prof. dr. ivan martinić 2000 martinic.pdfprepoznatljiv prostor kojeg je lako razlučiti od okoline...

26.3.2009

1

NATURA 2000 I ŠUMARSTVO U HRVATSKOJNATURA 2000 I ŠUMARSTVO U HRVATSKOJ

NATURA 2000 – provedba

NATURA 2000 – ideja i koncept

NATURA 2000 – zakonodavni okvir

Sveučilište u Zagrebu – ŠUMARSKI FAKULTET

NATURA 2000 – provedba

Prof. dr. Ivan Martinić

26.3.2009

2


ŠTO JE NATURA 2000 ?

Cilj mreže Natura 2000 je zaštiti i upravljati staništima i vrstama od europskog značaja na čitavom području Europe. Natura 2000 nije mreža ili sustav strogih rezervata prirode u kojima su ljudske aktivnosti

NATURA 2000 je mreža ekoloških područja uspostavljenih za očuvanje europskih značajnih vrsta i stanišnih tipova u Europskoj uniji.

Za EU članice NATURA 2000 je obvezna!

Natura 2000 nije mreža ili sustav strogih rezervata prirode u kojima su ljudske aktivnosti sistematski isključene.

26.3.2009

3


Natura 2000 je koherentna mreža posebnih područja izabranih na razini EU i biogeografskih regija sa svrhom održavanja biološke raznovrsnosti na prostoru Europe.

Natura 2000 je sastavljena od dvije različite vrste područja

prvo: posebnih područja za očuvanje - SAC (The Special Areas of Conservation)klasificiranih prema Direktivi o staništima - Habitats Directive (Council Directive92/43/EEC) koje se odnosi na očuvanje prirodnih staništa i divljih vrsta faune i flore,

Koja je ključna ideja mreže NATURA 2000 ?

SPA + SAC = NATURA 2000

92/43/EEC) koje se odnosi na očuvanje prirodnih staništa i divljih vrsta faune i flore,i

drugo: posebnih područja zaštite - SPA (the Special Protection Areas)klasificiranih prema Direktivi o pticama - Birds Directive (Council Directive 79/409/EEC)za očuvanje divljih vrsta ptica.

Ove dvije EEC direktive definiraju integralni okvir za prepoznavanje, održavanje i zaštitu prirodnih staništa u cjelini te predstavljaju najkonkretniji propis EU prema za postizanju obveza globalne politike zaštite biološke raznolikosti određene Bernskom konvencijom (BC 82/72/EEC) i Konvencijom o biološkoj raznolikosti (CB 93/626/EEC).

26.3.2009

4


26.3.2009

5

Mreža područja NATURA 2000 omogućava da se na teritoriju članica EU održava ili, ako je to primjereno, obnovi povoljno stanje očuvanosti:

� prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I iz Direktive o staništima (HD)� stanišnih vrsta (ugrožene, osjetljive, rijetke, endemske vrste)

iz Priloga II (HD)� staništa ptica iz Priloga I (HD) i drugih vrsta ptica selica

NATURA 2000 – što je predmet očuvanja?

� staništa ptica iz Priloga I (HD) i drugih vrsta ptica selica


26.3.2009

6

Natura 2000 – koji su tipovi prirodnih staništa od EU-interesa?

Tipovi prirodnih staništa od interesa Zajednice su:

(�) kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala; ili(�) imaju mali prirodni areal uslijed regresije ili im je područje u prirodi ograničeno; ili(�) predstavljaju glavne primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od pet sljedećih (�) predstavljaju glavne primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od pet sljedećih biogeografskih regija: alpske, atlantske, kontinentalne, makaronezijske i mediteranske.Ovakvi tipovi staništa su navedeni ili se mogu navesti u Prilogu I. Direktive o staništima.


26.3.2009

7

PRIORITETNI STANIŠNI TIPOVI I VRSTE OD EU-INTERESA

Prioritetni tipovi prirodnih staništa odnose se na tipove prirodnih staništa kojima prijeti nestanak, a prisutni su na teritoriju EU članica i za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna, s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji se nalazi unutar teritorija EU članica.

U RH prioritetne vrste od EU-značenja:

Natura 2000 – koji su prioritetni stanišni tipovi od EU-interesa?

U RH prioritetne vrste od EU-značenja: vuk, smeđi medvjed, sredozemna medvjedica, morske kornjače, jesetra, čovječja ribica….

U RH prioritetni stanišni tipovi od EU-značenja:livade morske cvjetnice voge, panonske dine, povremene sredozemne lokve, sedrotvorni izvori, cretovi, poplavne šume johe i dr.


26.3.2009

8

Natura 2000 – što se smatra „povoljnim stanjem očuvanosti”

Status očuvanosti smatra se "povoljnim" kad:

NATURA 2000 je EU mreža koja obuhvaća područja prirodnih stanišnih tipova od interesa Zajednice i europskih značajnih vrsta u tzv. povoljnom stanju očuvanosti.


� podaci o dinamici populacije određene vrste ukazuju da će se ona dugoročno održati kao vitalna sastavnica svog prirodnog staništa, i� prirodan areal vrste nije smanjen niti je vjerojatno da će se smanjiti u doglednoj budućnosti, i� postoji, a vjerojatno će i dalje postojati, dovoljno veliko stanište u kojem će se njegove populacije dugoročno održati;

26.3.2009

9

Procedura uspostave ekološke mreže NATURA 2000

1. Priprema nacionalnog popisa kandidiranih područja za ekološku mrežu NATURA 2000pSCIs - nacionalni popis potencijalnih područja od važnosti za Zajednicu(eng. potential Sites of Community Importance – pSCIs)

Popis pSCIs predaje EC najkasnije s danom pristupanja u EU!

2. Određivanje Područja od važnosti za EU (engl. Sites of Community Importance - SCIs)SCI - konačna područja od važnosti za EU koja će biti uključena u mrežu NATURA 2000.


SCI - konačna područja od važnosti za EU koja će biti uključena u mrežu NATURA 2000.Konačan odobren popis SCI područja za svaku biogeografsku regiju službeno seobjavljuje u zakonskim propisima EU.

3. Nominacija Posebnih područja zaštite (eng. Special Areas Of Conservation - SACs)SAC - u razdoblju od 6 godina nakon usvajanja konačnog popisa SCI područja zemlja članica ih treba proglasiti Posebnim područjima za očuvanje (tzv. SAC područjima) prema nacionalnom zakonu - dobivaju pravni status.

Zemlje članice imaju 6 godina za osnivanje i prilagodbu mjera i administrativnih procedura nužnih za zaštitu, praćenje i upravljanje područjima ekološke mreže NATURA 2000.

26.3.2009

10

Poseban slučaj Direktive o pticama

Direktiva o pticama predviđa proglašavanje posebnih područja zaštite – SPA (eng.Special Protection Areas).

Posebna područja zaštite (tzv. SPA područja) proglašavaju se prvenstveno radi zaštitenajrjeđih i najugroženijih vrsta ptica na europskoj razini, uključujući i migratorne vrste ptica.

SPA područja se klasificiraju u jednom koraku te se direktno uključuju u mrežu NATURASPA područja se klasificiraju u jednom koraku te se direktno uključuju u mrežu NATURA2000 tj. ona ne prolaze vrednovanje na bio-geografskoj razini.


Popis SPA područja predaje EC najkasnije s danom pristupanja u EU!

26.3.2009

11

Potencijalna SPA područja (NATURA 2000 za ptice) utvrdio je Zavod za ornitologiju HAZU temeljem vrednovanja prema kriterijima BirdLife International koji se koriste u EU. Za svako područje utvrđene su kvalifikacijske vrste te udio svake pojedine vrste u svakom području u odnosu na ukupnu populaciju Hrvatske.


26.3.2009

12

SPApSCI

Direktiva o pticama (BD)Direktiva o staništima (HD)

Skraćena shema uspostave mreže NATURA 2000


SCISAC SPA

26.3.2009

13

EC/Centar za prirodu EEA zaštitu okolišapopis potencijalnih SCI logička kontrola

zahtjevi za korekcije

REPUBLIKA HRVATSKA

Stručni pregled pred I.

biogeografski seminarkorigiran popis pSCI

DRUGI BIOGEOGRAFSKI SEMINAR

EU/EC prijedlog SCI

Odluka o SAC

dopunjen popis pSCI

PRVI BIOGEOGRAFSKI SEMINAR

Rezultati stručnog pregleda

26.3.2009

14

Kako se odabiru područja ekološke mreže NATURA 2000?

Odabir područja ekološke mreže NATURA 2000 zasniva se isključivo na znanstvenim kriterijima, kao što su veličina i gustoća populacija ciljanih vrsta te ekološka kvaliteta područja na kojem se nalazi ciljani stanišni tip. Pri odabiru i proglašavanju područja ekološke mreže NATURA 2000 sve zemlje članice te zemlje kandidati trebaju proći tri faze dijaloga s Europskom komisijom:

1. Priprema nacionalnog popisa kandidiranih područja za ekološku mrežu NATURA 2000

Staništa i vrste koje se smatraju ugroženim ili rijetkim na europskoj ili globalnoj razini navedene su u


Staništa i vrste koje se smatraju ugroženim ili rijetkim na europskoj ili globalnoj razini navedene su udodacima Direktive o staništima, osim ptica koje obrađuje Direktiva o pticama.Često je kao prvi korak uspostavljanja mreže NATURA 2000 nužno provesti znanstvena istraživanjasvakog pojedinog staništa ili vrste na nacionalnoj razini. Na osnovi tih procjena mogu se odrediti

najvažnija područja koja će ući u nacionalni popis potencijalnih područja od važnosti za EU(eng. potential Sites of Community Importance - pSCIs) te biti dalje prijavljena Europskoj komisiji.Područja se odabiru prema nizu jasnih kriterija, uključujući primjerice status ugroženosti i zaštitepodručja, važnost područja na nacionalnoj razini za zaštitu vrsta i staništa navedenih u Direktivama, iliveličinu populacije i gustoću vrsta koje se na tom području pojavljuju, a uključene su u Direktivama.

26.3.2009

15


2. Određivanje Područja od važnosti za EU (engl. Sites of Community Importance - SCIs)

U sljedećoj fazi zemlje članice na bio-geografskim seminarima koje organizira Centar za prirodu (eng.Nature Topic Centre) Europske agencije za okoliš raspravljaju o preliminarnom nacionalnom popisu

kandidiranih područja, kako bi odredili konačna Područja od važnosti za EU (tzv. SCI područja)koja će biti uključena u mrežu NATURA 2000. Nakon rasprava zemalja članica i Europske Unije,moguće je da se na popis dodaju nova područja kao i da neka područja budu izbrisana s popisa. Uslučaju spora između zemlje članice i EU, konačnu odluku donosi Vijeće ministara Europske Unije.Konačan odobren popis SCI područja za svaku biogeografsku regiju službeno se objavljuje uzakonskim propisima EU.

3. Nominacija Posebnih područja zaštite (eng. Special Areas Of Conservation - SACs)

U razdoblju od šest godina nakon proglašenja tzv. SCI područja zemlja članica ih treba proglasiti

posebnim područjima zaštite (tzv. SAC područjima) prema nacionalnom zakonu. To može učiniti na tri načina:

•zakonima •propisima •ugovorno

Nakon toga zemlja članica preuzima punu odgovornost održavanja povoljnog statusa zaštite vrsta i staništa radi kojih su područja proglašena. Zemljama članicama je dakle dano maksimalno šest godina za osnivanje i prilagodbu mjera i administrativnih procedura nužnih za zaštitu, praćenje i upravljanje područjima ekološke mreže NATURA 2000.

26.3.2009

16

Koji su zahtjevi za EU-značaj SCI područja ?

Pri provjeri EU-značenja prijedloga SCI područja Zajednica postavlja 3 osnovna zahtjeva:

� područje mora uključivati dovoljno velik i reprezentativan uzorak svakog

stanišnog tipa i vrste tako da se omogućuje održavanje povoljnoga stanja očuvanosti na razini EU i biogeografske regije.

� popis sadrži samo područja značajna za Zajednicu na razini EU i biogeografske regije.


� popis sadrži samo područja značajna za Zajednicu na razini EU i biogeografske regije.

� poštovati treba načelo obrnute proporcionalnosti tako da su najrjeđi stanišni tipovi i vrste uključeni s većim udjelom u pSCI, a češći tipovi i vrste s manjim udjelom.

26.3.2009

17

Izdvajanje/uključivanje nacionalnih područja u Natura 2000

Definicija “područja”- Što je SCI područje ?

Područje je određeno sljedećim mjerilima:� prepoznatljiv prostor kojeg je lako razlučiti od okoline po fizičkim značajkama (granice ekoloških sustava) ili dobro vidljivim granicama (rub šume, cesta, potok) � područje mora biti dovoljno veliko i sadržavati sve potrebne elemente ekosustava tako da udovoljava zahtjevima vrste u svih stupnjevima razvoja.


Kada trebamo/moramo izdvojiti SCI područja ?

(!) Uključena moraju biti najznačajnija područja; ona koja sadrže veći dio populacije i dobro su očuvana.

(!) Sva područja u kojima se pojavljuje EU-značajno stanište ili EU-značajna vrsta ne trebaju biti uključena potencijalna SCI područja.

26.3.2009

18

Kriteriji zastupljenosti za SCI područja

Važna je regionalna zastupljenost. Ne smiju se izostaviti rijetke populacije.

Iako ne postoje propisana pravila, u praksi su se nametnule smjernice da je svaki EU-značajni stanišni

tip/vrsta dostatno zastupljen ako SCI područja prekrivaju 20-60 % populacije unutar svake biogeografske regije.Pri zboru to znači , na temelju iskustvenih spoznaja, uključiti oko 10 “najboljih lokaliteta ” - to su oni u koje s ponosom vodimo domaće i inozemne stručnjake!


Svaka prioritetne vrsta i stanišni tip moraju biti prekriveni s najmanje 80 % populacije.

Kada je na području neke državi prisutno više od 5 % područja prioritetne vrste ili stanišnog tipa, kriteriji zastupljenosti su slobodniji.

U slučaju kada imamo više lokaliteta a postignuta je zadovoljavajuća zastupljenost prednost za uključivanje imaju:

� područja koja se prekrivaju s drugima radi drugih EU značajnih staništa/vrsta� zakonom zaštićena područja, planirana za zaštitu ili SPA područja� nacionalno značajna područja (endemi, visoko ugrožene vrste).

26.3.2009

19

NATURA 2000 - ZAKONODAVNI OKVIR

U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska imat će obvezu provedbe Direktive o pticama te Direktive o staništima na svom teritoriju. Velik dio odredbi ovih Direktiva već je prenijet u Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05).

Kao i druge zemlje članice Europske unije, Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 morati predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se


morati predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na ovom području te se smatraju važnima sa stanovišta Europske unije kao npr. ris, mala svibanjska riđa i jadranska kozonoška.

26.3.2009

20

Natura 2000 – Hrvatski zakonodavni pristup

Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), NN, međunarodni ugovori 6/00Usvojena: BERN, 1979; stupila na snagu: 1. lipnja 1982. Stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku: 1. studenog 2000.

Direktiva o zaštiti ptica br. 79/409/EECDirektiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore br. 92/43/EEC.


Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05)Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti prirode (NN 139/08)

�� Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)�� Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07)�� Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim

stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/06)� Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) � Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske

26.3.2009

21

EKOLOŠKA MREŽA RH EKOLOŠKA MREŽA RH -- ZNAČAJ ZA NATURA 2000ZNAČAJ ZA NATURA 2000

Definicija Ekološke mreže

Čl. 7. ZZP

Ekološka mreža je sustav funkcionalno povezanih ili prostorno bliskih ekološki područja, međunarodno i nacionalno važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova.

Ekološka mreža RH proglašena je Uredbom (NN 109/07) u mjerilu 1:100.000 - sadrži

ciljevima očuvanja sustav ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti.

Smjernice za mjere zaštite područja ekološke mreže primjenjuju se na sve fizičke i pravne osobe koje na tim područjima koriste prirodna dobra i obavljaju radnje i zahvate sukladno Zakonu.U dokumente prostornog ureñenja i planove gospodarenja prirodnim dobrima obvezno se unosi podatak zadire li područje obuhvata dokumenta ili plana u područje ekološke mreže.Iznimke - prevladavajući javni interes sukladno Zakonu.


26.3.2009

22

Struktura i sastavnice ekološke mreže

ELEMENTI:

Jezgre Prijelazna (buffer) područjaPodručja obnoveLinijski koridoriIsprekidani (step) koridoriKrajobrazni koridoriKrajobrazni koridori

26.3.2009

23

- zaštićena područja (na osnovu Zakona o zaštiti prirode)- područja predložena za zaštitu (iz Strategije prostornog ureñenja RH)- visinski pojasevi (sva područja iznad 1200 m)- tereni s nagibom većim od 23 stupnjeva- odabrane rijeke (19)- ribnjaci (šaranski)- dodatne vodene površine (jezera, ..)

ŠTO JE UKLJUČENO U NACIONALNU EKOLOŠKU MREŽU ?

NEM je temeljena na znanstvenoj analizi rasprostranjenosti ključnih vrsta i stanišnih tipova

- dodatne vodene površine (jezera, ..)- područje rasprostranjenosti vuka- područje rasprostranjenosti risa- područje rasprostranjenosti mrkog medvjeda- zaština zona šum. vegetacije u području obitavanja v. zvijeri- područja obitavanja delfina- migratorni pravci dabra- buffer 300 m od odabranih vodotoka- poplavne šume- odabrani vanjski otoci

NEM-kopno 43,6% NEM-more 69,8 % NEM-ukupno 50,2 %

26.3.2009

24

EKOLOŠKA MREŽA REPUBLIKE HRVATSKE (M 1:100.000)EKOLOŠKA MREŽA REPUBLIKE HRVATSKE (M 1:100.000)

NEM965 lokaliteta50,2 % teritorija RH

VAŽNO !

Kroz NEM je određena prisutnost ukupno 269 vrsta i 65 stanišnih tipova NATURA 2000

26.3.2009

25

šifra i naziv područja ciljevi očuvanja smjernice zaštite

# HR1000007

Hrvatsko zagorje

divlje svojte:

zlatovrana Coracias garrulusrusi svračak Lanius collurio

8; 9; 121; 122; 123; 125; 127

# HR2000840

Macelj - Kal

stanišni tipovi:

NKS šifra: E.5.1.1NATURA šifra: 91K0stanišni tip: Panonska bukovo-jelova šuma

121; 123; 124; 128

# HR2000841

Macelj - Trebuljak

stanišni tipovi:

NKS šifra: E.3.2.2.NATURA šifra: 9110stanišni tip: Šuma hrasta kitnjaka s bekicama

121; 123; 124; 128

(prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže, NN 109/2007.)

Primjer: Lokaliteti NEM u Krapinsko-zagorskoj županiji (dio!)

stanišni tip: Šuma hrasta kitnjaka s bekicama# HR2000371

Vršni dio Ivančice

divlje svojte:

kranjski ljiljan Lilium carniolicumcrnkasta sasa Pulsatilla pratensis ssp. nigricansmodra sasa Pulsatilla vulgaris ssp. grandis

stanišni tipovi

NKS šifra: E.4.4.2.NATURA šifra: 9180stanišni tip: Šuma gorskog javora i mjesečarke

NKS šifra: E.4.6.4.NATURA šifra: 91K0stanišni tip: Šuma bukve sa širokolisnim gladcem

11; 17 (za E.4.6.4.);

za E.4.4.2.: 121; 124; 126; 128

Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova iz Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, kartistaništa i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Prilog III)

26.3.2009

26

Primjer lokacija Nacionalne ekološke mrežeSredišnja Hrvatska (DZZP; 2007)

26.3.2009

27

Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (Prilog III. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa ... NN 7/06)

E. ŠUME

121 � gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma;

122 � prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljatimanje neposječene površine;

123 � u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) išumske rubove;

124 � u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drvećas obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice;

125 � u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i biološkihkontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme;kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme;

126 � očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetskimodificirane organizme;

127 � u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala,osobito stabala s dupljama;

128 � u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljihsvojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring);

129 � pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća usastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskihpovršina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetkinešumski stanišni tipovi.

26.3.2009

28

�� generalno vrlo dobro očuvana BR šuma�� višestoljetna tradicija i praksa održivog gospodarenja�� dugogodišnje planiranje – šumskogospodarski planovi (egt)�� trajno povećanje šumske površine i drvne zalihe�� usvojen strateški dokument: Šumarska politika i strategija�� EU-usklađen Zakon o šumama (ugrađeni paneuropski kriteriji)�� FSC certifikat za sve državne šume (2.000.000 ha)

☺☺☺☺

CBD-RH – 3. IZVJEŠĆE: BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST ŠUMA – ZNAČAJ ZA MREŽU NATURA 2000

�� FSC certifikat za sve državne šume (2.000.000 ha)�� relativno učinkovita zaštita od šumskih požara�� uvažavanje višenamjenske uloge šuma (zaštitne, rekreacijske...)�� prirodan sastav i prirodna obnova�� značajan udio u core zoni ekološke mreže�� skrb za banke reproduktivnog materijala (zaštita porijekla sjemena)�� monitoring stanja (oštećenja) vitalnosti šumskih vrsta dveća�� gradnja i održavanje mreže cesta za višenamjensko korištenje�� korištenje ‘non-wood’ proizvoda�� intenzivna istraživanja – pilot programi (Green Belt)�� stalni napori za podizanje javne svijesti

26.3.2009

29

�� trajan pritisak drugih sektora na šumske ekosustave�� fragmentacija i gubitak šumskog područja (autoceste!!)�� bez mjera očuvanja BR u privatnim šumama�� miniranost značajnog dijela šumskih površina�� nedostatno integriranje posebnih mjera zaštite BR u šumske planove�� zasad bez nacionalne inventure šumskih resursa�� nije donešen NFP (Nacionalni šumarski program)

CBD-RH – 3. IZVJEŠĆE: BIOLOŠKA RAZNOVRSNOST ŠUMA – ZNAČAJ ZA MREŽU NATURA 2000

�� nije donešen NFP (Nacionalni šumarski program)�� nema ekosistemskog pristupa u uređivanju šuma�� ne provodi se ukupni monitoring BR (fauna!)�� izostala provedba radnih programa – PEBLDS 9 “Šumski ekosustavi”�� nema provedbe H2 rezolucije MCPFE – “Očuvanje BR šuma”�� unos stranih vrsta divljači (u lovišta!)�� nema međunarodne suradnje na području očuvanja BR�� nema istraživanja o utjecajima promjene klime na šume�� nema uključivanja u globalne programe i inicijative�� u širokoj primjeni su neprihvatljive tehnologije šumskih radova�� slab utjecaj lokalnih zajednica�� slaba povezanost s NVU

26.3.2009

30

KARTA STANIŠTA RH KARTA STANIŠTA RH –– ZNAČAJ ZA PRIPREMU MREŽE NATURA 2000ZNAČAJ ZA PRIPREMU MREŽE NATURA 2000

Karta kopnenih staništa RH (OIKON za DZZP, 2004)U mjerilu 1:100.000 kartirani svi stanišni tipovi veći od 9 ha

26.3.2009

31

Primjer karte staništa za istočni dio otoka Čiovo (DZZP)Primjer karte staništa za istočni dio otoka Čiovo (DZZP)

! pri kartiranju staništa razvijena je vlastita nacionalna klasifikacija NKS

26.3.2009

32

Karta potencijalnih NATURA 2000 lokalitetaKarta potencijalnih NATURA 2000 lokaliteta

Glavni izvori za klasifikaciju: Crveni popisi, Karta staništa, NEM, podaci HAZU Zavodaza ornitologiju; ciljane analize i istraživanja


26.3.2009

33

Karta potencijalnih NATURA 2000 lokalitetaKarta potencijalnih NATURA 2000 lokaliteta

Glavni izvori: Crveni popisi, Karta staništa, NEM, podaci HAZU Zavod za ornitologiju

Trenutno je u tijeku proces intenzivnih javnih konzultacija vezan za hrvatski prijedlog mreže NATURA 2000.


26.3.2009

34

EU27: brojnost, površina i udio NATURA 2000 područja


www.ec.europa.ec

26.3.2009

35

Upravljanje svakim područjem ekološke mreže Natura 2000 mora se obavljati tako da osigurava kontinuirano dugoročno preživljavanje vrsta i stanišnih tipova zbog kojih je zaštićeno. To znači da se unutar područja Nature 2000:

(�) izbjegavaju štetne aktivnosti koje bi mogle značajno omesti vrste i/ili uništiti staništa zbog kojih je to područje izabrano; (�) ukoliko se pokaže potrebnim, poduzimaju pozitivne mjere održavanja ili obnove staništa i vrsta do "povoljnog statusa zaštite" u njihovom prirodnom dosegu.

Kako će se to postići ovisit će o specifičnostima svakog pojedinog područja. Neka su područja mala, svega nekoliko hektara (npr. cret), druga mogu biti velika i već zaštićena u kategoriji Parka prirode

Upravljanje područjima NATURA 2000


svega nekoliko hektara (npr. cret), druga mogu biti velika i već zaštićena u kategoriji Parka prirode poput Velebita. Neka su pak pod zemljom (špilje u kojima obitavaju šišmiši) ili daleko pod morem (morski grebeni).

No većina njih vjerojatno će graditi sastavni dio naše okoline te će ih ljudi i dalje koristiti za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, rekreaciju.

Mnoga su područja mreže Natura 2000 vrijedna upravo zbog načina na koje se njima upravljalo do danas. U takvim će slučajevima biti važno osigurati da se takve aktivnosti mogu nastaviti i u budućnosti.

VAŽNO !

26.3.2009

36

Mjere očuvanja područja NATURA 2000

Prema čl. 6 Direktive o staništima za područja NATURE 2000 države članice

donose zaštitne mjere koje su prikladne zahtjevima staništa i vrsta u tom područjima.

Takve zaštitne mjere za NATURA 2000 područja uključuju(�) prikladne planove upravljanja, posebno namijenjene za područje ili integrirani u druge razvojne planove


Dodatne mjere očuvanja uključuju:

(� ) ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu za planove, projekte i zahvate kojimogu utjecati (imati bitne negativne učinke) na područje

(�) kompenzacijske uvjete(�) proglašavanje zaštićenih područja u IUCN kategorijama (klasičan pristup).

26.3.2009

37

Neposredni načini

(�) ugovorna zaštita (lokalne zajednice..)(�) skrbništvo (npr. skrbništvo udruga za IBA područja)(�) obnova (rekonstrukcija) i kompenzacijski uvjeti(�) IUCN zaštićena područja (rezervati…)

Posredni načini

Načini očuvanja područja NATURA 2000


Zajednička osnova svim planovima je održivo korištenje prirodnih dobara!

Posredni načini

(�) plansko korištenje prirodnih dobara putem dugoročnog održivog korištenja kroz planove: šumskogospodarski planovi, lovnogospodarski, ribolovni…

(�) drugi sektorski planovi: vodnogospodarske osnove, strategija prometa, strategija turizma, marikultura…

(�) strategija razvoja poljoprivrede: agro-okolišni programi, program subvencija i poticaja

(�) prostorni planovi (strateško i operativno prostorno planiranje …)

VAŽNO !

26.3.2009

38

Konvencija o biološkoj

Pri svakom planiranju zahvata ili projektu na području NATURE 2000 treba

procijeniti posljedice/utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja područja.

Vezano za utvrđene posljedice nadležni državni organi daju suglasnost na plan, zahvat ili projekt tek kada se uvjere da neće štetiti cjelovitom očuvanju NATURA 2000 područja, i kada – ako je to primjereno – dobije pozitivnu ocjene javnosti

Ocjena prihvatljivosti zahvata za područja NATURA 2000

Konvencija o biološkoj raznolikosti


Prema ZZP i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu , ocjena prihvatljivosti provodi se kroz sljedeći model od tri dijela (faze):

1. Prethodna ocjena, 2. Glavna ocjena s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti, 3. Utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta

26.3.2009

39

(��) Dopušteno> dopušteno bez posebnih uvjeta > dopušteno uz posebne uvjete

(��) Nedopušteno �� ispitivanje prevladavajućeg javnog interesa > dopušteno uz kompenzacijske uvjete> nedopušteno

Ocjena prihvatljivosti zahvata za područja NATURA 2000

MOGUĆI SCENARIJI


Ako je usprkos očitim negativnim posljedicama neki zahvat potrebno izvesti radi prevladavajućeg javnog interesa (sigurnost i zdravlje osoba, opći gospodarski interes - npr obrana od poplave) i ako ne postoje drugi način rješenja, država se dužna provesti kompenzacijske mjere kojima će osigurati cjelovitost zaštite NATURE 2000.

Kompenzacijske mjere za NATURA područja:- samo nadoknada istovrsnim zamjenskim područjem (“oko za oko”)

26.3.2009

40

Iako Hrvatska još nije članica Europske Unije naš je Zakon o zaštiti prirode već unio mnoge mehanizme kojima se usklađuje sa odredbama Direktive o staništima. U tom su smislu glavni mehanizmi Nacionalne ekološke mreže Uredba o proglašenju

Nacionalne ekološke mreže (NN 109/07) te Ocjena prihvatljivosti zahvat na prirodu (OPZP) (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) i Izmjene i

dopune zakona o zaštiti prirode (139/08).

Za one zahvate za koje su PUO i SUO obvezni, u skladu sa praksom u EU, nova hrvatska legislativa u zaštiti okoliša objedinjuje postupak OPZP s postupkom

Očuvanje područja NATURA 2000 – hrvatski zakonodavni pristup


hrvatska legislativa u zaštiti okoliša objedinjuje postupak OPZP s postupkom procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO) (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš NN 64/08) odnosno Strateške procjene u utjecaja zahvat na okoliš (SUO), (Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš NN 64/08)

26.3.2009

41

Planovi gospodarenja u šumarstvu – hrvatski zakonodavni pristup

Članak 123. ZZP(1) Planovi gospodarenja prirodnim dobrima sadrže mjere i uvjete zaštite prirode.(2) Mjere zaštite prirode iz stavka 1. ovoga članka sadrže:

– pregled zaštićenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti, ekološki značajnih područja i osobito vrijednih krajobraza s njihovim značajkama i ocjenom stanja,– pregled područja na kojima se očekuje postojanje prirodnih vrijednosti, te preporuke za ponašanje prigodom otkrivanja tih vrijednosti ili proglašavanja njihove zaštite,– zaštitne mjere i razvojna usmjerenja za zaštićene prirodne vrijednosti, ekološki značajna područja i osobito vrijedne krajobraze,– mjere za očuvanje biološke raznolikosti, osobito mjere za očuvanje stanišnih tipova,– kartografski prikaz stanišnih tipova.

(3) Prije izrade planova gospodarenja prirodnim dobrima vlasnici i nositelji prava dužni su od Ministarstva ishoditi uvjete zaštite prirode.


ishoditi uvjete zaštite prirode.

Članak 126. ZZP(1) Ako način ili opseg korištenja prirodnih dobara neposredno ugrožava povoljno stanje neke vrste ilistanišnoga tipa, ministar naredbom može korištenje ograničiti ili privremeno obustaviti dok trajeugroženost.(2) Za ograničenja kojima su podvrgnuti, na temelju naredbe iz stavka 1. ovoga članka, vlasnici i nositeljiprava imaju pravo na nadoknadu razmjerno umanjenom prihodu.(3) Visina nadoknade utvrđuje se sporazumno, a u slučaju spora o visini nadoknade odlučuje sud. Nadoknadase isplaćuje na teret sredstava državnog proračuna.(4) Vlasnik i nositelj prava koji ne postupi po naredbi iz stavka 1. ovoga članka odgovara za štetu nastalu navrsti ili stanišnom tipu koja je nastala nakon donošenja naredbe.

26.3.2009

42

Planovi gospodarenja u šumarstvu – hrvatski zakonodavni pristup

Članak 15. Izmjene i dopune ZZP»(5) Za plan, program i/ili zahvat koji sam ili s drugim planom, programom i/ili zahvatom može imatiznačajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološki značajnog područja iz stavka 1. ovoga članka,provodi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno članku 36. do 37.f. ovoga Zakona.«

Članak 8 Izmjene i dopune ZZP(1) Za planove i programe za koje zakonom kojim se ureñuje zaštita okoliša nije obvezna strateškaprocjena ili ocjena o potrebi strateške procjene, a čija provedba može imati značajan utjecaj naciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, postupak ocjene prihvatljivosti za mrežuprovodi Ministarstvo.


Članak 38. Izmjene i dopune ZZP»Planovi gospodarenja prirodnim dobrima koji obuhvaćaju zaštićeno područje i čija provedba možeimati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže donose se uzprethodnu suglasnost Ministarstva.«

provodi Ministarstvo.(2) Za planove i programe iz stavka 1. ovoga članka ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežuprovodi se u postupku izdavanja uvjeta, mjera i prethodne suglasnosti sukladno članku 123., 124. i125. ovoga Zakona.

26.3.2009

43

NATURA 2000 i EU-financiranje

(Čl. 8 HD)Ako je to primjereno, države članice EU mogu Europskoj komisiji (EC) poslati svoje zahtjeve za EU-sufinanciranje, koje je po njihovu mišljenju potrebno za da bi mogle ispuniti svoje obveze iz članka 6 (1) HD

(Čl. 8 HD)Interpretacija čl. 8 HD od strane pravne službe EC je, da su za postizanje ciljeva te smjernice na područjima NATURA 2000 na raspolaganju sredstva iz postojećih EU-fondova koja nisu primarno namijenjena zaštiti prirode.


26.3.2009

44

Najvažniji EU-financijski instrumenti za NATURA 2000

• Strukturni fondovi:ESF – European Social FundsERDF – European Regional Development Fund

• The Cohesion Fund• (EAFRD) - Fond za ruralni razvoj• (EFF) - Europski fond za ribarstvo (European Fishery Fund)• (LIFE+) The Financial Instrument for the Environment• 7. Research Framework Programme


Primjer iz RumunjskePotpora mjerama usmjerenima na održivo korištenje šuma (EAFRD)

Godišnje se za svaki hektar šumskog zemljišta privatnim šumovlasnicima i njihovim udruženjima osiguravanadoknada troškova i gubitka prihoda koje trpe radi provedbe Habitat Direktive i Birds Direktive u izdvojenim NATURA 2000 područjima.

• 7. Research Framework Programme

26.3.2009

45


FinskaU područjima u kojima se obavljaju šumski radovi, a nalaze se u NATURA 2000 mreži postoji razvijen sustav "krajobraznog ekološkog upravljanja" koji je integriran u osnove gospodarenja.

Planovi "Krajobraznog ekološkog upravljanja" nastaju participativnim putem, a državno poduzeće za upravljanje šumama dužno je skrbiti da se upravljanje šumama obavlja u suglasnosti s Planovima na "široko prihvaćenim osnovama".

NATURA 2000 – aspekti provedbe u nekim zemljama


U stvarnosti ovi planovi su izuzeli iz redovnih gospodarenja 129 400 ha, ograničili su gospodarenje na još 205 000 ha od 3.3 milijuna ha gospodarskih šuma.

26.3.2009

46


ŠvedskaNeke od preporuka iz “švedskog pristupa monitoringu i upravljanju NATURA 2000 područjima":

• Klasični indikatori "održivosti" (drvna masa i prirast) nisu dovoljni za procjenu uspješnosti upravljanja šumom u područjima s izraženim vrijednostima biološke raznovrsnosti. Postojanje starih stabala ne znači da je postignuto povoljno stanje zaštite.• Najvažniji dodatni indikatori održivosti upravljanja šumom odnose se na prisutnost odumrlih stabala i stabala koja predstavljaju mjesta gniježđenja ptica ("stabala s dupljama za ptice“). Pri tom je potrebno voditi procjenu veličine populacija vrsta iz Priloga II. HD.


DanskaOsnovu implementacije NATURA 2000 o predstavlja Strategija za prirodne šume i druge vrste šuma visoke zaštitne vrijednosti iz 1992. (početak provedbe 1994.), koja postavlja za cilj zaštitu biološke raznovrsnosti šuma, te definira principe zaštite pod različitim tipovima upravljanja: prašuma, šuma za pašu, panjača, preborna šuma i dr.).

Za svako stanište ili vrstu na lokalitetima NATURA 2000 postoje ciljevi te smjernice zaštite (nastali participativnim putem). Načelno, imaju prilično fleksibilan pristup implementaciji.

26.3.2009

47


IrskaOdnos šumarstva prema procesu NATURA 2000 može se razdijeliti na 3 dijela:

I) Šumska područja koja ulaze u NATURA 2000 mrežu zbog svojih "unutrašnjih" vrijednostiTo su polu-prirodne šume, bliske prirodnim šumama koje čine 11% svih šuma i pri čijem je upravljanju naglasak na povećanju biološke raznolikosti. S tim u vezi poduzima se sljedeće:

• izlučuju se invazivne, alohtone vrste • smanjuje se populacija jelena• zabranjuje se brst i ispaša na šumskim područjima

Svaki plan upravljanja "polu-prirodnim" šumama moraju sastaviti šumar i biolog zajedno.Konvencija o biološkoj raznolikosti

II) "Normalne šume" unutar NATURA 2000 područjaOdnosi se na šume koje se nalaze u NATURA 2000 mreži zbog svoje "uloge u krajobrazu", a primarna funkcija im je gospodarska. Svi programi koji propisuju pojedine radove u šumarstvu moraju proći proces konzultacije s dionicima što znači da planovi moraju biti doneseni na participativan način.

III). Pošumljavanje na ili uz NATURA 2000 područjaKljučno je da pošumljavanje ne ugrozi temeljne značajke lokaliteta NATURA 2000. Ako se područje predodređeno za pošumljavanje nalazi unutar NATURA 2000 lokaliteta ili do 3 km uzvodno, prijedlog je potrebno usuglasiti s državnom agencijom za zaštitu prirodne i kulturne baštine.

26.3.2009

48


BelgijaU pokrajini Valonija područja pod NATURA 2000 mrežom su oslobođena plaćanja poreza prilikom nasljeđivanja te poreza na imovinu.

U istoj pokrajini najvažnije preporuke koje se trebaju implementirati u osnove gospodarenja su: •in situ zaštita starih te odumrlih stabala•održavanja stalnih šumskih čistina te ruba razvoja vegetacije•obavljanje radova u šumarstvu tako da ne ometaju parenje i gniježđenje ptica•izbjegavanje deforestaciju tresetišta•smanjenje površine čistih sjekova•zabrana drenažnih mjera na pojedinim tipovima tla


U Flamanskoj pokrajini velik dio šuma obuhvaćenih mrežom NATURA 2000 (više od 70 %) ima za primarni cilj zaštitu prirode, pa se u njima gospodari ne-intervencijom tj. prepuštaju se prirodnoj sukcesiji.Općenito gledajući, Flamanci imaju jako razvijenu zaštitu prirode - na ravnicama, močvarama, barama te pješčenjacima nema gospodarenja šumama, nema sječe tijekom sezone parenja, te nema deforestacije.

Što se tiče radova u šumarstvu, oni se tek povremeno obavljaju u prebornim šumama, kako bi se potpomogla prirodna sukcesija, a plantaže četinjača se zamjenjuju autohtonom vegetacijom.

�U Valoniji imaju važeći Zakon o šumama iz 1854. godine!

26.3.2009

49


FrancuskaU suradnji s Valonijom i Luksemburgom izdan je vodič pod nazivom Upravljanje šumama i biološka raznovrsnost, koji omogućava identificiranje staništa iz Priloga I., HD, Vodič sadrži smjernice gospodarenja te opise rješenja niza praktičnih problema koji mogu iskrsnuti pri upravljanju tim područjima.

Mjere za šumske lokalitete NATURA 2000 mreže sadržane su u čl. 30 Državnog plana za ruralni razvoj:

•stvaranje i podržavanje šumskih čistina u zatvorenim šumskim sustavima, Konvencija o biološkoj raznolikosti

•stvaranje i podržavanje šumskih čistina u zatvorenim šumskim sustavima, •stvaranje i održavanje šumskih vodenih površina (stajaćica),•obogaćivanje plantaža s ne-produktivnim ciljevima, •priprema i monitoring prirodne obnove u sastojinama koje nisu jako produktivne, a u kojima klasične mjere nalažu umjetnu obnovu•proreda sastojina koje nisu jako produktivne kako bi se omogućilo prisustvo vrstama koje zahtijevaju mnogo svijetla•pojačana briga za sastojine uz vodotoke•naglasiti ekološku kompleksnost rubova šume•prorede i uklanjanje podrasta treba obavljati uz što manje korištenje mehanizacije uz pokrivanje povećanih troškova•stvaranje jednostavnih i trajnih prijelaza preko manjih vodotoka za divlje životinje na takav način da ne ometa kretanje riba•ograđivanje pomladnih površina

26.3.2009

50


NjemačkaPojedine savezna države imaju različit pristup provedbi NATURA 2000 obaveza u šumarstvu.

Postoji niz velikih projekata zaštite prirode, koje s 75% financira Federalna vlada, 20% Vlada savezna države, a 5% lokalna samouprava. Nosioci projekata su lokalne udruge koje, između ostalog, donose prijedloge mjera zaštite prirode koji se trebaju implementirati u osnove gospodarenja šumama.

Šumoposjednici mogu tražiti sredstva za obavljanje radova izvan standardnog opsega radova u šumarstvu, a koji su usmjereni na zaštitu prirode. Sredstva mogu tražiti od Savezne vlade ( tako financirani programi pod nazivom "Budućnost ruralnih područja" postoje već 30-tak godina) ili iz Planova za ruralni razvoj EU-a. Konvencija o biološkoj

raznolikostiPlanova za ruralni razvoj EU-a.

U Donjoj Saskoj uveden je program gospodarenjima šumama pod nazivom "dugoročni ekološki razvoj državnih šuma" čiji je osnovi princip podržavanje prirodnih procesa. Ključni koncept jest inzistiranje na prirodnoj obnovi šuma. Najvažnije što je dosad napravljeno jest od šumara provedeno smanjenje populacije jelena, čime se omogućila prirodna obnova šuma.Što se tiče lokaliteta NATURA 2000 u privatnim šumama, na njima potrebne radove obavljaju radnici državnog poduzeća za upravljanje šumama, a troškove potrebnih radova zajednički snose administracije šumarstva izaštite prirode - dakle vlasnici šuma nemaju nikakvih troškova.

26.3.2009

51


NjemačkaU Sjevernoj Wesfaliji u tijeku je izrada akta vezanog za područja NATURA 2000. Neke od glavnih odrednica tog dokumenta su:

Šumski lokaliteti NATURA 2000 mreže trebaju biti fokusirati na one šumske površine koje predstavljaju "prirodne šumske jezgre", u kojima se prirodna obnova može odvijati zajedno s ljudskom djelovanjem. Postojeće osnove gospodarenja u okolnim sastojinama trebaju težiti balansu između različitih stadija u prirodnoj sukcesiji polu-prirodnih šuma.

Opće smjernice upravljanja su:- nema zamjene listača s četinjačama Konvencija o biološkoj

raznolikosti- nema zamjene listača s četinjačama- nema povećanja zastupljenosti četinjača- potrebno je sačuvati barem 10 stabala po hektaru za gniježđenje šišmiša, gmazova, sova, djetlića i roda- nije dopuštena čista sječa na području većem od 0.3 ha

Novčane nadoknade su predviđene za:- održavanje sušaca i mrtvih ležećih stabala- transformaciju sastojina četinjača u šume listača

26.3.2009

52


Njemačka

Na Sveučilišta u Freiburgu definirali su kriterije dobre šumarske prakse koji se trebaju provoditi na NATURA 2000 područjima. To su:

•forsiranje prirodne obnove•poticanje procesa prirodne sukcesije•strogo kontrolirana upotreba strojeva pri šumskim radovima•minimaliziranje utjecaja na tlo prilikom pripreme staništa•pažljivo planiranje mreže šumskih prometnicaKonvencija o biološkoj

raznolikosti•pažljivo planiranje mreže šumskih prometnica•određivanje minimalne ophodnje•zaštita svih elemenata biotopa, kao što su pojedinačna stabla•integracija planova zaštite prirode u gospodarske sastojine•poštivanje ekološke raznolikosti rubova šume•ograničavanje korištenja pesticida, herbicida i kemijskih sredstava zaštite drva•održavanje optimalne populacije divljači•ograničavanje osnivanja čistih sastojina•izbjegavanje dušičnih gnojiva•ograničavanje čistih sječa na minimalnoj razini.

26.3.2009

53


Slovenija S obzirom da se osnove gospodarenja temelje na principu „upravljanje blisko prirodi",potrebno je u njima izvršiti samo manje promjene. Te „manje" promjene znače da će oni u budućnosti sadržavati preporuke održavanja povoljnog stanja zaštite staništa i vrsta na pojedinim lokalitetima. Te preporuke trebaju izraditi Zavod za gozdove Slovenije te Slovenski zavod za zaštitu prirode.

Bitno je naglasiti na po Zakonu o zaštiti prirode Slovenski zavod za zaštitu prirode ima pravo spriječiti odobravanje osnova gospodarenja ako planirani radovi opisani osnovom nisu u dovoljnoj mjeri usklađeni s preporukama.

Konvencija o biološkoj raznolikostiPokazatelji povoljnog stanja zaštite NATURA 2000 staništa u šumama su:

•veličina područja•struktura vrsta •horizontalna struktura i prirast•prisustvo starih stabala•autohtonost vrsta•prisustvo odumrlog drva•prisustvo prizemnog rašća i grmlja•prisustvo vodenih površina•vremensko razdoblje bez radova

Jedna od važnijih preporuka upravljanju šumama jest označavanje broja vrsta koje trebaju pojačanu količinu svijetla na pojedinom lokalitetu u odnosu na standardne svjetlosne uvjetne u klimaksnim šumskim zajednicama.

26.3.2009

54


korisne adrese

www.dzzp.hrwww.natura2000.hrwww.ec.europa.eu/environment/nature/natura2000

prof. dr. ivan martinić 2000 martinic.pdfprepoznatljiv prostor kojeg je lako razlučiti od okoline...

Documents