.godine.

ZaorganizovanjesjemenskeproizvodnjenapodručjuSBKudvopoljnomplodoredupotrebnojeangažovati520hanajboljihoranica.Sapovršinaod260habisezadovoljilepoterbeSBKzasjemenomstrnogžita(tabela3/6.).Unarednojsjetvibisezasijalovlastitimsjemenom(SRIkategotija)višeod4.000ha,saočekivanimurodomod16.000tonazrna.

Površinepodsjemenskimkrompirom,nanadmorskimvisinamacca1.000m,koristilebisezasjetvuražiitritikala(70-80ha).Sjemenskaproizvodnjapšeniceiječmabiseorganizovalananajplodnijimzeljištimaudolinamarijeka(cca200ha-udvopolju400ha).Poželjnobibilodaparcelezaovuproizvodnjubuduminimalno4-5ha.

Tabela 3/6. Projekcija potrebnih površina i vrijednost proizvodnje sjemena strnog žita

Žito Potrebna površina(ha)

Planirani prinos(t/ha)

Količina sjemena (kg)

Vrijednost sjemena (KM)

Može se zasijati (ha)

1.Pšenica 150 5,0 675.000 607.500,00 2.4002.Raž 40 3,0 108.000 108.000,00 5403.Ječam 60 4,0 216.000 194.400,00 9824.Tritikale 10 5,0 45.000 40.500,00 205UKUPNO: 260 1.044.000 950.400,00 4.217

Količinasjemenautabeli3/6.jeobračunatauz10%gubitkaudoradi.Vrijednostlomljenogisitnog

zrnakojekoristemješaonestočnehraneje0,20KM/kg,štoukupnoiznosi23.200KM.Vrijednostslameseneobračunava jer se smatrada jenjenavrijednost jednaka troškovimaspremanja (baliranja).Kodprocjeneprinosazrnaislameuzimaseobračunskiodnos1:1.

Kalkulativnacijenadoradeje0,18KM/kg,štoznačidabicijenakoštanjadoradeiznosila208.800KM.Zakorištenjesistemičnogfungicida izpoticajabiseobezbijedilododatnih18.633,60KM.Zadoradu1.000tonasjemena,uz8-časovnoradnovrijemejepotrebno(1,2t/hx8h=9,6t=100dana)cca3,5mjeseca,štoznačidabisedoradamoralaobavljatiudvijesmjene,kakobisevrijemedoradeskratilona1,7-2,0mjeseca.Ujednojsmjenineophodnojeangažovanjetriradnika.

Izanalizeekonomičnostisjemenskeproizvodnjejevidljivodasezasvakuuloženu1,0KMostvaridobit0,18KM.

40


40

Tabela 3/7. Planska kalkukacija proizvodnje sjemenske pšenice, OS-SRI, sa 14 % vlage, na bazi referentnog prinosa od 5.000 kg/ha

Pokazatelji Količina Jedinicamjere

Jedinična cijena(KM)

Ukupno(KM/ha)

I.PRIHODI1.Prinoszrna,SRI 4.500 kg 0,90 4.050,002.Slama -- kg -- --3.Poticaji -- KM/kg 0,16 800,004.Otpadizdorade(cca10%) 500 kg 0,20 100,00Ukupno prihodi: 4.950,00II.TROŠKOVIPROIZVODNJE1.Sjeme(OS) 250 kg 1,99 497,5,002.Mineralnognojivo:NPK15:15:15 450 kg 1,80 810,00KAN(27%N) 300 kg 1,05 315,00Ukupno mineralno gnojivo: 1.622,503.Pesticidi:Secator 0,33 l 40,0 40,00Fastac 0,01 l 15,0 15,00Duet 0,5 l 60,0 60,00Ukupno pesticidi: 115,004.Mehanizovaneoperacije:Oranje 1 200,00 200,00Tanjiranje 2 100,00 200,00Sjetvospremač 1 50,00 50,00Rasturanjemineralnoggnojiva 3 50,00 150,00Sjetva 1 100,00 100,00Prihrana 2 50,00 100,00Tretiranjepesticidima 2 100,00 200,00Kombajniranje 1 200,00 200,00Transport 1 50,00Ukupno troškovi mehanizacije: 1250,005.Zakupzemljišta ha 100,006.Osiguranjeusjeva ha 100,007.Uslugestručnognadzorailab.analize ha 50,00

8.Ostalitroškovi paušal 80,00Ukupno troškovi proizvodnje: 3.317,50III.TROŠKOVIDORADENATURALNEPŠENICEAmortizacija,plate,energija,fungicid,ambalaža,deklaracijeisl.

5.000 kg 0,18 900,00

IV . Ukupni troškovi proizvodnje sjemenske pšenice (II+III) 4.217,50

Finansijski rezultat:Dobit(ukupniprihod–ukupnitroškovi)........................................................................732,50KMCijenakoštanja(ukupnitroškovi/prinos)........................................................................0,85KM/kgStopaakumulacije(dobitx100/ukupnitroškoviproizvodnje)......................................17,37%Ekonomičnost(ukupniprihodi/ukupnitroškovi)...........................................................1,18

Sjemenskaproizvodnjapšeniceitritikalačini68,2%odukupnesjemenskeproizvodnje,saizračunatomdobitiod732,5KM/ha.Međutim,prosječnadobitcjelokupnesjemenskepoizvodnje je495,7KM/ha.Ovo nije čista dobit, jer u kalkulacijama nisu uračunati fiksni troškovi koji se obračunvaju na nivougazdinstva,anenanivoupojedinihproizvodnji.


4141

Tabela 3/8. Akcioni plan proizvodnje sjemena strnog žita (Institucionalni okvir)

Cilj/aktivnost Nosioc aktivnostiROKOVI Izvor

finansiranjaPotrebnasredstvapočetak kraj

1.Prioritetzasjem.proizvoodnjukoddodjelezemljišta

-Općine-SBK 2009 2015 -- 0,0

2.Federalnipoticajizasjemenskuproizvodnju800KM/ha

-MPVŠSBK-MPVŠFBiH 2009 2009 BudžetFBiH 208.000,0

3.Federalnipoticajizasistemičnifungicidudoradi(20KM/t)

-MPVŠSBK-MPVŠFBiH 2009 2009 BudžetFBiH 20.880,0

4.SavjetodavnaiIzvještajno-prognoznaslužbauSBK

-MPVŠSBK-MPVŠFBiH 2009 Stalna

aktivnost BudžetSBK 150.000,0

5.ProgramspašavanjaI,II,III,IVaiIVbklasezemljištairejonizacijaproizvodnje

-MPVŠSBK-Općine-Inspekcija

2009 Stalnaaktivnost

BudžetSBKOpćinskibudžet

10.000,05.000,0

Tabela 3/9. Akcioni plan proizvodnje sjemena strnog žita (Organizacioni okvir)

Cilj/aktivnost NosiocaktivnostiROKOVI Izvor

finansiranjaPotrebnasredstvapočetak kraj

1.Opimalizacijamehanizacijeiodabirsubjekatazasj.proizvodnju

-FZZPSarajevo-MPVŠSBK 2009 Avgust

2009 Usklopuaktivnosti 0,0

1.IznalažnjerješenjazaponovnoaktiviranjedoradbenogcentraizKiseljaka

-MPVŠFBiH-MPVŠSBK-regis.dorađivač-donatori,općina

2009 Avgust2009

-MPVŠFBiH-MPVŠSBK

-regis.dorađivač-donatori,općina

50.000,0

2.Adaptacijapostojećegdevastiranogobjekta

-registriranidorađivač 2009 Juni

2009

-Općina,-donatori

registr.dorađivač15.000,0

3.Transportimontažadoradbenogcentra -registriranidorađivač

Avgust2009

Septembar2009

-registriranidorađivač 2.000,0

4.Nabavkaimontažasilosazanaturalnurobu(4silosa)

-registriranidorađivač 2009 Juni

2009

-Općina,-donatori

-registr.dorađivač150.000,0

5.Nabavkaimontažakolskevage -registriranidorađivač 2009 Juni

2009

-Općina,-donatori

-registr.dorađivač70.000,0

6.Materijalzadoradu(vreće,fungicid,deklaracije,konacidr.)

-registriranidorađivač

Juni2009

Avgust2009

-registriranidorađivač 90.000,0

Slika 3/ 5.Montažni silos za zrnate kulture Slika 3/ 6.Tlocrt montažnog silosa

Uz postrojenje za doradu strnog žita neophodna je nabavka imontaža silosa za skladištenjenaturalnerobe(slika5i6).Silosisunovegeneracije,jednostavniiekonomični,laganekonstrukcije,odpocinčanog lima, transportnog kapaciteta 50-70 tona/h, samočisteći, sa pomičnimusipnimkošem, samogućnošćuistovarakrozcjevastioblikitd.Naosnovuprojektovaneproizvodnjepredlažuse4silosakapaciteta:2x500t,1x300t,1x200t.

42


42

3.5. Proizvodnja žita u funkciji stočarske proizvodnje a) Proizvodnja ječma i tritikala za mješaone stočne hrane

Ifaza(2009-2015)Od strnog žita tritikale ostvaruje najviši prosječanprinos zrna, pa je očekivati da bude značajnije

zastupljenustrukturisjeve.Površinepodječmomćesesmanjivatiukoristtritikalajerje56,5%oranicapotipueutričnikambisol.Ovajtipzemljištaseuranijimklasifikacijamaoznačavaokaogajnjača,aodlikujesepHreakcijomtlauH2Oiznad5,5.JečamseuspješnomožeuzgajatisamonazemljištimačijajepHreakcijatlauH2Oiznad6,daklenaaluvijalnimtlimakojaimajudubokoraničnislojikojapočetkomljetaimajuascedentni tokvlage.Na takvimzemljištimajemoguće,odmahnakonžetve ječma,proizvoditiheljdu.Osnovnaobradabiseobavilatanjiranjem,asjetvakrajemVIipočetkomVIImjeseca.Timebiseobezbijedilo1.473tonezrnaovekultureiostvariledviježetvegodišnje.Vrijednostoveproizvodnjeje2.209.500KM(1,5KM/kg–„Klas“Sarajevo),aonabimoglabitiiizvoznoorijentisana.Jedanodproblemaje–kakoosušitizrno?

Tabela 3/10. Projekcija proizvodnje merkantilnog ječma i tritikala od domaćeg sjemena

Merkantilnožito

Sjeme SRIkg

Zasijanoha

Prinoskg/ha

Ukupnot

Otkupna cijena KM/kg

VrijednostKM

Index2007/2015

Ječam 216.000 982 4.000 3.928,0 0,40 1.571.200,0 178

Tritikale 45.000 205 4.500 920 0,40 368.000,0 451

UKUPNO: 261.000 1.187 4.848 1.939.200,0 200

Napomena: Otkupna cijena je iz oktobra 2008.godine

Mješaonamastočnehranebiseponudilo4.848tonasirovinezapreradu,čijajeukupnavrijednost1,94milionKM.Akotomedodamocca100totpada–lomljenogzrnaizdoradesjemena,ondasekoličinapovećavanacca5.000tonailicca2,0milionaKM.

b) Proizvodnja kukuruza

Ifaza(2009-2015)Da bi se posijale postojeće površine pod kukuruzom hibridnim sjemenom, proizvođači moraju

izdvojiti više od300.000KMsamo za nabavku sjemena (Tabela 2/5).Zbog izrazito niskih prinosa izrnaizelenemase,procjenjujesedase40-50%površinanesijehibridnimsjemenom.UIfazijeciljizmijenitistrukturusjetveukoristproizvodnjekukuruzazasilažu,podićinivoproizvodnjeiangažovativećpostojećihcca2.000haoranicado550mn/v.

Unarednomperiodurealnojeočekivatisamodvijemjere:Značajnijanovčanapodrškaprimarnojproizvodnjisafederalnogikantonalnognivoa,itoregistriranim•farmerimakojisuusistemuPDV-a.Edukacija farmera, uvođenje novih hibrida i savremenih agrotehničkih rješenja, u cilju postizanja•maksimalnihprinosa.

Kodpodizanjanivoaproizvodnjesilažnogkukuruzatrebaobratitipažnjuna:

Obaveznokorištenjebaremdvopoljnogplodoreda.•Obaveznadubokajesenjailizimskabrazdauzzaoravanjestajnjakaijednogdijelamineralnoggnojiva•(NPK7:20:30)5.

5 Nasvjetskomtržištuenormnorastecijenafosfata,zbogčegaćeseubudućnostisvevišemoratikoristitignojidbastajnjakomizelenišnagnojidba.Primjer:MPCNPK7:20:30je16.10.2007.godineiznosila1,1KM/kg,a16.10.2008.godine2,6KM/kg(izvor„Agrikom“Sarajevo),štoznačidajeza1kgovoggnojivapotrebno7kgpšenice.


4343

UproljećesadopunskomobradomkoristitiNPK15:15:15.•SapredsjetvenompropripremomkoristitiUREA-u(46%N).•Svukoličinugnojivaiskoristitizaključnosasjetvom.•Sjetvuobavitiod15.IV,najkasnijedo5.V(koristitiprednostranijesjetve),sapneumatskimsijačicama•uzobezbjeđenjeoptimalnogsklopa.Sijatibardvarazličitahibrida.•Koristitisamocertificiranosjeme,proizvedenouprethodnojgodini,nikakopredeklarisano.Uzsjeme•obaveznotražitiUvjerenjeokvalitetu(uzotpremnicu),Zdravstvenouvjerenje,Uvjerenjeopriznavanjusjemenskogusjeva.Kododabirahibridazaproizvodnjusilažemorajusepoznavati:•FAOgrupazrenja;zaoranicenapodručjuSBKdo550mn/v,sijatihibrideizFAO300,400ipočetka•500grupezrenja.Hibridiiznavedenihgrupamorajubiti:otporninalomipolijeganje,otporninasušu,biljnebolestii•štetočine,stay greenosobina,brzootpuštanjevodeizzrnatokomzriobeidr.Sobziromnaizuzetnuzakorovljenostparcela,suzbijanjekorovaobavitiherbicidima,uzkonsultaciju•sa specijalistima iz ove oblasti (u zavisnosti od stepena zakorovljenosti i sastava korovske flore,suzbijanjeobavljatiudvanavrata:odsjetevedonicanjainakonnicanja).Umjestomeđurednekultivacijeiprihranekoristitifolijarnuprihranu.•Obučitifarmereuprocesuspremanjaiizuzimanjasilaže.•

Tabela 3/11. Projekcija proizvodnje silažnog kukuruza i kukuruza za zrno

Kukuruz SjemeKM/ha

Zasijanoha

Prinoskg/ha

Ukupnot

Otkupna cijena KM/

kg

VrijednostKM

Index2007/2015

Zazrno 180,0 500 6.000 3.000 0,29 870.000,0 216Zakrmu 252,0 1.200 30.000 36.000 0,12 4.320.000,0 677UKUPNO: 1.700 39.000 5.190.000,0 582

Otkupne cijene su iz oktobra 2008.godine

Tabela 3/12. Pregled sadašnje i projektovane strukture sjetve kukuruza po godinama

Kukuruz 2007 2008 2012 2015 Index 2007/2015

ha t ha t ha t ha t ha tZazrno 1.181 1.393 1.132 3.736 700 3.500 500 3.000 43 216Zakrmu 414 5.318 585 10.413 1.000 25.000 1.200 36.000 290 677UKUPNO: 1.595 6.711 1.717 14.149 1.700 28.500 1.700 39.000 107 582

Jedininačindasepromjenisjetvenastrukturakukuruzaje:Forsiratistočarskuproizvodnju,•Rejoniziratiproizvodnju,•Uvesidirektninovčanipoticajzasilažnikukuruz,uvećemobimunegodosada,•Uvestipovoljnekreditnelinijekakobisemehanizacijaoptimaliziralaikompletiralapoproizvodnim•linijama.

44


44

Tabela 3/13. Planska kalkulacija proizvodnje silaže od cijele biljke kukuruza sa 30-35 % suhe materije, udio klipa 40-50 %, prinos zelene mase 30.000 kg.

Pokazatelji Kg/ha,l/ha (l/100 kg) KM/kg,l KM

IPRIHOD1.Spremljenasilaža 30.000 0,12 3.600,002.Poticaji -- -- 250,00

Ukupno prihodi: 3.850,00

IITROŠKOVIPROIZVODNJE

1.Sjeme(3x25.000zrna/hax84,0KM) 252,00

2.Mineralnognojivo: 906,00

NPK7:20:30-podoranje 500 1,10 550,00NPK15:15:15-startno 200 0,93 186,00UREA(46%N)-podtanjiranje 200 0,85 170,00

Ukupno gnojivo: 906,00

3.Pesticidi:

Motivell 1 85,00 85,00Cambio 2,5 23,00 57,50MesurolFS500(tretiranjesjemenaprijesjetve) 1,75(0,3l) 105,30 31,60

Ukupno pesticidi: 174,10

4.Mehanizovaneoperacije:

Oranje(25-30cm) 1 200,00 200,00Tanjiranje 2 100,00 200,00Sjetvospremač 1 75,00 75,00Rasturanjemineralnoggnojiva 2 50,00 100,00Sjetvasastartnomgojidbom 1 100,00 100,00Primjenaherbicida 1 100,00 100,00Siliranje 1 300,00 300,00Transportsilažnemase(do3km) 8 15,00 120,00Sabijanjesilažnemase 5h/ha 20,00 100,00

Ukupno mehanizacija: 1.295,00

5.Folija(0,36kg/tx7KM/kg) 88,20

6.Gubiciprispremanju(7-10%) 385,00

7.Osiguranjeusjeva 120,00

8.Zakupzemljišta 100,00

9.Ostalitroškovi 80,00

Ukupno troškovi proizvodnje: 3.400,3

Napomena:Kalkukacija je rađena na bazi zakupa zemljišta, iznajmljene mehanizacije te obaveznog osiguranja usjeva. Cijene repromaterijala su iz aprila 2008. godine, a cijena spremljene silaže iz septembra 2008. godine. Novčani poticaj za silažni kukuruz u SBK, u 2008. godini je iznosio 300 KM/ha. Projekcija poticaja je 250 KM/ha

Finansijski rezultat:Dobit(ukupniprihod–ukupnitroškovi)................................................449,70KMCijenakoštanja(ukupnitroškovi/prinos)................................................0,12KM/kgStopaakumulacije(dobitx100/ukupitroškoviproizvodnje)................13,23%Ekonomičnost(ukupniprihodi/ukupnitroškovi)....................................1,14.


4545

3.6. Proizvodnja hljebnog žita (pšenica, raž i heljda-postrno iza ječma)

PrednostSBKještonapodručjuBugojnaiJajcaimaufunkcijidvamlinazapreraduhljebnogžita.Osimtoga,uširemregionuFBiHsutakođeufunkcijimlinovikojinemajuograničenjaštosetičeotkupasirovinezapreradu.Njihovaglavnaprimjedbajedadomaćetržištenenudisirovinukojabipokvlitetuiobimuznačajnijezadovoljilanjihovepotrebe.Zbogtogasvojusirovinskubazuobezbjeđujusvanjskogtržišta.Uprojektovanomkonceptuupravosestavljaakcenatnaovedvijeprimjedbe.

Tabela 3/14. Projekcija proizvodnje merkantilne pšenice i raži od domaćeg sjemena

Merkantilnožito

Sjeme SRIkg

Zasijanoha

Prinoskg/ha

Ukupnot

Otkupna cijena KM/kg

VrijednostKM

Index2007/2015

Pšenica 675.000 2.400 4.000 9.600 0,45 4.320.000,0 195Raž 108.000 540 3.000 1.620 0,45 729.000,0 144UKUPNO: 783.000 2.940 11.220 5.049.000,0 185

Napomena: Otkupna cijena je iz oktobra 2008.godine

Mlinovimabisemogloponuditi11.220tonahljebnogžita.Akododamo1.473toneheljdeizpostrnesjetveondajeto12.693tone,čijajeotkupnavrijednostcca7,25milionaKM.

Kod podizanja nivoa proizvodnje merkantilnog i sjemenskog strnog žita treba obratiti pažnju naslijedeće:

Odmahsaskidanjempredusjevaobavitignojidbusa2/3NPKgnojivomiizvršitioranje,•Brazdu„rasjeći“jednimprohodomtanjiračeupravcuoranja,•Za predsjetvenu pripremu koristiti sjetvospremač. Prije drugog prohoda dodati 1/3 NPK gnojiva•(ukolikosijačicaimadepozitorovukoličinudodatisasjetvom-startno),Sjetvuobaviti3-4dananakonpredsjetvenepripreme,koristitisjemeprovjerenogkvaliteta,upoznati•sesaosobinamasorteiostvaritioptimalnisklop,PažnjuobratitinaIiIIprihranuusjeva(feno-fazarazvoja,vrstaikoličinagnojivaidr.),•Suzbijanjekorovaobavitiherbicidimauzkonsultacijusaspecijalistimaizoveoblasti,•U fenološkoj fazi kraj vlatanja – početakklasanja koristiti koktel: isekticid+ fungicid+ folijarna•prihranaratarskomprskalicom,uzavisnostiodstanjausjeva.

3.7. Novčani poticaji primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji

IzbudžetaSBKzapoljoprivreduje,u2008.godiniizdvojeno0,44%(700.000KM).Izfederalnogbudžeta,poosnovukantonalnihkvota,zaSBKjeizdvojenocca8,5%ili2,1milonKM.Ovasredstvanisudovoljnanitipoobimunitipostrukturizaozbiljnijutransformacijusektora.

Federalnipoticajzaregistriranogproizvođačasjemenastrnogžitabitrebalopodićisasadašjih600KM/hana800KM/ha,štoukupnoiznosi208.000KM.Osimtoga,registriranidorađivačisjemenazaupotrebusistemičnog,anekontaktnogfungicidaudoraditrebalibibitipoticanisa20KM/tonidorađenogsjemena,štoukupnoiznosi18.633,6KM.OveprijedlogejepotrebnougraditiunoviZakononovčanimpoticajimaFBiH.Zakonjetrenutnoufazinacrtaibitićepredmetomjavnerasprave.Očekujesedonošenjepočetkom2009.godine.

Sveinvesticijeiznad25.000KMulazeukategorijukapitalnihinvesticija.ZanjihseizbudžetaFBiHpredviđa25%bespovratnihsredstava.

46


46

Tabela 3/15. Prijedlog poticaja za merkantilnu proizvodnju u 2009-2015. godini

Kultura Zasijanoha

Proizvodnjat

NOVČANI POTICAJI (KM/kg i ha)F BiH SBK F BiH SBK UKUPNO

Pšenica 2.400 9.600 0,10 0,01 960.000,0 96.000,0 1.056.000,0Raž 540 1.620 0,10 0,01 162.000,0 16.200,0 178.200,0Ječam 982 3.928 0,10 0,01 392.800,0 39.800,0 432.600,0Zob 400 900 -- 0,11 0,0 99.000,0 99.000,0Tritikale 205 920 -- 0,11 0,0 102.120,0 102.120,0Ukupno strno žito: 4.527 16.968 1.514.800,0 353.120,0 1.867.920,0Kukuruzzakrmu 1.200 36.000 -- 250 0,0 300.000,0 300.000,0Kukuruzzazrno 500 3.000 -- -- 0,0 0,0 0,0Ukupno kukuruz: 1.700 39.000 -- -- 0,0 300.000,0 300.000,0UKUPNO ŽITO: 6.227 55.968 1.514.800,0 653.120,0 2.167.920,0

Tabela 3/16. Rekapitulacija projektovanih proizvodnji žita i udio poticaja

VRIJEDNOST PROIZVODNJE KM %1. Proizvodnja sjemena strnog žita

Vrijednostsjemena• 950.400,00 97,6Vrijednostotpadaizdorade• 23.200,00 2,4

Ukupno sjeme: 973.600,00 100Posticajizasjemenskuproizvodnju• 208.000,00 90,9Poticajizakorištenjesistemičnogfugicidaudoradi(20•KM/t) 18.633,60 9,1

Ukupno poticaji: 226.633,60 1002. Proizvodnja silažnog kukuruza

Vrijednostproizvodnjesilažnogkukuruza• 4.320.000,00 100Kantonalnipoticaji• 300.000,00 6,9

3. Merkantilna proizovodnja ozime pšenice i ražiVrijednostproizvodnjeozimepšeniceiraži• 5.049.000,00 100Poticajizaproizvodnjupšeniceiraži• 1.234.200,00 24,4

UKUPNO: 12.103.433,60Učešće poticaja u proizvodnji sjemena strnog žita u odnosu na vrijednost sjemenske proizvodnje

iznosi23,28%.


4747

4. PROIZVODNJA POVRĆA

Uvod

Povrtlarstvoomogućujeintenzivnokorištenjezemljištaisistemazanavodnjavanjeputemsmjenjivanjadvijedotrikulturepovrćautokugodinenaistojpovršini.Specifičnostivelikogbrojapovrćaomogućujeiproizvodnjuhraneuklimatskimizemljišnjimnepovoljnimuslovima,koristećirazličitenačineisistemeproizvodnje. Proizvodnja povrća na otvorenomu odnosu na proizvodnju pšenicemože dati nekolikoputavećudobit.Ostacipovrćapredstavljajujeftinuikvalitetnustočnuhranuvisokeenergetskeiukupnebiološkevrijednosti.Odvelikevažnostijepovezanostpovrtneistočarskeproizvodnje.

Intenzivnopovrtlarstvovezanojeuzkorištenjestajnjakakaoorganskogđubrivaikaobioenergetskogmaterijalazazagrijavanjezaštićenogprostora,abiljniostacipovrćaznačajnisuzađubrenjeikaoizvormineralnihmaterija.

Tabela 4/1. Površine i prinosi važnijih kultura na području Srednjebosanskog kantona

Kultura 2007ha Ukupni prinos (tona) t/ha

Krompir 3.474 22.837 6,6Grah/grahmahunar 563 665 1,2Kupusikelj 610 6.353 10,3Crniluk 304 1.406 4,7Paradajz 70 320 4,4Ukupno: 5.021 31.581 5,54

Tabela 4/2. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području Srednjebosanskog kantona 2007.godine ( po općinama)

OpćinaKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj

ha Ukupno t t/ha ha Ukupno

t t/ha ha Ukupno t t/ha ha Ukupno

t t/ha

Bugojno 456 3.760 9,0 70 105 1,5 70 560 8,0 170 2.720 16,0Busovača 200 900 4,5 80 40 0,5 10 20 2,0 15 105 7,0Dobretić 2 - - - - - - - - - - -D.Vakuf 184 1.000 4,0 25 - - 12 40 4,0 6 70 7,0Fojnica 510 4.598 9,0 74 185 2,5 42 168 4,0 10 180 18,0G.Vakuf 750 4.500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2.250 15,0Jajce 410 3.280 8,0 153 168 1,1 30 90 3,0 46 368 8,0Kiseljak 200 1.600 8,0 40 80 2,0 60 210 3,5 95 247 2,6Kreševo 130 481 3,7 30 30 1,0 18 49 2,7 50 85 1,7N.Travnik 100 340 3,4 6 5 0,9 5 8 1,5 3 18 6,0Travnik 235 959 4,5 30 21 0,7 30 45 1,5 50 100 2,0Vitez 297 1.419 4,8 48 24 0,5 20 160 8,0 15 210 14,0

Ukupno: 3.474 563 304 610

48


48

Tabela 4/3. Površine i proizvodnja sjemenskog krompira 2007.godine na području Srednjebosanskog kantona

Redni broj PROIZVOĐAČ POVRŠINE

haPROIZVEDNJA

t1. ZZ”PUP”FOJNICA 8 1682. ZZFOJNICA-FOJNICA 17,5 1993. IMBKOMERCBUGOJNO 13,9 340,64. ZZ“POLJOPRODUKT”BUGOJNO 21 2425. “PD“VLAŠIĆ”TRAVNIK 22 302

Ukupno: 82,4 1.251,6

Stanje povrtlarske proizvodnje na području Srednjebosanskog kantona može biti daleko bolje.Najboljiprimjerjeproizvodnjasjemenskogkrompira,gdjejeprinosza3-4putavišiuodnosunaprinosmerkantilnogkrompiranakantonu.Netrebazaboravitiitodaserastusjevasjemenskogkrompiraprekidakadagomoljidostignusjemenskuveličinu.

4.1. Način proizvodnje povrća

RazvojproizvodnjepovrćanaSrednjebosanskomkantonuuvjetovanjebiološkimkarakteristikamavrste,agroekološkimiekonomskimčiniocima.Biloškeosobineomogućujugajenjepojedinihvrstaiuzagroekološkeusloveodređujunačinproizvodnje.Ekonomskičiniociuvjetujunivoulaganjaiodređujuintenzitetproizvodnje.

Proizvodnja povrća na Srednjebosanskom kantonu ima sve karakteristike proizvodnje u drugimproizvodnimpodručjimaimogućejevremenskipozicioniratina:

Srednjeranaisrednjekasna(ljetna)proizvodnjapovrća–onajeinajrasprostranjenijanaopćinama.•Povrće je najčešće namijenjeno potrošnji u svježem stanju. Osnovu, posebno u ovim klimatskimuvjetima,činiiproizvodnjarasadaulejamailitunelimaisadnjanaotvorenompolju.Kasna(jesenja)proizvodnjapovrćamalojezastupljenanaopćinama.Namijenjenajezadomaćinstvo,a•dijelomizatržnekapacitete.Povrćesenajčešćeproizvodidirektnoizsjemenailiizkasnograsada,itouuvjetimanavodnjavanja,bezilisaprimjenommehanizacije.Topovrćeječestodrugakultura(kupus,krastavac,boranija),štoomogućujeintenzivnokorištenjezemljištairentabilnijuproizvodnju.Baštenskaproizvodnjapovrćanaopćinamajeuglavnomzastupljenanamalimpovršinama,narubnim•mjesnimzajednicama,agajesevrstepovrćanamijenjenezapotrošnjuuvlastitomdomaćinstvuilizalokalnotržište.Baštenskaproizvodnjajeznačajnaradizahtijevazapovećanjembrojaradnesnage(boranija,grašak,krastavacisl.).Ovojeintenzivninačinproizvodnjepovrćasasmjenom2-3vrsteutokugodine,uzuzgojsortiprikladnihzaručnobranje.Dobromorganizacijomonopostajeiznačajnarobnaproizvodnja.

Tabela 4/4. Projekcija proizvodnje povća u 2015. godini

KULTURA2007 2015

Površina Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina, ha Ukupan

prinos, t Prinos t/ha

Krompir 3.474 22.837 6,6 3.845 42.040 10,9Grah 563 665 1,2 637 1.043,5 1,6Lukcrni 610 6.353 10,3 677 8.090 12,0Kupusikelj 304 1.406 4,7 395 4.775 12,0Krastavac - - - 134 4.020 30Osatalopovrće - - - 300 3.000 10UKUPNO: 5.021 31.581 6.120 64.153,50


4949

Tabela 4/5. Projekcije potreba rashladno-skladišnih i prerađivačkih kapaciteta na području Srednjebosanskog kantona u tonama po vrstama povrća u 2015 godini

VRSTAPRIVREDNA DRUŠTVA Ukupno

tKM/kg

Iznosu KM„Zdravlje“

Busovača„Heko“Bugojno

IMBBugojno

„Biser“Bugojno Ostali

Kornišon 3.000 - - 400 600 4.000 0,80 3.200.000Krompir 900 - 500 600 1.000 3.000 0,40 1.200.000Korjen.povrće 1.000 - - - - 1.000 0,40 400.000

Ostalopovrće 600 - 100 600 1.000 2.300 0,70 1.610.000

Ukupno: 5.500 - 600 1.600 2.600 10.300 - 6.410.000

NapodručjuSrednjebosanskogkantonapodpovrćemseuzgaja5.021haiustrukturisjetvejecca30%.Odpovrtnihkulturanajzastupljenijekrompirkojičinipreko60%uodnosunaostalepovrtnekulture.Do2015.god.predviđasepovećanjezacca20%zemljištapodpovrćem.Uzprimjenusavremenihtehnologijaproizvodnjepovrća,ostvaritćeseznatnovećiprinosipojedinihkulturaidotriputa.

4.2. Kratki opis tehnologije proizvodnje važnijih vrsta povrća

4.2.1. Krompir

Zemljišta koja najbolje odgovaraju krompiru treba da su duboka, rastresita, humusno-pjeskovita.Zaranuproizvodnjupogodnasupjeskovito-humusnazemljištabogatahranivima,kojaseranoidobrozagrijavaju(reakcijapH5-7,5),zaklonjenaodhladnihvjetrova.

Potrebnatemperaturazemljištakodsadnjeje8-100C,azaproklijalikrompirmožebitii4-50C.Gomolji izmrznu na–1,7do–2 0C, anadzemnidio seoštećujena -10C, ana–2 0C izmrzne, štotrebaimatiuvidukododređivanjavremenasadnje.Okotrinedeljeprijecvatnjepaotprilikedosredinecvatnje,krompirpočinjedazamećegomoljeitadasunajpovoljnijetemperatureod15-180C.Iznad200Csmanjujeseporastgomolja,apreko300Cnjihovoobrazovanjeprestaje.

Najvećepotrebezavodomsuuvrijemecvjetanjaiobrazovanjagomolja.Teškazemljištaizemljištanamijenjenaproizvodnjiranogkrompiramorajusedubokoobraditiveću

jesen,dokselakazemljištamoguoratiiuranoproljeće.Stajnjaksenateškimzemljištimaplitkozaoravaprijejesenjegoranjailitekuproljeće,neposredno

predsadnju.Uproljećesezemljištetanjiraidrlja.Krompirspadameđukulturesavisokimzahtijevimazađubrivom.Stajnjakomseđubri ukoličini

od20-40t/ha.Mineralnađubrivadajusepredsadnju,možesepolovinarasturitipocijelojpovršini,aostatak,zajednosasadnjom,ubrazde.

Mineralnimđubrivimatrebaobezbijediti:80-120kgN,100-150kgP2O5i160-240kgK2Opohektaru,štosepostižeđubrenjemsa900-1.200kg/hamineralnogđubrivaformulacija8:12:26+2%MgO,10:12:26+1%MgO,10:20:30,20:10:10,KANisl.,kojasedodajuupripremizemljištazasadnju2/3i1/3zaprihranjivanje.

Prihranjivanje se obavlja po potrebi, i izvodi se u vrijeme prvog okopavanja (ogrtanja), odnosnokultiviranjausjevaazotnimiNPKđubrivima(20:8:5)ukoličiniod200kg/ha.

Količinasjemenazavisiodveličinegomolja(najboljaveličinaizmeđu30i50mm)irazmakasadnje,ikrećeseod900-3.000kg/ha.Krompirsesadiobičnonarazmak60-70x30-35cm,štoolakšavameđurednupovršinskuobradu.

Zaovuproizvodnjunajboljejedasekaopočetnisjemenskimaterijalnabaviatestiranikrompir.Najboljepretkulturezakrompirsu:livade,ozimiječamiuljanarepica,ozimaiproljetnagrahorica,

raž,grašak,ovas,pšenica.Utokuvegetacijevršese1-2međurednakultiviranja,prvonakonnicanjaidrugo10-15danaposlije.

50


50

Kadusjevdostignevisinuod15cm,vršiseprvoogrtanje.Drugoogrtanjevršisepredcvatnjuionojejače,visinahumkejeoko20cm.

Zaštitaodbolestiištetočinaizvodiseredovno,primjenomfungicidaiinsekticida.Kasnasortavadisekadizumrenadzemnidiobiljke,štoubrdsko-planinskimdijelovimadolaziobično

ujesen(septembar-oktobar).Vađenjekrompiraobavljaseposuhomvremenu.Krompirzazimutreba,nakonvađenjaaprijeuskladištenja,prosušiti.Toseobavljautokustajanja

napoljuilizavrijemeprenošenja,aakojeizbilokojihrazlogajošvlažan,trebagarazastrijetiutankomslojuispodnekenastrešnicedabiseprosušio.

Čuvanjekrompirajedelikatanposao.Uskladištimasenajbolječuvaudubokimletvicamaisanducima.Vrećeukojejeupakovankrompirtrebaslagatiuspravno,jednuuzdrugu.

Temperaturačuvanja+1ºCdo+6ºC(najduže inajbolje+3ºCdo+5ºC),uzrelativnuvlagu85-90%.Dabisespriječiloranoproklijavanje,temperaturauskladištutrebadajeoko+4ºC.Prinosimladogkrompirauprosjekuiznose15-25t/ha,akasnihsorti25-40t/ha.

4.2.2. Mrkva

Mrkvajebiljkaumjereneklime,otpornananisketemperature,pamladebiljkemogupodnijetii–4°C.Minimalnatemperaturanicanjaje3-4°C,aoptimalnatemperaturazarastirazvojje15-20°C.Mrkvazahtijevaumjerenuiravnomjernuvlažnostzemljišta.Najvećezahtijevezavlagomimauvrijemenicanjaipočetkuporasta.Usljednedostatkavlage,korijense slabo razvija i slabog jekvaliteta (grub i slaboobojen),aprisuviškuvlagekorijenpucaitrune.Mrkvaimavelikezahtjevepremazemljištu.Najboljasudubokaplodnairastresitazemljišta.Nateškimzemljištimastvarasepokorica,tebiljkateženičeakorijenjedeformisanipuca.Uplodoredudolazinadrugomjesto,tj.poslijekulturakojeseđubrestajnjakom(poslijekupusa,krompira,paradajza,paprike).

Pripremazemljištazaproljetnusjetvupočinjeujesen,oranjemnaoko30cm.Uproljećesezemljištemora dobro pripremiti, jer mrkva sporo niče, te površinski sloj mora biti mrvičast. Prije proljetneobradedodajesemineralnođubrivo.Ukolikojezemljištesiromašnohumusom,možesedodatizgorjelistajnjak.

Mrkvaseđubrimineralnimđubrivima.Dodajeseoko500kg/haNPK7:14:21prijesjetveioko200kgKAN-a,uviduprihranjivanjauvrijemeprvogokopavanja.

Ukontinentalnimuslovimamrkvaseuzgajakaoproljetniipostrniusjev.Proljetnamrkvasijeseštojemogućeranijeuproljeće(februar-mart)pasvedomjesecamaja.Postrna

mrkvasesijeujunu,apredzimskasjetvaobavljaseunovembru.Sjetvasevršiuredove,narazmak20-30cmiudubinu1cm.Nalakomzemljištusijesedublje,ana

težempliće.Razmakunutarredaje5-8cm.idobijeseprorjeđivanjem.Za1hatrebaod4-8kgsjemena,zavisnoodrokaigustinesjetve.

Njegautokuvegetacijesastojiseodokopavanja,pljevljenja,prihranjivanja,navodnjavanjaizaštiteodbolesti ištetočina.Okopavanjesevrši1-2putapremapotrebi,dokselistovitolikonerazvijudazatvoreredove.Prihranjivanjesevršijedanput,azotnimđubrivom,uvrijemeprvogokopavanja.Postrnamrkvaseobaveznonavodnjava,aproljetniusjev–ukolikosusušnevremenskeprilike.

Berbaseobavljaručnoilimašinama,anajboljejedaseobavljaposuhomvremenu.Mrkvasemožečuvati5-6mjeseci,adapri tomenegubinakvalitetu.Najboljesečuvana temperaturiodoko0°C irelativnojvlažnostivazduha90-95%.

Ostvareniprinosizaviseodsorteivremenaberbe,akrećuseod20-60t/ha.

4.2.3. Kupus

Kupusjekulturakojanajboljeuspijevauprohladnomivlažnompodneblju.Optimalnatemperaturazarastje15-18ºC,inatojtemperaturisjemeklijainičeza3-4dana.Visoketemperature(iznad25ºC)štetnoutičuna rast i razvojglavice,naročitoako supraćenezemljišnom ivazdušnomsušom.U fazirozeteizdržavatemperaturuod–3do-5ºC,anekesortečaki–8ºC.

Sobziromnaklimatskeuslove,kodnassekupusobaveznonavodnjava.Najboljeuspijevanadubokim,


5151

plodnim i strukturnim zemljištima slabo kisele do neutralne reakcije. Za ranu proizvodnju najvišeodgovarajulaka,topla,pjeskovitazemljišta,azakasnutežaiplodnijazemljištakojabojedrževlagu.

Kupus se obavezno gaji u plodosmjeni, a na istu površinu dolazi tek nakon 3-4 godine.Najboljepredkulturezaranikupussu:paradajz,krastavac,paprika,mrkva,pasulj,grašak,azakasnuproizvodnju:ranikrompir,grašak,pasulj,odnosnoboranija,strnežitarice(pšenicaiječam).

Kupusiznosiizzemljištavelikekoličinehranjivihmaterija.Orijentacionekoličinemineralnihđubrivanasrednjeplodnimzemljištimamogusepreporučiti:ujesen,

prilikomosnovneobrade,trebazaoratinekoodđubrivasanaglašenimsadržajemfosforailikalijumanpr.10:20:30,0:20:30,8:24:16isl.,ukoličiniod300-400kg/ha.Uproljeće,prilikompripremepredsadnju,možesedati300-400NPK15:15:15.Prvoprihranjivanjeseizvodiodmahnakonsadnje,odnosnonakonprijemabiljaka,azotnimđubrivima(KAN27%),150-200kg/ha,aveomajekorisnopredzalijevanjeglavicaizvršitiidrugaprihranjivanjakompleksnimđubrivima10:20:30ukoličiniod200kg/ha.Ukolikosekorististajnjak,navedenekoličinemineralnihđubrivamogusesmanjiti.

Unašojzemljisegotovoisključivogajiprekorasada,iakopostojemogućnostidaseuspješnogajiidirektnomsjetvomsjemenanastalnomjestouzgoja.Zaranuproizvodnjurasadseproizvodiutoplimlijehamaufebruaru,takodaumomentusadnjebudestar40-50dana.Zasjetvusekoristi8-10gsjemena/m2.Zakasnujesenjuproizvodnjusjetvarasadaseobavljakrajemmajaiuprvojdekadijuna.Zasadnju1hapotrebnoje300-400kgkvalitetnogsjemena.

Utokuvegetacijerasadtrebaredovnozalijevati,plijeviti,odnosnouništavatikorov,teobezbijeditizaštitumladihbiljaka.Prijesadnjerasadseobilnozalije,kakobiseprilikomčupanjaštomanjeoštetiokorijenovsistem.

Ranesortekojesupopravilumanjebujne,sadesenarazmak50-60x30-40cm,akasnije,bujnijesortenarazmak70x50-60cm.

Sadiseručno,sadnjaseobavljatakoštoserasadstavljauzemljudoprvoglista,stimštotjemenipupoljakmorabitiiznadpovršinezemljišta.

Najboljejetouraditiujutroiliposlijepodne.Nakonsadnje,biljkeseobaveznozalijevajupremapotrebi.Tokomvegetacijeprovodesemjerenjegeizaštiteusjeva.Veomavažnamjeranjegejeuništavanje

korova. Ono semože vršiti mehaničkim putem (kultiviranjem i okopavanjem) ili hemijskim putem,odnosnoupotrebomherbicida.Ukolikosevršimehaničkosuzbijanjekorova,tadasemoravoditiračunadatobudeplitko,poštokupusimaplitakkorijenovsistem,kojijesmještenupovršinskomslojuzemljišta.

Kupusseobičnobereu2-3navrata,itokadaglavicedostignunormalnuveličinuiočvrsnu.Ranikupusdospijevaukontinentalnompodručjukrajemmajaipočetkomjuna,akasnidospijevatokomoktobraili,eventualno,početkomnovembra.Glavicesesijekusa2-3ovojnalistakojaihštiteodoštećenjaprilikomtransporta.Prinosiranogkupusakrećuseod20do40t/ha,akasnogod40do60t/ha.

4.2.4. Crni luk

Sjemeničevećna3-5ºC,alijeoptimalnatemperaturanicanjaoko20ºC.Zarastirazvojzahtijevatemperaturuoko20-22ºC.Ufazinicanjaiukorijenjavanjanajpogodnijesunižetemperature(10-18ºC),azaobrazovanjelukovice22-25ºC.

Najboljeuspijevanalakimisrednjelakimstruktuiranimzemljištimaneutralnereakcije,aposlijevrstađubrenihstajnjakom.Zbogširenjabolestiištetočina,naistopoljemožedoćitekposlije3-4godine.

Uzosnovnujesenjuobradu(25-30cm),uranoproljećevršisepovršinskapripremazemljišta.Onamorabitikvalitetnapriproizvodnjiarpadžika.

Crni lukzahtijevadostaazotaikalijuma.Priproizvodnjikonzumnihlukovica,zanormalanprinoszahtijeva600-800kgNPKđubriva,(odnosno1:0,5:1ili1:0,5:2).Priproizvodnjikonzumnihlukovicađubrisepredsjetvuiuzjednododvaprihranjivanja(faza3listaipočetakobrazovanjaglavica),itoNPKđubrivom.

Proizvodnjaizarpadžika:sadnjajeutokumarta,najčešćeuredove(20-40x5cm)iliupantljike.Za1hapotrebnoje350-600kgarpadžika.

Lukovicesevademehanizovanoiliručno(malepovršine),kadaoko60%listovapolegne.Vađenjejekrajemjuladopolovineavgusta.Kasnijevađenjeumanjujekvalitet,jerlukovicačestoporaste.Lukovice

52


52

seposlijevađenjamoraju5-10danasušitinasuncuiliusušari.Tektakoosušenilukseklasira,čistiodkorijena,odsijecajumusesuhi listovi,avrat lukoviceseostavljaudužinioko3cm.Prinoslukovicevarirauzavisnostiodsorteikrećeseod20-60t/ha.

4.2.5. Krastavac

Krastavac je toploljubiva kultura. Normalan razvoj u uzgoju odvija se kod srednjih dnevnihtemperaturavišihod15ºC,aoptimalna je25-27 ºC.Temperatureod3-10 ºC izazivajuzastoju rastu,smanjujuproduktivnost,aakoduljetraju,moguuzrokovatiiugibanje.Cvatnjapočinjekod15-17ºC,aoptimalnazaoprašivanjeje18-21ºC,odnosno30-40dananakonnicanja,azametnutiplodrazvijasedotehnološkezrelostiza6-12dana.

Zasvojrastirazvojtražidostavlagekakouzemljištu,takoiuvazduhu.Relativnavlažnostvazduhatrebadaje85-90%.

Organskimđubrivimađubrisepredosnovnupripremuzemljišta,pocijelojpovršini,ukoličiniod30-40t/ha.Odmineralnihđubriva,uzemljištetrebaunijeti80-120kg/haazota,80-100kg/hafosforai120-150kg

kalijuma.Đubrivoseunosipredsjetvu,stimdasediođubrivaostavizaprihranjivanje.Prihranjivanjeseobavljaprviputkadaseformiravriježa.Ukupnoseobave3-4prihranjivanjađubrivima,pazećidađubrivonepadanalistoveilidaseprihranavršisistemomkappokap.

Kaoglavniusjevsijesekrajemaprila,akaopostrnitokomjunado10-15.jula.Razmakredodreda150cm,iuredubiljkaodbiljke30cm,uzgojnamreži.Uzadnjevrijemeuzgojkrastavcakornišonasveseviševršiputemrasada.

Jedna od važnih mjera njege krastavaca je navodnjavanje. Najveće potrebe za vodom su u tokuporastaplodovaiberbe,kadatrebazalijevatisvakih4-5dana.Zalijevaseposlijeberbeplodova.Zalivnenormesuupočetkumale15-20mm,akasnije25-30mm.Intenzivnozalijevanjeutokuberbeprodužavaplodonošenje.

Zalijevanje hladnomvodom tokom toplih dana zadržava rast krastavaca, a plodovi postaju gorki.Tokomvegetacijepopotrebisevršimeđurednakultivacijaiokopavanje.

Berbakrastavacapočinje60dananakonsjetve.Upočetkuseberbakrastavacaobavljasvakidan,akasnijedvaputadnevno,ujutroinaveče.Krastavcisemorajuredovnobrati,jersetimeomogućavarazvojnovihplodova.Beresepažljivo,odsijecanjemplodovanožem.Tomprilikomtrebauklanjatibolesneideformidsaneplodove.Berbatraje1,5-2mjeseca.Prinosikrastavcakornišonaiznose30-60t/ha,aupojedinimslučajevimaiviše.


5353

5. PROIZVODNJA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU

Uvod PodručjeopćinaNoviTravnik,Busovača,DonjiVakuf,GornjiVakuf,Bugojno,Fojnica,Travnik i

Vitezobilujekvalitetnimpoljoprivrednimpovršinamakojezasadanisudovedeneufunkcijuorganizovanei profitabilne poljoprivredne proizvodnje. Jedna od mogućnosti korištenja dijela ovog zemljišta naintenzivannačinjeproizvodnjauplastenicima(povrćeijagodastovoće).Proizvodnjapovrćaijagodastogvoćauplastenicimasatehnološkogaspektapredstavljavisokospecijalizovaniivrlosloženioblikbiljneproizvodnjekojaomogućava:

prispjećeplodovavansezone,•snadbjevenosttržištasvježimpovrćemtokomcjelegodine,•prinosipojedinicipovršinesu2-3putavećiuodnosunaotvorenopolje,•maksimalnaiskorištenostradnesnagetokomgodine,•berba2-3kultureujednojgodini,•postizanjevisokihcijenanatržištu,•supstitucijauvozasvježegpovrća,•sigurnoradnomjestoiživotodvlastitograda.•

Sve su ovo pretpostavke koje u startu upućuju da će projekt biti uspješan. Naše iskustvo u ovojproizvodnji,kaoiekonomsko-finansijskaanalizaprojektapotvrđujudaćeulaganjeuovuproizvodnjudatiočekivanerezultate.

Nakonsagledavanjarezultataanketepotencijalnihkorisnikaiklimatskihfaktorapodručja,predlažemopodizanjeobjekata(plastenika)ito2x200m2pokorisniku.Pomenutukvadraturupredlažemoizrazlogašto400m2plasteničkeproizvodnjepredstavljaekonomskiminimumzafunkcionisanjejednogporodičnogbiznisa.U2009.godinibiseizgradilopo2.000m2plastenika(5korisnika)usvakojodnavedenihOpćina,isti trend bi se nastavio narednih godina, što bi za cilj imalo u 2013.godini 10.000m2 plastenika posvakojodplaniranihopćina.Ovomdinamikombizasvakuopćinustvoriliuslovezazapošljavanjepo25 proizvođača na vlastitim imanjima.Zbog klimatskih uslova treba strogo voditi računa o kvalitetuobjekata,tepredlažemoobjektesljedećihtehničkihkarakteristikasagarancijama.

5.1. Karakteristike i opis plastenika

Dimenzijaplastenika:širina6,40xdužina31,5m,visina3,50m(200m1. 2),Temelji:betonskestope40x40x40cm(MB300),2.Konstrukcijaplastenika:vrućepocinčanecijevifi42mm,fi27mm/2,9mm,3.Svispojeviosiguranivrućimpocinčanimšelnama,4.Nastavljanjecijevispajanjemposistemucijevucijevosiguraneviskom,5.Lukovipostavljeninarazmakumaximalno150cm,6.Vanjskizidoviplastenikavisineminimalno170cm,7.Prednja i zadnja stranaplastenikakompletnoobloženeUVpolikarbonatomdebljine minimalno48.mm,Vratanaobječeonestranedimenzije130x200cmiventusotvoreniznadvrata,9.Bočnoventiliranjesaobjestranepocjelojdužinivisine80cmminimalno,10.Parapetnabočnimstranamavisine70cmobloženUVpolikarbonatomdebljine4mm,11.Pokrovplastenikaosigurandvostrukomupuhanomfolijomdebljine200mic.sa4aditiva(UV,IR,AF,12.AP),Dodatnaoprema:13.

sistemzanavodnjavanje«kappokap»,razmakkapaljki10cm,priključcisaventilima,dovodna•cijevsafilterom,cisterna2000l,crna• mulch folija,

54


54

termometar-30do+70• 0C,340mpocinčanežice3,2mm.•

Ucijenusuuključenibetonskiradoviimontaža.Proizvođačobjekatakojibudeodabrantrebapriložitigarancijena:

konstrukciju20godina,•foliju3godine,•brzinuvjetrado120km/h•težinusnijegado95kg/m• 2.

Cijenaobjekataovihkarakteristikaza400m2jeoko15.400KM.Plasteniciupočetnojfazinećeimatiriješensistemzazagrijavanjetejeplanproizvodnjekoncipiran

natojosnovi.Uobjektimabiseproizvodilopovrćeito:paradajz,paparika,krastavacuproljetno-ljetnojproizvodnji,tesalata,mladilukišpinatujesenjsko-zimskojproizvodnji.Odvoćarskihkulturajagodabizauzelaodređenibrojobjekatazbogrentabilnostiiplodosmjene.

5.2. Mogućnost korištenja plastenika na području navedenih općina

Tabela 5/1. Plan četverogodišnje plodosmjene u plasteniku

Vrsta Sadnja Berba Prinos kg/m2

SalataParadajzSalata

15.11.20.04.15.11.

20.02.-10.03.10.06.-10.08.narednagodina

2,8163

SalataKrastavacBoranija

15.11.15.04.15.08.

20.02.-10.03.15.05.-15.08.01.10.-15.11.

2,8183

SalataPaprikaSalata

05.01.15.04.10.11.

15.03.25.05.-01.11.

2,3narednegodine

310-143

RasadParadajzJagoda

do01.04.15.04.15.08.

dvijegodine

01.06.-01.08.25.04.-25.05.

1043

TROŠKOVIPROIZVODNJEPAPRIKEUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2

Analizazemljišta,2uzorka 110,00KMOranje 15,00KMFrezanje 20,00KMGalationG5,2kg 12,00KMSadnice,1.600komx0,65KM 1.040,00KMStajnjak,4tonex25KM 100,00KMNPK10:20:30,40kgx2,5KM 100,00KMPVCvezivoT80012kgx4KM 48,00KMKristaloni,28x3,30KM 92,00KMZaštitnasredstva 70,00KMPVCvreće,160komx0,30KM 48,00KMVoda+struja 55,00KM----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno troškovi bez radne snage 1.710,40 KM


5555

Tabela 5/2. Procjena dobiti u proizvodnji paprike na površini 400 m2

Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 3.600 kg 1,20 4.320II 400 kg 0,90 360

Ukupno 4.000 kg 4.680

Ukupnadobit:4.680–1.710,40=2.969,60KM

TROŠKOVIPROIZVODNJEPARADAJZAUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2

Hemijskaanalizazemljišta 110,00KMStajnjak4t 100,00KMNPK10:20:30,40x2,50KM 100,00KMKristaloni,28x3,30KM 92,40KMOranje,400m2 15,00KMFrezanje,400m2 20,00KMGalationG5,4x6KM 24,00KMSadniceparadajza,1.400x0,65KM 910,00KMPVCvezivo,T800,12x4KM 48,00KMPrestenovi,1.400x0,02KM 28,00KMZaštitnasredstva 85,00KM----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 1.532,40 KM

Tabela 5/3. Procjena dobiti u proizvodnji paradajza na površini 400 m2

Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 5.760 kg 0,95 5.472II 640 kg 0,80 512

Ukupno 6.400 kg 5.984

Ukupna dobit: 5.984 – 1.532,40 = 4.451,60 KM

TROŠKOVIPROIZVODNJEKRASTAVACAUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2

Hemijskaanalizazemljišta 110,00KMStajnjak,5t 125,00KMNPK10:20:30,40x2,5Km 100,00KMKristaloni,32x3,20KM 105,60KMOranje 15,00KMFrezanje 20,00KMGalationG5,4x6KM 24,00KMSadnice,880x0,55KM 484,00KMPVCvezivoT800 24,00KMPrstenovi,1.120x0,02 22,00KMZaštitnasredstva 65,00KM----------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 1.089,60 KM

56


56

Tabela 5/4. Procjena dobiti u proizvodnji krastavaca na površini 400 m2

Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 5.760 kg 0,80 4.608II 1.440 kg 0,40 576

Ukupno 5.184

Ukupna dobit: 5.184 – 1.089,60 = 4.094,40 KM.

TROŠKOVIPROIZVODNJESALATEUPLASTENIKUPOVRŠINE400m2

Stajnjak,3t 75,00KMNPK10:20:30,25x2,50KM 62,50KMFrezanje 20,00KMSadnice,6.400x0,05KM 320,00KMGalation,2x6KM 12,00KMZaštitnasredstva 38,00KMKart.ambalaža,166x1KM 166,00KM---------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno: 693,50 KM

Tabela 5/5. Procjena dobiti u proizvodnji salate na površini 400 m2

Klasa Količina Jed.mjere Cijena KM Ukupno KMI 1.000 kg 2,00 2.000

Ukupno 2.000

Ukupna dobit: 2.000 – 693,50 = 1.306,50 KM.

Iznaprednavedenogjeevidentnodajednapovratničkaporodicaproizvodnjomujednojkalendarskojgodinimože ostvariti, uz angažovanje jednog svog člana, dobit oko 5.500KM (jedna paprika i dvaturnusasalate).

Tabela 5/6. Predračun ulaganja za jednu općinu u vremenskom periodu od 5 godina

Ulaganja i prihodi 2009 2010 2011 2012 2013Izgradnjaplastenika4x500m2 70.000,00 70.000,00 70.000,00 70.000,00 70.000,00

Troškovi(repromaterijal) 14.595,00 29.910,00 43.785,00 58.380,00 72.975,00Prihod(Paradajz+Dvijesalate) 49.920,00 99.840,00 1.497.600,00 1.996.800,00 2.496.000,00

Iznavedenihpodatakasejasnovididaseinvesticijaisplatiupotpunostiutrećojproizvodnojgodini.

5.3. Paprika

Paprikaseuplastenikumožeuzgajatitokomčitavegodineukolikojojobezbjedimooptimalneuslove(temperatura, svjetlost, vlaga). Proizvodnja tokom zime je dosta skupa zbog visokih zahtjeva prematemperaturi,tesezimskaproizvodnjaobavljasamouobjektimakojiimajupovoljnucijenuenergenata(geotermalnavodailivišak toplotneenergijeodnekogprerađivačkogkapaciteta).Uplastenicimabezgrijanjapaprikaseuspješnouzgajaodapriladonovembra.

Paprikadajenajboljerezultatenaplodnomstrukturnomzemljištusaneutralnomreakcijom(pH6,5-7,2).Optimalnatemperaturazrakauplastenikutrebadaiznosi22-28oCtokomsunčanogdana.Akoje


5757

oblačnovrijeme20-22oC.Optimalnenoćnetemperaturesuza4-5oCnižeoddnevnihitrebadaiznose16-20oC. Temperature zraka ispod 15o C negativno utiču na razvoj biljaka, što rezultuje smanjenimporastomioplodnjom,istotakotemperatureiznad30oCuzrokujuopadanjecvjetovapaprike.Optimalnarelativna vlažnost zraka u plasteniku je 60-70%. Povećana vlažnost zraka negativno utiče na razvojplodova (mogućnost pucanja plodova) te pogoduje razvoju bolesti na paprici. Pored vlažnosti zraka,papricijeneophodnoobezbjeditivlažnostzemljištaito70%PVKdoplodonošenja,a80%PVKufaziplodonošenja.

Kod izbora sorata-hibrida treba voditi računa o vremenu prispjeća, kvalitetu plodova, oplodnji teotpornosti nabolesti.Trenutnovodećihibridi paprikenaprostoruBiHuplasteničkojproizvodnji su:1-Istra2-Blondy3-Bijanca4-Planica.

Zaproizvodnjupaprikeuplastenikusadniceseproizvodeposistemuzaštićenogkorjena,uraznimkontejnerima,čašamailisaksijama.Poštosjemepaprikedostasporoniče(od10-12dana),preporučujesenaklijavanjesjemena,takoštosesjemenkesjemenastaveuplatnenuvrećicuipotopeparsatiutopluvodu+25oC.Nakonštosjemenkeprimevodu,vrećicasasjemenomsestaviporednekogtoplotnogizvorana temperaturi25-28oC.Unarednih4-5danasjemenkese redovnokvase i laganomješaju.Sjetva seobavljakadaje50%sjemenkiisklijano,sijeseustiroporneblokoveispunjenesupstratomzaproizvodnjurasada,itouredove2,5x2cm.Zasijanesjemenkeseprekriju1cmdebelimslojemsupstrat,laganozbijuizalijutoplomvodom+25oC.Temperaturaurasaduseodržava25-28oCdonicanja.Kadabiljkepočnunicatitemperaturaurasadusesmanjujena18oC,abiljkeseizložemaksimalnomosvjetljenjukakobiseizbjegloizduživanjeapospješiloukorjenjavanje.Nakon10danatemperaturaurasadusedižena22-25oCitakoostajedokrajaproizvodnjerasada.

Pikiranjepaprikeobavljaseuvrijemekadabiljkaimarazvijenadvaprvalista.Pikiraseublokoveilisaksije6-8cm,ito1cmdubljenegoštojebiljkabilaurasadu.

Pripremazemljištapočinjeuklanjanjembiljnihostatakaprethodnekulture,kakobiseizbjeglebolestiištetočine.Uočišćeniobjekatseunosiirasturadobrozgoriostajnjakito6-8kg/m2,apotomsevršioranjenadubini25-30cm.NaizoranozemljišterasturiseNPK-gnojivo.Količinagnojivazavisiodrezultatahemijskeanalizezemljišta,nakon togasezemljište isfreza iusitni.Ukolikoseplanirasadnjanacrnufoliju,rasturise0,5kg/100m2zemljišnoginsekticida(galation,volaton),zemljišteporavnaipotomsepristupapostavljanjusistemazazaljevanjeicrnefolije.

Sadnjapaprikeobavlja seudvorede trake50-60x40+70.Prilikomsadnjeobratitipažnjunadubinusadnjeasadise1-2cmdubljenegoštosubiljkebileusaksijama.

Slika 5/1. Paprika pod foliom u plasteniku

Nakon sadnjebiljke se zalijevajudvaputaudvadana sa10-12 l vodekakobi se sastavilavlagau zemljištu ispod folije. Naredno zaljevanje obavlja se 10-12 dana uz prvu prihranu kristalonom12:36:12+MgO+mikroelementi.Poštopaprikadosta sporo raste, imadovoljnovremenada sepostavižičanaarmaturaiznadsvakogredanavisini2-2,2m,avezanjebiljakaobavljasekadaseformirauzgojni

58


58

obliknadvavrha.Ufazivegetativnograsta,15dananakonprvogobavljasedrugoprihranjivanjeitokristalonom19.19:19ili20:20:20,trećeprihranjivanjeseobavljanakon10danaistimgnojivom.Dofazeplodonošenjabiljkesezalijevajusvako5-6dana,aufaziplodonošenjasvako3-4danasa10-12l/m2vode.Poredzalijevanjaiprihranebiljkeseredovnopinciraju,obavijajuokošpage,ventilirajuištiteodbolestiištetočina.Ufaziplodonošenjaprihranaseobavljasvakih7danagnojivom16:18:32+mikroelementi.

Berbapaprikeobavljasesvakih7dana.Berusezreliplodoviipakujuukartonskuambalažukakobiseizbjeglaoštećenjaismanjilokalo.

5.4. Paradajz

Proizvodnjaparadajzauplastenikusemožeostvaritiudvaturnusa,itokaoranaproljetnaproizvodnjaikaoranajesenjaproizvodnja.Ovojeveomabitnozbogiskorištenostiplastenikatokomcijelegodine.Takojeranojproljetnojproizvodnjiobičnopredkulturasalata,auranojjesenjojproizvodnji,paradajzilikrastavac,boljajekombinacijasalata,paradajz,krastavac.

Sjetva paradajza za ranu proljetnu proizvodnju obavlja se oko 10-12-togmarta, početak berbe jekrajemmaja.Ukontinentalnimuslovimaovirokovisepomjerajuzamjesecdana,takodasjetvapočinjepočetkomfebruara.

Zaranujesenjuproizvodnjusjetvaje25-ogmaja,pikiranje20–25-ogoktobra.Zbogpotrebezadetaljnoplaniranjepotrebnojeznatiorjentacionevremenskeintervaleurazvojubiljkeito:

odnicanjadopočetkacvjetanja50-70dana•punocvjetanjetraje5-6dana•odcvjetanjadozametanjaploda5-6dana•odcvjetanjadopočetkazriobeoko45dana.•

Naovefazedostautičusortneosobineodređenihsorata/hibrida:izborpravihhibridajeveomabitanzauspješnostuovojproizvodnji.Uslovi zaproizvodnju ranouproljeće sudosta složenijiod jesenjeproizvodnje, zbog toga što u vrijeme sadnje za ranu proljetnu proizvodnju proizvođači ne moguobezbijeditioptimalneuslove,jersutadatemperatureniže,manjiintenzitetsvjetlosti,slabijiuslovizaoplodnju itd. Zbog svega ovoga treba izabrati sorte/hibride kojimogu u ovakvim uslovima ostvaritiželjenerezultate.Vodećihibridiuplasteničkojproizvodnjisu:BELLEF1,ARLETAF1,OPTIMAF1,MONROF1,LUSTRO.

Rasadseproizvodisjetvomustiroporneblokoveispunjenesupstratomzaproizvodnjurasada.Pikiranjeseobavljau saksije8-10cm ili tresetneblokove.Procesproizvodnje rasada traje60-65dana.U1gr.sjemenanalazise260-350sjemenkizavisnoodsorte/hibrida.

Tokom uzgoja sadnica treba voditi računa o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljke,provjetravanju.Bitnojeznatidaukolikonepredviđenokasnisadnja,pikiranebiljkesemorajurazmaknutiparcmurasadukakoistenebiprerasle.

Potrebnetemperatureuproizvodnjirasada: danju noću

sjetva-nicanje 25• 0C 22-250Cnicanje-pikiranje 18-22• 0C 16-190Cpikiranje-sadnja 17-20• 0C 160Ctemperaturauuzgoju 18-25• 0C 16-180C

Noćnetemperaturesuupravilunižezaoko50Cuodnosunadnevne.Biljkesarazvijenih5-6listovasuspremnezasadnju.

Pripremaplastenikazasadnjupočinječišćenjemostatakaodprethodnekulture.Svisakupljenibiljniostaci se iznosevan izplastenika iunište.Ako jedezinfekcijaobavljenaprijepredkulture, ista seneponavlja,aakonijevršisedezinfekcijastaklenika.

PrijeobradetlapostavisežičanaarmaturaiznadredovazakojusekasnijevežePVCvezivouzkojesevodibiljka.Popostavljenjužičanearmaturepopovršiniserazbacistajnjakimineralnognojivozaosnovnuobraduito10tstajnjaka1.000m2i80kgmineralnoggnojivaNPK10:20:30/1.000m2.


5959

Razbačenomineralnoistajskognojivosezaorenadubini25-30cm,potomsevršifrezanjekakobiseunesenognojivoštoboljeizmješalosazemljom.Naisfrezanozemljišteserazbacezemljišniinsekticidi(Galation,Volaton)iplitkoinkorporiraju.Naovakopripremljenomzemljištuvršisemarkiranjeredovaisadnihmjesta.

Sadnja se obavlja u dvorede trake 80+60+50, tako što se razmak između traka koristi kao put, arazmakizmeđuredovazazalijevanjebiljaka.Sadnjakodnormalnouzgojenihsadnicasa5-6razvijenihlistovaseobavljatakodasebiljkazasadi2-3cmdublje,tj.dasenasupstratizsaksijailikockunaneseslojod2-3cmzemlje.Ukolikojerasadprerastaoiizdužiose,sadnjaseobavljadublje,takodaseuneseidiostabla.

Nakonsadnjebiljkesedobrozalijusaneštomanjomkoličinomvodeuodnosunaprvozalijevanje.Dabiseizbjegloizduživanjeipospješilaoplodnjaprverodnegranebiljkesenezalijevajuunarednih15dana.UtomvremenusevršivezivanjePVCveziva(lika)zažicuibiljku.Uovojfazitrebaobratitipažnjuna relativnuvlažnostzraka,kakobi se izbjegleneželjeneposljedice.Relativnavlažnostzrakatrebadaiznosi60-65%atemperatura18-200C.

Slika 5/2. Paradajz pod foliom u plasteniku

Uperiodusadnjedopočetkaberbestalnotrebakontrolisatitemperaturu,vlažnostzraka,aobjekatsesvakodnevnoventilirazbogizmjenezraka.Prvoprihranjivanjeseobavlja15dananakonsadnje,itokombinacijom11:44:11+mikroelementi.Zalijevanjeseobavljasvakihsedamdanasa10-12lvodepom2.Poslijezalijevanjaobjekatobaveznodobroizventilirati.Narednaprihranaseobavlja7dananakonprveitognojivomNPK20:20:20.

Pinciranjejeveomabitnaoperacija,asastojiseuzakidanjusvihbočnihizdanaka,takodarastnastavljasamojedanglavnivrhkojisevodiuzšpagudoželjenevisine.Kadapostignemoodređenibrojgrana,pristupa se zalamanjuvrha.Timeprestajedalji rast biljke.U faziplodonošenjabiljke seprihranjujusvako7danakristalonomsanaznačenimsadržajemkalija(14:10:34).

Pojavomprvihzrelihplodovavršiseodstranjivanjedonjihogrubjelihlistova, i to takodaselistujutarnjimsatimapovlačipremagore,lahkopucaistvaraveomamaliožiljak.Obranolišćeseobaveznoiznosi van objekta.Ovom operacijom se povećava prozračnost u donjim etažama biljke a ujedno seodstranjujepotencijalnazarazabiljaka.

Berbaparadajzaobavljasekadplodovipostignubiološkuzrelost,atojeprijelazblijedožuteucrvenuboju.Naovajnačinubraniplodoviostajučvrstiilakšepodnosetransport,aunarednihdvadana(nakonberbe)dobijajuravnomjernucrvenuboju,tj.ulazeufazuupotrebnezrelosti.

Pakovanjeseobavljaudrvenegajbe,takodaseplodovi,zavisnoodkrupnoće,slažuudvareda,aizuzetnokrupniplodovi,slažuseujedanred,itotakodapeteljkabudeokrenutapremagore.

60


60

5.5. Jagoda

U odnosu na gajenje jagode na otvorenom polju, sistem uzgoja u plasteniku na PVC foliji i sanavodnjavanjemimanizprednosti:

Izostajedostaljudskogradapotrebnogzaokopavanjeiborbuprotivkorova;•Boljesečuvavlažnostzemljištaiefikasnijejeiskorištavanjehraniva;•Šteteodmrazasuminimalne;•Plodovisazrijevajuranijeipostižuvećecijenenatržištui•Plodovisučisti,nepadajunazemlju,aimanjesupodložnitrulenju.•

Parcelaseočistiodbiljnihostatakaprethodnekultureikorova.Obaviseđubrenjepocijelojpovršinisadobrozgorjelimstajnjakomukoličini10kg/m2.Rasturisepocijelojpovršinimineralnođubrivo,ukoličinikojazavisiodhemijskeanalizezemljišta,obično(80-120kg/na1.000m2)saNPK10:20:30.Površinaseorenadubinu25-30cm.RasturiseposlijeoranjainsekticidgalaktionG-5radiuništvanjazemljišnihštetnikaukoličini0,5kgna100m2.Izatogaseobavifrezanjenadubinu10-12cmdositno-mrvičastestrukture.

Sadnice (živice) jagode nabaviti od priznatih matičnjaka koji izdaju certifikat o sortnoj čistoći izdravstvenomstanju.Vrijemenabavkeprilagoditiodgovarajućempodneblju (ljetnasadnja)običnozanašapodručjaod25.07.–15.08. tekućevegetacije.Sadnicezastaklenik isključivosu“frigo”čuvanena režimu -2 0Cu hladnjači. PVC folija crne ili tamnozeleneboje širine 1,2 – 1,3mperforirana ilibez rupa debljine 0,2 – 0,4mm, trajnosti do dvije godine. Sistem za navodnjavanje “kap po kap”satankimcrijevimaispodPVCfolije,sarazmakomkapaljki10cm,filteromzavodu,spojkama,slavinamaidovodnimsistemomcijevipriključenihzaizvorevode(bure,cisterna,potok,jezeroitd.).Sadilicezaprobijanjefolijeivađenjedijelazemljenamjestusadnjesapromjeromotvora5–7cmiakrilnafolijazazaštituodniskihtemperatura.

Slika 5/3. Jagoda na foliji Slika 5/4. Skladištenje jagode

Postavljanjefolijeobavljaseručnonapripremljenegredice(lijehe)kojesuširine80–90cm,blagouzdignutespadompremastazamaizmeđufolija.Folijaseblagozatežeupravcuredaibočno,gdjeseplitkopolažeukanaledubine15–20cm,zatrpazemljomiblagonagazi.Izmeđudvijetrakeostavljasestazaširine40cmkojomsehodauvrijemeradaikodberbeplodova.

Ispodfolije,aneposrednoporedredajagode(5-8cm)postavljasecrijevozanavodnjavanjesaplavimcrtamaokrenutimnagore.Popostavljanjufolijevršiseprobijanjerupazasadnjupromjera5-7cmsaspecijalnomsadiljkom,narazmkuureduod25-30cm(biljkadobiljke)savađenjemdijelazemljegdjećesezasaditiživić.Razmakizmeđudvaredanafolijije40cm.

Prijesadnjetrebaskratitikorjeniumočitiistiusmjesusvježegstajnaka,ilovače,vodeifungicida.Sadnjuu plastenikuobavljamo ručno,vraćanjemdijela zemljekoju smo izvadili sadiljkom.Sadniceposlije sadnje obilnije zalijevamo i prihranjujemo sredstvom za jačanje korjenovog sistema (NPK12:32:12+MgO+mikroelementi).

SortejagodekojesepreporučujuzagajenjenaPVCfolijisu:Marmolada,Kore,Maja,Roxana,Arosa,Raurica,Alba,Gemma,Madeleine,Elsantaidr.


6161

Uprva3danaobilnozalijevanje,svakidansa10–12lvodena1m2,uzistovremenoorošavanjenadzemnogdijela(lista)uvišenavratazbogpotrebeodržavanjavećerelativnevlažnostizrakauplasteniku.Zakidanje svih cvijetova i bočnih stolona (vriježa) u više navrata sa ciljem razvoja bokora za rod unarednojgodini.Početkommjesecadecembraobavitiuklanjanjestarogibolesnoglišćaiiznošenjevanplastenika.Akrilnomfolijomprekrititrakesajagodomuciljuzaštiteodizmrzavanja.Tokomvegetacijevršitiredovnuzaštituzasadaodbolestiištetočina.

Krajemfebruara,kadsutemperatureiznad100Cizvršitiprvoproljetnoprihranjivanjesakristalonom19:19:19ukoličini7–10g/m2.Narednoprihranjivanjeseobavlja10–15danaizaprvogistimsredstvimaiistomkoličinom.PočetkomaprilaizvršitiprihranubiljakakristalonomnabaziCa(kalcija),askidanjeakrilnefolijeobavljasekadaprestaneopasnostodkasnihproljetnihmrazeva.

Berba jagode proizvedene u plasteniku na PVC foliji i uz primjenu navodnjavanja obavlja se unamjensku(plastičnu)ambalažuod0,5–1,0kg.Berusezreliizdraviplodovisakarakterističnombojomzapojedinusortu.Ubraniplodovidotransportanatržištelagerujuseunamjenskimhladnijimprostorimailikomorama,kakobiseizbjeglooštećenjeistih.

5.6. Salata

Salatajepovrtlarskakulturakojadobropodnosiniskezimsketemperaturetejeuzšpinatimladilukredovnakulturauplastenicimaodjesenidoproljeća.Proizvodiseudvaturnusa.Prviturnussalateuobjektimabezgrijanjazasnivasesredinomseptembra,takodadospijezaberbutokomdecembra,kadajenatržištuizražennedostataksvježegpovrća.Drugiturnuszasnivaseujanuaru,tetakodospijevazaberbutokommarta.

Optimalnatemperaturazauzgojsalatekrećeseod18-200C.Međutim,ipritemperaturi10-150Csalatadajezadovoljavajućerezultate.Visoketemperaturenegativnoutičunarazvojsalate.Takopritemperaturiiznad 28 0C salata zaustavlja rast, te formira generativne organe (cvjetno stablo). Pored temperature,salatajeosjetljivanamanjakvlage,štoimazaposljedicuzastojuporastu,abiljkedobijutamnozelenuboju.Optimalnavlažnostzemljištajeoko70-75%PVK.Pretjeranavlažnostzemljištapospješujerazvojbolesti(trulež),naštojesalatajakoosjetljiva.

Salata daje najbolje rezultate na plodnom, dobro ocjeditom zemljištu, blago kisele do neutralnereakcijepH6,5-7,2.

Rasadsalatezaplasteničkuproizvodnjusije se30-35danaprijeplaniranog rokasadnje.Sjetvaseobavljaukontejnereispunjenesupstratomzaproizvodnjurasadailiukocke4x4cmodistogsupstrata.

Potrebnojeobratitipažnjuprilikomsjetvepiliranogsjemena,poštoseistonesmijezatrpavativećsesjemenkaostavinapovršiniivišeputatokomdanaorošava,kakobisepospješilonicanje.Ukolikosesijeklasičnosjeme,sjemenkeseprekrijusa0,5cmdebelimslojemsupstratairedovnoorošavaju.

Temperaturaurasaduseodržavaod16-180C.Sadnicesuspremnezasadnjusa4-6normalnorazvijenihlistova.

TrenutnovodećesortesalateuplasteničkojproizvodnjinapodručjuBiHsu:Puterice:Brigade,Dobra,Seter,Ravel,Jessy,Emerald,ŠangoreiĆentore.Kristalnesalate: Endži,Flavi,Fanvei. Pripremazemljištapočinječišćenjemobjektaodostatakaprethodnekultureikorova.Slijedećamjera

jerasturanjezgorjelogstajnjaka3-4kg/m2iNPK10:20:30S60-80kg/1.000m2.Rasturenagnojivasezaorunadubinu20-25cm,nakončegasezemljištefreza(usitni) iporavna.

Ukolikosesadnjaobavljanacrnufoliju,prijepostavljanjaisterazbacisejedanodinsekticida(Galation,Volaton)iplitkoinkorporira,potomsepostavljasistemzanatapanjeicrnafolijasaizbušenimrupamazasadnju.Ukolikorupenisutvorničkiizbušene,pristupasebušenjuistihneposrednopredsadnju.

Sadnjasalateobavljasekadasadnicaima4-6razvijenihlistova.Razmaksadnjejerazličitizavisiodsorteirokaperiodasadnje.Zimskiturnussalatesadiseurazmaku20x20ili20x25cm.Uproljetnomrokusadnjaseobavljaurazmaku20-25x30cm.Akosusadniceuzgajaneposistemuzaštićenogkorijenaukockamailikontejnerima,sadnjaseobavljatakoštoseuzemljišteunosi¾kockedok¼viriizzemlje.Ovakvomsadnjomizbjegavaseprevelikavlažnostuzonikorijenovogvrata,štobitnosmanjujemogućnostobolijevanjabiljakaodtruleži.Nakonsadnjebiljkesezalijusa10-12l/m2vode.

62


62

Utokuvegetacijesalatijepotrebnoobezbijeditisljedećeuslove:vlažnostzemljišta70-75%PKVufazirasta,aufazizavijanjaglavicavlažnostsesmanjujena60%.Relativnavlažnostzrakatrebadaiznosi70-80%,temperaturatokomdana12-18°C,atokomnoći8-12°C.Prihranaseobavljadvaputatokomvegetacije,prviput20-25dananakonsadnje,adrugiputufaziformiranjaglavica.

Prihranjujesesajednimodazotnihgnojiva(amonnitrat).Berbaseobavljakadaglavicedobijuželjenioblikiveličinu.Prilikomodsijecanjaglavicesečisteod

žutoglistaiprevrnunafolijudabiistekaovišaktečnosti(vode).Nakon10-15minutaubraneglavicesepakujuukartonskuambalažu,itoudvareda2x12komadauzčišćenjerezačistomvodom.Poštobiljketrebadopremitidotržištauzimskomperiodu,obaveznojezimskopakovanje(zaštita)nakamionukakonebiizmrzleutransportu.

5.7. Krastavac

Krastavacseuplastenikuuzgajakaoranaproljetnakulturailikaojesenjakultura.Običnoseproizvodisalatni krastavac, mada se i kornišoni mogu uspješno uzgajati u plastenicima. Sjetva krastavaca zaproljetnuproizvodnjuobavlja seoko20. februara, sadnja20.marta, početakberbeoko01.maja.Zajesenjuproizvodnju sjetva seobavlja15 juna, sadnjado10. jula,početakberbeoko10. augusta.Odsorata-hibridasenajčešćekoriste:DarinaF1,JazzerF1,Ekron,EncoreF1.

Proizvodnjarasadajemogućanavišenačinaito:direktnomsjetvomusaksije,klasičnomsjetvomipikiranjemilikombinovano.Direktnasjetvausaksijeobavljasetakoštoseusaksijeispunjenesupstratomzaproizvodnjurasadastavljajednasjemenka,apotomprekrijeistimsupstratomdebljine1cm.Zasijanesjemenkesedobrozalijumlakomvodomipodvrgnutemperaturi25-280C.

Kodklasičnesjetvesjemesesijeustiroporneblokoveispunjenesupstratom,itouredove2x3cm,apotomprekrijecentimetardebelimslojemsupstrataizalijemlakomvodom.Uobaslučajapritemperaturi25-280Cbiljkeničuza5-7dana.Nakonnicanjabiljkesepažljivočupajuizstiropornihblokovaipikirajuu saksije (prije pojave prvog pravog lista), dok se biljke iz direktne sjetve u saksije ne diraju.Zbogsigurnostinajčešćeseprimjenjujekombinovanisistem,takoštosesjemesijeusaksije,aistovremenosezasijeijedanstiroporniblokkakobiseiznjegapopunilamjestausaksijamagdjesjemenijeniklo.

Odmah nakon nicanja temperatura u rasadu se smanjuje na 18 do 20 0C do pojave prvog pravoglista.Naovaj način dobijamobiljke jakog stabla sa kratkim internodijama.Nakon formiranogprvogpravoglistatemperaturaseodržava22-250Ctokomdana,a18-200Ctokomnoći.Utokuproizvodnjerasadaneophodnojeodržavatirelativnuvlažnostzraka85-90%.Visoketemperatureivisokavlažnostzrakapogoduju razvojubolesti, pa je potrebno redovnovršiti zaštitu protivplamenjače, antraknoze ipepelnice.

Kvalitetanrasadkrastavcaima5-6razvijenihlistovaivisokje20-25cm.Krastavacjekulturakojazahtijevaneštodubljeoranjedo40cm,tedostavelikekoličinezgorjelogilipolu

zgorjelogstajnjaka15tona/1.000m2uosnovnojgnojidbiuzdodatak80-100kg/1.000m2NPK10:20:30.Nakonoranjapristupaseusitnjavanjuzemljištafrezanjem,apotommarkiranjaredovazasadnju.Sadnjaseobavljaudvoredetrakesarastojanjemreddoreda60-70cm,arazmakodtrakedotrakeje

80-90cmirazmakureduje50–60cm.Poslijesadnjebiljkesedobrozalijuvodomkojatrebadaimatemperaturuoko250C.

Unarednih7danavršisevezanješpagezažicuibiljku,čimesebiljciobezbjeđujuvertikalnapotporazanormalanrast.

Temperaturauplastenikuseodržavaoko250C,tokomdana180Ctokomnoćiuzrelativnuvlažnostzraka80-90%ivlažnostizemljišta80%PVK.

Zalijevanjeseobavljasvakih3-5danadoformiranjaplodova,apoformiranjuplodovasvakih2-3dana.Prvoprihranjivanjeseobavlja15dananakonsadnjesakristalonom12:36:12+mikroelementi.Naredna dva prihranjivanja se obavljaju svakih 7 dana sa kristalonom 20:20:20. Prihrana u toku

plodonošenjaobavljasesvakih7danakristalonomsanaznačenimsadržajemkalija.Krastavcidobropodnosefolijarnoprihranjivanjekojesemožeobavljatisvakih10-15danajednim

odfolijarnihgnojiva.Posebnotrebaobratitipažnjunanedostatakmagnezija,štosemanifestujepojavombijelihpoljadužnervaturelista.


6363

Regulisanjerastastablaobezbjeđujeseranozrelost ivećiukupniprinos.Nastabludovisine50cmodstranjusesvebočnevriježeod50cmdožicevršiseprikraćivanjebočnihvriježana4lista.

Vriježedrugogitrećegredaskraćujesenadvalista.Vrhglavnogstablakadadospijedožicenekidasevećprebaciprekožiceiokrenepremazemlji,takogubidominacijurastaipospješujerazvojbočnihvriježa.

Berbapočinje6sedmicanakonsadnjeiobavljaseupočetkusvako5dana,apotomsvakihdvadana.Ubraniplodovi sepakujuukartonskuambalažuzbol lakšeg transporta, temanjegoštećenjaplodova.Tokomberbemorasevoditiračunadaseplodovinavrijemeuberuinesmijesedozvolitidaplodpožuti(sazrije)nabiljci,jeristaprestajedaljecvjetatiidavatinoveplodove.

6. ORGANSKA PROIZVODNJA

Uvod

Stanjeprimarnepoljoprivredneproizvodnjeuvećinipodručjajeveomaloše,uprvomredusastanovištakorištenjazemljišnihkapaciteta.Zbogtogabiiusegmentuprimarnepoljoprivredneproizvodnjetrebalopristupiti revitalizaciji, obnovi i razvoju, ali ne sa tendencijomda se dovedu u prvobitno stanje, većda se, uz primjenu suvremenih tržišnih, tehnološko-tehničkih, ekonomskih i svih drugih dostignuća,pratesvjetskakretanja.Osimtoga,pogrešnojeićinanekaprivremenarješenja(popravljanje,krpljenjepostojećegstanja),jertoupraviluiziskujerazmjernovelikaulaganja,aefektisumaliinakratakrok.

Ovojeprilikaivrijeme,aliimogućnostirealnašansadaseiprivatnapoljoprivrednaimanjapodignuna jedan viši nivo, suglasno suvremenim dostignućima i tendencijama u tom pogledu u razvijenimzemljama.Prakticiranjeorganskepoljoprivredneproizvodnjejenovi,usvijetuprihvaćenmodel,kojimse u našim proizvodnim uslovimamože unaprijediti proizvodnja hrane putem ponude tržištu novogkvalitetnogproizvoda.

InapodručjuSrednjebosanskogkantonabi trebalo ićiupravcudaseumjestoseoskih imanjakojise bave poljoprivrednom proizvodnjom, osposobe farme sa razvijenom infrastrukturom, potrebnommehanizacijom, pratećim objektima, savremenom organizacijom koja bi rezultirala stvaranjem jedneproizvodnecjeline;odprimarneproizvodnjedopreradeiplasmanaprepoznatljivihgotovihproizvodanadomaćemtržištu,paitržištudrugihzemalja.

USrednjeročnojrazvojnojstrategijiBiH,kaoiStrategijirazvojaSrednjebosanskogkantona,stavljase najveći naglasak na ekonomski razvoj poljoprivrednog sektora, podrazumijevajući iskorištavanjeprirodnihiljudskihresursa,otvarajućiprilikuzasmanjenjesiromaštvaruralnogstanovništva.,čimesepoljoprivrednapolitikamorazasnivatinaojačavanjukonkurentnostiunutarsektora.

Definirajući prioritet u ovompodručju, poseban naglasak se stavlja na uspostavljanje zakonskih iinstitucionalnihokvirazacertificiranjeproizvodauskladusastandardimaEU,čimebisestvoriliuvjetizanoveproizvodnjeprepoznatljiveinameđunarodnomtržištu.

S tim ciljem je i u okviru ovoga Programa razvoja poljoprivrede na području dvanaest općina Srednjebosanskog kantona u periodu od 2009. do 2015.godine, odabrana organska proizvodnja kaosredstvo kojim bi trebalo uticati na promjenu pristupa pri definiranju razvojnih pravaca, a posebnopromjeneshvaćanjakakopoljoprivrednihproizvođačatakoiostalihsubjekatakojitrebajudadajusvojudoprinosipodrškuovakvimpristupimaitimeubrzajurazvojusvojihlokalnihzajednicairegija.

6.1. Svjetska kretanja

Organskaproizvodnjapostajesveaktualnijaučitavomsvijetu.Potrošačiželeorganskeproizvodeispremnisuplatitiivećucijenuzanjih.

Svakegodineseprodaorganskihproizvodausvijetuuvrijednostiodpreko20milijardieura.Sadavećvišeodmilijunpoljoprivrednikaobrađujevišeod20milionahektaranaorganskinačin.UnekimzemljamaEvropeodnosorganskogzemljištadoseže10%paivišeuodnosunaukupnezasijanepovršine.UŠvedskojjeto15%.Organskapoljoprivredajepokazaladajemogućeproizvestidovoljno«zdrave»

64


64

hranebezzagađivanjaokoline,adasefarmerimaomogućipristojanživot.Iztihrazlogavladeumnogimzemljamasuiniciraleprogramepodrškeorganskojpoljoprivredi.VladaNjemačkejeodlučiladapodstičeorganskuproizvodnjukakobiu2010.godini20%zemljištapostaloorgansko.

6.2. Stanje organske poljoprivrede u BiH

UposljednjihdesetakgodinauBosni iHercegovinipostojalo jenizaktivnostivezanihzarazvoj iuvođenjeorganskepoljoprivrede.VlademnogihEvropskihzemaljadavalesuidajupotporunašimnevladinimorganizacijamakojeputemdomaćihekspertnihtimovastvarajupretpostavkezaodrživrazvojovognačinaproizvodnjehrane.

Najveća vrijednost apliciranih projekata je u animiranju značajnog broja proizvođača od kojih sumnogisavladaliiprimijeniliStandardezaorganskuproizvodnjuidobilicertifikatezaimanja,proizvodnjeiorganskeproizvode.Utomperiodu,organskaproizvodnjajeverificiranacertifikacijomdrugihdržava(Švedska, Njemačka, Velika Britanija, Italija), a paralelno s tim formirano je certifikacijsko tijelo –Organska kontrola za BiHsastandardimazadomaćetržište,kojejeu2007.godinidostiglomeđunarodnestandardeuovojoblasti(usaglašenisaIFOAMBasicStandardsiEEC2092/91)ipredstavljatijeločijicertifikattrebadabudeprepoznatljivinameđunarodnomtržištuorganskihproizvoda(IFOAM/IOAS,ISO65,EN45011,SAD-NOP,JAS-Japan).

Uz sve te aktivnosti, značajni pomaci su napravljeni i kroz popularizaciju organskih proizvoda iplasmannadomaćemtržištu.Većiefektiseočekujuuovojinarednimgodinamakadasetrebazatržišteosigurativećekoličineorganskihproizvoda.Nekiproizvođačiimajusvojevlastiterazvojneplanove,uokvirukojihsuuspjeliosmislitispecifičneproizvodnje,prepoznatljive ikvalitetneproizvodeivlastitioriginalanprepoznatljivimidžsvojihfarmi,pačakzainteresiratikupceizdrugihzemalja.

Od2006.godine,uperiodukadavećinuorganskihproizvodnjicertificiraOK,evidentiranisumjerljivipokazatelji o obimu i strukturi u ovom poljoprivrednom sektoru u BiH. U 2006. godini, u sistemucertificiranjaorganskihproizvodnji je39operatoraodkojihsu:ubiljnojproizvodnji16pojedinačnihfarmi iosamkolektivnih (249proizvođača), jedna farmau stočarskojproizvodnji, četiriupčelarstvu–proizvodnjimeda,dvaprerađivačaorganskihproizvodaiosamusegmentusakupljanjasekundarnihšumskihproizvoda(2.455sakupljača).Izraženoupovršinama,primarnaorganskaproizvodnjaobuhvata209,67ha.Vrijednostizvezenihproizvoda(produktisakupljačkeorganskeproizvodnje)jeu2006.godiniiznosila1.512.315€,štojeuodnosunapredhodnugodinupovećanjeod331,5%.

Već2007.organskisektoripremakvalitativnimpokazateljima,aliipoobimucertificiranihproizvođačapokazuje značajne pozitivne pomake, što se može vidjeti iz slijedećih pokazatelja (bez evidencijecertificiranjakojenapodručjuBiHobavljajustranecertifikacijskekuće):

Područje certifikacije: Broj operatora:Sakupljačkaproizvodnja 9(angažovanopreko2.500ljudi)•Pčelarstvo 15•Stočarstvo 4•Preradairukovanje 3•Biljnaproizvodnja–individualno 25•Biljnaproizvodnja–kolektivno 10(=298farmera)•

Izprikazanihpokazateljajevidljivodajeuprocesucertificiranjaučestvovaloukupno66operatora.Dokaz nastavka tendencije povećanja učesnika u organskom prakticiranju proizvodnje i preradepoljoprivrednihproizvodajeipodatakdajeu2008.godinisamonapodručjufederacijeBiHbilovišeod70apliciranihoperatora.

U BiH je sve veći interes za organsku poljoprivredu,mnogi proizvođači već prakticiraju organskuproizvodnju,alizbogteškihfinancijskihuvjetanisuustanjupodnijeticijenucertificiranja.Utomsegmentuveomasuvrijedni poteziVladeFederacijedau2007. i2008.godini izdvojidiosredstavazapoticanje


6565

organskeproizvodnje.Vrijednojeistaćidajeuovojgodinipripremljennacrtzakonaoorganskojproizvodnjiidajeuzavršnojformiusaglašenosti,predproceduramausvajanjanakompetentnimnivoimavlasti.

BitnazabudućezainteresiraneproizvođačejeičinjenicadaFederalnizavodzapoljoprivreduSarajevo,uokvirusvojihdjelatnosti,adekvatnimkadrompokrivaiovuproizvodnuoblastidauperiodudokZakonneurediovuoblast,pružapotporuoperatorimausvimsegmentimasavjetodavnihuslugaiedukacije.

6.3. Organska proizvodnja na području Srednjebosanskog kantona

NapodručjuopćinaSrednjebosanskogkantonauprethodnimgodinamadodanas,usistemucertificiranjaorganskeproizvodnjejeznačajanbrojfarmiiprivrednihsubjekata,kojivećsadapredstavljajuokosnicurazvojapojedinihlokalnihsredinauovomsegmentuproizvodnjeiprerade.

Ovomprilikomposebnopodsjećamodasutoupojedinimgodinamabiliilisuidanas:„Vranicabilje“GornjiVakuf,•„Fruktuspak“Travnik,•NUPBugojno,zasakupljanje,preraduiprodajuljekovitogbiljaišumskihplodova,•ZZ„Pavlovica“Rostovo,•Farma„Barišić“Kreševo,•Farma„Herceg“NoviTravnik,•PP“Ahmić“Vitez,•„Poljorad“Travnik,•FarmaSejadaŠalakasaVlašićazabiljnuproizvodnju,te•AhmetBalići•MiralemImamovićizTravnika,saširokompaletompčelinjihproizvoda.•

SobziromdajeorganskaproizvodnjauBiHufazirazvoja,ovakorelativnoznačajanbrojorganskihproizvođačanapodručjunavedenihopćinapredstavljarespektabilanpotencijal.Tojeprijesvegaznakdasuovapodručjaustartuprepoznatakaomogućazadaljnirazvojorganskogpokretaidaubudućnostitrebadapredstavljajuznačajanizvororganskihproizvodazalokalnotržište,aposebnozatržištavelikihgradovakojasutrenutnoiubudućeglavnikonzumentiovihproizvoda.

Slika 6/1. Autohtoni proizvod kao organski Slika 6/2. Certificirani organski proizvod Pritome,lakojeuočitidanekapodručjaSrednjebosanskogkantonakojapoprirodnimpotencijalima,

prirodnom biodiverzitetu, nezagađenim područjima i tradiciono opredjeljenim stanovnišrvom zapoljoprivrednu proizvodnju, imaju kvalitetnije predispozicije pri proizvodnji zdravstveno bezbijednehrane,anisuobuhvaćenanisimboličnimobimomusegmentuorganskecertifikacije.

Naovimpodručjimapostojeudruženjaizadrugekojenastavljajutradicijuproizvodnjehranebaziranenaautohtonimiskustvimaisvojerazvojneciljeveusmjeravajukaiznalaženjuadekvatnogtržištauokvirusvojihlokalnihzajednica,povezujućiproizvodnjuhranesapotrebamarazvojadrugihprivrednihgrana(turizam,trgovina,prehrambenaindustrija,kućnaradinostisl.).

66


66

6.4. Mogućnosti i uslovi za uvođenje organske poljoprivrede

Prijesvega,organskapoljoprivredajeproizvodnimetodpogodanzaprirodnuokolinuikojimsenastojeiskoristiti postojeći potencijali ekosistema stimulirajući, jačajući i harmonizirajući biološke procese.Organskapoljoprivredanijepovrataknastaro,povrataknapoljoprivredunašihdjedova,iakoimadostaelemenata koji su podudarni sa standardima, odnosnopravilimapokojima se prakticira.Prije svega,organskapoljoprivredajediomodernepoljoprivredneproizvodnje,trgovine,poljoprivrednenauke,teseupravoitemeljinanjihovimnajnovijimdostignućima.

ZaprimarnupoljoprivreduuBiHjesretnaokolnostdauranijemperiodu,izuzevnekihpodručjasaintenzivnomkonvencionalnomproizvodnjom,nisukorišteneznačajnovisokedozemineralnihđubriva.PoprimjenipesticidapojedinicipovršinebilismonaposljednjemmjestuuEvropi.TosujedniodrazlogadaobrađivanozemljištenijekontaminiranokaoudrugimzemljamaEvrope,tesuisatogaspektavećemogućnostizaprakticiranjeorganskepoljoprivrede.

Sa aspekta nauke, ova proizvodnja se zasniva na primjeni i poznatihmetoda u okviru integralneproizvodnje, kada se za svaku uzgajanu biljnu vrstu i konkretne uslove lokaliteta izrađuju modeliagrotehničkihzahvat,prijesvegabaziraninapreventivnimmjerama,kakozasistemđubrenjaipopravkeplodnosti tla, tako i za sistem zaštite od bolesti i štetočina. Sve proizvodne tehnologije moraju bitiprilagođeneodređenimstandardimaorganskeproizvodnje,uokvirukojihseorganizirajuaktivnostinafarmi.

6.5. Motivi za uvođenje organske proizvodnje

Poljoprivredna proizvodnja kao i sve druge privredne aktivnosti u BiH je stagnirala posljednjihgodina. Posebno je to izraženo u planinskimpodručjima, gdje su stanovnicimalobrojnih selamoralinapustitisvojaimanja,apovrataknijemogućzbogneobnovljenih,ratomdevastiranihimanja.

Područja koja su po svojim agroekološkim odlikama interesantna za uvođenje organskog sistemauzgojausegmentustočarstvailipojedinihodgovarajućihbiljnihvrstasuuglavnomdijelovisvihopćinaSrednjebosanskogkantonakojapripadajubrdskoj ili planinskoj regiji,prije svegazbognepostojanjaeventualnihkontaminiranostihemijskimmineralnimđubrivimaipesticidimausljedranijihintenzivnihproizvodnji, jer se smatralo da na tim područjima zbog klimatskih uslova nije moguće intenziviratipoljoprivrednuproizvodnju.Semtoga,većinastanovništvaovihpodručjajebilazaposlenauindustriji,takoda je zamnogepoljoprivredabiladopunskozanimanje.Nešto intenzivnijekorištenje obradivihpovršinaevidentiranojenalokalitetimasanižomnadmorskomvisinomnapodručjuvećineopćina.Neremetećipravcerazvojakonvencionalnepoljoprivredneproizvodnje,zauspješnuorganskupoljoprivreduinjenbržirazvoj,preporučujuseobradivepovršinekojeduginizgodinanisukorištenenaplaninskimibrdskoplaninskimpodručjima,teprirodnepovršine(šume,prirodnipašnjaciilivade)nalokalitetimagdjenijebilointenzivneeksploatacije.

Slika 6/3. Organsko ovčarstvo Slika 6/4. Certificirani organski proizvod


6767

Naciljanimpodručjimazaorganiziranjeorganskeproizvodnje,uzgojpoljoprivrednogbiljaseuglavnomsvodionamaleparcele,saograničenimbrojembiljnihvrsta,gdjejeuztradicionalninačinproizvodnjebilomogućeostvaritiprinosekojiuvećini slučajevazadovoljavali samopotrebedomaćinstva.Tržniviškovisudijelomostvarivaniustočarskojproizvodnji,gdjesuvelikaprostranstvaprirodnih livada ipašnjakadavalavećemogućnostiuobezbjeđenjudovoljnihkoličinahraneuperioduvegetacije.

Nitiprirodniresursinisuupotpunostiiskorištavani,prijesvegazbogekstenzivnognačinaprakticiranjapoljoprivredneproizvodnje,bezadekvatneagrotehnikeprilagođenedatimproizvodnimuslovima.

Današnjasvjetskadostignućauproizvodnjihranedajušansuiovakvimpodručjimakrozspecifičnetehnologije,aufaziobnoveiunapređenjakompleksahraneunašojdržavitosupodobnostidaseodaberunovipristupirješavanjaovogproblema.

Prilikajedaseotpočnesamaksimalnimiskorištavanjemprirodnihresursaekološkičistihpodručja,izoliranih od industrijskih centara i frekventnih saobraćajnica kao potencijalnih zagađivača, bogatihprirodnim staništima različitih biljnih i životinjskih vrsta, nezagađenim planinskim vodotocima ipogodnomkonfiguracijomtla.TakvihpodručjaimadovoljnoinapodručjuopćinaBugojno,Busovača,Dobretić,DonjiiGornjiVakuf,Jajce,Kiseljak,Kreševo,NoviTravnikiVitez,akojamogubitiosnovaza budući razvoj privrede ovog kraja bazirane na razvoju turizma i organske hrane. Time se pružašansa domicilnom stanovništvuda postanu aktivni dio zacrtanih razvojnih projekata na nivoudržaveiužih regija.Toprijesvegapodrazumijevamogućnostproizvodnje iplasmana tržišnihviškovahraneproizvedenenatradicionalannačin,uskladusazahtjevimaorganskeproizvodnje,akrozprepoznatljivproizvodstandardiziranogkvalitetapremazahtjevimasvjetskogtržišta.

Govorećiomogućimpravcimarazvojakrozjačanjesektoraorganskehrane,nesmijusezanemaritidostignuti nivoi u pojedinimpodručjima i postojeći ili javnosti predstavljani novi proizvodi nazivani«zdravi»,«eko»,«bio»,alisemoraistaćidasutoteknaznakeeventualnihbudućihorganskihproizvodnjikoji su u svijetu prepoznatljivi pod nazivom «organski», što opet podrazumijeva jedino certificiraniproizvodnastaousistemukontrolisanihiprihvaćenihstandarda.

Obnovom porušenih stambenih i poljoprivrednih objekata očuvanjem karakteristične arhitektureovogpodručja,štonezahtijevaizuzetnovelikasredstvakaouvelikimurbanimnaseljima,stvorilebisemogućnostiodrživogpovratkadomicilnogstanovništva,razvojkućneradinosti,seoskogturizmaidrugihsadržajakojibibiliprivlačniizamladeljudeinjihoveporodice.

Znajućidaentuzijazam ljudi jestebitnaodlikaupočetnimfazamaprovjere ideja, alipri stvaranjudugoročnoprofitabilneiodrživestruktureuztosemoraićinabrzaiznačajnamaterijalnaulaganjakojamoguanimiratikritičnumasuproizvođača iobjediniti ih saciljem izradevlastitogprepoznatljivog iprofitabilnogproizvodainjegovogdirektnogplasiranjanatržištu.

Ovdje se u, smislu interesnih skupina za organsku proizvodnju, u većini slučajeva imaju u vidusiromašnepopulacijestanovništvakojisvojušansuvideusamozapošljavanju,austartunisuustanjusamiosiguratipočetnikapital.Projektiovakvogisličnogkarakteramorajukoristitinepovratnasredstvailisredstvazainteresiranihdomaćihistranihinvestitorakojisuspremniuložitiuzajedničkuproizvodnju.

6.6. Odlike područja

Ciljani lokaliteti na kojima se nalaze parcele na kojima jemoguć uzgoj poljoprivrednog bilja postandardimaorganskeproizvodnjeizuzetisuodekstremnihklimatskihuticaja,iakoseuglavnomnalazenaoko800do1000mnadmorskevisine.Seoskaimanjasesastojeodvećegbrojamanjihparcelanapodručjupojedinihselaipovršinesuuglavnomdostupneosnovnimpoljoprivrednimmašinamaipriključcima.

Ne postoje izvori mogućih onečišćenja, jer se radi o području bez aktivnih industrijskih kapaciteta i frekventnih putova. Do sada većina poljoprivrednih proizvođača nisu koristili hemikalije u biljnoj proizvodnji. Gnojidba se sastoji uglavnom u primjeni stajnjaka pred sjetvu. Plodnost tala se održavala: zaoravanjem prirodne livade, “odmaranjem” parcele par godina bez usjeva, te zaoravanjem strnjike i drugih biljnih ostataka. Uzgajane vrste životinja na imanju se hrane prirodno hranom, sijenom sa imanja i putem ispaše. Velika prostranstva za ispašu su dostupna farmeru za cijeli period vegetacije i nisu ograničavajući faktor u pogledu brojnosti stada.

Karakteristikasadašnjeproizvodnjejeprisustvotradicionalnihnačinauzgoja(bezhemikalija)kojise

68


68

moguiskoristitiinajlakšeukomponiratiuodgovarajućestandarde,auztocijeliprocesoplemenitinovimdostignućimanaukeitehnologijeuproizvodnjiipreradi,aizahtjevimatržištaudomenuprakticiranjaorganskeproizvodnje.

Postoje farmeri koji su orjentirani na poljoprivrednu proizvodnju i videmogućnosti prakticiranjuorganskoguzgojakulturnihbiljaka,apotomistoke(ovoiradiobezbjeđenjastajnjakaizvlastitihizvorazaorganskubiljnuproizvodnju),zatimupčelarenju, tedijelomupreradisirovinaizvlastiteprimarneproizvodnjeiprirodnihresursaužegokruženja(šumskovoće,gljive,ljekovitobilje..).Prematome,nizaovaproizvodnapodručjaorganskaproizvodnjanijeusuštinistranmodelmogućegbudućegrazvoja.

Osimtoga,naregijipostojeprerađivačkikapacitetizadoraduipreraduljekovitogbiljakojisuvećuprocesucertificiranjaorganskihproizvodnji(«Fruktuspak»-Travniki„Vranicabilje“GornjiVakuf),aidrugilokalnikapaciteti(proizvodnjasira,mesa,preradažita,hladnjačeisl.)kojiseveomabrzomogu,dijelomiliucjelosti,uvestiusistemcertificiranjaisvojimrazvojempredstavljatiokosnicuokrupnjavanjaorganskeproizvodnje.

Mogući plasman organskih prerađevina u većim gradskim centrima i povećan interes domaćihpotrošača prepoznatljivog organskog proizvoda i bez osvajanja šireg nacionalnog i međudržavnogtržišnog prostora, daju šansu proširenju obima proizvodnje i na području općina Srednjebosanskogkantona.Posebnapodobnostovogpodručjasuirespektabilnipomacinaunapređenjasektoraturizma,kojibiusvojimponudamatrebalodakoristiorganskiproizvodkaonovuvrijednost.

Proizvođačibitrebalipostatisvjesnidaiuokviruorganskeproizvodnje,postati“netkoinešto”natržištuje,uovakvimuslovimaprivređivanja,mogućesamokoncentracijomponudeuvelikimkoličinama,ponudomproizvodastandardnekvaliteteiuzadekvatnuprodajnucijenu.Zbogtogauokviruplaniranihaktivnosti,posebanakcentsemorastavitinaaktivnostikojimaćeseanimiratiznačajanbrojneangažiranogradnosposobnogstanovništvaruralnihprigradskihpodručja(cijeleporodice)isanjihovim(usvjetskimrazmjerima)malim imanjimastvoritimakroorganizacionikompleks,nenaosnovifizičke integracije,negonaintegracijiinteresa(zajedničkinastupnatržištuorganskihproizvoda).

Kao rezime prethodnih navoda i sagledanih uslova za prakticiranje organske poljoprivredneproizvodnje,možemodefiniratiosnovne motive i pogodnosti za realizaciju projekta:

Interes proizvođača za prakticiranje organske poljoprivrede,• Ranije stečena znanja u poljoprivrednoj proizvodnji,• Očuvanje tradicije u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi,• Prirodni nezagađen ambijent,• Bogatstvo prirodnog biodiverziteta,• Ne postojanje potencijalnih izvora zagađenja,• Zapošljavanje domicilnog stanovništva i stvaranje ambijenta za održivi povratak,• Doprinos kompletiranju aktivnosti u zacrtanim projekcijama na nivou države, u smislu stvaranja • turističkih i rekreativnih kompleksa u budućim zaštićenim zonama dijelova općina Srednjebosanskog kantona.

Iztogaproizilazerealnoostvarivi ciljevi: Paletaorganskihproizvodasastandardiziranimkvalitetom,nastalihnabaziautohtonihiskustava.•Organiziranjesamoodrživefarmepougledunapraksusličnihproizvodnihpodručjauužemiširem•okruženjuBosneiHercegovine.Oživljavanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje planinskih područja radi snabdjevanje•turističkihirekreativnihkapacitetaorganskomhranom,Iskorištavanjepogodnostiekološkičistihpodručja(obradivatla,prirodnipašnjaci,samoniklobilje),•Seoskiturizamusaradnjisapostojećimturističkimkapacitetimaužeregije,•Noviproizvodi(organskahrana)zadomaćeisvjetskotržište.•


6969

6.7. Moguće proizvodnje

Uokviruorganskeproizvodnjehrane,anaosnovupostojećihiskustavaistečenihznanjapoljoprivrednihproizvođača, kao i tradicije u uzgoju određenih biljnih vrsta uslovljenih, prije svega, agroekološkimodlikamaovogpodručja,definirajusemogućebazneproizvodnje:

Uzgojžitaipovrća•Uzgojvoća•Stočarskaproizvodnja•Pčelarstvo•Sakupljanjesamoniklogbilja(ljekovitobilje)išumskihplodova(gljive,šumskovoće),•Organskiproizvodinabaziorganskihsirovina(prerada).•

Uzto,mogućesudopunskedjelatnostinafarmikojestvarajuodrživsistemorganskeproizvodnjenavlastitomimanju,aujednoiprilikuzaponuduviškaproizvodatržištuiliuslugedrugimfarmerima.Takvedjelatnostimogubiti:

Proizvodnjalumbrihumusa,•Proizvodnjakomposta,•Proizvodnjaorganskograsadaisjemena,•Pakirnicazaorganskeproizvode,•Minipogonizapreraduorganskihsirovina–domaćaradinost,•Seoskiturizamuzorganskeproizvode...•

6.8. Obim proizvodnje

Strategijarazvojaorganskeproizvodnjemnogihrazvijenihzemaljasebaziranadostizanjuciljadaovomproizvodnjombudeobuhvaćeno20%ukupnepoljoprivredneproizvodnje.

Za područje općinaBugojno,Busovača,Donji iGornjiVakuf, Jajce iVitez, a posebnoDobretić,Kiseljak,Kreševo,NoviTravnikkarakterističnojedadosadanijebilouključenouorganskuproizvodnjuu obimu koji bi omogućio značajnije kvantitativne pokazatelje, pa se pristup ovom modelu možeposmatratisavišeaspekata.

Trenutnosumaleobradivepovršineufunkcijipoljoprivredneproizvodnjeuopće,alisadrugestranetosuiprednostidasenadugogodinaneobrađivanimparcelamaprinjihovojrevitalizacijistartaodmahsaorganskomproizvodnjom.Osimtoga,postojezainteresiraniproizvođačikojinačinomdosadašnjeguzgojapoljoprivrednogbilja i njihovompodudarnošču sa standardimaorganskeproizvodnje te nezagađenimprirodnimambijentommoguveomabrzopostaticertificiraniproizvođačiorganskehrane.

Takvoilijošpovoljnijestanjejeustočarskojproizvodnji,kojabiposebnousektoruovčarstvaveomalakomogla biti usklađena sa standardima organske proizvodnje. Tim više što se pod tradicionalnimovčarenjem podrazumijeva korištenje prirodnih pašnjaka, slobodna ispaša u većem dijelu godine(organskoovčarenjeneprihvata„nomađenje“zbognemogućnostiuspostavesistemapraćenjakretanjastoke; potrebni dokazi da se ispaša organizira na nezagađenimpodručjima).Uz to su i tradicionalnepreradeizopusastočarstva,prepoznatljivenapojedinimregijamaovogkantona,potencijalniorganskicertificiraniproizvodikojiposebnuvrijednostdobijajuuspojuponudaspecifične/visokokvalitetnehraneiturističkihusluga.

SvenavedenodajeizuzetneprednostipojedinimpodručjimaSBK,aznačajnovećiobimcertificiranihproizvodnji i prerađevina na bazi organskih sirovina doprinio bi novim kvalitetnijim ponudama nadomaćemiinostranomtržištu.

NajvećimjerljivipokazateljiuorganskomsektorunapodručjuSBK,kaoinapodručjucijeleBiH,satendencijompovećanjaizvozaodmosesenasakupljačkuorganskuproizvodnjukojapodrazumijevasakupljanje,doraduipreraduljekovitogbiljaisamoniklihšumskihproizvoda,gljivaišumskogvoća.Usektoruvoćarstva,potvrđenesumogućnostiuzgojajagodičastogvoćanaorganskinačin,apotrebetržištasuneograničene(svježesmrznutovoće).

70


70

Upočetnimplanskimgodinama,akcenattrebadatinabiljnuproizvodnjuikorištenjeprirodnihreursasamoniklihbiljnihvrsta.

Tabela 6.1. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godini

OPĆINE VRSTA PROIZVODNJE 2009. godina ( ha)

Bugojno

Uzgojžitaipovrća 13,0Uzgojvoća 1,10Stočarskaproizvodnja 21,3(livade)+18,3(pašnjaci)Pčelarstvo 190košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.286(3grupesakupljača-sapo50ljudi)

Busovača

Uzgojžitaipovrća 5,8Uzgojvoća 6,2Stočarskaproizvodnja 46(livade)+82(pašnjaci)Pčelarstvo 80košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.860(1grupasakupljača–sapo50ljudi)

Dobretić

Uzgojžitaipovrća 3,3Uzgojvoća 0,8Stočarskaproizvodnja 23(livade)+81(pašnjaci)Pčelarstvo 10košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.800(1grupasakupljača-sapo50ljudi)

DonjiVakuf

Uzgojžitaipovrća 10,3Uzgojvoća 1,0Stočarskaproizvodnja 47(livade)+20(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.104(2grupesakupljača-sapo50ljudi)

Fojnica


GornjiVakuf


Jajce

Uzgojžitaipovrća 11,7Uzgojvoća 0,5Stočarskaproizvodnja 23,3(livade)+48(pašnjaci)Pčelarstvo 110košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 4.074(2grupesakupljača-sapo50ljudi)

Kiseljak


Kreševo


NoviTravnik


Travnik



7171

Ove procjene podrazumijevaju angažman do 5% radno sposobnog stanovništva (u sakupljačkojproizvodnjigraniceradnosposobnogstanovništvaseproširujunamlađuistarijupopulaciju)uokviruorganskeproizvodnje.

Tosutrenutnoznačajnikapacitetinakojimabisedugoročnoprakticiralaorganskaproizvodnjahrane,uzpovećanjeoraničnihpovršinaipovršinapodorganskimvoćnjacima,povećanjebrojakošnicapčelauzgajanih po standardima organske proizvodnje, a posebno proširenjem obima korištenja pašnjaka ilivadazauzgojstoke.

Uz aktivnosti na certificiranjupostojećih i odabranihpovršina zaorganskuproizvodnju, paralelnobiseradilonacertificiranjufarminakojimajeosnovastočarskaproizvodnja,gdjesurealnoinajvećipotencijalirazvojaproizvodnjeorganskehranenapodručjuvećineopćinaSrednjebosanskogkantona,aipotrebetržištazacertificiranimorganskimproizvodimanabazistočarskeproizvodnje.

Uovommodeluprojekcijerazvojaorganskeproizvodnjeusegmentusakupljanjasamoniklogbiljaišumskihplodova,neplanirasepovećanjepovršinanitibrojasakupljača,negoseakcenatdaje(štojejedanod osnovnih postulata organske proizvodnje) na očuvnje prirodnogbiodiverziteta i poboljšanjesocioekonomskogstatusastanovništvauvođenjempreradeismanjenjatrgovinesirovinom.

Vitez

Uzgojžitaipovrća 4,9Uzgojvoća 0,8Stočarskaproizvodnja 4,3(livade)+5,5(pašnjaci)Pčelarstvo 68košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 2.016(1grupasakupljača-sapo50ljudi)

Ukupno za sve općine

Uzgoj žita i povrća 95,0Uzgoj voća 17,0Stočarska proizvodnja 380,5 (livade) + 523,8 (pašnjaci)Pčelarstvo 1.098 košnicaSakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova 39.895 (23 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)

72


72

Tabela 6/2. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2015. godini

Općine Vrsta proizvodnji 2015.GODINI (HA)

Bugojno


Busovača

Uzgojžitaipovrća 9,9Uzgojvoća 1,54Stočarskaproizvodnja 78,2(livade)+139,4(pašnjaci)Pčelarstvo 136košnicaSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 1.860(1grupasakupljača–sapo50ljudi)

Dobretić


DonjiVakuf


Fojnica


GornjiVakuf


Jajce


Kiseljak


Kreševo


NoviTravnik

Uzgojžitaipovrća 10,9Uzgojvoća 0,8Stočarskaproizvodnja 11,2(livade)+25,5(pašnjaci)Pčelarstvo 153košniceSakupljanjesamoniklogbiljaišumskihplodova 3.463(2grupesakupljača-sapo50ljudi)

Travnik



7373

6.9. Putevi i dinamika implementacije projekta

MogućnostikrozprakticiranjeorganskepoljoprivrededajuvelikešansupodručjunavedenihopćinaSrednjebosanskogkantona.

Preporukajedasezapočneprakticiranjeorganskepoljoprivredeodmahidaseuhvatikorakrazvojaoveoblastiunašojdežavi.

Najbržiputjedaseodržipostojećaiproširiorganskaproizvodnja,bezustartuznačajnijihulaganja:

Korištenjepostojećihpodobnostiuokvirupostojećihpotrebaprerađivačkihkapacitetakojisuusistemu1.certifikacijeiliprojekatakojiseinplementirajuunarednimgodinamaakojitrebadaobuhvate:

Odabirzainteresiranihproizvođačakojiimajuuslovedaseodmahnjihovaproizvodnjauključiu•procescertificiranja,Odabirgrupasakupljačasamoniklogbilja(ljekovitobilje)išumskihplodovapremastandardima•organskepoljoprivrede,PrijavezacertifikacijuuokvirukorištenjaplaniranihpoticajananivoukantonaiVladefederacije•BosneiHercegovine.Dobivanjecertifikatazaproizvodnepovršine,•Dobivanjecertifikatazauzgojpoljoprivrednogbilja,•Dobivanjecertifikatazaproizvode,•Edukacijapoljoprivrednihproizvođačazaorganskuproizvodnjuuokvirusavjetodavnihaktivnosti•FederalnogzavodazapoljoprivreduSarajevo,AsocijacijeORGANSKOuBiH,telokalneNVOizadruge(programpotrebneedukacijeuprilogu).

Adugoročno,do2015.godine,kroz:

2.Jačanjeproizvodnihmogućnostiuokviruorganskepoljoprivrede:Uključivanjenovihproizvođačauorganskupoljoprivredu,•Stvaranjemodelasamoodrživihfarmi(izradainvesticionihprograma),•Uvođenje/odabirproizvodnjizakojepostojeobezbijeđenatržišta(prerađivačkikapaciteti),•Novetehnologijeproizvodnje,•Izgradnjainfrastruktureiobezbijeđenostpotrebnommehanizacijom,•Uvođenje dorađivačkih i prerađivačkih kapaciteta na farmi (domaća radinost ili centralizirani•pogoni),Edukacijanovihpoljoprivrednihproizvođačazaorganskuproizvodnju.•

3.Okrupnjavanjeorganskeproizvodnjesaciljemostvarivanjadovoljnihkoličinaproizvodaza•domaćeistranotržištekroz:

Proširenjeproizvodnjenapojedinimimanjima,•Udruživanjeproizvođačasaciljemzajedničkognastupanatržištu,•Unapređivanjemarketinškihpristupa.•Edukacijupoljoprivrednihproizvođača,prerađivačaisudionikamarketinškemrežezaorgansku•proizvodnju.

Vitez


Ukupno za sve općine

Uzgoj žita i povrća 161,3Uzgoj voća 28,9Stočarska proizvodnja 920,5 (livade) + 892 (pašnjaci)Pčelarstvo 1.950 košnicaSakupljanje samoniklog bilja i šumskih plodova 39.895 (23 grupe sakupljača-sa po 50 ljudi)

74


74

6.10. Mogući izvori sredstava

KorištenjepostojećihprogramaorganskeproizvodnjenapodručjuBiH,•Korištenjedonatorskihsredstavauokvirumeđunarodnihorganizacija(putemprojekata),•Budžetskasredstvaraznihnivoaupravljanja(općine,entiteti,država),•Vlastitaulaganjapoljoprivrednihproizvođača,•Kreditnasredstva.•

7. STOČARSTVO

Uvod

Stočarstvo, kao najvažnija grana poljoprivrede, svojim proizvodima (mlijeko, meso) snabdjevastanovništvosavisokokvalitetnimbjelančevinamaidrugimsastojcimaneophodnimuishraničovjeka.Premaoskudnimraspoloživimpodacima,potrošnjapoljoprivrednihproizvodapoglavistanovnikauBiHodslikavanepovoljnudruštvenoekonomskusituaciju.Previsokajepotrošnjabrašna,aniskapotrošnja:voća,mesa,mliječnihproizvodaijaja.Relativnojeniskaipotrošnjašećera.Energetskiunosjeprosječnozadovoljavajući,alijesastavishranenepovoljan.Većidioenergijedobijaseizžitarica,samo20%ukupneenergijepotičeizanimalnihizvora.

Procjenjujesedastočarstvoučestvujesaoko50%uukupnojpoljoprivrednojproizvodnji.Ovoučešćeznatnojenižeuodnosunapredratnostanje,apogotovouodnosunarazvijenezemlje.

Analizapotražnjezapoljoprivrednimproizvodimatrebapolazitiodsljedećihparametara:potrošnjepoljoprivrednihproizvodapoglavistanovnika,•zadovoljavanjapotražnjedomaćimpoljoprivrednimproizvodimai•zadovoljavanjapotražnjeuvezenimpoljoprivrednimproizvodima.•Zadovoljavanje potreba domaćim proizvodima nije ni izbliza iskorišteno, pa se oko 2/3 potreba

zadovoljavaizuvoza.Razlozizbogkojihpotrošačidajuprednostuvoznimpoljoprivrednimproizvodimasu prvenstveno: niska cijena, jaka propaganda, bolji dizajn i pomodarstvo. Iza niske cijene uvoznihproizvodačestostojislabijikvalitet.Sadrugestranekontrolahranepredstavljadodatniproblemisveskupadovodidotogadajedemohranunajnižeklaseisumnjivogporijeklaisastava,arealnomožemodaproizvedemomnogovišekvalitetnehrane.

Stočarskaproizvodnjaimavišestrukiznačajzaukupnuekonomijusvakezemlje.Tajznačajproizlaziizsljedećeg:

Stokaiskorištavabiljneproizvodekojeljudinemogudakoristeiličijajehranjivavrijednostuishraniljudimanja, adajeproizvodevisokehranljivevrijednosti.Stočarstvozapošljavakontinuirano,u tokucijele godine, radnu snagu na gazdinstvu povećavajući tako ukupan dohodak gazdinstava, smanjujesiromaštvoijačaekonomijudržave.

Stočarskaproizvodnjauvećemdijeluopćina(reljef,nagib,strukturazemljištaidr.)praktičnojejedininačinkorištenjazemljištakaopoljoprivrednogresursatejezato,utimpodručjima,osnovnadjelatnost.

Poštoje90%državnihfarmipropalo,aprivatnefarmenisupodsticanekaouzemljamaEU,sporosevraćanjihovopredratnoučešćenatržištu.Procjenujesedajeučešćesitnihuzgajivačastokenadomaćemtržištubilo30%,društvenisektorjeučestvovaosa45%,aizuvozajedolazilo25%.Uprvompolugodištu2004.godineseprocjenjujedajeuvezenomesozadovoljavalo60%,državnefarme15%,aprivatnefarme25%potreba.Stoka,meso,prerađevineodmesa,mastiuljasujedneodnajnepovoljnijihtarifaBiHutrgovinskoj razmjeni sa inostranstvom.Odukupnoguvoza stoke,mesa,mesnihprerađevina, temastiiuljauBiH,čakdo80%seodnosinaFBiH.Sumirajućistavkekoduvozaživihživotinja,uočavasevelikiuvozgoveda(oko80%),zatimsvinja,ovaca,koza,teperadi.UbjedljivonajvišestokesedobaviizPoljske(63%),zatimMađarske,AustrijeiRumunije.

PojedinestočarskegraneimajujačuorganskuvezusaprirodnimresursimaBiH.Tosu:govedarstvo,ovčarstvo, svinjogojstvo, uzgoj ribe i pčelarstvo.Bržim razvojemovih grana stočarstva postići će sevećeangažovanjedomaćihresursaipovećatidomaćaproizvodnjasadadeficitarnihproizvoda(mlijeko


7575

iprerađevine,goveđemeso).Pored togapostoje ivelikemogućnostiza izvozproizvodaživotinjskogporekla(ovčijiproizvodi,riba,med).

InstaliranikapacitetizapreradumlijekauBiHsuoko500milionalitaramlijekagodišnjeiprevazilazesirovinskuosnovu,odnosnokoličinemlijekakojeseotkupljujukaotržišniviškovi.Sdrugestrane,BiHuvozivišeod50%svojihpotrebazamlijekomimliječnimproizvodima.Rješenjejeupovećanjustočnogfonda, izmjeni pasminskog sastava, povećanju mliječnosti po grlu i povećanju količine otkupljenogmlijeka. Proizvodnja mlijeka je u BiH uslovima „motor” razvoja ukupne poljoprivrede, te je uslovza radni angažman velikog broja poljoprivrednih gazdinstava.Ovu proizvodnjumoramo tretirati kaostrateškoopredjeljenje

7.1. Brojno stanje stoke

Tokomratadošlojedodrastičnogsmanjenjastočnogfonda.Poslijeratadošlojedoobnoveiuvećanjaosnovnogstadaustočarstvuuokviruprojekatasameđunarodnomfinancijskompodrškomisamostalnourežijisamihstočara.Kodsvihvrstastokebrojjedalekomanjinegoupredratnomperioduidalekomanjiodbrojakojibisemogaoishranitina1,4milionahalivadaipašnjakauBiH.

Zabrinjavajućejetoštouposljednjevrijemedolazidosmanjenjabrojastokeiukupneproizvodnje.

Tabela 7/1. Brojno stanje stoke u BiH

Kategorija životinja 1990 2006 2007Goveda 873.605 515.000 468.000Ovce 1.319.000 100.400 1.033.000Svinje 613.586 709.000 535.000Konji 99.803 25.000 25.000Koze 76.000 70.000Perad 8.544.000 10.340.000Košnicepčela 74.901 283.000 310.000

Izvor: Statistički zavod BiH

PremapodacimaStatističkogzavodaFBiHbrojgovedauFBiHje2006.godineiznosio233.289grla,a2007.godine224.847grla,odčegaje172.645kravaisteonihjunica.PremapodacimaistogzavodauFBiHjeu2006.godiniuzgajanoukupno545.356,a2007.godine549.490ovaca,odčegaje421.501ovacazapriplod.PremainformacijamaAgronomskogfakultetaizMostarabrojovacau2008.godiniuFederacijiBiHiznosi436.330grlaipribližnoistibrojjeiuRS.Dugoročnogledano,tj.uperioduposlijeDrugogsvjetskogratapadopočetka90-ihgodina,uBiHsebrojgrlastokesmanjiokodgovedazaoko300.000,konjazaoko85.000,aovacaoko500.000grla.Povećanje jezabilježenokodsvinjazaoko300.000iživineoko600.000.

TrendopadanjestočnogfondajeprisutankodsvihčlanicaEUpajeEvropa,odnekadašnjegizvoznika,postala uvoznik mesa. Prema nekim procjenama, deficit mesa u EU iznosi oko 300.000 tona. Ovajpodatakmožebitivažankadaseznadanašazemljamožepovećatistočarskuproizvodnju,apotražnjazastočarskimproizvodimaćebitisveveća.

StanjestočarstvauSrednjebosanskomkantonujeistotakoteškokaoiucijelojdržavi,sadodatnimproblemompopitanjubrucelozekojapoprimaozbiljnerazmjereipremakojojsetrebajupoduzetihitneienergičnemjere.

76


76

Tabela 7/2. Brojno stanje stoke na području SBK

Općine

Goveda Ovce SvinjePerad(hilj.)

Košnice pčelaUkupno

Krave i steone junice

Ukupno Plotkinje Ukupno Krmače i nazimice

Bugojno 7.175 5.023 11.390 9.112 112 78 1.050Busovača 4.414 3.089 2.951 2.361 414 280 761Dobretići 175 123 595 476 22 6 -D.Vakuf 1.918 1.343 2.400 1.920 134 90 650Fojnica 3.500 2.450 4.250 3.400 280 213 400G.Vakuf 2.713 1.899 8.959 7.167 840 526 620Jajce 1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 1.120Kiseljak 2.975 2.083 1.785 1.428 3.920 504 320Kreševo 866 606 884 707 1.456 560 170N.Travnik 4.652 3.256 6.003 4.802 1.247 137 540Travnik 8.916 6.241 35.850 28.680 1.641 185 1.100Vitez 2.100 1.470 935 748 1.590 694 200Ukupno: 41.067 28.747 79.742 63.793 12.160 3.329 1.531 6.931

Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede SBK-a 1998-2010

Tabela 7/3. Bilans proizvodnje i potrošnje animalnih proizvoda u 1998.godini i ciljni bilans u 2010 na području SBK

Proizvodi

Proizvodnja PotrošnjaUkupno

(tona,hiljada,komada)

kg/ stanovnikuUkupno

(tona,hiljada,komada)

kg/ stanovniku

Mlijeko(1998) 27.299 117,6 38.964 155Mlijeko(2010) 58.250 180 53.295 165Jaja(1998) 10824 46,6 36.451 145Jaja(2010) 54.910 170 50.065 155Goveđemeso‘(1998) 1.156 4,5 3.394 13,5Goveđemeso(2010) 2.794 8,6 4.684 14Ovčijemeso(1998) 637 2,5 1.006 4,0Ovčijemeso(2010) 1.193 3,7 1.454 4,5Svinjskomeso(1998) 678 2,7 1.634 6,5Svinjskomeso(2010) 1.025 3,2 3.069 9,5Mesoperadi(1998) 173 0,7 2.639 10,5Mesoperadi(2010) 1.615 5 4.522 14Riba(1998) 155 0,6 628 2,5Riba(2010) 895 2,8 1.001 3,1

7.2. Krmno bilje

Osnovnipreduslovrentabilneprozvodnjemesaimlijekajeunapređenjeproizvodnjevoluminoznestočnehranenavlastitomposjedu,kojajeuovomtrenutkukodvećinepoljoprivrednihproizvođačanavrloniskomnivo.Tojesvakakojedanodglavnihfaktoraniskerentabilnostiproizvodnjekodpoljoprivrednihproizvođača.UvremenunemilosrdnekonkurencijeizzemaljaEUizemaljaneposrednogokruženja,čijajeproizvodnjaznatnovišepoticana(uređenjezemljišta,sjetvakrmnihkultura,izgradnjaobjekataitd.),primjetnojesnažnoprisustvoproizvodaizuvozanatržištuFBiH,čimejeznačajnougroženaproizvodnjanašihproizvođača.Osnovniciljuborbizavlastitotržištemesaimlijekajepovećanjeprinosakrmnihkultura,kaoipoboljšanjenjihovogkvaliteta,čimećeseznatnosmanjitiučešćekoncentrovanehraneustrukturiobroka.Polazećiodčinjenicedaustrukturitroškovaproizvodnjemesaimlijekaishranastokeučestvujesapreko70%ukupnihtroškova,neophodnojepoduzetisvemjerekojemogudoprinjetipovećanjuproizvodnjeikvalitetakrmnihkultura,čimećesepovećatikonkurentskasposobnostnašihproizvođača.


7777

Značajnepovršinelivada,pašnjakaidegradiranihpovršinaprimjenomagrotehničkihmijeraneophodnojeosposobitizavećuproizvodnjubiomasei timesmanjitidiooraničnihpovršinakojesadaproizvodevoluminoznuikoncentrovanustočnuhranunavišeod60%sjetvenihpovršina.

Slika 7/1. Spremanje kabaste stočne hrane

Samomali procenat povećanja prinosa krmnih kultura oslobodio bi značajnije površine za sjetvuostalihkulturakojezbogblizinetržištamogubitivrloprofitabilne.

Uciljurealizacijepovećanjaprinosaikvalitetakrmnihkulturaatimeiuspješneproizvodnjemesaimlijeka,neophodnojeunarednomperiodukodpoljoprivrednihproizvođačapoduzetislijedećemjere:

Intenzivirati proizvodnju stočne hrane na livadama i pašnjacima (meliorativne mjere, planiranje-•ravnanje,uklanjanjekamenja,šiblja,odvodnjavanje,navodnjavanjeđubrenje,podsijavanje,formiranjepregonaitd.).Zasnivanjenovihpovršinaleguminozamaidjetelinskotravnimsmjesama.•Uvođenjejednogodišnjihkrmnihkultura.•Organizacijapregonskeispaše.•Spremanjesjenažeisilažeodjednogodišnjihivišegodišnjihkrmnihkultura.•Izgradnjasilo-objekata.•Opremanjepoljoprivrednihgazdinstavasalinijamamehanizacijezaspremanjesijena,sjenažeisilaže.•Permanentna edukacija poljoprivrednih proizvođača u tehnološko-tehničkim dostignućima u•proizvodnjikrmnihkultura.

7.3. Govedarstvo

Govedarstvopredstavljanajvažnijugranustočarskeproizvodnje,aindirektnoijednuodnajvažnijihgranapoljoprivredneproizvodnjeuopšte.Unekimevropskimzemljamaučešćestočarskeproizvodnjejeoko50-60%uukupnojvrijednosti.

Goveda su najveći proizvođačimlijeka imesa, a takođe su značajni i njihovi sporedni proizvodi(stajsko đubrivo, koža, iznutrice i dr.). Savremena proizvodnja u govedarstvu postavlja životinjskimorganizmimamaksimalnezahtjeveuodnosunaproduktivnost(proizvodnjamlijekaimesa).Intenzivnaproizvodnjaugovedarstvupostavljapredsavremenunaukuipraksučitavniznovihproblemaipotreburješavanjaovihproblemauodnosunaranijuekstenzivnuproizvodnju(smještaj,higijena,ishranaidr).

Imajući u vidu značaj govedarstva, neophodno je postojanje uzgojnih programa na osnovu

78


78

kojihće sepostavljeniciljevi realizirati.Oviciljevidefinirani suStrategijom razvoja poljoprivrede Srednjebosanskog kantona.

7.3.1. Sadašnje stanje

Govedarskaproizvodnja jeuSrednjebosanskomkantonuuznačajnojmjeriodrazstanjauukupnojbosanskohercegovačkoj poljoprivrednoj proizvodnji.U zadnjevrijemedošlo je dopojaveparmanjihmljekaraiproširenjesirovinskebazevećihmljekaračimesepostigloodređenopovećanjeproizvodnjemlijeka.Međutim,ovaproizvodnjajeidaljezadržalasvojnaturalnikarakter,usitnjenostpoljoprivrednihpovršina,tehnološkuzaostalostitradicionalnimenadžment.Uposebnoteškompoložajusumaleporodičnefarmekojesuuglavnomprepuštenesamesebi,kaoistihijitržišta.

Posebniproblemisejavljajuuprodajipoljoprivrednihproizvodaiorganiziranjuproizvodnje,odnosnonjenomkreditiranju.

7.3.2. Prednosti i ograničenja za razvoj govedarstva

Prirodni resursi mogu osigurati znatne proizvodne mogućnosti u oblasti govedarske proizvodnje.Također, s kvalitetnom strategijom popraćenom saradnjom vlasti i proizvođača, govedarstvo uSrednjebosanskomkantonumožeitrebapredstavljativažnijugranustočarstvazajednosturizmomkaobitnom privrednom granom.Usporedno s programom razvoja govedarske proizvodnj, treba voditi iračuna o osposobljavanju stručnjaka i farmera bez kojih će biti nemoguće zamisliti savremen razvojgovedarstva.

Poredprirodnihresursa,karakteristikatzv.agrarnogambijentairaspoloživihljudskihresursa,tržište za stočarske proizvodejepresudanrazvojnifaktor.

Činjencajedasejošuvjekuvozioko60%mlijekaiprerađevinakojiseplasirajukroztrgovačkumrežu.Mesnoprerađivačkaindustrijaokrenutajeskoroisključivouvozu,takodajeopskrbavlastitimstočarskimproizvodimaminimalna.Ovečinjenicesemoguiskoristitizarazvojdomaćestočarskeproizvodnje.

Ograničenjazarazvojgovedarstvasuobjektivneprirode,aispoljavajusekroznemogućnostplasmanamlijeka,slabuineadekvatnuzaštitudomaćeproizvodnjeuodnosunaokruženje,nemogućnostdobivanjapovoljnih kredita zbog nezainteresiranosti poslovnih banaka za kreditna ulaganja u ovu djelatnost,nepostojanjestimulativnogizvoza,nedovoljnueduciranoststočarazaprimjenusavremenijihijeftinijihtehnologija, vrlo skupu i pogrešnu tehnologija uzgoja domaćih životinja, što ima za posljedicu lošmanagementnafarmama,maleiusitnjeneporodičnefarme, atujejoši,nepovoljnadobnastrukturastočara–staračkagospodarstva,teskupadokumentacijaisporabirokracijazaishođenjekreditnihlinijazaadaptacijuiliizgradnjunovihštala.

Sdrugestrane,uključenostnašezemljeuregionalno“slobodnotržište”stavljadomaćuproizvodnjuuveomanekonkurentnipoložaj,zbogmalenovčanepodrškeuodnosunazemljeuokruženju.

Iporedspomenutihnepovoljnihokolnosti,posljednjihpargodina,zahvaljujućiradunekolikovelikihmljekara,količinaotkupljenogmlijekauBiHpovećalasezapreko50%,uzprisutnudaljnjuekspanziju.Ovemljekare relativnouspješnosuodoljelepritiskuuvozamlijekabezcarina, anekeodnjih sevećpojavljujuikaoizvoznici.Njimajeograničavajućifaktor–nedostataksvježegmlijeka.NaovojčinjenicitrebaraditikonceptrazvojagovedarstvanapodručjuSBK-a.

NosiocarazvojamogućejeriješitiuključenjemSrednjebosanskogkantonau“krug”ukojemnekaodtržišnoekonomskivećafirmisanihmljekaraorganiziraotkupmlijeka.

Naovompodručjuotkupmlijekavrševećemljekarekaoštosu„Milkos“Sarajevoi„Zeničkamljekara“Zenica,„EastMilk“Sarajevo,temanjemljekarenapodručjuSrednjebosanskogkantona„Agrocentar“GornjiVakuf, „Poljorad“Travnik i „Vlašić-milk“Karaula.Takođe, treba napomenuti da jemljekara„Milkos“proširilasvojekapacitetesadnevnimulazommlijekanaoko70.000litara.

Do sada, na žalost, na ovom području nije se pojavio značajniji subjekat kao “nosilac razvoja”govedarstva te je ova grana ostala tehnološki i organizaciono nerazvijena, sa naturalnim obilježjem.Kaotakva,nijenimoglapokrenutiintenzivnijekorištenjeprirodnihresursanitijemoglabitiosnovza“održivost”seoskihdomaćinstava,atimenizasprečavanjedepopulacijeprostora.


7979

7.3.3. Koncept razvoja govedarstva

Glavni cilj je stvaranje održivih i konkurentnih tržno orijentisanih govedarskih farmi, razvojno iproizvodnointegrisanihsa“nosiocimarazvoja”kojiobezbjeđujuplasmanproizvoda.Ovakvefarmetrebatakotehnološkiosposobitidapreživešoknašegulaskauevropskeisvjetskeekonomskeasocijacije.

Sporedniciljevibiseočitovaliumaksimalnomiskorištavanjuprirodnihresursailjudskihpotencijala,upošljavanje ruralne populacije i smanjenje napuštanja seoskog prostora, osiguravanje sirovina zaprerađivačkuindustrijuisupstitucijauvoza.

Pretpostavku razvitka bazirati kroz optimalizaciju agrarnog ambijenta (Zakonom o poticajimadugoročnodefinisatiproizvodneprioritete,kaoštosu:mlijeko,odgojžensketeladi,tovjunadi,matičnostado goveda i ovaca, te predvidjeti budžetska sredstva za njih), dostupnost kapitala za investicije,rješavanjepravnogstatusapoljoprivrednikateboljistručniservis.

7.3.4. Potrebna infrastruktura za razvoj proizvodnje mlijeka

Organizator otkupa mlijeka. Nosilacrazvojamožedabudeiorganizatorotkupa.Drugavarijantajedatoradiuslužnonekidrugi

privrednisubjekt(zadruga,nekafirma,udruženje,itd.).Uovomdrugomslučajuuslugasevršinabaziugovorasanosiocemproizvodnje,najednojstrani,tesafarmerima,nadrugoj.

Instalacije za sakupljanje-hlađenje mlijeka (laktofrizi)Mreža laktofriza je neophodni uslov.Oni se postavljaju u prostorije koje zadovoljavaju sanitarne

propise.Tosuujednoi“sabirnamjesta”.Laktofrizisepostavljajunalokacijamadostupnimvozilimautokucijelegodineikojesulogičanizborsagledištakoncentracijefarmi.Mrežalaktofrizajeproceskojiseširisaširenjemproizvodnjemlijeka.Kapacitetlaktofrizaod500–2000l,ovisnooplaniranomobimuproizvodnje.NaosnovupodatakadobijenihodopćinaSrednjebosanskogkantona,brojlaktofrizaje136,štojeveomamalibrojzaadekvatanotkupnaovompodručju.

Vozilo s cisternom za preuzimanje mlijeka iz laktofrizaKapacitetcisternedo3.000litaramlijeka(napočetkuprocesarazvoja).Naosnovupodatakadobijenih

odopćinaSrednjebosanskogkantona,brojcisternizatransportmlijekajenezadovoljavajućizaadekvatanotkupmlijeka.

Poredpomenutog,potrebnojeosiguratiineophodanpriborzakontrolukvalitetamlijeka.

7.3.5. Modeli farmi za proizvodnju mlijeka

Prema iskustvima razvijenihzemalja i zemaljau tranzicijikoje su razvojno isprednas,uukupnojpoljoprivredi, a umljekarskom sektoru naročito, evidentni su procesi brze koncentracije proizvodnjeumanjibrojkrupnih,modernihgazdinstava.Procesnestajanjamalihfarmipodudarasesadinamikombiološkognestajanjastaračkihdomaćinstava.Takodomaćinstva,beznasljednikaupoljoprivredi,prvoseodričugoveda,zbogtežineposlaokonjih.Pomenutezemljeuzadnjihdesetakgodinavišestrukosusmanjilebrojfarmisakojihseotkupljujemlijeko,aistovremenosupovećaleproizvodnjumlijeka.Razlogpovećanjaproizvodnjemlijekaležiučinjenicidasepovećalaproizvodnjamlijekapokravi–kvalitetnaishranaidobrobalansiranjeobroka,čimesekoristigenetskipotencijalkravezaproizvodnjumlijeka.

Potrebnojeizraditipregledankatalogfarmizaproizvodnjumlijekaimesanamijenjenporodičnomdomaćinstvu,teponuditicjelovitorješenjezaizgradnjufarme.Natajnačinomogućitisadašnjimibudućimpotencijalnimproizvođačimalakšidostupdogotovihidejnihrješenjaporodičnojfarmiiomogućitiimdonošenjepravilneodlukekojimodeliveličinufarmeizabrati.Prilikomosmišljavanjaidejnihprojekatazaizgradnjuiliadaptacijuobjekatazadržanjemliječnihkravatrebavoditiračunaoslijedećem:

Objektimorajubitiizgrađeniiopremljenitakodaseživotinjedrženaštoprirodnijinačin.Pritome1.trebavoditiračunaoosiguravanjutakvihuvjetadaživotinjenebuduizloženenikakvimstresovima.

80


80

Trebagraditifunkcionalneobjekte,akapitalulagatiuopremukojamoraosigurativisokuproduktivnostrada.2.Unutrašnjeuređenjeobjektamoraosiguratilogičantoksvihdnevnihoperacija,adapritomeneremeti3.normalnoponašanježivotinja.

Slobodannačindržanjagoveda(spojedinačnimboksovimazaležanjeilizajedničkimprostoromzaležanjenadubokoj stelji) jenajbolji načindržanjagoveda.Na svimnovijim farmama (sagrađenimuposljednjih10godina)kravesedržeslobodno.

SamoNjemačkadanasima2.500takvihfarmi,anjemačkistručnjacipreporučujusvimuzgajateljimaadaptacijustarihobjekata(svezanimnačinomdržanja)ustajesaslobodnimnačinomdržanja.

Osnovnastrategijaprilikomizgradnještalazamliječnekravemorabitišto jeftinija izgradnja(nije problem graditi skupo – graditi jeftino je umjetnost).

Osnovnekarakteristiketihfarmisu:Specijalizacija za proizvodnju mlijeka s modernom opremom i maksimalnom mehanizacijom i•automatizacijom,tamogdjejetomogućeiisplativo,slobodannačindržanja,•funkcionalnoizmuzište(„ribljakost“ili„tandem“)•tekuće(rešetkastipod)ilikrutoizđubravanje(automatskipotiskivačđubra–„skriper“ilidubokastelja).•

Slika 7/2. Savremeni stajski objekat

7.3.6. Sistemi držanja mliječnih krava

Pojedinačno držanje na vezu jednoredneštaledo15,advorednedo30krava•prednosti:individualnitretman(ishrana,osjemenjivanje,pregledi,telenje,mirustaji)•nedostaci:otežanoutvrdititjeranje,čestooštećenjevimenainogu,većiutrošakrada,težainapornija•muža,puštanjekravanapašnjaksloženokratkaležišta160-170cm,širine120-130cm•srednjedugaležišta225-235cmx120-130cm(ovisnoodužinikrave)•jaslepokravi60-70cm,uzdignutodno40-45cm•muža(ukanteilimljekovod)•


8181

OvajsistemdržanjamliječnihkravatrenutnopreovladavanapodručjuSrednjebosanskogkantona,aligapostepenotrebatransformiratiusistemslobodnogdržanja.

Slobodni sistem držanjazavećibrojkrava,brojboksova(ležišta)jednakbrojukrava•dužinaležištacca.225-230cm(dužinatrupax0,922+0,2m)•širinaležištacca.130cm•ležište uzdignuto od blatnog hodnika 15-20 cm sa zaobljenim pragom, podloga je od betona sa•termoizolacijskimslojemipadom1-2%blatnihodniciširineispredkrmnoghodnika340cm(mimoilaženje2krave),aizmeđudvaredaležišta•250-300cmuvećim stadimablatni hodnici od betonske podloge, a čiste se traktorom i daskom ili strugačem•(„skriper“)najmanjesvakih4-5satikravesenapajajuizkorita(valova)sregulacijomdotokavode•jasleistokaonavezu,hranidbenihodnikcca.250cm•rodilište-ležište250x230cm,mužaukante,obilataprostirka•smještajkravausuhostaju–ležišta225-230cm,širine150cm,obavezanispust15-20m• 2

muža(sistem„ribljakost“ili„tandem“)•

Slika 7/3.Štala za 20 muznih krava i 40 kom. teladi

Slika 7/5. Kratko ležište uz kanal sa rešetkastim podom

Slika 7/4. Štala za 50 muznih krava- slobodan sistem držanja

Slika 7/6. Kratko ležište sa mehaniziranim čišćenjem

82


82

Naskicamasupredstavljenimodelifarmisa20grlavezanisistemi50grlaslobodnisistemtetipoviležišta za krave. Pored veličine farme posebnu pažnju treba posvetiti proizvodnji mlijeka po kravi.Sadašnjaprosječnaproizvodnjapokravijeveomaniskauodnosunazemaljeuokruženju,apogotovuzemljeEU.

Unarednojtabeliprikazanisumodelimliječnihfarmiu4varijante.Prvedvijevarijantesuproizvodnjamlijekasa10krava–podizanjenovefarmeiproširenjepostojeće,adrugedvijevarijantesuproizvodnjamlijekasa15krava–podizanjenoveiproširenjepostojećefarme.67

Tabela 7/4. Proizvodnja mlijeka – proizvodni modeli

Razmatrana je ekonomičnost proizvodnje mlijeka na farmama veličine 10 ili 15 krava, sa dvijepodvarijante–novafarma,isključivokreditnimsredstvimaiproširenjevećpostojećefarme.Vidisedaekonomičnostrastesarastomveličinefarmeaopadasavisinomkreditnogzaduženja.Pretpostavljasedajecijenamlijekaod0,75KM/l(sapremijom).

UpojedinimpodručjimaBiHvećsuzapočeliprocesi“prestrukturiranja”usektorumljekarstva.Već su podignute brojne farme sa deset i više krava. Jasno je da se veličina farmimora prilagoditiraspoloživomzemljištu(računajući inazakupzemlje) iraspoloživomkapitaluzainvestiranje.OvićerazlozivjerovatnoograničitiveličinufarmiuSBK-una3-6krava,uznaglasaknaadaptacijipostojećihštalainanabavkukrava.Usvakomslučaju,ovakavpočetakrazvojamljekarstvabiobiosnovazanjegovobudućetransformisanjeukonkurentnuiodrživuproizvodnugranu.

Unarednimtabelamaprikazanajekalkulacijaproizvodnjemlijekanafarmisa25kravaudvijevarijante–saposječnomproizvodnjomod3.000i5.000litaramlijeka.Vidljivojedajeekonomičnostvećaudrugojvarijantijerjeiskorištengenetskipotencijalkravekojijeveomavažanfaktoruproizvodnjimlijeka.

6 Cijenamlijekasapremijom7 Usvimvarijantamaukalkulisanajeplaćaod8.000KM/god.

Pokazatelj

Veličina farme10 krava 15 krava

nove farme proširenje proizvodnje nove farme proširenje

proizvodnjeI Investicije (kredit), KM(štala,stoka,oprema) 75.000 35.000 95.000 45.000

II Obim proizvodnje/god-mlijeko(4.300l/krava),0,75KM/l 6 32.250 32.250 48.375 48.375-telad(muška), 5.625 5.625 6.642 6.642Ukupno proizvodnja: 37.875 37.875 55.017 55.017III Troškovi, (KM)-kabastakrma(sijeno–0,18KM/kg) 9.000 9.000 9.000 9.000-koncentrati(prosječno6kg/kravinadan-0,63KM/kg) 11.264,4 11.264,4 16.896,6 16.896,6

-struja 800 800 1.300 1.300-voda 100 100 150 150-veterinarskeusluge 600 600 1.300 1.300-osiguranje:

štalastoka

600800

600800

1.1001.400

1.1001.400

-investicionoodržavanje 650 650 1.200 1.200-otplatakredita(7g,9%) 12.000 5.500 15.000 7.000-naknadazarad(1radnik-vlasnikfarme)7 8.000 8.000 8.000 8.000Ukupno troškovi: 43.814.4 37.314,4 55.346,6 47.346,6Razlika -5.939,4 560,6 -329 +7.670,4


8383

Tabela 7/5. Planska kalkulacija za proizvodnju mlijeka na farmi od 25 krava sa proizvodnjom mlijeka od 3.000 litara

Pokazatelji Količina Jed. mjere KM/jed.mj.KM KM

po kravi za stado1. Mlijeko 3.000 litara 0,45 1.350 33.7502. Remontstada(0,3stada) 180 kg 2,5 441 11.0253. Muškatelad(0,5krda5%gubitak) 21,4 kg 5 107 2.6754. Junice(0,2krda5%gubitak) 8,5 kg 5 42 1.0415. Subvencije(uFBiH) 3.000 litara 0,1 300 7.500

UKUPNI PRIHODI 2.240 55.991VARIJABILNI TROŠKOVI 6. Uzgojzamjenskihjunica 0,3 grla 1.600 480 12.000

7. Kupovinazamjenskihjunicagrla 2.500 0 0

HRANA

8. Ispaša 0 kg 0,04 0 09. Sijeno 2.500 kg 0,15 375 9.37510. Kukuruznasilaža 3.160 kg 0,06 190 4.74011. Kukuruznozrno 650 kg 0,25 163 4.06312. Proteini 1.100 kg 0,35 385 9.62513. Soliminerali 66 kg 0,46 30 759

OSTALO

14. Prostirka 500 kg 0,15 75 1.87515. Veterinarilijekovi 1 krava 150 150 3.75016. Gorivo 1 krava 32 32 80017. Opravkaobjekata 43.000 Int.Invest. 0,017 29 73118. Opravkaopreme 26.500 Int.Invest 0,021 22 55719. Uzgojno-selekcijskirad(vj.os) 1,5 ampula 25 38 93820. Računovodstvo 1 krava 10 10 25021. Praćenjeproizvodnostimlijeka 1 krava 55 55 1.37522. Telefonistruja 1 krava 100 100 2.50023. Ograda 1 krava 10 10 25024. Materijalirazno 1 krava 29 29 725UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 2.172 54.312FIKSNI TROŠKOVI

25. Radnasnaga(nesezonska) 0 0

26. Amortizacijaobjekta 1.720 0,12 206 5.160

27. Osiguranjezaobjekte 1.720 0,005 9 215

28. Amortizacijaopreme 1.060 0,12 127 3.180

29. Osiguranjeopreme 1.060 0,03 32 795

UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI 374 9.350UKUPNI FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI 2.546 63.662POVRAT NAKON VARIJABILNIH TROŠKOVA 68 1.679POVRAT ZA RAD I KAPITAL NAKON SVIH PRIKAZANIH TROŠKOVA -306 -7.671

84


84

Tabela 7/ 6. Planska kalkulacija za proizvodnju mlijeka na farmi od 25 krava sa proizvodnjom mlijeka od 5.000 litara

Pokazatelji Količina Jed. mjere KM/jed.mj.KM KM

po kravi za stado1. Mlijeko 5.000 litara 0,45 2.250 56.250

2. Remontstada(0,3stada) 180 kg 2,5 441 11.0253. Muškatelad(0,5krda5%gubitak) 21,4 kg 5 107 2.6754. Junice(0,2krda5%gubitak) 8,5 kg 5 42 1.0415. Subvencije(uFBiH) 5.000 litara 0,1 500 12.500UKUPNI PRIMICI 3.340 83.491VARIJABILNI TROŠKOVI 6. Uzgojzamjenskihjunica 0,3 grla 1.600 480 12.000

7. Kupovinazamjenskihjunicagrla 2.500 0 0

HRANA

8. Ispaša 0 kg 0,04 0 09. Sijeno 2.500 kg 0,15 375 9.37510. Kukuruznasilaža 3.160 kg 0,06 190 4.74011. Kukuruznozrno 900 kg 0,25 225 5.62512. Proteini 1.530 kg 0,35 536 13.38813. Soliminerali 78 kg 0,46 36 897

HRANA

14. Prostirka 500 kg 0,15 75 1.87515. Veterinarilijekovi 1 krava 150 150 3.75016. Gorivo 1 krava 32 32 80017. Opravkaobjekata 43.000 Int.Invest. 0,017 29 73118. Opravkaopreme 26.500 Int.Invest 0,021 22 55719. Uzgojno-selekcijskirad(vj.os) 1,5 ampula 25 38 93820. Računovodstvo 1 krava 10 10 25021. Praćenjeproizvodnostimlijeka 1 krava 55 55 1.37522. Telefonistruja 1 krava 100 100 2.50023. Ograda 1 krava 10 10 25024. Materijalirazno 1 krava 29 29 725UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 2.391 59.775

FIKSNI TROŠKOVI

25. Radnasnaga(nesezonska) 0 0

26. Amortizacijaobjekta 1.720 0,12 206 5.160

27. Osiguranjezaobjekte 1.720 0,005 9 215

28. Amortizacijaopreme 1.060 0,12 127 3.180

29. Osiguranjeopreme 1.060 0,03 32 795

UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI 374 9.350UKUPNI FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI 2.765 69.125POVRAT NAKON VARIJABILNIH TROŠKOVA 949 23.716POVRAT ZA RAD I KAPITAL NAKON SVIH PRIKAZANIH TROŠKOVA 575 14.366


8585

Obrazloženjetabela:Mlijeko–količinaproizvedenogmlijekakaoicijenapolitrumogubitipromijenjeni.Količinamlijeka

trebaodgovaratiprosječnojgodišnjojproizvodnjimlijekapokravizasvekrave.Remont stada–ovakalkulacijapodrazumijevastopuremontastada(zamjenukrava)od30%utoku

godine.Dakle,toznačidaćesvaka0,30kravabitizamijenjena.Ovakalkulacijatakođerpretpostavljadajetežinajednekrave600kg.Dakle,pokravi,remontiznosi600x0,3=180kg.

Muška telad – ova stavka pretpostavlja da će 50% godišnjeg podmlatka bitimuška telad i da ćenjihovatežinaprirođenjubiti45kgsa5%stopomsmrtnosti.Dakle,pokravitoizgledaovako:0,5x45x0,95=21,4kg.(Podpretpostavkomdaseteleprodaubrzonakonrođenja.)

Junice–sobziromdaovakalkulacijapretpostavljaremontstadaod30%,farmermorazadržati30%podmlatka(junicanaravno)kakobizamijeniokravekojesuotpisane.Dakle,onzadržava3odsvakih5teladizazamjenu(kakojeprikazanopodstavkom6).Toznačidaćeuprosjekuimatisamo0,2teletaodsvakekravezaprodaju.

Subvencije –subvencijezamlijekosudatepremaprogramusubvencioniranjaproizvodnjemlijekauFBiH.Važnojevidjetikolikibibiopovratzaporodičniradivlasnikovuinvesticijubezsubvencija,jerćesetomoratidesitijednogdana.

Uzgoj zamjenskih junica –akofarmeruzgajavlastitezamjenskejunice,ondaovdjetrebakoristitionajprocenatjunicakojeonzadržavazauzgoj.Primjetisedaovakalkulacijapodrazumijevatrošakod1.600KMpojunicizauzgojzamjenskihjunica.

Hrana -Ovestavkepredstavljajuuobičajnukoličinuprehrane ikoncentratakojekonzumira jednakravautokujednegodine.Stavka“Proteini”uključujepšeničnemekinje,sojinusačmu,pivskitropitd.Korištenecijenesutržišnecijene,anefarmeroveproizvodnecijeneobziromdajeovokalkulacijasamozaproizvodnjumlijekaodmliječnihkrava,anekalkulacijazacijelufarmuisvenjenedjelatnosti.

Gorivo–odnosisenagorivokojesekoristiutraktorimaikamionimavezanoisključivozaproizvodnjumlijeka.(npr.zamljevenjehrane,rukovanjeđubrivomitd.,ovastavkaneuključujegorivozaradtraktoranapolju.)

Opravka objekata–Ovastavkapredstavljapredvideni trošaknoveštaleza25krava,prostorijezamužuteobjektazasmještajpodmlatka.Tajpredviđenitrošaksemnožisastandardnimkoeficijentomzaprocijenjenitrošakodržavanjaiopravki.

Opravka opreme–ovastavkapredstavljapredviđenitrošakopremezaživotinjeuštali(opremezamužu,opremezahranjenje),tesvedrugeopremedirektnovezanezaproizvodnjumlijeka.

Računovodstvo–ovastavkajezavanjskeračunovodstveneusluge,ukolikoseonekoriste.Praćenje proizvodnosti mlijeka – ova stavka je predviđena za troškove testiranja kojima se prate

proizvodnostiparametrimlijekaodsvakogpojedinačnoggrlaustadu.Ograda–uključujeograđivanjedvorištaštaleikapije.Radna snaga (nesezonska)–ovojezatrošakunajmljeneradnesnage.Amortizacija objekta –ovojeuosnoviamortizacijaobjekatazamliječnekrave.Tojenegotovinski

trošak,alisetrebapromatratikaotrošakposlovanjausmisluiskorištenjajošjednegodineživotnogvijekatihobjekata.

Amortizacija opreme – ovo je u osnovi amortizacija opreme za mliječne krave. Iste napomene iobjašnjenjakaozastavku16.

Povrat za rad i kapital nakon svih prikazanih troškova –ovastavkapredstavljapovratzaporodičnirad i vlasničku investiciju ili “kapital”.Akoodovog iznosaoduzmeteplatu za sve članoveporodiceuključeneubiznis,ondaostatak(akopostoji)predstavljapovratzakapital.

7.3.7. Proizvodnja goveđeg mesa

Razvojproizvodnjetovnihgovedanapodručjupetopćinaogrančenjeveličinomikvalitetomresursapoljoprivrednog zemljišta i mogućnostima obezbjeđenja ulaznogmaterijala za tov. Polazeći od ovihograničenja ipostojećegstanjauproizvodnjiživemjeregoveda,aktivnosti imjere trebausmjeritinastimuliranjeproizvođačadausmjeravajumuškuteladutov,umjestoranogklanjasamalomtežinom,teorganiziranjespecijaliziranihproizvođača/farmisavećimproizvodnimjedinicamazatovteladi/junadi.

Dabisestvoriliuslovizaprihvatanjeviškovateladiodproizvođača,trbalobiićiuformiranje3–4

86


86

specijaliziranefarmezatovteladi,kapaciteta20–30grlauturnusuukojimabiseorgniziralaprvafazatova(250-280kg).Ovufazutova,zbogmanjihpotrebazavoluminoznomhranom,mogućejeorganiziratiupodručjimaSrednjebosanskogkantonasavećomnamorskomvisinom(općinaDobretić)

Razvojproizvodnjeudrugojfazitovajunadi(480-550kg)ograničenjezbogznačajnihzahtjevauishranizavoluminoznomhranom(kukuruznasilaža),takodaseovaproizvodnjamožeuograničenomobimu uspješno organizirati u nižim dijelovima. Takve farme već postoje na pojedinim općinama –Bugojno,Vitez.

Tabela 7/7 . Tovno june do 250 kg

Pokazatelji VrijednostiNivoproizvodnje:masakg/grlu 250PRIHOD KM/grluJune 950Minus

Vrijednostjunetado120kg 624UKUPAN PRIHOD 326VARIJABILNITROŠKOVI

Koncentrat 166Vet.uslugeilijekovi 20Ostalitroškovi 20UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI (bez varijabilnih troškova KSH*) 206UKUPNA DOBIT (bez varijabilnih troškova KSH*) 120VARIJABILNI TROŠKOVI KSH* 18UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 224DOBIT 102Zabilješke

Junaddo250kg 3,80KM/kgž.v.Početnamasa 120kgProdajnamasa 250kgProsječanprirast 1.083kg/danPeriodishrane 120danaMortalitet 2%Brojturnusa 2

DOBIT x BROJ TURNUSA = DOBIT U GODINI

*kabastastočnahrana


8787

Tabela 7/8. Tovno june do 450 kg

Pokazatelji VrijednostNivoproizvodnje:masakg/grlu 450PRIHOD KM/grluJune 1.620Minus

Vrijednostjunetado250kg 950UKUPAN PRIHOD 670VARIJABILNITROŠKOVI

Koncentrat 380Vet.uslugeilijekovi 20Ostalitroškovi 20UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI (bez varijabilnih troškova KSH*) 420UKUPNA DOBIT (bez varijabilnih troškova KSH*) 250VARIJABILNI TROŠKOVI KSH* 73UKUPNI VARIJABILNI TROŠKOVI 493DOBIT 177Zabilješke

Junaddo450kg 3,60KM/kgž.v.Početnamasa 250kgProdajnamasa 450kgProsječanprirast 1.053kg/danPeriodishrane 190danaMortalitet 1%Brojturnusa 1

DOBIT x BROJ TURNUSA = DOBIT U GODINI*kabastastočnahrana

7.3.8. Pasminska orjentacija

NapodručjuSBK-adominira“domaćešarenogoveče”tj.govečesadominantnimfenotipskimkarakteristikama simentalca,baremkad jeupitanjubojakože.Pasminska rejonizacijaugovedarstvuSBK-amora poći od prirodnih karakteristika područja, odnosnood raznovrsnosti tih karakteristika upogledureljefa,visineiklime.

Našegovedarstvouuzgojnomsmislujeovisnooočevskojkomponentiuvezenojsastrane(uoblikusmrznutogsjemena). Importiranagrlagoveda(krave)nečinepopulacijuuuzgojnomsmislu, jerseradiomalombrojujedinkikojenepripadajuzajedničkomgenpuluukojembisevršilosparivanjeroditelja(jer se za očeve koristi smrznuta sperma).Dakle, vještačkimosjemenjavanjempreko očeva, postiže segenetskopoboljšanje.UpodručjimadostupnimzaVOtrebaizvršitirigoroznolicenciranjebikova,kojimbisetolerisalodržanjesamoregistriranihgrla.Podrazumijevajusegrlasapedigreominatprosječnomocjenomzafenotip.Kakobisepovećaobiološkikapacitetpopulacije,proširitimaksimalnovještačkoosjemenjavanjesakvalitetnimbikovskimsjemenom. Imajućiuvidudominantnekarakteristikepodručjakao i zatečenostanje,predlažeseorijentacijanadvijedominantnepasmine–simentalskuismeđualpsku,uzprisustvocrno-bijeloggenomanadolinskimgazdinstvimakojaimajuzemljišneuslovezanjegovodržanje.

Svakuodnavedenihpasmina trebakoncipirati na poboljšanjukonstitucije (primarni zadatak)korištenjem sjemena odgovarajućih bikova sa planski odabranim svojstvima, poboljšanju masnoćemlijekaikodsimentalcaismeđegalpskoggovečetabalansiranjumliječnostiitovnihosobina,odnosnopremaforsiranjuorijentacijenakombinovanitip.UBiH,kaoiuvećinievropskihdržava,proizvodnjakravljegmlijekaijunećeg,odnosnogoveđegmesaorganizujesegajenjemspecijaliziranihmliječnihrasa,kaoirasadvojnogpravcaproizvodnje.Specijalizovanetovnerase,kojesuznatnozastupljenijeuEvropi,uBiHimajuminorniznačaj.Poticatiopredjeljenostfarmerazaproizvodnjumesa–tov,orijentiratisenasimentalcailinaneketipičnemesnepasminekaoštoješarole,limuzenidr.

88


88

7.3.9. Procjena potrebnih investicija na području Srednjebosanskog kantona

Tabela 7/9. Očekivani obim i vrijednost proizvodnje kravljeg mlijeka i goveđeg/junećeg mesa na području Srednjebosanskog kantona za period 2009-20158

Naosnovuplaniraneproizvodnjekabastestočnehrane(sijeno,kukuruznaitravnasilaža)projektovanaproizvodnjaseuvećavaza20,9%zaproizvodnjumlijekaizaproizvodnjumesa8,5%zaproizvodnjumesa.

Tabela 7/10. Potrebne investicije u podizanju farmi muznih krava u periodu 2009-2015 na području Srednjebosanskog kantona (u milionima KM) 9

Predloženepotrebneinvesticije,uiznosuodcca72,2milionaKM,suza246farmipo20grlaili82%,15farmipo50grlaili12%,teza3farmeod100grlaili6%.

Tabela 7/11. Potrebne investicije u podizanju farmi za proizvodnu mesa u periodu 2009-2015 na području SBK-a (u milionima KM)

Predloženepotrebneinvesticije,uiznosuodcca39,5milionaKM,suza70farmizatovsa50grla.

8 Cijenamlijekasapremijom9 Kodrasporedapodizanjapredloženogbrojafarmi,jedanodkriterijatrebadabudezastupljenostioranicapoopćinamaodnosnoproizvod-

njakukuruznesilaže

Vrsta proizvodnje Jed.mjere Po grlu Ukupno

grlaUkupna

proizvodnja

Cijena po jed.mjere

(KM) 8Ukupan iznos

u KM

Kravljemlijeko lit 3.200 5.993 19.177.600 0.75 14.383.200Meso kg 400 3.500 1.400.000 6,00 8.400.000,00Ukupna proizvodnja: 22.783.200

Vrsta investicije

Veličina farme (broj muznih krava)

Ukupno20 grla 50 grla 100 grlaPo

farmi Ukupno Po farmi Ukupno Po

farmi Ukupno

A)Izgradnja-Objekti 0,125 30,750 0,300 4,500 0,750 2,250 37,500-Oprema 0,012 2,9520 0,035 0,525 0,065 0,195 3,6720-Ukupnoizgradnja 0,137 33,702 0,335 5,025 0,815 2,445 41,172B)Nabavkagrla 0,104 25,584 0,260 3,900 0,520 1,560 31,044

Ukupne investicije: 59,286 8,925 4,005 72,216

Vrsta investicije Farme za proizvodnu mesaPo farmi Ukupno (mil. KM)

A)Izgradnja-Objekti 0.350 24,50-Oprema 0,015 1,05Ukupnoizgradnja 0,365 25,55B)Nabavkagrla 0,200 14,00Ukupne investicije: 0,565 39,55


8989

7.4. Ovčarstvo

Brdsko planinska područja BiH obiluju livadama i pašnjacima.Mogu se optimalno valorizovatigajenjemovaca.Sobziromnazemljišneiklimatskeprilike,uSBK-udominirajuvisokiplaninskimasiviinjihoviobroncisaprostranimpašnjacimailivadama,pajetopodručjeunajvećemdijelupredodređenozastočarskuproizvodnju.

7.4.1. Prednosti i nedostaci ovčarske proizvodnje

Upredjelimavišihnadmorskihvisina(1.000miviše),ovčarstvojepraktičnojedininačineksploatacijeplaninskih pašnjaka, te je tako jedina značajna poljoprivredna djelatnost u ovom području.OvčarskiproizvodiuBiH(janjadisir)nemajustranekonkurencijezbogsvogsuperiornogkvaliteta,štonijeslučajni sa jednimdrugimproizvodom stočarstva.Domaće tržište, zbog niske kupovnemoći, ne bimogloapsorbiratiznatnijepovećanuovčarskuproizvodnju,teseuplanoverazvojamoraukalkulisatiizvoz.Sadajetopraktičnonemoguće,jerBiHjošnijeosposobilainstitucijezacertifikacijuanimalnihproizvoda.

Velikiproblemuovčarstvupredstavljapraksanomađenja,kojajeblokiralanjegovutransformacijuumodernuovčarskuproizvodnju.Dinamičkepromjeneuovojproizvodnjiusvijetuirazličitiodgajivačkiciljevizahtijevajuu našemovčarstvu iznalaženjenovihmodela zaprovođenjeuzgojno-selekcijskograda.UovčarstvuSrednjebosanskogkantonasenepostavljapitanjetzv.pasminskerejonizacije,jerjeonavećzadata.Trebaunaprijeditipostojećisojpramenke.Primjenomorganizovaneselekcijeuzkorištenjesavremenihsaznanjaizoblastigenetikeupoboljšanimuslovimaishrane,trebalobiistovremenopodizatikoličinuproizvedenogmesa,mlijekaivunepojednomgrlu.Organizovanimtovomjagnjadimoglabisepovećatiživamjerajagnjadipriklanju.Primjenomselekcijenamliječnostmožesepovećatimliječnost.Provedbuovihprogramatrebadavršiuzgojno-selekcijskaslužba.

7.4.2. Proizvodnja mlijeka-sira

Vlašićkisirjevrlocijenjenproizvodkojipriostajanjunadosadašnjojtehnologijinebimogaoračunatinasnažnijeuvećanjeproizvodnjenitinaširenjetržišta.Moraseizvršitinjegovatehnološkastandardizacijai modernizacija pakovanja, što bi bez sumnje omogućilo njegovu promociju znatno izvan sadašnjihtradicionalnih tržišta. Veliki problem predstavlja to što se vlašićki sir mora proizvoditi tamo gdje seproizvodimlijeko,daklenaseoskomgazdinstvu.Dabisegovoriloomodernizacijivlašićkogsira,moradoćidopoboljšanjakrvnebaze,stalnovršitiselekcijuunutarpostojećepopulacijenapovećanjeproizvodnjemlijeka.Takođertrebauvestimašinskumužu,kaopreduslovpoboljšanjamikrobiološkekvalitetemlijekai olakšavanje ovog posla zamuzače. Zajamčiti otkupne cijenemlijeka i prerađevina, poboljšati procesproizvodnjesastandardizacijomkvalitetaitipičneproizvodezaštititizakonskimpropisima.Procjenjujesedajesadašnjaproizvodnjavlašićkogsiraoko250-300tonagodišnje(oko15kgpoovci).

7.4.3. Proizvodnja vune

Vuna je do sadavažila kao sporedanproizvodbezodgovarajućeg tržišta i prihoda za uzgajivačeovaca.VunaPramenkejegrubazapreradu.Njenekarakteristikesu:niskaproizvodnostpoovci,runootvorenoisastavljenooddugačkihoštrihpramenova,debelevunskeniti,slabaelastičnostivalovitostvunskihvlakana.Treba raditi na iznalaženju izvoznih tržišta zagrubuvunukakvudajepramenka, teproizvoditi odjevne i kućanskepredmete, suvenire za turizamudomaćoj radinosti.Proizvodnjavunepogrluiznosi1,5kg.Trenutno,postojipredionicavuneuBrezipodnazivom„Breteks“kojaotkupljujeopranuvunu.Uzizdatudozvoluodnadležneveterinarskeslužbedapotičeodzdravogstada,vunaseplaćapocijeniod2KM/kg.„Breteks“proizvodipredivozaproizvodnju,ručnočvoranetepihe,jambolijeidrugepredmeteizdomaćeradinosti.Teproizvodeplasiranadomaćem,aliinastranomtržištu.Vunutrebaopratiitransportovatidopredionice.Najboljebibilodaotkupvršezadrugekojebiugovorilesveštojepotrebnosavlasnikompredionice.

90


90

VlasniciovacauSrednjebosanskomkantonutrenutnosvojuvununigdjeneplasiraju.Vunasespaljuje,bacajaupotokeirijekeitimezagađujuokoliš,takodaseinaovajnačinvršiširenjebruceloze.Najvećiproblempredstavljanedostatakperionicazavunu.Nadležnedržavneinstitucijetrebajuuložitinovčanasredstvadabiseovajekološkiproblemriješio.

Zapranje1kgvunetrošise20-30lvode.Otpadnavodaodvunesesmatranajprljavijominajzagađenijomvodomu industriji. Potrebno je primjeniti najnovije tehnologije za ponovnopročišćavanje vodeposlijepranjavune.Izotpadnevodeizdvajasepijesakimulj.Pijesaksemožeiskoristitizapravljenjecigli,amuljzakompostiranje.UBiHjepostojalaperionicavuneuVisokomitousklopufabrike„Viteks“.OrganizovaniotkupipreradavuneriješilibivelikiekološkiproblemsakojimBiHnemožepristupitiEU.

Vunasabolesnogstadamorasepropisnouništavati.Državneinstitucijenovčanimulaganjimamoguučinitidadomaćavunabudekorisnasirovina,aneotpad.

Slika 7/7. Vlašićka pramenka

7.4.4. Proizvodnja mesa

Srednjebosanskikantonraspolažedovoljnimklaoničnimkapacitetimazakrupnustoku,dokzajagnjadpostojidomaćetržišteitakviodgovarajućikapacitetiumjestimanjihoveprodaje-potrošnje.Najvećibrojklaonicaradisavrloniskimstepenomiskorištenja,izčegasedazaključitidanemapotrebezaizgradnjomnovihzadoglednobudućevrijeme.

Možeserećidajeproizvodnjaovčijegmesabila2,5kg,apotrošnja4,0kgpostanovniku.CiljnibilansproizvodnjeovčijegmesauSrednjebosanskomkantonuu2015godinibibio3,7kgpoglavistanovnika,apotrošnjaovčijegmesa4,5kg.

Tabela 7/12. Ciljni bilans proizvodnje i potrošnje mesa 2015. god u SBK

ProizvodiProizvodnja Potrošnja Podmirenje

potreba(%)

Stoka u kom.

tona(000) kg/stanovniku tona

(000) kg/stanovniku Bilans(+/-)

Goveđemeso 41.067 2.794 8.6 4.684 14.0 -1.890 60

Ovčijemeso 79,742 1,193 3,7 1,454 4,5 -261 82

Svinjskomeso 12,160 1,025 3,2 3,069 9,5 -2,044 33

Živinskomeso 1.531.0000 1.615 5,0 4.522 14.0 -2.907 36

Riba - 895 2,8 1.001 3,1 -106 89


9191

VrijednostpoljoprivredneproizvodnjeuSBKu1998.godbila4.083000KM,ado2015godtrebalabi se obezbijediti sredstva u iznosu od 3.292000KM da bi vrijednost poljoprivredne proizvodnje uovčarstvusepovećalana7.375000KM..

7.4.5. Opravdanost proizvodnje

Značajovčarskeproizvodnjejevelikiekonomskiopravdan.Svatriproizvoda(meso,mlijeko,vuna)moguseplasiratinatržište.Ovcenisuzahtjevneuishrani.ZbogtogasemožeposvetitiposebnapažnjarazvojuovčarstvauSrednjebosanskomkantonu.Tajrazvojtrebabitiplanskiištovišemodernizovan.Farmerimorajuprećisaekstenzivnenaintenzivnupoljoprivrednuproizvodnju.Nomadskioblikstočarstvatrebazaboraviti,bezobziraštopredstavljatradicijuinavikuuživotuovčaraSBK.Osnovniprihodinafarmiod200ovacasuznatnovećiodosnovnihtroškovaproizvodnje.

Tabela 7/13. Prihodi na farmi od 200 ovaca

Vrsta proizvodnje Prihodi po ovci u KM Prihodi po farmi u KMJagnjad(plod.%) 1,20x150=180,00 180KMx200=36.000,00Sir 15kgx8KM=120,00 120KMx200=24.000,00Vuna 1,5kgx1,0KM=1,50 1,5KMx200=300,00UKUPNO: 301,50 60.300,00

Tabela 7/14.Varijabilni troškovi na farmi (200) ovaca

Vrsta troškova Troškovi po ovci u KM Farma od 200 ovacaSijeno 1,5kgx90danax0,20KM=27,00 27KMx200=5.400,00Žito 50kgx0.9KM=45,00 45KMx200=9.000,00Koncentratzajag. 90danax6,5kgx0,20KM=117,00 117KMx200=23.400,00Zdravstvenazaštita 5,00 1.000,00Amortizacijagrla 14,00 2.800,00UKUPNO: 208,00 41.600,00

DOBIT: 60.300,00 – 41.600,00 = 18.700,00 KM godišnje

7.4.6. Objekti za ovce

Planiranjemizgradnjenovihiadaptacijevećpostojećihstajatedrugihobjekataiopremezasmještajovaca,mogusepostićiznačajnirezultatipriraduovčarskefarme.Objektizasmještajovacanemorajubitiveomasloženiiizgrađeniodskupogmaterijala.Onitrebajuodgovaratiklimatskimuvjetima,veličinistada,načinuodgajanjairaspoloživoggrađevinskogmaterijala.Farmatrebabitiizgrađenananačindasmanjinegativnefaktorekojidjelujunazdravlje,fiziološkostanje,kondiciju,produkcijuovaca(stresoviprouzrokovanizboglošihvremenskihuvjeta,prenapučenosti,zagađenja),kakobipovećaliproduktivnostrada.Temperaturauovčarnikutrebadabudeod-5do+150C.

Potrebni prostor za ovce ovisi od njihove veličine i proizvodne faze u kojoj se nalaze. Ovce usuhostajukod srednjevelike rase imajupotrebu0,9m2podnepovršine,dok je zaovcu sa jagnjetompotrebnoobezbjediti1,2–1,3m2podnepovršine.Zajagnjadtrebaobezbijediti0,5m2podnepovršine.Pri obračunu ukupne površine objekta za smještaj ovaca, na podnoj površini, vrijednosti dobivenojmnoženjemnormativaibrojaovacazauzgojtrebadodatiipovršinukojaćebitizahvaćenaodopreme(hranilice,pojilice,ograde,hodnici).

Površinaovčarskefarmeza300ovacatrebalabidaiznosi820m2,zajednosapratećomopremom.Danasjezaovakavobjekatpotrebnoizdvojitinajmanje80.000,00KM.Uovomobjektusenalaziprostorzaovcesajaganjcima,prostorzapodmladak,porodilište,prostorzaovnove,magacin,sobazapastireitorkojinijenatkriven.Izgradnjaovakvihobjekataiziskujeznatnasredstva,štoposkupljujeovčarskuproizvodnju.Međutim,beznjihnemanimodernizacijeovčarstva,kaoniintenzivnognačinaproizvodnje.Dabiovčariizgradilijedanovakavobjekatpotrebnisuipovoljnikrediti.

92


92

Tabela 7/15. Potrebna podna površina za jedno grlo

Kategorija min. - max. (u m2) Prosječno (m2)Ovca 0,7–1,0 1,0Ovcasajagnjetom 0,9-1,6 1,3Jagnjedoodbijanja 0,2–0,4 0,3Jagnjeuodbijanjuitovu 0,5–0,9 0,7Dviska 0,5–1,2 0,8Priplodniovan 1,0–2,0 1,5

7.4.7. Model usavršavanja postojećeg soja autohtone pramenke

Neophodnojedaseorganizujeizvjestanbrojgazdinstavakaouzorakzagajenjepriplodnihgrlaradiproizvodnjenesamomesa,mlijekaivune,većipriplodnogmaterijala.Priplodnimaterijalbisekoristiozaočuvanje autohtonog sojapramenke.Zamatična stada trebaodabrati nekolikopostojećih stadanaprivatnimgazdinstvimakojanenomade.Naprimjer,8farmisapo250ovaca.Takobisestvoriomatičninukleuskojibibrojaonajmanje2.000ovaca.Ovajmatičninukleusfunkcioniraobikaozatvorensistemukojegseneuvodigenetskimaterijalsastrane,alikoji jeotvorenpremakomercijalnimstadima, jerihsnadbijevatestiranimovnovima.Umatičninukleusnebimogleućiživotinjekojenisupedigriraneitestirane(ovnovi).

Uzgojno-selekcijska služba bi na njima realizirala stručne uzgojne mjere (stručni odabir ovaca iovnova,njihovomarkiranje,uvođenjesistemaevidencijeustadu,prikupljanjepodatakaoperfomansi,planparenja,testovnoviitd).

Dabiseovoostvarilo,trebaorganizovatiiedukovatifarmerekojićesavjesnopristupitiovomposlu.Onibisemeđusobnoudruživaliuviduzadruge.Naosnovuproračunamožeseorganizovatipetzadruga.Poredulaganjauosnovnasredstvapotrebnojesvakojzadruzidodijelitipojedantraktor.Članovizadrugebisemeđusobnopomagali(mehanizacija,spravljanjehranezaovce,itd).

Državneinstitucijetrebajuputemraznihpoticajapružitiekonomskupomoćfarmerima.Trebauticatidasenjihoviproizvodištoboljeplasirajunatržištu,zatimomogućitikupovinuzemljištaradistvaranjavlastitihpašnjaka.Samonaovajnačinmoglibiusavršitipostojećisojpramenkeitouzgojemučistojkrvi.

Prematome,potrebnojeučinitisljedeće:udruživanjemanjegbrojaminifarmiistvaranjezadruge(8farmi/250ovaca-min),•stvaranjematičnognukleusaodnajmanje2.000ovaca•sprovođenjeuzgojno-selekcijskogradanadmatičnimnukleusom•međusobnapomoćmeđufarmerima•ekonomskapomoćodstranedržaveuvidukredita,povećanjapremija•

Tabela 7/16. Ulaganja u osnovna sredstva za 5 nukleusa

Opis investicije KM/ objekat1 nukleus-zadruga

( 8 farmi x 250 ovaca)

5 nukleusa u KM

Izgradnjafarmekapaciteta250ovaca 80.000,00 640.000,00 3.200.000,00Mehanizacija–traktorisapriključcima(1nasvakuzadrugu) 25.000,00 125.000,00

Ukupno: 665.000,00 3.325.000,00

7.4.8. Bruceloza

DanasseovčarstvouBiH,anaročitouSrednjebosanskomkantonusuočilosaopasnombolešću–brucelozomkojajenanijela,aidaljenanosivelikešteteovčarskojproizvodnji.

NapodručjuSrednjebosanskogkantonaodbrucelozejeoboljelo136osoba,štojedalekovišeuodnosu


9393

nalanikadajeregistrirano75oboljelih.Premaprocjenamastručnjaka,uproljećeseočekujedodatnopogoršanjesituacije,odnosnopovećanbrojoboljelihižiivotinjailjudi.Odoko600pregledanihživotinjau2008godini,136ihjebilopozitivnonabrucelozu.PremapodacimaZavodazajavnozdravstvoFBiH,istovremenojeodbrucelozeoboljelo28ljudi,anajvišeupravouSrednjebosanskomkantonu,15osoba,većinomizopćineTravnik.Najvećiproblemiuborbiprotivovebolestijenepostojanjestočnihgrobaljai nomadsko stočarenje.U 2007. godini je na području Srednjebosanskog kantona od 59.643 ispitaneživotinje, 956 bilo pozitivno na brucelozu. Pored ovog Zavod za javno zdravstvo Srednjebosanskogkantonanijenabavioaparatzadijagnosticiranjebrucelozekodljudi,kojiomogućavaranijeotkrivanjebolestiipreventivnodjelovanje.Uovakvojsituacijimorasehitnodjelovati.Uvestikontrolukretanjasvihživotinjaizabranitinomađenje.Uzgojno-selekcijskaslužbatrebauvestijedinstvensistemobilježavanjastoke i primjeniti uzgojno- selekcijskemetodena farmama.Ovčari treba da poštuju zakonskemjere.Bolesnu stoku treba izlučiti i uništiti. Najbolji način jeste izgradnja centralne spalionice. Izgradnjaspalionicejeveomaskupa.Unjojbiseporedostalogotpadaspaljivalesvezaraženeživotinje.Cijenajednogovakvogobjektasekrećeod15do20milionaeura.Državabimoralaobezbjeditisredstvazaizgradnju.

Usvijetusebolesneživotinjekoljuuspecijalnimklaonicama.Njihovomesosetermičkiobrađujeipraveserazniproizvodiodmesazaishranuljudi.Poredtogaodtogmesasemožepravitiihranazakućneljubimce(pse,mačke,...).Uklaonicamaseradnicimorajuobučitizaradibitizaštićeninaradu.

BilokojinačindaseprimjeniuBiH,bićepotrebnavelikamaterijalnasredstva.Najbitnijejeiskorjenitiovuopasnubolest.BezprimjeneadekvatnihmjeranasuzbijanjuoveboletiovčarstvouBiH,kao iuSrednjebosanskomkantonunemabudućnosti.

MožesezaključitidajestanjeuovčarstvuSrednjebosanskogkantonaalarmantno.Pojavabrucelozeiniskepremijezapodsticajoveporizvodnjedovelesudotogadasvevišeovčarasmanjujebrojovacaustaduiliprelazinanekudruguproizvodnju.Klima,reljef,tradicija,postojanjeautohtonepasmineovaca(pramenka)trebadabududovoljanpodsticajdasesviproblemiuovčarstvuSBKotkloneiuskorijojbudućnostidadođedonjegovogmodernizovanja.

7.5. Peradarstvo

Pored dvije najvažnije grane stočarstva govedarstva i ovčarstva, koje su i tradicijski najdužei u najvećem obimu zastupljeni u poljoprivredi ovih krajeva, Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010)dajevelikuvažnostirazvojuperedarstva.Ovajrazvojpredviđapovećanjeproizvodnjepilećegmesaikonzumnihjaja,kaoizvorevisokokvalitetnihhranjivihsastojakaneophodnihzaishranuljudi.Iakoseovaproizvodnjaneoslanjanapoljoprivredneresurseiisključivojeufunkcijiobezbjeđenjasirovinazaklaoničkekapacitete,imaveomavažansocio-ekonomskiznačaj.Sa stanovišta zaštite okoline vrlo je važno peradarsku proizvodnju locirati na prostore koji neće bitipotencijalnizagađivačiokolineiukupnogekološkogambijenta.

UEvropiisvijetumesopilićadobijasvevišenaznačajuuishrani,kakoradisvojihnutritivnihsvojstava,takoiradisvojecijene–jerseradiojeftinijojhraniuodnosunamesodrugihdomaćihživotinja.Satestranemožemorećidajeovajproizvodpristupačnijizasvekategorijestanovništva.

Prednostikodproizvodnjepilećegmesaikonzumnihjaja:Zaovuproizvodnjunijepotrebna„vlastita“hrana•Postojidovoljnaponudasvihinputazaovuproizvodnju•Obezbijeđenotkuppilećegmesaijajakrozpostojanjedovoljnoprerađivačkihkapaciteta•Relativnomaliudiovremenailjudskesnagezajedinicuproizvodnje•Proizvodnjomsemogubavitiikategorijestanovništvasaumanjenomradnomsposobnošću(invalidne•istarijeosobe)Brzobrtipovratuloženihsredstava•Mogućnostsaradnje-kooperacijeproizvođačasavećimprerađivačimauregiji•

94


94

Nedostacikodproizvodnjepilećegmesaikonzumnihjaja:Skupahrana(izuvoza)•Ovisnostodsnabdjevačaskorosvihinputauovojproizvodnji(izuvoza)•Nedostataktradicijekodovihproizvodnji•Zapošljavanjeusektoruminimalno.•

7.5.1. Plasman pilećeg mesa i konzumnih jaja

KakouSrednjebosanskomkantonunemavećihprerađivačkihkapaciteta za ovuvrstumesa, ondabiseproizvodnjamoralabaziratinaprerađivačkimkapacitetimauSarajevskomiZeničko-Dobojskomkantonuilizapotrebedrugihvećihprerađivačauzemlji.

Na području Zeničko-Dobojskog kantona postoje registrovane 3 manje klaonice peradi zanatskogkapaciteta,2valionicesrednjegobimaproizvodnje(oko30.000uloženihjaja)i4mješaonestočnehrane.

Takođe, na području Sarajevskog kantona postoje dva veća kapaciteta za preradu pilećegmesa –“Akova” i ”Brojler”, kod kojih postoji još slobodnog kapaciteta za preradu pilećegmesa.Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010),predviđaiizgradnjujedneklaonicezapiliće,štobidalovećizamahuulaganjuuovajsektor.

Plasmanjajabisemogaoorganizovatikrozosnivanjezadrugakojebioveproizvodeplasiralaprekopostojećihtržnicailiprekonovoizgrađenih.

7.5.2. Opis predviđenih ulaganja kod proizvodnje pilećeg mesa

Prema podacima iz Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010),potrošnjapilećegmesauSrednjebosanskomkantonuiznosi10,5kgpostanovniku,aproizvodnjasamo0,7 kg po stanovniku.Očekivati je da se u narednomperiodu potrošnja pilećegmesa po stanovnikupovećaiunašojzemljijerseusvijetuonakrećeido30kgpostanovnikugodišnje.

Da bi se ublažio veliki deficit kod proizvodnje pilećeg mesa, neophodno je intenzivirati ovuproizvodnjukrozosnivanjeminifarminapodručjuSrednjebosanskogkantonaištovišesmanjitirazlikuizmeđupotrošnjeiproizvodnje.(2001–2010),predviđadado2010godinedođedoStrategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantonapovećanjaoveproizvodnjesanavedenih0,7kgna5kgpilećegmesapostanovniku,aistotakopredviđaseipovećanjepotrošnjesasadšnjih10,5kgna14kgpostanovnikugodišnje,štoznačidabitrebalodoćidopovećanjaukupneproizvodnjeza7,8kgpostanovniku,štojegodišnjaproizvodnjaod2.574.000kg.

Zaovajnivoproizvodnjejepotrebnoutovitioko1.500.000pilićagodišnje,računajući3%smrtnosti izlaznu težinu očišćenog pileta od 1,75 – 2,0 kg.Računajući 5,5 turnusa godišnje po proizvodnomobjektu,tojeproizvodnjaod273.000komadapoturnusu.Akoseuzmeuobzirdajeozbiljnijaproizvodnjamoguća sa većim proizvodnim kapacitetima, a što je preporuka i Strategije razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010),predlažemofarmezatovpilićakapacitetaodnajmanje5.000komadapoturnusu.

Prematome,zapredviđenugodišnjuproizvodnjuod2.574tonapilećegmesapotrebnojeizgraditiiopremiti55farmikapaciteta5.000tovnihpilića.

Navedenaulaganjajepotrebnoizvestikroztrisegmenta:Objektiiopremazatovpilića1.Sredstvazaobrtipokretanjeproizvodnje2.SredstvazapokretanjeklaonicenapodručjuSBK3.

7.5.3. Objekti i oprema za tov pilića

Objekti prdstavljaju najveću investiciju u ovom segmentu. Površina objekta za tov 5.000 pilićatrebadaiznosinajmanje320m2.Objekatjepotrebnoizraditipremasvimstandardimaizahtjevimaza


9595

ovuproizvodnju,računajućinapoložajobjektauokruženju, toplotuobjekta,osvjetljenost, instalacije,provjetravanje, odvoz đubriva...Oprema ne predstavlja veliki izdatak, ali je važan činilac u ukupnojproizvodnji.

Tabela 7/17. Investicije u osnovna sredstva za predloženi model 55 farmi

Opis investicije KM/objektu Ukupno KM

Izgradnjaobjektadimenzijaoko330m2 80.000 4.400.000

Opremazatovpilića(Sistemizanapajanjeihranjenje,ventilatori...) 20.000 1.100.000

Ukupno: 100.000 5.000.000

Tabela 7/18. Godišnji troškovi i izdaci kod proizvodnje pilića kapaciteta 5.000 komada

Opis troškova i izdataka KM/farmi Ukupno u KM za 5,5 turnusa /

godišnje

Ukupni troškovi za 50 farmi u

KMJednodnevnipilići(5.000x0,9KM) 4.500 24.750 1.361.250Hranazatov(4.850x4,5kgx0,8KM) 18.000 99.000 5.445.000Struja,voda,prostirka,lijekovi 800 4.400 242.000Plate2mjesecapojedanzaposlenx750KM 1.500 9.000 450.000Ukupno: 24.800 137.150 7.498.250

Tabela 7/19. Tržišna vrijednost proizvodnje

Opis proizvodnje KM/turnusu Godišnje KM/turnusu

Za sve farme godišnje KM

Pilići4.850x1.9KMx6KM/kg 55.290 304.095 16.725.225Ukupno: 55.290 304.095 16.725.225

Tabela 7/20. Godišnji prihodi kod proizvodnje pilića za farmere u kooperaciji (5.000 kom.)

Opis prihoda KM/turnusu Za 5,5 turnusa u godini

Za 55 predviđenih farmi na području

SBKBrutodobit(4.850pilićax0,57KM/kom) 2.765 15.207 836.4121.500KM(2plate)+850KM(struja,voda,piljevina) 2.350 12.925 710.875

Ekstra dobit: 415 2.282 125.537

7.5.4. Klaonica za piliće

Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010),predviđaizgradnjujedneklaonicekapacitetanajmanje200pilićanasat.

Ovakvaklaonicabipružalauslugesamozaodređenibrojkooperanata,alibizapočetakbiladovoljnaizaposlilabiodređenibrojljudi.Zapotrebeoveproizvodnjebilabipotrebnaklaonicavećegkapacitetailidvijeklaonicenavedenihkapaciteta.OstatakproizvodnjebiseoslonionanavedenekapaciteteuSarajevu,Visokomiudrugimmjestima.

Klaonicakapaciteta200pilićanasatmoglabizaposliti10-15radnikaizanjenuinvesticijubibilopotrebnooko250.000KM.

96


96

Tabela 7/21. Ukupna potrebna investicija u osnovna sredstva

Opis investicije KM/ objektu Ukupna investicija u KMIzgradnjaobjekataioprema za55farmi 100.000 5.500.000Klaonicakapaciteta200komada/sat 250.000Ukupno: 100.000 5.750.000

Odsredstavaextraprofitaidijelaplata(do250KMmjesečnoporadniku)godišnjebisemogloizdvajatioko300.000KM.Prematome,akobisepristupalokreditnimfondovima,ondajezavraćanjekreditacca5.500000KM+minimalakamata(2%),potrebnihzaosnovnasredstvaipočetakproizvodnje,potrebno18-20godina.Ukolikobiseadaptiraliiprilagodilipostojećiobjekti,ovazaduženjabimoglabitimanjaiotplatniperiodbibiokraći,pa jeu tomsmislupotrebnonapraviti inventurupostojećihobjekatanapodručjuSrednjebosanskogkantona.

7.5.5. Opis predviđenih investicija kod proizvodnje konzumnih jaja

Kakoikoddrugihproizvodnji, iovdjese javljaproblemnegativnogbilansa izmeđuproizvodnje ipotrošnje,štodovodiutežakpoložajpoljoprivredneproizvođačeipotrošačeovogproizvoda.Jošjedansegmentkoji trebanapomenuti je inedostatak tradicije i iskustvau intenzivnojproizvodnji jajakao ipilećegmesa.Ubližojprošlosti jedininačinproizvodnjepilećegmesa i jaja jebio ekstenzivninačinproizvodnje,gdjeseperadhranilanaotvorenom,uzmanjidodatakkoncentrovanoghraniva.Međutim,porast broja stanovništva, posebno u gradovima zahtjeva i ozbiljniji pristup ovoj proizvodnji pa jeneophodnoosnivatifarmevećihkapacitetasaučinkovitijimnačinomiskorištavanjahraneiprostora.

Prema Strategiji razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), potrošnja jaja uSrednjebosanskomkantonuiznosi145komadapostanovnikugodišnje,aproizvodnjasamo46,6komadapostanovniku.Očekivatijedaćeseunarednomperiodu,do2015.godine,potrošnjajajapostanovnikupovećatina155komadagodišnje.

Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010)predviđadado2010.godineintenziviraproizvodnju jaja idadostignevećuproizvodnjuodpotrošnje, čimebi sepostigaoprincipsamodovoljnosti,tebisedioproizvodnjemogaoraspoređiavtipodrugimkantonimaidijelovimaBiH.

Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010), predviđeno je da seproizvodi170jajapostanovniku,takodabiukupnuproizvodnjutrebalopovećatizanovih133,4komadapostanovniku,štobiiznosilooko44.000.000jajagodišnje.Zaovuproizvodnjujeneophodnoobezbjeditinajmanje135.000kokanosiljaikaveze-baterijezaistibrojživotinja,kaoismještajnekapacitete.

Postojinekolikovarijantikojesumogućezaproizvodnjuovogbrojajaja:

Izgradnjamanjegbrojfarmivećegkapaciteta•Adaptacijaiiskorištenjevećegbrojapostojećihkapacitetasamanjimkapacitetom•Kombinacijaprvadvanačina• Kodprvognačinapotrebnojeizgraditiobjektekapacitatanajmanje10.000komadakoka,površine

700m2tebinakantonubilopotrebnoizgraditi14takvihobjekata.Poredobjekta,poterbnojeobezbjeditikavezeidruguopremu,jatokokanosiljaihranuzanjih.Utabeli

7/24.prikazanajepotrebnaulaganjauosnovnasredstvakodprvognačinazapočetakproizvodnje.


9797

Tabela 7/22. Ulaganja u osnovna sredstva za farme kapaciteta 10.000 koka nosilja

Opis investicije KM /objektu Ukupna investicijska ulaganja za 14 farmi

OSNOVNASREDSTVAIzgradnjaobjektadimenzija750m2 150.000 2.100.000Kavezi(7KM/koki) 70.000 980.000Ukupno: 220.000 3.080.000

Koddrugognačinajepotrebnouložitimanjesredstavazaobjekteimoglobiseuposlitivišeljudi.

Tabela 7/23. Ulaganje o osnovna sredstva za farme kapaciteta 500 koka nosilja

Opis investicije KM/objektu Ukupna investicijska ulaganja za 270 farmi

Adaptacijaobjekata(270) 2.000 540.000Kavezi(7KMpokoki) 3.500 945.000Ukupno: 5.500 1.485.000

Tabela 7/24. Godišnje prihodi za farmu kapaciteta 500 koka nosilja

Opis prihoda KM/fami KM/270 farmiJaja 3.6135 9.756.450Iznešenekoke(2KM/koki) 1.000 270.000Ukupno prihodi: 37.135 10.026.450

Tabela 7/25. Godišnji rashodi za farmu kapaciteta 500 koka nosilja

Opis KM / farma KM/270 farmiKoncentrovanahrana(0.13kg/kokix500kokax365x0.8KM/kg) 18.980 5.124.600

Kokenosilje(10KM)pokomadu) 5.000 1.350.000Struja,voda 1.500 405.000Ambalaža 2.200 594.000Plate(1plata750KM/farmi) 9.000 2.430.000Ukupno rashodi: 36.680 9.903.600

Tabela 7/26. Prihodi – Rashodi

Opis KM / farma KM/ 270 farmiUkupnoprihodi 37.135 10.026.450Ukupnorashodi 36.680 9.903.600Prihodi – rashodi 455 122.850

Tabela 7/27. Tržišna vrijednost proizvodnje

Opis proizvodnje Po farmi komada 0.22 KM/jaje KM/270 farmiJaja(328jaja/kokix500) 164.000 36.135 9.756.450Ukupno: 164.000 36.135 9.756.450

98


98

Polazećiodčinjenicedakokenosiljedržanekaveznimnačinomnezauzimajupunoprostora(do16kokanam2),tedanaterenupostojivelikibrojslobodnihobjekata,prostorazasmještajiproizvodnjujaja,predlažemodruginačininvestiranjačijebiprednostibile:

Mogućnostzaposlenjavećegbrojaljudi(najmanje270)•Manjainvesticijapoproizvodnomobjektu–lakšejedoćidosredstava•Mogućnostosnivanjazadrugezaplasmanproizvedenihjaja•Manjaukupnaulaganja•Boljaiskorištenostslobodnihobjekata•Boljaraspoređenostproizvodnjenaširemterenu•Uštedauvremenuzapočinjanjaproizvodnje.•

Izoveproizvodnjebisegodišnjemogloizdvajatizavraćanjekreditaoko250.000KM(dioizplata–250KMpoplatiidioizekstraprofita),tebisekreditodcca1.500000mogaovratitiza12godina.

Tabela 7/28. Ukupna investicija za osnovna sredstva u peredarstvu

Opis investicije KMOsnovnasredstvazaproizvodnjupilića 5.500.000Osnovnasredstvazaproizvodnjukonzumnihjaja 1.500.000Ukupno: 7.000.000

Moguseočekivativišestrukiefektiovakvogulaganja,alisuosnovni:Zaposlenje(ostvarivanjedobiti)najmanje340ljudi(270uproizvodnjijajai70uproizvodnjipilića)•Smanjenjesiromaštva•Smanjenjetrgovinskogdeficita•Ostvarivanjeciljevastrategije•DostupnostdomaćihproizvodastanovništvuSrednjebosanskogkantonaišire•Stvarenjeneovisnostiismanjenjeuvozapoljoprivrednihproizvoda.•

7.6. Uzgoj ribe

Meso ribe bi trebalo da se jede najmanje dva puta sedmično, a prema zvaničnimpodacima ribljemeso jezastupljenona trpezamakodnašegstanovništva.UBiH ribadugonećebiti sportski trofejustilu–uloviš,poljubiš,papustiš.Usiromašnojdržavikaoštojenašasveštoseupeca–toseipojede.StatističkepodatkedaustomakusvakoggrađaninaBiHzavršisamooko2,5kgribegodišnje(uEvropi14,5kg),stručnjaciosporavaju,uztvrdnjudajetajprosjekveći,itoradiulovasportskihribolovaca.USrednjebosanskomkantonuimaoko1.500sportskihribolovaca,teinjihovulovtrebadodatizvaničnojstatisticiod2,5kgpostanovniku.

UBiH trenutno imaneštopreko45većih ribnjaka, sagodišnjomproizvodnjomod1800 tona,pričemuseoko35%proizvodnjeizvezeiplasiranaokolnatržišta.Cjelokupanizvozseodvijaposredstvom4 najveća proizvođača: „Blagaj“ Mostar; „Tropic“ Banja Luka, „RIZ“ Bihać i „Burteks“ Trebinje.„Blagaj“i„Tropic“suorijentisaninaprodajuprerađenepastrmke,jerzatoimajukapacitete.Ovedvijefirmesobziromnaizvoznuorijentacijuivelikupotražnjuovihproizvodamogubitiipartneribudućiminvestitorima.

Ribljemesoponutritivnimkarakteristikamaspadaunajkvalitetnijenamirnicezbog:

bjelančevinavisokebiološkevrijednosti•malogsadržajamasti•obiljamineralnihsastojakaivitamina•mesoribesadrži100putavišejodaodmesasisara•lahkosevari,aapsorbujesečak95odstoproteina.•


9999

USrednjebosanskomkantonu, prema izvorimaStrategije razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona(2001–2010),godišnjaproizvodnjaribesekrećeoko155tona,štojesa0,56kgpostanovnikudalekoispodlokalnihpotreba.PrikazbilanasaproizvodnjeipotrošnjeuSrednjebosanskomkantonuu1998.godiniiciljanibilansjedatuTabeli7/29.

Tabela 7/29. Bilans i ciljani bilans proizvodnje i potrošnje ribe u SBK

BilansProizvodnja Potrošnja Stepen

podmirenjaha tona kg/stanovniku tona kg/stanovniku Bilans (+/-)

Bilans1998 0,9 155 0,6 628 2,5 -473 25Ciljanibilans2010 - 895 2.8 1.001 3,1 -106 89

7.6.1. Plasman ribe

Plasman ribe se odvija kroz postojeće tržnice i ugostiteljske objekte te proizvodnja novonastalihkapacitetanebitrebaladapredstavljavećiproblem.

U ovom pravcu je išla iStrategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001–2010)i dala je predlog za izgradnju jednog pogona za preradu ribe kapaciteta 300 – 350 tona. Predlog zaizgradnjuovogkapacitetajedatobudepodručjeBugojnailiTravnika,sobziromnapostojećekapaciteteivećstečenuproizvodnutradiciju.

UtokujezavršetakizgradnjepogonazapreraduribeuBugojnu,začijuizgradnjusuuloženaogromnasredstva,akapacitetzapreraduje3.000tonagodišnje,štojeznatnovišeodpredviđenogiodtrenutneproizvodnje.TodajemogućnostzaizgradnjuznatnovišemalihribnjakauSrednjebosanskomkantonuiregionu.Ovajpogonjejednastrateškainvesticijaipotrebnoimjepomoćidaštoprijepočnusaradom,štoćedatijednunovudimenzijuizamahuovojproizvodnjinesamouBiHnegoišire.

Plasman ribe bi se pored već postojećih prodajnih mjesta mogao organizovati izgradnjom novihribarnicaitržnicanaprostoruSrednjebosanskogkantona,aprerađenaribaimasvojemjestoiučlanicamaEUpaišire.

7.6.2. Opis predviđenih investicija i visina ulaganja

SrednjebosanskikantonzahvaljujućisvomhidropotencijaluspadaupodručjagdjejemogućeproizvoditivelikekoličineribezapotrebecjelokupnogtržištaBiH.DužinavodotokaglavnihslivovarijekaVrbasa,LašveiFojniceiznosipreko1.000km.Ovevodeposvojimbiološkimihemijsko-fizičkimsvojstvimaimaprvuklasukvalitetavode,štoobezbjeđujeizvanredneuslovezauzgojsalmonidnihvrstaribe.

Uzgojniribnjacikojibisetrebaligraditispadajuuredporodičnihribnjakasapovršinamado100m2 gdjebijednodomaćinstvoimaloznačajneprihodeimoglobidazaposlinajmanjepojednogčlanasvojeporodice.

100


100

Tabela 7/30. Kapaciteteti i proizvodnja ribe u SBK 2000. godineRedni broj Lokacija Površina u ha Proizvodnja u tonama

1 Bugojno1 0,6 802 Bugojno2 0,05 83 Busovača1 0,003 2,44 Busovača2 0,007 4,35 Busovača3 0,005 3,66 GVakuf 0,025 157 Kreševo 0,12 208 Ntarvnik-Rostovo - -9 Ntravnik-Opava - -10 Travnik 0,03 1011 Fojnica 0,06 12

Ukupno: 0,9 155Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010)

Tabela 7/31. Projekcija izgradnje pastrmskih ribnjaka u 2008 – 2012

Općina Kategorija ribnjaka Broj ribnjaka Ukupni kapacitet (t)

Bugojno

Okašnica–reprocentar 1 5000000kommlađiPogonzapreraduribe 1 1.5Linijazaproiz.hrane 1 2000Uzgojniribnjak 6 120

Busovača Uzgojniribnjak 2 40DonjiVakuf Uzgojniribnjak 3 60Fojnica Uzgojniribnjak 3 60GornjiVakuf Uzgojniribnjak 3 60Kiseljak Uzgojniribnjak 3 60Kreševo Uzgojniribnjak 2 40Jajce Uzgojniribnjak 6 120NoviTravnik Uzgojniribnjak 3 60Travnik Uzgojniribnjak 3 60Vitez Uzgojniribnjak 3 60Ukupno: 37 740

Izvor: Strategija razvoja poljoprivrede Srednjobosanskog kantona (2001 – 2010)

Zaproizvodnjupredviđenedodatnekoličineribeod740tonaplaniranoje37ribnjakasapovršinomodoko4,0hapovršine.Predviđeniprosječniribnjakbibiopovršine100m2,sakojegbisegodišnjemogloproizvoditi20tonaribe.

Tabela 7/32. Investicije uu model ribnjaka od 100 m2i proizvodnjom ribe od 20 tona godišnje

Opis investicije KM/ribnjaku Ukupna investicijska ulaganja u KM

Izgradnjaprosječnogribnjakapovršine100m2iproizvodnjom20tonaudvaturnusa-godišnje

50.000 1.850.000,00

Ukupno: 50.000 1.850.000,00


101101

Tabela 7/33. Godišnji troškovi kod proizvodnje konzumne ribe na ribnjaku 100 m2

Opis KM/ribnjaku/turnusu Godišnji troškovi (2 turnusa)

Godišnji troškovi(37 ribnjaka)

Ribljamlađ(500kg/turnusux20KM/kg) 10.000 20.000 740.000

Ribljahrana(7t/turnusux2.36KM/kg 16.500 33.000 1.221.000

Ostalitroškovi 2.000 4.000 148.000Ukupno: 28.500 57.000 2.109.000

Tabela 7/34. Godišnji prihodi kod proizvodnje konzumne ribe na ribnjaku 100 m2

Opis KM/turnusu KM/godini (2 turnusa) Ukupni prihodi za sve ribnjake

Konzumnariba(8tonaribe/turnusux5,3KM) 42.400 84.800 3.137.600

Tabela 7/35. Godišnja dobit na jednom ribnjaku p 100 m2 Opis KM / ribnjak KM/ 37 ribnjaka

Totalprihodi 84.800 3.137.600Totalrashodi 57.000 2.109.000Prihodi – rashodi 27.800 1.028.600

Napomena: U troškove nisu uračunate plate

Prematome,možesezaključitidabiulaganjeu uzgojribebiloveomaprofitabilnoistrateškiciljSrednjebosanskogkantonabitrebaobitiulaganjaovuvrstuproizvodnje,posebnokadaseznadapostojiveliki neiskorišteni hidro-potencijal. Otvorile bi se mogućnosti za razvoj i turizma i ugostiteljstva imogućnostzapošljavanja,kaoidodatniprihodizavećspomenuteporodičneribnjake.Uloženeinvesticijebisemoglevratitikroznekolikogodinaradaribnjaka.

7.7. Dinamika i ukupna ulaganja u stočarskoj proizvodnji 2009–2015

Razvoj stočarstva na području Srednjebosanskog kantona će svakako zavisiti od obezbjeđenjasredstava, investiranja u osnovna sredstva te dinamike raspodjele tih sredstava u pojedine segmentestočarske proizvodnje. Uzimajući u obzir vrstu proizvodnje, brzinu povrata sredstava kao i drugefaktore, u narednoj tabeli je predložena dinamika i obim investicija u osnovna sredstva za područjeSrednjebosanskogkantonauperiodu2009–2015.godine.

Tabela 7/36. Dinamika i visina ulaganja u osnovna sredstva u SBK (2009-2015) Ulaganja u

osnovna sredstvaVisina ulaganja ( u 000 KM)

2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 UkupnoGovedarstvo 5.000 15.000 30.000 20.000 16.766 15.000 10.000 111.766Ovčarstvo 665 665 665 665 665 0 0 3.325Proizvodnjapilića 750 600 700 800 900 1.000 500 5.500Proizvodnjakonzumnihjaja 500 500 500 0 0 0 0 1.500

Uzgojribe 300 300 250 500 500 0 0 1.850Ukupno: 7.215 17.065 32.115 21.965 18.831 16.000 10.500 123.691

102


102

8. PČELARSTVOPodručjeopćinaBugojno,Busovača,Dobretić,D.Vakuf,Fojnica,G.Vakuf,Jajce,Kiseljak,Kreševo,

N.TravnikiVitezimaizvanredneuslovezarazvojpčelarstva.Značajnepovršinešuma,livada,pašnjakaobraslešumskimrastinjem,obiljevoćnihvrsta,ljekovitihtrava–predstavljakvalitetanresursmedonosnogbiljakojiomogućavaznatnovećibrojproizvodnihkošnicauodnosunapostojećestanje.Obiljeirazličitostmedonosnogbilja,kaoirazličitaklimatskapodručja,omogućavajuproizvodnjuviševrstamedova(sortnimedovi),svevišetraženihnatržištu.Velikaprostranstvačinepotpunoekološkičistecjelinenakojimasemoguproizvestipčelinjiproizvodiorganskogporijekla.

Slika 8/1. Košnice pčela Slika 8/2. Pčele na ispaši Pčelarstvokaodjelatnost indirektnoučestvujeuproizvodnjivoća iostalihpoljoprivrednihkultura.

Svojom oprašivačkom djelatnošću, pčele povećavaju prinose i kvalitet mnogih vrsta poljoprivrednihkulturai,premanekimprocjenama,ekonomskiefektisuveći20–60putaodefekatakojisemjerekrozcijenupčelinjihproizvoda.

Premapodacimanadležnihopćinskihslužbi,trenutnostanjebrojapčelinjihdruštavaprezentiranojeusljedećojtabeli.

Tabela.8/1 Broj pčelinjih društava

OPĆINA Košnica/kom.Bugojno 1.900Busovača 800Dobratić 20DonjiVakuf 1.000Fojnica 2.000GornjiVakuf 1.600Jajce 1.120Kiseljak 700Kreševo 300NoviTravnik 900Travnik 9.040Vitez 682UKUPNO: 20.062

Većjenaglašenodaoveopćineimajuizvanredneuslovezaproizvodnjupčelinjihproizvoda; ipak,brojpčelinjihdruštavajevrlomaliuodnosunamogućnostiupogledupčelinjepaše.Prosječniprinosimedapoproizvodnomdruštvusuoko10kg.Međutimpotrebnojenaglasitidanaovimopćinamaimaizvanrednihpčelarakojiostvarujuznatnovećeprinose.

Projekcijapčelarstvado2015godinekoncipiraa jenaosnovupostojećegstanjapčelarstvau2009godini.Trebanapomenutidajevrlomalibrojpčelarakojimajetoosnovnozanimanje,alidapojedini


103103

pčelarivećsadauzprimjenusavremenihtehnologijapčelarenjaostvarujuprinoseido40kgmedapokošnici.Osnovniciljprojekcijerazvojajepovećanjebrojakošnica,profesionalnihpčelaraidostizanjeprosječnihprinosamedaod20kgpokošnici,kolikisusadašnjiprinosiuzemljamakojeimajurazvijenuovuproizvodnju.

8.1. Proizvodni modeli

Proizvodni modeli su koncipirani na bazi izuzetno povoljnih agroekoloških uslova cjelokupnogpodručjaSrednjebosanskogkantona,interesaproizvođačakojibiseopredijelilizabavljenjepčelarstvomkao osnovnom djelatnošću i proizvodnje sa kombinovanom proizvodnjom pčelarstvo-ljekovito bilje,voćeipovrće.Dugogodišnjimpraćenjemnapodručjuopćinaujednomdesetogodišnjemvremenskomperioduuprosjekuima:

1do3bespašnegodine,•2do3godinesanatprosječnimprinosom,•3do4godinesaprosječnimprinosom.•

Tabela 8/2. Model I – Osnovna djelatnost- pčelarstvo-100 proizvodnih košnicaI godina

Investiciona ulaganja Iznos u KM Proizvodnja-prihodi Iznos u KM1.Košnice 10.000 Med3.000kg×8KM/kg 24.0002.Rojevi 8.000 Rojevi20×50 1.0003.Satneosnove 6.000

4.Rešetke 1.000

5.Žicazaokvirove 300

6.Pogačezaprihranu 800

7.Ambalažainalijepnice 2.400

8.Lijekovi 500

9.Ostalitroškovi 500Ukupno: 29.500 25.000

Tabela 8/3. Model I – Osnovna djelatnost pčelarstvo 100 proizvodnih košnicaII godina

Investiciona ulaganja Iznos u KM Proizvodnja-prihodi Iznos u KM1.Košnicezaproširenje(20kom.) 2.000 Med30kg/košnici3.600kgx8KM 28.800

2.Satneosnove 1.200 Rojevi20×50KM 1.0003.Rešetke 200 Vosak80kgx10KM 8004.Žicazaokvirove 60

5.Ambalažainalijepnice 2.400

6.Lijekovi 600

7.Transport-novedestinacije 2.000Ukupno: 9.420 30.600

104


104

Tabela 8/4. Rekapitulacija proizvodnog modela IPokazatelji Prva godina proizvodnje Druga godina proizvodnje Ukupno

Troškovi 29.500 9.420 38.920Prihod 25.000 30.600 55.600Dobit 16.680

Tabela 8/5. Model II - 50 proizvodnih košnicaI godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnica 5.000 Med1.500kgx8KM 12.0002.Rojevi 4.000 Rojevi10x50KM 5003.Satneosnove 3.000

4.Rešetke 1.500

5.Pogačezaprihranu 400

6.Žicezaokvire 150

7.Ambalažainaljepnice 1.200

8.Lijekovi 250

9.Ostalitroškovi 250UKUPNO: 14.750 12.500

Tabela 8/6. Model II - 50 proizvodnih košnicaII godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnicazaproširenje 1.000 Med1.800kgx8KM 14.4002.Satneosnove 600 Rojevi-10x50KM 5003.Rešetke 100 Vosak30kgx10KM 3004.Žicezaokvire 30

5.Ambalažainaljepnice 1.200

6.Lijekovi 300

7.Transport-novedestinacije 1.000UKUPNO: 4.720 15.200

Tabela 8/7. Rekapitulacija proizvodnog modela IIPokazatelji Prva godina proizvodnje Druga godina proizvodnje UkupnoTroškovi 14.750 4.720 19.470Prihod 12.500 15.200 27.700Dobit 8.230


105105

Tabela 8/8. Model III - 20 proizvodnih košnicaI godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnica 2.000 Med500kgx8KM 4.0002.Rojevi 1.600 Rojevi5x50KM 2503.Satneosnove 1.200

4.Rešetke 200

5.Žicezaokvir 60

6.Pogače 160

7.Ambalažainalj. 480

8.Lijekovi 100

9.Ostalitroškovi 100Ukupno: 5.740 4.250

Tabela 8/9. Model III -20 proizvodnih košnicaII godina

Investiciona ulaganja Iznos KM Proizvodnja -prihod Iznos KM1.Košnicazaproširenje5kom. 500 Med625kg.x8KM 5.000

2.Satneosnove 300 Rojevi5x50KM 2503.Rešetke 50

4.Žicezaokvire 30

5.Pogače 40

6.Ambalažainalj. 600

7.Lijekovi 125

8.Transport 500Ukupno: 2.485 5.250

Tabela 8/10. Rekapitulacija proizvodnog modela IIIPrva godina proizvodnje Druga godina proizvodnje Ukupno

Troškovi 5.740 2.485 8.225Prihod 4.250 5.250 9.500Dobit 1.275

Izponuđenihproizvodnihmodelavidljivojedajepčelarstvoprofitabilnaproizvodnja,auslovizatosupermanentnaedukacijaproizvođačaiodgovarajućakreditnasredstvasagraceperiodomod12mjeseciikamatnomstopomod2%tekontinuitetpoticajapopčelinjemdruštvu.

106


106

9. INDUSTRIJA ZA PRERADU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Napodručjuprojektapostojinekolikoznačajnihkapacitetazapreradumesa,mlijekaižita(Kreševo,Dolac, Turbe, Bugojno, Gornji Vakuf), koji izuzev pogona za preradu mlijeka najvećim dijelomobezbijeđujupotrebnesirovineizdrugihdijelovaBosneiHercegovineiliizuvoza.

Napodručjuprojektapraktičnonepostojinekiznačajnijikapacitetzapreraduvoća ipovrća, iakopostojeizuzetnopovoljneprirodneidrugepogodnostizaproizvodnjukvalitetnogvoćaipovrća.Satanjeje gotovo identično i na području Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, a zbog toga se velikekoličinesvježegigotovosvekoličineprerađenogvoćaipovrćaobezbjeđujusadrugihpodručjaBosneiHercegovineiliuvozeiznovonastalihdržava.

9.1. Rashladno-skladišni kapaciteti

Postojanjeodgovarajućihkapacitetasavremenihrashladnihskladištatemeljnijepreduslovstabilnograzvojaprimarneproizvodnjeiuspješnogmarketingasvježegvoćaipovrća.

Isto tako, postojanje odgovarajućih savremenih rashladnih kapaciteta za smrzavanje i distribucijubrojnihvrstavoćaipovrćapradstavljajedinupouzdanugarancijustabilneproizvodnjeikontinuiranogsnabdjevanjapotrošačautokucijelegodine.

9.2. Stanje rashladnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini i na području projekta

Bosna i Hercegovina kao bivša republika u okviru Jugoslavije bila je na posljednjemmjesta poizgrađenostirashladnihkapacitetamjerenom³na100.000stanovnika,sasamo50%prosjekazajedničkedržave. Od 1992. godine do danas, rashladno skladišni ili proizvodno skladišni kapaciteti znatno supovećaniucjelojEvropi,uključujućiinovonastaledržaveodbivšihjugoslovenskihRepublika.UtompogleduBosnaiHercegovinajeizuzetak.

Izuzev„Klas“-ovehladnjačeuSarajevuodoko1.000tonaskladišnogkapacitetaujednovremenomunosuihladnjačeŠvedskekompanije„OleNilssen“uPotočarimakodSrebrenicekapaciteta1.200tona,nije izgrađena nijedna industrijska hladnjača za smrzavanje poljoprivrednih proizvoda. Izgrađeno jenekolikomanjihkapacitetazaskladištenjesvježihproizvoda–Bijeljina,Čapljina,Ljubuški,Berkovići.

Umeđuvremenu su neki svojevremeno savremeni i vrlo značajni industrijski rashladni kapaciteti(Goražde,Zvornik,Bijeljina,BosanskiŠamac)amortizovani i tehničkiprevaziđeni,aneki rashladno-skladišni kapaciteti kao što je Sarajevka tržnica, višespratna hladnjača „Simes“-a, hladnjača uTuzli,porušeniilisupromijenilinamjenukorištenja.Toznačidajesadašnjestanjevećihrashladnihkapacitetapribližnonanivouodprije20godina.

Stanje na području Srednjebosanskog kantona je nepovoljnije i u odnosu na prosjek Bosne iHercegovine, s obzirom da još uvijek ne postoje rashladni industrijski kapaciteti za smrzavanje iskladištenjepoljoprivrednihproizvoda.

Zbog toga se nameće potreba planski osmišljene izgradnje odgovarajućih industrijskih rashladnihkapaciteta,jersesamotakomožeračunatinabržiistabilnijirazvojpoljoprivrede,aposebnoproizvodnjevoća i povrća i kontinuirano snabdjevanje potrošača kvalitetnim poljoprivredno-prehrambenimproizvodima.

9.3. Stanje primarne proizvodnje voća i povrća Uposljednjihnekolikogodinapodignutesuznačajnepovršinenovihzasadarazličitihvoćnihvrstana

područjucijeleBosneiHercegovine:jabuka,kruška,šljiva,višnja,malina,jagodaibreskva.Inapodručjuprojektasupodignuteodređenepovršinesavremenihzasada:jabuke,maline,šljiveijagode.Istotako,postojiinteresvećegbrojapoljoprivrednikazapodizanjesavremenihvoćnjaka,alizbogneorganizovanognastupanatržištuinemogućnostiproizvođačadakvalitetnoriješepitanjeskladištenja,nudisejabukaneposredno nakon berbe kada je ponuda najveća, a cijene najniže. Proizvođači koji imaju uglavnom


107107

malepovršinevoćnjakaizlazenatržišteneorganizovano,rušerealnecijeneproizvoda,proizvodinisunaodgovarajućinačinsortirani,upakirani,deklariraniikvalitetnoispitani,tekaotakvinemogubitiznačajnipartneriupregovorimasavelikimmaloprodajnimlancima,veletržnicamailizaeventualniizvoz.

Drugo,nedostajeipotrebnaopremazapripremuproizvodazatržište,uređajizasortiranjeipakovanje,boxpaleteidrugo,kojajeizuzetnoskupaiimauglavnomprevelikekapacitetezanašemaleproizvođače,teoniupravilunemoguindividualnoinvestirati.

IziskustvasusjednihzemaljaizemaljautranzicijikojesuvećpostalečlaniceEvropskeunije,uspjehodnosno neuspjeh svake markentiške organizacije (veletržnice, logistički centri, zadruge, asocijacijeproizvđača)ovisitćeoodlučnostidržavedastriktnokontroliramarkentiškekanaleionemogućinelojalnukonkurenciju.

Drugiparalelanprocesjeprisustvomeđunarodnihmaloprodajnihlanacaibrzaekspanzijanjihovihmaloprodajnihsupermarketa,štorezultirabrzimpovećanjemnjihovihudjelanatržištunamalo,posebnou urbanim sredinama; očekuje se njihova dalja ekspanzija, kao što je to već situacija u razvijenimzemljamaEvropskeunije.Analizirajući trenutnemogućnostiponudebh. roba,evidentno jedaonenemoguzadovoljavatizahtjeveistandardemaloprodajnihsupermarketa,štorezultiradaljimpadomudjelabh.proizvodanatržištu.

Zbog toga je neophodno da se proizvodne organizacije čvrsto ugovorno vežu sa veletrgovcima,prerađivačimaiizvoznicima,adabisetoostvarilo,proizvođačimorajuzadovoljitibrojnekriterije.

9.4. Konkurentnost i opstanak proizvodnje svježeg voća i povrća na području projekta i Bosne i Hercegovine

Najvažnijizadataksvihnivoavlasti(općine,kantoni,entiteti,BiH)jestedapreduzmumjerekojećeosiguratiopstanakidugoročnukonkurentnostpoljoprivrednihproizvođača.

Osnovnipreduslovizaostvarivanjetogaciljasusljedeći:koncentracijaproizvodaputemosnivanjamarkentiškihorganizacijaproizvođača-kooperanata;•maksimalnoočuvanjekvalitetaproizvodaizgradnjomsavremenihrashladnihkapaciteta;•standardizacijaukvalitetiipakovanjuputemulaganjauopremuzasortiranjeipakiranje.•

Međutim,vrlovažanpreduslovzauspješnurealizacijuprojektajeeliminisanjesivogtržištaiefikasnoprovođenje tržnihpropisakojićeosiguratizakonitu, transparentnu ikorektnukonkurentnost.Ukolikotajuslovnebudeispunjen,proizvođačinećemoćiispunitizahtjevemaloprodajnihsupermarketakojićeimatisvevećiudionatržištu,povećatćesedominacijauvoznogvoćaipovrćaipostupnoćesegubitiipostojećiudionatržištu.

9.5. Prijedlog optimalnog rješenja

Naosnovupostojećegstanjaiočekivanih,svebržihpromjenaustrukturipotrošnjehraneivećegudjelasupermarketausnabjevanjupotrošačasvježomhranom,predlažeseslijedećinačinizgradnjerashladnihkapacitetanapodručjuprojekta.

dasenapodručjuprojektaizaberulokacijeiobezbijedegrađevinskeparcelezaizgradnjurashladnih1.kapacitetazaskladištenje,pakeraj idistribucijusvježegvoća ipovrća ikapacitetazasmrzavanje ipripremuzadomaćeiinostranotržištesmrznutogvoćaipovrća.da seprojekat rashladnihkapacitetakoncipirakaopermanentniprojekat sa faznom realizacijomu2.pogledu povećanja kapaciteta, tehničke opremljenosti, te dopune asortimana svježih i smrznutihproizvodanamjenjenihdomaćemiinostranomtržištu.daseprojekatfinansirauglavnomizjavnogiprivatnogkapitala,atekkasnije,udrugojfaziakobude3.trebalo,izodgovarajućihkredita.da nosioci projekta budu asocijacije poljoprivrednika i da se nakon realizacije prve faze projekta4.formiranovaoranizacija–pravnolice.

108


108

daseupravljanjeskladišno-rashladnimkapacitetomprepustineposrednimkorisnicimailiasocijacijama5.poljoprivrednihproizvođača.daseuzrashladnekapaciteterazvijaju idrugikomplementarniprogramisaciljemdaseformiraju6.finansijskisamoodrživi,profitabilni,prerađivačko-rashladnikapacitetisadvostrukimulogom:

dabudupouzdangarant stabilnog razvojaproizvodnjevoća ipovrća i stvaranjemogućnostiza•formiranjevelikogbrojasamoodrživihpoljoprivrednihdomaćinastava;da se obezbijede uslovi za kontinuirano snabdjevanje potrošača kvalitetnim, savremeno•pripremljenimsvježimismrznutimvoćemipovrćempokonkurentnimcijenama.

dasvirelevantnisubjekti:općine,kanton,Federacija,asocijacijepoljoprivrednikaidioničariprihvate7.predloženikonceptiidejnorješenjekaotemeljnidokumenatkojisetokomfaznerealizacijemožepopotrebikorigovati.daopćine,kantoniFederacijaprioritetnorazličitimpotporama,finansijskimgrantovimaiolakšicama8.pomažu realizaciju ovakvih projekata i da ovakvi kapaciteti budu opremljeni odgovarajućomtehnološkom opremom za pripremu i pakiranje svježeg i smrznutog voća i povrća po aktuelnimkriterijimakojivaženapodručjuzemaljaEU.

Posebnu pogodnost u korištenju različitih potpora i finansijskih olakšica treba omogućiti većimrashladno-skladišnim i rashladno prerađivačkim kapacitetima kojima se finansijski isplati instaliranjeskupe tehnološkeopreme,a takvaoprema jeosnovnipreduslovdobijanjaproizvodakojizadovoljavakriterijekojivaženapodručjuzemaljaEvropskeunije.

9.6. Osnovni podaci o privrednim društvima-prerađivačima na području projekta

„Zdravlje“ d.o.o. Busovača-Kaćuni za primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvodaima obezbijeđen projekat, investicioni program i prostorno povoljno lociranu građevinsku parcelu.Prerađivačkikapacitetjenamanjenzapripremusvježegvoćaipovrćazatržište,zasmrzavanjeipripremuza tržište jagodastogvoća inekihvrstapovrća izaprogramsušenja ipripremuza tržištesuhešljive,šumskihplodovailjekovitogbilja.Projekatjefleksibilnopostavljen,takodasemogunesmetanopovećatikapaciteti,proširitiasortimanpreradeiprimijenitinovitehnološkipostupci,kaoštosutzv.ULO-haldnjače.Razvojniprogram„Zdravlje“d.o.o.predstavljapotpunigarantrazvojaobimneproizvodnjevoćaipovrćaiuključenjevelikogbrojapoljoprivrednihproizvođačauprogramiranuproizvodnju.

„Heko“ d.o.o.Bugojno za primarnu proizvodnju i preradu: u fazi je izgradnja rashladno-skladišnogkapacitetazahlađenje,pripremuipakovanjesvježegvoćaipovrća.Projekatjefleksibilnopostavljen,takodaseprvafazaodoko500tonaskladišnogkapacitetaujednovremenomunosumoževišestrukopovećati.Projektomjepredviđentzv.ULO-postupak,štojejedanodbitnihpreduslovazavisokkvalitetproizvoda.

„IMB-komerc“ Bugojno je već afirmisano poljoprivredno preduzeće sa razvijenom proizvodnjomkvalitetnogsjemenskogimerkantilnogkrompira,jabuke,malineivoćnihsadnica.Trenutnorealizujeprojekatrashladno-skladišnogkapacitetaod300tonaujednovremenomunosu,uzmogućnostdogradnjekapaciteta.

„Biser“d.o.o.Bugojnozaprimarnuproizvodnjuipreraduvoćaipovrćaposjedujeprojekatiinvesticioniprogramrashladno-skladišnogirashladno-proizvodnogkapaciteta1.200tonaujednovremenomunosu.Sobziromdaneplanirajuvećiobimproizvodnjenavlastitomzemljištu,dugoročniplanovi izgradnjepreradnihkapacitetapredstavljajugarancijuzauključivanjevelikogbrojapoljoprivrednihproizvođačauorganizovanuproizvodnjuvoćaipovrća.

„Flores“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje je već afirmisana kompanija za proizvodnju, preradu iplasman voća, povrća, šumskih plodova i ljekovitog bilja. „Flores“ d.o.o. uporedo podiže rashladno-skladišnekapacitetekojićeomogućitivelikombrojupoljoprivrednihproizvođačadugoročnuproizvodnuorijentacijunapodručjuvoćaipovrća.

9.7. Kratka informacija o ULO hladnjačama

ULO (Ultra low oxygen) hladnjače su hladnjače III generacije za dugotrajno čuvanje nekih vrstavoća ipovrća. IIIgeneracijahladnjača iliULOhladnjača, rezultat jeproučavanjafiziologijeplodova.


109109

OsnovniprincipradaULOhladnjačasvodisenakontroluplinova(krajnjesmanjenjeučešćakiseonikaiznatnijegpovećanjaugljičnogdioksidaCO2),kontroluvlage(povećanjevlage)ikontrolutemperature(smanjenjetemperature).OvatehnologijaserazlikujeodtehnologijehladnjačaIIgeneracijeutomeštoseradikalnimsmanjenjemučešćakisika ipovećanjemugljičnogdioksidauatmosferi rashladnećelijesmanjuje intenzitet disanja ploda i eliminiraju sekundarni štetni uticaji ugljičnog dioksida.U takvimuslovimausporavaju se svibiološkiprocesiuplodovima, takoda sunekekulture (npr.jabuka)moguuskladištiti12ivišemjeseci,adanedođedoznačajnijihkvalitativnihpromjenauplodu,aujednojeumanjenaopasnostnekihfiziološkihbolesti.

Mogućnost tako dugotrajnog kvalitetnog skladištenja voća i povrća produžava sezonu tražnje i

garantira snabdijevanje kvalitetnim svježim voćem i povrćem tokom cijele godine, što ima značajnemarkentiškeefekte.

UBosniiHercegoviniizgrađenajeuzpomoćznačajnogpodsticajaUSAID-LAMPprojekta,prijetri

godine,prvaULOhladnjačauBijeljinikapaciteta500tonaskladišnogprostora.Primjeraradi,Hrvatska,koja znatno zaostaje u tom pogledu za Slovenijom i zemljama Evropske unije, već je realizovala75%kapacitetaULOhladnjačadržavnogprojekta izgradnje40.000 tonakapacitetaULOhladnjačaujednovremenomunosu.

110


110

Tabe

la 9

/1. P

roje

kcije

pot

reba

rash

ladn

o-sk

ladi

šnih

i pr

erađ

ivač

kih

kapa

cite

ta n

a po

druč

ju p

roje

kta

u to

nam

a po

vrs

tam

a vo

ća i

povr

ća u

201

5. g

odin

i

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000


111111

9.8. Prerada, dorada i pakovanje šumskih plodova ljekovitog bilja

PodručjeSrednjebosanskogkantonaraspolažeznačajnimkoličinamakvalitetnogšumskogvoća,gljivailjekovitogbiljakaoštosu:borovnica,brusnica,drenjina,kupina,šipurak,vrganj,lisičarka,srijemoš,zova i dr.Ovo je područje srazmjernopovršini dalekonajbogatije ovim sirovinamau cijelojBosni iHercegovini.Zbogizuzetnodobrogkvalitetaipermanentnetražnjenadomaćem,aposebnoinostranomtržištu,ovevrstesirovinapredmetsuinteresabrojnihnakupacaiprerađivačaizdrugihdijelovaBosneiHercegovine.Ovakvostanjedirektnajeposljedicanedostatkanekogznačajnijegprerađivačkogkapacitetana ovom području. Zbog toga najveći dio ukupnog profita na tržištu prodaje ostvaruju kompanije izdrugihdijelovaBosneiHercegovine.

Zbogtogajeneophodnoodgovarajućimpotporamaifinansijskimpogodnostimamaterijalno-tehničkiosposobiti 4-5 privrednih društava za prihvat cjelokupnih količina ovih sirovina, kvalitetnu preraduprimjenomsavremenihtehnologijasušenjaismrzavanja,odgovarajućeskladištenjeipripremuzadomaćeiinostranotržište.

9.9. Skladišta za krompir

KrompirjenajvišezastupljenopovrćeuishraniljudiuBosniiHercegoviniicijelojEvropi.BosnaiHercegovina,aposebnopodručjeSrednjebosanskogkantona,posjedujepovoljneprirodneuslovezaproizvodnjudovoljnihkoličinakvalitetnogsjemenskogimerkantilnogkrompirazapotrebetržišauBosniiHercegoviniizaizvoz.Zbognedostatkaodgovarajućeagrarnepolitike,BosnaiHercegovinajestalniuvoznikpreko50%količinasjemenskogkrompiraipovremenovećihkoličinamerkantilnogkrompiraitakopogoršavapoložajsvojihpoljoprivrednikaiplatno-deviznibilanszemlje.

JedanodbitnihpreduslovazaproizvodnjudovoljnihkoličinakvalitetnogsjemenskogimerkantilnogkrompirazapotrebetržištaBiHizaizvozjepostojanjeodgovarajućihskladištazakrompir.

Zbog toga bi trebalo postojeće namjenski građeno skladište zemljoradničke zadruge Fojnicaosposobitizatakvunamjenu,anapodručjuBugojnazapotrebepostojećih,većafirmisanihproizvođačaodgovarajućompotporompomoćiizgradnjusavremenogskladištazasjemenskiimerkantilnikrompir.

Zbog izrazite privredne nerazvijenosti, područje općine Dobretić treba biti posebna brigaSrednjebosanskog kantona i FBiH. U okviru ovog programa neophodno je različitim potporamamaterijalno-tehničkiikadrovskiosposobitipostojećupotpunone,učinkovitupoljoprivrednuzadrugu.Takoosposobljenazadrugatrebadugoročnoprogramiratirealnoostvarivuproizvodnjusjemenskogkrompiraigovedarskuproizvodnjumesaimlijeka.Zaovevrsteproizvodnjepostojenajpogodnijiprirodniidrugiuslovi.Značajnijiobimproizvodnjesjemenskogkrompira,mlijekaigoveđegmesaomogućiobiotvaranjevećegbrojanovihradnihmjestaupoljoprivrediiubrzaoekonomskirazvojpodručjeopćineDobretići.

112


112

10. PRIJEDLOZI MODELA SAMOODRŽIVE, RADNO-INTENZIVNE PROIZVODNJE NA MALOM POLJOPRIVREDNOM POSJEDU

I PrimjerTabela 10/1. Posjed površine do 1 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u

kg KM/kg Iznos KM

1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Duhan-Berlej 0,10 300 3,60 1.0806 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650

UKUPNO: 0,70 14.830

II PrimjerTabela 10/2. Posjed površine do 1 ha

Rednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u

kg KM/kg Iznos KM

1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kornišonnamreži 0,20 8000 0,80 6.4004 Duhan-Berlej 0,10 300 3,60 1.0805 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650

UKUPNO: 0,70 15.630

III PrimjerTabela 10/3. Posjed površine do 2 ha


haPrinos u

kg/l KM/kg/l Iznos KM

1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.200

UKUPNO (1-4): 0,50 10500 13.1005 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2506 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320

UKUPNO (1-6): 1,70 16.670


113113

IV PrimjerTabela 10/4. Posjed površine do 2 ha


haPrinos u


1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 650

UKUPNO (1-5): 0,60 10500 13.7506 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2507 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320

UKUPNO (1-6): 1,70 17.320

V PrimjerTabela 10/5. Posjed površine do 3 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u


1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 100 6,50 6505 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000

UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 1Krava-mlijeko 1,20 3000 0,75 2.2507 1Juneživamjera - 220 6,00 1.320

UKUPNO (1-7): 2,50 26.120

VI PrimjerTabela 10/6. Posjed površine do 3 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u




UKUPNO (1-7): 3,00 20.890

114


114

VII PrimjerTabela 10/7. Posjed površine do 3 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u


1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Jabuka 0,80 20.000 0,80 16.000


UKUPNO (1-6): 2,40 29.470

VIII PrimjerTabela 10/8. Posjed površine do 4 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u



UKUPNO (1-5): 1,30 22.5506 2Krave-mlijeko 2,40 6000 0,75 4.5007 2Junetaživamjera - 220 6,00 2.640

UKUPNO (1-7): 3,70 29.690

IX PrimjerTabela 10/9. Posjed površine do 4 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u


1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 4000 3.2005 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000


UKUPNO (1-7): 3,70 32.240


115115

X PrimjerTabela 10/10. Posjed površine do 5 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u




UKUPNO (1-7): 4,90 33.260

XI PrimjerTabela 10/11. Posjed površine do 5 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u


1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Kornišonnamreži 0,10 4000 0,80 3.2005 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000


UKUPNO (1-7): 4,90 35.810

XII PrimjerTabela 10/12. Posjed površine do 5 haRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u




UKUPNO (1-7): 4,20 20.890

Mogućesuidrugekombinacijeproizvodnihmodela,uzuslovdatakvaproizvodnjaimaobezbijeđenplasman.

116


116

11. PREGLED STATISTIČKIH PODATAKA I TEMELJNIH POKAZATELJA RAZVOJA PO OPĆINAMA

Uovomsegmentuprezentiranisukaoanexzasvakuopćinupojedinačnosljedećipodaci:osnovnistatističkipodatci;•prijedlograzvojavoćarskeproizvodnje;•pregledpotrebnihkoličinasadnogmaterijala;•proizvodnjažita;•prijedlograzvojaproizvodnjepovrća;•organskaproizvodnja;•pregledstanjastočarstva;•projekcijarazvojapčelarstva;•projekcijapotrebarashladno-skladišnihiprerađivačkihkapacitetau2015.godini;•tabelarnipregledpovrstama,godinama,obimu,investicionimulaganjimaiproračunomvrijednosti•projeciraneproizvodnjeu2015.godini.


117117

ANEXOPĆINA BUGOJNO

118


118

Tabela 11/1. Osnovni statistički podaci za područje općine BugojnoRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2iliha 361 3612 Oraniceuha 6.616 6.5173 Voćnjakauha 568 554

rodnihstabalašljiva / 27.000rodnihstabalajabuka / 18.000rodnihstabalakrušaka / 7.000rodnihstabalatrešanja / 12.000rodnihstabalaoraha / 400sadnicamalina / 70.000

4 Livadauha 4.273 4.2555 Pašnjakauha 1.836 1.8276 Šumauha 21.453 21.4307 Neplodnozemljište 1.334 1.4978 Brojstanovnika-ukupno 46.889 37.4819 Utomemuškaraca 23.383 /10 Utomežena 23.507 /11 Brojdomaćinstava 11.794 9.30012 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 1.16813 Brojpovratnika / 16.44214 Brojinvalida / 44715 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 4.599 2.90016 Brojzaposlenihudržavnomsektoru

15.454 4.11817 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru18 Brojnezaposlenihnabirourada 600 5.39919 Učešćestarosnegrupeod15-64god. 31.328 25.62520 Goveda-ukupno 6.800 4.10021 Odtogakravamuzara 2.85022 Brojovaca 9.300 8.50023 Brojsvinja / 90024 Brojkonja / 16025 Brojkoza / 44026 Brojperadi 25.000 15.00027 Brojtraktora / 49028 Brojtraktorskihpriključaka / /29 Brojmotokultivatora / 15030 Brojpriključakazamotokultivator / /31 Brojtravokosačica / 5032 Brojžitnihkombajna / 1633 Brojkamionazatransport / 12034 Brojlaktofrizazamlijeko / 2035 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /36 Brojpoljoprivrednihapoteka 1 437 Brojkošnicapčela 1.500 1.90038 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 2.30039 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 21040 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 40041 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 2.300.00042 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 40043 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 12044 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 13.000


119119

Redni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina

45 Mlinovizažito-brašnout/8časova / /

46 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / /

47 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / /

48 Pogonizapreradumesaut/8časova / /

49 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / /

50 Pogonizapreraduvoćaipovrćaut/8časova / /

51 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / /

52 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / /

53 Punionicemineralnihvodal/8časova / /

54 Smrznutagotovajelaut/8časova / /

55 Brojpoljoprivrednihinženjera / 18

56 Brojpoljoprivrednihtehničara / 2

57 Brojveterinara / 10

58 Brojzemljoradničkihzadruga 1 3

59 Brojudruženjapoljoprivrednika / 2

60 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / /

Tabela 11/2. Osnovni statistički podaci za područje općine Bugojno -nastavak

120


120

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/3.

Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Prilikomraspoređivanjaproizvodnjejagodastihvoćnihvrstapoopćinam

a,određujeseučešćeopćineBugojnona30%.

KodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćaodređujeseučešćeopćineBugojnona25%.

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3


121121

Tabe

la 1

1/4.

Pre

gled

pot

rebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:

-jagoduurasadnicimaPZ

„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,

-malinuikupinuurasadnicimaZZ

“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK

O“Bugojnoi„RUBUS“Sapna

-borovnicuurasadniku„H

EKO“Bugojno

-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuikajsijumogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V

OĆNIR

ASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V

ISOKO“,„DOMINANT“Čapljina,„AGROST

ENLE

J“idr.

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

280.000

280.000

320.000

360.000

320.000

320.000

320.000

2.200.000

Malina

168.000

182.000

182.000

182.000

168.000

210.000

210.000

1.302.000

Kupina

23.331

19.998

19.998

16.665

19.998

16.665

16.665

133.320

Borovnica

40.000

44.000

44.000

32.000

36.000

40.000

56.000

292.000

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

11.420

14.846

15.988

15.988

12.562

15.988

13.704

100.496

Jabuka

30.300

24.240

24.240

24.240

30.300

24.240

24.240

181.800

Kruška

7.616

5.712

5.712

1.904

3.808

1.904

1.904

28.560

SVE

GA

:56

0.66

757

0.79

661

1.93

863

2.79

759

0.66

862

8.79

764

2.51

34.

238.

176

122


122


Tabela 11/5. Oranična površina po načinu korištenja u općini Bugojno (u ha)2006 2007

Oranice,baštevrtovi

UKUPNO ŽITO Neobrađeneoranice

Oranice,bašteivrtovi


5.872 2.654 660 3.210 5.774 2.593 704 3.134

Tabela 11/6. Ostvarenje prinosa žita u općini Bugojno u tonama

Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno Kukuruz za krmu

t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha640 4,0 492 4,1 405 1,5 180 3,0 120 3,0 1.350 15,0

UopćiniBugojnozastupljenostoranicazažitopredstavlja1,38%(660ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineBugojnosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBugojnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasaslijedećimprocentima:

pšenica 12,75%•raž 43,00%•ječam 18,00%•kukuruzzazrno 8,60%•kukuruzzakrmu 25,40%•

OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaBugojnoznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonakukuruzazakrmusa25%,ražisa43%iječmasa18%.


Tabela 11/7. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine BugojnoKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj

ha Ukupnot t/ha ha Ukupno

t t/ha ha Ukupnot t/ha ha Ukupno

t t/ha

456 3.700 9,0 70 105 1,5 70 560 8,0 170 2.720 16,0

U općini Bugojno zastupljenost površina pod povrćem predstavlja 15,4 % (766 ha) od ukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineBugojnosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBugojnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

krompir 16,50%•grah 11,70%•lukcrni 5,00%•kupusikelj 2,70%•

•OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaBugojnoznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnji

kantonasakrompirom16,50%.


123123

Tabela 11/8. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Bugojno

Kultura2007 2015

Površina ha

Ukupan prinos, t Prinos t/ha Površina ha Ukupan


Krompir 456 3.760 9,0 500 5.500 11Grah 70 105 1,5 85 144,5 1,7Lukcrni 70 560 8,0 90 1.350 15Kupusikelj 170 2.720 16,0 200 4.000 20Paradajz 10 80 8,0 15 375 25Krastavac - - - 13 390 30Ostalopovrće - - - 100 1.000 10



KULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)

Uzgojžitaipovrća 13,0 22,1Uzgojvoća 1,10 1,87

Stočarskaproizvodnja 21,3(livade)+18,3(pašnjaci) 36,2(livade)+31,1(pašnjaci)Pčelarstvo 190košnica 323košnice

Samoniklobiljeišumskiplodovi 4.286(3grupepo50ljudi)

4.286(3grupesakupljačapo50ljudi)

5. STOČARSTVO

Tabela 11/10. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine BugojnoRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u


1 Jagodanafoliji 0,10 1500 1,20 1.8002 Malina 0,20 3000 1,90 5.7003 Kupina 0,10 2000 1,20 2.4004 Ljekovitobilje 0,10 4000 3.2005 Šljiva 0,80 20000 0,60 12.000


UKUPNO (1-7): 3,70 32.240

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineBugojnosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBugojnoučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda 17,50%•ovce 14,30%•svinje 0,92%•perad -•košnicepčela 18,07%•

124


124

NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaBugojnoznačajnijeučestvujeuukupnombrojugovedasa17,50%iovacasa14,30%.

StanjeuzgojaribenapodručjuopćineBugojnojaza2000.godinubilo88tona,stimdaprojekcijeuzgojaribeza2015.godinuzaopćinuBugojnoiznosi120tona.

6. PČELARSTVO

Tabela 11/11. Projekcija razvoja pčelarstva općine Bugojno 2009-2015. godineRednibroj Vrsta proizvodnje Površine u

haPrinos u




UKUPNO (1-7): 4,90 33.260


125125

7. I

ND

UST

RIJ

A Z

A P

RE

RA

DU

PO

LJO

PRIV

RE

DN

IH P

RO

IZV

OD

A

Tabe

la 1

1/12

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015

godi

ni

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

126


126

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

BU

GO

JNO

200

9 - 2

015

Tabe

la 1

1/13

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u Bu

gojn

o

Red

nibr

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

34

43

324

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

12

21

110

120.000

375.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

43

33

322

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

32

22

215

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

-1

11

--

3114.000

90.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1314

1817

1614

1410

62.

596.

000

2.96

1.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

22

213

52.000

316.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

20.000

55

55

55

535

700.000

770.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)6

77

77

77

4875

2.00

01.

086.

000

13.

Sjem

estrnogžita

4.120,57

4016

1410

--

-80

329.645,60

369.465,20

14.

Muznekrave

12.050

7090

90100

120

120

120

710

8.555.500

1.704.000

15.

Brojkošnicapčela

125

200

400

950

650

200

200

300

2.900

362.500

580.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.595

.645

,60

6.70

0.46

5,20

Programom

razvojaprvenstvenosepredlažejagodastovoće(jagoda,malina,kupina,borovnica),šljiveijabuke,aodpovrćaproizvodnjasjemenskog

krom

piraikornišona.Uoblastianimalneproizvodnjeznatnijepovećanjebrojamuznihkravaikošnicapčelaprezentiranojeupredhodnojtabeli.


127127

ANEXOPĆINA BUSOVAČA

128


128

Tabela 11/14. Osnovni statistički podaci za područje općine BusovačaRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2 157,5 157,5

2 Oraniceuha / 2922

3 Voćnjakauha / 579

rodnihstabalašljiva / 140.000

rodnihstabalajabuka / 54.000

rodnihstabalakrušaka / 20.000

rodnihstabalatrešanja / 21.600

rodnihstabalaoraha / 18.000

sadnicamalina / 96.000

4 Livadauha / 921

5 Pašnjakauha / 816

6 Šumauha / 9.798

7 Neplodnozemljište / 721

8 Brojstanovnika-ukupno 18.847 17.053

9 Utomemuškaraca / 9.516

10 Utomežena / 7.537

11 Brojdomaćinstava / 4.529

12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / /

13 Brojpovratnika / 4037

14 Brojinvalida / 97

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 182

16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 297

17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 522

18 Brojnezaposlenihnabirourada / 1.336

19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 1.336

20 Goveda-ukupno / 3.745

21 Odtogakravamuzara / 2.115

22 Brojovaca / 5.731

23 Brojostalestoke 1.536 1.536

24 Brojperadi 16.700 16.700

25 Brojtraktora 82 82

26 Brojtraktorskihpriključaka 266 266

27 Brojmotokultivatora 120 120

28 Brojpriključakazamotokultivator 250 250

29 Brojtravokosačica 190 190

30 Brojžitnihkombajna 5 5

31 Brojkamionazatransport 120 120

32 Brojlaktofrizazamlijeko / 800

33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / 300

34 Brojpoljoprivrednihapoteka / 217

35 Brojkošnicapčela / 12

36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 7.614.000

37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 63.000

38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 448.119

39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 700.000

40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 800

41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 300

42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 217


129129

Tabela 11/15. Osnovni statistički podatci za područje općine Busovača -nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina


44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / 1

45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 2


47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / 1









56 Brojzemljoradničkihzadruga / /


58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM /

130


130

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/16

. Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

u su

breg

ionu


a,određujeseučešćeopćineBusovačana40%

.KodrasporedaproizvodnjejabučastogikoštičavogvoćaodređujeseučešćeopćineBusovačana30%

.

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0

Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5

Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5


131131

Tabe

la 1

1/17

. Pr

egle

d po

trebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„A“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno

-jabuku,krušku,trešnju,šljivu,višnjuik

ajsijum

ogućejenabavitiuvoćnimrasadnicima„V

OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

132


132


Tabela 11/18. Oranična površina po načinu korištenja u općini Busovača (u ha)

2006 2007Oranice,baštevrtovi




5.872 2.654 660 3.210 5.872 2.654 660 3.210

Tabela 11/19. Ostvarenje prinosa žita u općini Busovača u tonama

Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz za zrno

Kukuruz za krmu

t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha189 1,3 28 1,4 40 1,3 68 1,1 300 1,0 100 10,0

UopćiniBusovačazastupljenostoranicazažitopredstavlja2,45%(1.178ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineBusovačasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBusovačaučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica 3,80%•raž 2,44%•ječam 1,80%•zob 7,70%•kukuruzzazrno21,50%•kukuruzzakrmu 1,90%•

OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaBusovačaznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasazobi7,7%,kukuruzazazrnosa21,5%.


Tabela 11/20. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine BusovačaKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

200 900 4,5 80 40 0,5 10 20 2,0 15 105 7,0

UopćiniBusovačazastupljenostpodpovrćempredstavlja6,2%(305ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineBusovačasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBusovačaučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:


OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaBusovačaznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasagrahom6,0%.


133133

Tabela 11/21. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Busovača

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 200 900 4,5 250 2.500 10Grah 80 40 0,5 100 100 1Lukcrni 10 20 2,0 20 500 25Kupusikelj 15 105 7,0 20 300 15Paradajz 10 40 4,0 15 150 10Krastavac - - - 20 600 30Ostalopovrće - - - 50 500 10



KULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)

Uzgojžitaipovrća 5,8 9,9

Uzgojvoća 6,2 10,54

Stočarskaproizvodnja 46(livade)+82(pašnjaci) 78,2(livade)+139,4(pašnjaci)

Pčelarstvo 80košnica 136košnice

Samoniklobiljeišumskiplodovi

1.860(1grupapo50ljudi)


5. STOČARSTVO

Tabela 11/23. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Busovača

Goveda Ovce Svinje Perad Košnicepčela

UkupnoKraveisteonejunice

Ukupno Plotkinje Ukupno Krmačeinazimice

4.414 3.089 2.951 2.361 414 280 16.700 761

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineBusovačasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaBusovačaučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda17,50%ovce 3,7%svinje 3,4%perad 1,1%košnicepčela 13,1%

134


134

NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaBusovačaznačajnijeučestvujeuukupnombrojugovedasa10,1%ikošnicamapčelasa13,1%.

StanjeuzgojaribenapodručjuopćineBugojnojaza2000.godinubilo10,3tone,stimdaprojekcijeuzgojaribeza2015.godinuzaopćinuBusovačaiznosi40tonauribnjaka.

6. PČELARSTVO

Tabela 11/24. Projekcija razvoja pčelarstva općine Busovača 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 800 10 82010 1.400 12 16,82011 1.800 15 272012 2.100 20 422013 2.500 20 502014 2.700 20 542015 3.000 20 60


135135

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 1

1/25

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenasto

povrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

136


136

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

BU

SOVA

ČA

200

9-20

15.

Tabe

la 1

1/26

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u Bu

sova

ča

Programom

razvojazapodručjeopćineBusovačapredlažeseznačajanobimrazvojabiljneproizvodnje(jagoda,m

alina,kupina,borovnica,šljive,jabukei

kornišona)napovršiniod215hektara..

Uoblastianimalneproizvodnjepredlažeseznačajanrazvojproizvodnjemlijekaim

eda.

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

23

33

33

320

520.000

360.000

2.Malina

18.000

510

1212

1314

1480

1.440.000

2.160.000

3.Kupina

12.000

23

33

33

320

240.000

750.000

4.Borovnica

28.000

22

22

23

316

448.000

864.000

5.Šljiva

21.000

55

55

66

638

798.000

456.000

6.Jabuka

40.000

33

33

22

218

720.000

432.000

7.Kruška

38.000

-1

11

--

-3

114.000

90.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1927

2929

2931

3119

54.

280.

000

5.11

2.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

23

33

33

320

80.000

480.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

Uku

pno

povr

će (8

-12)

23

33

33

320

80.0

0048

0.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

2020

4050

100

100

100

430

5.181.500

1.032.000

15.

Brojkošnicapčela

125

300

300

400

300

400

200

300

2.200

275.000

440.000

UK

UPN

O: (

1-15

)9.

816.

500

7.06

4.00

0


137137

ANEXOPĆINA DOBRETIĆ

138


138

Tabela 11/27. Osnovni statistički podaci za područje općine DobretićRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2 66.1 66.1

2 Oraniceuha 1.637 1.637

3 Voćnjakauha 42 41

rodnihstabalašljiva / 700

rodnihstabalajabuka / 100

rodnihstabalakrušaka / 50

rodnihstabalatrešanja / 10

rodnihstabalaoraha / 50

sadnicamalina / /

4 Livadauha 450 450

5 Pašnjakauha 819 819

6 Šumauha 3.623 3.623

7 Neplodnozemljište 146 146

8 Brojstanovnika-ukupno 4790 798

9 Utomemuškaraca

10 Utomežena

11 Brojdomaćinstava 1.200 130

12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba 153

13 Brojpovratnika 798

14 Brojinvalida 81

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 800 15

16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru 75 30

17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru 800 70

18 Brojnezaposlenihnabirourada / 266

19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. 3.353 638

20 Goveda-ukupno 90

21 Odtogakravamuzara 40

22 Brojovaca 880

23 Brojostalestoke 140

24 Brojperadi 1.000



27 Brojmotokultivatora 15

28 Brojpriključakazamotokultivator 15

29 Brojtravokosačica 10

30 Brojžitnihkombajna /

31 Brojkamionazatransport /

32 Brojlaktofrizazamlijeko 2 /

33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje 2 /

34 Brojpoljoprivrednihapoteka / /

35 Brojkošnicapčela 300 20

36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / /

37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / /

38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 5,5

39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) 20.000

40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. 39junadi

41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. 193ovce

42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. 1.500 100


139139

Tabela 11/28. Osnovni statistički podaci za područje općine Dobretić - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina











53 Brojpoljoprivrednihinženjera / /

54 Brojpoljoprivrednihtehničara / /

55 Brojveterinara / /

56 Brojzemljoradničkihzadruga / 1

57 Brojudruženjapoljoprivrednika / /


140


140

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/29

. Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Zbogsp

ecifičnihprirodnihidrugihuslovaprogram

omrazvojanijepredloženorganizovanirazvojvoćarskeproizvodnje.

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3


141141


Tabela 11/30. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Dobretić

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 2 - - 5 50 10Grah - - 0,5 - - -Lukcrni - - - 2 20 10Kupusikelj - - - - - -Paradajz - - - - - -Krastavac - - - - - -Ostalopovrće - - - 5 50 10


Tabela 11/31. Procjena moguće certificirane proizvodnje u 2009. godiniKULTURA 2009. godina (ha) 2015. godina (ha)

Uzgojžitaipovrća 3,3 5,6Uzgojvoća 0,8 1,4Stočarskaproizvodnja 23(livade)+81(pašnjak) 39,1(livade)+137,7(pašnjaci)Pčelarstvo 10košnica 100košnicaSamoniklobiljeišumskiplodovi

1.800(1grupasa50ljudi)

1.800(1grupesa50ljudi)

4. STOČARSTVO

Tabela 11/32. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Dobretić




175 123 595 476 22 6 - -

Poređenjemstanjastoke,peradi ipčelaopćine saopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaDobretićučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda0,30%•ovce0,75%•svinje0,02%•

142


142

5. PČELARSTVO

Tabela 11/33. Projekcija razvoja pčelarstva općine Dobretić 2009-2015. godine

Godina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 20 10 0,22010 120 12 1,442011 240 15 3,62012 680 20 13,62013 1.500 20 302014 1.600 20 322015 1.700 20 34


143143

6. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

DO

BR

ET

IĆ 2

009-

2015

.

Tabe

la 1

1/34

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u D

obre

tić

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

2.Malina

3.Kupina

4.Borovnica

5.Šljiva

6.Jabuka

7.Kruška

Sveg

a vo

će (1

-7)

8.Kornišonnamreži

9.Krompir

55

55

55

535

525.000

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

20.714

1010

1010

1010

1070

1.450.000

1.540.000

Uku

pno

povr

će (8

-12)

1515

1515

1515

1510

51.

450.

000

2.06

5.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

1010

1320

2020

20113

1.361.650

271.200

15.

Brojkošnicapčela

125

20100

120

440

820

100

100

1.700

361.250

340.000

UK

UPN

O: (

1-15

)3.

172.

900

2.67

6.20

0

Zbogspecifičnihpriro

dnihidrugihuslovaprogram

omrazvojasepredlažedaopćinaD

obretićbudeznačajnopodručjeproizvodnjesjem

enskogi

merkantilogkrom

pira.

Uoblastianimalneproizvodnjepredlažeseznačajnopovećanjeproizvodnjebrojamuznihkravaivišestrukopovećanjebrojakošnicapčela.

144


144


145145

ANEXOPĆINA DONJI VAKUF

146


146

Tabela 11/35. Osnovni statistički podaci za područje općine Donji VakufRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2 / 315

2 Oraniceuha / 5.135







sadnicamalina / /

4 Livadauha / 3.498

5 Pašnjakauha / 2.000

6 Šumauha / 20.519


8 Brojstanovnika-ukupno / 14.167

9 Utomemuškaraca / /

10 Utomežena / /


12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / /

13 Brojpovratnika / /

14 Brojinvalida / /

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 1.928

16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / /

17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / /

18 Brojnezaposlenihnabirourada / /

19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / /




23 Brojostalestoke / 970

24 Brojperadi / 8.000

25 Brojtraktora / 100

26 Brojtraktorskihpriključaka / 300

27 Brojmotokultivatora / 200

28 Brojpriključakazamotokultivator / 400

29 Brojtravokosačica / /

30 Brojžitnihkombajna / 2

31 Brojkamionazatransport / /


33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje / /





38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 5,5

39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) 20.000

40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. 39junadi

41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. 193ovce

42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. 1.500 100


147147

Tabela 11/36. Osnovni statistički podaci za područje općine Donji Vakuf - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina

















148


148

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/37

. Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3


a,određujeseučešćeopćineDonjiVakufna25%

.KodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćaodređujeseučešćeopćineDonjiVakufna25%.


149149

Tabe

la 1

1/38

. Pr

egle

d po

trebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

280.000

280.000

320.000

360.000

320.000

320.000

320.000

2.200.000

Malina

168.000

182.000

182.000

182.000

168.000

210.000

210.000

1.302.000

Kupina

23.331

19.998

19.998

16.665

19.998

16.665

16.665

133.320

Borovnica

40.000

44.000

44.000

32.000

36.000

40.000

56.000

292.000

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

11.420

14.846

15.988

15.988

12.562

15.988

13.704

100.496

Jabuka

30.300

24.240

24.240

24.240

30.300

24.240

24.240

181.800

Kruška

7.616

5.712

5.712

1.904

3.808

1.904

1.904

28.560

SVE

GA

:56

0.66

757

0.79

661

1.93

863

2.79

759

0.66

862

8.79

764

2.51

34.

238.

176

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

150


150


Tabela 11/39. Oranična površina po načinu korištenja u općini Donji Vakuf (u ha)2006 2007





4.857 578 127 4.267 5.658 573 152 5.068

Tabela 11/40. Ostvarenje prinosa žita u općini Donji Vakuf u tonama


Kukuruz za krmu


UopćiniDonjiVakufzastupljenostoranicazažitopredstavlja10,25%(4.857ha)odukupnepovršineoranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Donji Vakuf sa općinama uSBK,možesezaključitidaopćinaDonjiVakufučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica1,60%•raž1,75%•ječam1,62%•zob1,70%•kukuruzzazrno7,60%•kukuruzzakrmu9,02%•

Od svih vrsta žita primjetno je da općinaDonjiVakuf značajno učestvuje u ukupnoj proizvodnjikantonakukuruzazakrmusa9,02%.


Tabela 11/41. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Donj VakufKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

184 1000 4,0 25 / / 12 40 4,0 10 70 7

UopćiniDonjiVakufzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja5,23%(259ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a (4.951ha).Poređenjemproizvodnjepovrća općineDonjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaDonjiVakufučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasaslijedećimprocentima:


Odsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedasamokrompirzuzimaneštoznačajnijupovršinu.


151151

Tabela 11/42. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Donji Vakuf

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 25 1.000 4,0 250 2.500 10Grah 25 - - 30 30 1Lukcrni 12 40 4,0 20 200 10Kupusikelj 6 70 7,0 10 150 15Paradajz 2 35 7,0 5 50 10Krastavac - - - 8 240 30Ostalopovrće - - - 20 200 10



Uzgojžitaipovrća 10,3 17,5Uzgojvoća 1,0 1,7Stočarskaproizvodnja 47(livade)+20(pašnjaci) 79,7(livade)+34(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnica 170košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi

4.104(2grupepo50ljudi)

4104(2grupesakupljačapo50ljudi)

5. STOČARSTVO

Tabela 11/44. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Donji Vakuf




2.713 1.809 8.959 7.167 840 526 - 620

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineDonjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaDonjiVakufučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:


NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaDonjiVakufznačajnijeučestvujeuukupnombrojuovacasa11,20%ikošnicapčelasa10,70%.

152


152

6. PČELARSTVO

Tabela 11/45. Projekcija razvoja pčelarstva općine Donji Vakuf 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 1.000 10 102010 1.400 12 16,82011 1.950 15 29,252012 2.550 20 512013 3.000 20 602014 3.300 20 662015 3.500 20 70


153153

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 1

1/46

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

154


154

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

DO

NJI

VA

KU

F 20

09 –

201

5

Tabe

la 1

1/47

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u D

onji

Vaku

f

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

11

22

22

212

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

43

322

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

32

215

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1212

1415

1916

1610

42.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

11

21

11

18

32.000

192.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

44

44

44

2938

2.00

065

4.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

4.120,57

1010

--

--

-20

82.411,40

92.325,60

14.

Muznekrave

12.050

2030

5080

100

100

100

480

5.784.000

1.152.000

15.

Brojkošnicapčela

125

150

250

550

600

450

300

200

2.500

312.500

500.000

UK

UPN

O: (

1-15

)9.

156.

911,

405.

188.

325,

60


155155

ANEXOPĆINA FOJNICA

156


156

Tabela 11/48. Osnovni statistički podaci za područje općine FojnicaRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2iliha / 308








sadnicamalina / 2

4 Livadauha / 1.347


6 Šumauha / 22.700




10 Utomežena / /


12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 2.400


14 Brojinvalida / /



17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / 1.500






23 Brojostalestoke / 1.200






29 Brojtravokosačica / 60






35 Brojkošnicapčela / 2.000

36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 2.100

37 Tržnaproizvodnjavoća-tona / 300

38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 300

39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / 1.500.000


41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 43,5



157157

Tabela 11/49. Osnovni statistički podaci za područje općine Fojnica -nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina



45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 3kom




49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / 70

50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / 70









158


158

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 11

/50.

Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

u su

breg

ionu

„A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0

Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5

Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5


a,određujeseučešćeopćineFojnicana10%.

Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineFojnicana15%.


159159

Tabe

la 1

1/51

. Pr

egle

d po

trebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„A“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

160


160


Tabela 11/52. Oranična površina po načinu korištenja u općini Fojnica (u ha)2006 2007





1.915 1.118 235 795 1.915 1.169 278 745

Tabela 11/53. Ostvarenje prinosa žita u općini Fojnica u tonama


Kukuruz za krmu


U općini Fojnica zastupljenost oranica za žito predstavlja 0,50% (4.857 ha) od ukupne površineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineFojnicasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaFojnicaučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica8,00%•raž12,00%•ječam5,00%•zob8,00%•kukuruzzazrno7,60%•kukuruzzasilažu1,50%•

Od svihvrstažitaprimjetno jedaopćinaFojnicasamoneštoznačajnijeprocentualnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonaražisa12%.


Tabela 11/54. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine FojnicaKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

510 4.598 9,0 74 185 2,5 42 168 4,0 10 180 18,0

UopćiniFojnicazastupljenostpodpovrćempredstavlja12,85%(636ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineFojnicasaopćinamau SBK,može se zaključiti da općina Fojnica učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:

krompir14,70%•grah13,20%•lukcrni14,00%•kupusikelj1,60%•

OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaFojnicaznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasakrompirom14,70%ilukomsa14%.


161161

Tabela 11/55. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Fojnica

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 510 4.598 9,0 550 7.700 14Grah 74 185 2,5 90 225 2,5Lukcrni 42 168 4,0 50 500 10Kupusikelj 10 180 18,0 12 240 20Paradajz 3 15 5,0 5 50 10Krastavac - - - 8 240 30Ostalopovrće - - - 20 200 10



Uzgojžitaipovrća 3,8 6,5Uzgojvoća 0,9 1,5Stočarskaproizvodnja 8(livade)+20(pašnjaka) 288(livade)+36(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnica 170košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi



5. STOČARSTVO

Tabela 11/57. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Fojnica




3.500 2.450 4.250 3.400 280 213 - 400

Poređenjemstanjastoke,peradi ipčelaopćineFojnicasaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaFojnicaučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda 8,50%•ovce 5,30%•svinje 2,30%•perad-•košnicepčela 6,90%•

NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaFojnicaučestvujesamosabrojnimstanjemgovedauneštoznačajnijemprocentu8,50%.

StanjeuzgojaribenapodručjuopćineFojnicajeza2000.godinubilo12tona,s timdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuFojnicaiznosi60tona.

162


162

6. PČELARSTVO

Tabela 11/58. Projekcija razvoja pčelarstva općine Fojnica 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 2.000 10 202010 2.650 12 31,82011 3.200 15 482012 4.100 20 822013 4.900 20 982014 5.300 20 1062015 5.700 20 114


163163

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 1

1/59

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015

godi

ni

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

164


164

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

FO

JNIC

A 2

009

– 20

15

Tabe

la 1

1/60

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u Fo

jnic

a

Programom

razvojaprvenstvenosepredlažerazvojproizvodnjekvalitetnogsjem

enskogkrompira,jagodastogvoćaapotom

jabukeišljive.

Uanimalnojproizvodnjipredlažeseznačajnijirazvojproizvodnjemlijekaim

eda.

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

--

11

11

15

130.000

90.000

2.Malina

18.000

23

33

33

320

380.000

540.000

3.Kupina

12.000

--

11

11

15

60.000

187.500

4.Borovnica

28.000

--

-1

11

14

112.000

216.000

5.Šljiva

21.000

22

33

33

319

399.000

228.000

6.Jabuka

40.000

11

11

12

29

360.000

216.000

7.Kruška

38.000

--

11

--

-2

76.000

60.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

56

1011

1011

1164

1.51

7.00

01.

537.

500

8.Kornišonnamreži

4.000

11

21

11

18

32.000

192.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

18.000

55

55

57

850

900.000

1.100.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)6

66

76

89

5893

2.00

01.

292.

000

13.

Sjem

estrnogžita

4.120,57

1010

--

--

-20

82.411,40

92.325,60

14.

Muznekrave

12.050

1020

4060

80100

100

410

4.940.500

984.000

13.

Brojkošnicapčela

125

300

350

650

550

900

800

400

3.700

462.500

740.000

UK

UPN

O: (

1-15

)7.

934.

411,

404.

645.

825,

60


165165

ANEXOPĆINA GORNJI VAKUF

166


166

Tabela 11/61. Osnovni statistički podaci za područje općine Gornji VakufRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2iliha 402 402



rodnihstabalašljiva 59.000 115.000

rodnihstabalajabuka 7.500 50.000

rodnihstabalakrušaka 5.000 22.000

rodnihstabalatrešanja 2.500 4.100

rodnihstabalaoraha 3.000 7.000

sadnicamalina / 11

4 Livadauha 7.730 7.192

5 Pašnjakauha 4.000 3.200

6 Šumauha 21.540 21.547

7 Neplodnozemljište 1.000 3.000

8 Brojstanovnika-ukupno / /


10 Utomežena 5.800 4.500



13 Brojpovratnika / 700

14 Brojinvalida / 700

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 800 1.300

16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru 5.000 600

17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru 500 1.400

18 Brojnezaposlenihnabirourada 2.700 3.500

19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. 17.100 13.200

20 Goveda-ukupno 5.180 2.800

21 Odtogakravamuzara 3.450 2.450

22 Brojovaca 13.000 12.000


24 Brojperadi 16.000 10.000



27 Brojmotokultivatora 380 310

28 Brojpriključakazamotokultivator 350 290

29 Brojtravokosačica 90 80



32 Brojlaktofrizazamlijeko 3 15

33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje 4 3

34 Brojpoljoprivrednihapoteka 2 4

35 Brojkošnicapčela 500 1.600

36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona 1.000 3.500

37 Tržnaproizvodnjavoća-tona 300 850

38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / /

39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) 1.800.000 2.787.500

40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. 300t 230t

41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. 200t 180t

42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. 4.000kg 15.000kg


167167

Tabela 11/62. Osnovni statistički podaci za područje općine Gornji Vakuf - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina



45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova 3 4








53 Brojpoljoprivrednihinženjera 6 6

54 Brojpoljoprivrednihtehničara 40 22

55 Brojveterinara 2 2




168


168

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/63

. Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

u su

breg

ionu

„A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3


a,određujeseučešćeopćineGornjiVakufna25%.

KodrasporedaproizvodnjedrvenastogvoćaodređujeseučešćeopćineGornjiVakuf-Uskopljena25%

.


169169

Tabe

la 1

1/64

. Pr

egle

d po

trebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

280.000

280.000

320.000

360.000

320.000

320.000

320.000

2.200.000

Malina

168.000

182.000

182.000

182.000

168.000

210.000

210.000

1.302.000

Kupina

23.331

19.998

19.998

16.665

19.998

16.665

16.665

133.320

Borovnica

40.000

44.000

44.000

32.000

36.000

40.000

56.000

292.000

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

11.420

14.846

15.988

15.988

12.562

15.988

13.704

100.496

Jabuka

30.300

24.240

24.240

24.240

30.300

24.240

24.240

181.800

Kruška

7.616

5.712

5.712

1.904

3.808

1.904

1.904

28.560

SVE

GA

:56

0.66

757

0.79

661

1.93

863

2.79

759

0.66

862

8.79

764

2.51

34.

238.

176

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

170


170


Tabela 11/65. Oranična površina po načinu korištenja u općini Gornji Vakuf (u ha)2006 2007


UKUPNO ŽITONeobrađeneoranice



4.900 3.651 555 1.237 4.900 3.710 570 1.169

Tabela 11/66. Ostvarenje prinosa žita u općini Gornji Vakuf u tonama


Kukuruz za krmu


UopćiniGornjiVakufzastupljenostoranicazažitopredstavlja1,16%(555ha)odukupnepovršineoranica općina SBK (48.143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općine Gornji Vakuf sa općinama uSBK,možesezaključitidaopćinaGornjiVakufučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica15,00%•raž8,90%•ječam21,00%•zob8,50%•kukuruzzazrno2,80%•kukuruzzakrmu17,00%•

Od svihvrstažitaprimjetno jedaopćinaGornjiVakufznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonapšenicesa15,00,%,ječma21,00%ikukuruzazakrmu17,00%.


Tabela 11/67. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Gornji Vakuf

Krompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

750 4.500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2.250 15,0

UopćiniGornjiVakufzastupljenostpodpovrćempredstavlja18,50%(914ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineGornjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaGornjiVakuf-Uskopljeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:



171171

Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Gornjio Vakuf značajno učestvuje u ukupnojproizvodnjikantonasakrompirom(21,50%)ikupusom(24,50%).

Tabela 11/68. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Gornji Vakuf

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 750 4.500 6,0 800 8.000 10Grah 7 7 1,0 10 15 1,5Lukcrni 7 56 8,0 15 225 15Kupusikelj 150 2.250 15,0 150 300 20Paradajz 2 10 5,0 5 50 10Krastavac - - - 10 300 30Ostalopovrće - - - 20 200 10



Uzgojžitaipovrća 9,8 16,7Uzgojvoća 0,7 1,2Stočarskaproizvodnja 36(livade)+32(pašnjaci) 61,2(livade)+54,4(pašnjaci)Pčelarstvo 100košnica 170košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi



5. STOČARSTVO

Tabela 11/70. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Gornji Vakuf




2.713 1.899 8.959 7.167 840 526 - 620

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineGornjiVakufsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaGornjiVakufučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda6,60%•ovce11,20%•svinje7,00%•perad-•košnicepčela10,70%•

NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaGornjiVakufznačajnijeučestvujeuukupnombrojuovacaikošnicapčela.

StanjeuzogjaribenapodručjuopćineGornjiVakufjeza2000.godinubilo15tona,stimdaprojekcijeuzgojaribeza2015.godinuzaopćinuGornjiVakuf-Uskopljeiznosi60tona.

172


172

6. PČELARSTVO

Tabela 11/71. Projekcija razvoja pčelarstva općine Gornji Vakuf 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 1.600 10 162010 2.300 12 27,62011 3.000 15 452012 3.800 20 762013 4.300 20 862014 4.500 20 902015 4.800 20 96


173173

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 1

1/72

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

174


174

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

GO

RN

JI V

AK

UF

2009

.-201

5.

Tabe

la 1

1/73

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u G

ornj

i Vak

uf

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0

GornjiVakufjeopćinasaizuzetnopovoljnimprirodnimuslovimazavoćarstvo,zbogtogasepredlažeznačajanrazvojproizvodnjejagodastogvoća,šljive

ijabukenapovršiniod106ha.

Uoblastianimalneproizvodnjepredložeseznačajanrazvojproizvodnjemlijekaim

eda.


175175

ANEXOPĆINA JAJCE

176


176

Tabela 11/74. Osnovni statistički podaci za područje općine JajceRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2iliha 377.17 377.17






rodnihstabalatrešanja / 1.930


sadnicamalina / 2,2

4 Livadauha 4.666 4.666

5 Pašnjakauha 4.807 4.807

6 Šumauha 20.368 20.368

7 Neplodnozemljište 1.712 1.712


9 Utomemuškaraca 22.803 11.602

10 Utomežena 22.204 12.133

11 Brojdomaćinstava 11.426 7.389


13 Brojpovratnika / 24.383

14 Brojinvalida / /

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / 800




19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 16.138



22 Brojovaca 13.680 4.880


24 Brojperadi 26.104 22.400







31 Brojkamionazatransport / 329





36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 100








177177

Tabela 11/75. Osnovni statistički podaci za područje općine Jajce - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina

43 Mlinovizažito-brašnout/8časova / 30

44 Pogonizastočnekoncentrateut/8časova / 2,8















178


178

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 11

/76.

Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

u su

breg

ionu

„A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3


a,određujeseučešćeopćineJajceu10%.

Kodrasporedaproizvodnjedrvenastogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineJajceistotakona10%.


179179

Tabe

la 1

1/77

. Pr

egle

d po

trebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„B“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

280.000

280.000

320.000

360.000

320.000

320.000

320.000

2.200.000

Malina

168.000

182.000

182.000

182.000

168.000

210.000

210.000

1.302.000

Kupina

23.331

19.998

19.998

16.665

19.998

16.665

16.665

133.320

Borovnica

40.000

44.000

44.000

32.000

36.000

40.000

56.000

292.000

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

11.420

14.846

15.988

15.988

12.562

15.988

13.704

100.496

Jabuka

30.300

24.240

24.240

24.240

30.300

24.240

24.240

181.800

Kruška

7.616

5.712

5.712

1.904

3.808

1.904

1.904

28.560

SVE

GA

:56

0.66

757

0.79

661

1.93

863

2.79

759

0.66

862

8.79

764

2.51

34.

238.

176

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

180


180


Tabela 11/78. Oranična površina po načinu korištenja u općini Jajce (u ha)2006 2007





5.851 1.080 197 4.738 5.851 1.191 202 4.625

Tabela 11/79. Ostvarenje prinosa žita u općini Jajce u tonama


Kukuruz za krmu

t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha50 1,1 / / 74 1,3 12 1,2 158 1,8 105 7

UopćiniJajcezastupljenostoranicazažitopredstavlja0,40%(197ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineJajcesaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaJajceučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica1,00%•raž/•ječam3,00%•zob1,50%•kukuruzzazrno11,00%•kukuruzzasilažu2,00%•

Primjetnojedasamoproizvodnjakukuruzauzrnuučestvujeneštoznačajnijeuukupnojproizvodnjikantona.


Tabela 11/80. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine JajceKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

750 4.500 6,0 7 7 1,0 7 56 8,0 150 2.250 15,0

UopćiniJajcezastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja12,50%(639ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineJajcesaopćinamau SBK, može se zaključiti da općina Jajce učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:

krompir11,80%•grah27,00%•lukcrni10,00%•kupusikelj7,50%•

Od svih povrtnih kultura primjetno je da općina Jajce značajnije učestvuje u ukupnoj proizvodnjigrahasa27%apotomkrompiraicrnogluka.


181181

Tabela 11/81. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Jajce

Kultura2007 2015

Površina ha






Uzgojžitaipovrća 11,7 19,9Uzgojvoća 0,5 0,9Stočarskaproizvodnja 23,3(livade)+48(pašnjaka) 39,6(livade)+81,6(pašnjaci)Pčelarstvo 110košnica 187košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi



5. STOČARSTVO

Tabela 11/83. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Jajce




1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 - 1.120

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineJajcesaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaJajceučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:


NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaJajceznačajnoučestvujeuukupnombrojukošnicapčelasa16,20%.

UzgojuribenapodručjuopćineJajcedo2000.godinenijedavanznačaj.Projekcijomplanarazvojaza2015.godinupredviđenajemogućnostproizvodnjeod120tona.

182


182

6. PČELARSTVO

Tabela 11/84. Projekcija razvoja pčelarstva općine Jajce 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 1.120 10 11,22010 1.750 12 212011 2.150 15 32,252012 3.000 20 602013 3.300 20 662014 3.400 20 682015 3.600 20 72


183183

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 1

1/85

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

184


184

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

JA

JCE

200

9 –

2015

Tabe

la 1

1/86

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u Ja

jce

Programom

razvojaopćineJajcepredlažeseneštomanjiobimrazvojabiljneproizvodnje(jagoda,m

alina,kupina,borovnicašljivaijabuka)46haiod

povrćakornišoninapovršiniod8ha.

Uoblastianimalneproizvodnjepredlažeseznačajnijiobimrazvojaproizvodnjemlijekaim

eda.

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0


185185

ANEXOPĆINA KISELJAK

186


186

Tabela 11/87. Osnovni statistički podaci za područje općine KiseljakRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2 164 164






rodnihstabalatrešanja 919 /

rodnihstabalaoraha 534 1.000


4 Livadauha 889 1.200


6 Šumauha 7.987 7.987



9 Utomemuškaraca / 11.300

10 Utomežena / 12.680


12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 534


14 Brojinvalida / /

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava 3.891 2000

16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru 3.000 1.000

17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru 1.500 2.500


19 Učešćestarosnegrupeod15-64god. / 66


21 Odtogakravamuzara 2.600 1.140

22 Brojovaca 3.254 3.000


24 Brojperadi 21.411 15.000


26 Brojtraktorskihpriključaka / 200-300


28 Brojpriključakazamotokultivator / 150-200



31 Brojkamionazatransport / 200





36 Tržnaproizvodnjapovrća-tona / 2.200


38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 1.100


40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / /

41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / /

42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / /


187187

Tabela 11/88. Osnovni statistički podaci za područje općine Kiseljak - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina

43 Mlinovizažito-brašnout/8časova 2 1






49 Hladnjače(0oC)um3skladišniprostor / 3

50 Hladnjače(-200C)um3skladišniprostor / 3

51 Punionicemineralnihvodal/8časova / 240.000







58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM / 2.500

188


188

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/89

. Din

amik

a po

diza

nja

voćn

ih za

sada

u h

a za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

u su

breg

ionu

„A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0

Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5

Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5


a,određujeseučešćeopćineKiseljakna20%

.Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineKiseljakna25%.


189189

Tabe

la 1

1/90

. Pr

egle

d po

trebn

ih k

olič

ina

sadn

og m

ater

ijala

za re

aliz

aciju

sadn

je v

oćni

h za

sada

u su

breg

ionu

„A“

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

190


190


Tabela 11/91. Oranična površina po načinu korištenja u općini Kiseljak (u ha)2006 2007





5.476 1.476 576 3.991 5.463 1.307 543 4.140

Tabela 11/92. Ostvarenje prinosa žita u općini Kiseljak u tonama


Kukuruz za krmu


UopćiniKiseljakzastupljenostoranicazažitopredstavlja1,20%(576ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKiseljakučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:


OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaKiseljakznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjipšenicesa12%ikukuruzazazrnosa14%.


Tabela 11/93. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine KiseljakKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

200 1600 8,0 40 80 2,0 60 210 3,5 95 247 2,6

UopćiniKiseljakzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja8,0%(395ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,može se zaključiti da općinaKiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:


OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaKiseljakznačajnijeučestvujeuproizvodnjicrnoglukasa20%ikupusasa16%.


191191

Tabela 11/94. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Kiseljak

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 200 1.600 8,0 220 2.640 12Grah 40 80 3,5 70 700 2,2Lukcrni 60 210 3,5 70 700 10Kupusikelj 95 247 2,6 100 1.000 10Paradajz 5 5 1,0 6 60 10Krastavac - - - 12 360 30Ostalopovrće - - - 25 250 10






5. STOČARSTVO

Tabela 11/96. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Kiseljak




1.663 1.164 3.740 2.992 504 56 - 1.120

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKiseljakučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda 7,20%•ovce 2,20%•svinje 32,00%•perad-•košnicepčela4,60%•

NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaKiseljakznačajnoučestvujeuukupnombrojusvinjasa32,00%.

NaosnovupodatakanapodručjuopćineKiseljaku2000.godininijebilouzgojaribe,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuKiseljakiznosi60tona.

192


192

6. PČELARSTVO

Tabela 11/97. Projekcija razvoja pčelarstva općine Kiseljak 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 700 10 72010 1.400 12 16,82011 2.950 15 44,252012 3.400 20 682013 3.950 20 792014 4.100 20 822015 4.400 20 88


193193

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 1

1/98

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

194


194

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

KIS

EL

JAK

200

9 - 2

015

Tabe

la 1

1/99

. Pro

gram

razv

oja

proi

zvod

nje

za o

pćin

u K

isel

jak

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0

ZapodručjeopćineKiseljaksepredlažeznačajanrazvojuoblastibiljneianimalneproizvodnje.U

biljnojproizvodnjinajvećiobimrazvojasepredlažeu

voćarstvu(jagoda,m

alina,kupina,borovnica,šljivaijabuka)ipovrtlarstvuproizvodnjakornišona.U

oblastianimalneproizvodnjenajvećiobimrazvojase

predlažeuproizvodnjimlijekaim

eda.


195195

ANEXOPĆINA KREŠEVO

196


196

Tabela 11/100. Osnovni statistički podaci za područje općine KreševoRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina







rodnihstabalatrešanja 230 350

rodnihstabalaoraha 660 700

sadnicamalina 2 4

4 Livadauha 639 1.258


6 Šumauha 11.091 11.060




10 Utomežena / /

11 Brojdomaćinstava 1.919 /

12 Brojraseljenihiizbjeglihosoba / 72


14 Brojinvalida / 364+240

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / /


17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru / /

18 Brojnezaposlenihnabirourada / 512


20 Goveda-ukupno 1.135 610

21 Odtogakravamuzara / 530

22 Brojovaca 1.832 3.000

23 Brojostalestoke 416 955

24 Brojperadi 4.586 3.500







31 Brojkamionazatransport 1 /

32 Brojlaktofrizazamlijeko 2 /

33 Brojmagacinazaotkupisnadbjevanje 1 /

34 Brojpoljoprivrednihapoteka 1 /








42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 1.200


197197

Tabela 11/101. Osnovni statistički podaci za područje općine Kreševo - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina











53 Brojpoljoprivrednihinženjera 3 /

54 Brojpoljoprivrednihtehničara 1 4

55 Brojveterinara 1 2


57 Brojudruženjapoljoprivrednika 1 1


198


198

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/10

2. D

inam

ika

podi

zanj

a vo

ćnih

zasa

da u

ha

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne u

subr

egio

nu „

A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0

Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5

Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5

Zbogsp

ecifičnihprirodnihidrugihuslovaprogram

omrazvojasepredlažerazvojjagodastogvoćanapodručjuopćineKreševo.

Kodrasporedaproizvodnjejabučastogikoštičavogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineKreševona15%.


199199

Tabe

la 1

1/10

3. P

regl

ed p

otre

bnih

kol

ičin

a sa

dnog

mat

erija

la za

real

izac

iju sa

dnje

voć

nih

zasa

da u

subr

egio

nu „

A“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

200


200


Tabela 11/104. Oranična površina po načinu korištenja u općini Kreševo (u ha)2006 2007





2.160 683 68 1.470 2.229 702 55 1.518

Tabela 11/105. Ostvarenje prinosa žita u općini Kreševo u tonama


Kukuruz za krmu

t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha6 1,0 2,0 1,0 41 1,1 2 1,0 7 1,2 17 5,5

UopćiniKreševozastupljenostoranicazažitopredstavlja0,15%(75ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineKreševosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKreševoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica 0,12%•raž 0,20%•ječam 1,80%•zob 0,20%•kukuruzzazrno 0,50%•kukuruzzasilažu 0,30%•

IzpregledasemožeprimjetitidaučešćežitaricauukupnojproizvodnjiSBK-anijeznačajna.


Tabela 11/106. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine KreševoKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

130 481 3,7 30 30 1,0 18 49 2,7 50 85 1,7

UopćiniKiseljakzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja8,0%(395ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineKiseljaksaopćinamauSBK,može se zaključiti da općinaKiseljak učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:


Od svihpovrtnihkultura primjetno je daopćinaKiseljak značajnije učestvujeu proizvodnjicrnoglukasa20%ikupusasa16%.


201201

Tabela 11/107. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Kreševo

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 130 481 3,7 150 1.500 10Grah 30 30 1,0 35 45 1,5Lukcrni 18 49 2,7 20 200 10Kupusikelj 50 85 1,7 55 550 10Paradajz 7 4 0,5 8 80 10Krastavac - - - 10 300 30Ostalopovrće - - - 10 100 10





2.212(1grupasakupljačapo50ljudi)

5. STOČARSTVO

Tabela 11/109. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Kreševo




866 606 884 707 1.456 560 - 170

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineKreševosaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaKreševoučestvujeuukupnombrojustokekantonasaslijedećimprocentima:


Naosnovupokazatelja izpregledaprimjetno jedaopćinaKreševoznačajnoučestvujeuukupnombrojusvinjasa12,00%.

StanjeuzgojaribenapodručjuopćineKreševojeza2000.godinubilo20tona,stimštoprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuKreševoiznosi40tona.

202


202

6. PČELARSTVO

Tabela 11/110. Projekcija razvoja pčelarstva općine Kreševo 2009 – 2015 godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 300 10 32010 600 12 7,22011 1.200 15 182012 2.400 20 482013 3.200 20 642014 3.300 20 662015 3.400 20 68


203203

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 11

/111

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

204


204

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

KR

EŠE

VO

200

9 - 2

015

Tabe

la 1

1/11

2. P

rogr

am ra

zvoj

a pr

oizv

odnj

e za

opć

inu

Kre

ševo

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0

Zbogskrom

nihprirodnihidrugihpotencijalazapodručjeopćineKreševosepredlaženeštom

anjiobimrazvojabiljneproizvodnje(šljiva,jabuka)i

kornišonanaukupnojpovršinaodoko40ha.

Uoblastianimalneproizvodnjenajvećiobimrazvojasepredlažeuproizvodnjim

lijekaim

eda.


205205

ANEXOPĆINA NOVI TRAVNIK

206


206

Tabela 11/113. Osnovni statistički podaci za područje općine Novi TravnikRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2/ 242


3 Voćnjakauha / /rodnihstabalašljiva 21.050 5.714rodnihstabalajabuka 9.890 2.697rodnihstabalakrušaka 3.495 600rodnihstabalatrešanja 6.025 1.400rodnihstabalaoraha 1.227 889sadnicamalina 1.416 15

4 Livadauha 2.000 1.320


6 Šumauha / 17.214

7 Neplodnozemljište 30.713 705

8 Brojstanovnika-ukupno 50,7% 25.137

9 Utomemuškaraca 49,3% /

10 Utomežena / /




14 Brojinvalida / /


16 Brojzaposlenihudržavnomsektoru / 3.050












28 Brojpriključakazamotokultivator / /







35 Brojkošnicapčela / 81,5



38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / 1.141.872


40 Tržnaproizvodnjajunećegmesaž.mj. / 7.000

41 Tržnaproizvodnjaovčijegmesaž.mj. / 6.000



207207

Tabela 11/114. Osnovni statistički podaci za područje općine Novi Travnik - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina



45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova / 0,2

46 Pogonizapreradumesaut/8časova / 0,1

47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova / 30(sirara)











58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM 4.073 /

208


208

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/11

5. D

inam

ika

podi

zanj

a vo

ćnih

zasa

da u

ha

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne u

subr

egio

nu „

A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0

Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5

Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5


a,određujeseučešćeopćineNoviTravnikna20%.

Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogijabučastogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineNoviTravnikna10%.


209209

Tabe

la 1

1/11

6. P

regl

ed p

otre

bnih

kol

ičin

a sa

dnog

mat

erija

la za

real

izac

iju sa

dnje

voć

nih

zasa

da u

subr

egio

nu „

A“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

210


210


Tabela 11/117. Oranična površina po načinu korištenja u općini Novi Travnik (u ha)2006 2007





2.089 740 430 1.321 2.009 720 430 1.258

Tabela 11/118. Ostvarenje prinosa žita u općini Novi Travnik u tonama


Kukuruz za krmu


UopćiniNoviTravnik zastupljenost oranica za žito predstavlja 1% (430 ha) od ukupne površineoranica općina SBK (48. 143 ha). Poređenjem proizvodnje žita općineNoviTravnik sa općinama uSBK,možesezaključitidaopćinaNoviTravnikučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:

pšenica 7,80%•raž 6,00%•ječam 6,50%•zob 6,80%•kukuruzzazrno3,00%•kukuruzzasilažu23,00%•

Od svihvrsta žitaprimjetno jedaopćinaNoviTravnikznačajnoučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasamosakukuruzomzakrmusa23,00%.


Tabela 11/119. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Novi TravnikKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

100 340 3,4 6 5 0,9 5 8 1,5 3 18 6,0

UopćiniNoviTravnikzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja2,00%(114ha)odukupnepovršine pod povrćemna području SBK-a (4.951 ha). Poređenjemproizvodnje povrća općineNoviTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaNoviTravnikučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:


PrimjetnojedapovrtnekultureneučestvujuznačajnijeuukupnojproizvodnjiSBK-a.


211211

Tabela 11/120. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Novi Travnik

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 100 340 3,4 110 1.100 10Grah 6 5 0,9 8 12 1,5Lukcrni 5 8 1,5 8 80 10Kupusikelj 3 18 6,0 5 50 10Paradajz 2 3 3,0 3 30 10Krastavac - - - 15 450 30Ostalopovrće - - - 10 100 10



Uzgojžitaipovrća 6,4 10,9Uzgojvoća 0,4 0,8Stočarskaproizvodnja 6,6(livade)+15(pašnjaka) 11,2(livade)+25,5(pašnjaci)Pčelarstvo 90košnica 153košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi



5. STOČARSTVO

Tabela 11/122. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Novi Travnik




4.652 3.256 6.003 4.802 1.247 137 - 540

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineNoviTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaNoviTravnikučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:


NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaNoviTravnikznačajnoučestvujeuukupnombrojugovedasa11,30%.

NapodručjuopćineNoviTravniku2000.godininijeregistrovanaproizvodnjaribe,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuNoviTravnikiznosi60tona.

212


212

6. PČELARSTVO

Tabela 11/123. Projekcija razvoja pčelarstva općine Novi Travnik 2009 – 2015 godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 900 10 92010 1.500 12 182011 2.100 15 31,52012 2.900 20 582013 3.600 20 722014 3.700 20 742015 3.800 20 76


213213

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 11

/124

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

214


214

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

NO

VI T

RAV

NIK

200

9 - 2

015

Tabe

la 1

1/12

5. P

rogr

am ra

zvoj

a pr

oizv

odnj

e za

opć

inu

Nov

i Tra

vnik

Program

razvojapredlažeznačajanobimrazvojaubiljnojianimalnojproizvodnji.

Ubiljnojproizvodnjisepredlažerazvojvoćarstv

a(jagoda,m

alina,kupina,borovnicašljivaijabuka)napovršin

iod87haikornišonanapovršin

iod15ha.

Uoblastianimalneproizvodnjepredložeseznačajanobimrazvojaproizvodnjemlijekaim

eda.

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0


215215

ANEXOPĆINA TRAVNIK

216


216

Tabela 11/126. Osnovni statistički podaci za područje općine TravnikRedni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina

1 Površinakm2iliha / 528

2 Oraniceuha / 6340

3 Voćnjakauha / 1.007







4 Livadauha / 8.398


6 Šumauha / 28.304

7 Neplodnozemljište / 1.307

8 Brojstanovnika-ukupno / 53.621


10 Utomežena / /




14 Brojinvalida / /

15 Brojpoljoprivrednihdomaćinstava / /










25 Brojtraktora / /

26 Brojtraktorskihpriključaka / /

27 Brojmotokultivatora / /


29 Brojtravokosačica / /

30 Brojžitnihkombajna / /


32 Brojlaktofrizazamlijeko / /










42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / 6.000


217217

Tabela 11/127. Osnovni statistički podaci za područje općine Travnik - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina



45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova 2 /

46 Pogonizapreradumesaut/8časova 1 /

47 Mljekarepogonizapreradumlijekal/8časova 30 /











58 BrutodruštveniproizvodpostanovnikugodišnjeuKM 4.073 /

218


218

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/12

8. D

inam

ika

podi

zanj

a vo

ćnih

zasa

da u

ha

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne u

subr

egio

nu „

A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

77

89

88

855

Malina

1213

1313

1215

1593

Kupina

76

65

65

540

Borovnica

1011

118

910

1473

UK

UPN

O:

3637

3835

3538

4226

1

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

1013

1414

1114

1288

Jabuka

108

88

108

860

Kruška

43

31

21

115

UK

UPN

O:

2424

2523

2323

2116

3


a,određujeseučešćeopćineTravnikna10%.

Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogijabučastogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineTravnikna20%.


219219

Tabe

la 1

1/12

9. P

regl

ed p

otre

bnih

kol

ičin

a sa

dnog

mat

erija

la za

real

izac

iju sa

dnje

voć

nih

zasa

da u

subr

egio

nu „

B“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

280.000

280.000

320.000

360.000

320.000

320.000

320.000

2.200.000

Malina

168.000

182.000

182.000

182.000

168.000

210.000

210.000

1.302.000

Kupina

23.331

19.998

19.998

16.665

19.998

16.665

16.665

133.320

Borovnica

40.000

44.000

44.000

32.000

36.000

40.000

56.000

292.000

Trešnja

--

--

--

--

Višnja

--

--

--

--

Kajsija

--

--

--

--

Šljiva

11.420

14.846

15.988

15.988

12.562

15.988

13.704

100.496

Jabuka

30.300

24.240

24.240

24.240

30.300

24.240

24.240

181.800

Kruška

7.616

5.712

5.712

1.904

3.808

1.904

1.904

28.560

SVE

GA

:56

0.66

757

0.79

661

1.93

863

2.79

759

0.66

862

8.79

764

2.51

34.

238.

176

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

220


220


Tabela 11/130. Oranična površina po načinu korištenja u općini Travnik (u ha)2006 2007





8.468 1.220 521 7.246 8.437 1.307 555 7.128

Tabela 11/131. Ostvarenje prinosa žita u općini Travnik u tonama


Kukuruz za krmu


UopćiniTravnikzastupljenostoranicazažitopredstavlja1%(521ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaTravnikučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:


OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaTravnikznačajnoučestvujeuproizvodnjipšenicesa18%ikukuruzazakrmusa30%.


Tabela 11/132. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine Travnik

Krompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

235 959 4,5 30 21 0,7 30 45 1,5 50 100 2,0

UopćiniTravnikzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja7,00%(345ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineTravniksaopćinamau SBK,može se zaključiti da općinaTravnik učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:



221221

OdsvihpovrtnihkulturaprimjetnojedaopćinaTravnikznačajnijeučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasacrnimlukom10%.

Tabela 11/133. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Travnik

Kultura2007 2015

Površina ha



Krompir 235 959 4,5 250 2.500 10Grah 30 21 0,7 35 42 1,2Lukcrni 30 45 1,5 35 42 1,2Kupusikelj 50 100 2,0 55 550 10Paradajz 6 3 0,5 7 70 10Krastavac - - - 15 450 30Ostalopovrće - - - 10 100 10






5. STOČARSTVO

Tabela 11/135. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Travnik




8.916 6.241 35.850 28.680 1.641 189 - 1.100

Poređenjemstanjastoke,peradi ipčelaopćineTravniksaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaTravnikučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda 22,00%•ovce 45,00%•svinje 14,00%•perad-•košnicepčela16,00%•

Naosnovupokazatelja izpregledaprimjetno jedaopćinaTravnikznačajnoučestvujeuukupnombrojugovedasa22,00%iovacasa45%.

StanjeuzgojaribenapodručjuopćineTravnikjeza2000.godinubilo10tona,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuTravnikiznosi60tona.

222


222

6. PČELARSTVO

Tabela 11/136. Projekcija razvoja pčelarstva općine Travnik 2009-2015. godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 9.040 10 90,42010 12.800 12 153,62011 14.500 15 217,52012 15.400 20 3082013 16.500 20 3302014 16.700 20 3342015 16.900 20 338


223223

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 11

/137

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

224


224

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

TR

AVN

IK 2

009

- 201

5

Tabe

la 1

1/13

8. P

rogr

am ra

zvoj

a pr

oizv

odnj

e za

opć

inu

Trav

nik

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0

ZapodručjeopćineTravniksepredlažeskrom

nijirazvojbiljneproizvodnje(jagoda,malina,kupina,borovnica,šljiva,jabukaikornišoni)nau

kupnoj

površiniodoko60ha.

Uoblastianimalneproizvodnjepredložesenajvećirazvojproizvodnjemlijekaiznačajanobimproizvodnjem

eda.


225225

ANEXOPĆINA VITEZ

226


226

Tabela 11/139. Osnovni statistički podaci za područje općine Vitez Redni broj Vrsta proizvodnje 1991. godina 2008. godina







rodnihstabalatrešanja / /

rodnihstabalaoraha / 970

sadnicamalina / 1,3

4 Livadauha / 852

5 Pašnjakauha / 548

6 Šumauha / 10.080




10 Utomežena / /




14 Brojinvalida / 1.133



17 Brojzaposlenihuprivatnomsektoru /




21 Odtogakravamuzara 900 1.500

22 Brojovaca 600 2.300

23 Brojostalestoke / /















38 Tržnaproizvodnjažitarica-tona / /

39 Tržnaproizvodnjamlijeka(lit+temp) / /



42 Tržnaproizvodnjamedaotkup-kg. / /


227227

Tabela 11/140. Osnovni statistički podaci za područje općine Vitez - nastavakRedni broj Kapaciteti 1991. godina 2008. godina



45 Klaonicezakrupnuisitnustokuut/8časova 1 2











56 Brojzemljoradničkihzadruga 1 /



228


228

1. V

OĆ

AR

SKA

PR

OIZ

VO

DN

JA

Tabe

la 1

1/14

1. D

inam

ika

podi

zanj

a vo

ćnih

zasa

da u

ha

za p

erio

d 20

09-2

015

godi

ne u

subr

egio

nu „

A“

Voćn

e vr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

hekt

ara

Jagoda

88

87

85

650

Malina

2526

2530

3132

31200

Kupina

76

87

77

850

Borovnica

66

65

65

640

UK

UPN

O:

4646

4749

5249

5134

0

Trešnja

22

22

21

1,5

12,5

Višnja

11

10,5

0,5

0,5

0,5

5

Kajsija

31

21

11

110

Šljiva

1217

1619

2221

18125

Jabuka

108

107

98

860

Kruška

32

11

11

110

UK

UPN

O:

3131

3230

,535

,532

,530

222,

5


a,određujeseučešćeopćineVitezna10%

.Kodrasporedaproizvodnjekoštičavogijabučastogvoćapoopćinam

aodređujeseučešćeopćineVitezistotakona10%


229229

Tabe

la 1

1/14

2. P

regl

ed p

otre

bnih

kol

ičin

a sa

dnog

mat

erija

la za

real

izac

iju sa

dnje

voć

nih

zasa

da u

subr

egio

nu „

A“ za

per

iod

2009

-201

5 go

dine

Voćn

evr

ste

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Uku

pno

sadn

ica

Jagoda

320.000

320.000

320.000

280.000

320.000

200.000

240.000

2.000.000

Malina

350.000

364.000

350.000

420.000

434.000

448.000

434.000

2.800.000

Kupina

23.331

19.998

26.664

23.331

23.331

23.331

26.664

166.650

Borovnica

24.000

24.000

24.000

20.000

24.000

20.000

24.000

160.000

Trešnja

1.250

1.250

1.250

1.250

1.250

625

937.5

7.812

Višnja

832

832

832

416

416

416

416

4.160

Kajsija

1.875

625

1.250

625

625

625

625

6.250

Šljiva

13.704

19.414

18.272

21.698

25.124

23.982

20.556

142.750

Jabuka

30.300

24.240

30.300

21.210

27.270

24.240

24.240

181.800

Kruška

5.712

3.808

1.904

1.904

1.904

1.904

1.904

19.040

SVE

GA

:77

1.00

477

8.16

777

4.47

279

0.43

485

7.92

074

3.12

377

3.34

25.

488.

462

Sadnim

aterijalm

ogućejenabaviti:


„PR

VABRAZD

A“Čelići„H

EKO“Bugojno,


“POLJOPR

OMET

“DonjiVakuf,PZ

„PR

VABRAZD

A“Čelić,„HEK



EKO“Bugojno


ajsijum


OĆNIRASA

DNIKSREB

REN

IK“,„PO

LJOKOMER

C“

Kiseljak,ZZ„V


ENLE

J“idr.

230


230


Tabela 11/143. Oranična površina po načinu korištenja u općini Vitez (u ha)2006 2007





3.028 2.390 1.030 621 3.122 2.453 1.010 652

Tabela 11/144. Ostvarenje prinosa žita u općini Vitez u tonama


Kukuruz za krmu

t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha t t/ha1.022 3,6 60 3,2 573 3,0 364 2,8 209 0,5 334 6,0

UopćiniVitezzastupljenostoranicazažitopredstavlja2,15%(1030ha)odukupnepovršineoranicaopćinaSBK(48.143ha).PoređenjemproizvodnježitaopćineVitezsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaVitezučestvujeuukupnojproizvodnjikantonasasljedećimprocentima:


OdsvihvrstažitaprimjetnojedaopćinaVitezznačajnoučestvujeuproizvodnjipšenicesa20,00%,ječmasa25,00%izobisa42,00%.


Tabela 11/145. Površine i prinosi povrća važnijih kultura na području općine VitezKrompir Grah Luk crni Kupus i kelj



t t/ha

297 1.419 4,8 48 24 0,5 20 160 8,0 15 210 14,0

UopćiniVitezzastupljenostpovršinapodpovrćempredstavlja7,80%(380ha)odukupnepovršinepodpovrćemnapodručjuSBK-a(4.951ha).PoređenjemproizvodnjepovrćaopćineVitezsaopćinamau SBK, može se zaključiti da općina Vitez učestvuje u ukupnoj proizvodnji kantona sa sljedećimprocentima:


Primjetnojedasamokrompirigrahučestvujuznačajnijeuukupnojproizvodnjikantonasa8,50%i9%.


231231

Tabela 11/146. Stanje površina i prinosa u 2007. i projekcija razvoja 2015. godine na području općine Vitez

Kultura2007 2015

Površina ha






Uzgojžitaipovrća 4,9 8,3Uzgojvoća 0,8 1,4Stočarskaproizvodnja 4,3(livade)+5,5(pašnjaka) 7,3(livade)+9,4(pašnjaci)Pčelarstvo 68košnica 116košniceSamoniklobiljeišumskiplodovi


2.016(1grupasakupljačapo50ljudi)

5. STOČARSTVO

Tabela 11/148. Brojno stanje stoke, peradi, pčela na području općine Vitez




2.100 1.470 935 748 1.590 694 - 200

Poređenjemstanjastoke,peradiipčelaopćineVitezsaopćinamauSBK,možesezaključitidaopćinaVitezučestvujeuukupnombrojustokekantonasasljedećimprocentima:

goveda 5,00%•ovce 1,20%•svinje12,60%•perad-•košnicepčela3,00%•

NaosnovupokazateljaizpregledaprimjetnojedaopćinaVitezznačajnoučestvujesamouukupnombrojusvinjanapodručjukantonasa12,60%.

U2000.godininijeregistrovanaproizvodnjaribenapodručjuopćineVitez,stimdaprojekcijauzgojaribeza2015.godinuzaopćinuViteziznosi60tona.

232


232

6. PČELARSTVO

Tabela 11/149. Projekcija razvoja pčelarstva općine Vitez 2009 – 2015 godineGodina Broj košnica Prinos po košnici ( kg ) Proizvodnja meda ( t )2009 682 10 6,822010 1.100 12 13,22011 1.550 15 23,252012 2.100 20 422013 3.200 20 642014 3.300 20 662015 3.400 20 68


233233

7. IN

DU

STR

IJA

ZA

PR

ER

AD

U P

OL

JOPR

IVR

ED

NIH

PR

OIZ

VO

DA

Tabe

la 11

/150

. Pro

jekc

ije p

otre

ba ra

shla

dno-

skla

dišn

ih i

prer

ađiv

ački

h ka

paci

teta

na

podr

učju

pro

jekt

a u

tona

ma

po v

rsta

ma

voća

i po

vrća

u 2

015.

god

ini

R.b

r.V

RST

A

PRIV

RE

DN

A D

RU

ŠTVA

UK

UPN

OK

M/k

gIz

nos u

KM

„Zdr

avlje

“ B

usov

ača

„Hek

o“B

ugoj

no

„IM

B-

Kom

erc“

Bug

ojno

„Bis

er“

Bug

ojno

Ost

ali

prer

ađiv

ači

1Jagoda

750

100

100

120

500

1.570

1,20

1.884.000

2Malina

3.000

200

100

600

500

4.400

1,80

7.920.000

3Kupina

750

100

-120

500

1.470

1,50

2.205.000

4Borovnica

600

200

100

300

500

1.700

3,60

6.120.000

Ukupno(1-4)

5.100

600

300

1.140

2.000

9.140

-18.129.000

5Trešnja

200

--

--

200

1,80

360.000

6Višnja

100

--

--

100

1,50

150.000

7Kajsija

200

--

--

200

1,00

200.000

8Šljiva

2.500

200

200

360

1.000

4.260

0,60

2.556.000

9Jabuka

1.800

600

400

600

200

3.600

0,80

2.880.000

10Kruška

300

100

-150

-550

1,00

550.000

Ukupno(5-10)

5.100

900

600

1.110

1.200

8.910

-6.696.000

Svega(1-10)

10.200

1.500

900

2.250

3.200

18.050

-24.825.000

11Kornišoni

3.000

--

400

600

4.000

0,80

3.200.000

12Krompir

900

-500

600

1.000

3.000

0,40

1.200.000

13Korjenastopovrće

1.000

--

--

1.000

0,40

400.000

14Ostalopovrće

600

-100

600

1.000

2.300

0,70

1.610.000

Ukupno(11-14)

5.500

-600

1.600

2.600

10.300

-6.410.000

Sveukupno(1-14)

15.700

1.500

1.500

3.850

5.800

28.350

-31

.235

.000

234


234

8. P

RE

GL

ED

TE

ME

LJN

IH P

OK

AZ

ATE

LJA

PR

OG

RA

MA

RA

ZV

OJA

OPĆ

INE

VIT

EZ

200

9 - 2

015

Tabe

la 1

1/15

1. P

rogr

am ra

zvoj

a pr

oizv

odnj

e za

opć

inu

Vite

z

Red

.br

ojVr

sta

proi

zvod

nje

Inve

stic

.K

M/h

a,

grlu

,koš

nici

Povr

šina

u h

a, b

roju

grl

a i k

ošni

ca p

o go

dina

ma

Uku

pno

(ha,

grl

a,

košn

ica)

Uku

pno

inve

st. u

KM

Vrije

dnos

t pr

oizv

odnj

e u

KM

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

1.Jagodanafoliji

26.000

22

22

22

214

364.000

252.000

2.Malina

18.000

33

33

44

424

432.000

648.000

3.Kupina

12.000

11

11

22

210

120.000

180.000

4.Borovnica

28.000

22

23

33

318

504.000

972.000

5.Šljiva

21.000

33

33

33

422

462.000

264.000

6.Jabuka

40.000

22

22

22

315

600.000

360.000

7.Kruška

38.000

--

11

1-

-3

114.000

114.000

Sveg

a vo

će (1

-7)

1313

1414

1716

1810

62.

596.

000

2.79

0.00

0

8.Kornišonnamreži

4.000

12

22

11

110

40.000

240.000

9.Krompir

10.

Korjenastopovrće

11.

Ostalopovrće

12.

Sjem

enskikrompir

16.666

33

33

33

321

350.000

462.000

Sveg

a po

vrće

(8-1

2)4

55

54

44

3139

0.00

070

2.00

0

13.

Sjem

estrnogžita

14.

Muznekrave

12.050

7080

100

120

130

130

130

760

9.158.000

1.824.000

15.

Brojkošnicapčela

300

400

700

800

500

200

300

3.200

400.000

640.000

UK

UPN

O: (

1-15

)12

.544

.000

5.95

6.00

0

Programrazvojapredlažeznačajanobimrazvojaubiljnojianimalnojproizvodnji.Ubiljnojproizvodnjisepredlažerazvojvoćarstva(jagoda,m

alina,

kupina,borovnicašljivaijabuka)napovršiniod87haikornišonanapovršiniod15ha.

Uoblastianimalneproizvodnjepredložeseznačajanobimrazvojaproizvodnjemlijekaim

eda.


235235

12. REDOSLIJED AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI ZADATAKA U PROGRAMU RAZVOJA

Red.broj Vrsta aktivnosti Nosilac aktivnosti Rok

1. PrezentacijaProgramarazvojauTravniku

MinistarstvopoljoprivredeSBK-a.-REZ-Zenica-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-

do30.06.2009g.

2. PrezentacijaProgramarazvojapoopćinama

općine-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-

do30.06.2009g.

3.Programmaterijalnogikadrovskogosposobljavanjaasocijacijapoljoprivrednika

MinistarstvopoljoprivredeSBK-a.-REZ-Zenica-općine-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-

do30.09.2009g.

4.

ProgramrazvojaprimarnepoljoprivredneproizvodnjepoAsocijacijamapoljoprivrednikazaperiod2009-2015

Asocijacijepoljoprivrednika-MinistarstvopoljoprivredeSBK-a-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-

do30.11.2009g.

5. Izradaidejnihiinvesticionihprojekataza2010.godinu.

Nosiociinvesticija-MinistarstvopoljoprivredeSBK-a-općine-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-

do30.03.2010g.

6. Razgovorisaprerađivačimaifinansijskiminstitucijama

Investitori-MinistarstvopoljoprivredeSBK-a- do30.12.2009g.

7. Posjetapoljoprivrednicima Investitori-Stručneslužbeopćineikantona-

Periodrealizacijeprojekta-permanentno

8. Stručnaobukapoljoprivrednikaiprerađivača

StručneslužbeSBK-a-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-


9.Stučninadzornadprimarnomproizvodnjomipreradompoljoprivrednihproizvoda

Kantonalnestručneslužbe-Federalnizavodzapoljoprivredu-Sarajevo-


236


236

REZIME

NaosnovuobimneanalizeprimarnepoljoprivredneproizvodnjeipreradeuuslovimaSrednjebosanskogkantona, izvodi se zaključak da se proizvodnjamože uspješno organizirati po ponuđenomProgramurazvojabaremnatrinivoa,naravnouzobezbjeđenjepotrebnihpreduslovazapredloženemodele.

I nivo: tržišnoprofitabilna,radnointenzivnaidijelomizvoznoorjentisanaproizvodnjaustočarstvu,voćarstvuipovrtarstvuzasnovanunasavremenimprincipimanaukeiprakse.

a)Proizvodnjamlijeka imesa (ovčarstvo i govedarstvo) je svakakoključnaprivrednadjelatnost iokosnica razvoja ukupne privredne djelatnosti SBK. Jedan od uslova podizanja produktivnosti uproizvodnjimesaimlijekajeobezbjeđenjekvalitetnogobroka.Ubrdsko-planinskomregionuakcenattrebastavitinamodelefarmiukojimćese,štosetičekabastestočnehrne,intenzivnokoristitiprirodnelivadeipašnjaci,odnosnotravnasilažaisjenaža,audolinskomregionukukuruznasilažailikombinovaniobrok. Izgradnjom novih objekata, prema predloženimmodelima i adaptacijom postojećih objekata,neophodnojeobezbijeditioptimalneuslovezadobruproizvodnuihigijenskupraksu.

Proizvodnjaipreradanekihvrstapoljoprivrednihproizvoda(mlijeko,meso,voćeipovrće)predstavljaznačajnurazvojnušansuzaprivrednesubjekteivelikibrojpoljoprivrednihdomaćinstavaisastavnisudiorazvojatržišnepoljoprivredneproizvodnjeuskladusausvojenomStrategijom razvoja poljoprivrede Srednjebosanskog kantona.

b) Savremena plantažna proizvodnja kontinentalnog, posebno jagodastog voća i nekih vrstapovrća,vrlosupogodnikaoglavnoilidopunskozanimanjeupoljoprivrednojproizvodnjinaimanjimapoljoprivrednihgazdinstavakojaimajuograničeneresursepoljoprivrednogzemljišta.Oveproizvodnjenarelativnomalimpovršinama(0,5-0,6ha),zarazlikuoddrugihpoljoprivrednihproizvodnji,mogudatiodgovarajućeekonomskeefekte sakojimapoljoprivrednogazdinstvomožezadovoljiti svojeosnovneegzistencijalne potrebe. U programima razvoja voća i povrća neophodno je dati podršku i prednostprogramimazasnovanimna integralnimprincipima, takoštobiseuvezalesveaktivnostiodprimarneproizvodnjedopotrošnje.

c)UpripremamaBiHzaulazakuEU,proizvodnjivoća,naročitojagodastog,trebaposvetitiposebnupažnju, s obzirom da se radi o proizvodima kojimogu biti veoma konkurentni na tržištu EU i šire.Stoga treba blagovremenopripremiti drugemjere s ciljempodizanja konkurentske sposobnosti našihpoljoprivrednikazanastupnaevropskomisvjetskomtržištu.PripremljenimprojektimastvarasevećamogućnostzakorištenjepredpristupnihfondovaEU,kojisepretežnousmjeravajuuprojekteizoblastiruralnograzvoja.Uprkosrelativnopovoljnimuslovimaiznačajnimekonomskimprednostimanaddrugimpoljoprivrednimproizvodnjama, ova proizvodnja u prethodnomperiodu bila je znatno zapostavljena,dobrimdjelomizbogopćepolitikeuagraruusmjereneuglavnomnaratarstvoipovrtlarstvo.

d)ZasnivanjenovihzasadavoćauSBKumnogomezavisioinfrastrukturnimobjektimakojiprateovuproizvodnjukaoštosu:hladnjače,sortirnice,pakirnice,distributivnicentri,marketingslužbeidr.Premaistraživanjima,povećanjeplaniraneproizvodnjeuzstvaranjeuslovazanjihovooptimalnoskladištenjeidistribuciju,nebitrebalobitirizično,jerjepotražnjazaovimproizvodimanadomaćemiinostranomtržištu neupitna.To isto važi i za tržno orjentisanu proizvodnju povrća. Integralni projekti zasnovaninapovezanostiprimarneproizvodnjesa rashlađivanjemi rashladnimskladištima,doradom,preradomi pakovanjem u prihvatljivu ambalažu i ugovorenim plasmanom, garantuju racionalnost investiranja,primjenu savremenih tehnologija, kvalitet proizvodakoji zadovoljava aktuelnekriterije zemaljaEU inatprosječnuprofitabilnost.

II nivo: radno intenzivna i izvozno orijentisana proizvodnja, prerada i tzv. brendiranje gotovihproizvodarađenihnaprincipuorganskepoljoprivrede,uključujućidirektnuvezusaruralnimrazvojemkojegforsiraEU,kaoi sa turističkomponudomSrednjebosanskogkantona.

III nivo : podizanjenivoa postojećeratarskeproizvodnjekojajeufunkcijistočarskogsektora.Modelikojidajurješnjepopravkekvalitetalivadaipovećanjaprinosauzkorištenjelinijamehanizacijezaprocesspremanjakvalitetne travnesilaže isjenaže.Udolinamarijekapotrebno je intenziviratiproizvodnju i


237237

promjnitistrukturusjetveukoristsilažnogkukuruza.Modeliratarskeproizvodnjekojombisepostizaliindirektniefektikaoštosu:supstitucijauvoza,smanjenjeuvoznogdeficita,angažovanjeneobrađenogzemljištaidr.Oveproizvodnjese,takođe,moguorganizovatitakodazadovoljeprofitabilnost,dijelomuzučešćedržaveupočetnimfazamarazvoja.

Zasvepomenutenivoepotrebnojeobezbijeditiinstitucionalne(stručneslužbeupoljoprivrediidr.),zakonske,organizaciono-tehničke,poticajneidrugeuslove.Kododabirakorisnikaidodjelenovčanihsredstavastriktnokoristitiunprijedutvređenekriterije.Nekiodnjihsu:

- dodjelu podsticajnih sredstava iz raznih finansijskih izvora treba prvenstveno usmjeriti u onapoljoprivrednagazdinstvakojaprihvatajutržišnonajprihvatljivijeproizvodnemodelekojiobezbjeđujusamoodrživuekonomijuinormalnoživljenjepoljoprivrednimdomaćinstvima.

da Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine prilikom odobravanja kredita za investicionaulaganjatrebapribavitimišljenjeoprojektuizakogaćestajatiekspertnitimovistručnih institucijauFBiH,anepojedinaca.

Izpredhodnogsemožezaključiti,dasviizvedbeniprojektikojiispunjavajupomenutekriterijeizovogProgramarazvoja,zavređujudodjelurazličitihpodsticajnihsredstava,finansijskihpotporainajpovoljnjihinvesticionihsredstavaRazvojnebankeBosneiHercegovine.

238


238


239239

PRILOZI

240


240

PRIL

OG

1MET

EOROLO

ŠKIP

ODACIS

ASTA

NICEBUGOJNO(1996-2005)

Para

met

arM

jese

ciSr

edG

od.

Max

God

.M

ingo

dG

od.

sum

aI

IIII

IIV

VV

IV

IIV

III

IXX

XI

XII

Srednjemjesečne

temperaturezraka

(0 C)

-0,61

0,61

4,9

9,26

14,8

18,7

19,56

19,31

13,94

10,64

6,42

0,38

9,8242

Maksimalne

mjesečne

temperaturezraka

(0 C)

17,2

20,2

24,8

28,4

3335

38,3

38,1

30,9

28,2

2217,4

38,3

Minimalne

mjesečne

temperaturezraka

(0 C)

-26,4

-18

-20,4

-7,5

-1,4

-12,7

4,5

-0,4

-6-11,8

-19,2

-26,4

Prosječne

mjesečnesume

oborina

(1/m²)

59,6

46,3

49,2

81,3

64,1

71,2

62,5

53,7

106,8

73,3

102

83,3

853,4

Prosječanbroj

danasa

mrazom

24,3

22,9

17,9

6,5

0,1

0,1

00

0,1

3,8

11,4

21,9

109,0

Prosječanbroj

danasa

gradom

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,1

0,2

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,3


241241

PRIL

OG

2A.O

SNOVNIS

TATIST

IČKIP

ODACIP

OOPĆ

INAMASRED

NJEBOSA

NSK

OGKANTO

NA

R.

br.

POD

ATA

KO

P Ć

I N

EU

KU

PNO

(1-1

2)B

ugoj

noB

usov

ača

Dob

retić

D. V

akuf

Fojn

ica

G.V

akuf

Jajc

eK

isel

jak

Kre

ševo

N.T

ravn

ikTr

avni

kV

itez

12

34

56

78

910

1112

1.Površinaukm²

361

157

66315

308

402

377

164

147

242

528

154

3.221

2.Oranicauha

6.517

2.922

1.637

5.135

1.920

4.900

5.841

5.498

1.131

3.212

6.340

2.472

47.525

3.Voćnjakuha

554

579

41500

146

350

250

297

165

-1.007

390

4.279

Rodnihstabalavoća

-349.600

910

-45.700

-54.450

46.000

23.050

-134.675

39.500

693.885

Šljiva

27.000

140.000

700

8.900

4.000

115.000

29.450

28.000

15.000

5.714

82.770

22.580

479.114

Jabuka

18.000

54.000

100

7.500

28.000

50.000

11.940

12.000

3.100

2.697

24.200

5.300

216.837

Kruška

7.000

20.000

503.700

9.000

22.000

8.120

5.000

3.600

600

20.525

5.100

104.695

Trešnja

1.200

21.600

10750

700

4.100

1.930

-350

1.400

615

-32.655

Orah

400

18.000

502.800

4.000

7.000

2.560

1.000

700

889

4.505

970

42.874

Malina

70.000

96.000

--

26.000

1130.000

80.000

60.000

700.000

15.000

18.000

1.095.011

4.Livadauha

4.256

921

450

3.489

1.347

7.192

4.666

1.200

1.258

1.320

8.398

852

35.349

5.Pašnjakauha

1.827

816

814

2.000

2.031

3.200

4.807

827

588

1.484

6.396

548

25.338

6.Šumauha

21.430

9.798

3.623

20.519

22.700

21.547

20.368

7.987

11.060

17.214

28.364

10.080

194.690

7.Neplodnozemljišteuha

1.497

721

146

717

378

3.000

1.712

397

471

705

1.307

1211.263

8.Govedaukupno

4.100

3.745

902.100

2.800

2.800

2.975

1.700

610

3.000

5.280

2.350

31.550

9.Odtogakravamuzara

2.850

2.515

401.100

1.850

2.450

2.230

1.140

530

1.950

3.130

1.500

21.285

10.

Brojovaca

8.500

5.731

880

7.000

7.000

12.000

4.880

3.000

3.000

5.000

26.800

2.300

86.091

11.

Brojostalestoke

-1.536

140

970

1.200

3.000

2.948

3.000

955

2.500

3.168

-19.417

12.

Brojperadi

15.000

16.700

1.000

8.000

14.000

10.000

22.400

15.000

3.500

24.500

39.000

18.480

187.580

13.

Brojtraktora

490

8228

100

112

290

68140

36101

-308

1.755

14.

Brojtraktorsk.priklj.

-266

35300

450

260

250

300

108

200

-200

2.429

15.

Brojm

otokultivatora

150

120

15200

120

310

120

100

4985

-120

1.389

16.

Brojpriklj.zamotokult.

-250

15400

360

290

400

200

123

--

-2.038

17.

Brojtravokosačica

5090

10-

6080

60105

2552

-80

612

18.

Brojžitnihkom

bajna

165

-2

17

28

23

-8

5419.

Brojkam

ionazatransp.

120

120

--

--

329

200

--

--

769

20.

Brojlaktofriza

2045

25

-15

1018

-15

-6

136

21.

Brojotkupnihmagacina

--

--

33

-50

--

--

5622.

Brojpolj.apoteka

43

-2

24

12

-4

56

3323.

Brojkošnicapčela

1.900

800

201.000

2.000

1.600

1.120

700

300

900

9.040

682

20062

242


242

B.O

SNOVNIS

TATIST

IČKIP

ODACIP

OOPĆ

INAMASRED

NJEBOSA

NSK

OGKANTO

NA

R.

br.

POD

ATA

K

O P

Ć I

N E

UK

UPN

O(1

-12)

Bug

ojno

Bus

ovač

aD

obre

tićD

. Vak

ufFo

jnic

aG

.Vak

ufJa

jce

Kis

elja

kK

reše

voN

.Tra

vnik

Trav

nik

Vite

z

12

34

56

78

910

1112

1.

Bojstanovnika

ukupno

37.481

17.053

798

14.167

13.500

20.000

24.383

23.980

6.400

25.137

53.621

27.293

263.813

2.Utomemuškaraca

--

--

--

--

--

--

-

3.Utomežena

--

--

--

--

--

--

-

4.Brojdom

aćinstava

9.300

4.529

130

3.820

3.600

4.500

7.389

6.200

1.593

7.380

8.074

8.529

65.044

5.BrojraseljenihI

izbjeglihlica

1.168

-153

-2.400

2.800

20.000

534

726.000

17.666

9.621

60.414

6.Brojpovratnika

16.442

4.037

798

--

3.600

24.383

7.700

-3.500

1.282

7.255

68.997

7.Brojinvalida

447

9728

--

700

--

504

--

1.133

2.909

8.Broj

poljoprivrednih

domaćinstava

2.900

182

151.928

1.260

1.300

800

2.000

-3.476

-6.218

20.079

9.Brojzaposlenihu

državnom

sektoru

-297

30-

900

600

872

1.000

295

3.050

3.000

5.468

15.512

10.

Brojzaposlenih

uprivrednom

sektoru

-522

70-

1.500

1.400

1690

2.500

-6.810

10.000

-24.492

11.

Brojnezaposlenih

nabirourada

5.399

1.336

266

-2.300

3.500

4.120

2.490

512

3.813

7.632

4.472

35.840

12.

Učešćest.sk

up.og

15-64g.

68%

-638

--

65%

65%

66%

70%

--

65%

67%


243243

C.O

SNOVNIS

TATIST

IČKIP

ODACIP

OOPĆ

INAMASRED

NJEBOSA

NSK

OGKANTO

NA

R.

br.

POD

ATA

KO

P Ć

I N

EU

KU

PNO

(1-1

2)B

ugoj

noB

usov

ača

Dob

retić

D.V

akuf

Fojn

ica

G.V

akuf

Jajc

eK

isel

jak

Kre

ševo

N.T

ravn

ikTr

avni

kV

itez

12

34

56

78

910

1112

1.Tržnaproizvodnja

povrća-t.

2.300

300

-4.250

2.100

3.500

100

2.200

689

82-

-15.521

2.Tržnaproizvodnja

voća-t.

210

217

-105

300

850

50300

118

50-

-2.200

3.Tržnaproizvodnja

žitarica-t.

400

-6

50300

-25

1.100

58370

--

2.309

4.Tržnaproizvodnja

mlijeka-l.

2.300

7.614

20-

1.500

2.787

2.000

1.800

1.050

1.142

--

20.213

5.Tržnaproizvodnja

junećegmesa-t.

400

6310

-67

230

125

--

36-

-931

6.Tržnaproizvodnja

ovčijegmesaž.m.t.

120

448

12-

43180

90-

-7

--

900

7.Tržnaproizvodnja

meda-kg.

13.000

7.000

1.000

1.000

16.000

15.000

--

1.200

6.000

--

60.200

8.Mlinovizabrašno

ut/8č.

1-

--

--

30-

--

--

31

9.Pogonistočnehrane

t/8č.

-1

-1

--

3-

--

--

32

10.

Klaonicezastoku

t/8č.

-2

-3

34

506

-0,2

-2

70,2

11.

Pogonizapreradu

mesat/8č.

--

--

--

--

-0,1

--

0,1

12.

Mljekareoool/8č

--

--

--

--

-30

--

30

13.

Preradavoćaipovrća

t/8č.

--

--

--

--

--

--

-

14.

Hladnjače(0°C)um³

skladištu

--

--

70-

-3

--

--

73

15.

Hladnjače(-20°C)u

m³skladištu

--

--

70-

-3

--

--

73

16.

Punionkeminer.voda

l/8č.

--

--

--

-240

--

--

240

17.

Smrznutagotova

jelat/8č

--

--

--

--

--

--

-

244


244

D.O

SNOVNIS

TATIST

IČKIP

ODACIP

OOPĆ

INAMASRED

NJEBOSA

NSK

OGKANTO

NA

R.

br.

POD

ATA

K

O P

Ć I

N E

UK

UPN

O

(1-1

2)

Bugojno

Busovača

Dobretić

D.Vakuf

Fojnica

G.Vakuf

Jajce

Kiseljak

Kreševo

N.Travnik

Travnik

Vitez

12

34

56

78

910

1112

1.Stanovnikapo1m

²104

109

1245

4450

65146

44104

102

177

82

2.Polj.zem

ljišteha/

stanovniku

0,35

0,33

3,70

0,83

0,40

0,78

0,64

0,33

0,47

0,25

0,41

0,16

0,43

3.Oraniceha/

stanovniku

0,17

0,17

2,05

0,36

0,14

0,25

0,24

0,23

0,18

0,13

0,12

0,09

0,18

4.Polj.zem

ljišteha/

domaćinstva

1,41

1,16

22,63

2,91

1,51

3,48

2,11

1,26

1,97

0,82

2,03

0,50

1,73

5.Oranicaha/

domaćinstvu

0,70

0,65

12,60

1,46

0,54

1,09

0,79

0,89

0,71

0,44

0,79

0,29

0,73

6.Prosjekčlanovapo

domaćinstvu

4,03

3,77

6,14

3,71

3,75

4,45

3,30

3,87

4,02

3,41

6,65

3,20

4,06

7.Govedapo1ha

poljop.zem

ljišta

0,31

0,70

0,03

0,19

0,52

0,18

0,18

0,22

0,20

0,48

0,22

0,65

0,28

8.%nezaposlenih

158

3414

1717

1710

815

1416

14


245245

PRILOG 3

KOORDINACIONIODBORZAREALIZACIJUPROGRAMARAZVOJAPOLJOPRIVREDE

Saciljemda seefikasno i racionalno realizujuplanirani ciljevi, formira seKoordinacioniodborusljedećemsastavu:

Koordinatorprogramarazvoja–predstavnikVladeSBK-a1.Zamjenikkoordinatora–predstavnikR.E.Z.Zenica2.Stručnikonsultant–predstavnikFederalnogzavodazapoljoprivreduSarajevo3.

Članovi:Član----------------------------PredstavnikopćineBugojno1.Član---------------------------PredstavnikopćineBusovača2.Član---------------------------PredstavnikopćineDobretić3.Član---------------------------PredstavnikopćineDonjiVakuf4.Član---------------------------PredstavnikopćineFojnica5.Član---------------------------PredstavnikopćineGornjiVakuf6.Član---------------------------PredstavnikopćineJajce7.Član---------------------------PredstavnikopćineKiseljak8.Član---------------------------PredstavnikopćineKreševo9.Član---------------------------PredstavnikopćineN.Travnik10.Član---------------------------PredstavnikopćineTravnik11.Član---------------------------PredstavnikopćineVitez12.

Obavezekoordinacionogodborasuslijedeće:Aktivno angažovanje u dogradnji zakonske regulative, koja olakšava rad poljoprivrednika i•onemogućavanelegalnoištetnodjelovanjepojedinacaidrugihorganizacija;Aktivnosti kod obezbjeđenja najpovoljnijih sredstava od domaćih i inostranih finansijskih•institucija;Aktivnosti kod obezbjeđenja različitih potpora i nepovratnih sredstava – općina, kantona,•FederacijeBiHisredstavaEUnamjenjenihruralnomrazvoju;Aktivnostikodmaterijalnotehničkogikadrovskogosposobljavanjaasocijacijapoljoprivrednika;•Aktivnosti nadugoročnomdefinisanjuoptimalnih ekonomskihodnosa izmeđupoljoprivrednih•proizvođačaiasocijacijapoljoprivrednika,kaoiizmeđuasocijacijapoljoprivrednikaiprerađivačkihorganizacija;

Koordinacioniodborseorganizujepopotrebi,anajmanjejedanpututrimjeseca.Sjednicekoordinacionogodboraorganizujepredsjednik,aunjegovomodsustvuzamjenik.

246


246

PRILOG 4

PRIMJERANKETNOGUPITNIKA

FederacijaBosneiHercegovine Općina_________________ ANKETNIUPITNIKbr.__________1.Osnovni podaci:Imeiprezime:__________________;naselje________________rođen/a_____________god.Broj članova _______; muških _________; ženskih _________; radno sposobnih____________;zemljišta__________dunuma;oranica___________dunuma;voćnjak___________________dunuma;pašnjak+livada____________________dunuma.

2. Rodna stabla i voća u komadima:Šljiva________kom;Jabuka_______kom;Kruška________kom;Trešnja________kom;Orah__________kom;Jagoda_______kom;Malina_________kom;Kupina______kom;Ostalovoće_____________________________________________3. Stočni fond:Goveda_______;Muznekrave_______;Ovce_______;Ostalastoka___________kom.;

4. Poljoprivredna mehanizacija:Traktor____________ks.;Motokultivator________________ks;Priključci____________;Travokosačica_______________;Ostalamehanizacija_____________________________;Plastenika__________________m2;

5. Postojeća proizvodnja za tržište u kg:Krompir_________kg.;Luk__________kg.;Paradajz_________kg.;Paprika_______kg.;Ostalovoće__________________________kg.;Žitarice_________________________kg.;Šljiva_________kg.;Jabuka________kg.;Trešnja__________kg.;Jagoda_________kg.;Malina__________kg.;Kupina___________kg.;Ostalovoće____________________kg.;Zatvoreniprostori________________kg.;Certifikovanaorganskaproizvodnja___________kg.;

6. Želje-mogućnosti nove proizvodnje u ha:Šljiva______ha.;Jabuka_______ha.;Malina______ha.;Kupina______ha.;Kruška________ha.;Višnja________ha.;Jagoda_________ha.;Ostalovoće___________ha.;Krompir______ha.;Luk__________ha.;Paprika_________ha.;Kornišon(krastavac)_______________ha.;Ostalopovrće_______________________ha.;organskeproizvodnje__________dunuma;VodosnabdjevanjeDA-NE_________________.

7. Želi nabaviti:Motokultivator _________________ ks.; Prskalica ______________ ks.; Plastenik ___________ m2

Košnica pčela ______________ kom.; Uređaj za mužu ____________; Muzne krave ___________kom;Rasneovce___________kom.;Travokosačica________________;Ostalo_______________;

NAPOMENA:Temeljniciljanketejemogućnostkorištenjapovoljnihfinansijskihsredstavaistvaranjauslovazasamozapošljavanjeupoljoprivrediinaovlastimaimanju.Istovremeno,podacitrebajuposlužitizaplaniranjepodizanjaprerađivačkihkapaciteta.

Datum:________________________ Anketuproveo:______________________________


247247

PRIL

OG

4PO

LJOPR

IVRED

NIC

ENTA

R

Poreddimenzijeobjektadatjepopisneophodneoprem

eiuređajazaovakavjedancentar.

Dimenzijeobjekta:

Oprem

aiuređaji:

24x12x3,20m=288m

2

1.Vagaautomatska

6.Izbijačicakošpica

11.B

irooprem

a–Računar,tel/fax,+

Nastrešica12x4m=48m

2

2.Uređajzapranje

7.Vagazamalapakovanja

kopiraparat,namještaj

+Visokopotkrovlje(1,40m)za

3.Rezalicazavoće

8.Ručnirefraktometar

skladištenjeambalažeiosušenih

4.Sušara2000kg/dan

9.Hidrauličniručniviljuškar

proizvoda

5.Balirpresa

10.Laktofrizzamlijeko

248


248

PRILOG 5

PROGRAMSTRUČNEOBUKEPOLJOPRIVREDNIHPROIZVOĐAČAISTRUČNJAKA

U cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje na području općina Srednjebosanskog kantona,predhodnica svemu i permanentna aktivnost je edukacija proizvođača i stručnih radnika koji bi biliangažiraninaotpočinjanjuirazvojuorganskepoljoprivredneproizvodnje.

1. ORGANSKAPOLJOPRIVREDA–prednostiimogućnosti

2. KAKOOTPOČETIORGANSKUPROIZVODNJU–odabirlokaliteta/farmi

3. STANDARDIORGANSKEPROIZVODNJE–lokalniimeđunarodni

4. PROCESCERTIFICIRANJA(biljnaproizvodnja,stočarskaproizvodnja,pčelarstvo,sakupljanjeljekovitogbiljaišumskihplodova)

5. ĐUBRIVA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI (vrste, načini primjene, načini pripremanja,kontrolaplodnostitla)

6. SISTEMODRŽAVANJAPLODNOSTITLAIPRIRODNOGBIODIVERZITETA(obrada tla,smjenausjeva,izborusjeva)

7. SISTEM SUZBIJANJA BOLESTI (preventivne mjere, biljni preparati, dozvoljeni biološkipreparati)

8. SISTEMSUZBIJANJABILJNIHŠTETOČINAIKOROVA(preventivnemjere,biljnipreparati,dozvoljenibiološkipreparati..)

9. SISTEMODRŽAVANJAIDENTITETAPROIZVODA(odsjetvedoskladištenja,transportadoprodaje)

10. PRERADAUORGANSKOJPOLJOPRIVREDI(dozvoljenetehnikeiimputi,pakovanje)


249249

PRILOG 6

A.PRIMJERUGOVORAIZMEĐUPOLJOPRIVREDNEZADRUGEIPOLJOPRIVREDNOGPROIZVOĐAČA

POLJOPRIVREDNAZADRUGA____________________iz__________________________

UGOVORbr.______

Zaključen dana_______________________20_______godine između poljoprivredne zadruge_____________iz_________________ipoljoprivrednogproizvođača__________________iz_______________________________. (mjestoiopćina)

Predmetugovora:Dugoročnasaradnjauproizvodnjiiisporucivoća.Ovimugovoromregulišusepravaiobavezeugovornihstranakojesusesporazumjeleosljedećimobavezama.

I

Obaveze poljoprivredne zadruge________________________________________________ iz_________________________.

daproizvođačublagovremenoobezbjedikreditzapodizanjezasadavoća(jagoda,malina,1.kupina, borovnica, jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja i kajsija) na površini od _______dunuma;dapreuzme-otkupisveproizvodekojisupredmetovogugovoranaotkupnimmjestimakojeodredi2.stručnaslužbapoljoprivrednezadruge;daprekosvojestručneslužbedajestručnauputstvaisavjetezasadnju,njegu,berbu,klasiranje,3.pakovanjeu ambalažu, čuvanjeubranihplodovadomomentapredaje i transportaprerađivaču-kupcu;daprizvođačuobezbjedipotrebnuambalažuzasveugovorenekoličinevoća;4.da preko svoje stručne službe prati svaki zasad, odredi vrijeme početka berbe i organizacije5.preuzimanja-otkupproizvedenihkoličinavoća;daproizvođačimaodrediotkupnucijenukojanećebitinižaodprosječnetržnecijene;6.cijeneseodnosenakvalitetutvrđenpravilnikomokvalitetukojićebitidostavljenproizvođaču7.(izvodizpravilnika)prijepočetkaberbe;daobezbjediuputstvoinadzoroprovođenjuhigijensko-tehničkihmjeraprilikomberbe,pakovanja8.ičuvanjaplodova;daizvršiplaćanjepreuzetihplodovaudvanavrataito:9.prvoplaćanje15(petnaest)dananakonpočetkaberbazapreuzetekoličine,10.ostatak isplate je na kraju berbe u roku od 10 (deset) dana po sravnjenju predatih količina11.plodova.daobezbijedikreditzanabavkusadnogmaterijalairepromaterijalaakozatoispunjavauslove,12.kakojenavedenoutabelibr.1.13.

250


250

Tabela 1.Red.broj Sadnice i repromaterijali Jedinica

mjera Količina Cijena u KM Iznos u KM

1 Sadnicejagode kom.

2 Sadnicemaline kom.

3 Sadnicekupine kom.

4 Sadniceborovnice kom.

5 Sadnicešljive kom.

6 Sadnicejabuke kom.

7 Sadnicekruške kom.

8 Sadnicetrešnje kom.

9 Sadnicevišnje kom.

10 Sadnicekajsije kom.

11 NPK kg

12 KAN kg

13 Zaštitnasredstva kg

14 Pocinčanažica kg

15 Leđnaprskalica kg

16 PVCfolija kg

17 Sistemzanavodnjavanje kompl.UKUPNO ZADUŽENJE:

Napomena: Otplata kredita vršit će se godišnje isporukama ugovorenog voća.

II

Obavezeproizvođača:

da na vrijeme pripremi parcele zemljišta, preuzme i zasadi sadnimaterijal, a prema uputstvu1.stručneslužbezadruge_______________napovršiniod________dunuma;dautokuproizvodnogciklusaprimjenjujeodgovarajućeagrotehničkemjereuzasadu,aprema2.uputstvustručneslužbe;daproizvedeipredazadrugi_____________sveproizvedenekoličinevoćakojenemogubitipo3.godinamamanjeod:

jagoda 1.200kg/dunuma•malina 1.200kg/dunuma•kupina 1.500kg/dunuma•borovnica 1.500kg/dunuma•Drvenastovoćauzavisnostiodsistemasadnje;•

dasepriberbipridržavaodređenihkriterijaokvalitetuplodovaihigijensko-tehničkihmjeraprema4.uputstvustručneslužbezadruge__________________.proizvođačseobavezujedaćepredatizadrugi__________________sveproizvedenekoličine5.plodovakojisupredmetovogugovorauperioduod:zajagodu3(tri)godine;zamalinu,kupinuiborovnicu14(četrnaest)godina,azadrvenastovoće18(osamnaest)godina.da poslije zavešene berbe-otkupa izvrši sravnjavanje i povrat očišćene ambalaže zadrugi6.________________________.proizvođač je dužan izvršiti osiguranje radaod elementarnih nepogoda svakegodine, kakobi7.mogaonaplatitieventualnuštetu;uprotivnomsamsnosirizik.


251251

da izvršipedološkuanalizuzemljišta (parcelenakojimasepodižuzasadi)nasadržajhumusa,8.NPKipHvrijednosti.Ukupnozaduženjenaosnovukojegćesevršitiotplatakreditapredajomplodovavoćadatojeu9.tabelibr.2.

Tabela 2.Red.broj GODINA GODIŠNJA

OTPLATAGODIŠNJA KAMATA

UKUPAN GODIŠNJI DUG

1

2

3

4

5

6

7UKUPNO (KM):

III

Zajedničkeodredbe:

Godišnjakamatanauloženasredstvaje_______________%;1.Kreditsevraćauratamanavedenimutabeli2.ovogugovora;2.Ugovor je zaključen na: 3 (tri) godine za jagodu, 14 (četrnaest) godinu za malinu, kupinu i3.borovnicui18(godina)zadrvenastovoće;Akokorisnikkreditapoovomugovorusamovoljnoibezrazlogaraskineugovorilineisporuči4.ugovorene količine plodova, dužan je izmiriti obaveze u roku od 60 dana po osnovu duga izTabele2.;Proizvođačgarantujeotplatukreditaputemzaključivanjaposebnogugovorasazadrugom„Kaćuni“5.kojijesastavnidioovogugovora;Ugovorstupanasnagukadagapotpišuugovornestraneiisključivjeuslovzapodizanjezasada6.voća.Proizvođačusenemoguisporučitisadniceidrugirepromaterijaliprijepotpisivanjaugovoraodugoročnojsaradnjiuproizvodnjivoća;Eventualnisporoviizovogugovorarješavatćesesporazumno,auslučajunepostizanjasporazuma7.nadležanjesudumjestutužitelja;Ovajugovorjezaključenu4(četiri)istovjetnaprimjerka,odkojihjedanzadržavaproizvođač,a8.triprimjerkazadruga„Kaćuni“.

U______________dana____________20___godine

Poljoprivredniproizvođač: Poljoprivrednazadruga___________________________________________

L.k.br.____________izdatau__________L.k.br._____________izdatau_________

252


252

B.PRIMJERUGOVORAIZMEĐUPRERAĐIVAČKOGKAPACITETAIPOLJOPRIVREDNEZADRUGE

Prerađivačkorashladnikapacitetiz________________________________

UGOVORbr._____

Zaključen dana________20____godine između prerađivačko rashladnog kapaciteta______________________iz____________kojizastupadirektor__________________ipoljoprivrednezadruge_______________________iz______________kojuzastupadirektor___________________.

Predmetugovora:Dugoročnaposlovnasaradnjauproizvodnjiiisporucivoćazapotrebeprerađivačkihkapaciteta_______________________iz________________.

Ovimugovorom regulišu semeđusobneobaveze i pravaugovornih stranakoje su se sporazumjeleuslijedećimobavezama.

IObaveze prerađivača:

dapoljoprivrednojzadruziblagovremenoobezbijedisveugovorenekoličinekvalitetnihsadnica1.voća(jagoda,malina,kupina,borovnica,šljiva,jabuka,kajsija,kruška,trešnja,višnjaikajsija);dablagovremenoobezbijedipoljoprivrednojzadrugiodgovarajućekreditezapoljoprivrednikekoji2.podižuzasadevoća;dapreuzme-otkupi sveproizvodekoji supredmetovogugovoranamjestima-lokalitetimakoje3.zajedničkidogovoregodišnjimoperativnimplanom;da za svaku godinu blagovremeno obezbijedi kriterije kvaliteta za vrste voća i da preko svoje4.sirovinskeslužbedajestručnaupustvaisavjetezasadnju,njegu,zaštitu,berbu,klasiranje,pakovanjeuambalažu,čuvanjeubranihplodovadomomentapredajeitransportaubranihplodova;daobezbijedipotrebnuambalažuzasveugovorenekoličinevoća;5.da blagovremeno sa zadrugom odredi otkupne cijene za prerađivače, koje neće biti manje od6.prosječnetržišnecjenezasvevoćnevrsteikategorijekvalteta;daizvršiblagovremenoplaćanjezasvepreuzeteplodove;7.da obezbijedi početkom svake godine kreditna sredstva za finansiranje materijalnih troškova8.proizvodnje;otplatakreditavršitćesegodišnjeisporukomplodovavoćakojisupredmetovogugovora.9.


253253

II Obaveze zadruge

Daizradikvalitetanprogramrazvojazadrugezaperiod2009do2015-egodine.Programrazvojatrebadasadržiizmeđuostalog:

projekcijurastabrojazadrugaraikooperanatapogodinamazaplanskiperiod;1.strukturu i obimproizvodnje voća po vrstama, hektarima i tonama za svaku godinu planskog2.perioda;davlastitaprogamiranjarazvojabudupoobimuistrukturiuprvomreduusklađenasaprogramom3.razvojaprerađivača_________________;daistotakosazadrugamaikooperantimasklopidugoročneugovoreoproizvodnjisaobostrano4.utvrđenimobavezamaipravima;dakodorganizovanjaproizvodnjeprimjenjujeusvimfazamakriterijeistandardekojivažena5.područjuzemaljaEvropskeunije;dasepriberbiiisporucipridržavaodređenihkriterijaokvalitetiplodovaihigijensko-tehničkih6.mjerapremaupustvusirovinskeslužbe„Zdravlja“d.o.o.;da u ugovornom roku sveproizvedenekoličinevoćau ugovornoj proizvodnji sa zadrugama i7.kooperantimapredajeisključivoprerađivaču.

UGOVORNIROKOVIZAPOJEDINAČNEVRSTEIZNOSE:

Vrsta voća ugovornirok -godina-Zajagodu 3Zamalinu,kupinuiborovnicu 14Zajabuku,šljivu,krušku,trešnju, Višnjuikajsiju 18 Tabela 1. Projekcija razvoja broja zadrugara kooperanata i proizvodnje voća u ha i tonama po

godinama.Red.broj

G O D I N E2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Ukupno

1 Brojkooperanata

2 Površina(ha)

3 Jagoda(tona)

4 Malina(tona)

5 Kupina(tona)

6 Borovnica(tona)

7 Jabuka(tona)

8 Šljiva(tona)

9 Kruška(tona)

10 Trešnja(tona)

11 Višnja(tona)

12 Kajsija(tona)UKUPNO (3-12):

254


254

III

Zajedničkeodredbe:

godišnjekamatenaodobrenasredstvazadruzinemogubitivećeodbankarskekamateza iste1.namjene;vraćanjekreditanemožebitinepovoljnijeodbankarskihuslovazaistenamjene;2.ugovorsezaključujezaproizvodnjujagodenaperiodod3(tri)godine,zaproizvodnjumaline,3.kupineiribizlenaperiodod14(četrnaest)godina,azaproizvodnjušljive,jabuke,kruške,trešnje,višnjeikajsijenaperiodod18(osamnaest)godina;ugovorstupanasnagukadagapotpišuugovornestrane;4.eventualnisporoviizovogugovorarješavatćesesporazumno,auslučajunepostizanjasporazuma5.nadležanjesudumjestutužitelja;Ovajugovorjezaključenu4(četiri)istovjetnaprimjerka,podvazasvakustranu.6.

U________________dana,___________20___godine

PoljoprivrednazadrugaPrerađivač_________________________________________DirektorDirektor_________________________________________


255255

PRILOG 8

KARTA SREDNJEBOSANSKOG KANTONA

program razvoja poljoprivrede - rez agencija...7.3.2. prednosti i ograničenja za razvoj govedarstva...

Documents