priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred ......knjizevni vremeplov 1 citanka ss...

Dragica Dujmović Markusi

udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred srednjih strukovnih škola

(105 sati godišnje)

ISBN 978-953-81-2264-4

Fon fon 1 UDZB 2019 SS NASLOVNICA.indd 1

18.7.2019. 13:34:16

Dragica Dujmović Markusi • Vedrana Močnik • Romana Žukina

ISBN 978-953-35-9023-3

FonoplovFonoplovintegrirana radna bilježnica uz udžbenike hrvatskoga jezika

Fon-Fon 1 i Književni vremeplov 1

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola (105 sati)

KNJIŽ

EVNI

VRE

MEP

LOV

1

čitanka za prvi razred strukovnih škola (105 sati godišnje)

Dragica Dujmović Markusi • Sandra Rossetti-Bazdan

ISBN 978-953-35-9011-0

Knjizevni vremeplov 1 CITANKA SS NASLOVNA 2019.indd All Pages

19.7.2019. 13:29:00

Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Krunoslav Matošević, Vedrana Močnik, Tanja Španjić, Romana Žukina

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola (105 sati)

uz udžbenike hrvatskoga jezika

METODIČKI PRIRUČNIK 1

Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Krunoslav Matošević, Vedrana Močnik,

Tanja Španjić, Romana Žukina

KNJI

ŽEVN

I VRE

MEP

LOV

1

čitanka za prvi razred strukovnih škola (105 sati godišnje)

Dragica Dujmović Markusi • Sandra Rossetti-Bazdan

ISBN 978-953-35-9011-0

Knjizevni vremeplov 1 CITANKA SS NASLOVNA 2019.indd All Pages 19.7.2019. 13:29:00

Dragica Dujmović Markusi

udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred srednjih strukovnih škola (105 sati godišnje)

ISBN 978-953-81-2264-4

Fon fon 1 UDZB 2019 SS NASLOVNICA.indd 1 18.7.2019. 13:34:16

Književni vremeplov 1 Fon-Fon 1

Izdavač Profil Klett d. o. o. Zagreb, Petra Hektorovića 2

Za Izdavača Dalibor Greganić

Direktorica uredništva Petra Stipaničev Glamuzina

Urednica dr. sc. Dragica Dujmović Markusi

Lektura Sunčica Podoreški, prof.

Naslovnica Profil Klett d.o.o.

Likovno-grafičko oblikovanje Denis Stankov

Prijelom unutarnjih stranica Denis Stankov

Fotografije Arhiva Profila, Getty Images/Guliver Image

Tisak Og grafika d.o.o., Jastrebarsko

Ovaj je priručnik usklađen s udžbenicima Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo i uvrstilo u Katalog odobrenih udžbenika rješenjem

KLASA: 602-09/19-03/00004 URBROJ: 533-06-19-0002

Zagreb, 7. lipnja 2019. godine.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

1. izdanje, 2019. Zagreb, Hrvatska

ISBN 978-953-359-049-3

© Sva prava pridržana. Nijedan dio ovog priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava.

Član smo Europskog udruženja izdavača udžbenika.

Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Krunoslav Matošević, Vedrana Močnik,

Tanja Španjić, Romana Žukina

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola (105 sati)


Metodičko-didaktičke materijale za rad u nastavi potražite u Metodičkom kutku na www.profil-klett.hr


5

Sadržaj

OPĆI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

O PRIRUČNIKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Književni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Fon-Fon 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Književni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Fon-Fon 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

III. PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

(PREDMETNI KURIKUL) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232. PREDMETNI KURIKUL: PLANIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRISTUP) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424. RAZRADA TEMA U GODIŠNJEMU KURIKULU (PRISTUP) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435. PLANIRANJE NASTAVNOGA SATA / RAZRADA AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

IV. NASTAVNE METODE I STRATEGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

PRVI RAZRED . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA IZVEDBENOG KURIKULA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81Prijedlog izvedbenoga programa: uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Teme u prijedlogu izvedbenoga programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85Prijedlog izvedbenoga programa (105 sati) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

III. RAZRADA TEMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107Pristup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107

1. TEMA: STVARNOST PUNA TEKSTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1092. TEMA: KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1393. TEMA: U ZAGRLJAJU RIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1754. TEMA: PRIČA O JUNAKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1955. TEMA: MJESTA ODRASTANJA I PROSTORI MAŠTE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2156. TEMA: SMIJMO SE S DRUGIMA, A NE DRUGIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2477. TEMA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 281

METODIČKI PRIRUČNIK 1 7

Poštovane kolegice i kolege,

pred vama je metodički priručnik uz tiskane udžbenike i integriranu radnu bilježni-cu te digitalne obrazovne sadržaje za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola (105 sati godišnje):

• Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan: Književni vremeplov 1 (tiskani udžbenik)

• Dragica Dujmović Markusi, Fon-Fon 1 (tiskani udžbenik)• Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina: Fonoplov 1

(integrirana radna bilježnica)• Tanja Španjić: Književni vremeplov 1 (IZZI – digitalni obrazovni sadržaji)• Tanja Španjić, Vedrana Močnik: Fon-Fon 1 (IZZI – digitalni obrazovni sadržaji).

Navedeni su nastavni materijali namijenjeni ostvarivanju ishoda definiranih pred-metnim kurikulom: u njima se povezuju sva tri predmetna područja – Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji, a polazišta su različite vrste tekstova. Važna je koncepcijska odrednica ovih nastavnih materijala izbornost: u njima se nalazi više sadržaja kojima se može ostvariti određeni ishod, a na nastavniku je odluka o tome koje će sadržaje odabrati za rad u nastavi.

Pristup usmjeren na ishode, odnosno na usvajanje znanja i razvijanje vještina, sta-vova i vrijednosti, a ne na sadržaje, jedna je od ključnih odrednica novoga pristupa obrazovanju. Budući da je pred nama početak obrazovne reforme, metodički smo priručnik zamislili kao svojevrsni vodič, odnosno kao prijedlog hodograma u kojem bismo na jednom mjestu objedinili teoriju i praksu: stoga smo u njega uvrstili pro-pisane kurikularne dokumente i predstavili novi pristup planiranju obrazovnoga procesa i vrednovanju, ali i naveli prijedlog izvedbenoga programa s konkretnom razradom tema na nastavne jedinice, odnosno razradom nastavnih jedinica na slijed aktivnosti. Napominjemo da je to samo jedna od više mogućnosti koju pružaju tiskani udžbenici, integrirana radna bilježnica i digitalni obrazovni sadržaji.

U središtu je suvremene nastave učenik koji aktivno uči (individualno, u paru ili u skupini), samostalno istražuje i kritički pristupa informacijama, rješava probleme i stvaralački se izražava: na taj se način razvija kao pojedinac i aktivan član zajednice. Takav je pristup već godinama prisutan u brojnim hrvatskim školama: mnogi su na-stavnici tražeći najbolji put do novih generacija učenika svoju nastavu mijenjali i uče-nike stavljali kao aktivne sudionika u središte nastavnoga procesa. Stoga smatramo da se u obrazovnu reformu ne treba krenuti ab ovo, odnosno da se ne treba osjećati poput početnika: svaki će nastavnik na temelju vlastitoga znanja i iskustva planirati nastavu usmjerenu na ostvarivanje ishoda, odnosno nastavu u čijem je središtu učenik koji aktivno uči. Vjerujemo da će vam pritom kao koristan vodič poslužiti ma-terijali u ovome priručniku.

Zagreb, srpanj 2019.

Autori

I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA

II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI (DOS) UZ UDŽBENIKE

III. PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

1. Kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (predmetni kurikul)

2. Planiranje prema predmetnome kurikulu

3. Godišnji izvedbeni kurikul

4. Razrada tema u godišnjemu kurikulu

5. Planiranje nastavnoga sata / Razrada aktivnosti

IV. NASTAVNE METODE I STRATEGIJE

OPĆI DIO


O PRIRUČNIKU

Metodički je priručnik sastavljen od dvaju dijelova. U Općem dijelu navode se kurikularni doku-menti i na temelju njih izvedeni teorijski sadržaji o planiranju i organizaciji nastavnoga procesa, a u drugom se dijelu naslovljenom Prvi razred donose praktični primjeri za prvi razred četverogo-dišnjih strukovnih škola (105 sati), i to od prijedloga godišnjega izvedbenog kurikula do razrade aktivnosti unutar nastavnoga sata.

OPĆI DIOMaterijali su u ovom dijelu priručnika raspoređeni u četiri cjeline.

1. Najprije se prikazuje koncepcija udžbenikâ Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1: nakon opisa načela na kojima su udžbenici utemeljeni i prikaza tematske podjele sadržaja, u svakom se udžbeniku ukratko upućuje na metodički pristup književnom tekstu, odnosno komunikacij-skim, jezičnim i medijskim sadržajima.

2. U sljedećoj se cjelini opisuju IZZI digitalni obrazovni sadržaji kao svojevrsna dopuna, od-nosno pristup temi u drugom mediju, a učenici se tijekom učenja mogu služiti alatima koje omogućuje suvremena informacijska tehnologija. U prikazu se navode nazivi i struktura modula za pojedini udžbenik te upućuje na cjeline vidljive u Glavnom izborniku kojima se lako može pristupiti bilo kojega modula.

3. Treći je dio posvećen planiranju nastave: u njemu se najprije navode dijelovi propisanoga predmetnog kurikula, a zatim se opisuje proces planiranja prema novoj metodologiji – od pristupa izradi godišnjega izvedbenoga kurikula i razradi tema u njemu do opisa aktivnosti unutar nastavnoga sata.

4. Na kraju je ovoga dijela priručnika prikaz nastavnih metoda i strategija čije je zajedničko obilježje stavljanje učenika u središte nastavnoga procesa i aktivno učenje. Pritom su neke metode namijenjene individualnomu radu, neke radu u paru, a neke skupnomu radu. Veći-na je navedenih metoda primijenjena u prijedlozima obrade nastavnih jedinica u drugome dijelu priručnika.

PRVI RAZREDNakon teorijskoga opisa u prvom dijelu priručnika u drugom se dijelu teorija zamjenjuje praksom: u njemu se nalaze tekstovi namijenjeni planiranju i organizaciji nastavnoga procesa u prvom ra-zredu. Polazište u planiranju i programiranju bili su udžbenici Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 te pripadajući IZZI digitalni obrazovni sadržaji. Ovi materijali čine glavninu metodičkoga priručnika, a sadržajno su podijeljeni u tri cjeline.

1. Prijedlog godišnjega izvedbenog kurikula sažet je prikaz tema, obveznih tekstova, odgoj-no-obrazovnih ishoda na razini predmetnoga kurikula i okvirnoga broja sati planiranih za realizaciju teme. Budući da je godišnji izvedbeni kurikul podložan promjenama, nastavnik može krenuti od prve teme na početku školske godine, a onda »u hodu« planirati ostale teme ili mijenjati postojeće prilagođavajući ih novim okolnostima.


O PRIRUČNIKU

12

2. Iako je prema novom pristupu sljedeći korak u planiranju razrada teme, u ovom smo se pri-ručniku odlučili za svojevrsni »međukorak«, odnosno ponudili smo prijedlog izvedbenoga programa u kojem su teme podijeljene na nastavne jedinice i raspoređene po mjesecima. Namjera nam je bila premostiti staro i novo, odnosno postaviti svojevrsne okvire unutar kojih se može kretati tijekom nastavne godine. Iako je u prijedlogu i dalje zadržan okvirni broj sati, jasno je označeno za koju smo se opciju odlučili, odnosno koliko je sati pridruženo kojem sadržaju. I ovdje je naglasak na izbornosti, odnosno na nastavnikovoj autonomiji u odabiru broja sati za realizaciju određenih sadržaja.

3. Nakon prijedloga godišnjega izvedbenog kurikula i izvedbenoga programa prikazali smo razradu svih sedam tema: najprije se tema predstavlja kratkim uvodnim tekstom, a potom slijedi prijedlog metodičke obrade nastavnih jedinica. Svaka je nastavna jedinica reali-zirana kao slijed aktivnosti za učenike, a u poučavanju i učenju primjenjuju se metode i strategije uglavnom opisane u općem dijelu.

Nadamo se da će vam navedeni prijedlozi godišnjega izvedbenog kurikula, izvedbenoga progra-ma i razrade aktivnosti u nastavnim jedinicama poslužiti za vlastiti iskorak u planiranju nastave usmjerene na učenika, odnosno na aktivno učenje i poučavanje.



UvodUdžbenici Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 s pripadajućim digitalnim materijalima (IZZI digitalni obra-zovni sadržaji) čine jedinstvenu cjelinu: u njima se nalaze tekstovi i metodički instrumentarij za ostvarivanje ishoda navedenih u Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za srednje strukov-ne škole na razini 4.2. (NN 10/2019 (29.1.2019.). Stoga ćemo na početku prikazati koncepciju obaju udžbenika i pripadajućih digitalnih obrazovnih sadržaja.

Književni vremeplov 1čitanka za prvi razred četverogodišnjih

strukovnih škola (105 sati)

Čitanka Književni vremeplov 1 utemeljena je na suvremenome pristupu književnomu tekstu: u njoj se književno djelo promatra u kontekstu suvremene kulture, a njegova tema stavlja u kontekst svakodnevice, odnosno učenikova osobnoga i čitateljskoga iskustva. Ponuđeni izborni tekstovi odabrani su kao reprezentativni primjeri književnih tekstova u kojima se aktualiziraju suvremene teme s kojima se učenici svakodnevno susreću.

Čitanka je podijeljena u 7 cjelina, koje su ujedno i teme u prijedlogu izvedbenoga programa.

1. Stvarnost puna tekstova 2. Kolijevka književnosti3. U zagrljaju rima4. Priča o junaku5. Mjesta odrastanja i prostori mašte6. Smijmo se s drugima, a ne drugima7. Književni vremeplov

Koncepcija teme• Svaka tema započinje uvodom kojim se povezuju književni, kulturološki, komunikacijski i

jezični sadržaji. Uvod je dopunjen odgovarajućim slikovnim materijalom. U njemu su nave-deni i tekstovi koji se pojavljuju u toj cjelini: na taj je način nastavniku omogućen odabir tekstova i vlastita organizacija sadržaja s obzirom na planirane ishode.

• Na kraju cjeline nalaze se zadatci za istraživanje i stvaralačko izražavanje kojima se po-vezuju u cjelinu sva tri predmetna područja.

• U temi se povezuju književni i neknjiževni tekstovi: književnost kao umjetnost riječi pove-zuje se s pristupom književnomu tekstu (teorija književnosti), odnosno učenika se uvodi u svijet pisane riječi aktualnim temama. Neki su tekstovi obrađeni na ulomku, a neki cjelovito.

• Središnji je dio teme lektirno djelo (djelo za cjelovito čitanje): uvodi se smjernicama za samostalno čitanje i pisanje, a usvaja na reprezentativnim ulomcima i temama za aktua-



14

lizaciju (Prijedlog tema za istraživanje i komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja). Lektirno je djelo istovremeno i nositelj teme: učenici s jedne strane prepoznaju temu književnoga djela kao općeljudsku i povezuju je sa svojom svakodnevicom, odnosno s kulturom u kojoj žive, a s druge strane, usvajaju temeljne književnoteorijske pojmove na reprezentativno-me primjeru. Lakšemu usvajanju književnoteorijskih sadržaja pridonose i grafički izdvojeni podsjetnici.

• Tema se zatvara rubrikom Iz drugoga kuta: u njoj se tema sagledava iz druge perspektive – primjerice, u temi Mjesta odrastanja i prostori mašte učenici mogu pročitati nekoliko neknji-ževnih tekstova kojima se ukazuje na odnos roditelja i djece s obzirom na »uspješnost« kao imperatv suvremenog vremena..

• Na kraju teme nalaze se zadatci za istraživanje i stvaralačko izražavanje kojima se pove-zuju u cjelinu sva tri predmetna područja.

Metodički pristup književnomu tekstuNakon čitanja teksta učenik iskazuje svoj literarni doživljaj: razmjenjujući iskustvo čitanja s dru-gim učenicima, uočava različite aspekte književnoga djela i produbljuje svoje razumijevanje teksta.

Posebno osmišljenim pitanjima učenike se uvodi u proces čitanja teksta: prvi je korak spoznajno čitanje (doživjeti i razumjeti tekst), drugi analitičko čitanje (tekst se analizira s obzirom na sadržaj i oblik), treći sintetičko čitanje kojim se u cjelinu povezuju elementi uočeni u analizi, a četvrti problemsko čitanje – učenik zapaža probleme koje tekst otvara, osvješćuje kako se tim problemima prilazi u tekstu i stavlja ih u današnji kontekst.

Osim navedenih razina učenicima se nudi i kritičko čitanje, u kojemu se kritički osvrću na način razrješavanja problema u djelu (npr. odnos mladih ljudi prema svijetu odraslih u romanu Lovac u žitu), a najviša je razina stvaralačko čitanje: učenik na taj način refleksijom tekst »provlači kroz vlastito iskustvo« i stvara tekst, sliku ili se na neki drugi način izražava potaknut tekstom.



15

1. SPOZNAJNO ČITANJEdoživjeti i razumjeti tekst

2. ANALITIČKO ČITANJEanalizirati tekst s obzirom na sadržaj i izraz

3. SINTETIČKO ČITANJEpovezati analizirano/raščlanjeno u smislenu sadržajnu i izraznu cjelinu

4. PROBLEMSKO ČITANJE• zapaziti koje probleme tekst otvara

• izdvojiti probleme iz teksta• uvidjeti kako se u tekstu pristupa problemima i kako se

određene problemske situacije razrješuju• staviti uočene probleme u današnji kontekst

5. KRITIČKO ČITANJE• promisliti o načinu

rješavanja problemskih situacija u tekstu

• uočiti aktualnosti izdvojenoga problema

• provući djelo kroz vlastito iskustvo• zauzeti stav / kritički promisliti o

pročitanom• obrazložiti vlastiti stav

6. STVARALAČKO

ČITANJEstvoriti novi

tekst/djelo na temelju pročitanoga teksta

Piramida čitanja književnoga teksta



16

Lektira (književni tekstovi / djela za cjelovito čitanje)Prema propisanome predmetnom kurikulu učenici čitaju sedam djela: dva su djela obvezna, a pet je izbornih, odnosno nastavnik ih bira prema vlastitome izboru. U Književnome vremeplovu svako se lektirno djelo uvodi posebnom uvodnicom i smjernicama za čitanje i pisanje, nakon kojih slije-de reprezentativni ulomci i metodička obrada djela.

obvezni književni tekstovi za cjelovito čitanje

•Marin Držić, Novela od Stanca•August Šenoa, Prijan Lovro

odabrani/izborni književni tekstovi

• Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu•Dobriša Cesarić, izbor iz poezije• Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba• Jerome David Salinger, Lovac u žitu•Miro Gavran, Traži se novi suprug

Osma je lektira prepuštena samostalnomu izboru učenika. U čitanci se donosi nekoliko preporu-ka za čitanje suvremenih djela, a učenik neke od njih može, ali i ne mora odabrati.



17

Fon-Fon 1udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred

četverogodišnjih strukovnih škola (105 sati)

Koncepcija udžbenika Fon-Fon 1 utemeljena je na komunikacijskome pristupu učenju i poučava-nju: učenike se različitim tekstovima i zadatcima te stavljanjem u uobičajene komunikacijske situa-cije potiče na ovladavanje jezikom kao sustavom s teorijskoga i s uporabnoga stajališta, ukazujući pritom na potrebu usvajanja temeljnih jezičnih znanja.

Udžbenik je podijeljen u 7 tema.

1. Jezikom o stvarnosti 2. Tekstovi: pripovijedanje i opisivanje3. Hrvatski jezik4. O riječima5. Od riječi do rečenice i teksta6. Funkcionalni stilovi7. Mali školski savjetnik

Postupnost u izlaganju sadržaja jedno je od temeljnih koncepcijskih obilježja ovoga udžbenika: prvom se temom uvodi pojam komunikacije, komunikacijskih vještina i jezičnih djelatnosti, a sa-držaji se povezuju sa svakodnevicom. U drugoj temi učenici pristupaju književnim i neknjiževnim tekstovima opisnoga i pripovjednoga diskursa i usvajaju opisne i pripovjedne žanrove, a nakon toga ih i sami pišu. Treća, četvrta i peta tema bave se jezičnim sadržajima (leksikologija, morfo-logija, sintaksa), a šesta je tema posvećena funkcionalnim stilovima s naglaskom na publicistič-kome stilu. Na kraju se udžbenika u sedmoj temi donosi podsjetnik s izdvojenim pravopisnim sadržajima, jezičnim savjetima i primjerom pisanja opisnoga teksta.

TekstoviKurikulom su preporučeni tekstovi/tekstne vrste opisnoga i pripovjednoga diskursa za prvi ra-zred na kojima se uvježbavaju jezične vještine (ishodi od A.1. do A.4.).

GOVOR I RAZGOVARA SLUŠA ČITA PIŠE

• autobiografija• intervju• izvješće• opis• putopis• razgovor o temi• reportaža• tekst s poveznicama

(hipertekst)• vijest• životopis

• autobiografija• intervju• izvješće• opis• putopis• razgovor o temi• reportaža• tekst s poveznicama


• autobiografija• intervju• izvješće• putopis• razgovor o temi• reportaža• tehnički ili objektivni

opis • tekst s poveznicama


• autobiografija• intervju• izvješće• putopis• reportaža• opis • vijest• životopis• vezani tekst

pripovjednoga i opisnoga diskursa



18

obvezni tekstovi

• izvješće• intervju

• najmanje dva teksta • najmanje dva teksta • životopis• vezani tekst

pripovjednoga i opisnoga diskursa

Koncepcija teme• Svaka tema započinje uvodnicom na kojoj se navode sadržaji koji se u njoj obrađuju i ishodi

koji se ostvaruju. Na uvodnici je i fotografija povezana sa sadržajem teme.• Tema je podijeljena na nekoliko udžbeničkih jedinica, a završava rubrikom Iz drugoga

kuta, u kojoj se jezični sadržaji izdvajaju iz konteksta cjeline i pokazuju iz druge perspektive. Primjerice, u prvoj je cjelini na tom mjestu strip Mirka Ilića Iz povijesti ljudske gluposti kojim se na duhovit način ilustrira pojam (ne)komunikacije, odnosno šum u komunikaciji.

Koncepcija udžbeničke jedinice• Svaka udžbenička jedinica započinje uvodnim zadatkom kojim se jezični sadržaj stavlja u

kontekst svakodnevice ili se provjerava učenikovo predznanje. • Jedinica je podijeljena na manje dijelove u kojima se postupno usvajaju jezični i komuni-

kacijski sadržaji, a nove spoznaje povezuju s predznanjem. Ključni su sadržaji posebno grafički istaknuti, a novi pojmovi objašnjeni rubrikom Iz rječnika. Tekstove i zadatke prate četiri ikone: govorenje, slušanje, čitanje i pisanje.

Udžbenička se jedinica zatvara zadatcima naslovljenim Govorim, slušam, čitam, pišem: rješavajući zadatke, učenici istražuju, analiziraju pojave, kritički propituju stvarnost i stvaralački se izražavaju.

Jezični su sadržaji popraćeni fotografijama povezanim sa sadržajem i grafičkim prikazima, čime se učenicima olakšava njihovo usvajanje.

Gledajući u cjelini, učenici se u ovome udžbeniku upoznaju sa svakodnevnim situacijama, točnije, stavljaju se u kontekst određene komunikacijske situacije, uočavaju tekstove ko-jima su okruženi (neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi), analiziraju ih služeći se jezič-nim znanjima, a onda ih i sami stvaraju. Pritom se služe različitim izvorima informacija koje kritički propituju te primjenjuju različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te upoznaju komunikacijski bonton. Na taj način učenici stječu jezična znanja – znanja o jeziku, ali i praktična znanja kao preduvjet za komunikaciju u kojoj se poštuje jezična norma. Sve to pridonosi razvoju mišljenja i ovladavanju komunikacijskom jezičnim kompetencijom.

Iako je u udžbeniku naglasak na ovladavanju jezičnom kompetencijom, ponuđeni su i tekstovi ko-jima se propituje svijet u kojemu učenici žive, primjerice odnos prema virtualnoj stvarnosti i kon-zumerizmu. Na taj način udžbenik promiče i odgojne vrijednosti. Nadamo se da će ovakav pristup senzibilizirati učenike za jezik i jezično izražavanje te im pomoći u svakodnevnoj komunikaciji, ali ih i zainteresirati za aktivniji, stvaralački pristup jeziku, odnosno stvarnosti.


II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS)

UvodTiskani udžbenik i digitalni sadržaj čine jedinstvenu cjelinu. Vođeni idejom interaktivno – zani-mljivo – zabavno – inkluzivno (IZZI) nastojali smo stvoriti udžbenički komplet koji slijedi suvre-mene metode poučavanja.

Budući da se odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikula i propisani sadržaji uglavnom preklapaju s ishodima i sadržajima predmetnoga kurikula za gimnaziju, odnosno za satnicu od četiri sata tjedno, odlučili smo se se za izradu zajedničkih digitalnih sadržaja. Razlikovni dio vidljiv je s obzirom na satnicu u broju i nazivu modula.

• Digitalni sadržaji Književni vremeplov 1 – sadržaji koji se realiziraju u 140 sati podijeljeni su u osam, a sadržaji koji se realiziraju u 105 sati u sedam tema. Stoga se u trima modulima pojavljuju dva naslova unutar jedne teme. Iako se sedma tema odnosi na gimnazijski program, smatramo je korisnom i za program od 105 sati godišnje jer su u njoj medijski tekstovi koji se mogu iskoristiti za književnopo-vijesne sadržaje (predrenesansa).

• Digitalni sadržaji Fon-Fon 1 zajednički su objema satnicama jer su propisani isti sadržaji, a razlika je uglavnom u razini ishoda.

Odlučili smo se za ovakav pristup zbog činjenice da mnogo učenika iz strukovnih škola izlazi na državnu maturu, a na ovaj će im način biti dostupni dodatni materijali za učenje.

Prateći teme tiskanoga udžbenika, digitalnim se sadržajima učenicima ponegdje nudi dodatni tekst, drugačiji pristup temi, ista tema u drugome mediju, čime se dopunjava, obogaćuje, a isto-dobno i rasterećuje sadržaj udžbenika. Tiskani udžbenik upućuje na digitalne sadržaje, a digitalni sadržaji upućuju na tiskani udžbenik kako bi se učenicima i nastavnicima olakšalo snalaženje i uporaba obaju izvora.

Književni vremeplov 1

IZZI digitalni obrazovni sadržaj dopuna je tiskanomu udžbeniku Književni vremeplov 1. Sastoji se od osam modula od kojih je sedam namijenjeno strukovnoj školi sa satnicom 105 sati godišnje. Naslovi modula prate naslove udžbeničkih cjelina. (Budući da su digitalni sadržaji gimnazijskoga i strukovnoga predmetnoga kurikula zajednički, označili smo nasove koji se odnose na strukovni kurikul sa satnicom 105 sati godišnje.).



20

1. Stvarnost puna tekstova2. Kolijevka književnosti3. I cvrči, cvrči cvrčak... / U zagrljaju rima4. Priča o junaku5. Ja, mi, oni / Mjesta odrastanja i prostori mašte6. Drama pobunjenoga pojedinca/ Smijmo se s drugima, a ne drugima7. A što sad ljubav ima s tim?8. Književni vremeplov

Za razliku od tiskanoga izdanja, u kojemu se pojedine cjeline sastoje od različitoga broja jedini-ca, moduli digitalnoga sadržaja ustrojeni su od njih pet, a kriterij je namjena. Prva jedinica uvod je u temu, druga je učionica s dodatnim sadržajima o temi (slikovnim, tekstovnim, auditivnim, audiovizualnim) namijenjenima učenju, treća jedinica sadrži izbor dodatnih tekstova za čitanje (čitaonica), četvrta je namijenjena uvježbavanju (vježbaonica), a peta nudi zadatke za samostalno istraživanje i stvaralačko izražavanje (PPPP ili Potraži, prouči, pripremi, predstavi). Jedinice su naslovljene različito s obzirom na tematiku cjeline. Većina modula završava kvizom, odnosno za-datcima za provjeru usvojenosti sadržaja i ostvarenosti ishoda tiskanoga i digitalnoga izdanja.

U svim se jedinicama nastoji aktivno uključiti učenika u proces učenja: u malim se koracima izmje-njuju obrazovni sadržaji i raznovrsni interaktivni zadatci usmjereni navedenim ishodima, upućuje ih se na istraživanje i pronalaženje potrebnih informacija, njihovu obradu i primjenu. Kako bi se svi učenici ravnopravno mogli koristiti ovim sadržajima, omogućen je i inkluzivni prikaz.

STRUKTURA MODULA

1. Uvod u temu – ankete i/ili provjere predznanja (forma kviza i datoteka za preuzimanje), motivacijski zadatak i sl.

2. Učionica – dodatni sadržaji različitih tipova kao dopuna tiskanomu sadržaju (uporaba dostupnih audio, video i slikovnih komponenti); podsjetnici ili umne mape za preuzimanje

3. Čitaonica – izbor dodatnih tekstova za čitanje

4. Vježbaonica – vježbe i zadatci različitoga tipa namijenjeni uvježbavanju i stvaranju vlastitih opisnih i pripovjednih tekstova.

5. PPPP (potraži, prouči, pripremi, predstavi) – zadatci za individualni rad, rad u paru ili timski rad; dodatni sadržaji i izvori znanja za znatiželjne…

KVIZ – na kraju teme.

Uz navedene module u digitalnome se sadržaju nalaze Pojmovnik, Slušaonica, Vremenska lenta, Knjiga i jezik u kalendaru, cjeline vidljive u Glavnome izborniku kojima se lako pristupa iz bilo kojega modula. Pojmovnik sadrži sažeto određenje književnoteorijskih pojmova, u Slušaonici se nalaze audiozapisi (književni i neknjiževni tekstovi) namijenjeni slušanju. Vremenska lenta grafički je prikaz razvoja književnosti tijekom povijesti (književna razdoblja), a Knjiga i jezik u kalendaru donose pregled važnih datuma u kalendarskoj godini posvećenih književnosti, knjizi, čitanju ili jeziku. Njima se učenici mogu služiti prema potrebi: pri usvajanju novih sadržaja, za proširivanje i produbljivanje znanja, pri uvježbavanju i ponavljanju, rješavanju ili pisanju domaće zadaće, pri interpretaciji lektirnih djela, samostalnome radu, tijekom nastave ili izvan nje.



21

Fon-Fon 1

IZZI digitalni obrazovni sadržaj dopuna je tiskanomu udžbeniku Fon-Fon 1. Sastoji se od sedam mo-dula naslovljenih kao i udžbeničke cjeline tiskanoga izdanja.

1. Jezikom o stvarnosti 2. Tekstovi: pripovijedanje i opisivanje3. Hrvatski jezik4. O riječima5. Od riječi do rečenice i teksta6. Funkcionalni stilovi7. Mali školski savjetnik

U svakoj cjelini ili modulu digitalnoga sadržaja četiri su jedinice, koje ne prate doslovno svaku jedi-nicu tiskanoga udžbenika, već su ustrojene prema namjeni, odnosno vrsti sadržaja.

Prva jedinica svakoga modula uvod je u temu. U njoj se nalaze ankete koje ispituju stavove i mišljenja učenika o jezičnoj temi i uvodne provjere namijenjene utvrđivanju učenikova pred-znanja, što nastavniku može biti polazište u planiranju poučavanja. Druga je jedinica učionica: tematski je povezana s cjelinom tiskanoga udžbenika i upotpunjuje ju dodatnim različitim sadržajima (slikovnim, tekstovnim, auditivnim, audiovizualnim). Treća je jedinica vježbaonica i namijenjena je uvježbavanju svih jezičnih vještina i stvaranju vlastitih opisnih i pripovjednih tekstova. U četvrtoj su jedinici ponuđeni zadatci za samostalno istraživanje i stvaralačko izražavanje, odnosno dodatni izvori znanja za učenike koji žele proširiti svoje znanje i saznati nešto više o pojedinim jezičnim temama. Naslovi jedinica proizlaze iz teme pojedinih cjelina. Modul završava kvizom, odnosno zadatcima za provjeru usvojenosti sadržaja i ostvarenosti ishoda tiskanoga i digitalnoga izdanja.

Kao i u čitanci Književni vremeplov 1 i u ovome se udžbeniku u svim jedinicama nastoji aktivno uključiti učenika u proces učenja. Kako bi se svi učenici ravnopravno mogli koristiti ovim sadržaji-ma, omogućen je i inkluzivni prikaz.

STRUKTURA MODULA

1. Uvod – sadrži provjere predznanja i motivacijske zadatke namijenjene uvođenju prije obrade novih nastavnih sadržaja, oblikovane kao digitalni sadržaj ili kao datoteke za preuzimanje.

2. Učionica – sadrži metodički opremljene dodatne tekstove ili sadržaje različitih vrsta (neprekinute, mješovite, isprekidane) za rad i učenje kao dopunu udžbeniku, izrađene dostupnim audio, video i slikovnim komponentama, te podsjetnike ili umne mape za preuzimanje.

3. Vježbaonica – sadrži vježbe različitoga tipa namijenjene uvježbavanju i stvaranju vlastitih opisnih i pripovjednih tekstova, kojima se obuhvaćaju sve jezične djelatnosti, ponegdje dostupne i kao datoteke za preuzimanje.

4. Projektni, istraživački, problemski zadatci – namijenjeni su učenicima za individualni rad, rad u paru ili timski rad. Nastavnici koji žele detaljniji prikaz timskoga rada mogu ga pronaći u pdf. formatu ili kao digitalni sadržaj dostupan na adresi https://www.profil-klett.hr/izzi.


22 METODIČKI PRIRUČNIK 1

Uz navedene module u digitalnome se sadržaju nalaze Pojmovnik i Mali školski savjetnik, cjeline vidljive u Glavnome izborniku kojima se lako pristupa iz bilo kojega modula. Pojmovnik sadrži temeljne lingvističke pojmove, a Mali školski savjetnik dopuna je udžbeničkom podsjetniku s iz-dvojenim pravopisnim sadržajima, jezičnim savjetima i primjerima pisanja opisnih tekstova. Pod-sjetnik na značajne dane u godini posvećene jeziku povezan je s književnošću i medijima, stoga je uvršten u Glavni izbornik Književnoga vremeplova 1 kao Knjiga i jezik u kalendaru.



1. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK (PREDMETNI KURIKUL)

Polazište je pri planiranju godišnjega izvedbenog kurikula predmetni kurikul objavljen pod nazivom Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. (NN 10/2019 (29. 1. 2019.)).

Propisani Kurikulum nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. između ostaloga određuje:

• odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja• strukturu – područja predmetnoga kurikula

(A. Hrvatski jezik i komunikacija, B. Književnost i stvaralaštvo, C. Kultura i mediji)• odgojno-obrazovne ishode, sadržaje i razine usvojenosti.

U ulomcima teksta Kurikula izdvojili smo i označili posebno važne dijelove za planiranje učenja i poučavanja.

KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2.1

A. SVRHA I OPIS

(...)

Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici. U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski ili kao jezik društvene sredine. Ospo-sobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom jezičnom kompetencijom povezujući organski idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osno-ve čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti, što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu.

(...)

1 Prema: Kurikulumu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za za srednje strukovne škole na razini 4.2. (NN 10/2019 (29. 1. 2019.))



24

Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcional-nosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne pove-zanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integri-teta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.

Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikos-lovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i među-djelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.

Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.

Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.

Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i reflek-siju o svijetu, sebi i drugima.

Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, pro-cjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcionalno primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.

Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih je-zičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povi-jesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.

(...)

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA

Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od pr-voga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razra-de ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.



25

Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivno-stima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, auto-matizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.

(...)U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – HJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SŠ koja se odnosi na razrede u srednjim školama. Nakon toga slijedi oznaka dome-ne, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.

Srednja škola Hrvatski jezik 1. razred – 105 sati godišnje

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno- -obrazovni ishod razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini

usvojenosti »dobar« na kraju

razreda

SŠ HJ A.1.1.

Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja

• određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje

• razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa

• prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

• odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost

• objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na primjerima različitih vrsta tekstova

• oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori

• govori i razgovara u skladu s govornom ulogom• razgovara prema obrascima razgovora u skupini:

uvjeravanja i pregovaranja• samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga

standardnoga jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

uz pomoć nastavnika oblikuje tekst i govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, administrativni stil.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:•Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s

obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.• Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o

temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.





razreda



26

SŠ HJ A.1.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

• razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjenom (informiranje, uvjeravanje)

• analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

• opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta• objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu

valjanost u skladu sa svrhom slušanja• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i

razumijevanja• oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

•Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.





razreda

SŠ HJ A.1.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

• razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)

• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika

• izdvaja informacije prema svrsi čitanja• razlikuje informacije po važnosti• određuje glavne ideje u tekstu• objašnjava osnovna i prenesena značenja

prepoznaje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje


•Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.• Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis,

intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.




27




razreda

SŠ HJ A.1.4.

Učenik piše tekstove opisnog i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s određenom strukturom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

• istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja

• služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva

• razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednoga diskursa

• oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila – oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa

• primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

prema modelu piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

• pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnog i publicističkog stila

• pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika


•Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednog i opisnog diskursa, životopis.

• Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa.

• Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.



28





razreda

SŠ HJ A.1.5.

Učenik objašnjava morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

• prepoznaje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

• prepoznaje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu• raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove• određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama

sintagme• prepoznaje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i

nepromjenjivih riječi u rečenici• prepoznaje subjektno-predikatnu sročnost• primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri

oblikovanju teksta

opisuje morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

•Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.


odgojno- -obrazovni

ishodrazrada ishoda

odgojno-obrazovni

ishod na razini usvojenosti »dobar« na

kraju razreda

SŠ HJ A.1.6.

Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

• prepoznaje strukturu jezičnoga znaka• razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju

primjerima• opisuje uzroke i posljedice višeznačnosti te načine

postanka• razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu,

metonimiju i oksimoron• opisuje leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu• opisuje strukturu rječničkoga članka• služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara

imenuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i pomoću rječnika


• jezični rječnici općega i ograničenog leksičkog sloja• leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u

zadanom kontekstu.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

•Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.



29


odgojno- -obrazovni ishod

razrada ishoda



razreda

SŠ HJ A.1.7.

Učenik opisuje razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

• opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja

• prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

• navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu, pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku

• razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

• prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta

• prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta

• primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga od osobnoga idiolekta

prepoznaje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji


•Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo




razreda

SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na

razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na

temelju vlastitog čitateljskog iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita


•Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.


• Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.



30





razreda

SŠ HJ B.1.2.

Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

• prepoznaje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja

• opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

• služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini: prozne vrste, poetske vrste, dramske vrste

prepoznaje tematska i žanrovska obilježja teksta i primjenjuje osnovne pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste


•Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor); mit.

•Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: August Šenoa, Prijan Lovro; Marin Držić, Novela od Stanca.

•Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:• prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula,

kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje• poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička

slika, ritam, rima, strofa, stih• dramske vrste: drama i kazalište, komedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob,

dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različiti postupci iskazivanja smiješnoga.


•Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

•U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

• Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

•Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.



31





razreda

SŠ HJ B.1.3.

Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književno-povijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.

• imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

• uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima

• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji, komediji i ljubavnoj poeziji

• potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

opisuje književno-povijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst


• Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost i renesansa.

•Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.


• Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost i renesansu. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

• Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodima predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.



32





razreda

SŠ HJ B.1.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

• oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

• predstavlja svoj rad individualno ili timski


•Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

•Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

•Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji




razreda

SŠ HJ C.1.1.

Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

• uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja

• opisuje svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta• uočava izravno i neizravno navedene poruke u

medijskome tekstu• objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je ona

namijenjena• prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i

audiovizualne načine oblikovan medijski tekst• tumači kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani

u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja

opisuje svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama objašnjava medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima predmetnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.



33


odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar«

na kraju razreda

SŠ HJ C.1.2

Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

• prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima

• razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

• prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima

• opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

• posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

uočava elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet


• preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.


•Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu srednje škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnoga područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovlada-vanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Kultura i mediji: 15 – 20 %

Književnost i stvaralaštvo: 35 – 40 %

Hrvatski jezik i komunikacija: 45 – 50 %



34

E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se ško-luju u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pisme-nosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim ku-rikulumima.

Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovlada-vanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.

Učenjem hrvatskoga jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama po-dručja nacionalnoga kurikuluma.

Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svje-tonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kultur-no i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.

Vještine suradničkoga učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, spo-sobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s me-đupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje in-formacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicija-tivno predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i sta-vova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.

Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju, ra-zumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske teh-nologije.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja

(...)

U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.

Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih pod-ručja hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji.

(...)



35

Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičaj-nosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.

(...)

Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja knji-ževnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.

(...)

Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.

POPIS OBVEZNIH KNJIŽEVNIH TEKSTOVA ZA CJELOVITO ČITANJE ZA STRUKOVNE ŠKOLE S GODIŠNJOM SATNICOM 105 SATI

HRVATSKA KNJIŽEVNOST

•Držić, Marin, Novela od Stanca•Gundulić, Ivan, Dubravka• Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi•Matoš, Antun Gustav, izbor iz novela•Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića•Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići• Šenoa, August, Prijan Lovro• Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije

•Aleksandrida, ulomci•Alighieri, Dante, Božanstvena komedija, izbor•Andrić, Ivo, Na Drini ćuprija• Asanaginica•Balzac, Honore de, Otac Goriot•Beckett, Samuel, Čekajući Godota•Begović, Milan, Bez trećega, Pustolov pred

vratima, Kvartet•Biblija, izbor•Boccaccio, Giovanni, Dekameron, izbor•Borges, Jorge Luis, izbor iz kratke proze•Brecht, Bertolt, Majka Hrabrost i njezina djeca,

Kavkaski krug kredom

•Brešan, Ivo, Nečastivi na Filozofskom fakultetu, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

•Bulgakov, Mihail, Majstor i Margarita•Bunić Vučić, Ivan, izbor iz poezije•Calderon de la Barca, Pedro, Život je san•Cervantes, Miguel, Don Quijote, izbor•Cesarec, August, Zlatni mladić•Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije•Čehov, Anton Pavlovič, izbor iz kratke proze•Čehov, Anton Pavlovič, Tri sestre•Desnica, Vladan, Proljeća Ivana Galeba, Zimsko

ljetovanje•Dizdar, Mak, izbor iz poezije•Dragojević, Danijel, izbor iz poezije

POPIS KLASIČNIH HRVATSKIH I SVJETSKIH KNJIŽEVNIH TEKSTOVA ZA ČITANJE ULOMAKA



36

•Držić, Marin, Dundo Maroje, Skup• Eco, Umberto, Ime ruže• Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije• Eshil, Okovani Prometej• Euripid, Medeja• Ezop, Basne• Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary•Galović, Fran, izbor iz poezije•Gervais, Drago, izbor iz poezije•Gjalski, Ksaver Šandor, Pod starim krovovima•Gogolj, Nikolaj Vasiljevič, Kabanica•Golding, William, Gospodar muha•Goldoni, Carlo, Gostioničarka Mirandolina•Grass, Günter, Limeni bubanj•Gundulić, Ivan, Osman (izbor), Suze sina

razmetnoga•Heine, Heinrich, izbor iz poezije•Hektorović, Petar, Ribanje i ribarsko

prigovaranje, izbor•Hemingway, Ernest, izbor iz kratke proze,

Starac i more•Homer, Ilijada, Odiseja, izbor•Huxley, Aldous, Vrli novi svijet• Ibsen, Henrik, Lutkina kuća• Ionesco, Eugene, Ćelava pjevačica, Lekcija• Ivšić, Radovan, Kralj Gordogan• Jesenjin, Sergej, izbor iz poezije• Joyce, James, Portret umjetnika u mladosti• Kafka, Franz, Proces• Kaleb, Vjekoslav, Gost• Kaštelan, Jure, izbor iz poezije• Kovačić, Ante, U registraturi• Kovačić, Ivan Goran, Jama, izbor iz poezije• Kozarac, Ivan, Đuka Begović• Kozarac, Josip, izbor iz kratke proze• Krbavska bitka, usmena epska pjesma• Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije• Krleža, Miroslav, Kraljevo, Balade Petrice

Kerempuha• Krleža, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza,

Na rubu pameti• Leskovar, Janko, Misao na vječnost• Lorca, Federico Garcia, izbor iz poezije• Lucić, Hanibal, Jur ni jedna na svit vila• Lucić, Hanibal, Robinja• Ljermontov, Mihail, Junak našeg doba•Maeterlinck, Maurice, Plava ptica•Mann, Thomas, Smrt u Veneciji•Marinković, Ranko, Glorija, izbor iz kratke proze•Marulić, Marko, Judita, izbor

•Márquez, Gabriel García, Sto godina samoće•Matković, Marijan, Heraklo•Matoš, Antun Gustav, izbor iz poezije•Maupassant, Guy de, Na vodi•Mihalić, Slavko, izbor iz poezije•Milićević, Nikola, izbor iz poezije•Miller, Arthur, Smrt trgovačkog putnika•Miłosz, Czesłav, izbor iz poezije•Mitovi (grčki, skandinavski i slavenski)•Molière, Škrtac, Umišljeni bolesnik•Muka spasitelja našega, ulomci•Neruda, Pablo, izbor iz poezije•Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan•Orwell, George, 1984., Životinjska farma• Parun, Vesna, izbor iz poezije• Petrarca, Francesco, izbor iz poezije• Pirandello, Luigi, Šest lica traži autora• Plath, Sylvia, izbor iz poezije• Plaut, Škrtac• Poe, Edgar Allan, izbor iz kratke proze i poezije• Polić Kamov, Janko, izbor iz kratke proze i

poezije• Preradović, Petar, izbor iz poezije• Prevert, Jacques, izbor iz poezije• Proust, Marcel, Combray• Pupačić, Josip, izbor iz poezije• Puškin, Aleksandar Sergejevič,

izbor iz poezije•Racine, Jean, Fedra•Ranjinin zbornik, izbor•Rilke, Reiner Maria, izbor iz poezije•Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije• Selimović, Meša, Derviš i smrt• Shakespeare, William, Romeo i Julija, San

ivanjske noći• Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti• Slamnig, Ivan, izbor iz poezije• Sofoklo, Kralj Edip• Šegedin, Petar, izbor iz kratke proze• Šenoa, August, Zlatarovo zlato• Šibenska molitva• Šoljan, Antun, Kratki izlet, Brod u boci• Šop, Nikola, izbor iz poezije• Tadijanović, Dragutin, izbor iz poezije• Tagore, Rabindranath, izbor• Tolstoj, Lav Nikolajevič, Ana Karenjina, Uskrsnuće• Turgenjev, Ivan Sergejevič, Očevi i djeca• Vergilije, Eneida, izbor• Vida, Viktor, izbor iz poezije



37

• Vidrić, Vladimir, izbor iz poezije• Vojnović, Ivo, Allons Enfants•Whitman, Walt, izbor iz poezije•Williams, Tennessee, Mačka na vrućem limenom

krovu, Tramvaj zvan žudnja

•Woolf, Virginia, Svjetionik

•Wordsworth, William, izbor iz poezije

• Zoranić, Petar, Planine, izbor

Određeno vrijeme

(...) Razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji gimnazijski i strukovni programi (140 sati godišnje) i strukovni programi (140 sati godišnje u 1. i 2. razredu i 105 sati godišnje u 3. i 4. razredu i 105 sati godišnje u svim razredima).

Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, po-navljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata pou-čavaju se i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

(...)

Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.

Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: hrvatski jezik i komunikacija (A), književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:

– hrvatski jezik i komunikacija– književnost i stvaralaštvo– kultura i mediji.

(...)

(Cjelovit tekst kurikula dostupan je na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_214.html)



38

2. PREDMETNI KURIKUL: PLANIRANJEOd odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja

do planiranja godišnjega izvedbenog kurikula

I. Polazište je u planiranju ŠEST CILJEVA učenja i poučavanja postavljenih na razini predmeta:

1. Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.

2. Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.

3. Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.

4. Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksi-ju o svijetu, sebi i drugima.

5. Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcio-nalno primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.

6. Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijed-nosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kul-turno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.

CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA HRVATSKOGA JEZIKA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

SADRŽAJI

TEME

aktivnosti za učenika



39

II. Na temelju navedenih ciljeva postavljeni su (iz njih izvedeni) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini predmeta u prvome razredu gimnazije. Da bismo ih zorno pokazali, najprije ćemo navesti prethodno navedene ciljeve, a onda i ishode koji su iz njih izvedeni.

1. Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te nji-hovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.

2. Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.

5. Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcio-nalno primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.

6. Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijed-nosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kul-turno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.

A. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

A.1.1. Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

A.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

A.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

A.1.4. Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

A.1.5. Učenik objašnjava morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

A.1.6. Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

A.1.7. Učenik opisuje razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

C. KULTURA I MEDIJI

C.1.1. Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

C.1.2. Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.



40

3. Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osob-noga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.

4. Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksi-ju o svijetu, sebi i drugima.

B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVOB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.B.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnome, društvenom i

kulturnom kontekstu.B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom

C. KULTURA I MEDIJIC.1.2. Učenik opisuje tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

III. III. U predmetnome su kurikulu uz odgojno-obazovne ishode navedeni i obvezni SADRŽAJI: tekstne vrste – književne i neknjiževne, pravopisni sadržaji, gramatički sadržaji, književnoteorijski pojmovi te djela za cjelovito čitanje (obvezna lektira).

Izborna lektira određena je brojem djela koje učenici trebaju pročitati (5 djela po izboru nastavnika + 1 djelo po samostalnome izboru), stoga je navodimo u ovome popisu.

A. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

PRIPOVIJEDANJE, OPISIVANJEPopis tekstnih vrsta

• vijest, izvješće• opis• reportaža, intervju• putopis

• životopis, autobiografija• razgovor o temi• tekst s poveznicama (hipertekst)• vezani test opisnoga i pripovjednoga diskursa

PRAVOPISNI SADRŽAJI• pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih)• pisanje određenih i neodređenih pridjeva• pisanje brojeva• pisanje složenih glagolskih oblika

ZNANJE O JEZIKU•morfosintaktička obilježja riječi u rečenici• jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja• leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u

zadanome kontekstu• hrvatski jezik kao sustav govora• hrvatski standardni jezik



41

B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

KNJIŽEVNA TEORIJA

Popis tekstnih vrsta• pripovijest, roman, komedija • lirska poezija, lirsko-epska poezija• jednostavni oblici (izbor), mit

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:•prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula,

kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje•poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička

slika, ritam, rima, strofa, stih•dramske vrste: drama i kazalište, komedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob,

dramska napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različiti postupci iskazivanja smiješnoga

•usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi

LEKTIRA / DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE

Popis obveznih djela•August Šenoa, Prijan Lovro•Marin Držić, Novela od StancaNAPOMENA: Iako nisu propisani konkretni autori i djela, u popis sadržaja ulaze i ostala lektirna djela.

Izborna djela (1. – 5.)

Djelo prema samostalnome odabiru učenika

KNJIŽEVNOPOVIJESNA RAZDOBLJA

• klasična književnost• srednjovjekovna književnost• renesansa• obilježja stilske formacije u tragediji, komediji i ljubavnoj poeziji

C. KULTURA I MEDIJI

Popis tekstnih vrsta (tekstovi i višemedijski tekstovi)

• tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi: auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

• tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip

Na temelju prethodno navedenih ciljeva, ishoda i sadržaja nastavnik planira proces učenja i po-učavanja u nastavnoj godini, odnosno izrađuje izvedbeni / operativni program.

Planiranje je podijeljeno u dva dijela: najprije se izrađuje godišnji izvedbeni kurikul, a zatim se razrađuje svaka pojedina tema u kurikulu – u njoj su, između ostaloga, planirane i nastavne jedinice opisane kao slijed učeničkih aktivnosti.



42

3. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRISTUP)

Sastavnice su godišnjega izvedbenog kurikula:

1. kronološki popis tema2. obvezni tekstovi raspoređeni po pripadajućim temama3. odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula4. okvirni broj sati za pojedinu temu.

Primjer: Prva tema u prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula za prvi razred (140 sati) u ovom priručniku

TEMA obvezni tekstovi ishodi na razini predmetnoga kurikula broj sati

1. STVARNOST

PUNA TEKSTOVA

• životopis (biografija)• autobiografija• intervju•medijski tekstovi• tekst s poveznicama• razgovor o temi

• Pavao Pavličić, Lektira•Distopija:

Ray Bradbury, Fahrenheit 451, (ulomci)


A.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.



B.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.

B.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom

C.1.1. Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

14 – 16



43

4. RAZRADA TEMA U GODIŠNJEMU KURIKULU (PRISTUP)Budući da je tema ishodište učenja i poučavanja, u njoj se (uz navođenje mjeseca u kojemu se tema obrađuje i okvirnoga broja sati) spajaju elementi navedeni u kurikulu.

Razrada teme uključuje odabir sadržaja, odabir nastavnih materijala usmjerenih na ostvari-vanje ishoda te odabir nastavnih metoda, strategija i postupaka. Nastavnik samostalno bira izvore znanja s pomoću kojih će se ostvariti ishode: uz udžbenike, na raspolaganju su mu i ostali izvori – tekstualni, vizualni, auditivni i audiovizualni ali i multimedija, informacijska i komunikacij-ska tehnologija i sl. Kojim će se nastavnim sredstvima služiti, odlučuje nastavnik sam.

RAZRADA TEME

MJESEC, OKVIRNI BROJ SATI

ISHODI

• odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula

• razrađeni odgojno-obrazovni ishodi (na razini teme)

• povezanost s međupredmetnim temama (i drugim predmetima)

SADRŽAJI

• teme: stvarnost, kultura, mediji, svakodnevica, umjetnost, obiteljski odnosi, stereotipi...• tekstovi: obvezni, izborni• tekstne vrste• jezični sadržaji• pravopisni sadržaji• književnoteorijski sadržaji• književnopovijesni sadržaji

AKTIVNOSTI ZA UČENIKE

• aktivnostima se imenuje ono što učenik čini tijekom procesa učenja (radeći prema uputama, učenik aktivno uči)

• logičan slijed aktivnosti čini artikulaciju sata (uvodna aktivnost / aktivnosti; središnji dio sata – jedna ili više aktivnosti; završna aktivnost / aktivnosti)

VREDNOVANJE

• provodi se nakon završene / završenih aktivnosti

• vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga

Napomena: vrednovanje je detaljnije prikazano kao digitalni sadržaj dostupan na adresi: https://www.profil-klett.hr/izzi



44

5. PLANIRANJE NASTAVNOGA SATA / RAZRADA AKTIVNOSTIOdgojno-obrazovni ishodi postavljeni na razini predmetnoga kurikula razrađuju se, odnosno po-staju konkretniji, na razini teme, a posljednji je stupanj konkretizacije ishoda – razrada ishoda na razini aktivnosti. Pokazat ćemo to na primjeru (djelomične) razrade triju ishoda.

ISHOD RAZRADA ISHODA AKTIVNOSTI


•Učenik planira tijek govora.•Učenik priprema tekst za

govorenje.•Učenik govori tekst.•Učenik uređuje, tj. ispravlja

svoj govor.•Učenik planira i priprema

razgovor.•Učenik sudjeluje u razgovoru.•Učenik upotrebljava

primjerene jezične strukture u razgovoru.

• izlaganje na zadanu temu• debata• izricanje vlastitoga stava i

mišljenja• akvarij (metoda)• razmisli i razmijeni misli u

paru (metoda)• igra uloga• intervju


•Učenik izdvaja informacije iz teksta.

•Učenik primjenjuje strategije za čitanje.

• vođenje bilješki tijekom čitanja

• izdvajanje ključnih misli u tekstu


•Učenik planira strukturu i sadržaj teksta.

•Učenik primjenjuje pravopisna pravila.

•Učenik uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

•Učenik primjenjuje strategije za pisanje.

• pisanje vijesti• pisanje životopisa• pisanje putopisa• pisanje bilješke• dramatizacija teksta• pisanje na slobodnu temu• vruće olovke

Aktivnosti

AKTIVNOSTI

ishodi na razini aktivnosti opis aktivnosti vremensko trajanje vrednovanje

1 2 3 4

Nastavni sat sastavljen je od jedne ili više aktivnosti: u njegovu je središtu učenik i aktivno uče-nje. Riječju aktivnost imenuje se ono što učenik radi/čini tijekom procesa učenja: čita, piše, raz-mjenjuje misli u paru, suradnički uči i dr. Aktivnost i nastavna metoda nisu sinonimi iako se nekad aktivnost može poklopiti s nastavnom metodom (npr. Vennov dijagram).



45

Aktivnosti se odnose na sve faze procesa učenja: od provjere predznanja preko usvajanja novoga znanja do primjene naučenoga u novoj situaciji. Cilj je različitim aktivnostima uče-nike staviti u situacije u kojima aktivno uče. Aktivnosti se ciljano usmjeravaju: na sadržaje učenja, na rješavanje problema, na razvoj kritičkoga mišljenja, na stvaralaštvo, na suradnič-ko učenje, na vrednovanje...

Primjeri aktivnosti (otvoreni popis)U sljedećemu su popisu navedeni neki primjeri aktivnosti – njime se možete koristiti u planiranju tema i razradi nastavnih jedinica. Popis je otvoren, odnosno neograničen: svaki aktivni glagol u de-finiranju ishoda može se pretvoriti u aktivnost.

• akvarij (metoda)• analiza teksta • analiza usvojenosti znanja• anketa• čitanje književnoga teksta • čitanje medijskoga teksta• čitanje obavijesnoga teksta• čitanje teksta prema smjernicama/

uputama• debata• dekonstrukcija medijske poruke• dramatizacija teksta• govorne vježbe prema zadanim

scenarijima• grozd• igra uloga• intervju• ispravljanje učeničke zadaće zasićene

pogreškama • ispunjavanje obrasca• ispunjavanje upitnika• istraživačko učenje u digitalnome

okružju prema zadanim smjernicama• istraživanje interneta u potrazi za

informacijama• istraživanje konteksta • istraživanje oblakom riječi • izlaganje na zadanu temu• izrada kviza• izrada oblaka riječi/izraza (tematski,

ključni pojmovi, učestalost)

• izrada reklame za književni tekst• izrada rječnika nepoznatih riječi• izrada stripa• izražavanje literarnoga doživljaja• izricanje vlastitoga stava i mišljenja• izvještavanje o radu u skupinama • KWL tablica (Tablica ZNAMO / NISMO

ZNALI / NAUČILI SMO)• petminutno pisanje• pisanje autobiografije• pisanje bilješke• pisanje izvješća• pisanje izvještaja• pisanje kratke priče• pisanje na slobodnu temu• pisanje na zadanu temu• pisanje osobnoga pisma liku ili autoru• pisanje pjesme• pisanje putopisa• pisanje različitih tekstova prema

uputama • pisanje vijesti• pisanje životopisa• predviđanje na temelju ključnih riječi• predviđanje na temelju naslova• prepoznavanje stereotipa i izražavanje

vlastitoga stava• pretraživanje informacija i odabiranje

relevantnih informacija• primjena strategija čitanja• primjena strategija pisanja



46

• priprema i razgovor o temi• priprema medijskoga teksta motivirana

književnim tekstom• problemsko učenje o temi radom u paru• problemsko učenje o temi radom u

skupini• procesno pisanje• rasprava o slušanim tekstovima• razgovor o slušanim tekstovima• razgovor s autorom ili likom metodom

vrućega stolca• razgovorne vježbe • razmisli i razmijeni misli u paru• razmjena ideja • rješavanje kviza • rješavanje problema• rješavanje zadataka otvorenoga tipa • rješavanje zadataka zatvorenoga tipa • samoprocjena usvojenosti znanja• samoprocjena vještina primjene znanja• samostalno stvaralačko pisanje • samostalno stvaralačko pisanje prema

smjernicama

• samovrednovanje • slagalica• slušanje i pisanje jezičnoga savjeta • slušanje zvučnoga zapisa • stvaranje popisa pojmova/riječi • suradničko učenje o temi metodom

uglova• T-tablica• učenje igrom o temi• učenje po postajama• umna mapa• usmena ili pisana razmjena ideje i misli

o temi • usmjereno čitanje / usmjereno slušanje

prema zadanim smjernicama • usmjereno čitanje i analiza prema

smjernicama • usmjereno čitanje zasićenoga teksta• Vennov dijagram• vizualizacija motiva iz književnoga teksta• vođenje bilješki tijekom čitanja• vruće olovke• žanrovsko preoblikovanje teksta


• Analiza ključnih pojmova

• Činkvina (sažimanje)

• Čitanje sa zadatkom bilježenja citata (dvostruki dnevnik)

• Grozd (inačica umne mape)

• INSERT

• Kartice MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR

• Komparativna tablica

• Kružna mapa skupine

• Obrada teme iz različitih perspektiva

• Oluja ideja / Oluja mozgova (Brainstorming)

• Opis slikovnoga materijala

• Pisanje sastavka na temelju zadanih pojmova

• Pitanja i odgovori

• Place mat

• Pogrešan redoslijed

• Postupak Potraži (Request)

• Poučavanje u koracima

• Predviđanje na temelju pojmova

• Rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka

• Razmjena mišljenja unutar para

• Razredna diskusija

• Rotirajući pregled

• Slagalica

• Slobodno pisanje

• Šest šešira za razmišljanje

• T-tablica

• Tablica ZNAMO, NISMO SIGURNI, NAUČILI SMO

• Tunel misli

• Udaljene asocijacije (Paralelni svjetovi)

• Vennov dijagram

• Vrijednosna os

• Vrući stolac



48



49

ANALIZA KLJUČNIH POJMOVA

Na temelju vlastitoga iskustva i predznanja učenici pokušavaju odrediti značenje novih pojmova.

Postupak

• Učenici dobivaju ključne pojmove i od njih se traži da ih pokušaju objasniti i odrediti im značenje. • Zatim se postavlja pitanje: U kakvoj bi vezi ovi pojmovi mogli biti? Učenici iznose različite

odgovore.

ČINKVINA (SAŽIMANJE)

Postupak

• Nove sadržaje ili ključni pojam treba sažeti u pet redaka.

PRVI REDAK: NASLOV opis teme jednom riječju

(najčešće imenicom)

DRUGI REDAK: OPIS opis teme u dvije riječi

(dva pridjeva)

TREĆI REDAK: RADNJA / FUNKCIJA tri riječi koje opisuju radnju, odnosno funkciju teme

(najčešće tri glagolske imenice)

ČETVRTI REDAK: ODNOS PREMA TEMI rečenica ili fraza od četiriju riječi koja izražava (učenikov) odnos prema temi

(rečenica/fraza)

PETI REDAK: KLJUČNI POJAM istoznačnica koja sažima bit teme

(jedna riječ, najčešće imenica)

Tema / Naslov (najčešće imenica)

Opis (najčešće dva pridjeva)

Radnja (najčešće tri glagolske imenice)

Odnos prema temi (fraza)

Bit teme (najčešće imenica)



50

ČITANJE SA ZADATKOM BILJEŽENJA CITATA (DVOSTRUKI DNEVNIK)

Ovu metodu možemo primijeniti kad želimo neki pisani sadržaj povezati s učenikovom znatiželjom.

Postupak

Nastavnik najprije učenicima objašnjava kriterij izbora citata. Učenici trebaju stranicu u bilježnici podijeliti u dva stupca.

• U lijevi stupac zapisuju 2 – 3 citata iz teksta (riječi ili dijelove rečenice).• U desni stupac zapisuju svoje komentare citata koje su izdvojili.

Kad su učenici zapisali svoje komentare, nastavnik vodi sat na sljedeći način:

• Jedan učenik čita prvi citat i komentira ga.• Zatim i drugi učenici koji su izabrali taj citat čitaju svoje komentare.• Nakon toga prelazi se na sljedeći citat, a postupak se ponavlja.• Nastavnik će naglasiti sličnosti i razlike u komentarima bez vrijednosnoga prosuđivanja.

GROZD (INAČICA UMNE MAPE)

Postupak (uputa učenicima)

• Napišite KLJUČNU RIJEČ (pojam, temu) u sredinu papira.• Počnite zapisivati sve čega se možete prisjetiti vezano uz temu (ZAPISIVANJE POJMOVA).• Dok se tako prisjećate pojmova i zapisujete ih, počnite povezivati pojmove za koje smatrate

da se mogu povezati (POVEZIVANJE POJMOVA).• Zapisujte što više pojmova sve dok ne istekne vrijeme.

Nakon pisanja grafički prikaz teme pojavit će se u obliku svojevrsnoga »grozda«. Individualni se grozdovi mogu uspoređivati u parovima, skupini ili unutar cijeloga razreda.

Još nekoliko (dodatnih) pravila:

• Zapišite sve što vam padne na um. Ne razmišljajte pritom o točnosti.• Ne brinite se zbog pravopisa. Pogreške ćete ispraviti kasnije.• Nemojte prestati pisati dok vrijeme ne prođe.• Neka bude što više veza među pojmovima.



51

INSERT

Ciljevi

• održavati aktivnu uključenosti učenika u rad• aktivno pratiti tekst i razumijevanje pročitanoga• naučiti čitati s razumijevanjem te povezivati s prethodnim znanjem

Postupak

1. Zamole se učenici da otvore čitanku (tekst) na odre|enoj stranici. U kratkim im se crtama predstavi tekst koji će se čitati.

2. Daje im se jasna uputa: Učenici trebaju čitati s razumijevanjem, a dok čitaju, ispisuju ozna-ke u skladu sa svojim predznanjem ili spoznajama na rubnici teksta. Oznake izgledaju ovako:

– upišite (ZNAM) pokraj teksta ako nešto što ste pročitali već znate

+ – upišite + (plus) ako je informacija s kojom ste se susreli za vas nova

? – upišite ? pokraj

• pojma koji vam je otprije poznat, ali mu ne znate značenje

• pojma za koji ste čuli, ali ste mislili da znači nešto drugo

• podataka o kojima biste više željeli znati.

Nije nužno označavati svaki red ili svaki pojam, oznake bi trebale biti odraz učenikova odnosa pre-ma prikazanim informacijama općenito. U jednom dijelu teksta upisuje se jedna do dvije oznake, a u drugom dijelu više ili manje oznaka.

3. Nakon detaljnih uputa, učenici čitaju tekst i označuju ga prema uputi.

4. Nakon čitanja razgovorom se provjerava koliko su i što su učenici znali otprije, što im je bilo novo i je li im nešto ostalo nejasno.

Nastavnik može, ako smatra potrebnim, učenike voditi sljedećim pitanjima:

a) S kojim ste se novim spoznajama susreli?b) Koje ste pojmove znali otprije?c) Što u tekstu niste razumjeli?

5. Kada je završen razgovor o pročitanom tekstu, učenici dobivaju završnu upute da usustave nove informacije i zapišu ih u bilježnicu.



52

KARTICE MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR

Ciljevi

• ponoviti osnovne pojmove• provjeriti usvojenost obrađenih sadržaja• održati aktivno sudjelovanje učenika na satu

Priprema

• Pripremi se onoliko kartica MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR koliko ima učenika u razredu. Učenicima treba naglasiti da je na jednoj strani kartice napisano pitanje, a na drugoj odgo-vor, ali ne na to pitanje.

• Svaki učenik treba dobiti jednu karticu. Igra MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR treba se brzo odvijati i biti dinamična: jedan učenik postavlja pitanje, drugi odgovara i tako redom.

Postupak

• Učenicima se podijele kartice. • Daje im se jasna uputa: Učenici trebaju dobro slušati pitanje, biti koncentrirani, a odgovarati

samo ako su sigurni da je u njihovoj ruci kartica s točnim odgovorom. • Prozove se jedan učenik da pročita svoje pitanje. • Neka učenik koji misli da je na njegovoj kartici odgovor ustane i pročita odgovor. • Ako je odgovor točan, taj učenik čita svoje pitanje i čeka točan odgovor. Ako odgovor nije

točan, ostaju stajati i učenik koji je postavio pitanje, i onaj koji je pogrešno odgovorio. U tome slučaju proziva se novi učenik da pročita svoje pitanje.

• Tako se dalje čitaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju učenici koji su ostali stajati ponov-no čitaju pitanja (ovaj put ih je mnogo manje) i pokušavaju dati točne odgovore.

• Igra je gotova kad se odgovori na sva pitanja.

INAČICA: Postupak za skupni rad

Nastavnik može ovu metodu prilagoditi radu u skupini.

• Svaka skupina dobije 4 – 5 kartica (ovisno o broju učenika u razredu). • Svaka skupina treba odredi predstavnika koji odgovara na postavljena pitanja oko kojih su

se složili svi članovi skupine.• Prozove se jedan učenik iz bilo koje skupine da pročita pitanje.• Iz skupine, koja misli da je na njihovoj kartici odgovor, predstavnik ustaje i čita odgovor. • Ako je odgovor točan, predstavnik te skupine čita pitanje i čeka točan odgovor. • Ako odgovor nije točan, ostaju stajati učenik iz skupine koja je postavila pitanje i učenik iz

one skupine koja je pogrešno odgovorila (ali to ne može biti predstavnik skupine). • U tome slučaju proziva se novi učenik iz neke druge skupine da pročita pitanje.• Tako se dalje čitaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju predstavnici skupina čiji su uče-

nici ostajali stajati ponovno čitaju pitanja (ovaj ih je put mnogo manje) i pokušavaju se dati točni odgovori.

• Igra je gotova kad se odgovori na sva pitanja.



53

KOMPARATIVNA TABLICA

Postupak

Vodoravno treba upisati postavke koje se uspoređuju, a okomito obilježje (osobinu) prema kojemu ih se uspoređuje.

vrsta riječi padež odnos prema imenici koju dopunjuje

pridjevni atribut

imenični atribut

KRUŽNA MAPA (MAPA SKUPINE)

Ciljevi

• poticati suradničko učenje, aktivirati učenikovo predznanje • razviti slušanje kod učenika i održavati uključenu pozornost

Priprema

Prije sata treba pripremiti papir (A4 ili A3) za svaku skupinu i onoliko flomastera (ili olovaka u boji) koliko je učenika u razredu.

Postupak

1. PODJELA U SKUPINE I PRIPREMA ZA RAD• Učenici se podijele u približno jednake skupine (npr. ako je u razredu 30 učenika, može se

složiti 6 skupina, u svakoj po 5 učenika).• Svakoj se skupini daje jedan papir, a svakom učeniku flomaster (ili olovku) različite boje. Sva-

ki učenik u skupini treba imati flomaster druge boje kako bi se njegovi pojmovi razlikovali od pojmova ostalih u skupini.

2. RAD U SKUPINI• Nastavnik zadaje temu (pojam iz jezika ili književnosti, obilježje, razdoblje ili predstavnika) o

kojoj će učenici zapisati svoje spoznaje:− Jedan učenik zapisuje ono što zna (jedan pojam, jedna spoznaja) na dobiveni papir flo-

masterom odre|ene boje i šalje papir učeniku s lijeve strane.− Taj učenik dopisuje ono što zna (jedan pojam, jedna spoznaja) na dobiveni papir floma-

sterom odre|ene boje i pošalje papir učeniku s lijeve strane. − Postupak se ponavlja dok učenici imaju ideja, tj. dok mogu ponuditi odgovor na zadanu

temu. Ako pojedini učenik ne zna što napisati, tj. ako je iscrpio svoje ideje, umjesto odgovora treba dopisati točku svojom bojom i poslati papir sljedećem učeniku. Naravno, potrebno je imati što više odgovora na papiru, a što manje točaka.

Odgovori na papiru omogućuju dokumentiranje individualnih doprinosa učenika skupnome radu, a time i pojedinačno ocjenjivanje učenika unutar skupine.



54

OBRADA TEME IZ RAZLIČITIH PERSPEKTIVA

Ova se metoda primjenjuje ako se o temi dosta zna ili ako je temu potrebno detaljnije obraditi.

Postupak

Nastavnik postavlja pitanja vezana uz temu. Učenici mogu zapisivati odgovore ili usmeno odgovarati.

OPIŠITE

• Vizualizirajte temu u mislima (boja, oblik, veličina).

USPOREDITE

• Jeste li se već susreli s nečim sličnim?• Od čega se razlikuje?

POVEŽITE

• Na što vas podsjeća (na koju situaciju, predmet, prostor, osobu i sl.)?

RAŠČLANITE

• Od čega se (od kojih elemenata) sastoji? Kako su povezani pojedini dijelovi?

PRIMIJENITE

• Kako se može upotrijebiti?

ZAUZMITE STAV: ZA/PROTIV

• Zauzmite stav i argumentirano obrazložite svoje mišljenje.Jedan od mogućih načina rada:

1. Zadati temu. (Vrijeme za individualno pisanje: 10 – 15 minuta.)2. Rad u skupini. Skupina razmjenjuje različite pristupe temi.3. Cijeli razred raspravlja o svakoj perspektivi.

NAPOMENA: Treba se pridržavati slijeda: od jednostavnijih do složenijih oblika mišljenja.

Kocka (Izvor: https://pixabay.com)



55

OLUJA IDEJA / OLUJA MOZGOVA (BRAINSTORMING)

Ciljevi

• prisjetiti se ranije obrađenih sadržaja• dobiti što više prijedloga za rješavanje problema• poticati kod učenika želju za iznošenjem stavova, bez obzira jesu li ispravni ili ne• razviti kod učenika sposobnost da slobodno i otvoreno razmišljaju o nekoj temi

Postupak

1. Nastavnik postavlja pitanje i zapiše na ploču temu o kojoj treba razmisliti.2. Zadaje se određeno vrijeme (npr. 3 – 5 minuta) u kojemu učenici samostalno slobodnim

asocijacijama zapisuju sve što znaju ili misle da znaju o ponuđenoj temi. Važno je da se zapiše što više pojmova, spoznaja u vezi s ponuđenom temom. Nije važno je li ono što je zapisano točno ili nije.

3. Nakon isteka vremena učenici mogu međusobno, u paru, prokomentirati ono što su zapisali.4. Nastavnik nakon toga proziva učenike i zapisuje na ploču odgovore, bez obzira na njihovu

točnost.

PRVA INAČICA

1. Nastavnik postavlja pitanje i zapiše na ploču temu o kojoj treba razmisliti.2. Učenici odmah, bez prethodnoga samostalnog rada, daju svoje slobodne asocijacije na

temu, a nastavnik zapisuje na ploču odgovore, bez obzira na njihovu točnost.

DRUGA INAČICA (strukturirana oluja ideja)

• Učenicima se mogu podijeliti samoljepljivi papirići (post-it) i flomasteri. (Svaki učenik može dobiti 1 – 3 papirića.)

• Tema se definira jednom rečenicom, i to u obliku pitanja. To se pitanje napiše na ploču.• Učenicima se daje zadatak da zapišu odgovor na postavljeno pitanje u obliku nekoliko ključ-

nih riječi ili izraza. Kad ga zapišu, svaki učenik naglas pročita svoj odgovor. • Svi se papirići zalijepe na ploču redom kojim su čitani. • Potom cijeli razred dobiva zadatak da ode do ploče i presloži papiriće po skupinama, odno-

sno da ih nekako organizira. Pritom učenici ne smiju komunicirati. Ovaj se proces nastavlja dok papirići nisu posloženi u logične skupine.

• Kad je proces završen, učenici dobiju uputu da odaberu neku riječ ili izraz koji najbolje ime-nuje (određuje) skupinu koja dolazi kao naslov.

• (Ako se neki papirići ne uklapaju ni u jednu skupinu, maknite ih ili dalje razradite ideje.)• Na kraju se biraju najkorisnije ideje prema unaprijed razrađenim kriterijima.

OPIS (SLIKOVNOGA MATERIJALA)

Pokažite učenicima fotografiju (ili neki drugi slikovni materijal).• Učenici dobivaju zadatak povezati fotografiju s novim pojmom/pojmovima, odnosno s

obrađenim sadržajem. Pritom trebaju imenovati, definirati i primijeniti svaki od pojmova koje su povezali s fotografijom.



56

PISANJE SASTAVKA NA TEMELJU ZADANIH POJMOVA

Ovom se metodom možemo služiti prije obrade novih sadržaja za provjeru predznanja ili u završ-nome dijelu sata za provjeru razumijevanja ključnih pojmova.

Postupak

Učenicima se ponudi nekoliko pojmova vezanih uz određenu temu. Nastavnik pojmove može za-pisati na ploču. Nakon toga nastavnik daje učenicima preciznu uputu:

• U sljedećih 5 minuta napišite sastavak u kojem će vam ovi pojmovi biti ključne riječi. Kad su završili s pisanjem, nekoliko učenika pročita svoj sastavak. Ostali ga učenici komentiraju.

PITANJA I ODGOVORI

Postupak

1. Učenici mogu na papirić zapisati neko pitanje povezano sa sadržajem obrađenim na satu.2. Nastavnik pokupi sva pitanja, a onda ih nasumce podijeli učenicima.3. Svaki učenik treba zapisati odgovor na pitanje koje je dobio.

PLACE MAT

Place mat metoda je u kojoj učenici oblikuju skupine od po tri ili četiri člana. Svaka skupina dobiva po jedan veliki arak papira. Nastavnik papir unaprijed pripremi tako da ga podijeli na tri ili četiri polja (ovisno o tome koliko je učenika u skupini), a sredina papira ostaje prazna. Rad se odvija u tri dijela:

1. Etapa razmišljanja: učenici bilježe u svoje polje misli ili odgovore na zadana pitanja.2. Etapa razmjenjivanja• Učenici rotiraju/okreću papir kako bi svi članovi skupine mogli vidjeti i analizirati sve ostalo,

tj. ono što su ostali članovi skupine zapisali. Pritom svi preispituju i potvrđuju ili korigiraju vlastite odgovore, tj. rezultate rada.

• Nakon toga svi učenici u skupini razgovaraju i dogovaraju se kako će formulirati zajednički rezultat rada skupine koji će upisati u središnji, prazan prostor na papiru.

3. Etapa predstavljanja: učenici pred razredom iznose rezultate rada svoje skupine.(Prema: Ludger Bruning, Tobias Saum, Suradničkim učenjem do uspješne nastave)

POGREŠAN REDOSLIJED

Cilj je ove metode logičkim putem doći do postupka za rješavanje problema.

Postupak

Učenicima treba prije čitanja teksta dati nekoliko pojmova, tvrdnji, rečenica i sl. Od njih se traži da predvide njihov točan redoslijed, odnosno trebaju pojmove, tvrdnje ili rečenice složiti logičnim slijedom. Nakon toga učenici čitaju tekst i provjeravaju jesu li dobro riješili zadatak.



57

POSTUPAK POTRAŽI (REQUEST)

Metoda je pogodna za fazu usvajanja novih sadržaja. Radi se u paru.

Postupak

1. Oba učenika čitaju tekst u cijelosti.2. Učenici dijele tekst na 3 do 5 dijelova (ulomaka).3. Ponovno se čita prvi ulomak teksta: jedan učenik u paru treba sastaviti nekoliko pitanja na

temelju pročitanoga ulomka, a drugi učenik u paru treba na njih odgovoriti.4. Postupak se nastavlja za sve ulomke, a učenici stalno zamjenjuju mjesta: onaj tko je postav-

ljao pitanja u prethodnome ulomku, odgovara na pitanja u sljedećemu itd.

Dakle, oba učenika čitat će isti tekst, a naizmjenično će postavljati pitanja o tekstu ili odgovarati na pitanja koja je postavio drugi učenik.

POUČAVANJE U KORACIMA

Poučavanje u koracima mogli bismo odrediti kao sustav nastavnih metoda koje čine sadržajnu cjelinu. Taj se sustav može primjenjivati na satu obrade nastavnih sadržaja o kojima učenik nešto već zna.

PostupakPrvi korak: Provjera predznanja

Učenicima treba dati nastavni listić. U sljedećih 3 – 5 minuta učenici će popuniti nastavni listić i na taj će se način prisjetiti nekih sadržaja, a neke druge činjenice, u koje nisu sigurni, mogu pret-postaviti zahvaljujući kontekstu. Jedan dio odgovora učenici neće znati riješiti sve do kraja obrade nastavne jedinice.

Drugi korak: Samostalna obrada prvoga dijela nastavnoga gradivaKad su učenici popunili nastavni listić i odložili ga, dobivaju uputu da pročitaju jedan dio gradiva iz udžbenika. (Mogu načiniti kratke bilješke ako to žele.)

Treći korak: Prvo vraćanje nastavnomu listićuKad su pročitali tekst iz udžbenika, učenici dobiju uputu da se vrate nastavnomu listiću i korigiraju svoje odgovore na temelju novih spoznaja.

Četvrti korak: Obrada drugoga dijela nastavnoga gradivaNakon korekcije učenici se vraćaju radu na tekstu. (Umjesto rada s udžbenikom nastavnik može održati kratko predavanje.)

Peti korak: Drugo vraćanje nastavnomu listićuKad su pročitali tekst u udžbeniku ili odslušali predavanje, učenici ponavljaju treći korak. Sad će na nastavnome listiću moći riješiti sve zadatke.

Šesti korak: Usustavljivanje i primjena novih sadržajaUčenici mogu riješiti zadatke na kraju udžbeničke jedinice vezane uz obrađene sadržaje. Zadatci u radnoj bilježnici ili na nastavnome listiću poslužit će kao dodatni materijal za uvježbavanje.



58

PREDVIĐANJE NA TEMELJU POJMOVA

Cilj

• motivirati učenike za usvajanje novih sadržaja

Postupak

1. Učenicima se zada nekoliko pojmova vezanih uz određenu temu: to može biti naslov knji-ževnoga djela, ključne riječi i sl.

2. Ti se pojmovi napišu na ploču.3. Učenici dobiju zadatak da na temelju navedenih pojmova u sljedećih 3 do 5 minuta pokuša-

ju predvidjeti o čemu će biti riječ u djelu.4. Kad završe s pisanjem, nekoliko učenika pročita svoja predviđanja.

RAD U SKUPINAMA NA ISPRAVLJANJU JEZIČNIH POGREŠAKA

Priprema za rad

Na prethodnome satu učenike je potrebno podijeliti u skupine. Svaka skupina dobiva zadatak za domaću zadaću (npr. zapisati pregledno pravila o pisanju interpunkcijskih znakova, refleksa jata, glasova č i ć; pripremiti najčešće gramatičke pogreške i dr.).

Nastavnik treba pripremiti jezične priručnike.

Inačica:

Nastavnik može i sam pripremiti materijale o najčešćim pravopisnim i gramatičkim pogreškama.

Način rada

1. Svi učenici pišu »radnu verziju« školskoga rada (zadaće). Vrijeme: 20 minuta.2. Učenici su podijeljeni u nekoliko skupina: svaka skupina zadužena je za ispravak jednoga

tipa pogrešaka (pisanje interpunkcijskih znakova, pisanje refleksa jata, pisanje glasova č i ć, gramatičke pogreške i dr.).

3. Svaka skupina ispravlja pogreške u pisanim radovima nekoliko učenika. (U skupini je obično 4 – 6 učenika; to znači da svaki učenik ispravi 6 – 7 radova.)

4. Nastavnik će nakon toga pregledati sve učeničke radove i ispraviti eventualne propuste učenika.

5. Svi učenici prepisuju svoj ispravljeni sastavak.

Svrha

Višestruka je korist ovakva načina rada:

• Ispravljajući tuđe pogreške, učenik i sam uči.• Prolazeći sve skupine za ispravljanje jezičnih pogrešaka, učenik se uči koristiti jezičnim pri-

ručnicima i pritom usvaja mnoga pravila.• Učenici razvijaju odgovornost za popravljanje tuđih pogrešaka.



59

RAZMJENA MIŠLJENJA UNUTAR PARA

Ciljevi

• razviti sposobnost razmišljanja i slušanja, poticati razmjenu iskustava, poticati suradničko učenje

Priprema

Nastavnik treba unaprijed pripremiti pitanja (tema, situacija, događaj) na koja može dobiti oprečne odgovore. Primjerice, može tražiti od jednoga učenika unutar para da piše o tome kako se osjećao kad ga je netko prevario, a od drugoga člana para da piše o tome kako je on sam nekoga prevario.

Postupak

• Unutar para podijele se uloge: jedan je član para osoba A, a drugi osoba B.• Nastavnik zadaje pitanja za svakoga člana para (tema, situacija, događaj ili sl.). Cilj je razmije-

niti mišljenja unutar para.• Nastavnik daje dodatnu uputu da se na postavljeno pitanje treba odgovoriti iz pozicije uloge

A ili uloge B.• Članovi para pišu o zadanoj temi.• Kad se završi s pisanjem, članovi unutar para razmjenjuju iskustva (kako su se osjećali u

ulozi osobe A, odnosno u ulozi osobe B).• Nekoliko parova zatim može razmijeniti svoja zapažanja s ostalima u razredu.

RAZREDNA DISKUSIJA

Ciljevi

• razvijanje kritičkoga mišljenja, razvijanje samostalnoga zaključivanja i iznošenja argumenata, održati aktivno sudjelovanje na satu slušanjem drugih govornika

Postupak

1. Učenicima je najprije potrebno ponuditi tezu o kojoj mogu imati suprotstavljena mišljenja.2. Zada im se uputa da najprije individualno razmisle o ponuđenoj tezi, a zatim napišu nekoliko

argumenata kojima bi potvrdili navedenu tezu (ZA) i nekoliko kojima bi je osporili (PROTIV).3. Nakon zapisivanja razloga za i protiv navedene teze, učenici trebaju svoje stavove razmije-

niti s učenikom u svojoj klupi (sa svojim parom).4. Nakon toga učenicima se daje zadatak za rad u paru: potrebno je izabrati »najjače«, tj. na-

juvjerljivije argumente i načiniti popis dokaza u obranu svoga stajališta. Pritom je potrebno naglasiti da sve svoje zaključke treba argumentirati primjerima iz osobnoga iskustva ili pot-krijepiti navodima.

5. Započinje razredna diskusija o navedenoj tezi u kojoj učenici iznose svoje mišljenje i argu-mentiraju ga. Nastavnik vodi diskusiju postavljanjem unaprijed pripremljenih pitanja, ali prihvaća i ona pitanja koja se nametnu tijekom rasprave.



60

ROTIRAJUĆI PREGLED

Ovom se metodom omogućuje učenje uz razmjenu mišljenja o nekoj temi, problemu, pitanju i sl.

Postupak

1. Odredi se tema o kojoj se uči/raspravlja.2. U učionici se rasporedi onoliko papira s pitanjima koliko je skupina učenika. 3. Učenici unutar skupine najprije ukratko rasprave o temi. Potom zapišu sve što znaju ili misle

da znaju o temi, svoje asocijacije vezane uz nju, svoj odnos prema temi i sl.4. Nakon toga svaka skupina stane uz jedan od papira raspoređenih po razredu. Najprije pro-

čitaju pitanje/pitanja, zatim rasprave unutar skupine o njima i zapišu svoje odgovore. Kad su završili s pisanjem, čekaju nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.

5. Kad su došli do sljedećega pitanja, najprije pročitaju novo pitanje, a onda i odgovore pret-hodne skupine / prethodnih skupina. Zatim rasprave unutar skupine o odgovoru na pitanje, a onda ga i zapišu. Nakon toga čekaju nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.

6. Postupak se ponavlja sve dok skupina ne dođe do svoga početnog pitanja.7. Na kraju skupina pročita sve odgovore na svoje početno pitanje, napravi sintezu i predstavi

odgovor ostatku razreda.

SLAGALICA

Ciljevi

• razviti suradničko učenje kod učenika, naučiti učenike odgovornosti u radu, razviti kod uče-nika sposobnost usmjerenoga čitanja

Priprema

Pripreme se kartice s usmjerenim pitanjima za svakoga učenika. Broj kartica unutar jedne skupine mora odgovarati broju učenika u skupini.Vodi se računa da pitanja na kartici ne idu kronološkim redom (kako je naznačeno u zadanome tekstu).

Postupak

1. PODJELA U SKUPINEUčenici se podijele u približno jednake skupine (npr. ako je u razredu 30 učenika, može se složiti 6 skupina, a u svakoj treba biti po 5 učenika).

2. PODJELA ZADATAKA UNUTAR »MATIČNE SKUPINE«• Svakomu učeniku u skupini daje se kartica s njegovim pitanjima, i to određenim redom:

prvomu učeniku daje se kartica broj 1, drugomu učeniku kartica broj 2, trećemu kartica broj 3, četvrtomu učeniku kartica broj 4 i petomu učeniku kartica broj 5.

• Jednak se postupak ponavlja u svih šest skupina. Ako je u razredu 6 skupina, treba biti 6 učenika s karticom broj 1, 6 učenika s karticom broj 2 itd.



61

3. UPUTA UČENICIMA ZA RAD U »MATIČNOJ SKUPINI«• Učenicima se daje točno određeno vrijeme za rad u ovoj skupini.• Nakon toga treba im reći da će svi čitati isti tekst, ali će rješavati različite zadatke. Prilikom či-

tanja teksta trebaju tražiti odgovore na svoja pitanja i zapisati ih svojim riječima u bilježnice.

4. UPUTA UČENICIMA ZA RAD U »EKSPERTNOJ SKUPINI«Kad učenici završe s čitanjem i zapisivanjem odgovora, svi učenici s karticom br. 1 (»jedinice«) odlaze u skupinu broj 1 (treba odrediti za kojim stolom radi koja skupina da se ne pravi zbrka u razredu), svi učenici s karticom br. 2 (»dvojke«) u skupinu broj 2, sve »trojke« u skupinu broj 3 i tako redom.

• Učenicima se daje točno određeno vrijeme za rad u skupini.• Treba im reći da sada rade u tzv. ekspertnoj skupini, tj. stručnjaci su samo za jedan dio gradi-

va. Objašnjava im se način rada:• Svaki učenik čita svoje odgovore i dopunjava ih odgovorima ostalih članova skupine.• Svi članovi skupine trebaju na kraju rada imati ujednačene odgovore.• Svaka tvrdnja treba se znati objasniti ili potkrijepiti primjerima iz teksta.

5. POVRATAK »EKSPERATA« U MATIČNE SKUPINENakon isteka vremena za rad učenici se vraćaju u skupine kako su sjedili na početku sata, tj. u svoje matične skupine. Cilj je ovoga dijela sata poučiti ostale članove svoje matične skupine dijelu gradiva koji je pojedini »stručnjak« obrađivao.

• Najprije učenik koji je imao karticu broj 1 ostalima u svojoj matičnoj skupini prenosi zajed-ničke rezultate rada, zatim to isto radi učenik koji je imao karticu broj 2 i tako redom do učenika koji je imao karticu broj 5.

Naravno, ako učenicima nešto nije jasno, obraćaju se učeniku koji je bio stručnjak za određeni zadatak. Nijedno pitanje ne smije ostati nejasno ili površno objašnjeno.

Važno je da svi učenici usvoje sve sadržaje, bez obzira za koji su dio teksta »bili zaduženi«.

Nakon rada može se prozvati nekoliko učenika i provjeriti jesu li usvojili planirane sadržaje.

SLOBODNO PISANJE

Ciljevi

• potaknuti učenikovu kreativnost u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti• naučiti učenike da slobodno izražavaju svoje mišljenje• naučiti učenike uobličavanju i usustavljivanju spoznaja

Postupak

Učenicima se zada tema i daje određeno vrijeme (5 – 10 minuta). Zamoli ih se da bez prekida u tome vremenu pišu sve što im padne na um o zadanoj temi.

Po isteku tih 5 do 10 minuta, zamoli se nekoliko učenika da pročitaju svoj sastavak.



62

ŠEST ŠEŠIRA ZA RAZMIŠLJANJE (šest paralelnih načina razmišljanja)

OpisOvom se analitičkom metodom postiže promatranje teme iz šest različitih perspektiva, odnosno iznosi se šest paralelnih načina razmišljanja. Pritom svaki šešir predstavlja jedan pristup temi (stil razmišljanja). Opisi pristupa povezani su s bojom šešira: primjerice, crveni šešir predstavlja emo-cionalnost, a crni šešir pesimizam.

PrimjenaOvom se metodom omogućuje promatranje teme iz različitih perspektiva, odnosno razmatranje problema s različitih strana. Služeći se njome, izlazimo iz uobičajena načina razmišljanja, otkriva se drukčiji pogled na temu, a sve nam to pomaže u boljemu sagledavanju problema.

ŠEST ŠEŠIRA

BIJELI ŠEŠIR

PRISTUP: dostupni podatci (informacije): činjenice, brojke...

CRVENI ŠEŠIR (intuitivan i emocionalan pristup)

PRISTUP: emocije, stavovi, instinkti: što volimo s obzirom na temu, što ne volimo, sviđa nam se taj lik, ne sviđa nam se drugi lik i sl.

Važno je pokušati pronaći ono što nedostaje u informacijama ili sve dostupne informacije razmotriti na neki drugi način.

Temi se pristupa iz pozicije intuicije i emocija: pokušava se predvidjeti emocionalna reakcija na temu. Pritom kritiziranje nije dopušteno.

CRNI ŠEŠIR (negativan pristup)

PRISTUP: izniman oprez; kritičnost, sumnjičavost; upozorenje na nedostatke i probleme; dosljedno logičko zaključivanje

ŽUTI ŠEŠIR (pozitivan pristup)

PRISTUP: pozitivno razmišljanje, bez straha; logički pozitivno razmišljanje

Potrebno je pronaći i istaknuti slabe točke. Na taj se način otvara put drukčijemu pogledu na temu.

Potrebno je pronaći i istaknuti prednosti teme, ono što njome dobivamo i sl.

ZELENI ŠEŠIR (kreativan pristup)

PRISTUP: sagledavanje teme iz najrazličitijih kuteva, slobodan način iznošenja ideja, moguća rješenja

PLAVI ŠEŠIR (racionalan pristup)

PRISTUP: kontrola, odnosno nadzor cijeloga procesa u pristupu temi ili rješavanju problema

U ovome pristupu ključno je ponuditi nove ideje, nov pogled na temu i time naznačiti put za rješenje problema.

Plavi šešir namijenjen je glavnomu članu unutar skupine koji, ovisno o načinu na koji se pristupa temi ili rješavanju problema, usmjerava razvoj diskusije određujući redoslijed šešira (načina razmišljanja). On je odgovoran i za konačne rezultate rada.



63

Postupak

Razred se dijeli u skupine po 6 članova: svakomu članu treba dati po jedan šešir i objasniti mu iz koje perspektive pristupa temi, odnosno problemu, tj. koji način razmišljanja predstavlja.

Sami odabirete redoslijed šešira s obzirom na temu ili problem koji treba riješiti. Pritom je plavi šešir namijenjen osobi koja vodi cijeli tijek aktivnosti.

Primjerice, ako želimo sagledati način rješavanja nekoga problema, možemo krenuti od plavoga šešira (glavni član skupine iznosi problem), potom se mogu dobiti sve informacije (bijeli šešir), a zeleni šešir može predložiti nov pogled na temu, odnosno kreativno rješenje problema. Potom se može uključiti crveni šešir (emocionalan pristup) i crni šešir (oprez, pesimizam), a njemu se može suprotstaviti žuti šešir (optimizam). Na kraju će plavi šešir u kratkome sažetku usustaviti ideje na temelju kojih se može predložiti rješenje problema.

1. PLAVI ŠEŠIR

2. BIJELI ŠEŠIR

3. ZELENI ŠEŠIR

4. CRVENI ŠEŠIR

5. CRNI ŠEŠIR

6. ŽUTI ŠEŠIR

1. PLAVI ŠEŠIR

INAČICA

Može se smanjiti broj šešira – primjerice, dva šešira mogu suprotstaviti svoja mišljenja.

T-TABLICA

Ciljevi

• usporediti dva pristupa (kuta gledanja) nekomu sadržaju• načiniti vidljivima procese mišljenja• vizualizirati nastavu• naučiti učenike sustavnosti i pronalaženju argumenata

Postupak

1. Nacrta se tablica koja je podijeljena u dva okomita stupca:

Iznad svakoga stupca upišu se dva suprotstavljena pojma (ideje, tvrdnje, autori, razdoblja...) o kojima učenik treba napisati svoje mišljenje, stav ili tvrdnju.

2. Učenicima se zada da popune tablicu u određenome vremenu (5 – 10 minuta, ovisno o tome što se od njih traži). Učenik treba napisati ono što zna o obama napisanim pojmovima: sve razloge ili argumente kojih se može sjetiti u korist pojma i sve razloge ili argumente kojih se može sjetiti protiv pojma.

3. Učenici mogu svoju T-tablicu usporediti s T-tablicom učenika s kojim sjede u klupi. Rezultati do kojih su učenici došli mogu poslužiti razrednoj diskusiji o određenoj temi.



64

TABLICA ZNAMO, NISMO SIGURNI, NAUČILI SMO

Cilj

• provjeriti koliko znamo o nekoj temi prije usvajanja novih sadržaja

Postupak

1. Najprije učenicima dajemo uvodnu uputu za provjeru predznanja: Zapišite u sljedećih neko-liko minuta sve što znate o temi.Dok učenici samostalno pišu o temi, nastavnik treba na ploči nacrtati ovakvu tablicu:

2. Kad učenici završe s radom, nastavnik će ih zamoliti da u svoju bilježnicu nacrtaju tablicu kakva je na ploči. Nakon toga može se provjeriti koliko učenici znaju o temi.

3. Nekoliko učenika razmijenit će svoje zabilješke s drugim učenicima. Nastavnik te zabilješke upisuje u prvi ili drugi stupac tablice:• U prvi stupac zapisuje samo one činjenice za koje svi učenici u razredu tvrde da su točne

(može ih se i nekako razvrstati, npr. obilježja, predstavnici i sl.). Nakon toga u zaglavlje prvoga stupca nastavnik upisuje ZNAMO.

• U drugi stupac zapisuje (u obliku pitanja) one tvrdnje za koje nisu svi sigurni jesu li isti-nite. Nastavnik pritom potpitanjima vodi učenike i pomaže im oblikovati pitanja u vezi s tvrdnjama za koje nisu sigurni. Kad je stupac popunjen, nastavnik u zaglavlje stupca treba upisati NISMO SIGURNI.

4. Kad su učenici, služeći se nekim izvorom znanja, saznali više o temi (npr. slušanjem preda-vanja ili čitanjem teksta), nastavnik provjerava jesu li dobili odgovore na pitanja zapisana u drugome stupcu. Ako jesu, odgovore treba zapisati u treći stupac. U zaglavlje toga stupca nastavnik će upisati NAUČILI SMO.

5. Na kraju učenici dobivaju završnu uputu: Koje ste još bitne činjenice doznali, a mi ih nismo spomenuli ni u jednome stupcu? Zapišite takve spoznaje u treći stupac.

ZNAMO NISMO SIGURNI NAUČILI SMO

PRISTUP TEMI

Što mislimo da znamo o temi?

U što nismo sigurni?

Koja se pitanja nameću vezana za to gradivo?

CILJ provjera predznanja sagledati temu iz različitih perspektiva

aktivno usvajati nove sadržaje istovremeno ih ugrađujući u svoje predznanje



65

TUNEL MISLI

Metoda tunel misli dramski je postupak primjeren obradi književnih djela (ne samo dramskih) koji potiče razvijanje učenikove kreativnosti i slobodno izražavanje dojmova.

Postupak

Metoda tunel misli prikladna je za analizu književnoga lika. Nastavnik treba učenicima dati jasne upute o tome razmišljaju li o zadanome liku u kontekstu cijeloga djela (ako se radi o domaćoj lek-tiri) ili u kontekstu odabranoga ulomka koji predstavlja neku ključnu situaciju u djelu.

• Učenici formiraju »tunel« tako da stanu u dva usporedna reda, okrenuti licima jedni prema drugima. Jedan učenik predstavlja odabrani lik iz književnoga djela.

• Učenik-lik prolazi tunelom. Svaki učenik u tunelu predstavlja jednu misao zadanoga književ-nog lika. Prolazeći tunelom, učenik-lik zastaje pored svakoga učenika, a taj učenik treba reći ono što pretpostavlja da književni lik misli u zadanoj situaciji.

• Tako svatko izriče nekoliko rečenica o unutarnjim proživljavanjima književnoga lika u trenut-ku kad učenik koji ga glumi stane pokraj njega.

NAPOMENA: Tunel se može formirati između redova bez razmicanja klupa ako se radi o većemu prostoru. Ako je to nemoguće, onda se igra može odigrati bez formiranja tunela: učenik koji pred-stavlja lik iz djela prolazi razredom i zastajkuje pored pojedinih učenika koji u tome trenutku izriču pretpostavljenu misao zadanoga lika.

UDALJENE ASOCIJACIJE (PARALELNI SVJETOVI)

Postupak

1. Najprije treba definirati problem, odnosno ono čime se bavimo. Primjerice, to može biti tvrdnja: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti.

2. Učenik treba nakon toga potpuno nasumično izabrati jednu riječ (imenicu). To može uči-niti na različite načine:• Možemo prirediti mnoštvo papirića, kartona, žetona i sl. na kojima je ispisana po jedna

imenica. Učenik će zatvorenih očiju odabrati jednu riječ.

• Učenik može nasumično otvoriti rječnik i odabrati riječ.

• Učenicima možemo dati bilo koji tiskani tekst na kojemu mogu nasumično odabrati riječ.

• Učenici se za odabir riječi mogu poslužiti nekim tekstom na internetskome portalu.

• Možemo sastaviti popis od, primjerice, pedeset riječi, a učenici će nasumičnim odabirom brojke odabrati riječ.

Važno ja da to bude upravo prva, nasumično izabrana riječ.

3. Potom u sljedećih 60 sekundi učenici trebaju napisati što više asocijacija i što više atributa uz odabranu riječ. Asocijacije i atribute treba pisati okomito, jedne ispod drugih. (Može se napraviti i mentalnu mapu svoje nasumične riječi.)



66

4. Kad smo ih ispisali, navedeni atributi i asocijacije uspoređuju se s početnom temom – time provjeravamo kako se te riječi uklapaju u našu početnu tezu. One asocijacije i tvrdnje koje se ne uklapaju odbacujemo, a izdvajamo nekoliko asocijacija i atributa koje možemo povezati s temom. Kombinacijom tih asocijacija i atributa dobit ćemo novu ideju, odnosno otvorit će nam se put za kreativan pristup temi.

PRIMJER

1. Tvrdnja: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti.2. Nasumično odabrana riječ: OGRADA.3. Asocijacije i atributi uz riječ ograda:

zatvorzabranarešetka

prazan prostorzapreka

drvena ogradašuma

kamena ogradauspravno

vodoravnoprostor

bez slobode

4. Navedeni atributi i asocijacije uspoređuju se s početnom temom: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti. Sada treba izdvojiti nekoliko asocijacija i atributa koje možemo poveza-ti s temom: primjerice zapreka, šuma, bez slobode. Kombinacijom tih riječi možemo dobiti ideju za promjenu postojećega stanja: uočiti koje su to zapreke koje stoje između poezije i suvremenoga čitatelja, opisati stvarnost kao šumu u kojoj se čitatelj nalazi s obzirom na medije, popularnu kulturu i sl., a u tome svijetu čitatelja možemo zamisliti kao čovjeka bez slobode, odnosno kao nekoga komu mediji kreiraju sustav vrijednosti. To je dobro polazište za drukčiji pristup poeziji. Sad još samo treba predložiti što učiniti da se stanje promijeni.

VENNOV DIJAGRAM

Ciljevi

• usporediti pojmove koji imaju neke zajedničke i neke različite osobine

• suprotstaviti ideje ili pokazati kako se one preklapaju• razviti kod učenika sposobnost usustavljivanja i za-

ključivanja



67

Postupak

1. Zamole se učenici da nacrtaju dva velika kruga koji se preklapaju. Za potrebe određene nastavne jedinice može se nacrtati više krugova koji se preklapaju, s prostorom u sredini.

2. Iznad svakoga kruga upiše se pojam o kojemu učenici trebaju razmisliti.3. Unutar kruga upisuju se osobine, obilježja ili predstavnici koji su karakteristični za taj pojam.4. U dio koji se preklapa upišu se zajedničke osobine pojmova koji se uspoređuju.5. Nakon popunjavanja krugova traženim podatcima učenici ih trebaju objasniti, a to može

poslužiti kao temelj raspravi ili diskusiji o određenome pojmu.6. Učenici bi na temelju ispisanoga Vennova dijagrama trebali zaključiti zašto traženi pojmovi

imaju više sličnosti, odnosno razlika.

Cilj je ove metode uspoređivanje pojmova koji imaju neke zajedničke i neke različite osobine.

VRIJEDNOSNA OS

Ciljevi

• razviti kritičko mišljenje i samostalno zaključivanje• razviti kod učenika sposobnost slušanja i uvažavanje drugoga/različitoga mišljenja• poticati sposobnost razmišljanja o nekoj temi i otvoreno iznositi stavove

Postupak

1. Učenicima prvo treba ponuditi tvrdnju/tezu o kojoj mogu imati različito mišljenje. Odgovor na nju mora se moći stupnjevati (npr. učenik može reći da se slaže s tvrdnjom/tezom, ali da nije potpuno isključiv u svojemu stavu).

2. Svaki učenik individualno treba razmisliti o tvrdnji/tezi i zapisati svoja razmišljanja.3. Nakon toga nastavnik može prozvati da pročitaju zapisano one učenike koji su se složili s

tvrdnjom i nekoliko učenika koji su bili protiv tvrdnje.4. Učenici izlaze iz klupa i na temelju svojih razmišljanja formiraju u razredu tzv. vrijednosnu

os – poredaju se u skladu sa svojim stajalištem: na jednome kraju osi stajat će učenici koji su potpuno protiv tvrdnje, a na drugome oni koji se slažu s iznesenom tvrdnjom. (Nastavnik treba odrediti na kojemu će kraju osi stajati učenici koji se slažu s tvrdnjom/tezom, a na kojemu oni koji se ne slažu.)

5. Nakon što su učenici stali u red, os treba »presaviti na sredini« tako da onaj učenik koji je potpuno protiv tvrdnje/teze stane nasuprot onomu učeniku koji je potpuno za tvrdnju/tezu. Na taj će način učenici s potpuno različitim stavovima međusobno raspravljati. Svoje mi-šljenje najprije iznosi učenik koji se slaže s tvrdnjom, a zatim učenik koji se s njom ne slaže.

6. Učenici čije razmišljanje nije potpuno isključivo nastavljaju razgovor o svojim stavovima s učeni cima koji stoje nasuprot njima, a čiji stavovi također nisu potpuno isključivi.

7. Kad učenici argumentirano iznesu svoje stavove i iscrpe svoje izlaganje, nastavnik ih može pitati želi li sad, nakon saslušanih argumenata i jedne i druge strane, tko od njih promijeniti svoje mišljenje, odnosno želi li prijeći iz svoga reda u suprotni. Učenici koji se izjasne potvrd-no trebaju obrazložiti promjenu mišljenja i reći što ih je navelo da ga promijene.



68

VRUĆI STOLAC

Ciljevi

• razvijati sposobnost uživljavanja u različite uloge• poticati samostalno zaključivanje na temelju pročitanoga djela

Postupak

Učenik sjedne u stolac i time simbolično sebe stavlja u poziciju jednoga lika iz djela. Koji je to lik – određuje nastavnik.

Nakon toga ostali učenici (i nastavnik) postavljaju mu pitanja, a on odgovara iz uloge lika. Pritom učenik samostalno kreira lik služeći se svojim poznavanjem pročitanoga teksta.

Na taj se način detaljno analiziraju postupci lika, odnosi s drugim likovima, unutrašnja proživljavanja i sl., odnosno dublje se ulazi u psihologiju lika i probleme kojima se djelo bavi.

I. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRIJEDLOG)

II. TEME U GODIŠNJEM IZVEDBENOM KURIKULU

III. RAZRADA TEMA

1. Stvarnost puna tekstova 2. Kolijevka književnosti 3. U zagrljaju rima 4. Priča o junaku 5. Mjesta odrastanja i prostori mašte 6. Smijmo se s drugima, a ne drugima 7. Književni vremeplov

PRVI RAZRED


I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA IZVEDBENOG KURIKULA

uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 za prvi razred strukovnih škola

sa satnicom tri sata tjedno (105 sati godišnje)

Sastavnice su godišnjega izvedbenog kurikula:

1. kronološki popis tema2. obvezni tekstovi raspoređeni po pripadajućim temama3. odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula4. okvirni broj sati za pojedinu temu.



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

1.

STVA

RNO

ST

PUN

A TE

KSTO

VA

•ži

voto

pis

(bio

graf

ija)

•au

tobi

ogra

fija

•in

terv

ju•

med

ijski

teks

tovi

•te

kst s

pov

ezni

cam

a•

razg

ovor

o te

mi

•Pa

vao

Pavl

ičić

, Lek

tira

•D

isto

pija

: Ray

Bra

dbur

y,

Fahr

enhe

it 45

1 (u

lom

ci)

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni

živo

t pri

mat

elja

.

14 –

16



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

2.

KOLI

JEVK

A KN

JIŽEV

NO

STI

•us

men

i knj

ižev

ni o

blic

i•

izvj

ešće

•op

is•

puto

pis

•m

edijs

ki te

ksto

vi

•M

itovi

(izb

or)

•H

ans

Chri

stia

n A

nder

sen,

Ca

revo

nov

o ru

ho•

Um

jetn

ička

baj

ka:

Ivan

a B

rlić

-Maž

uran

ić,

Kako

je P

otje

h tr

ažio

istin

u•

Bas

ne (i

zbor

)

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.7. U

čeni

k op

isuj

e ra

zlik

u iz

međ

u hr

vats

koga

jezi

ka k

ao s

usta

va g

ovor

a i h

rvat

skog

a st

anda

rdno

g je

zika

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

C.1.

2. U

čeni

k op

isuj

e te

ksto

ve p

opul

arne

i vi

soke

kul

ture

i nj

ihov

utje

caj

na v

last

iti k

ultu

rni i

dent

itet.

12 –

14



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

3.

U Z

AGRL

JAJU

RI

MA

•lir

ska

poez

ija

•m

edijs

ki te

ksto

vi•

rekl

ama

•op

isni

teks

tovi

•pr

ipov

jedn

i tek

stov

i•

više

med

ijski

teks

tovi

•Li

rska

poe

zija

(izb

or)

•D

obri

ša C

esar

ić,

izbo

r iz

poe

zije

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.6. U

čeni

k op

isuj

e zn

ačen

jske

odn

ose

međ

u ri

ječi

ma

pom

oću

rječ

nika

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

14 –

16



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

4.

PRIČ

A O

JU

NAK

U

•pr

ipov

jedn

i tek

stov

i•

krat

ka p

riča

•pr

ipov

ijest

/pri

povi

jetk

a•

med

ijski

teks

tovi

•Pa

vao

Pavl

ičić

, Dob

ri du

h Za

greb

a•

Augu

st Š

enoa

, Pri

jan

Lovr

o

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.5. U

čeni

k ob

jašn

java

mor

fosi

ntak

tička

obi

lježj

a ri

ječi

u r

ečen

ici i

pr

imje

njuj

e zn

anja

pri

obl

ikov

anju

teks

ta.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

14 –

16



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

5.

MJE

STA

OD

RA

STAN

JA

I PRO

STO

RI

MA

ŠTE

•pr

ipov

jedn

i tek

stov

i•

trad

icio

naln

i rom

an•

mod

erni

rom

an•

med

ijski

teks

tovi

•Je

rom

e D

avid

Sal

inge

r, Lo

vac

u ži

tu•

Ant

e Ko

vači

ć, U

regi

stra

turi

(ulo

mci

)•

Lada

Vuk

ić, S

peci

jaln

a po

treb

a (u

lom

ak)

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.5. U

čeni

k ob

jašn

java

mor

fosi

ntak

tička

obi

lježj

a ri

ječi

u r

ečen

ici i

pr

imje

njuj

e zn

anja

pri

obl

ikov

anju

teks

ta.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

14 –

16



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

6.

SMIJM

O S

E S

DRU

GIM

A, A

NE

DRU

GIM

A

•dr

amsk

i tek

st•

kom

edija

•m

edijs

ki te

ksto

vi•

kaza

lišna

pre

dsta

va•

vije

st•

repo

rtaž

a

•M

iro

Gav

ran,

Tra

ži s

e no

vi

supr

ug•

Mar

in D

ržić

, Nov

ela

od

Stan

ca

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.5. U

čeni

k ob

jašn

java

mor

fosi

ntak

tička

obi

lježj

a ri

ječi

u r

ečen

ici i

pr

imje

njuj

e zn

anja

pri

obl

ikov

anju

teks

ta.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.3. U

čeni

k pr

epoz

naje

i op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst u

knj

ižev

nopo

vije

snom

, dr

uštv

enom

i ku

lturn

om k

onte

kstu

.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

18 –

20



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

7.

KNJIŽ

EVN

I VR

EMEP

LOV

•kn

jižev

nopo

vije

sni t

ekst

•Ba

šćan

ska

ploč

a•

Šibe

nska

mol

itva

•M

arin

Drž

ić, D

undo

Mar

oje

(ulo

mak

)

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru.

B.1

.3. U

čeni

k pr

epoz

naje

i op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst u

knj

ižev

nopo

vije

snom

, dr

uštv

enom

i ku

lturn

om k

onte

kstu

.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k tu

mač

i utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

C.1.

2. U

čeni

k tu

mač

i tek

stov

e po

pula

rne

i vis

oke

kultu

re i

njih

ov u

tjeca

j na

vla

stiti

kul

turn

i ide

ntite

t.

10 –

12

PRO

JEK

TI

•Pr

vi p

roje

kt (k

raći

) – S

uper

hero

ji: u

čeni

ci p

roje

ktni

zad

atak

dob

ivaj

u na

kra

ju d

ruge

tem

e (K

olije

vka

knjiž

evno

sti),

a p

reds

tavl

jaju

ga

i vre

dnuj

u u

treć

oj te

mi (

U z

agrlj

aju

rima)

. Za

proj

ekt s

u pr

edvi

đena

2 s

ata.

•D

rugi

pro

jekt

(dul

ji) –

Knj

ižev

ni v

rem

eplo

v: o

d an

tike

do

rene

sans

e. Z

a pr

ojek

t je

pred

viđe

no 7

sat

i; sa

ti su

ukl

oplje

ni u

šes

tu, s

edm

u i o

smu

tem

u.

9(s

ati s

u uk

lopl

jeni

u

tem

e)

NAP

OM

ENA

•Le

ktir

a ko

ju u

čeni

k sa

mos

taln

o bi

ra r

ealiz

ira

se o

d lis

topa

da d

o lip

nja

– za

to je

unu

tar

neki

h te

ma

plan

iran

pos

eban

sat

(1) u

koj

em ć

e uč

enic

i pre

dsta

vlja

ti pr

očita

na d

jela

, a v

redn

ovat

će

ih o

stal

i uče

nici

i n

asta

vnik

.

3(s

ati s

u uk

lopl

jeni

u

tem

e)


II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA

uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 za prvi razred strukovnih škola sa satnicom

tri sata tjedno (105 sati godišnje)



Prijedlog izvedbenoga programa: uvodne napomeneI. U tablici je navedena raspodjela sati u prijedlogu izvedbenoga programa: posebno su izdvojeni

sati usvajanja novoga gradiva i formativnoga te djelomično sumativnoga vrednovanja, a poseb-no ostali sati.

broj sati ukupno

uvodni sat 1 1

ishodi propisani kurikulom; sadržaji: obrada, ponavljanje, vrednovanje (formativno), vrednovanje (sumativno – osim pisanih provjera) 79

Obvezno vrednovanje (propisano kurikulom): pisanje životopisa, vezanoga teksta opisnoga ili pripovjednoga diskursa

3 (pisanje)

2 (analiza i ispravak)5

Prijedlog vrednovanja ostalih ishoda (sumativno): pisane provjere – integrirani sadržaji (književnost, jezik, mediji i kultura)

3 pisane provjere (pisanje)

3 sata analize6

projekti

Superheroji – manji projekt

Književni vremeplov – veći projekt

2 (manji projekt)

7 (veći projekt)9

Lektira prema samostalnom odabiru učenika 3 3

Ponavljanje gradiva na kraju godine i zaključivanje ocjena

1 (ponavljanje)

1 (zaključivanje) 2

ukupno 105

II. Budući da se nastava i dalje realizira u dva polugodišta, u izvedbenom su programu planirani sati za prvo polugodište (od 1. do 15. tjedna nastave) i drugo polugodište (od 16. do 35. tjedna nastave).

PRVO POLUGODIŠTE

uvodni sat: 11. tema: 15

(13 + 2)

2. tema: 13

(12 + 1)

3. tema: 16

(12 + 2 + 2)45 sati

DRUGO POLUGODIŠTE

4. tema: 16

(13 + 3)

5. tema: 15

(12 + 2 + 1)

6. tema: 20

(16 + 2 + 2)60 sati

7. tema: 7

(6 + 1)

ponavljanje gradiva

i zaključivanje ocjena: 2



III. Iz prijedloga je programa vidljivo da je iznimno mnogo propisanih sadržaja s obzirom na broj sati nastavnoga predmeta.

Kada se od ukupnoga broja sati (105) odbiju sati za pisanje i analizu školskih zadaća (3+ 2) i pisa-nih provjera integriranih sadržaja (3 + 3), ostanu 94 sata, a kada od njih odbijemo 1 uvodni i 2 završna sata u nastavnoj godini, ostane 91 sat.

Posebno su izdvojeni i sati za predstavljanje samostalno odabrane lektire: predviđena su 3 sata, što znači da se, s obzirom na veličinu razreda, na svakom od tih sati predstavlja određen broj samostalno odabranih lektira, nakon čega se provodi vrednovanje.

Osim toga, za projektnu je nastavu predviđeno 9 sati, ali je veći projekt kombinacija samostalne obrade gradiva i stvaralačkih zadataka pa ga možemo ubrojiti u obvezne sadržaje.*

- - - - - - - - - - - - - - -

* Ako nastavnik odluči sadržaje iz projekta Književni vremeplov, tj. iz posljednje udžbeničke teme, obraditi na satima usvajanja novog gradiva, a ne projektnom nastavom, predlažemo da onda književnopovijesne sadržaje o početcima književnosti, Bibliji i klasičnoj književnosti veže uz temu Kolijevka književnosti, a srednjovjekovnu i renesansnu književnost uz temu Smijmo se s drugima, a ne drugima. Tada bi se u drugom polugodištu mogao realizirati neki manji projekt, primjerice Hrvatski petrarkizam (3 školska sata).

Kada se sve što smo prethodno naveli uzme u obzir, logično se nameće činjenica da se »prostor slobode« otvara jedino u odabiru sadržaja unutar teme kojima ćemo ostvariti navedene ishode. Stoga je, budući da se u razradi teme za jedan ishod nudi više sadržaja obrađenih u nastavnim je-dinicama, broj sati unutar teme iskazan okvirno. Pritom je za svaku nastavnu jednicu predviđen broj sati, ali nastavnik može maknuti ili dodati neke aktivnosti i tako mijenjati broj sati za njezinu realizaciju. Osim toga, nastavnik se može na temelju predloženih nastavnih jedinica samostalno odlučiti za neke od njih, a neke staviti u izborne ili fakultativne sadržaje.

Stoga je ovaj prijedlog izvedbenoga programa samo jedna od nekoliko mogućnosti za realizaciju predloženih tema u nastavnoj godini.



Teme u prijedlogu izvedbenoga programa

(prema prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula)

TEMA okvirni broj sati realizacija

1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA 14 – 16 rujan/listopad

2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI 12 – 14 listopad/studeni

3. U ZAGRLJAJU RIMA 14 – 16 studeni/prosinac

4. PRIČA O JUNAKU 14 – 16 siječanj/veljača

5. MJESTA ODRASTANJA I PROSTORI MAŠTE 14 – 16 veljača/ožujak

6. SMIJMO SE S DRUGIMA, A NE DRUGIMA 18 – 20 travanj/svibanj

7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV 7 – 10 svibanj/lipanj

105 sati



Prijedlog izvedbenoga programa uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1

za prvi razred strukovnih škola sa satnicom tri sata tjedno (105 sati godišnje)

PRVO POLUGODIŠTE

Uvodni sat 1 sat

1. tema: Stvarnost puna tekstova 15 sati (13 + 2)

2. tema: Kolijevka književnosti 13 sati (12 + 1)

3. tema: U zagrljaju rima 16 sati (12 + 2 + 2)



R. br. teme / jedinice Tema / jedinica Broj sati Mjesec,

tjedan

1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA 13 + 2

rujan – listopad (1. – 5. tjedan)

1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu) 1

2. Sporazumijevanje (komunikacija) 1

3. Vrste tekstova 1

4. Intervju 1

5. Pripovjedni tekstovi: Životopis (biografija) 2

6. Umjetnost. Književnost kao umjetnost riječi 1

7. Autor – djelo – čitatelj: Pavao Pavličić, Lektira 1

8. Književnost u suvremenoj kulturi 2

9.Lektira: Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (ulomci; distopija)

2

10. Znanost o književnosti 1

11. Prva školska zadaća: Životopis 1

12. Analiza i ispravak školske zadaće 1




tjedan

2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI 12 + 1

listopad – studeni (6. – 10. tj.)

1. Kolijevka književnosti (uvod u temu) 1

2.Berislav Majhut, Priča ILI Četiri priče o potopu

1

3.Od indoeuropske jezične zajednice do hrvatskoga jezika

1

4. Idiomi. Hrvatski standardni jezik 1

5. Standardnojezična norma 1

6. Opisivanje. Opis prostora 1

7. Putopis 1

8. Pričaonica: Mit 2

PROJEKT »SUPERHEROJI« (najava projekta)

9. Bajka i basna 1

10.Lektira: Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu

2

11. Lektira prema samostalnom odabiru učenika 1




tjedan

3. U ZAGRLJAJU RIMA 12 + 2 + 2

studeni – prosinac (11. – 15. tj.)

1. U zagrljaju rima (uvod u temu) 2

2. Jezični znak i značenje riječi 1

3. Struktura lirske pjesme (temeljni pojmovi) 2

4. Stilska izražajna sredstva / Stilske figure 2

5. Interpretacija lirske pjesme 1

6.

Od teme i motiva do lirske pjesme (književna radionica) ILI Stilske figure u reklamnim sloganima

1

7. Lektira: Dobriša Cesarić (izbor iz poezije) 2

8.Ponavljanje i usustavljivanje (Hrvatski jezik. Lirika)

1

9.Prva pisana provjera (Hrvatski jezik. Lirika)

1

10. Analiza prve pisane provjere 1

11.PROJEKT »SUPERHEROJI« (izlaganje rezultata rada i vrednovanje projektnih zadataka)

2



Prijedlog izvedbenoga programa uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1

za prvi razred strukovnih škola sa satnicom tri sata tjedno (105 sati godišnje)

DRUGO POLUGODIŠTE

4. tema: Priča o junaku 16 sati (13 + 3)

5. tema: Mjesta odrastanja i prostori mašte 15 sati (12 + 2 + 1)

6. tema: Smijmo se s drugima, a ne drugima 20 sati (16 + 2 + 2)

7. tema: Književni vremeplov 7 sati (6 + 1)

Ponavljanje gradiva i zaključivanje ocjena 2 sata




tjedan

4. PRIČA O JUNAKU 13 + 3

siječanj – veljača (16. – 21. tj.)

1. Priča o junaku (uvod u temu) 1

2. Riječi u međusobnome odnosu 2

3. Riječi u rječniku 1

4.

Pripovjedni tekst: Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka ILI Od siluete do priče (Književna radionica)

2

5. Lektira: Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba 2

6.Struktura pripovjednoga teksta (fabula, kompozicija, lik, pripovjedač)

2

7. Lektira: August Šenoa, Prijan Lovro 3

8.Druga školska zadaća (vezani tekst opisnoga ili pripovjednoga diskursa)

2





tjedan

5. MJESTA ODRASTANJA I PROSTORI MAŠTE 12 + 2 + 1

veljača – ožujak (21. – 26. tj.)

1.Mjesta odrastanja i prostori mašte (uvod u temu)

1

2. Uvod u roman 1

3. Lektira: Jerome David Salinger, Lovac u žitu 2

4. Ante Kovačić, U registraturi 1

5. Lada Vukić, Specijalna potreba (ulomak) 1

6. Različiti putevi odrastanja 1

7.Mjesta odrastanja i prostori mašte u suvremenoj kulturi

1

8. Riječ u gramatici 1

9. Promjenjive vrste riječi 2

10. Nepromjenjive vrste riječi 1

11.Druga pisana provjera (O riječima. Vrste riječi. Pripovjedni tekst. Roman)

1

12. Analiza pisane provjere 1

13.Lektira prema samostalnom odabiru učenika

1




tjedan

6.TEMA: SMIJMO SE S DRUGIMA, A NE DRUGIMA

16 + 2 + 2

travanj – svibanj (27. – 32. tj.)

1.Smijmo se s drugima, a ne drugima (uvod u temu)

1

2. Uvod u sintaksu. Sintagma 1

3. Rečenični članovi 4

4. Uvod u dramu 1

5. Dramski tekst i kazališna predstava 1

6.

Književna radionica: Dramatizacija proznoga teksta (književna radionica) ILI Komedija

1

7.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (opis projekta i podjela zadataka)

1

8. Lektira: Miro Gavran, Traži se novi suprug 2

9. Renesansa 1

10. Lektira: Marin Držić, Novela od Stanca 3

11.Renesansna komedija ILI Smijeh i komedija u suvremenoj kulturi

1

12.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (prvo praćenje: plan i koncept)

1

13.Treća pisana provjera (Sintagma. Rečenični članovi. Drama)

1





tjedan

7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV 6 + 1

svibanj – lipanj (32. – 35. tj.)

1. Funkcionalni stilovi 1

2.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (izlaganje – poučavanje)

2

3.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (izlaganje – stvaralaštvo)

2

4.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (vrednovanje)

1

5.Lektira prema samostalnom odabiru učenika

1

6. Ponavljanje gradiva 1

7. Zaključivanje ocjena 1


III. RAZRADA TEMA


III. RAZRADA TEMA

UVOD

PristupU ovom su priručniku predloženi modeli obrade nastavnih jedinica navedenih u prijedlogu izved-benoga programa. Budući da je jedno od temeljnih načela predmetnoga kurikula izbornost, od-lučili smo ponuditi modele obrade nastavnih jedinica za usvajanje novih sadržaja, a nastavnici će sami odlučiti koje će sadržaje primijeniti u svojoj nastavi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema. S obzirom na takav pristup, u priručniku nisu ponuđeni modeli ponavljanja gradiva i provjere znanja.

Koncepcija razrade temeSvaka je tema okvirno prikazana u prijedlogu godišnjega kurikula. Polazeći od toga okvira, tema se detaljno razrađuje i na neki način predstavlja temeljnu jedinicu u planiranju nastavnoga procesa: u njoj se navode ishodi predmetnoga kurikula i ishodi međupredmetnih tema, odabiru se sadržaji i nastavni materijali namijenjeni ostvarivanju tih ishoda te se planira razrada teme na nastavne jedinice i okvirni broj sati za njihovu realizaciju u određenm mjesecu i tjednu.

Razrada teme u ovom se priručniku uvodi stranicom na kojoj su navedeni svi prethodni elemen-ti, samo nešto drukčijim redoslijedom: najprije su navedeni NAZIV TEME i OKVIRNI BROJ SATI te MJESEC/MJESECI i TJEDAN/TJEDNI u kojima se tema realizira. Nakon toga sadržaj je teme podije-ljen na NASTAVNE JEDINICE s pripadajućim brojem sati za njihovu realizaciju.

NAPOMENA: U razradi teme pojavljuju se neke nastavne jedinice koje su u izvedbenom progra-mu stavljene u dodatne sadržaje, odnosno u izborni dio. Primjerice, nastavna jedinica Berislav Majhut, Priča i nastavna jedinica Četiri priče o potopu obrađene su u razradi teme, ali u prijedlogu izvedbenoga programa nastavnik odabire jednu od njih jer se njima ostvaruje isti ishod.

ISHODI

SADRŽAJI

NASTAVNE JEDINICE

REALIZACIJA: okvirni broj sati, mjesec, tjedan

Infografika (Izvor: pixabay.com)


III. RAZRADA TEMA

Koncepcija modela obrade nastavne jediniceSvaka nastavna jedinica uvodi se zaglavljem u kojem su navedeni naziv teme, naziv nastavne jedi-nice i predviđeno vrijeme: jedan, dva ili više nastavnih sati.

NASTAVNA TEMA 1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA

NASTAVNA JEDINICA 1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu)

Predviđeno trajanje 1 sat

IshodiNa početku su nastavne jedinice odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikula koji se namjera-vaju ostvariti u toj nastavnoj jedinici, njihova razrada i razrada ishoda na razini aktivnosti, a potom se navode ishodi međupredmetnih tema.

Na početku je svakoga ishoda kratica za međupredmetnu temu na koju se ishod odnosi: uku (Učiti kako učiti), osr. (Osobni i socijalni razvoj), goo (Građanski odgoj i obrazovanje), ikt (Uporaba infor-macijske i komunikacijske tehnologije), odr (Održivi razvoj), pod (Poduzetništvo), zdr (Zdravlje).

Struktura nastavne jediniceNastavna jedinica realizirana je kao slijed aktivnosti u čijem je središtu učenik koji aktivno uči služeći se različitim metodama i strategijama.

Uz pojedine nastavne jedinice nalaze se pripadajući nastavni listići namijenjeni individualnom radu ili radu u skupinama. Njima se učenici služe tijekom nastave, a neki se od njih mogu kori-stiti i za samostalan rad, odnosno za domaću zadaću.

Didaktička je artikulacija sata podijeljena na uvodni, središnji i završni dio, koji su grafički odvojeni i odgovaraju trima fazama pristupa učenju i poučavanju usmjerenu na učenika.

• U uvodnom se dijelu sata učenici prisjećaju poznatih ili motiviraju za usvajanje novih sadržaja (evokacija).

• U središnjem se djelu nizom aktivnosti usvajaju novi sadržaji (razumijevanje značenja).

• U završnom se dijelu novi sadržaji uklapaju u postojeće znanje, odnosno »provlače« kroz vlastito iskustvo (refleksija).

Aktivnosti su istaknute kao podnaslovi i označene kronološkim slijedom brojkama unutar nastavne jedinice, a upute učenicima radi preglednosti popraćene su grafičkim simbolom .


1. TEMA: STVARNOST PUNA TEKSTOVA

Nastavne jedinice

1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu) 1

2. Sporazumijevanje (komunikacija) 1

3. Vrste tekstova 1

4. Intervju 1

5. Pripovjedni tekstovi: Životopis (biografija) 2

6. Umjetnost. Književnost kao umjetnost riječi 1

7. Autor – djelo – čitatelj: Pavao Pavličić, Lektira 1

8. Književnost u suvremenoj kulturi 2

9. Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (ulomci; distopija) 2

10. Znanost o književnosti 1

11. Prva školska zadaća: Životopis 1




NASTAVNA JEDINICA 1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.1. Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

RAZRADA ISHODA• odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava

njihovu važnost i točnost• razgovara prema obrascima razgovora u skupini

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni listić• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika• piše bilješke• procjenjuje zadane pojmove• piše (zamišljeni) intervju

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.osr. A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICE

UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (10 min)

UPUTAIndividualno popunite nastavni listić.

• U vodoravne pravokutnike upišite naslove triju književnih djela koji su snažno utjecali na vas kao čitatelja.

• U okomitim pravokutnicima objasnite izbor navedenoga djela.• U krugove napišite objašnjenje zašto je baš to književno djelo ostavilo trag u vama.

Učenici rješavaju nastavni listić desetak minuta, potom čitaju odgovore i međusobno komentiraju.

Nastavnik postavljanjem pitanja uvodi pojam jezičnih vještina.

• Čitali ste uputu na nastavnome listiću, popunjavali ga, obrazlagali napisano i slušali što su drugi zapisali. Kojima ste se jezičnim vještinama koristili u prethodnome zadatku?

• Koju od jezičnih vještina smatrate najvažnijom: govorenje, slušanje, čitanje ili pisanje?Na temelju učeničkih odgovora uvodi se pojam »stvarnost puna tekstova«, odnosno naslov teme.



SREDIŠNJI DIO

2. Istraživačko učenje (10 min)

UPUTATema Stvarnost puna tekstova obrađena je u Književnome vremeplovu (str. 7. – 48.), Fon-Fonu 1 (str. 7. – 26.) i u digitalnim sadržajima Stvarnost puna tekstova i Sporazumijevanje (Komunikacija).

• Istražite koji vas sadržaji u udžbenicima očekuju u toj temi i napravite o tome kratke bilješke.

3. Kratki vodič po digitalnim sadržajima (15 min)

UPUTA• Digitalnim sadržajima tema se proširuje ili joj se pristupa nekim drugim medijem koji nema

ograničenja tiskanoga teksta. Osim toga, u modulu se nalaze i zadatci za učenje i provjeru ostvarenosti ishoda.

Nastavnik će učenike ukratko provesti po digitalnim sadržajima. Budući da je u njima naglasak na pojmovima kultura i umjetnost, digitalni su sadržaji poticaj za razgovor o mjestu književnosti u suvremenoj kulturi. Nastavnik postavlja pitanja kao poticaj za razgovor:

• Zašto čovjek čita knjige? Zašto ih piše? Zašto se kaže da je knjiga važna?• Je li današnjemu čovjeku potrebna knjiga u bilo kojemu obliku?• Kako objašnjavate činjenicu da je knjiga opstala do naših dana unatoč dolasku novih medija?• Možete li zamisliti jedan dan bez knjige? A bez mobitela, Vibera, WhatsAppa, Instagrama,

Facebooka, Twittera…?Učenici odgovaraju na pitanja i obrazlažu svoje mišljenje.

ZAVRŠNI DIO

4. Zamišljeni intervju (10 min)

UPUTA • Na početku ste sata na nastavnome listiću napisali nazive triju djela. Zamislite da se ispred

vas nalazi autor jednoga od njih. Intervjuirajte ga i iz razgovora s njim saznajte što više po-dataka o djelu koje je napisao.

Učenici pišu zamišljeni intervju pet minuta, potom ga nekoliko učenika čita naglas, a ostali komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Stvarnost puna tekstova1. Upišite u vodoravne pravokutnike naslove triju književnih djela koja su snažno utjecala na vas

kao čitatelje.2. Obrazložite u okomitim pravokutnicima izbor navedenoga djela.3. Napišite u krugovima objašnjenje zašto je baš to književno djelo ostavilo trag na vas i vaš život.



NASTAVNA JEDINICA 2. Sporazumijevanje (komunikacija)



C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.


njihovu važnost i točnost• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu

na svakodnevni život primatelja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• objašnjava ideje (oluja ideja)• primjenjuje strategije čitanja i pisanja• radi na tekstu• razmjenjuje mišljenje• sastavlja verbalnu i neverbalnu poruku• izdvaja ključne riječi iz teksta• grafički prikazuje zadani pojam• razvrstava pojmove (T-tablica)• piše sažetak teksta• sastavlja pitanja

MEĐUPREDMETNE TEMEuku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Oluja ideja (10 min)

UPUTA• Razmislite o značenju pojma komunikacija. Prikazat ćemo ga u obliku oluje ideja – svaki

pojam koji navedete zapisat ćemo na ploču, a vi ćete uz njega usmeno dodati i objašnjenje.Nastavnik pojmove bilježi na ploču, a učenici ih objašnjavaju.



SREDIŠNJI DIO

2. Razmijeni poruke u paru (10 min)Na početku je potrebno odrediti tko je prvi, a tko drugi član para.

UPUTA• Prisjetite se kako ste se osjećali prvoga dana u srednjoj školi: neka to bude poruka koju ćete

prenijeti drugomu članu para. Prvi član para poruku prenosi verbalnom, a drugi član ne-verbalnom komunikacijom. Nakon isteka zadanoga vremena jedan drugomu pročitat ćete svoju poruku ili je pokazati.

• Potom ćete zamijeniti uloge. Učenik koji je trebao verbalno prenijeti poruku, treba never-balnom komunikacijom prikazati poruku svojega para, a učenik koji je trebao neverbalno prenijeti poruku, sastavlja poruku svojega para u obliku verbalne komunikacije.

Parovi čitaju ili pokazuju poruku ostalim učenicima u razredu.

3. Razgovor o temi (10 min)Nastavnik učenike potiče na razgovor sljedećim pitanjima:

• Je li teško (uljuđeno) komunicirati? • Što je važno za sporazumijevanje?• Na koje se sve načine sporazumijevamo?• Navedite nekoliko načina sporazumijevanja koji nisu utemeljeni na jeziku.• Može li se komunikacija kontrolirati?• Za što služi komunikacija? Ako nama služi za razumijevanje drugih i kako bi drugi razumjeli

nas, zašto je ponekad teško komunicirati?• Kako biste objasnili pojam komunikacijski bonton?

4. Izrada grafičkoga prikaza (10 min)

UPUTA• Prikažite grafički u svojoj bilježnici komunikacijski proces.

Učenici crtaju grafički prikaz u bilježnicu. Kad završe s radom, jedan učenik crta prikaz komunika-cijskoga procesa na ploču i objašnjava ga. Ostali učenici dopunjavaju grafički prikaz.

UPUTA• Usporedite svoj grafički prikaz s onim iz udžbenika (Fon-Fon 1, str. 9.) i dopunite ga. Zaključite

na temelju teksta u udžbeniku što je komunikacija i koji su ključni pojmovi uz nju vezani. Učenici usmeno odgovaraju i međusobno komentiraju odgovore.

ZAVRŠNI DIO

5. Razvrstavanje pojmova (5 min)Nastavnik podsjeća da nastavu hrvatskoga jezika također shvaćamo kao komunikaciju, odnosno kao prijenos informacija.



UPUTARazvrstajte zadane pojmove u tablicu, odnosno pridružite ih pojedinomu elementu.

• Pojmovi: govorenje, nastavnik, učenik, udžbenik, definicije, primjeri, čitanje, pisanje, jezični priručnici, tisak, mediji, tekstovi, slušanje, jezični pojmovi.

• Elementi: govornik, poruka, sugovornik, komunikacijski kanal.

govornik

poruka

sugovornik

komunikacijski kanal

Učenici iznose rezultate rada i provjeravaju točnost odgovora u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 9.).



NASTAVNA JEDINICA 3. Vrste tekstova


(NAPOMENA: Ova je nastavna jedinica predviđena za samostalan rad učenika: služeći se nastavnikovim uputama i udžbenikom, učenici postupno proširuju poznavanje tekstova i usvajaju terminologiju kojom će se i kasnije služiti.)

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih

funkcionalnih stilova i oblika.

C.1.2. Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

RAZRADA ISHODA• prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta• opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• preoblikuje tekst• samostalno definira pojam• označava tekst INSERT metodom• radi na tekstu• piše mješoviti tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Preoblikovanje teksta: neprekinuti tekst – isprekidani tekst (8 min)

UPUTA

• Svakodnevno se susrećete s različitim tekstovima. Odaberite bilo koji tekst koji ste nedavno pročitali i »nacrtajte ga«, odnosno pokušajte njegov sadržaj izraziti u obliku grafičkoga prikaza, sheme ili grafikona.

Nakon isteka vremena nekoliko će učenika na ploči nacrtati svoj grafički prikaz i obrazložiti ga.



SREDIŠNJI DIO

2. Analiza značenja pojma (5 min)

UPUTA• Pokušajte samostalno odrediti značenje pojma tekst.

Nakon što učenici ponude nekoliko definicija, uputit će ih na udžbenik (Fon-Fon 1, str. 14.), odnosno na definiciju teksta preuzetu s Hrvatskoga jezičnog portala (http://hjp.znanje. hr).

3. INSERT metoda (15 min)

UPUTAPročitajte tekst naslovljen Čemu služe tekstovi? (Fon-Fon 1, str. 14.) i Vrste tekstova (Fon-Fon 1, str. 15.) te proučite podjelu tekstova vidljivu iz grafičkoga prikaza. Budući da vam je većina teksta vje-rojatno otprije poznata, aktivno ćete pratiti svoje razumijevanja teksta/pojmova služeći se INSERT metodom:

• Dijelove teksta koji potvrđuju ono što ste već znali označite kvačicama (√).• Dijelove teksta koji pobijaju ono što ste mislili da znate označite minusom (-).• Tvrdnje o kojima želite postaviti pitanja označite upitnikom (?).

Originalna je verzija INSERT metode sljedeća: ‘√’ ako je informacija poznata otprije, ‘+’ ako je informacija za učenika nova, ‘−’ ako je informacija u suprotnosti s onim što su znali ili mislili da znaju, ‘?’ ako informacija zbunjuje ili učenici žele saznati više o tome.

Učenici će pročitati koje su dijelove zadanih tekstova označili pojedinim znakom i komentirati ih s ostalim učenicima. Nastavnik će objasniti one pojmove ili tvrdnje koje su, eventualno, ostale nejasne.

4. Samostalan rad na tekstu (7 min)• Nastavnik će učenike uputiti na tekst u udžbeniku Podjela tekstova prema obliku. (Fon-Fon 1,

str. 15.) i dati im zadatak:• Pročitajte sljedeća tri teksta pa ih, s obzirom na oblik, razvrstajte u tri skupine prema zajed-

ničkim obilježjima.

ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje mješovitoga teksta (10 min)

UPUTA• Sastavite na temelju onoga što ste naučili u ovoj lekciji jedan mješoviti tekst u kojemu ćete

navesti najvažnije pojmove usvojene tijekom učenja i prikazati grafički podjelu tekstova. Dajte svojemu tekstu i naslov.



NASTAVNA JEDINICA 4. Intervju


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih


RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti• određuje glavne ideje u tekstu

RAZRADA ISHODA NA RAZINI AKTIVNOSTI• sastavlja poveznicu-mamac (clickbait)• prepoznaje djelovanje medija na svakodnevni život primatelja• iznosi stavove • obrazlaže stavove• komentira stavove s ostalim učenicima• čita i procjenjuje• odabire informacije• piše intervju• primjenjuje strategije čitanja i pisanja

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Clickbait* / Predstavljanje osobe (10 min)

UPUTA• Razmislite i zapišite s kojom biste se osobom, kad bi vam se mogla ispuniti želja, voljeli

susresti i razgovarati s njom. Zatim osmislite (individualno ili u paru) clickbait (ili Nećete vje-rovati s kime smo razgovarali) i predstavite tu osobu.

Učenici iznose rezultate rada.

* Nazivom clickbait u engleskome se jeziku označuje poveznica koja mami da se na nju pritisne mišem (klikne) – u pravilu je riječ o senzacionalističkim naslovima ili dijelovima teksta koji vode do mrežnih materijala upitne vrijednosti.(Objašnjenje je preuzeto sa stranice Bolje je hrvatski.)



SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje: intervju (5 min)Služeći se tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 125. – 128.), nastavnik će održati kratko predavanje o intervjuu. Budući da učenici dosta znaju o toj tekstnoj vrsti, naglasak će se staviti samo na nove informacije.

3. Individualni rad / usmjereno čitanje (20 minuta)

UPUTA• Pročitajte u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 126. – 127.) intervju s voditeljicom radionice na

Novigradskom proljeću. Tijekom čitanja zapišite pojedinosti o intervjuiranoj osobi koje su važne vama kao čitatelju i pojedinosti iz voditeljičina života koje su njoj važne. Pritom možete stranicu u bilježnici podijeliti na dva dijela i u svaki bilježiti pojedinosti ključ-ne za tražene podatke.

Učenici čitaju odgovore i međusobno komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

4. Intervju (10 min)

UPUTA• Na početku sata dobili ste zadatak osmisliti clickbait za intervju s jednom osobom. Sad će

vam se želja ostvariti i dobit ćete priliku razgovarati s njom. Sastavite dva do tri pitanja, ali predvidite i očekivane odgovore. Vodite računa o tome da trebate poštivati pravila (i jezična) o pisanju intervjua.

Učenici čitaju sastavljene intervjue.



NASTAVNA JEDINICA 5. Pripovjedni tekstovi: Životopis (biografija)

Predviđeno trajanje 2 sata




njihovu važnost i točnost• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s

određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

Razrada ishoda na razini aktivnosti• pripovijeda uživljujući se u lik• iznosi stavove i mišljenje• (argumentirano) komentira tuđe stavove • dopunjuje izlaganje drugih• radi na tekstu• suradnički radi• oblikuje natuknice• piše intervju• preoblikuje tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Igra uloga (10 min)Učenici dobivaju zadatak koji će raditi u paru.

• Vaš je zadatak prepričati bajku Crvenkapica iz perspektive Crvenkapice koja ide baki ili iz perspektive bake koja je dočekuje.

• Svoju priču ispričat ćete svojemu paru koji će vas poslušati, a onda ćete vi poslušati njegovu/njezinu priču. Dogovorite se tko će biti baka, a tko Crvenkapica.

Parovi pričaju svoju verziju bajke svojemu paru, a potom jedan par priča priču cijelomu razredu.



SREDIŠNJI DIOPRIPOVJEDNI TEKSTOVI

2. Kolo uokolo (15 min)

UPUTAOdgovorit ćete na postavljena pitanja radeći u skupini i koristeći se aktivnošću kolo uokolo.

• Što je važno za pripovijedanje? • Koja su temeljna obilježja pripovijedanja? • Kakvo pripovijedanje može biti?

• Koje su vrste pripovjednih tekstova?

Kolo uokolo (upute)Formirajte skupinu od najmanje četiriju članova. Za rad će vam trebati papir, olovke, bojice ili flo-masteri (u četiri različite boje).

Postupak1. Svaki će član skupine uzeti olovku različite boje od ostalih članova skupine i na dobiveni

papir napisati tražene podatke o pripovijedanju. 2. Nakon pisanja odgovora učenik daje papir učeniku sa svoje lijeve strane, a prima papir od

učenika sa svoje desne strane. Svaki član skupine dopunjuje papir koji je dobio novim po-datcima, odnosno obilježjima pripovijedanja. (Papir ide u dva kruga i važno je da svaki član dopisuje podatke svojom bojom.)

3. Kad papir dođe do učenika od kojega je krenuo nakon drugoga kruga, svaki učenik pročita napisano i prokomentira tekst unutar skupine. Za rad učenici imaju 15 minuta.

Nakon isteka vremena učenici naglas iznose rezultate rada u skupini.

3. Rad na tekstu (5 min)

UPUTA• Provjerite u udžbeniku (Fon-Fon 1, 19. – 20. str.) jeste li izdvojili dobra obilježja i znali vrste

pripovijedanja.Učenici međusobno komentiraju napisano.

ŽIVOTOPIS4. Čitanje i dopunjavanje (10 min)

UPUTA• Napišite koje su odrednice važne za pisanje životopisa.

Učenici čitaju što su zapisali i dopunjuju jedni druge.

Nastavnik učenike upućuje na udžbenik (Fon-Fon 1, str. 21. – 23.), odnosno na tekst o podatcima važnim za pisanje životopisa.



5. Pisanje životopisa/biografije (pisanje: 15 – 20 min; čitanje i komentari: 15 min)

UPUTA• Izaberite jednu osobu kojoj se divite, poštujete je zbog zanimanja koje obavlja, zbog sposob-

nosti ili talenta koje ima ili vam je jednostavno zanimljiva. Može biti riječ o poznatoj osobi, osobi iz javnoga života ili osobi koja je poznata samo vama. Napišite životopis te osobe. Pritom možete birati koju ćete vrstu životopisa napisati – tablični ili narativni.

(Nastavnik može učenicima savjetovati da najprije odaberu koje će podatke uvrstiti u životopis, potom sastave natuknice, a tek onda oblikuju životopis.)

Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita sastavljeni životopis, a ostali učenici prate i bilježe koji su podatci uvršteni u životopis i argumentirano govore koji podatci nedostaju.

6. Odgovori na pitanja (10 min)Nastavnik učenicima postavlja pitanja na koja trebaju individualno odgovoriti u bilježnicu:

• Koliko je za razumijevanje sadržaja nekoga djela važno znati autobiografske podatke poje-dinoga autora?

• Povežite pojmove objektivno i subjektivno pripovijedanje s pojmovima biografija i autobio-grafija.

Učenici iznose rezultate rada i međusobno komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

7. Preoblikovanje teksta (10 min)

UPUTA• Pročitajte odlomke životopisa Antuna Gustava Matoša (Fon-Fon 1, str. 25.). Nakon toga tekst

Matoševe biografije (narativni životopis) preoblikujte u tablični životopis.Učenici čitaju tablični životopis i dopunjuju jedni druge.



NASTAVNA JEDINICA 6. Umjetnost. Književnost kao umjetnost riječi




RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• određuje glavne ideje u tekstu• objašnjava osnovna i prenesena značenja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• suradnički uči• ostvaruje dobru komunikaciju s drugima• izražava svoje mišljenje • komentira stavove o književnome tekstu • čita i analizira književni tekst• analizira grafički prikaz• sluša zvučni zapis • stvara kraći vezani tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (8 – 10 min)Nastavnik kao uvod u temu postavlja učenicima nekoliko pitanja:

• Što je umjetnost? • Prema kojim se kriterijima umjetnost može dijeliti?• Koje vrste umjetnosti poznajete?

Učenički odgovori poslužit će za uvođenje pojma umjetnosti i književnosti kao umjetnosti riječi. Nastavnik učenike može tijekom razgovora uputiti na grafički prikaz umjetnosti u čitanci (Književni vremeplov 1, 19. str.).



SREDIŠNJI DIO

2. Izdvajanje ključnih riječi iz teksta (10 – 15 min)Nastavnik će učenicima najprije podijeliti nastavni listić.

UPUTA• Pročitajte ulomke iz eseja Miroslava Krleže Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića.

Popunite tablicu i odgovorite na pitanje ispod tablice.(Tekst Miroslava Krleže nalazi se i u digitalnome obliku (DOS/IZZI) pa nastavnik može učenike uputiti na njega.)

Učenici rješavaju zadatak, objavljuju rezultate rada i međusobno komentiraju. Posebno obrazlažu odgovor na pitanje ispod tablice na nastavnome listiću.

3. Place mat (10 – 15 min)Nastavnik učenike dijeli u 5 skupina.

UPUTADobit ćete zadatak za rad u skupini i veliki papir s iscrtanim poljima.

• Zadatak za rad: Pročitajte u čitanci (Književni vremeplov 1, 20. str.) tekst No je li to umjetnost? i dobro promotrite dva umjetnička djela koja prate tekst, Kotač bicikla Marcela Duchampa i Veneru u dronjcima Michelangela Pistoletta, te odgovorite na pitanja ispod teksta.

Način rada u skupini:1. Svoje individualne odgovore na pitanja zapišite u svoje polje na papiru. 2. Kad ste svi napisali odgovore, zajednički ćete prokomentirati sve zapisano i analizirati odgo-

vore. Usuglasit ćete stavove u skupini.3. Potom ćete u sredinu papira napisati odgovore skupine, tj. one odgovore oko kojih se slože

svi članovi skupine.Učenici u skupinama čitaju i pišu u prostor za odgovore. Objavljuju rezultate rada i međusobno komentiraju s drugim skupinama.

4. Slušanje zvučnoga zapisa književnoga teksta (5 – 7 min)Nastavnik će podsjetiti da je književnost također umjetnost, i to umjetnost riječi. Najavit će slu-šanje zvučnoga zapisa nekoliko književnih tekstova. Učenicima će naglasiti da se jednostavno prepuste tekstu koji slušaju. (Analogija s prepuštanjem djelovanju neke druge umjetnosti – npr. glazbe, likovne umjetnosti i sl.)

ZAVRŠNI DIO

5. Obrazloženje na temelju obavijesnoga teksta (5 min)

UPUTA• Tekstovi koje ste slušali pripadaju književnosti, odnosno imaju obilježja književnoumjetničkoga

stila. Proučite u čitanci (Književni vremeplov 1, 23. str.) grafički prikaz obilježja književnoga teksta. • Nakon toga pročitajte pjesmu Dobriše Cesarića Na novu plovidbu (Književni vremeplov 1,

str. 22.) ili pjesmu Danijela Dragojevića Četvrtak (Književni vremeplov 1, 21. str.) i dokažite da su to književni tekstovi.


NASTAVNI LISTIĆ

O umjetnosti1. Pročitajte dijelove eseja Miroslava Krleže Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića.

Izdvojite četiri ključne misli u njima i obrazložite ih u desnom stupcu.

Rođenje umjetnostiLjepote, dakle, traju vjekovima, i u ljepotama odražava se kroz vjekove ljudsko i zemaljsko u nama i tendencija tog ljudskog u nama da se nadživi u odrazima samoga sebe, da se potvrdi preko groba, da se opre zakonima nestajanja u vremenu i u smrti, taj nagon koji se opire smrti, to je roditelj svake žive umjetničke zamisli. (...)

Pračovjek, ljudožder još i kosmat kao gorila, prestao je biti majmunom u altamirskoj dilu-vijalnoj špilji, zaustavivši vrijeme na stijeni, kada je prvi put otisnuo svoju, od ljudske krvi još masnu ruku o kamen svog zvjerskog zaklona. Zaustavivši tako jedan odraz nečeg svog, tjelesnog na kamenu, prenijevši jednu prolaznu sliku svoje krvave ruke na stijenu, otkrivši tako zakon usporavanja najsvakodnevnije prolaznosti, ostvarivši tako stvaralački po prvi puta jedan događaj, odlijepivši od sebe jedan svoj oblik i pretočivši ga u trajniji i neprolazniji materijal, tu je čovjek postao umjetnikom, a prestao biti gorila. U taj se je momenat rodila iz krvave ruke čovjeka likovna umjetnost...

ključne misli objašnjenje

2. Pronađite misao kojom autor izražava iz koje se ljudske potrebe rodila umjetnost i dopunite rečenicu.

Umjetnost je izraz ljudske potrebe za prevladavanjem .



NASTAVNA JEDINICA 7. Autor, djelo, čitatelj: Pavao Pavličić, Lektira




RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti• određuje glavne ideje u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razmjenjuje misli i stavove• razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja• primjenjuje pravila dobre komunikacije• usmjereno čita• uspoređuje stavove•međusobno komentira stavove• piše tekst u skladu s određenom svrhom• rješava NL• sastavlja »lektirno stablo« ili plakat• predstavlja svoj rad timski

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Organizacija pojmova (5 min)

UPUTA• Objasnite komunikacijski proces tako da pojmove pošiljatelj, poruka i primatelj

zamijenite onima koji se odnose na umjetnost.• Navedite primjer po svom izboru kojim ćete obrazložiti navedeni prikaz. (Zadatak je preuzet s IZZI-ja.)

Učenici usmeno izlažu i kratko međusobno komentiraju odgovore.



2. Obrazlaganje izbora (5 min)Nastavnik na ploču crta trokut na čijim su vrhovima pojmovi autor, djelo, čitatelj i postavlja pi-tanje:

• Tko je, prema vašemu mišljenju, u komunikacijskome procesu/trokutu najvažniji čimbenik: autor, djelo ili čitatelj?

Učenici usmeno obrazlažu i kratko međusobno komentiraju odgovore.

SREDIŠNJI DIO

2. Usmjereno čitanje (25 min)

UPUTARadit ćete u pet skupina, a svaka skupina dobiva isti zadatak.

1. Pročitajte tekst Pavla Pavličića Lektira (Književni vremeplov 1, str. 26. – 27.). (NAPOMENA: Nastavni listić učenicima treba dati nakon čitanja Pavličićeva teksta.)

2. Kada pročitate tekst, dobit ćete nastavni listić u kojem trebate pismeno odgovoriti na pita-nja kojima se uspoređuje autorov stav prema lektiri s vašim stavom.

Učenici objavljuju rezultate rada i međusobno komentiraju odgovore drugih skupina.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada lektirnoga stabla/plakata (10 min)

UPUTAMožete birati između dvaju zadataka.

1. Dogovorite se unutar skupine i načinite lektirno stablo djela koja, prema vašemu mišljenju, svakako treba pročitati. (Vizualni identitet stabla osmislite sami.)

2. Načinite plakat na kojemu ćete predstaviti sedam razloga zbog kojih, prema vašemu mišljenju, treba čitati lektirna djela.

Učenici iznose rezultate svoga rada po skupinama.

NAPOMENA: Učenicima možemo ponuditi ovisno o dinamici rada unutar razreda i dodatne aktiv-nosti kojima se može poticati pozitivan odnos prema čitanju. Jedna je od njih komentar citata o važnosti knjige i čitanja.

DODATNA AKTIVNOST

Razmjena misli (5 – 10 min)

UPUTA• Usmeno komentirajte misao Tina Ujevića: Knjiga nije hrana, ali je poslastica.


NASTAVNI LISTIĆ

Pavao Pavličić, Lektira

Pavao Pavličić Ja

1. Objasnite pojam mješavina ljubavi i mržnje prema lektiri iz autorove perspektive.

1. Objasnite pojam mješavina ljubavi i mržnje prema lektiri iz svoje perspektive.

2. Zašto je, prema autorovim riječima, analiza književnoga djela prevladala nad osjećajem i uživljavanjem u djelo?

2. Što je, prema tvojemu mišljenju, važnije za razumijevanje književnoga djela: analiza ili uživljavanje u djelo, odnosno osjećaji koje djelo u nama izaziva?

3. Kako je izgledao sat obrade lektirnoga djela u vrijeme autorova školovanja?

3. Je li se u satu obrade lektirnoga djela što promijenilo u odnosu na sadašnje vrijeme?

4. Što je utjecalo na promjenu Pavličićeva stava prema čitanju u zrelijim godinama?

4. Tko ili što može utjecati na tvoj stav prema čitanju?



NASTAVNA JEDINICA 8. Književnost u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih

funkcionalnih stilova i oblika.C.1.2. Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni

identitet.

RAZRADA ISHODA• prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta• opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja• iznosi i obrazlaže stavove• argumentirano komentira tuđe stavove• sastavlja medijski tekst• sluša zvučni zapis• popunjava nastavni listić• popunjava Vennov dijagram• komentira utjecaj medija na svakodnevni život• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

TEKST U SUVREMENOJ KULTURI1. Razgovor na temelju pisanja / pisanje na temelju razgovora – rad u paru (20 min)

UPUTANapišite u paru što više neknjiževnih vrsta tekstova s kojima se svakodnevno susrećete.

• Učenici čitaju zapisano (npr. letak, recept, blog...). Njihovi su odgovori poticaj za zadavanje sljedećega zadatka:

• Sastavit ćete u paru medijski tekst – reklamu ili reklamni slogan za knjigu koju, prema vašemu mišljenju, svakako treba pročitati. Vaša će se reklama pojaviti na jumbo plakatu u gradu tjedan dana prije manifestacije Noć knjige.

Učenici nakon isteka vremena pokazuju rezultate rada i međusobno komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Odgovaranje na pitanja (10 min)UPUTA: Riješite u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 11.) zadatak pod naslovom Odnosi među

tekstovima. Nakon toga provjerite točnost svojih odgovora na sljedećoj stranici čitanke.

KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT3. Razgovor o temi (5 min)Nastavnik učenicima postavlja pitanje:

• Gledate li televizijske sapunice? Zašto ljudi gledaju takve emisije? Učenici odgovaraju, obrazlažu odgovor i međusobno komentiraju.

4. Slušanje kratkoga predavanja (10 min) Nastavnik kratkim predavanjem učenike upoznaje s pojmovima medij, masovni medij, popu-larna ili potrošačka kultura te visoka ili elitna kultura. Pritom ih upućuje na tekst u čitanci (Književni vremeplov 1, 13. – 15. str.) u kojemu se ovi pojmovi pjavljuju kao ključne riječi.

5. Aktivno slušanje (25 min)• Što o popularnoj kulturi misli suvremeni hrvatski književnik Pavao Pavličić, saznat ćete iz

intervjua koji se emitirao u emisiji Pola ure kulture. Pozorno ga poslušajte jer ćete nakon slu-šanja priloga trebati ispuniti nastavni listić kojim ćete provjeriti svoje razumijevanje onoga što ste čuli.

(Učenici gledaju televizijski prilog.) Nakon toga nastavnik im dijeli nastavni listić.

Kad su popunili listić, nastavnik im još jednom pušta snimku kako bi učenici provjerili točnost svojih odgovora. Nakon toga čitaju odgovore i međusobno komentiraju.

6. Razmisli i razmijeni misli u paru (10 min)Učenici dobivaju pitanja na koja najprije trebaju samostalno odgovoriti, a onda razmijeniti misli s učenikom u paru.

• Smatrate li da je jako važno biti prisutan u virtualnome prostoru: na televiziji, društvenim mrežama, javnim događanjima i sl.?

• Kakva je budućnost knjige?• Može li popularna kultura potpuno zamijeniti tzv. visoku kulturu?

Kad učenici samostalno odgovore na pitanja, razmijenit će odgovore sa svojim parom. Nakon toga trebaju se dogovoriti za zajednički odgovor na svako od postavljenih pitanja.

Jedan par predstavit će svoje odgovore, a ostatak će ih razreda komentirati i dopunjavati.

NAPOMENA: U čitanci se nalaze dva teksta Umberta Eca kojima se može proširiti, odnosno dopuniti razgo-vor o ovoj temi.

ZAVRŠNI DIO

7. Vennov dijagram (10 min)

UPUTA: Radit ćete u paru. Napišite u obliku Vennova dijagrama što više obilježja popularne i obilježja tzv. visoke kulture te pronađite zajednička obilježja.

Učenici izlažu rezultate rada u paru, a nastavnik na ploču crta Vennov dijagram i popunjava ga učeničkim odgovorima. Najviše se zadržava na obilježjima koja su učenici istaknuli kao zajednička.


NASTAVNI LISTIĆ

Popularna kultura (aktivno slušanje)Poslušajte intervju sa suvremenim književnikom Pavlom Pavličićem. Nakon toga odgovorite na pitanja.

1. Navedite naslov knjige o kojoj autor razgovara s voditeljicom.

2. U kojemu je gradu odrastao književnik Pavao Pavličić?

3. Kojih se godina, prema autorovim riječima, pojavio pojam popularna kultura?

4. Kojim se izrazom (metaforičkim) voditeljica koristi govoreći o Pavličićevoj knjizi?

5. Zašto je, prema Pavličićevim riječima, popularna kultura promijenila svijet više od politike? (Moguće je više odgovora.)

6. Kako je studentske nemire iz 1968. godine Pavao Pavličić povezao s popularnom kulturom? (Moguće je više odgovora.)

7. Čime je književnik Pavličić bio očaran u vrijeme svoga odrastanja? (Moguće je više odgovora.)

8. Koja je bila najjača veza sa svijetom ljudima iz provincije (malih mjesta) prema riječima vo-diteljice, ali i prema Pavličićevim riječima?

9. Što Pavličiću najviše nedostaje iz 60-ih godina prošloga stoljeća?



NASTAVNA JEDINICA 9. Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (ulomci, distopija)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život.

RAZRADA ISHODA• oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima• predstavlja svoj rad individualno ili timski• interpretira medijsku poruku i zaključuje komu je ona namijenjena• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu


Razrada ishoda na razini aktivnosti• izdvaja pojedinosti koje su ga potaknule na razmišljanje• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu• sažima ključna obilježja • rješava NL• piše o zadanoj temi (slobodno pisanje)• predstavlja svoj rad individualno ili timski• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu

na svakodnevni život primatelja• prepoznaje ovisnost o tehnologiji

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.ikt B.4.3. Učenik kritički procjenjuje svoje ponašanje i ponašanje drugih u digitalnome okružju.

I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEPRIPREMA ZA SATUčenicima se na prethodnome satu treba zadati da pronađu u rječniku ili na mrežnim stranicama objašnjenja pojmova cenzura, autocenzura, manipulacija masom i istraže u kojim je povijesnim razdobljima i zašto cenzura bila najjača.



UVODNI DIO

1. Misli i razmijeni misli u paru (10 min)

UPUTA• Samostalno napišite odgovor na pitanje zašto u mnogim režimima postoji cenzura, odno-

sno zašto je knjiga opasna. (Vrijeme pisanja: 3 minute.)• Kada ste napisali odgovor, razmijenite ga i komentirajte sa svojim parom.

Nekoliko parova čita svoje odgovore i razmjenjuje ih s ostatkom razreda.

SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (15 min)Nastavnik će u kratkom predavanju upoznati učenike s pojmom distopija i sa sadržajem romana Fahrenheit 451 te kontekstom u kojem je roman nastao. Pritom se može poslužiti digitalnim sadr-žajima (IZZI).

2. Rad u skupini (30 min)Kada su učenici upoznati sa sadržajem romana, nastavnik ih upućuje na tri ulomka u čitankama i svaki ulomak stavlja u kontekst romana.

Nakon toga nastavnik razred dijeli u šest skupina, a po dvije skupine dobivaju isti zadatak,odno-sno obrađuju isti ulomak romana. (Učenici u ovoj fazi rada ne trebaju sjediti po skupinama: tek kad samostalno pročitaju ulomak i odgovore na pitanja, trebaju sjesti zajedno i razmijeniti odgovore.)

1. i 4. skupinaRay Bradbury, Fahrenheit 451 – prvi ulomak

Književni vremeplov 1, str. 29. – 30.

2. i 5. skupinaRay Bradbury, Fahrenheit 451 – drugi ulomak

Književni vremeplov 1, str. 31.

3. i 6. skupinaRay Bradbury, Fahrenheit 451 – treći ulomak

Književni vremeplov 1, str. 32. – 33.

UPUTAPrvi dio sata radit ćete individualno, a drugi dio u skupini.

1. Pročitajte pozorno ulomak romana. (Vrijeme: 5 – 10 min)2. Odgovorite samostalno na pitanja ispod ulomka. Svoje odgovore zapišite u obliku

natuknica. (Vrijeme: 5 – 10 min)3. Razmijenite s ostalima u skupini svoje odgovore i zajednički se pripremite za izlaganje pred

razredom. Način izlaganja dogovorite u skupini, odnosno rezultate rada možete prenijeti na način koji želite i metodom kojom želite (prikaz teme u romanu umnom mapom, igranje uloga, intervju s pojedinim likom…). (Vrijeme: 15 minuta.) (Svaka skupina ima 3 do 5 minuta za izlaganje.)

4. Izlaganje teme samostalno odabranom metodom (25 minuta)• Učenici po skupinama izlažu svoj rad i predstavljaju rezultate rada.• Ostatak razreda komentira izlaganje.



ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje preporuke za čitanje (10 min)

UPUTA• Napišite na temelju pročitanoga ulomka i izlaganja drugih učenika preporuku za čitanje ro-

mana Raya Braburyja Fahrenheit 451. Svoj tekst možete napisati i u obliku slogana. (Vrijeme pisanja: 3 – 5 min.)

Nekoliko učenika razmjenjuje svoj tekst s ostatkom razreda.

DODATNA AKTIVNOST

Slušanje i rad na tekstuUPUTA

• Poslušajte zvučni zapis teksta Alberta Manguela Zabranjeno čitanje i zapišite kako je u tekstu prikazana povezanost moći i čitanja.

Čitanje i rad na tekstu UPUTA

• Tekst Alberta Manguela Zabranjeno čitanje nalazi se i u čitanci (Književni vremeplov 1, 36. str.). Pročitajte ga i proširite svoj odgovor koji ste napisali na temelju slušanja.



NASTAVNA JEDINICA 11. Znanost o književnosti



RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni listić•međusobno komentira odgovore• sluša zvučni zapis i analizira tekst• suradnički uči• kritički promišlja• čita i analizira tekst• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika• predstavlja rezultate rada

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Popunjavanje podataka u tablici – provjera predznanja (10 min)Nastavnik učenicima daje nastavni listić i uputu:

• Radit ćete u paru. Popunite tablicu podatcima koje znate ili mislite da znate o traženim pojmovi-ma i upišite ih u polje iznad crte na nastavnome listiću. Prostor ispod crte neka ostane prazan.

Učenici popunjavaju tablicu. Nekoliko parova izvještava razred o rezultatima rada.

SREDIŠNJI DIO

2. Razgovor (5 min)Nastavnik učenicima postavlja pitanje:

• Što je, prema vašemu mišljenju, svrha proučavanja književnosti?Učenici usmeno odgovaraju, a njihove odgovore nastavnik zapisuje na ploču (odgovori na ploči učenicima će trebati kasnije).



3. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik će učenike kratkim predavanjem upoznati s pojmom znanost o književnosti (Književni vremeplov 1, str. 41) i uputiti ih na grafički prikaz u udžbeniku.

4. Popunjavanje podataka u tablici nakon usvajanja novih sadržaja (10 min)

Rad u skupini

UPUTA• Radit ćete u skupini od po pet članova i trebat će vam nastavni listić s početka sata. Služeći se

čitankom (Književni vremeplov 1, str. 41. – 45.), dopunite prazna polja ispod crte na nastavnome listiću, i to tako da je svaki učenik u skupini zadužen za jedno područje (jedan redak u tablici).

• Kad završite s radom, razmijenite odgovore unutar skupine i popunite svoj nastavni listić.

ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje komentara (10 min)

UPUTA• Odaberite jedan od triju tekstova u svojoj čitanci (Književni vremeplov 1, str. 43. – 44.): pjesmu Da-

nijela Dragojevića Glas, ulomak teksta Tenisice Edgara Kereta ili dio iz Molièreove drame Škrtac. • Pročitajte odabrani tekst i u obliku kratkoga komentara (nekoliko rečenica) dokažite da pri-

pada određenomu književnom rodu.

DODATNA AKTIVNOST

Kratko predavanjeNastavnik učenike ukratko upoznaje s pojmovima usmena i pisana književnost i upućuje ih na tekst Alberta Manguela Počeci (Književni vremeplov 1, str. 46.).


NASTAVNI LISTIĆ

Znanost o književnosti1. Popunite u paru podatcima koje znate ili mislite da znate o traženim pojmovima i upišite ih

u polje iznad crte. Prostor ispod crte neka ostane prazan.

podjela, obilježja, osnovni pojmovi...

lirik

aep

ika

dram

adi

skur

zivn

i obl

ici

znan

ost o

kn

jižev

nost

i


2. TEMA: KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI

Nastavne jedinice

1. Kolijevka književnosti (uvod u temu) 1

2. Berislav Majhut, Priča 1

Četiri priče o potopu 1

3. Od indoeuropske jezične zajednice do hrvatskoga jezika 1

4. Idiomi. Hrvatski standardni jezik 1

5. Standardnojezična norma 1

6. Opisivanje. Opis prostora 1

7. Putopis 1

8. Pričaonica: Mit 2

9. Bajka i basna 1

10. Lektira: Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu 2



NASTAVNA TEMA 2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI

NASTAVNA JEDINICA 1. Kolijevka književnosti (uvod u temu)




njihovu važnost i točnost

• razgovara prema obrascima razgovora u skupini

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoja očekivanja

• uspoređuje svoja očekivanja s očekivanjima drugih učenika

• objašnjava svoje stavove

• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika

• procjenjuje informacije

• povezuje informacije

• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Slobodno pisanje na zadanu temu (20 min)

UPUTA• Tema kojom ćemo se baviti u narednome razdoblju nosi naslov Kolijevka književnosti. Vaš

je zadatak razmisliti, a zatim napisati sastavak u kojemu ćete opisati što očekujete od ove teme, pretpostaviti čime ćemo se, prema vašemu mišljenju, baviti te predvidjeti jezične ili književne naslove koje će naša tema obuhvatiti. Za svoj sastavak (razmišljanje, pisanje) ima-te desetak minuta.

Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (15 min)Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, 49. – 50.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (Hrvatski jezik) te digitalne sadržaje Kolijevka književnosti (IZZI) i Hrvatski jezik (IZZI).

Nakon toga upućuje ih na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vremeplov 1, 275. str.).

ZAVRŠNI DIO

3. Umna mapa (10 min)

UPUTA• Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme Kolijevka književnosti.

Pri izradi umne mape mogu vam pomoći sljedeći pojmovi: indoeuropska jezična zajednica, hrvatski jezik, početci književnosti, usmena književnost, usmena književnost u suvremenoj kulturi.

Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 2. Berislav Majhut, Priča


NAPOMENA: U prijedlogu izvedbenoga programa ponuđene su dvije nastavne jedinice za realiza-ciju istoga ishoda: Berislav Majhut, Priča i Četiri priče o potopu. Nastavnik će sam odabrati jednu od dviju ponuđenih jedinica za ostvarivanje postavljenoga ishoda.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.

RAZRADA ISHODA• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoja iskustva• uspoređuje svoja iskustva• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora (zvučni zapis, tekst)• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• oblikuje pitanja

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. 3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.osr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja.

• Prepričavate li ponekad svoje ili tuđe dogodovštine?• Volite li slušati priče o drugima?• Koje su vam teme najzanimljivije?• Možete li kakvu priču zadržati samo za sebe?• Kakve priče ne volite slušati?

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i komentiraju odgovore.



SREDIŠNJI DIO2. Slušanje priče. Rad na tekstu (25 min)

UPUTAPažljivo poslušajte zvučni zapis Priča Berislava Majhuta. Nakon slušanja teksta trebat ćete izraziti ključnu misao iznesenu u tekstu.Nakon slušanja nekoliko učenika iznosi svoje dojmove i ključnu misao.

UPUTA• Tekst Priče nalazi se u vašim čitankama (Književni vremeplov 1, 53. str.). Pažljivo pročitajte

Priču. Nakon čitanja izdvojite autorovu »teoriju o postanku priče« koja vam se čini najuvjer-ljivijom. Obrazložite svoj odgovor.

Učenici izdvajaju jednu od navedenih teorija, a ostali komentiraju odgovore.

Nastavnik postavlja pitanje:

• Imate li vi kakvu teoriju o postanku priče? Koju?Nekoliko učenika iznosi svoju teoriju o postanku priče.

ZAVRŠNI DIO

3. Pisanje pitanja i odgovora – razmjena misli u paru (10 min)

UPUTA• Radit ćete u paru. Svatko od vas osmislit će dva pitanja koja bi postavio autoru Priče, a zatim

ćete razmijeniti svoja pitanja i na njih odgovoriti iz perspektive autora.

Učenici rade u paru, a zatim objavljuju rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 2. Četiri priče o potopu



RAZRADA ISHODA• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje misli i stavove• uspoređuje svoje misli i stavove• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak (sintezu)

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misli (10 min)

UPUTA• Pred vama se nalaze dva citata. Pažljivo ih pročitajte i razmislite o tome koje se značenje iza

njih krije. Poslije mene potop!

(Luj XV., francuski kralj, 18. st.)

Opći potop nije uspio, ostao je čovjek!(Henry François Becque, francuski dramatičar, 19. st.)

• Razmijenite svoje misli, najprije u paru, a zatim s parom koji se nalazi iza vas. Nakon toga predstavnik svake »četvorke« iznijet će rezultate rada.

Učenici izlažu i međusobno komentiraju svoja izlaganja.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 min)Učenici su podijeljeni u četiri skupine.

UPUTA• Radit ćete u skupinama. Svaka će skupina analizirati zadani tekst prema smjernicama na

nastavnome listiću.

zadani tekstovi

1. skupina ulomak iz Epa o Gilgamešu (Književni vremeplov 1, str. 235. – 236.)

2. skupina ulomak iz Knjige Postanka (Književni vremeplov 1, str. 237. – 238.)

3. skupina grčki mit Deukalion i Pira (Književni vremeplov 1, str. 238.)

4. skupina ulomak iz romana Juliana Barnesa Povijest svijeta u 10 i ½ poglavlja (Književni vremeplov 1, str. 239.)

Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

ZAVRŠNI DIO


UPUTANastavnik učenicima dijeli drugi nastavni listić: Četiri priče o potopu (usporedba).

• U samostalni dio (pravokutnike) upišite ono što je karakteristično za svaki pojedini tekst, a u sjecišta (kružnica) upišite ono što je svim tekstovima zajedničko.

Učenici objavljuju rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Četiri priče o potopu

PRVA SKUPINA

1. Prikažite na temelju ulomka odnos čovjeka toga vremena prema bogovima. 2. Izdvojite izraze kojima se opisuje potop.3. Opišite pustoš nastalu nakon potopa. 4. Koja rečenica u ulomku, po vašemu mišljenju, najbolje opisuje Utnapištimov doživljaj svijeta

nakon potopa?

DRUGA SKUPINA

1. Koji su uzroci potopa?2. Kako je opisan potop u Bibliji? Koliko je dugo trajao i kakve je posljedice ostavio?3. Zašto se golubica nije više vratila Noi nakon što je drugi put odletjela?4. Kako Noa doživljava potop?

TREĆA SKUPINA

1. Koji su uzroci potopa?2. Kako se spasio Deukalion?3. Koje mitske junake prepoznajete u ovome mitu?4. Što tumači ovaj mit?

ČETVRTA SKUPINA

1. Kako se pripovjedač u tekstu odnosi prema biblijskome zapisu o potopu? Na temelju čega to zaključujete?

2. Kako zamišljate pripovjedača koji vam se obraća? Vjerujete li mu?

3. Opišite jezik i stil ovoga teksta.


NASTAVNI LISTIĆ

Četiri priče o potopu (usporedba)



NASTAVNA JEDINICA 3. Od indoeuropske jezične zajednice do hrvatskoga jezika


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.7. Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga

standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA NA RAZINI TEME• opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

Razrada ishoda na razini aktivnosti• nabraja i opisuje poznate strane jezike• uspoređuje strane jezike međusobno te s hrvatskim jezikom• razvrstava informacije iz zadanoga teksta• prikazuje pripadnost hrvatskoga jezika jezičnim granama i porodici (grafički, s pomoću

grozda)• oblikuje pitanja za vrednovanje• istražuje i uspoređuje podrijetlo riječi

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (5 min)

UPUTARazmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeća pitanja.

• Koliko jezika govorite? • Po čemu su ti jezici slični, a po čemu se razlikuju? • Usporedite ih s hrvatskim jezikom.

Razmijenite svoje misli u paru.Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.

SREDIŠNJI DIO


UPUTA• Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekst Ranka Matasovića Jezična karta svijeta

(Fon-Fon 1, 36. – 37.).Učenici iznose rezultate rada.



3. GROZD (10 min)

UPUTA• Promotrite u udžbeniku (Fon-Fon 1, 38.) stablo indoeuropskih jezika i uokvireni tekst ispod

njega. Služeći se njima, grozdom prikažite pripadnost hrvatskoga jezika južnoslavenskim, slavenskim, a zatim i skupini indoeuropskih jezika.

Nekoliko učenika opisuje svoje grozdove.

ZAVRŠNI DIO

4. Postavljanje pitanja (10 min)

UPUTA• Radit ćete u paru. Svatko od vas osmislit će dva pitanja vezana uz današnju temu, a zatim

ćete razmijeniti svoja pitanja i na njih odgovoriti. Nakon što to učinite, zajednički ćete provjeriti točnost svojih odgovora.

DODATNA AKTIVNOST

Pretraživanje

UPUTA• Odaberite tri riječi i služeći se digitalnim alatima, pronađite njihove prijevode na tri slavenska

jezika. Dokažite da ti jezici pripadaju zajedničkoj skupini.



NASTAVNA JEDINICA 4. Idiomi. Hrvatski standardni jezik



standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA• razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

• prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta• prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli i asocijacije

• uspoređuje misli i asocijacije

• istražuje i otkriva značenja riječi

• pronalazi pogreške i predlaže točna rješenja

• osmišljava nove riječi

• prepoznaje obilježja standardnoga jezika

• povezuje novonaučeno s poznatim

• stvara umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEgoo C.4.3. Promiče kvalitetu života u zajednici. (Objašnjava društvenu isključenost.)

osr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Vruća olovka (8 min)Nastavnik »razbrojava« učenike – redom im dodjeljuje broj od 1 do 4. Učenici dobivaju sljedeći zadatak:

• Sat ćemo započeti vrućom olovkom – 3 minute, neprekinuto, bilježit ćete svoje misli i asocijacije onako kako vam naviru: sve »jedinice« pisat će o hrvatskome jeziku, sve »dvojke« o materin-skome jeziku, sve »trojke« o književnome jeziku, a sve »četvorke« o standardnome jeziku.

Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje zapise. Učenici komentiraju ono što su drugi zabilježili.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (20 min) Učenici su podijeljeni u 5 skupina. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnome listiću:

1. skupinaPopunite tablicu tako da riječi u prvom stupcu zamijenite standardnim riječima. Ako bude potrebno, možete se koristiti digitalnim alatima, ali označite riječi za koje niste mogli samostalno pronaći odgovarajuću zamjenu u standardnome jeziku.

2. skupinaIspravite pogreške u rečenicama. Ako bude potrebno, koristite se digitalnim alatima. Navedite priručnike/izvore koji su vam mogli pomoći ili kojima ste se služili u rješavanju zadataka.

3. skupinaNapišite 3 – 4 rečenice o vremenu iz perspektive prognostičara, pisca/pjesnika, novinara i čovjeka iz susjedstva.

Usporedite napisane tekstove – po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.

4. skupinaZadane tekstove (Fon-Fon 1, str. 51.) »prevedite« na standardni jezik. Ako bude potrebno, koristite se digitalnim alatima da biste pronašli značenja nepoznatih riječi.

5. skupina

Osmislite, tj. načinite 5 novih hrvatskih riječi za predmete/pojave za koje ne postoji hrvatska riječ i objasnite njihovo značenje. Te se riječi trebaju pravopisno i gramatički uklopiti u standardni hrvatski jezik (nastavni listić – tablica 1). Zatim za zastarjele riječi pronađite odgovarajuću zamjenu u suvremenome jeziku ili tvorite novu riječ (nastavni listić – tablica 2).

3. Samostalan rad na tekstu (10 min)Temeljna obilježja hrvatskoga standardnog jezika prikazama su u udžbeniku Fon-Fon 1, str. 45. – 47. Svaka skupina bit će zadužena za prikazivanje jednoga obilježja.

1. skupina autonomnost Fon-Fon 1, str. 45

2. skupina normiranost Fon-Fon 1, str. 46

3. skupina polifunkcionalnost Fon-Fon 1, str. 46

4. skupina stabilnost u prostoru Fon-Fon 1, str. 46

5. skupina elastična stabilnost (prilagodljivost) u vremenu Fon-Fon 1, str. 47

Vrijeme rada u skupini: 5 minuta.

Vrijeme objavljivanja rezultata rada: 5 minuta.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada umne mape (7 min)Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 42. – 47.), izradite umnu mapu u kojoj ćete prikazati idiome hrvatskoga jezika i glavna obilježja hrvatskoga standardnoga jezika.



NASTAVNI LISTIĆ

Hrvatski standardni jezik

PRVA SKUPINA1. Popunite tablicu tako da riječi u prvome stupcu zamijenite riječima standardnoga jezika. Ako

bude potrebno, možete se koristiti digitalnim alatima, ali u tome slučaju označite riječi za koje niste mogli samostalno pronaći odgovarajuću zamjenu u standardnome jeziku.

kantun auspuf

pendžer pomidor

japica čardak

flaša lajkati

sinati bariti

DRUGA SKUPINA1. Ispravite pogreške u rečenicama. Ako bude potrebno, koristite se digitalnim alatima. Navedite u

trećemu stupcu priručnike/izvore koji su vam mogli pomoći ili kojima ste se služili u rješavanju zadataka.

Sestra voli mlječni namaz.

On je liječnik specijalista.

Mi bi rado čuli vašu pjesmu.

Susjedi preuređuju kupaonu.

Ona je prava kći oca.

Ponio sam moj kišobran!

Za užinu sam pripremio sendvić.


NASTAVNI LISTIĆ

TREĆA SKUPINA1. Napišite 3 – 4 rečenice o vremenu iz perspektive prognostičara, pisca/pjesnika, novinara i

čovjeka iz susjedstva. Usporedite napisane tekstove – po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.

PROGNOSTIČAR

PISAC/PJESNIK

NOVINAR

SUSJED

USPOREDBA TEKSTOVA

SLIČNOSTI

RAZLIKE


NASTAVNI LISTIĆ

ČETVRTA SKUPINA1. Zadane tekstove (Fon-Fon 1, str. 51.) »prevedite« na standardni jezik. Ako bude potrebno, kori-

stite se digitalnim alatima da biste pronašli značenja nepoznatih riječi. Bože, ko da sad gledam moga Šimu kad je bio momak, nako još sasvim mlad, bez brkova!

( Joza Ivakić, Didak i baka)

MATIJAŠ: Ja sem dijak koj škole moje zveršil jesem; vezda idem po svetu da se negdi navčim kaj jošče ne znam, negdi pak, kaj znam, pokažem. (Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak)

Moj se did sa zvizdan družija / sa suncen i sa misecon, moj se did družija s tovaron, / i sa zmijon i s kozon se družija (...)

(Drago Ivanišević, Moj did)

ČETVRTA SKUPINA1. Zadane tekstove (Fon-Fon 1, str. 51.) »prevedite« na standardni jezik. Ako bude potrebno, kori-

stite se digitalnim alatima da biste pronašli značenja nepoznatih riječi. Bože, ko da sad gledam moga Šimu kad je bio momak, nako još sasvim mlad, bez brkova!

( Joza Ivakić, Didak i baka)

MATIJAŠ: Ja sem dijak koj škole moje zveršil jesem; vezda idem po svetu da se negdi navčim kaj jošče ne znam, negdi pak, kaj znam, pokažem. (Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak)

Moj se did sa zvizdan družija / sa suncen i sa misecon, moj se did družija s tovaron, / i sa zmijon i s kozon se družija (...)

(Drago Ivanišević, Moj did)


NASTAVNI LISTIĆ

PETA SKUPINA1. Osmislite, tj. načinite 5 novih hrvatskih riječi i objasnite njihovo značenje. Te se riječi trebaju

pravopisno i gramatički uklopiti u standardni hrvatski jezik.

nova riječ značenje

2. Pronađite za zastarjele riječi odgovarajuću zamjenu u suvremenome jeziku ili načinite novu riječ.

zastarjela riječ zamjena iz suvremenoga jezika ili novotvorena riječ značenje

bal

štetovati

fiskultura

PETA SKUPINA1. Osmislite, tj. načinite 5 novih hrvatskih riječi i objasnite njihovo značenje. Te se riječi trebaju

pravopisno i gramatički uklopiti u standardni hrvatski jezik.

nova riječ značenje

2. Pronađite za zastarjele riječi odgovarajuću zamjenu u suvremenome jeziku ili načinite novu riječ.

zastarjela riječ zamjena iz suvremenoga jezika ili novotvorena riječ značenje

bal

štetovati

fiskultura



NASTAVNA JEDINICA 5. Standardnojezična norma



standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA• navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu,

pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku• primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i razlikuje ga

od osobnoga idiolekta

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli • prepoznaje obilježja standardnoga jezika• izdvaja i vrednuje informacije• prosuđuje točnost informacija• povezuje novonaučeno s poznatim• osmišljava nove primjere• pronalazi pogreške i pronalazi nova rješenja

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.

uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misli u paru (5 – 10 min)

UPUTA • Razmislite: Zamjećujete li jezične pogreške? U kojim ste ih situacijama prepoznali? Kako se

one mogu izbjeći?• Nakon što razmislite, razmijenite svoje misli u paru.

Nekoliko parova objavljuje svoje rezultate.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 – 30 min)Učenici su podijeljeni u 3 skupine. Svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatkom:

1. skupina Služeći se udžbenikom (str. 48.), izdvojite i opišite norme standardnoga jezika.

2. skupina Navedite vrste normativnih priručnika i za svaku vrstu navedite naslov i i autora konkretnoga priručnika.

3. skupina Za svaku vrstu jezične norme navedite 2 – 3 svoja primjera u kojemu se odstupa od norme te normativno prihvatljivo rješenje za taj primjer.

UPUTAU svojemu se radu možete služiti normativnim priručnicima ili različitim digitalnim alatima na sljedećim poveznicama:

• pravopis.hr• gramatika.hr• jezični-savjetnik.hr• bolje.hr

Nakon isteka vremena učenici po skupinama predstavljaju rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO

3. Primjena naučenoga (10 min)

UPUTASlužeći se udžbenikom (str. 48.), riješite 3. zadatak. Pri rješavanju zadatka pomoći će vam tablica (na istoj stranici) u kojoj su navedene vrste norme i neke jezične dvojbe te normativno prihvatljiva rješenja.

Učenici objavljuju rezultate rada i prema potrebi ih korigiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Standardnojezična normaPRVA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 48.), izdvojite i opišite norme standardnoga jezika.

vrsta jezične norme opis jezične norme

DRUGA SKUPINA1. Napišite vrste normativnih priručnika. Za svaku vrstu navedite jedan naslov i autora toga priručnika.

vrsta normativnoga priručnika naslov i autor


NASTAVNI LISTIĆ

TREĆA SKUPINA1. Za svaku vrstu jezične norme navedite 2 – 3 svoja primjera u kojima se odstupa od norme te

normativno prihvatljivo rješenje za taj primjer.

vrsta jezične norme primjer odstupanja od jezične norme normativno prihvatljivo rješenje



NASTAVNA JEDINICA 6. Opisivanje. Opis prostora


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne tekstove različitih funkcionalnih

stilova i oblika.

A.1.4. Učenik piše tekstove opisnoga diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

RAZRADA ISHODA• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga diskursa u skladu s određenom strukturom,

oblikom te publicističkim funkcionalnim stilom• razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga diskursa• oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja

opisnoga diskursa• primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja

funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

Razrada ishoda na razini aktivnosti• prepoznaje temu• uspoređuje svoje viđenje teme s viđenjima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja i uspoređuje tražene podatke• objašnjava i argumentira svoja zapažanja• povezuje informacije • raspravlja o zadanoj temi• primjenjuje naučeno• navodi primjere• planira i osmišljava tekst na zadanu temu



uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.

I S H O D I




UVODNI DIO

1. Aktivno slušanje. Razgovor (5 – 10 min)

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst. Nakon toga odgovorit ćete na pitanja.

Opasan svojim prepoznatljivim zidinama dugim gotovo dva kilometra, ovaj je grad, pre-ma mnogima, jedan od najljepših i najpopularnijih gradova Sredozemlja. Te su obrambe-ne zidine do danas izvrsno očuvane i najveća su atrakcija turistima jer šetnja po 1940 me-tara dugim zidinama daje prekrasan pogled na grad, otoke i more i jedinstven doživljaj.Središtem grada prolazi široka glavna ulica – ona je žila kucavica grada, mjesto omilje-nog okupljanja i šetnica domaćih stanovnika i njihovih gostiju. (Treba li spomenuti da je grad poslužio za snimanje jedne od najpoznatijih televizijskih serija?)

(prema tekstu s portala topdestinacije.hr)

Nakon slušanja teksta učenici odgovaraju na nastavnikova pitanja. • Možete li prepoznati o kojemu je gradu riječ? • Po čemu ste to zaključili? • Kojim se postupkom autor teksta poslužio da vam dočara grad?

Učenici međusobno komentiraju svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO2. Rad na tekstu (15 min)

UPUTA• Pročitajte u udžbeniku (Fon-Fon 1, 30. str.) ulomke prvih dvaju tekstova koji se nalaze uokvi-

reni pod zajedničkim naslovom Karlovac. • Nakon čitanja nacrtajte u bilježnicama T-tablicu u kojoj ćete ih uspoređivati uočavajući sličnosti

i razlike (Nastavne metode i strategije, str. 63.). Nakon isteka vremena učenici iznose svoja zapažanja i međusobno ih komentiraju.

3. Stvaralački zadatak (15 min)UPUTA

• Napišite kratki sastavak u kojemu ćete opisati jedan prostor – to može biti stvaran prostor koji je vam je iznimno važan ili prostor iz mašte u kojemu biste željeli boraviti.


ZAVRŠNI DIO

4. Izrada umne mape (5 min)

UPUTA• Služeći se svojim bilješkama, izradite umnu mapu kojom ćete usustaviti sve što znate o

opisu. Pri izradi umne mape može vam pomoći podsjetnik u udžbeniku (Fon-Fon 1, 33. str.).Učenici iznose rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 7. Putopis





RAZRADA ISHODA• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s

određenom strukturom, oblikom te publicističkim funkcionalnim stilom• razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednoga diskursa• oprimjeruje obilježja publicističkoga stila – oblikuje sadržajno i logički povezan tekst

primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa• primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja

funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje misli• uspoređuje svoje misli• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja tražene podatke i misli• objašnjava i argumentira svoju misao• povezuje informacije • raspravlja o zadanoj temi• primjenjuje naučeno• navodi primjere• planira i osmišljava tekst na zadanu temu




I S H O D I



STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEUVODNI DIO

1. Razgovor (5 – 10 min)

UPUTA• Pročitajte ili poslušajte nekoliko stihova iz pjesme Darka Rundeka Otok.

Postoji otok osunčan, / nekima od nas od davnina znan. O njem od djetinjstva razmišljam, / a sad je stigao i taj dan...

Pa zbogom, sive luke i oblaci, / dižem sidro i odlazim, (…)Nakon slušanja nastavnik učenicima postavlja nekoliko pitanja.

• Postoji li mjesto kamo biste vi otputovali? • Zašto ste odabrali upravo to mjesto? • Što očekujete od toga putovanja? • Kako biste, osim fotografijama, utisnuli u sebe svoje uspomene na to putovanje?

Učenici iznose i međusobno komentiraju svoja izlaganja.

SREDIŠNJI DIO2. Rad na tekstu (15 – 20 min)

UPUTA• U udžbeniku se nalazi ulomak putopisa Hrvoja Šalkovića Burjati nemaju oči (Fon-Fon 1, 27. – 28.).

Pročitajte ga.Nastavnik pitanjima vodi učenike u usvajanju temeljnih obilježja putopisa:

• Uočite na koji se način pristupa pripovijedanju u tekstu: krenite od početne situacije i pratite kako putopisac pripovijeda o kretanju u prostoru i vremenu.

• Koje konkretne, provjerljive činjenice iznosi autor o svojemu putovanju?• Koje osobne dojmove, asocijacije i razmišljanja autor unosi u pripovijedanje?• Kojemu je funkcionalnom stilu (ili stilovima) blizak ovaj putopis? Argumentirajte svoj odgo-

vor najmanje dvama primjerima.(Podsjetite se vrsta i temeljnih obilježja funkcionalnih stilova na 117. stranici u udžbeniku.)

• Kako biste definirali putopis?Učenici odgovaraju na pitanja i komentiraju.

3. Stvaralački zadatak (15 – 20 min)UPUTA

• Napišite kratki sastavak u kojemu ćete opisati jedno zanimljivo putovanje. Ono može biti stvarno, ali ne mora: možete ga i izmisliti. Navedite u njemu kuda ste se kretali (prostor), što se odvijalo (vrijeme) i komentirajte krajeve koje opisujete.


ZAVRŠNI DIO4. Izdvajanje najvažnijih obilježja (5 min)UPUTA

• Izdvojite 2 – 3 obilježja putopisa koja smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

NAPOMENA O REALIZACIJI: Učenike se može uputiti i na internetske izvore – na blogove o putovanjima, na putopisnu poeziju i sl. Vrednovanje naučenoga (pisanje putopisa) može se ostvariti zadavanjem domaće zadaće ili teme za školsku zadaću.



NASTAVNA JEDINICA 8. Pričaonica: Mit


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj

razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz mit

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i tumači pojmove • uspoređuje svoje tumačenje pojmova s tumačenjima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• objašnjava i argumentira svoje misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak (sintezu)• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (5 min)UPUTA

• Pred vama se nalazi nekoliko pojmova/izraza. Pažljivo ih pročitajte, razmislite o njima, a zatim objasnite što oni znače i odakle vuku svoje podrijetlo.POJMOVI: narcisoidan, Arijadnina nit, Edipov kompleks, Tantalove muke.

Učenici daju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 min)Učenici su podijeljeni u 4 skupine. Svaka skupina dobiva zadatak na posebnom nastavnom listiću.

UPUTA• Radit ćete u skupinama, a dvije skupine dobit će isti zadatak. Svaka će skupina analizirati

jedan mit prema smjernicama na nastav nome listiću.

mitovi

1. i 3. skupina Postanak svijeta i bogova (Književni vremeplov 1, str. 56.)

2. i 3. skupina Mit o Prometeju (Književni vremeplov 1, str. 57. – 58.)

Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih: najprije izlaže prva skupina, a potom članovi treće skupine dopunjavaju njihovo izlaganje. Jednaki se postupak ponavlja za 2. i 4. skupinu.

3. Aktivno slušanje (10 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte tekst Karen Armstrong Kratka povijest mita i pokušajte zapamtiti što više

informacija o ovome jednostavnom obliku.Nakon slušanja nastavnik postavlja pitanja kojima provjerava koliko su informacija iz teksta uče-nici zapamtili, a učenici na temelju odgovora i razgovora o tekstu produbljuju svoje poznavanje mita.

4. Stvaralački rad (10 min)Nastavnik učenike upućuje na tekst Mit u suvremenoj kulturi (Književni vremeplov 1, 59.). Nakon čita-nja teksta učenici dobivaju sljedeću uputu:

• Odaberite jedan lik superheroja iz svijeta filma. Prikažite mu osobine i usporedite ga s likom junaka iz mita.


5. Rad s digitalnim alatima – video, kviz (10 min)• Nastavnik projicira video Mit o Prometeju (IZZI).• Nakon projekcije videa učenici rješavaju pripadajuće zadatke (online kviz).

6. Rad s digitalnim alatima – kratko istraživanje (15 min)Učenike je potrebno podijeliti u pet skupina.

UPUTA• Služeći se digitalnim alatima, istražite kako su sljedeći mitovi inspirirali književnike, odnosno

na koji su način uklopljeni u književna djela. Pripazite, uz pojedini mit veže se više književnih djela.



mitovi u književnim djelima

1. skupina Mit o Edipu

2. skupina Medeja i Jazon

3. skupina Trojanski rat

4. skupina Fedra i Hipolit

5. skupina Odisej


ZAVRŠNI DIO

7. Sažimanje (15 min)Učenici dobivaju nastavni listić Mit (jednostavni oblik) sa zadatcima za sažimanje najvažnijih infor-macija o mitu. Nastavnik im daje uputu:

• Služeći se čitankom i digitalnim alatima, riješite zadatke na nastavnome listiću.Učenici objavljuju rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Pričaonica: Mit

PRVA SKUPINA – Postanak svijeta i bogova (mit)

1. Koja su vam imena spomenuta u mitovima poznata? Imaju li danas još neko značenje?2. Usporedite mit o nastanku svijeta iz kaosa sa znanstvenom teorijom o postanku svijeta.3. Po čemu su bogovi u mitu slični ljudima? Po čemu se od njih razlikuju?4. Što povezuje Urana, Krona i Zeusa? Obrazložite njihove postupke s obzirom na odnos prema

vlasti i moći koju vlast donosi.

DRUGA SKUPINA – Mit o Prometeju

1. Zašto se Prometej suprotstavio Zeusu, kako je to napravio, kakve su bile posljedice te kako se priča na kraju razriješila?

2. Dokažite točnost tvrdnje da je Prometej pravi »stvoritelj čovjeka«.3. Navedite tri Prometejeve osobine koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odgovor

služeći se sadržajem mita.4. Usporedite Zeusa i Prometeja.

TREĆA SKUPINA – Sizif

1. Koje pojave ovim mitom objašnjava čovjek predznanstvenoga doba?2. Zašto se Sizif u mitu naziva najlukavijim čovjekom na svijetu? Dokažite to primjerom iz teksta.3. Kako je smrt prikazana u mitu?4. Dokažite da mit o Sizifu ima jednostavnu kompoziciju.


NASTAVNI LISTIĆ

Mit (jednostavni oblik)Služeći se čitankom i digitalnim alatima, riješite sljedeće zadatke.

1. Definirajte mit kao književnu vrstu.

2. Objasnite dva značenja riječi mitologija.

3. Navedite nekoliko nacionalnih mitologija. Svakoj od njih pridružite nekoliko bogova i opišite njihovu ulogu u cjelokupnoj mitologiji.

4. Izdvojite nekoliko bogova iz grčke mitologije i pridružite im odgovarajuće bogove iz rimske i slavenske mitologije.

5. Objasnite značenje pojmova Sizifov posao i vatra s Olimpa (baklja). Što oni danas simboliziraju?

6. Istražite podrijetlo ženskih osobnih imena Vesna, Morana, Buga, Vida, Lada, Bojana i Danica.


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj


RAZRADA ISHODA• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz bajku i basnu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora (zvučni zapis, tekst)• izdvaja ključne misli• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• prepoznaje poruku/pouku teksta• analizira građu• uspoređuje građu• navodi primjere• vrednuje postupke



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misli u paru (10 min)UPUTA

• Pred vama se nalazi nekoliko rečenica. Pažljivo ih pročitajte i razmislite o njihovu značenju. Ponaša se kao kraljevna na zrnu graška.Ružno pače postalo je labud.Čeka princa na bijelome konju.

• Razmijenite svoje misli, najprije u paru, a zatim s parom koji se nalazi iza vas. Raspravite što ti izrazi znače i u kojim situacijama biste ih izrekli. Nakon toga predstavnik svake »četvorke« iznijet će rezultate rada.

Učenici izlažu i međusobno komentiraju svoja izlaganja.


NASTAVNA JEDINICA 9. Bajka. Basna




SREDIŠNJI DIO

2. Aktivno slušanje i rad na tekstu – bajka (15 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte zvučni zapis Carevo novo ruho Hansa Christiana Andersena.

Nakon slušanja učenici odgovaraju na sljedeća pitanja:

• Kako bajka započinje? Je li takav početak uobičajen za većinu bajki? • Izdvojite tri karaktera koja smatrate najvažnijima u ovoj bajci. Obrazložite svoj odabir. • Kako se u Andersnovoj bajci uvode fantastični elementi? Usporedite »čudesno« u ovoj bajci s

čudesnim u, primjerice, Pepeljugi. • Komentirajte završetak bajke. U svoj komentar uvrstite i vrijednosni sud.

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i međusobno komentiraju odgovore.

3. Aktivno slušanje i rad na tekstu – basna (10 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte zvučni zapis: Ezopove basne Gavran i lisica. Nakon slušanja odgovorit ćete

na pitanja.Nakon slušanja učenici odgovaraju na pitanja vezana uz basnu. (Pitanja se nalaze u udžbeniku uz navedeni naslov.)

Ezop, Gavran i lisica

• Koga predstavlja lisica, a koga gavran? • Tko izriče pouku u ovoj basni? Na koji je način izriče? • Komentirajte pouku i navedite jednu situaciju u kojoj se može primijeniti.

ZAVRŠNI DIO

4. Vennov dijagram (10 min)Nastavnik na ploču crta Vennov dijagram za usporedbu bajke i basne.

UPUTA• Pred vama se nalazi Vennov dijagram. U svaku kružnicu upišite obilježja jednostavnoga obli-

ka na koji se kružnica odnosi, odnosno ono po čemu se bajka i basna razlikuju, a u sjecište kružnica upišite njihova zajednička obilježja.

• Na crtu ispod Vennova dijagrama navedite nekoliko filmskih adaptacija bajki.Učenici iznose rezultate rada.

BAJKA BASNA



NASTAVNA JEDINICA 10. Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu



RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• kreira dramsku ulogu• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga

MEĐUPREDMETNE TEMEuku B.4/5.1. Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor (10 min)

UPUTA• Razmislite, a zatim zauzmite stav o sljedećim izrekama:

Dobro pobjeđuje zlo.Dobro se dobrim vraća.

Svoje stavove argumentirajte i potkrijepite primjerima. Učenici daju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (40 min)Učenici su podijeljeni u 7 skupina.

UPUTA • Svaka će skupina pripremiti izlaganje o jednome liku. (Vrijeme za pripremu izlaganja: 5 – 10 min)

likovi

1. skupina Potjeh

2. skupina starac Vjest

3. skupina Marun

4. skupina Ljutiša

5. skupina Svarožić

6. skupina Bjesomar

7. skupina bjesovi

• Svoj ćete lik prikazati služeći se metodom vrući stolac ili varijantom vrućega stolca – metodom rašomon. (Vrijeme za pripremu vrućega stolca ili rašomona: 5 min) Također, svaka će skupina izabrati dva predstavnika koji će predstaviti/odigrati zadanu ulogu. Za samu izvedbu prizora imate 2 – 4 minute.

Nakon isteka vremena predstavnici svake skupine igraju zadanu ulogu, a ostali kometiraju ideju i izvedbu.

Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

3. Razgovor (15 min)Nastavnik postavlja pitanja za analizu djela, a učenici na njih odgovaraju:

• Koje teme uočavate u bajci? Kako su povezane s vremenom u kojemu živite? • Što je u ovoj bajci suprotstavljeno? Odredite simbolično značenje suprotstavljenih pojmova.• Izdvojite Svarožićevu poruku braći i objasnite njezin smisao. Kakvo značenje ta poruka ima

za vas? Bi li svijet bio bolji kad bi se svi ljudi držali te upute?• Opravdavate li Potjehovo »traženje istine«? Gdje se zapravo krije prava istina? Komentirajte

završetak bajke.Učenici međusobno komentiraju odgovore.


UPUTA• Pročitajte tekst Miljenka Jergovića Potjeh (Književni vremeplov 1, 67. – 68.), a zatim usporedite

autorov pristup bajci Kako je Potjeh tražio istinu sa svojim pristupom.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



ZAVRŠNI DIO

5. Stvaralački zadatak (15 min)Učenici rade podijeljeni u pet skupina.

UPUTA• Svaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu:

pisani tekst na zadanu temu

1. skupina jednu novinsku vijest na temelju sadržaja bajke

2. skupina preporuku za čitanje ove bajke: ne smije imati više od 100 riječi

3. skupina pismo jednom od Potjehove braće

4. skupina tekst u kojemu ćete objasniti značenje alegorije u ovoj bajci

5. skupina komentar u kojemu ćete se osvrnuti na završetak bajke

Učenici objavljuju rezultate rada unutar skupine i međusobno ih komentiraju.


3. TEMA: U ZAGRLJAJU RIMA

Nastavne jedinice

1. U zagrljaju rima (uvod u temu) 2

2. Jezični znak i značenje riječi 1

3. Struktura lirske pjesme (temeljni pojmovi) 2

4. Stilska izražajna sredstva / Stilske figure 2

5. Interpretacija lirske pjesme 1

6. Od teme i motiva do lirske pjesme (književna radionica) 1 Stilske figure u reklamnim sloganima 1

7. Lektira: Dobriša Cesarić (izbor iz poezije) 2

8. Ponavljanje i usustavljivanje (Hrvatski jezik. Lirika) 1

9. Prva pisana provjera (Hrvatski jezik. Lirika) 1

10. Analiza prve pisane provjere 1

11. Predstavljanje projekta: Superheroji 2


NASTAVNA TEMA 3. U ZAGRLJAJU RIMA

NASTAVNA JEDINICA 1. U zagrljaju rima (uvod u temu)



B.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

B.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru

RAZRADA ISHODA• određuje temu, oblik, svrhu i namjenu teksta• prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razgovara o temi• uči istražujući• čita tekst uočavajući u njemu nove sadržaje• izrađuje umnu mapu• opisuje značenje pojma • aktivno sluša • odgovara na pitanja u tekstu

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja.

ikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.

I S H O D I


UVODNI DIO

UVOD U TEMU


UPUTA Nastavnik na temelju naslova pitanjima potiče učenike na razgovor o temi.

• Što znači izraz „u zagrljaju rima“? • Znate li iz koje je pjesme uzet? Kako glasi cijeli stih?• Zašto se taj izraz često pojavljuje kao sinonim za lirsku pjesmu? • Navedite dva pojma ili situacije uz koje povezujete rimu

Odgovorima na pitanja uvodi se središnja tema: lirska poezija, a istovremeno se vođenim pitanjima može uvesti i pojam riječi, odnosno osnovnoga i prenesenog značenja.



Nakon toga nastavnik može učenike uputiti u ishode koji se trebaju ostvariti ovom temom. Ishodi su navedeni u udžbenicima Književni vremeplov 1 (str. 276.) i Fon-Fon 1 (str. 51.).

2. Istraživačko učenje (15 min)

UPUTA Tema kojom ćemo se baviti obrađena je u Književnome vremeplovu 1 (str. 83. – 124.), Fon-Fonu 1 (str. 51. – 59.) i u digitalnim sadržajima (IZZI).

• Istražite koji vas sadržaji o toj temi očekuju u udžbenicima i napravite o tome kratke bilješke.•

SREDIŠNJI DIO

UVOD U LIRSKU PJESMU

3. Lirska pjesma kao metafora (10 min)

UPUTA S lirskim se pjesmama susrećete od početka školovanja. Odgovarajući na sljedeća pitanja, poku-šajte vizualizirati pojam lirska pjesma, odnosno opisati ga na temelju sličnosti s nečim – točnije, izraziti pojam lirske pjesme metaforom. Pritom je logično da vam se metafore uglavnom neće podudarati jer ne doživljavate svi lirsku pjesmu na isti način.

• Da je lirska pjesma boja, koja bi boja bila?• Da je lirska pjesma instrument, koji bi instrument bila?• Da je lirska pjesma hrana, koja bi hrana bila?• Da je lirska pjesma ples, koji bi ples bila?

(NAPOMENA: Popis pitanja načelno je neograničen jer odgovor na bilo koje ovakvo pitanje pokazuje kako učenik doživljava lirsku pjesmu.)

4. Aktivno slušanje (15 min)

UPUTAPoslušajte zvučni zapis indijske priče Kako je nastala poezija. Tekst imate u svojim čitankama (Književni vremeplov 1, str. 84.).

Nakon slušanja učenici mogu odgovoriti na pitanja ispod teksta.

5. Slušaonica (10 min)Uvod u lirsku pjesmu trebao bi učenike potaknuti na prepuštanje lirskoj poeziji, a ne na ponavljanje starih i usvajanje novih književnoteorijskih pojmova. Stoga nastavnik za ovu fazu sata treba pripremiti izbor lirskih pjesama (zvučni zapisi) i pustiti učenike da ih nesmetano slušaju, odnosno ne treba im davati nikakav zadatak.

UPUTA• Poslušajte nekoliko lirskih pjesama. Jednostavno ih poslušajte – pokušajte se prepustiti rije-

čima, njihovu sugestivnu djelovanju, ritmu...



O PJESMI I PJESNICIMA

6. Samostalan rad na tekstu (25 min)

UPUTAU čitankama se nalazi tekst pod naslovom Uvod u liriku: o pjesmi i pjesnicima (Književni vremeplov 1, str. 87. – 90.). Tekst je podijeljen u tri dijela: Lirska pjesma i čitatelj, Pjesnici o pjesmi i pjesništvu i Lir-sko ja ili Tko govori u pjesmi.

1. Pročitajte najprije prvi dio: Lirska pjesma i čitatelj.2. Zatim pismeno odgovorite na uvodno pitanje.3. Nakon toga načinite nekoliko natuknica na temelju teksta u okviru.4. Tek tad pročitajte drugi dio teksta i ponovite postupak. Isto učinite i za treći dio teksta.

ZAVRŠNI DIO


UPUTA • Načinite umnu mapu kojom ćete prikazati temu na temelju onoga što ste o njoj saznali na

satu. Nakon toga dopunite svoju umnu mapu onim što ste o sadržajima koje tema obrađuje otprije znali.



NASTAVNA JEDINICA 2. Jezični znak i značenje riječi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.6. Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA• opisuje strukturu jezičnoga znaka

Razrada ishoda na razini aktivnosti• pronalazi i opisuje rješenje zadane situacije• uspoređuje svoje rješenje s rješenjima drugih učenika• izdvaja informacije iz teksta i grafički ih prikazuje• primjenjuje naučeno u novim situacijama


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (5 min)

UPUTARazmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeće pitanje:

• Zamislite da se nalazite negdje na drugome kraju svijeta – vi ste žedni i gladni i stoga ulazite u restoran. No, nitko vas ne razumije jer ne govori ni vaš jezik ni jedan drugi vama poznati jezik. Kako ćete naručiti – objasniti da želite popiti vodu i pojesti ribu?

Razmijenite svoje misli u paru.Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.

SREDIŠNJI DIO2. Rad u paru (10 min) Učenici rade u paru. Svaki par dobiva jedan nastavni listić.

UPUTA• Radit ćete u paru i riješiti nastavni listić, a zatim će nekoliko parova pročitati svoje odgovore.

Nekoliko učenika objavljuje rezultate rada.

3. Kratko predavanje (5 min) Nastavnik kratkim predavanjem tumači strukturu jezičnoga znaka (Fon-Fon 1, str. 53. – 54.).



4. Razgovor (5 min)

JEDNOZNAČNICE I VIŠEZNAČNICENastavnik projicira ili zapisuje na ploču sljedeće rečenice:

• Krajem veljače u našemu kraju obično padne snijeg. Kamo tada odlaze pčele? • U riječku luku uplovio je veliki brod. Obitelj je za svakoga člana njegova sigurna luka. • Drva su gorjela od ranoga jutra. Njegovo lice gorjelo je od vrućice.• U njemu je gorjela potreba za povratkom kući.

UPUTA• Pročitajte sljedeće rečenice pa odredite značenje/značenja podcrtanim riječima.

Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore.

UPUTA• Na temelju svojih odgovora zaključite što su jednoznačnice, a što su višeznačnice.


OSNOVNO I IZVEDENO ZNAČENJE RIJEČINastavnik projicira ili zapisuje na ploču sljedeće rečenice:

− Kukavica je savila svoje gnijezdo.− On je prava kukavica.

UPUTA• Pročitajte sljedeće rečenice pa odredite značenje podcrtanim riječima.


UPUTA• Na temelju svojih odgovora zaključite što je osnovno značenje riječi, a što je izvedeno zna-

čenje riječi.Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore.

5. Rad u skupinama (15 min) UPUTAUčenici su podijeljeni u 4 skupine. Svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatkom:

1. skupina višeznačne riječi (nastajanje)

2. skupina metafora

3. skupina okamenjena ili leksikalizirana metafora

4. skupina metonimija

UPUTA• Riješite zadatke na nastavnome listiću. U radu se možete služiti i različitim digitalnim alatima

Nakon isteka vremena učenici po skupinama predstavljaju rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO

6. Umna mapa (5 min)UPUTA

• Izradite umnu mapu koja će obuhvatiti sljedeće pojmove: jednoznačnice, višeznačnice, osnov-no značenje riječi, preneseno značenje riječi, metafora, okamenjena metafora, metonimija.

Nekoliko učenika objavljuje rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Jezik kao sustav znakova. Jezični znak

1. Promotrite sliku, a zatim odgovorite na pitanja.

a) Jednom rečenicom objasnite što predstavlja prikazani predmet, ali tako da ga ne imenujete.

b) Jednom riječju imenujte prikazani predmet.

2. Promotrite sljedeću tablicu, a zatim pokušajte odgovoriti na pitanje.

hrvatski jezik romski (bajaški) jezik engleski jezik mađarski jezik

kuća kasȃ house ház

a) Kako se, prema vašemu mišljenju, imenuju predmeti u jednoj jezičnoj zajednici?


NASTAVNI LISTIĆ

Značenje riječiPRVA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Kako nastaju višeznačne riječi, str. 64.), opišite i protumačite kako nastaju višeznačne riječi te navedite svoje primjere.

DRUGA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Metafora, str. 64.), opišite i protumačite kako nastaje metafora.

2. Odredite značenje podcrtanim metaforama u sljedećim rečenicama. Obrazložite za svaku me-taforu povezanost osnovnoga i prenesenoga značenja (načelo sličnosti).

• Zbog uspjeha na filmskome platnu u njezinu rodnom mjestu smatrali su je zvijezdom.• Kovali su urotu protiv vladara, a onda ih je netko odao kralju.• Bio je sjajan pisac i svi su čitali njegove romane.• Ja sam stari morski vuk.

3. Navedite nekoliko svojih primjera metafore.

TREĆA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Okamenjena metafora, str. 65.), opišite i protumačite kako nastaje okamenjena ili leksikalizirana metafora te navedite svoje primjere.

ČETVRTA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Metonimija, str. 66.), opišite i protumačite kako nastaje metonimija.

2. Odredite značenje podcrtanim riječima.

• Grad je dočekao svoje miljenike nakon osvajanja srebrne medalje na svjetskome prvenstvu.• Na tiskovnoj konferenciji svoje su stavove o novome kurikulu izložili Kaptol i Markov trg.• Za lektiru smo čitali Cesarića, a sad idemo u knjižnicu posuditi Matoša.• Na hrvatsko je tržište došao novi Huawei.• Je li Bijela kuća odlučila promijeniti obrazovnu politiku?

3. Navedite svoje primjere metonimije.



NASTAVNA JEDINICA 3. Struktura lirske pjesme (temeljni pojmovi)




RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove (lirska pjesma)• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje grafički prikaz• pretvara isprekidani tekst u neprekinuti tekst• odgovara na pitanja u tekstu• interpretira tekst• uspoređuje različite pristupe temi



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opis grafičkoga prikaza (30 min)Nastavnik će učenicima najprije podijeliti nastavni listić naslovljen Lirska pjesma (temeljni pojmovi).

UPUTA • Služeći se grafičkim prikazom na nastavnome listiću, napišite vezani tekst u kojemu ćete

prikazati »postupak«, odnosno korake u interpretaciji lirske pjesme. Ne zaboravite da »re-cept« ne postoji – postoje samo različiti pristupi lirskoj pjesmi jer ona na svakoga od nas djeluje drukčije, odnosno svatko joj prema vlastitome doživljaju daje drukčije značenje.



SREDIŠNJI DIO

2. Samostalna interpretacija pjesme (35 min)

UPUTA • Pročitajte pjesmu Dobriše Cesarića U suton (Književni vremeplov 1, str. 94.). Služeći se

pitanjima ispod teksta, samostalno interpretirajte pjesmu. Ako neke pojmove ne poznajete dovoljno, poslužite se podsjetnikom na sljedećim stranicama (96. – 98.).

Nakon završetka rada jedan učenik čita svoju interpretaciju, a ostali je uspoređuju sa svojom i komentiraju.

NAPOMENA: Nastavnik umjesto Cesarićeve pjesme može dati bilo koju drugu pjesmu za interpretaciju; to može biti i tekst neke popularne pjesme koju učenici vole slušati. Metodički instrumentarij ispod Cesariće pjesme dovoljno je samo prilagoditi odabranomu primjeru.


UPUTA • Usporedite postupak u interpretaciji pjesme koji ste napisali na početku sata s »koracima« u pita-

njima ispod Cesarićeva teksta.Usporedbu izrazite u obliku Vennova dijagrama.

Nakon toga sami se odlučite za postupak kojim, prema vašemu mišljenju, najbolje možete opisati, ali i razumjeti konkretnu lirsku pjesmu.

ZAVRŠNI DIO

4. Pisano izražavanje doživljaja (10 min)

UPUTA• Zapišite nekoliko rečenica kojima ćete izraziti svoj doživljaj lirske pjesme, odnosno odnos

prema lirskoj pjesmi. U njemu se možete osvrnuti i na pristup lirskoj poeziji na ovome satu.

Nekoliko učenika razmjenjuje svoje odgovore s razredom, a ostali komentiraju.

Kad su učenici usvojili temeljne pojmove u strukturi lirske pjesme, onda mogu provjeriti svoje razumijevanje pojmova samostalnom interpretacijom Cesarićeve pjesme Naranča (str. 99.), a svoju interpretaciju mogu usporediti s primjerom interpretacije u čitanci (str. 100.). Tako smo na neki način zatvorili krug: od prisjećanja temeljnih pojmova preko primjene na tekstu vođenim pitanjima do samostalne interpretacije (bilo koje) lirske pjesme.

IZ DRUGOGA KUTA

Ova se nastavna jedinica može realizirati i samo na primjeru Cesarićeve pjesme Naranča (Književni vremeplov 1, str. 99.).

1. Učenik može dobiti zadatak da samostalno interpretira pjesmu služeći se pitanjima ispod teksta i objašnjenjem pojmova na str. 94.

2. Nakon toga učenik može svoju interpretaciju usporediti s primjerom interpretacije u čitanci (str. 100.).

3. Na kraju može usustaviti temeljne pojmove u obliku umne mape.


NASTAVNI LISTIĆ

Lirska pjesma (temeljni pojmovi)

tema

• jedinstveno značenje djela

motiv

• najmanja tematska jedinica koja ima samostalno značenje u okviru teme

kompozicija

• unutrašnja (raspored motiva)

• vanjska (oblik, strofa, stih)

LIRSKA PJESMA(temeljni pojmovi)

STRUKTURA LIRSKE PJESME

(osnovni pojmovi)

• tema

• motiv

• kompozicija

• pjesnički jezik

• pjesnički ritam

stilska izražajna sredstva

• figure dikcije / zvučne figure

• figure konstrukcije

• figure riječi

• figure misli

Interpretacija lirske pjesme

Pjesnički ritam – u njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture lirske pjesme

pjesnički jezik

• osobit izbor riječi

• stilska izražajna sredstva




NASTAVNA JEDINICA 4. Stilska izražajna sredstva / Stilske figure


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove (stilske figure)• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje značenje pojma• povezuje pojmove• čita tekst uočavajući u njemu nove sadržaje• izrađuje grozd

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Opis pojma činkvinom (15 min)UPUTA

• S pojmom stilsko izražajno sredstvo / stilska figura susreli ste se u osnovnoj školi. Poku-šajte u sljedećih 5 minuta što bolje opisati taj pojam služeći se jednom od metoda sažimanja – činkvinom.

Opis metode (postupak)Činkvina je sastavljena u pet redaka.

• Prvi je redak NASLOV – u njemu se tema opisuje jednom riječju (najčešće imenicom).• Drugi je redak OPIS teme u dvije riječi (dva pridjeva).• Trećim se retkom izražava uloga/funkcija pojma napisana u tri riječi (najčešće tri glagolske

imenice).• U četvrtom se retku piše rečenica ili fraza od četiriju (ili više) riječi koja izražava vaš odnos

prema zadanome pojmu.• U petome se retku PONAVLJA KLJUČNI POJAM tako da se izrazi istoznačnicom (sinonimom).

UPUTA • Razmijenite činkvine unutar para: odlučite se za činkvinu kojom ćete predstaviti ostatku

razreda svoj opis pojma stilsko izražajno sredstvo.



Nekoliko parova iznosi svoje činkvine, a ostali ih komentiraju.NAPOMENA: Učenici se mogu odlučiti za činkvinu koju je napravio jedan član unutar para, ali mogu i na temelju dviju činkvina napraviti novu činkvinu kojom će se predstavii ostatku razreda.

2. Čitanje obavijesnoga teksta (5 min)

UPUTA • Pročitajte u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 101.) objašnjenje pojma stilska figura i uspore-

dite ga s opisom pojma na temelju činkvine koju ste načinili u paru. Ako je potrebno, korigi-rajte svoj opis pojma i uskladite ga s definicijom.

SREDIŠNJI DIO

3. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik će kratkim predavanjem, služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 109. – 110.), upoznati učenike s podjelom stilskih figura i načinom na koji su one predstavljene u čitanci. Bu-dući da su im ti sadržaji donekle poznati iz osnovne škole, učenici će se u usvajanju figura služiti INSERT metodom.


UPUTA Stilske su figure iznimno važne za razumijevanje značenja lirske pjesme. U čitanci su predstavljene po skupinama (Književni vremeplov 1, str. 101. – 110.), a na kraju se nalazi podsjetnik.

• Pročitajte tekst o svakoj skupini kao samostalnu cjelinu i označite ga INSERT metodom: kvačicom označite sadržaje koji su vam poznati, znakom + nove informacije, a ? stavite kod sadržaja za koje vam treba novo objašnjenje. Nakon toga nacrtajte u bilježnicu ovakvu tablicu u kojoj ćete uz svaku figuru staviti odgovarajuću oznaku.

FIGURE DIKCIJE + ?

asonanca

aliteracija

onomatopeja

anafora

epifora

simploka

anadiploza

• Jednak postupak ponovite za svaku vrstu figura. Kad ste završili s radom, označite figure koje niste ranije ponavali ili ste ih bili zaboravili.

NAPOMENA: Učenici obično ne znaju figure ponavljanja riječi, sinegdohu, eufemizam, antitezu, litotu, oksimoron i paradoks. Stoga im je potrebno, služeći se objašnjenjem u čitanci, dodatno prikazati te figure.



ZAVRŠNI DIO

5. Grozd (15 min)

UPUTANačinite grozd kojim ćete vizualizirati svoje poznavanje stilskih figura.

Opis metode (postupak)• Napišite ključnu riječ (pojam, temu) u sredinu papira.• Izvucite iz pojma 4 grane i imenujte ih.• Nastavite dalje granati svaku nacrtanu granu.• Nemojte prestati pisati dok vrijeme ne prođe.• Neka bude što više veza među pojmovima.



NASTAVNA JEDINICA 5. Interpretacija lirske pjesme


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u interpretaciji lirske pjesme• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• predviđa na temelju oblaka riječi• interpretira lirsku pjesmu• uspoređuje predviđanje s razumijevanjem pjesme nakon interpretacije



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opis oblaka riječi – rad u paru (10 min)

UPUTA• Pogledajte dva oblaka riječi u svojoj čitanci (Književni vremeplov 1, str. 83. i str. 113.). Podijelite

se unutar para: jedan učenik treba proučiti prvi, a drugi učenik unutar para drugi oblak riječi. Pokušajte na temelju toga prikaza predvidjeti o čemu će govoriti pjesma od koje je taj oblak riječi sastavljen. Kad završite s radom, razmijenite svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO

2. Interpretacija lirske pjesme (30 min)

UPUTAPrvi je oblak riječi sastavljen na temelju pjesme Dobriše Cesarića Pjesma mrtvog pjesnika (Književni vremeplov 1, str. 114.), a drugi na temelju pjesme Vladimira Nazora Cvrčak (Književni vremeplov 1, str. 117. – 118).

• Služeći se prethodno usvojenim temeljnim pojmovima i pitanjima ispod teksta, svaki učenik unutar para interpretirat će jednu od tih pjesama, tj. pjesmu čiji je oblak riječi proučavao.



• Zapamtite da je prvi korak u razumijevanju bilo kojega teksta poznavanje značenja riječi koje se u pjesmi pojavljuju. Stoga, prije nego što započnete s interpretacijom pjesme, pro-nađite značenje svake vama nepoznate riječi.

• Za interpretaciju pjesme imate 20 – 25 minuta. Kad završite s radom, upoznajte ukratko učenika s kojim ste u paru s temom pjesme koju ste interpretirali.

ZAVRŠNI DIO

3. Analiza predviđanja na temelju oblaka riječi (5 min)

UPUTA• Vratite se svojim predviđanjima na temelju oblaka riječi. Usporedite ih s razumijevanjem

značenja pjesme nakon interpretacije. Nekoliko učenika razmjenjuje svoja zapažanja s razredom.

DODATNA AKTIVNOST

Usporedba lirskih pjesama

UPUTAUsporedite svoje pjesme s obzirom na lirski subjekt, temeljne motive, kompoziciju i osnovnu misao. Usporedbu možete prikazati u ovakvoj tablici.

Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika

Vladimir Nazor, Cvrčak

lirski subjekt

temeljni motivi

kompozicija

ton

osnovna misao



NASTAVNA JEDINICA 6. Od teme i motiva do lirske pjesme (književna radionica)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. (U našemu

je primjeru poticaj slika.)

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u interpretaciji lirske pjesme• predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• odabire fotografiju kao poticaj za pisanje• predlaže temu na temelju fotografije• povezuje motive s fotografijom• određuje oblik pjesme• upotrebljava stilska izražajna sredstva• oblikuje ritam lirske pjesme• piše lirsku pjesmu


I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEBudući da je radionica u čitanci razrađena kao model nastavne jedinice (Književni vremeplov 1, str. 91. – 92.), učenici mogu samostalno pratiti korake označene brojkama i pisati svoju (prvu) pje-smu. Radionica se može zadati i kao domaća zadaća.

Nastavnik može samostalno odabrati u kojoj će fazi nastavnoga procesa uvesti radionicu: to može biti na početku obrade lirske poezije kao provjera predznanja i podsjećanje na temeljne pojmove, tijekom obrade lirske poezije, ali i na kraju obrade da bi se na primjeru provjerilo poznavanje te-meljnih pojmova.



NASTAVNA JEDINICA 6. Stilske figure u reklamnim sloganima


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIC.1.1. Učenik tumači utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• analizira svrhu medijskoga teksta • prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• piše slogane na temelju prisjećanja• osmišljava reklamu• priprema scensku izvedbu reklame• kreira razredni slogan utemeljen na stilskoj figuri• odabire najbolji slogan


I S H O D I


UVODNI DIO 1. Vruće olovke (10 min)UPUTA

• Pokušajte se u sljedeće tri minute prisjetiti i zapisati što više reklamnih slogana. Nakon isteka vremena jedan učenik čita reklamne slogane, a ostatak razreda uočava pojavljuje li se u tim sloganima neka stilska figura – ako se pojavljuje, imenuju je.

SREDIŠNJI DIO 2. Izrada reklame – rad u skupinama (30 min)Razred će se podijeliti u 6 skupina.

UPUTAZamislite da je svaka skupina jedan marketinški tim koji je dobio zadatak osmisliti reklamu za novi proizvod.

1. Odredite koji je to proizvod.2. Osmislite reklamu za taj proizvod koja će uključivati slogan utemeljen na nekoj stilskoj figuri.3. Pripremite svoju reklamu za scensku izvedbu.

(Vrijeme za osmišljavanje reklame: 10 minuta.)(Vrijeme za predstavljanje reklame: 2 minute po skupini.)



Svaka skupina izvodi svoju reklamu, a ostali navode kojom su se stilskom figurom poslužili i ko-mentiraju ideju i izvedbu.

ZAVRŠNI DIO3. Izrada razrednoga slogana – rad u skupinama (5 min)

UPUTAPokušajte unutar skupine u sljedeće tri minute osmisliti što originalniji razredni slogan utemeljen na jednoj od stilskih figura (navedenih u tablici).

1. skupina na anafori

2. skupina na epifori

3. skupina na elipsi

4. skupina na oksimoronu

5. skupina na hiperboli

6. skupina na metafori

Nakon isteka vremena svaka skupina objavljuje svoj slogan, a razred na temelju glasanja odabire razredni slogan.



NASTAVNA JEDINICA 7. Dobriša Cesarić, (izbor iz poezije)




B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u interpretaciji lirske pjesme• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove • predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• čita lirski tekst• izražava usmeno, pismeno ili vizualno literarni doživljaj• imenuje i obrazlaže teme odabranih pjesama• prikazuje grafički formu pjesme• izdvaja stilska izražajna sredstva u lirskoj pjesmi• objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava• sluša lirski tekst• sluša interpretaciju pjesme• komentira interpretaciju pjesme • uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijom drugih učenika


I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEPoezija Dobriše Cesarića zastupljena je u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 22., 25., 89., 90., 94., 99., 114., 119., i 121.).

U čitanci su navedene i smjernice za čitanje i pisanje lektire (Književni vremeplov 1, str. 120.).

Sati lektire mogu se realizirati na različite načine: kao samostalna izlaganja učenika, kao sastavlja-nje male antologije pjesama Dobriše Cesarića, kao izrada razrednoga plakata o Cesarićevoj poezi-ji, kao zamišljeni intervju s autorom, kao govorenje Cesarićevih stihova i sl. Bez obzira na to koji se pristup izabere, naglasak treba biti na razumijevanju i primjeni temeljnih pojmova u interpretaciji lirske pjesme.


4. TEMA: PRIČA O JUNAKU

Nastavne jedinice

1. Priča o junaku (uvod u temu) 1

2. Riječi u međusobnome odnosu 2

3. Riječi u rječniku 1

4. Pripovjedni tekst: Italo Calvino, Košulja sretnoga čovjeka 2 Od siluete do priče (Književna radionica) 2

5. Lektira: Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba 2

6. Struktura pripovjednoga teksta (fabula, kompozicija, lik, pripovjedač) 2

7. Lektira: August Šenoa, Prijan Lovro 3

8. Druga školska zadaća (vezani tekst opisnoga ili pripovjednoga diskursa) 2



NASTAVNA TEMA 4. PRIČA O JUNAKU

NASTAVNA JEDINICA 1. Priča o junaku (uvod u temu)





Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoja očekivanja• uspoređuje svoja očekivanja s očekivanjima drugih učenika• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Aktivno slušanje i razmjena mišljenja na temelju teksta (15 min)

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst.

Originalna priča o dječaku koji postaje junakNa stjenovitim obalama fantastičnog drevnog Japana dječak po imenu Kubo živi na visokoj stijeni iznad mora. Taj pametni i dobrodušni mangup živi skromno i očarava stanovnike ma-log ribarskog sela svojim magičnim darom pričanja uzbudljivih priča s pomoću origamija. Mještani koji su začarani njegovim pričama su Hosato, Hashi i Kameyo. Noću Kubo njeguje svoju bolesnu majku, koja pada u trans pod utjecajem izlaska i zalaska Mjeseca.

Njegov skromni i mirni život biva uzdrman kada Kubo slučajno dozove duha iz svoje prošlo-sti, koji se sruči s neba s namjerom da provede staru osvetu. U bijegu, Kubo udružuje snage s ratobornim i ozbiljnim Majmunom i idealističnim insektom Bubom i kreće u uzbudljivu potragu za istinom iza misterija o svom ocu, najvećem samuraju kojeg je svijet upoznao.



Kubo mora pronaći predmete koje je ostavio njegov otac: neprobojni oklop, nesalomljivi mač i neuništivu kacigu.

Uz pomoć svojih novih prijatelja i svog dragocjenog glazbala shamisen Kubo kreće u svoju pustolovinu. Upoznavajući svoje čarobne moći sa svakim novim testom snage i karaktera, Kubo se bori s bogovima i čudovištima, uključujući osvetoljubivog Kralja Mjeseca i zle Bli-zanke, kako bi otključao tajnu svog nasljeđa, ponovno ujedinio svoju obitelj i ispunio svoju herojsku sudbinu.

(ulomak teksta Originalna priča o dječaku koji postaje junak; portal glas-slavonije.hr)

Nakon slušanja teksta nastavnik postavlja pitanja.• Koji biste dali naslov ovome tekstu?• Iskažite o čemu tekst govori u jednoj rečenici.• Opišite protagonista. Dokažite da je on junak.• Kako Kubo priča priče? Na koje se sve načine priče mogu ispričati? Kako vi pričate priče?

Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Pisanje (8 min)

UPUTA• Tema kojom ćemo se baviti u narednome razdoblju nosi naslov Priča o junaku. Vaš je

zadatak razmisliti, a zatim napisati pet ključnih riječi kojima ćete iskazati što očekujete od ove teme, pretpostaviti čime ćemo se, prema vašemu mišljenju, baviti te predvidjeti jezične ili književne naslove koje će naša tema obuhvatiti. Za pisanje imate tri minute.

Učenici čitaju svoje ključne riječi i međusobno ih komentiraju.

3. Kratko predavanje (12 min)Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 125. – 127.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (O riječima) te digitalne sadržaje.

Nakon toga upućuje ih na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vremeplov 1, str. 276.).

ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme Priča o junaku. Pri

izradi umne mape možete se služiti čitankom i udžbenikom.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 2. Riječi u međusobnome odnosu


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA 1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA•Učenik tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju,

hiperonimiju i hiponimiju u zadanome kontekstu.

Razrada ishoda na razini aktivnosti• sastavlja oblak riječi• čita tekst uočavajući u njemu nove sadržaje• dramatizira jezične sadržaje• izrađuje grozd• piše na zadanu temu

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Izrada oblaka riječi/izraza (15 min)Učenike se podijeli u tri skupine. Nastavnik zapisuje na ploču tri riječi:

tuš, novac, pečen.

UPUTA • Neka učenici iz prve skupine napišu sva značenja koja može imati riječ tuš, učenici iz druge

skupine neka zapišu riječi koje imaju isto značenje kao riječ novac, a učenici iz treće skupine neka zapišu sve riječi koje imaju suprotno značenje od riječi pečeno.

Učenici iznose rezultate i zapisuju ih na ploču.Nastavnik zatim postavlja pitanje o odnosu izraza i sadržaja u prethodim riječima i tako uvodi temu značenjskih odnosa.

SREDIŠNJI DIO

2. Dramatizacija na temelju teksta (35 min)Razred se dijeli na pet skupina. Nastavnik upućuje učenike na sadržaj udžbenika Riječi u međusob-nome odnosu (Fon-Fon 1, str. 60. – 64.) i svakoj skupini dodjeljuje jedan dio teksta:



1. skupina sinonimi Fon-Fon 1, str. 61.

2. skupina antonimi Fon-Fon 1, str. 62.

3. skupina homonimi Fon-Fon 1, str. 63.

4. skupina hiperonimi Fon-Fon 1, str. 64.

5. skupina hiponimi Fon-Fon 1, str. 64.

UPUTA• Pročitajte svoj dio teksta i izdvojite iz njega najvažnije informacije o zadanoj vrsti odnosa

među riječima. Nakon toga osmislite kratki dijalog/dramski prikaz u kojemu će glavni likovi biti pojmovi kojima ste se bavili (npr. sinonimi) i njime predstavite tu vrstu značenjskih od-nosa među riječima.

1. skupina glavni lik/likovi: sinonimi

2. skupina glavni lik/likovi: antonimi

3. skupina glavni lik/likovi: homonimi

4. skupina glavni lik/likovi: hiperonimi

5. skupina glavni lik/likovi: hiponimi

3. Izrada grozda (20 min)Nastavnik na ploču piše središnju temu: značenjski odnosi među riječima / leksičko-semantički odnosi i iz nje izvodi 4 grane:

ZNAČENJSKI ODNOSI MEĐU RIJEČIMA / LEKSIČKO-SEMANTIČKI ODNOSI

SINONIMIJA ANTONIMIJA HOMONIMIJA HIPERONIMIJA-HIPONIMIJA

UPUTA• Neka predstavnik svake skupine dopuni grozd ključnim informacijama o svojoj temi.

Za svaku se skupinu proziva po jedan predstavnik koji dopunjuje grozd i objašnjava ga. (Skupina 4. i 5. može zajednički razraditi granu hiperonimijsko-hiponimijskih odnosa.)

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje na zadanu temu (20 min)

UPUTA• Opišite izmišljenog (super)junaka koristeći po pet sinonima i antonima, dva homonima i dva

pojma u hiperonimijsko-hiperonimijskome odnosu.Nekoliko učenika čita svoje odgovore, a ostali komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 3. Riječi u rječniku


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA 1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA•Učenik opisuje jezične rječnike općega i ograničenoga leksičkog sloja i strukturu

rječničkoga članka.

Razrada ishoda na razini aktivnosti• određuje značenje riječi• pretražuje informacije• uspoređuje pojmove• pridružuje pojmove sadržaju• piše tekst prema uputama


uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO

Riječ u rječniku1. Određivanje značenja riječi (10 min)

UPUTA• Neka svaki učenik napiše na papirić riječ po izboru, a zatim papiriće razmijenite unutar para

i napište značenje/značenja riječi koju ste dobili na papiriću.Kad su učenici završili s pisanjem, nastavnik najprije provjerava je li neku riječ dobilo dvoje ili više učenika, a zatim se čitaju značenja koja su napisali.

Nastavnik postavlja pitanja:

• Smatrate li da je objašnjenje značenja točno? Ako ne smatrate, dopunite značenja riječi. Gdje možemo pronaći općeprihvaćena značenja riječi?

Nakon što učenici zaključe kako se značenja riječi mogu pronaći u rječnicima, leksikonima i enci-klopedijama, nastavnik donosi nekoliko primjeraka tih knjiga.

(NAPOMENA: Ova se nastavna jedinica može realizirati i u školskoj knjižnici.)



SREDIŠNJI DIO

2. Pretraživanje informacija (15 min)Nastavnik proziva nekoliko učenika da pronađu značenja određenih riječi i zapišu ih na list papira te list zalijepe na ploču. Uz svaku riječ treba navesti izvor.

Usporedba rječničke i enciklopedijske natukniceUPUTAUsporedite rječničku i enciklopedijsku natuknicu na temelju primjera u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 66.). Promotrite i zaključite što je u objašnjenjima ovih riječi zajedničko, a što različito. Svoja zapažanja zapišite u bilježnicu u obliku tablice.

rječnik enciklopedija

SLIČNOSTI:

Nakon što učenici zapišu svoja zapažanja, nekoliko ih iznosi rezultate.

3. Pridruživanje pojmova (10 min)Na ploču se može zalijepiti uvećana kopija jednoga leksikografskog članka. Potrebno je pripremiti kartice s njegovim elementima: natuknica (lema), leksikografska definicija, etimološka odrednica, gramatička odrednica, normativna odrednica i stilistička odrednica, a zatim se prozivaju učenici koji izvlače po jednu karticu i uz objašnjenje je pridružuju točnomu elementu leksikografskoga članka. Kad ih točno pridruže, kartica se lijepi na ploču i crtom povezuje s elementom leksikograf-skoga članka.

Na kraju se mogu definirati ključni pojmovi: rječnik, enciklopedija, leksikografski članak, leksi-kografija.

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje teksta prema uputama (10 min)

UPUTAOdaberite i zapišite jednu višeznačnu riječ. Sastavite za nju leksikografski članak.



NASTAVNA JEDINICA 4. Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj


RAZRADA ISHODA• pokazuje razumijevanje teksta• izdvaja temu teksta• prepoznaje vrstu pripovjedača u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razgovara o zadanoj temi• čita tekst • analizira književni tekst• sažima tekst• piše u obliku zadane forme (recept)

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (20 min)Nastavnik postavlja pitanja:

• Što je prema vašem mišljenju suvremenomu čovjeku potrebno da bi bio sretan? • Što je vama potrebno da biste bili sretni?

Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali ih komentiraju.

UPUTAPoslušajte sljedeći tekst. (Učenicima se tekst čita ili projicira.)

Ako želite biti sretni, mislite pozitivno i makar dio dana isključite svoj mobilni telefon – savjetuje novi globalni pokret za sreću, među čijim je članovima i Dalaj-Lama. U programu pokreta stoji kako je važno odbaciti individualizam i težnju za materijalnim dobrima. Pokret podupire više od 4.500 pristalica iz 68 zemalja.

(prema: http://www.novilist.hr)

Umjesto ovoga teksta učenike se može uputiti na pjesmu Petra Preradovića Ljudsko srce (Književni vremeplov 1, str. 272).



2. Pisanje na temelju teksta (5 min)Nastavnik za sljedeći dio sata treba pripremiti nastavni listić

UPUTANa temelju primjera iz teksta popunite tablicu na nastavnom listiću (1. zadatak) koja prikazuje što je čovjeku potrebno za sreću, odnosno što mu nije potrebno.

SREĆA

potrebno je nije potrebno

SREDIŠNJI DIO

3. Usmjereno čitanje teksta (35 min)

UPUTA• Pročitajte kratku priču Itala Calvina Košulja sretnog čovjeka (Književni vremeplov 1, str. 129. – 130.).

Nakon čitanja odgovorite (pismeno) na pitanja ispod teksta.Učenici odgovaraju na pitanja za analizu teksta na 130. stranici. Nakon toga nekoliko učenika raz-mjenjuje svoje odgovore s ostatkom razreda.

4. Sažimanje teme na SMS poruku (15 min)

UPUTA• Pokušajte sadržaj ove priče sažeti u oblik SMS poruke (160 znakova).

Nakon pisanja nekoliko učenika čita svoje poruke i razmjenjuje ih s ostatkom razreda.

ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje recepta za sreću (15 min)

UPUTA• Riješite drugi zadatak na nastavnome listiću.

Nekoliko učenika čita svoje recepte, a ostali komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka1. Ispunite tablicu koja prikazuje što je čovjeku potrebno za sreću, odnosno što mu nije potrebno.

SREĆA

potrebno je nije potrebno

2. Napišite Recept za sreću koristeći se prethodno napisanim natuknicama.



NASTAVNA JEDINICA 4. Od siluete do priče (književna radionica)



je primjeru poticaj slika.)

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u pisanju pripovjednoga teksta• predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• odabire siluetu kao poticaj za pisanje• predlaže temu priče• odabire likove za svoju priču• prikazuje likove• osmišljava zaplet i rasplet priče• organizira redoslijed zbivanja u priči• odabire tip pripovjedača za svoju priču• piše pripovjedni tekst (priču)


I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEBudući da je radionica u čitanci razrađena kao model nastavne jedinice (Književni vremeplov 1, str. 131. – 132.), učenici mogu samostalno pratiti korake označene brojkama i pisati svoju (prvu) priču. Radionica se može zadati i kao domaća zadaća.

Nastavnik može samostalno odabrati u kojoj će fazi nastavnoga procesa uvesti radionicu: to može biti na početku obrade pripovjednoga teksta kao provjera predznanja i podsjećanje na temeljne pojmove, tijekom obrade pripovjednih tekstova, ali i na kraju obrade da bi se na primjeru provje-rilo poznavanje temeljnih pojmova.

U ovome smo prijedlogu radionicu stavili nakon uvođenja temeljnih pojmova u analizi pripovjed-noga teksta, a prije kratke priče Pavla Pavličića Dobri duh Zagreba.



NASTAVNA JEDINICA 5. Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

B 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru

RAZRADA ISHODA• izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog

iskustva • potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• pokazuje razumijevanje teksta • izdvaja obilježja tekstne vrste/žanra • analizira tekst • izdvaja temu teksta • prepoznaje vrstu pripovjedača u tekstu • analizira likove u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadacima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga

MEĐUPREDMETNE TEMEuku B.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

I S H O D I




UVODNI DIO

1. Razgovor – uvod u temu (15 min)

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst.

Originalna priča o dječaku koji postaje junakLikovi koji proslavljaju krimiće nisu ni likovi žrtava ni likovi zločinaca, nego likovi istražite-lja. Svaki počinjeni zločin narušava postojeću ravnotežu i sklad i prirodno je da čovjek želi poduzeti sve što je u njegovoj moći kako bi se svijet u kojem živi vratio što je bliže moguće njegovu prvobitnomu stanju. Stoga, zajedno s istražiteljem koji prebiva između korica knji-ge u kriminalističkom romanu, ulogu istražitelja na sebe preuzima i čitatelj koji samim time postaje i aktivni sudionik radnje. Njegova je uloga pratiti tragove, zamjećivati nijanse, pove-zivati detalje i u svemu tome pokušati se oduprijeti autorovu manipuliranju. (…)

Zašto volimo krimiće? Razlog možemo tražiti u svom djetinjstvu. Svako čisto dječje srce voli bajke jer u bajkama dobro uvijek pobjeđuje, a to se događa i u kriminalističkom romanu. Di-jete je radoznalo i voli da se uvijek nešto događa, a u krimiću ne nedostaje napetoga zbiva-nja. Zbog tih razloga čovjek, koji je u sebi sačuvao djelić djetinjstva, mora voljeti krimiće. Bez obzira na to koliko zločin opisan u romanu bio gnusan, bez obzira na to što čitatelj jednoga takvoga djela u sebi može prepoznati i tragičnost žrtve i neke od karakteristika onoga koji je počinio zločin, u konačnici će isti taj čitatelj pomoći da istina iziđe na vidjelo i da se uspostavi ravnoteža narušena zločinom.

Kriminalistički roman pokazuje koliko je istina važna, ali i koliko je često u toj svojoj važnosti i skrivena i složena te uči čitatelja da za njom beskompromisno traga. Zlo u kriminalističkom romanu ne smije imati posljednju riječ, pravda mora biti zadovoljena, jer bi se u protivnom odbacile zakonitosti kvalitetnoga oblikovanja fabule, ali i vjera u dobro koje i u romanes-knom i u stvarnom svijetu mora postojati kao najveća moralna vrijednost za koju se čovjek, bio on žrtva, zločinac ili istražitelj, bio on sve ili ništa od toga, u svojoj slobodi svakoga tre-nutka, bez iznimke, može opredijeliti.

(prema tekstu Nikoline Mesić Napeto i pravedno; u čemu je tajna krimića?; portal glas-koncila.hr)

Nakon slušanja teksta nastavnik postavlja pitanja.• Slažete li se s tvrdnjama o krimićima iznesenima u tekstu? Obrazložite svoje odgovore i pot-

krijepite ih primjerima.• Zašto krimići proslavljuju istražitelje? Koje istražitelje poznajete iz književnih djela? Opišite ih. • Zašto autor uspoređuje krimiće s bajkama?• Koja je uloga istine u krimićima?• Volite li čitati krimiće? Zašto?



SREDIŠNJI DIO

2. Analiza pripovjednoga teksta prema smjernicama (35 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina. Nastavnik im dijeli zadatke na nastavnom listiću (u prilogu).

UPUTA• Svaka će skupina prikazati svoju temu na temelju zadatka na nastavnom listiću, a zatim će

predstavnik svake skupine iznijeti rezultate rada.

1. skupina FABULA

2. skupina PRIPOVJEDAČ, VRIJEME I MJESTO, PRIPOVJEDNA CRTA

3. skupina STVARNOST I MAŠTA U PRIČI

4. skupina GLAVNI LIK U PRIČI

5. skupina LITERARNI PREDLOŽAK I FILM


3. Grozd (15 min)

UPUTA• Služeći se svojim bilješkama i informacijama koje ste čuli tijekom izlaganja predstavnika

skupina, prikažite u obliku grozda priču Dobri duh Zagreba na sadržajnoj i izraznoj razini.Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

ZAVRŠNI DIO

4. Stvaralačko pisanje (25 min)Učenici su podijeljeni u četiri skupine.

UPUTA• Svaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu (u tablici). (Vrijeme pisanja: 10 minuta.)

1. skupina komentar naslova priče s obzirom na njezin sadržaj

2. skupina vijest o otkriću zločina s obzirom na sadržaj priče

3. skupina intervju s Valentinom Knezom s obzirom na sadržaj priče

4. skupina svoj (promijenjeni) završetak priče

Učenici objavljuju rezultate rada i međusobno ih komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Pavao Pavličić, Dobri duh Zagreba

PRVA SKUPINA: FABULA1. Je li u kriminalističkoj priči važna fabula? Zašto?2. Koliko je u priči Dobri duh Zagreba važna fabula? Obrazložite svoj odgovor i navedite primjere.3. Navedite na temelju kriminalističkih filmova i TV serija koje ste gledali nekoliko stalnih

elemenata koje mora imati kriminalistički zaplet. Nalazite li neki od njih u priči Dobri duh Zagreba?

DRUGA SKUPINA: PRIPOVJEDAČ, VRIJEME I MJESTO, PRIPOVJEDNA CRTA1. U kojem licu priča pripovjedač? Kako ga zamišljate? Je li pripovjedač sudionik ove priče?2. Odredite vremenski raspon priče i mjesto odvijanja.3. Načinite pripovjednu crtu. Možete se služiti Podsjetnikom u čitanci (Književni vremeplov 1,

str. 141.)

TREĆA SKUPINA: STVARNOST I MAŠTA U PRIČI1. Smatrate li da je ovo realistička ili fantastična priča? Dokažite svoje stajalište.2. Ako ste priču doživjeli kao fantastičnu, navedite događaje koje čitatelj prihvaća kao fanta-

stične. Ako ste priču doživjeli kao realističnu, opišite kakav je lik u toj realističnoj stvarnosti.3. Volite li više priče koje opisuju stvarne događaje, odnosno događaje koji ostavljaju dojam

istinitosti ili više volite fantastične priče? Obrazložite svoje odgovore i navedite primjere.

ČETVRTA SKUPINA: GLAVNI LIK U PRIČI1. Kojim se postupcima oblikuje glavni lik? Komentirajte i oprimjerite njegove osobine:

osamljenost, čovjekoljublje, upornost, temeljitost, opsjednutost. 2. Smatrate li da se glavni lik tijekom priče promijenio? Obrazložite svoj odgovor.3. Načinite mapu karaktera. Možete se služiti Podsjetnikom u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 141.)

PETA SKUPINA: LITERARNI PREDLOŽAK I FILM1. Istražite informacije o filmu Ritam zločina i prikažite ih u obliku umne mape. Možete se slu-

žiti različitim digitalnim alatima.2. Komentirajte odnos literarnog predloška Dobri duh Zagreba i filma Ritam zločina: navedite u

komentaru sličnosti i razlike. Svoja zapažanja prikažite u obliku tablice.



NASTAVNA JEDINICA 6. Struktura pripovjednoga teksta (fabula, kompozicija, lik, pripovjedač)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB 1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.

B 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• učenik izvješćuje o svojemu doživljaju teksta• učenik pokazuje razumijevanje teksta• učenik analizira tekst• učenik prepoznaje vrstu pripovjedača u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• predviđa na temelju fotografije/naslovnice• čita književni tekst• izdvaja ključne pojmove iz obavijesnoga teksta• predlaže naslovnicu književnoga teksta

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Predviđanje teme, žanra, likova i fabule književnoga teksta na temelju fotografije/naslovnice (7 min)

UPUTAPogledajte fotografiju u svojoj čitanci (Knjževni vremeplov 1, str. 125.) i zamislite da je to naslovnica književnoga djela.

• Pretpostavite o čemu bi to djelo moglo govoriti. • U natuknicama navedite kakvu bi fabulu i kompoziciju moglo imati. • Tko je glavni junak/junakinja u tome djelu? • Kako bi priča mogla biti ispripovijedana?

Učenici iznose svoja predviđanja i razmjenjuju ih s razredom.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad na tekstu (30 min)Struktura pripovjednoga teksta u čitanci obrađena je na različitim tekstovima (Književni vremeplov 1, str. 142. – 155.). Središnji je dio sata usmjeren na opis temeljnih elemenata strukture: fabulu, kom-poziciju, lik i pripovjedača.

UPUTA• Radit ćete podijeljeni u 8 skupina, a po dvije skupine imat će isti zadatak, odnosno bit će

zadužene za predstavljanje istoga književnoteorijskog pojma.

1. i 5. skupina fabula Književni vremeplov 1, str. 143. – 144.

2. i 6. skupina kompozicija Književni vremeplov 1, str. 145. – 146.

3. i 7. skupina lik Književni vremeplov 1, str. 147. – 148.

4. i 8. skupina pripovjedač Književni vremeplov 1, str. 151. – 154.

1. U sljedećih pet minuta pročitajte tekstove koji se odnose na vaše teme: najprije književni tekst, a onda i tekstove u crvenome okviru. (Ne trebate odgovarati na pitanja ispod teksta.)

2. Nakon čitanja teksta načinite kratke bilješke kojima ćete prikazati svoj pojam, odnosno književnoteorijski termin. Potkrijepite svoje bilješke i primjerom na temelju pročitanoga knji-ževnog teksta navedenog uz vaš pojam.

3. Načinite grafički prikaz svoje teme: možete ga načiniti u obliku umne mape, grozda, tablice i sl.

(Vrijeme za izlaganje: 3 min.)

Učenici iznose rezultate rada: jedna skupina izlaže, a druga skupina (koja je imala isti zadatak) dopunjava njihovo izlaganje.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada naslovnice književnoga djela (8 min)

UPUTAOdaberite jedno književno djelo koje vam je svima poznato i načinite njegovu naslovnicu (nacr-tajte je ili je izradite nekim digitalnim alatom). Iz naslovnice treba biti vidljivo što više elemenata strukture pripovjednoga teksta.



NASTAVNA JEDINICA 7. August Šenoa, Prijan Lovro



B 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• izvješćuje o svojemu doživljaju teksta• vrednuje tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva• vrednuje tekst na temelju vlastitoga znanja o književnosti i književnoj teoriji• izdvaja obilježja tekstne vrste/žanra• analizira tekst• izdvaja posebnosti hrvatskoga društvenog i kulturnog konteksta

Razrada ishoda na razini aktivnosti • uči istražujući• gleda videozapis• čita tekst prema smjernicama• igra ulogu • piše monolog• piše SMS poruku


uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

osr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

I S H O D I


PRVI SAT

1. Učenje istraživanjem (10 min)

UPUTA• Istražite život i djelovanje Augusta Šenoe služeći se poveznicom https://kuca.senoa.eu/• Koji vam je predmet u Kući Šenoa posebno privukao pozornost? Obrazložite svoj odgovor.

2. Gledanje videozapisa sa zadatkom vođenja bilježaka (10 min)

UPUTA• Pogledajte u digitalnim materijalima (IZZI) videobiografiju Augusta Šenoe. Tijekom gledanja

zabilježite najmanje tri nove informacije koje ste o njemu saznali.Nekoliko učenika čita svoje bilješke, a nastavnik ih bilježi na ploču i usustavljuje ih.



3. Čitanje teksta prema uputama (10 min)

UPUTA • Pročitajte Šenoin članak Naša književnost na digitalnome repozitoriju i zabilježite ključne

tvrdnje koje autor iznosi.Učenici čitaju Šenoin članak Naša književnost na digitalnome repozitoriju i vode bilješke koje kasnije čitaju. Nakon toga slijedi igra uloga.

4. Igra uloga (15 min)

UPUTA• Netko će od vas glumiti Augusta Šenou, odnosno odgovarat će na pitanja iz pozicije autora

programatskoga članka Naša književnost.Jedan učenik ili učenica (koji se dobrovoljno javi za igranje uloge) glumi Augusta Šenou: sjeda u »vrući stolac« ispred ostalih učenika i zadatak mu je odgovoriti na njihova pitanja iz pozicije autora.

Ostali mu učenici postavljaju pitanja vezana uz teze iznesene u članku i na taj način raspravljaju o hrvatskoj književnosti 19. stoljeća. Učenik koji igra ulogu može se zamijeniti tijekom igre.

DRUGI SAT

1. Čitanje i analiza književnoga teksta (20 min)

UPUTA• Pročitajte još jednom početak Prijana Lovre (Književni vremeplov 1, str. 158. – 159.).

Nakon čitanja početnoga dijela pripovijesti nastavnik može postavljati redom prvih pet pitanja kojima se analizira početni dio teksta (Književni vremeplov 1, str. 160.).

Nakon toga učenicima se može postaviti pitanje:

• Koje Šenoine teze iz članka Naša književnost prepoznajete u početnome dijelu pripovijesti?

2. Petominutno pisanje s obrazloženjem (10 min)

UPUTA• Napišite nekoliko rečenica kojima ćete iskazati vlastiti stav o suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Nekoliko učenika pročitat će svoje tekstove, a ostali ih učenici komentiraju.

3. Usporedba razdoblja (15 min)

UPUTA • Zaključite koje su sličnosti, a koje razlike između hrvatske književnosti 19. i hrvatske književnosti

21. stoljeća. Na temelju Šenoine pripovijesti usporedite o kakvim se junacima pisalo onda, a o kakvim se junacima piše danas.

Nekoliko učenika iznosi svoje zaključke, a ostali ih komentiraju.



TREĆI SAT

1. Pisanje i izvođenje monologa (10 min)

UPUTA• Sastavite kratki monolog kojim ćete se predstaviti kao prijan Lovro.

Nekoliko učenika izvodi svoje monologe, a ostali komentiraju.

2. Analiza pripovijesti (30 min)Učenike je potrebno podijeliti u pet skupina: svaka će skupina biti zadužena za jedan element u analizi književnoga djela (Književni vremeplov 1, str. 157.).

1. skupina tematika Književni vremeplov 1, str. 163.

2. skupina kompozicija Književni vremeplov 1, str. 160.

3. skupina fabula Književni vremeplov 1, str. 160.

4. skupina pripovjedač Književni vremeplov 1, str. 162.

5. skupina likovi Književni vremeplov 1, str. 161. – 162..

UPUTA• Svaka je skupina zadužena za jedan element u analizi Prijana Lovre. U radu se možete služiti

svojim bilješkama o pročitanoj lektiri i tekstu u čitanci koji se odnosi na vaš zadatak.1. Pročitajte tekstove koji se odnose na vaš zadatak.2. Načinite natuknice na temelju tekstova i dopunite ih vlastitim bilješkama (lektira).3. Pripremite se za izlaganje: načinite umnu mapu kojom ćete vizualizirati temu kojom ste

se bavili. Dok učenici rade u skupinama, nastavnik na ploču bilježi naslov djela kao središnji pojam budu-će umne mape. Oko središnjega pojma navodi pojmove tematika, kompozicija, fabula, pripo-vjedač, likovi koje učenici tijekom izlaganja trebaju nadopuniti svojim zaključcima i rezultatima grupe.

Nakon 15 minuta učenici izlažu svoju temu, a zaključke prikazuju dopunjavanjem umne mape na ploči.

3. Pisanje SMS poruke potaknute književnim tekstom (5 min)

UPUTA• Sastavite SMS poruku koju biste poslali Lovri kako biste mu pružili podršku ili dali savjet.

Učenici čitaju svoje poruke.


5. TEMA: MJESTA ODRASTANJA

I PROSTORI MAŠTE

Nastavne jedinice

1. Mjesta odrastanja i prostori mašte (uvod u temu) 1

2. Uvod u roman 1

3. Jerome David Salinger, Lovac u žitu 2

4. Ante Kovačić, U registraturi (ulomci) 2

5. Lada Vukić, Specijalna potreba (ulomak) 1

6. Različiti putevi odrastanja 1

7. Mjesta odrastanja i prostori mašte u suvremenoj kulturi 1

8. Riječ u gramatici 1

9. Promjenjive vrste riječi 2

10. Nepromjenjive vrste riječi 1

11. Druga pisana provjera (O riječima. Vrste riječi. Pripovjedni tekst. Roman) 1




NASTAVNA TEMA 5. MJESTA ODRASTANJA I PROSTORI MAŠTE

NASTAVNA JEDINICA 1. Mjesta odrastanja i prostori mašte (uvod u temu)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.1.Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.



Razrada ishoda na razini aktivnosti• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr A.4.1. Razvija sliku o sebi.

uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor potaknut tekstom – uvod u temu (15 min)Nastavnik čita tekst Viktora Žmegača Ulice dugačke, ulice kratke (Književni vremeplov 1, str. 171.). Nakon čitanja teksta učenici odgovaraju na postavljena pitanja

UPUTA• Pažljivo poslušajte sljedeći tekst.

PITANJA• Kako autor istu ulicu svoga rodnoga grada doživljava iz različitih vremenskih perspektiva?

Što se promijenilo?• Utječe li vrijeme samo na promjenu doživljaja ili može utjecati i na promjenu mišljenja? Ar-

gumentirajte svoje odgovore primjerima.• Mislite li da ćete i vi mijenjati svoje stavove kako budete stariji? Obrazložite svoje odgovore.

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja.


5. TEMA: MJESTA ODRASTANJA I PROSTORI MAŠTE

SREDIŠNJI DIO2. Kratko predavanje (20 min)Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, 169 – 170), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (Od riječi do rečenice i teksta – odabrane jedinice) te digitalne sadržaje Prostori odrastanja i mašte (IZZI) i Od riječi do rečenice i teksta (IZZI).


ZAVRŠNI DIO3. Umna mapa (10 min)

UPUTA• Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme mjesta odrastanja i

prostori mašte.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 2. Uvod u roman


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODISŠ HJ B.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

RAZRADA ISHODA• služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj,

izraznoj i idejnoj razini: prozne vrste (roman)

Razrada ishoda na razini aktivnosti• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• izdvaja informacije• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje sintezu u obliku grozda• primjenjuje naučeno tijekom samostalnoga rada


osr. A.4.3. Razvija osobne potencijale.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Aktivno slušanje. Razgovor (10 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte sljedeći tekst. Nakon toga odgovorit ćete na pitanja.proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 42 posto građana Hrvatske, što je pad u odnosu na godinu ranije kada je čitanost iznosila 56 posto, pokazuju u objavljeni podaci o čitanosti u Hrvatskoj. U doba opće medijske prezasićenosti informacijama, knjige najviše čitaju žene, mladi, visokoobrazovani i ljudi s višim primanjima, i to beletristiku.

Predstavljajući rezultate najnovijeg istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj na svečanom otvorenju manifestacije „Noć knjige 2019.“ u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Tamara Kraus iz agencije Kvaka istaknula je kako, kada govorimo o čitanosti knjiga, podatci moraju biti stavljeni u kontekst današnjega vremena, uzimajući u obzir sve čimbenike koji bi mogli utjecati na čitanost.

Govoreći o navikama čitanja, Kraus je istaknula kako se postavlja pitanje mijenja li se čita-nost ili svijet koji nas okružuje. „Najnovija istraživanja stručnjaka sa Sveučilišta u Kaliforniji pokazuju da mi danas konzumiramo više informacija nego ikada do sada, oko 100.000 riječi dnevno“, kazala je.



U vrijeme modernih tehnologija i novih sadržaja serije su postale „romani novoga doba“, a konzumiranje sadržaja uglavnom se svodi na aktivnost bez dodatnog angažmana, nasuprot tradicionalnoj knjizi, koja zahtijeva angažman i disciplinu čitatelja, napomenula je.

Govoreći o načinima popularizacije čitanja, ne treba zanemariti ulogu novih medija, bilo da se radi o Facebooku, YouTubeu, podcastu, web stranicama autora ili čitatelja, kritičara, različitih tzv. ‘book influencera’, a među ispitanicima se posebno pokazuju važne akcije koje provode knjižničari, različite tribine, klubovi knjiga i gostovanja autora.

„Na kraju, vraćajući se na onih 100.000 riječi dnevno i bogatstvo svih informacija koje osi-romašuju našu pažnju, pitamo se ima li čitanje knjige danas budućnost. Ima, međutim, mo-ramo biti svjesni svih ometanja, kao i da u čitanje knjiga treba uložiti trud i angažman, da je potrebna disciplina. Kad to osvijestimo, možda ćemo smanjiti sve nepotrebne informacije i naći prostora koji nam omogućuje da pročitamo knjigu“, poručila je Kraus.

(AUTOR: Hina; prema tekstu s portala jutarnji.hr)

Nakon slušanja teksta učenici odgovaraju na nastavnikova pitanja: • Slažete li se s tvrdnjama o navikama čitanja iznesenima u tekstu? Obrazložite i oprimjerite

svoje odgovore.• Kojim se kriterijima vi služite pri odabiru knjiga za čitanje?• Koje bi, prema vašem mišljenju, bile mjere za poticanje čitanja?• Izdvojite svoja tri top-romana koja biste preporučili svojim vršnjacima. Obrazložite svoje

odgovore.Učenici međusobno komentiraju svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO


UPUTA• Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekst Uvod u roman (Književni vremeplov 1,

str. 173. – 174.).Učenici iznose rezultate rada.

3. GROZD (10 min)

UPUTA• Na temelju teksta koji ste pročitali služeći se INSERT metodom izradite grozd kojim ćete

prikazati roman, vrste romana i kratki prikaz razvoja romana.Nekoliko učenika opisuje svoje grozdove.

ZAVRŠNI DIO

4. Stvaralački zadatak (15 min)

UPUTA• Služeći se grozdom koji ste izradili u prethodnom dijelu sata, prikažite svoj omiljeni roman

– odredite ga prema temi, stavu autora (općem tonu), prema činiteljima integracije svih ele-menata unutar romana te napišite kada je nastao.




NASTAVNA JEDINICA 3. Jerome David Salinger, Lovac u žitu



B.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz roman

Razrada ishoda na razini aktivnosti• izražava svoj doživljaj teksta• opisuje i argumentira svoj stav• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• objašnjava i procjenjuje ponašanje likova• navodi primjere• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• Izdvaja informacije iz različitih izvora• procjenjuje informacije• stvara novi tekst na temelju polaznoga



ikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih postupaka/stavova/izbora.

osr. C.4.1. Prepoznaje i izbjegava rizične situacije u društvu.

I S H O D I




1. Slobodno pisanje (7 min)

UPUTA• U sljedećih tri minute zapišite svoje dojmove, misli i asocijacije o romanu Lovac u žitu i

njegovu glavnom junaku Holdenu. Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Uglovi (18 min)

UPUTAZamislite da se u svakome kutu razreda nalazi jedna tvrdnja:

1. Holden je iznimno osjećajan. 2. Holden je smiješan.3. Holden i ja bili bismo odlični prijatelji jer smo dosta slični.4. Holden zna s ljudima.

Pažljivo pročitajte svaku tvrdnju, razmislite, a zatim odšetajte, odnosno zauzmite poziciju u uglu uz tvrdnju s kojom se najviše slažete:

Nakon što su se učenici grupirali, svaka skupina obrazlaže svoj odabir trima argumentima, nakon čega učenici eventualno mogu promijeniti svoju poziciju uz obrazloženje.

3. Tematska analiza romana (30 min)Učenici su podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina dobiva svoj zadatak na nastavnome listiću.

UPUTASvi su zadatci na nastavnome listiću povezani s tematikom Salingerova romana. Svaka skupina rješava svoj dio zadataka, a nakon toga će predstavnik svake skupine iznijeti rezultate rada.

1. skupina: ŠKOLA Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

2. skupina: OBITELJ Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 141. str.

3. skupina: MLADI BUNTOVNIK Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

4. skupina: SUVREMENI SVIJET Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.




2. Analiza romana / pripovjednoga teksta prema smjernicama (25 min)

Učenici su podijeljeni u pet skupina. Nastavnik im dijeli zadatke na nastavnome listiću (u prilogu).

UPUTA• Svaka će skupina prikazati svoju temu na temelju zadatka na nastavnome listiću, a zatim će

predstavnik svake skupine iznijeti rezultate rada.

1. skupina: TEMATIKA Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

2. skupina: LIKOVI Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

3. skupina: FABULA Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

4. skupina: KOMPOZICIJA Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

5. skupina: PRIPOVJEDAČ Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.


ZAVRŠNI DIO

3. Grozd (10 min)


skupina, prikažite u obliku grozda roman Lovac u žitu na sadržajnoj i izraznoj razini.Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.



DODATNE AKTIVNOSTI Razgovor o temi (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja:

• Imate li svojega omiljenog književnog/filmskog/stripovskog junaka? Obrazložite svoje odgovore.• Jeste li član kojega fan-kluba ili biste to željeli postati? Zašto?• Je li vas zaintrigirao život neke poznate osobe? Što ste saznali ili što biste htjeli saznati o toj

osobi? Zašto?• Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

Gledanje filmskoga isječka i razgovor o filmu (10 min)

UPUTAPažljivo pogledajte prvih pet minuta filma Salinger u kojemu poznati umjetnici govore o svojemu doživljaju romana i njegova autora (poveznica: https://www.youtube.com/watch?v=JRohlbxn3pM).

• Usporedite prikazane doživljaje romana Lovac u žitu i njegova autora sa svojim doživljajima djelâ koja su na vas ostavila snažan dojam.

Učenici iznose svoje usporedbe i međusobno ih komentiraju.

Analiza govora književnoga lika (25 min)UPUTA

• Primijetili ste da je jezik romana specifičan. Radit ćete u paru: izdvojite nekoliko izraza koje upotrebljava Holden, a zatim pronađite njihovu zamjenu u standardnome jeziku.


Nastavnik zadaje sljedeći zadatak: • I ovaj ćete zadatak raditi u paru. Odaberite desetak izraza kojima se koristite u svakodnevno-

me razgovornom jeziku i napravite mali rječnik žargonizama: svakomu žargonizmu pridružite izraz/frazu/primjer u kojemu se rabi, a zatim i značenje žargonizma na standardnome jeziku. Tijekom rada možete se koristiti digitalnim alatima.


Lik kao metafora (15 min)

UPUTAPrikažite lik Holdena dramskom igrom utemeljenom na metafori, tj. ukazivanjem na sličnost među pojmovima. Razmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja o Holdenu:

• Koja bi životinja bio kad bi bio životinja? • Koja bi boja bio kada bi bio boja? • Koja bi vrsta hrane bio? • Koja vrsta automobila? • Koji bi broj bio? • Koji TV ili filmski lik? • Koja odjeća? Koji predmet?

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i međusobno komentiraju svoje odgovore: na taj se način može provjeriti učenikov doživljaj i razumijevanje lika.



Izrada grafičkoga prikaza – rad u paru (15 min)

UPUTA• Prikažite grafički na temelju prethodnoga izlaganja tematski sloj romana. Povežite svaki od

tih slojeva s jednom ili dvjema situacijama u romanu.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

Vennov dijagram (15 min)

UPUTA• Služeći se Vennovim dijagramom, usporedite sebe i Holdena – po čemu ste slični, a po čemu

se razlikujete.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

Gledanje videosnimke i odgovori na pitanja (10 min)

UPUTA• Pogledajte videosnimku Zanimljive činjenice o Lovcu u žitu na poveznici https://www.youtu-

be.com/watch?v=lfNfcFup8HE Nakon gledanja videosnimke nastavnik postavlja sljedeća pitanja:

• Koja vas je od zanimljivosti iznenadila? Zašto?• Što biste vi izdvojili kao zanimljivost o romanu?

Učenici odgovaraju na pitanja i međusobno ih komentiraju.

Stvaralački zadatak (25 min)Učenici rade podijeljeni u pet skupina.

UPUTASvaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu.

1. skupina intervju s Holdenom na temelju sadržaja romana

2. skupina reportažu o New Yorku (Holdena treba staviti u poziciju novinara)

3. skupina tekst u kojemu će navesti i obrazložiti ključne uzroke Holdenova neuspjeha u školi

4. skupina tekst u kojemu će se osvrnuti na prikaz obitelji u romanu

5. skupina sastavak u kojemu će prikazati svoj odnos prema društvenim vrijednostima i autoritetu (roditelji, profesori, odrasli)



NASTAVNI LISTIĆ

Jerome David Salinger, Lovac u žitu

PRVA SKUPINA: ŠKOLAPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Na koji je način u romanu prikazan život u školi? Izdvojite uobičajene školske situacije i ko-mentirajte ih.

• Navedite dvije školske situacije koje smatrate tipičnima za današnju školu. Obrazložite svoj izbor.

• Usporedite Holdenov odnos prema školi sa svojim: istaknite sličnosti i razlike.

DRUGA SKUPINA: OBITELJPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Prikažite Holdenovu obiteljsku situaciju.• Prikažite obiteljske odnose u našemu društvu. Smatrate li da se razlikuju od onih koje Hol-

den opisuje? Potkrijepite svoj odgovor dvama primjerima.

TREĆA SKUPINA: MLADI BUNTOVNIKPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Kako Holden doživljava svijet odraslih ljudi? Razmišljate li i vi o svijetu na sličan način? • Što bi Holden želio biti u životu? Zašto to želi? Je li to, prema vašemu mišljenju, moguće

ostvariti?• Smatrate li da je Holden nakon svega što je proživio sposoban za tzv. normalan život? • Je li, po vašemu mišljenju, Holden našao svoga »lovca u žitu«?• Govori li ovaj roman o doživljaju svijeta današnjih mladih ljudi?

ČETVRTA SKUPINA: SUVREMENI SVIJETPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Izdvojite situacije u kojima se pred Holdenom razotkriva svijet odraslih: putovanje vlakom, boravak u hotelu, noćni prizori na ulicama, noćni klubovi... Načinite na temelju tih situacija popis poroka (materijalnih i duhovnih) suvremenoga čovjeka. Usporedite ih s današnjim vremenom.


NASTAVNI LISTIĆ


PRVA SKUPINA: TEMATIKA • Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

DRUGA SKUPINA: LIKOVI

• Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

TREĆA SKUPINA: FABULA

• Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

ČETVRTA SKUPINA: KOMPOZICIJA

• Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

PETA SKUPINA: PRIPOVJEDAČ

• Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.


PRVA SKUPINA: TEMATIKA • Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

DRUGA SKUPINA: LIKOVI

• Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

TREĆA SKUPINA: FABULA

• Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

ČETVRTA SKUPINA: KOMPOZICIJA

• Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

PETA SKUPINA: PRIPOVJEDAČ

• Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.



NASTAVNA JEDINICA 4. Ante Kovačić, U registraturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODISŠ HJ B.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje • izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• navodi primjere i argumentira• analizira i donosi zaključak• izražava svoj doživljaj teksta• uspoređuje tekstove

ISHODI – MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.

osr B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (10 min)Nastavnik zapisuje na ploču ili projicira sljedeće pojmove:

a. ugled i moć, kreativan posao, skladna obitelj, osobna sloboda, društveni angažmanb. obiteljska podrška, društvo (državne institucije), akademsko obrazovanje, roditeljski odgoj,

prijatelji.Učenici će ih poredati prema svojim prioritetima u postavljanju životnih ciljeva i instrumentima potpore pri njihovu ostvarivanju.



UPUTARazmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeća pitanja:

• Ponuđeni su vam određeni životni ciljevi: ugled i moć, kreativan posao, skladna obitelj, osobna sloboda, društveni angažman. Poredajte ih prema svojim životnim prioritetima, od jedan do pet, tako da na prvom mjestu bude najvažniji.

• Ponuđeni su vam i instrumenti potpore za ostvarivanje tih životnih ciljeva: obiteljska podrš-ka, društvo (državne institucije), akademsko obrazovanje, roditeljski odgoj, prijatelji. Pore-dajte ih također po važnosti tako da vam na prvom mjestu bude najvažniji.

• Razmijenite svoje misli u paru.Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.

SREDIŠNJI DIO

2. Čitanje i rad na tekstu. Razgovor (20 min)Učenici čitaju (u sebi) ulomke romana Ante Kovačića U registraturi (Književni vremeplov 1, str. 185.) Nakon svakoga ulomka nastavnik postavlja pitanja koja se nalaze ispod teksta, a učenici na njih odgovaraju.

UPUTA• Pažljivo, u sebi, pročitajte prvi ulomak romana Ante Kovačića U registraturi.• Odgovorite na sljedeća pitanja:

3. Kako Ivica doživljava prvi susret sa školom? Što mu je nepoznato i čudno u novoj sredini?4. Kako se Ivičin otac odnosi prema učitelju, a kako učitelj prema njemu i Ivici? Komentirajte

način na koji učitelj oslovljava Ivicu.Učenici na isti način čitaju drugi (Književni vremeplov 1, str. 186.), a zatim i treći ulomak (Književni vremeplov 1, str. 186.) te odgovaraju na postavljena pitanja.

Pitanja nakon čitanja drugoga ulomka:

• Kakav je Ivičin prvi dojam o gradu?• Po čemu je Ivica odmah uočio dva lica velikoga grada?

Pitanja nakon čitanja trećega ulomka:

• Kako Ivica uspoređuje grad i rodno selo?• Navedite primjere iz kojih se vidi da se Ivica ne snalazi u novoj sredini. Kako njega doživlja-

vaju građani?• Na temelju ulomaka koji opisuju Ivičin prvi susret s gradom pokušajte prepostaviti kakva će

biti uloga gradske sredine u Ivičinu životu.

ZAVRŠNI DIO

3. Rad u paru. Vennov dijagram (15 min)Učenici čitaju (u sebi) dva teksta povezana zajedničkom temom – ulomak romana Lovac u žitu J. D. Salingera i ulomak romana U registraturi Ante Kovačića (Književni vremeplov 1, str. 187), a zatim u paru, služeći se Vennovim dijagramom, uspoređuju ulomke uočavajući sličnosti i razlike.



UPUTA• Pročitat ćete dva ulomka: ulomak romana Lovac u žitu J. D. Salingera i ulomak romana U

registraturi Ante Kovačića (Književni vremeplov 1, str. 187). • Nakon čitanja ulomaka radit ćete u paru - služeći se Vennovim dijagramom, usporedit ćete

ta dva ulomka uočavajući po čemu su slični, a po čemu različiti.Nekoliko parova iznosi rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 5. Lada Vukić, Specijalna potreba



RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• navodi primjere i argumentira• analizira i donosi zaključak• predviđa razvoj događaja • izražava svoj doživljaj teksta• uspoređuje likove

ISHODI – MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.

osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih postupaka / stavova / izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (10 min)Nastavnik pokazuje učenicima dvije fotografije. Učenici će ih promotriti, razmisliti, odgovoriti u sebi na postavljena pitanja i razmijeniti misli u paru.

Foto – poseban mail

Potpis: pixabay.com



UPUTA• Promotrite fotografije. Jeste li se ikada našli u takvoj ili sličnoj situaciji. Opišite slično svoje

iskustvo te njime izazvane osjećaje.• Razmijenite svoje misli u paru.

Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.

SREDIŠNJI DIO

2. Vođeno čitanje (25 min)Učenici čitaju tekst služeći se metodom vođenoga čitanja.

Postupak

Tekst se podijeli na nekoliko dijelova (1.). Pripreme se pitanja za pročitani dio teksta: najprije re-fleksija na pročitano, a zatim i pitanja o temi, tj. razumijevanju teksta (2.). Nakon toga učenici tre-baju predvidjeti o čemu će biti riječ u nastavku teksta (3.). Postupak se ponavlja za svaki sljedeći dio teksta.

UPUTA• Pažljivo poslušajte prvi ulomak romana Specijalna potreba Lade Vukić, a zatim ćete odgovo-

riti na pitanja.

PRVI ULOMAK: od početka teksta do rečenice „Emile, zar opet…..predstavlja tvoj predmet?“

• Tko je pripovjedač u ovom romanu?• Zašto je Natalija čudno pogledavala Emilov predmet od plastelina?• Što mislite da će se dalje dogoditi? Zašto? Kakvim dokazima raspolažete?

Poslušajte sljedeći ulomak, a zatim ćete odgovoriti na pitanja.

DRUGI ULOMAK: od rečenice „Ma… mu“ do (Smijeh iz zadnjih klupa.).

• Jeste li točno predvidjeli što će se dogoditi?• Kako je učiteljica reagirala na Emilov rad?• Kako biste vi postupili da ste učiteljica?• Kako reagiraju ostali učenici u razredu? Zašto?• Što mislite da će se dalje dogoditi? Zašto? Kakvim dokazima raspolažete za svoju tvrdnju?

Poslušajte posljednji ulomak, a zatim ćete odgovoriti na pitanja.

TREĆI ULOMAK: od rečenice Odmahnuo sam glavom. do kraja.

• Jeste li točno predvidjeli što će se dogoditi?• Kako se Emil osjećao dok je tumačio svoj rad?• Kakav biste savjet dali onima koji naiđu na slično nerazumijevanje – kako se nositi s takvom

situacijom?



ZAVRŠNI DIO

3. Vennov dijagram (10 min)Učenici će pomoću Vennova dijagrama (tri kružnice koje se sijeku) usporediti Holdena, Ivicu i Emila.

UPUTA• Usporedite Holdena, Ivicu i Emila služeći se Vennovim dijagramom. Posebice obratite po-

zornost na njihove mogućnosti školovanja i uspjeh u životu.Učenici iznose rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 6. Različiti putevi odrastanja



RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• navodi primjere i argumentira• analizira i donosi zaključak• izražava svoj doživljaj teksta• uspoređuje tekstove• sažima informacije• oblikuje savjete

ISHODI – MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.

zdr. B.4.1.B. Razvija tolerantan odnos prema drugima.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. T-tablica (10 min)Učenici popunjavaju T-tablicu u kojoj će usporediti roditeljske i svoje želje i očekivanja vezana uz svoju budućnost.

UPUTA• Napišite u T-tablicu želje i očekivanja vezana uz budućnost koja je pred vama iz svoje (lijevi

stupac) i roditeljske perspektive (desni stupac).Učenici iznose svoje odgovore.



SREDIŠNJI DIO

2. Razgovor potaknut tekstom (15 min)Učenici čitaju tekst Amy Chue Majka uspjeha ili kako sam odgojila pobjednike (Književni vremeplov 1, str. 190.). Nakon čitanja odgovaraju na postavljena pitanja.

UPUTA• Pažljivo pročitajte tekst koje je napisala Amy Chua, Majka uspjeha ili kako sam odgojila po-

bjednike.Pitanja nakon čitanja:

• Kojim se kulturnim i odgojnim stereotipima autorica poigrava u ovome tekstu?• Slažete li se s nekim njezinim tvrdnjama? Koje smatrate potpuno neprihvatljivima? Držite li

neke humorističnima?• Što za vas znači postati „uspješnim čovjekom“?

3. Vennov dijagram (10 min)Učenici samostalno čitaju tekst Ivane Gažić Priča jedne majke (Književni vremeplov 1, str. 191.) Nakon čitanja učenici uspoređuju dva teksta: Amy Chua, Majka uspjeha ili kako sam odgojila pobjednike i Ivana Gažić, Priča jedne majke.

UPUTA• Pažljivo pročitajte tekst Ivane Gažić Priča jedne majke, a zatim ga, služeći se Vennovim dija-

gramom, usporedite s prethodnim tekstom, Majka uspjeha ili kako sam odgojila pobjednike. Uočite po čemu su tekstovi slični, a po čemu su različiti.


ZAVRŠNI DIO

4. Stvaralački zadatak (10 min)Učenici pišu dva savjeta kako od djeteta stvoriti uspješnoga čovjeka.

UPUTA• Razmislite, a zatim napišite dva savjeta roditeljima kako će od djeteta stvoriti uspješna čo-

vjeka.Učenici čitaju svoje odgovore.



NASTAVNA JEDINICA 7. Mjesta odrastanja i prostori mašte u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI


RAZRADA ISHODA

• prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja

• prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu


Razrada ishoda na razini aktivnosti

• iznosi i opisuje svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih• otkriva informacije iz različitih izvora• procjenjuje i vrednuje informacije• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak

MEĐUPREDMETNE TEME

ikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

osr B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Vruća olovka (8 min)Učenici pišu neprekinuto tri minute iznoseći svoje misli i asocijacije o temi moje mjesto odrastanja.

UPUTA• Sat ćemo započeti vrućom olovkom – 3 minute, neprekinuto, bilježit ćete svoje misli i asocija-

cije onako kako vam naviru: vaša je tema moje mjesto odrastanja.Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje zapise. Učenici komentiraju ono što su drugi zabilježili.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (30 min)Učenici su podijeljeni u skupine. Svaka skupina dobiva zadatak istražiti kako mjesta odrastanja i prostor mašte koji ona pružaju utječu na protagoniste u različitim područjima života. Učenici se mogu služiti različitim digitalnim izvorima.

1. skupina • mjesta odrastanja i prostori mašte u romanima

2. skupina • mjesta odrastanja i prostori mašte u filmovima

3. skupina • mjesta odrastanja i prostori mašte u pjesmama

4. skupina • mjesta odrastanja i prostori mašte na putovanjima

5. skupina • mjesta odrastanja i prostori mašte u okusima i mirisima

UPUTA• Radit ćete u skupinama. Vaš je zadatak istražiti kako mjesta odrastanja i prostori mašte koje

ona pružaju utječu na protagoniste u različitim područjima života – u romanima, filmovima, pjesmama, putovanjima te okusima i mirisima. Tijekom rada možete se služiti digitalnim alatima.

Učenici iznose rezultate rada po skupinama.

ZAVRŠNI DIO

3. Razgovor potaknut tekstom (7 min)Nastavnik čita tekst. Učenici odgovaraju na postavljena pitanja.

Neuroznanost i psihologija zajednički naglašavaju važnost mjesta odrastanja i tome pri-druženih aktivnosti i događanja – tijekom cijelog života. Istraživanje pokazuje koju važnost lokalna mjesta odrastanja mogu imati kao okidači sjećanja i desetljećima kasnije, vadeći tu uspomenu iz goleme riznice naših sjećanja. I u poznijoj dobi, kad sva druga sjećanja izblije-de, sjećamo se pjesmica naučenih u ranom djetinjstvu, u obitelji ili u vrtiću. (Tulving 2005.) Mjesto odrastanja djeteta, njegove društvene i kulturne poveznice, mogu oblikovati živote djece, učvrstiti osjećaj identiteta, socijalnih veza i produbiti njegovo razumijevanje o svijetu u kojem živi.

(Bronwen Cohen, Razumjeti sebe i druge: važnost mjesta odrastanja i vlastitog identiteta u multikulturalnom društvu; izvor: hrcak.srce.hr)

UPUTA• Poslušajte sljedeći tekst o odrastanju.

Pitanja:

• Slažete li se s tvrdnjama iznesenima u tekstu? Obrazložite svoje odgovore i navedite primjere.• Što ćete vi najviše pamtiti iz svoga djetinjstva? Smatrate li da će to ostaviti traga u vašem

daljnjem životu? Zašto?Učenici iznose svoje odgovore.



NASTAVNA JEDINICA 8. Riječ u gramatici


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.5. Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri

oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• prepoznaje riječ kao morfološku jedinicu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje gramatički pojam• procjenjuje informacije• razmjenjuje mišljenje unutar skupine• usustavljuje informacije


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Vruće olovke (10 min)

UPUTA• Napišite u sljedeće tri minute sve asocijacije i misli koje vam se javljaju uz riječ gramatika:

imajte na umu da se ta riječ ne povezuje samo s nastavom hrvatskoga jezika. Nemojte pre-stajati s pisanjem dok vrijeme ne istekne.

Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoj tekst.

SREDIŠNJI DIO

2. Slagalica – skupni rad (30 min)Na početku je potrebno učenicima objasniti način skupnoga rada metodom slagalice. (Postupak je objašnjen ispod prijedloga ove nastavne jedinice.)

UPUTA• Razred se najprije treba podijeliti u tročlane skupine koje ćemo označiti slovima A, B, C.

Svaki član unutar skupine dobiva svoj broj: 1, 2, 3.• Sadržaj za koji ćete biti zaduženi nalazi se u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 72. – 73.), a konkretne

upute za obradu sadržaja napisane su na nastavnome listiću Riječ u gramatici. Sadržaj je podijeljen u nekoliko dijelova, a svaki dio sadržaja namijenjen je jednomu učeniku označe-nom brojem 1, 2 ili 3.



Broj 1: Gramatika (uvod) – Fon-Fon 1, 72. str.

Broj 2: Riječ u gramatici – Fon-Fon 1, 72. – 73. str.

Broj 3: Riječ u morfologiji – Fon-Fon 1, 75. str. (do naslova Imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi)

UPUTA1. Sjednite zajedno onako kako ste podijeljeni u matične skupine (A, B, C) i riješite svoje zadatke

na nastavnome listiću. Vrijeme rada: 10 minuta.2. Nakon toga formirat ćete tri nove, tzv. ekspertne skupine – sve jedinice čine skupinu 1, sve

dvojke skupinu 2, a sve trojke skupinu 3. Svi članovi iste ekspertne skupine sada trebaju sjesti zajedno i razmijeniti odgovore unutar skupine te odlučiti kako će taj dio gradiva najbolje prenijeti ostatku razreda.

(Vrijeme rada: 10 minuta.)

3. Nakon 10 minuta vratite se u matične skupine (skupine formirane na početku sata): svatko od vas u sljedećih 3 – 5 minuta iznosi kronološkim redom (1, 2, 3) rezultate rada svoje skupine, odnosno poučava ostale učenike unutar svoje skupine.

ZAVRŠNI DIO

3. Primjena znanja (5 min)

UPUTANakon izlaganja učenici trebaju riješiti zadatke na nastavnome listiću (nastavni listić 2.) i tako po-kazati razumijevanje ključnih pojmova.

SLAGALICA – POSTUPAK1. Najprije treba formirati višečlane matične skupine (A, B, C, D, E, F, G). 2. Svakomu učeniku unutar skupine treba dodijeliti brojeve: 1, 2, 3, 4... 3. Zatim treba podijeliti zadatke; pritom svaki učenik (1, 2, 3, 4...) dobiva drugi zadatak (listić).4. Učenici samostalno odgovaraju na pitanja, odnosno rješavaju zadatak na listiću.5. Nakon toga formiraju se tzv. ekspertne skupine, a čine ih svi učenici koji su rješavali iste zadat-

ke, odnosno svi kojima je dodijeljen broj 1, zatim svi kojima je dodijeljen broj 2, 3, 4... Na kraju su formirane ekspertne skupine.

6. Svaka ekspertna skupina sad sjeda zajedno: učenici razmjenjuju odgovore, prave bilješke i odlučuju kako će taj dio gradiva najbolje prenijeti ostatku razreda.

7. Kad su završili s radom, svaki član ekspertne skupine vraća se u svoju matičnu skupinu i poučava ostale sadržaju za koji je njegova ekspertna skupina bila zadužena.


NASTAVNI LISTIĆ

Riječ u gramatici (zadatci za rad u skupinama)

PRVA SKUPINA: GRAMATIKA (UVOD) Fon-Fon 1, 72. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi

istaknuti, kako je sadržaj strukturiran.3. Riješite zadatke u udžbeniku koji se odnose na vaš tekst.4. Usustavite ključne pojmove: prikažite ih (definirajte, povežite s naslovom) i prikažite grafički.

Vrijeme: 10 minuta.

DRUGA SKUPINA: RIJEČ U GRAMATICI Fon-Fon 1, 72. – 73. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi


Vrijeme: 10 minuta.

TREĆA SKUPINA: RIJEČ U MORFOLOGIJI Fon-Fon 1, 75. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi


Vrijeme: 10 minuta.


NASTAVNI LISTIĆ

Riječ u gramatici (prikaz)

GRAMATIKA

(grč. )Predmet proučavanja:




RIJEČI

Podjela riječi

1) Prema :

2) Prema :

Značenje riječi

značenje značenje

– ženski rod, jednina – 'ona koja se odlikuje hrabrošću i smjelošću'



NASTAVNA JEDINICA 9. Promjenjive vrste riječi



oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• objašnjava riječ kao morfološku jedinicu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• analizira učestalost pojave riječi• čita sa zadatkom uočavanja poznatih činjenica• izrađuje umnu mapu• izrađuje grozd• rješava zadatke• usustavljuje informacije


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Analiza oblaka riječi (10 min)

UPUTA• Proučite oblak riječi u svojim čitankama (Književni vremeplov 1, str. 83.) načinjen na temelju

lirske pjesme. Načinite kratku analizu učestalosti riječi po vrstama. Učenici iznose svoje zaključke i uspoređuju ih s odgovorima drugih učenika.

SREDIŠNJI DIO

2. INSERT metoda – 1. dio (15 min)

UPUTA• Budući da vrste riječi uglavnom poznajete, podsjetit ćete se tih sadržaja služeći se INSERT

metodom koja vam je objašnjena u udžbeniku Fon-Fon 1 na 76. stranici.• Pročitajte u udžbeniku tekst o imenskim riječima (str. 75. – 78.). Označite tekst prema upu-

tama o radu INSERT metodom.NAPOMENA: Ako bude potrebno, nastavnik će učenicima objasniti sadržaje koje učenici označe kao nejasne, odnosno za koje im je potrebna nastavnikova pomoć.



3. Dopuna umne mape (5 min)

UPUTA• Nacrtajte u bilježnicu ovakvo središte umne mape. Nakon toga dopunite je pojmovima koji

se odnose na imenske riječi.

4. INSERT metoda – 2. dio (30 min)

UPUTA• Proučite tekst o glagolima u udžbeniku (str. 78. – 82.). Označite tekst prema uputama o radu

INSERT metodom.NAPOMENA: Ako bude potrebno, nastavnik će učenicima objasniti sadržaje koje učenici označe kao nejasne, odnosno za koje im je potrebna nastavnikova pomoć.

5. Rješavanje zadataka na nastavnome listiću (10 min)

UPUTA• Služeći se informacijama o glagolima, riješite zadatke na nastavnome listiću (u prilogu).

6. Izrada umne mape (10 min)

UPUTA• Načinite na temelju poznavanja glagola umnu mapu kojom ćete vizualizirati svoje znanje o

toj vrsti riječi.

ZAVRŠNI DIO

8. Grozd (10 min)

UPUTANačinite grozd kojim ćete prikazati promjenjive vrste riječi. Pritom vam je zadana početna pozicija: središnja riječ (PROMJENJIVE RIJEČI) i dvije grane: IMENSKE RIJEČI i GLAGOLI.


NASTAVNI LISTIĆ

Gramatičke kategorije glagola1. Razvrstajte u tablicu pripadajuće pojmove.

aktiv, pasiv, indikativ, imperativ, futur drugi, kondicional, optativ, prijelazni glagoli, govornik, prezent, futur prvi, dvovidni glagoli, sugovornik, jednina, neprijelazni glagoli, negovornik, povratni glagoli, nesvršeni glagoli, svršeni glagoli, množina

kategorija lica

kategorija broja

kategorija vremena

kategorija vida

kategorija načina

kategorija stanja

kategorija prijelaznosti

2. Objasnite značenje navedenih izraza.

• bezlični glagoli –

• prijelaznost (predmetnost) –

• povratni glagoli –

3. Koji glagolski oblici nemaju gramatičku kategoriju lica? Navedite po jedan primjer za svaki od tih glagolskih oblika.



NASTAVNA JEDINICA 10. Nepromjenjive vrste riječi



oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• objašnjava riječ kao morfološku jedinicu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• Izražava vlastito mišljenje• analizira tekst• razgovara o temi• čita obavijesni tekst• piše tekst na temelju bilježaka• izvodi monolog• opisuje fotografiju i povezuje ju s temom• izrađuje umnu mapu


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Grozd (10 min)Učenici izrađuju grozd kojim će prikazati nepromjenjive vrste riječi.

UPUTA• Prisjetite se što ste u osnovnoj školi naučili o nepromjenjivi vrstama riječi te ih prikažite

služeći se metodo, grozda.Nekoliko učenika iznosi rezultate rada.

SREDIŠNJI DIO

2. Čitanje obavijesnoga teksta (20 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina. Svaka je skupina zadužena za jednu vrstu riječi.



UPUTA• Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 83.) i dodatnim izvorima (ako je potrebno), svaka će

skupina načiniti bilješke na temelju kojih će prikazati jednu vrstu nepromjenjivih riječi.

1. skupina prilozi

2. skupina prijedlozi

3. skupina veznici

4. skupina čestice

5. skupina usklici

ZAVRŠNI DIO

3. Priprema i izvođenje monologa (15 min) • Svaka skupina treba svoj tekst o jednoj vrsti nepromjenjivih riječi napisati u obliku monolo-

ga koji započinje rečenicom Ja sam (npr. prilog) i pripremiti ga za usmeno kazivanje (igra uloga).

Kad završe s radom, predstavnik svake skupine izvest će svoj monolog.

Ostali će učenici komentirati sadržaj i izvedbu.


6. TEMA: SMIJMO SE S DRUGIMA,

A NE DRUGIMA

Nastavne jedinice

1. Smijmo se s drugima, a ne drugima (uvod u temu) 1

2. Uvod u sintaksu. Sintagma 1

3. Rečenični članovi 4

4. Uvod u dramu 1

5. Dramski tekst i kazališna predstava 1

6. Dramatizacija proznoga teksta (književna radionica) 1 Komedija 1

7. PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (opis projekta i podjela zadataka) 1

8. Miro Gavran, Traži se novi suprug 2

9. Renesansa 1

10. Marin Držić, Novela od Stanca 3

11. Renesansna komedija 1 Smijeh i komedija u suvremenoj kulturi 1

12. PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (prvo praćenje: plan i koncept) 1

13. Treća pisana provjera (Sintagma. Rečenični članovi. Drama) 1



NASTAVNA TEMA 6. SMIJMO SE S DRUGIMA, A NE DRUGIMA

NASTAVNA JEDINICA 1. Smijmo se s drugima, a ne drugima (uvod u temu)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.1.Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

RAZRADA ISHODA• odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu

važnost i točnost• razgovara prema obrascima razgovora u skupini

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoja očekivanja• uspoređuje svoja očekivanja s očekivanjima drugih učenika• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr A.4.1. Razvija sliku o sebi.


I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor potaknut tekstom – uvod u temu (10 min)

UPUTANastavnik čita ili priča vic o Adamu i Evi (Književni vremeplov 1, str. 200.), a zatim postavlja pitanje:

• Zašto ste se smijali?Nekoliko učenika odgovara na postavljeno pitanje.

Nastavnik nakon toga može pročitati tekst Smijeh i humor (Književni vremeplov 1, str. 200.) i posta-viti učenicima nekoliko pitanja.

UPUTA• Pažljivo poslušajte tekst Smijeh i humor.

Pitanja:

• Slažete li se s tvrdnjom da postoje različite vrste smijeha? Obrazložite svoje odgovore i na-vedite primjere.

• Zašto se kaže da je smijeh zarazan?• Kako biste protumačili naslov teme kojom ćemo se baviti: Smijmo se s drugima, a ne drugima?


6. SMIJMO SE S DRUGIMA, A NE DRUGIMA

SREDIŠNJI DIO1. Slobodno pisanje na zadanu temu (15 min)Učenici navode pretpostavljene sadržaje teme Smijmo se s drugima, a ne drugima.

UPUTA• Tema kojom ćemo se baviti u narednom razdoblju nosi naslov Smijmo se s drugima, a ne

drugima. Vaš je zadatak razmisliti, a zatim u obliku natuknica napisati što očekujete od ove teme, pretpostaviti čime ćemo se, prema vašem mišljenju, baviti te predvidjeti jezične ili književne naslove koje će naša tema obuhvatiti. Za svoj sastavak (razmišljanje, pisanje) imate pet minuta.

Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.

2. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, 200. – 202.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (Od riječi do rečenice i teksta) te digitalne sadržaje Smijmo se s drugima, a ne drugima (IZZI) i Od riječi do rečenice i teksta (IZZI).


ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme Smijmo se s drugima,

a ne drugima. Pri izradi umne mape možete se služiti čitankom i udžbenikom.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 2. Uvod u sintaksu. Sintagma



oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni/radni listić• dopunjuje i komentira izlaganje drugih• označava tekst INSERT metodom• radi na tekstu• izdvaja informacije• usustavljuje informacije• izrađuje umnu mapu



I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTA• Prisjetite se pojmova punoznačna riječ i nepunoznačna riječ. (Pojmovi su ranije obrađeni;

Fon-Fon 1, str. 73.) Nakon toga riješite zadatke na nastavnome listiću.Učenici objavljuju rezultate rada i međusobno ih komentiraju. Nastavnik uvodi pojam sintakse, sintaktičke jedinice i sintagme.

SREDIŠNJI DIO


UPUTA• Pročitajte tekst naslovljen Sintagma (Fon-Fon 1, str. 85. – 87.) te proučite podjelu tekstova

vidljivu iz grafičkoga prikaza. Tijekom čitanja aktivno ćete pratiti svoje razumijevanje teksta/pojmova služeći se INSERT metodom:



• Dijelove teksta koji potvrđuju ono što ste već znali označite kvačicama ( ).• Dijelove teksta koji pobijaju ono što ste mislili da znate označite minusom (–).• Tvrdnje o kojima želite postaviti pitanja označite upitnikom (?).

Učenici će pročitati koje su dijelove zadanih tekstova označili pojedinim znakom i komentirati ih s ostalim učenicima. Nastavnik će objasniti one pojmove ili tvrdnje koje su, eventualno, ostale nejasne.

ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Izradite umnu mapu kojom ćete napraviti sintezu prethodnoga teksta. Vaša umna mapa

treba sadržavati sljedeće pojmove: − sintaksa, sintaktičke jedinice, glavna i zavisna sastavnica sintagme− gramatičke veze među sastavnicama sintagme (sročnost, upravljanje, pridruživanje)− odredbena, dopunska i okolnosna sintagma.

• Uz pojedine pojmove možete navesti i primjere. Pri izradi umne mape možete se koristiti udžbenikom.



NASTAVNI LISTIĆ

Uvod u sintaksu. Sintagma1. Odgovorite na sljedeća pitanja jednom riječju:

a) Koji ja vaš hobi?

b) Koje je vaše omiljeno jelo?

c) Koja je vaša omiljena boja?

2. Odgovorite na sljedeća pitanja dvjema punoznačnim riječima:

a) Što radite u slobodno vrijeme?

b) Gdje ljetujete?

c) Što vas može oraspoložiti?

3. Osmislite rečenicu tako da upotrijebite sljedeće riječi: njihov, običaj, život, dalek, putovati, nepo-znat, upoznati, i, kultura, domaći, kraj, te. Vaša rečenica treba biti smislena i gramatički točna.

4. Opišite kako ste rješavali prethodni zadatak.

Uvod u sintaksu. Sintagma1. Odgovorite na sljedeća pitanja jednom riječju:

a) Koji ja vaš hobi?

b) Koje je vaše omiljeno jelo?

c) Koja je vaša omiljena boja?

2. Odgovorite na sljedeća pitanja dvjema punoznačnim riječima:

a) Što radite u slobodno vrijeme?

b) Gdje ljetujete?

c) Što vas može oraspoložiti?

3. Osmislite rečenicu tako da upotrijebite sljedeće riječi: njihov, običaj, život, dalek, putovati, nepo-znat, upoznati, i, kultura, domaći, kraj, te. Vaša rečenica treba biti smislena i gramatički točna.

4. Opišite kako ste rješavali prethodni zadatak.




NASTAVNA JEDINICA 3. Rečenični članovi



oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove• objašnjava subjektno-predikatnu sročnost

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni/radni listić• dopunjuje i komentira izlaganje drugih• radi na tekstu• izdvaja informacije• usustavljuje informacije• osmišljava zadatke• rješava primjere• izrađuje bilješke• primjenjuje naučeno na novim zadatcima



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (15 min)Učenici popunjavaju nastavni listić kao provjeru predznanja o rečeničnim članovima.

UPUTA• Napišite u stupce sve što znate o rečeničnim članovima. • Usporedite svoje zabilješke s drugim učenikom (unutar para). Ako je potrebno, dopunite ih.



SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (5 min)Nastavnik drži kratko predavanje o gramatičkome ustrojstvu rečenice (Fon-Fon 1, str. 90.).

UPUTA

3. Izrada grozda (10 min)• Ukratko smo ponovili temeljne činjenice o gramatičkome ustrojstvu rečenice. Služeći se me-

todom grozda, prikažite što ste upamtili.Učenici objavljuju rezultate rada.

4. Rad u skupinama (95 min)Učenici su podijeljeni u sedam skupina. Svaka skupina obradit će određene rečenične članove s pomoću nastavnoga listića:

1. skupina predikat

2. skupina subjekt

3. skupina objekt

4. skupina priložna oznaka (mjesta, vremena, načina, uzroka i namjere)

5. skupina priložna oznaka (posljedice, količine, sredstva, društva, dopuštanja, izuzimanja, pogodbe)

6. skupina atribut

7. skupina apozicija

NAPOMENA: Učenici rade u skupinama 15 minuta, a zatim slijedi objava rezultata rada. Stoga se prvi dio rada u skupini (obrada zadane teme) poklapa sa završetkom prvoga sata. Izlaganje se nastavlja na sljedećemu satu.

Izlaganje rada Prva skupina izlaže svoju temu, a zatim zadaje četiri zadatka kojima provjerava usvojenost sadr-žaja ostalih učenika. Nakon provjere rješenja na redu je sljedeća skupina.

Svaka skupina ima deset minuta za izlaganje teme, zadavanje zadataka i njihovu provjeru.

5. Rad na tekstu – čitanje s bilježenjem natuknica (25 min)

UPUTAPročitajte tekst u udžbeniku Sročnost subjekta i predikata (Fon-Fon 1, str. 93. – 94.). Tijekom čitanja izradite bilješke o sročnosti subjekta i predikata u obliku natuknica.

6. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik drži kratko predavanje o tome kako razlikovati objekt i priložnu oznaku.



ZAVRŠNI DIO

7. Provjera razumijevanja pojmova – rad u paru (20 min)

UPUTA• U udžbeniku se nalazi podsjetnik za analizu gramatičkoga ustrojstva rečenice (str. 103.).

Rješavajući zadatke u koracima, provjerit ćete svoje poznavanje pojmova kojima ste se bavili na prethodnim satima. Najprije zadatke riješite samostalno, a onda rezultate rada razmijenite unutar para.

NAPOMENANastavna jedinica Riječ kao sintaktička jedinica (Fon-Fon 1, 104. – 106.) namijenjena je samostal-nomu radu na tekstu. Budući da su učenici ranije usvojili jezične sadržaje vezane uz vrste riječi i rečenične članove, a ti se sadržaji ovdje spajaju, odnosno ponavljaju, predlažemo da učenici ovu lekciju pročitaju za domaću zadaću INSERT metodom, a nakon toga riješe zadatke na 106. stranici.

Nastavna jedinica Rečenica i tekst (Fon-Fon 1, 107. – 109.) pripada izbornim sadržajima. Učenici u njoj mogu pročitati korisne informacije o tekstu, odnosno o konektorima i modifikatorima, i na taj način uvježbavati pisanje. S druge strane, ti se sadržaji kao obvezni pojavljuju u drugome razredu, što znači da će se tad i detaljnije obraditi.


NASTAVNI LISTIĆ

Rečenični članovi (provjera predznanja)1. Napišite u stupce sve što znate o rečeničnim članovima.

SUBJEKT PREDIKAT OBJEKT

PRILOŽNE OZNAKE

ATRIBUT APOZICIJA

2. Usporedite svoje zabilješke s drugim učenikom (unutar para). Ako je potrebno, dopunite ih.


NASTAVNI LISTIĆ

Rečenični članovi (zadatci za skupni rad)

PRVA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 91. – 92.), pripremite kratko izlaganje o predikatu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija predikata, glagolski predikat, imenski predikat, neoglagoljene rečenice. Navedite primjere.

2. Osmislite četiri zadatka kojima ćete provjeriti usvojenost sadržaja kod ostalih učenika.

DRUGA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 92.), pripremite kratko izlaganje o subjektu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija subjekta, izricanje subjekta imenskim riječima, neizrečeni subjekt, besubjektna rečenica. Navedite primjere.


TREĆA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 95. – 96.), pripremite kratko izlaganje o objektu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija objekta, izravni i neizravni objekt, dijelni i slavenski genitiv. Navedite primjere.


ČETVRTA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 96. – 98.), pripremite kratko izlaganje o priložnim

oznakama. Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija priložne oznake, PO mjesta, PO vremena, PO načina, PO uzroka i PO namjere. Navedite primjere.


PETA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 96. – 99.), pripremite kratko izlaganje o priložnim

oznakama. Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: PO posljedice, PO količine, PO sredstva, PO društva, PO dopuštanja, PO izuzimanja, PO pogodbe. Navedite primjere.


ŠESTA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 101. – 102.), pripremite kratko izlaganje o atributu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija atributa, pridjevni i imenični atribut. Navedite primjere.


SEDMA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 102.), pripremite kratko izlaganje o apoziciji.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija apozicije i apozicijski skup. Navedite primjere.

2. Usporedite atribut i apoziciju.3. Osmislite četiri zadatka kojima ćete provjeriti usvojenost sadržaja kod ostalih učenika.



NASTAVNA JEDINICA 4. Uvod u dramu



funkcionalnih stilova i oblika.A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA• određuje glavne ideje u tekstu• tumači leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi svoje misli• tumači značenje riječi• analizira tekstove • popunjava nastavni listić• samostalno upotrebljava različite izvore informacija

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opisivanje pojmova: drama, dramsko, dramatično (5 min)Nastavnik može na ploču napisati sljedeće pojmove: drama, dramsko, dramatično.

UPUTA• Napišite ispod svakoga pojma asocijaciju ili pojam koji povezujete sa zadanim pojmom.

Na temelju učeničkih odgovora uočava se koja sve značenja učenici pripisuju pojmovima, a zatim dolaze do zaključka što sve može značiti pojedini pojam, tj. da navedeni pojmovi imaju više znače-nja. Učenička objašnjenja pojmova uspoređuju se s rječničkim natuknicama na HJP-u.

SREDIŠNJI DIO

2. Rad na tekstu (20 min)Učenici dobivaju nastavni listić (u prilogu).

UPUTA• Pročitajte dva teksta: ulomak Eshilova Okovanoga Prometeja i Sofoklova Kralja Edipa (Književni

vremeplov 1, str. 246. – 248.), a zatim u paru riješite nastavni listić.Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali komentiraju.



3. Kratko predavanje (8 min)Nastavnik drži kratko predavanje o antičkoj drami – tragediji i komediji.

ZAVRŠNI DIO

4. Umna mapa (12 min)Učenici izrađuju umnu mapu o antičkoj drami na temelju kratkoga predavanja i svojih bilježaka.

UPUTA• Izradit ćete umnu mapu kojom ćete prikazati tragediju i komediju. U izradi umne mape po-

moći će vam sljedeći pojmovi: tri dramska jedinstva, podrijetlo tragedije i komedije, Tespis, Eshil, Sofoklo, Euripid, Plaut. U radu vam mogu pomoći vaše bilješke, a možete se služiti i čitankom (Književni vremeplov 1, str. 242. – 245.).

Nekoliko učenika iznosi rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Uvod u dramu1. Pročitajte ulomke tekstova Okovani Prometej i Kralj Edip (Književni vremeplov 1, str. 246. –

248.), a zatim odgovorite na pitanja.• Što je Prometejev dar donio čovjeku?

• Koje Prometejeve osobine uočavate u monologu?

• U kakvu je psihičku stanju Edip? Svoj odgovor potkrijepite citatima.

2. Usporedite oba teksta služeći se Vennovim dijagramom.

ESHIL SOFOKLO



NASTAVNA JEDINICA 5. Dramski tekst i kazališna predstava


ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj




RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti

kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja• opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim

primjerima• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz dramske vrste• određuje glavne ideje u tekstu• komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.goo A.4.3. Promiče ljudska prava.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor – uvod u temu (5 min)Učenici odgovaraju na pitanja o kazalištu.

PITANJA• Volite li ići u kazalište? Zašto?• Koju ste kazališnu predstavu posljednju pogledali?• Koja je kazališna predstava na vas ostavila poseban dojam? Zašto?



SREDIŠNJI DIO


Učenici čitaju ulomak iz djela Ne daj se, Njofra Milana Grgića (Književni vremeplov 1, str. 203. – 204.), a zatim odgovaraju na pitanja.

UPUTA• Pažljivo pročitajte ulomak iz djela Ne daj se, Njofra Milana Grgića.

PITANJA• Izdvojite likove koji se javljaju u ulomku i odredite njihove međusobne odnose.• Što o likovima saznajemo iz didaskalija?• Koji vam je dio dijaloga bio najsmješniji?• Koji lik potiče dramski sukob?

3. INSERT metoda (10 min)Učenici čitaju tekstove Drama, Struktura dramskoga teksta i Dramska kompozicija (Književni vreme-plov 1, str. 204. – 205.), služeći se INSERT metodom.

UPUTA• Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekstove Drama, Struktura dramskoga teksta

i Dramska kompozicija.

4. Razgovor o temi (5 min)Učenici odgovaraju na postavljena pitanja.

PITANJA:• Što zaključujete na temelju ulomka iz drame Ne daj se, Njofra: je li drama namijenjena čitanju

ili scenskome izvođenju? Obrazložite svoje odgovore.

5. Usporedba dramskog teksta i kazališne predstave (10 min)Učenici rade u paru.

UPUTA

• Jedan član para stavit će se u ulogu čitatelja drame i opisati njezina obilježja.

•Drugi član para stavit će se u ulogu gledatelja kazališne predstave i opisati njezina obilježja.

U radu se možete služiti prikazom odnosa dramskoga teksta i kazališne predstave (str. 226.).

• Nakon pet minuta razmijenite svoje odgovore unutar para.Jedan par čita rezultate rada, a ostali dopunjavaju i komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

6. Stvaralački zadatak (5 min)

UPUTA• Malo razmislite, a zatim navedite koju biste situaciju iz škole i zašto željeli dramatizirati.

Nekoliko učenika razmjenjuje svoje odgovore s ostatkom razreda.



NASTAVNA JEDINICA 6. Dramatizacija proznoga teksta (književna radionica)



je primjeru poticaj basna.)

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u pisanju dramskoga teksta• predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• čita prozni tekst (basnu)• opisuje zamišljeni prostor• prikazuje likove• raspoređuje radnju po prizorima• prikazuje sukob među likovima

piše dramski tekst


I S H O D I


Budući da je radionica u čitanci razrađena kao model nastavne jedinice (Književni vremeplov 1, str. 209.), učenici mogu samostalno pratiti korake označene brojkama.

Radionica se može zadati i kao domaća zadaća.

Nastavnik može samostalno odabrati u kojoj će fazi nastave uvesti radionicu: to može biti na početku obrade dramskoga teksta kao provjera predznanja i podsjećanje na temeljne pojmove, tijekom obrade dramskih tekstova, ali i na kraju obrade da bi se na primjeru provjerilo poznavanje temeljnih pojmova.

U ovome smo prijedlogu radionicu stavili nakon uvođenja temeljnih pojmova u analizi dramskoga teksta, a prije čitanja i analize komedije.



NASTAVNA JEDINICA 6. Komedija


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODISŠ HJ B.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

RAZRADA ISHODA• opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim

primjerima• služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj, izraznoj i

idejnoj razini: komedija

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadacima


osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih postupaka / stavova / izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Razmisli i razmijeni misao u paru (10 min)

UPUTARazmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeća pitanja:

• Koja je vaša omiljena komedija? Obrazložite svoj odgovor.• Koji elementi je čine komedijom?• Komu biste je preporučili? Zašto?

Razmijenite svoje misli u paru.

Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.



SREDIŠNJI DIO1. INSERT metoda (10 min)Učenici čitaju tekst Komedija u čitanci označavajući informacije INSERT metodom.

UPUTA• Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekst Komedija (Književni vremeplov 1, str. 216.).


3. GROZD (10 min) Učenici grafički prikazuju komediju i njezine vrste na temelju pročitanoga teksta u prethodnoj aktivnosti (INSERT metoda).

UPUTA• Promotrite kako ste označili tekst Komedija INSERT metodom. Služeći se svojim bilješkama,

grozdom prikažite obilježja i vrste komedije.Nekoliko učenika opisuje svoje grozdove.

ZAVRŠNI DIO

4. Stvaralački zadatak (15 min)Učenici odabiru komediju koju su čitali ili gledali u kazalištu. Služeći se grozdom, prikazuju oda-branu komediju.

UPUTA• Odaberite jednu komediju koju ste čitali ili gledali u kazalištu. Služeći se grozdom koji ste

načinili u prethodnoj aktivnosti, prikažite odabranu komediju metodom grozda – vaš grozd treba obuhvatiti naslov djela, komične situacije, komičan dijalog (monolog) te vrstu komedi-je s obzirom na komični učinak.

Nekoliko učenika opisuje svoje grozdove.



NASTAVNA JEDINICA 8. Miro Gavran, Traži se novi suprug


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.


RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita• analizira dramski tekst

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadacima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga


uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja

I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor potaknut tekstom (15 min)Nastavnik čita tekst, a nakon čitanja učenici odgovaraju na postavljena pitanja.

Prvo moramo ustanoviti razliku između smiješnih i duhovitih ljudi. Netko može biti smiješan po prirodi, dakle smiješna je sama njegova pojava, dok duhoviti ljudi pak mogu i ne moraju u određenim trenucima biti duhoviti. Što je uopće kod čovjeka okidač koji pokreće ''napad'' smijeha? Alistair Clarke, evolucijski teoretičar, u svojoj knjizi pojašnjava: ''U određenom tre-nutku, mozak spozna događaj koji na njega djeluje kao nešto nepoznato, iznenađujuće, a



kao rezultat te spoznaje javlja se u čovjeku osjećaj da je nešto smiješno. Ljudski mozak ne percipira određenu situaciju kao smiješnu, nego niz prijašnjih sličnih događaja utječu na to da određenu situaciju smatramo smiješnom ili ne.'' Dakle, različite osobe mogu istu situaci-ju doživjeti na različite načine, odnosno smatrati je smiješnom ili ne.

Općenito, biti duhovit nije uopće lako, a još je teže definirati što je smiješno, a što nije. Dosadašnja istraživanja tek pokušavaju utvrditi koji se dio mozga aktivira kad u određe-nom trenutku nešto smatramo smiješnim. Zabilježeni su slučajevi u kojima ljudi koji su imali određene povrede mozga neke događaje koje su prije smatrali smiješnima više ne smatraju, a ima čak i slučajeva u kojima pojedinac u potpunosti više nije u mogućnosti percipirati smi-ješne situacije kao takve, dakle u potpunosti gubi smisao za humor. Stravično.

Kristofor McCartys sa Sveučilišta Northumbria proveo je istraživanje koje pokazuje da muškarci koji su duhoviti imaju veći uspjeh kod suprotnog spola jer ih žene smatraju pamet-nima i iskrenima te drže da predstavljaju bolju priliku za dugotrajne veze. Analizom trideset studija utvrđeno je da ljudi koji su veseli i vedri ne samo da su manje podložni bolestima nego žive duže od svojih vršnjaka, možda i zato što su manje zabrinuti za svoje trenutne tegobe.

Zaključak je da nema zaključka. Svi bi htjeli biti smiješni, no duhovitost je očito rezervirana samo za neke ljude. Kroz svakodnevne životne situacije uvijek je lakše proći sa smiješkom na licu pa, ako već ne možete sami sebi uljepšati dan, nađite si nekoga tko će to obaviti umjesto vas.

(prema tekstu s portala biologija.com.hr: Domagoj Kolarec, Koliko je teško biti smiješan?)

PITANJA• Slažete li se s tvrdnjama iznesenima u tekstu? Obrazložite i potkrijepite svoje odgovore.• Kakav humor volite? Znate li nekoga s istim smislom za humor?• Što nekoga čini duhovitim?• Može li humor biti i neugodan? Obrazložite i potkrijepite svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO2. Analiza romana – rad u skupinama (40 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina. Svaka skupina dobiva odgovarajući dio nastavnoga listića sa zadatcima.

UPUTARadit ćete u skupinama. Svaka će skupina riješiti svoj zadatak na nastavnom listiću. U radu se možete služiti svojim bilješkama uz pročitanu lektiru i tekstom u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 213. – 215.).

1. skupina tematika

2. skupina likovi

3. skupina kompozicija

4. skupina radnja i dramski sukob

5. skupina načini ostvarivanja smiješnoga



Vrijeme za rad u skupinama: 20 minuta.

Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine iznijet će rezultate rada, a ostali će učenici ko-mentirati njihov prikaz i postavljati pitanja.

Vrijeme za izlaganje, pitanja i komentare učenika: 20 min.

3. GROZD (15 min)

UPUTA• Služeći se svojim bilješkama i informacijama koje ste čuli tijekom izlaganja predstavnika sku-

pina, prikažite metodom grozda komediju Traži se novi suprug na sadržajnoj i izraznoj razini.Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

ZAVRŠNI DIO

4. Stvaralačko pisanje (20 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina.

UPUTA• Svaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu:

1. skupinana temelju sadržaja komedije dva novinska oglasa, od koji će jedan biti humorističan

2. skupina opis scenografije koju biste izradili da pripremate izvedbu komedije

3. skupina drugu verziju završetka komedije (završnoga prizora)

4. skupinakomentar u kojem ćete se osvrnuti na prikaz obiteljskih odnosa u romanu

svoj (promijenjeni) završetak romana



NASTAVNI LISTIĆ

Miro Gavran, Traži se novi suprug

PRVA SKUPINA: TEMATIKA1. Navedite temu i pokušajte odrediti odakle je autor dobio inspiraciju za nju. 2. Komentirajte aktualnost teme.3. Opišite kako se ta tema reflektira u suvremenom društvu.

DRUGA SKUPINA: LIKOVI1. Podijelite likove na stvarne i nestvarne, tj. odglumljene.2. Odaberite po jedan najsmješniji lik iz obiju skupina i obrazložite svoj izbor.3. Koji se zavičajni govori likova javljaju u djelu i kakva je njihova uloga?

TREĆA SKUPINA: KOMPOZICIJA1. Opišite vanjsku i unutarnju kompoziciju djela.

ČETVRTA SKUPINA: RADNJA I DRAMSKI SUKOB1. Opišite dramski sukob na kojemu se temelji radnja.2. Komentirajte završetak komedije. Smatrate li ga realnim, pravednim, sretnim ili imate neko

drugo mišljenje?

PETA SKUPINA: NAČINI OSTVARIVANJA SMIJEŠNOGA1. Izdvojite i komentirajte postupke kojima se postižu komični učinci: nesporazume, preruša-

vanja, prepoznavanja, tj. njihovu ulogu u razvoju i razrješavanju radnje.



NASTAVNA JEDINICA 9. Renesansa (prikaz)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODISŠ HJ B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i

kulturnom kontekstu.

RAZRADA ISHODA• imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst• uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim

kontekstima• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike komediji• potkrepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• odgovara na postavljena pitanja• sažima informacije u obliku grozda, umne mape i sažetka• povezuje i primjenjuje naučeno u zadacima

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.


I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor – uvod u temu (10 min) Nastavnik projicira tekst, a zatim postavlja pitanja kojima će učenike uvesti u temu.

1. pov. razdoblje procvata u europskoj kulturi, znanosti i umjetnosti od 14. do 16. st. s osloncem i nadahnućem u antičkoj baštini i otklonom od srednjega vijeka

2. razg. obnova, ponovni procvat, preporod

(http://hjp.znanje.hr/)



... doprinijeti svijesti da zemlju treba obrađivati, iako renesansa hrvatske po-ljoprivrede ovisi o mnogo drugih faktora ...

...igrani film u posljednjih je par godina doživio pravu renesansu . To je vidlji-vo prvenstveno na Danima hrvatskog ...

...dolaskom Dalića na klupu reprezentacije započela je nova nogometna rene-sansa Vatrenih.

(prema: https://www.kontekst.io/hrvatski/renesansa)

UPUTA• Pažljivo pročitajte tekstove i razmislite o njihovu značenju.

PITANJA• Kako povezujete (izvorno i razgovorno) značenje riječi renesansa s ovima trima rečenicama?• Navedite situaciju u kojoj biste mogli upotrijebiti riječ renesansa u svakodnevnom razgovoru.

Obrazložite svoj odabir i potkrijepite ga primjerima.

SREDIŠNJI DIO

2. Usmjereno čitanje sa zadacima (25 min)

UPUTA• Pažljivo pročitajte tekst naslovljen Renesansa (Književni vremeplov, str. 262. – 264.).

Kada su učenici pročitali tekst, nastavnik im dijeli nastavni listić i daje novu uputu:

• Pročitajte pitanja na nastavnom listiću, a zatim ponovno pročitajte tekst Renesansa tražeći odgovore na postavljena pitanja.

Nakon rješavanja listića učenici čitaju svoje odgovore, provjeravaju ih i, prema potrebi, korigiraju.

ZAVRŠNI DIO

3. Sažetak (10 min)

UPUTA• Napišite na temelju prethodnih odgovora sažetak u kojem ćete prikazati renesansu.



NASTAVNI LISTIĆ

Renesansa (pregled)

1. Odredite trajanje renesanse.

2. Zaokružite slovo ispred točne tvrdnje:a) U razdoblju renesanse stvara se književnost na latinskom jeziku.b) U razdoblju renesanse stvara se književnost na narodnim jezicima.

3. Opišite ideal renesansne ljepote.

4. Služeći se grozdom, prikažite najznačajnije renesansne književne vrste i autore.

5. Tko su humanisti u hrvatskoj književnosti u 15. st.? Navedite najznačajnije predstavnike.

6. Navedite književna središta 15. i 16. st. na hrvatskoj obali.

7. Služeći se grozdom, prikažite najvažnije autore i njihova djela u hrvatskoj renesansi.



NASTAVNA JEDINICA 10. Marin Držić, Novela od Stanca



SŠ HJ B.1.2. Učenik opisuje književni tekst prema temi i žanru.

RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta • izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje • izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog čitateljskog iskustva • potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove • objašnjava u čemu uživa dok čita • služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na sadržajnoj, izraznoj i

idejnoj razini (komedija)

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoje misli i asocijacije na zadanu temu• navodi primjere • uspoređuje svoje misli i asocijacije s mislima i asocijacijama drugih učenika• oblikuje ulogu Stanca na temelju lika iz komedije• objašnjava i procjenjuje ponašanje likova• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• navodi primjere i argumentira• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• izražava svoj doživljaj teksta• piše tablični životopis



I S H O D I


1. Vruća olovka (10 min)

UPUTA• Zadana je tema sukob stari – mladi. Služeći se metodom vruća olovka, zabilježite u sljedećih

pet minuta, neprekinuto, svoje misli i asocijacije onako kako vam naviru.Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje zapise. Učenici komentiraju ono što su drugi zabilježili.



SREDIŠNJI DIO2. Analiza komedije – rad u skupinama (30 min)Učenici su podijeljeni u šest skupina. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnom listiću vezan uz lektirno djelo Novela od Stanca Marina Držića.

UPUTA• Radit ćete u skupinama: svaka skupina dobit će zadatak/zadatke na nastavnom listiću. Tije-

kom rada možete se služiti čitankom (Književni vremeplov 1, str. 220. – 224.).

1. skupina literarni doživljaj

2. skupina likovi

3. skupina dramski sukob

4. skupina kompozicija

5. skupina radnja

6. skupina stilska obilježja

Učenici po skupinama predstavljaju rezultate rada.

3. Vrući stolac (15 min)Služeći se metodom vrućega stolca, učenici predstavljaju lik Stanca (karakterizacija lika) i stavljaju ga u suodnos s dubrovačkim mladićima.

UPUTA• Nastavak sata posvetit ćemo Stancu, a karakterizaciju lika najbolje ćemo dobiti metodom

vrućega stolca: jedna će učenica ili učenik sjesti na stolac i glumiti Stanca, odnosno govoriti iz pozicije lika, a ostali će učenici postavljati pitanja Stancu.(Napomena: Ulogu Stanca može odigrati i više učenika.)

4. Rad na tekstu – tablični životopis (20 min)Učenici prikazuju život i stvaralaštvo Marina Držića u obliku tabličnoga životopisa služeći se tek-stom u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 226.)

UPUTA• Služeći se tekstom, prikažite život i stvaralaštvo Marina Držića u obliku tabličnoga životopisa.


ZAVRŠNI DIO

5. Grozd (15 min)


skupina i predstavljanjem lika Stanca, prikažite metodom grozda komediju Novela od Stanca na sadržajnoj i izraznoj razini. Pri izradi grozda možete se poslužiti Podsjetnikom u svojim čitankama (Književni vremeplov 1, str. 228.)



NASTAVNI LISTIĆ

Marin Držić, Novela od Stanca

PRVA SKUPINALITERARNI DOŽIVLJAJ

1. Koji su vam prizori iz komedije bili smiješni? Opišite ih.2. Jeste li imali poteškoća pri čitanju djela? Kako ste ih riješili? Opišite kako ste se osjećali čita-

jući djelo.

DRUGA SKUPINALIKOVI

1. Grafički prikažite likove i njihove međusobne odnose i sukobe.2. Opišite kostime i rekvizite koje bi likovi mogli nositi u predstavi.

TREĆA SKUPINADRAMSKI SUKOB

1. Opišite komični sukob na kojemu se temelji radnja.2. Navedite još najmanje dva sukoba koji su povezani s glavnim sukobom.

ČETVRTA SKUPINAKOMPOZICIJA

1. Opišite vanjsku kompoziciju komedije, a unutarnju prikažite grafički.

PETA SKUPINADRAMSKA RADNJA

1. Izdvojite tri situacije u komediji u kojima se javlja maskiranje/prerušavanje.2. Komentirajte ulogu maskiranja/prerušavanja u dramskoj radnji ove komedije.

ŠESTA SKUPINASTILSKA OBILJEŽJA

1. Objasnite značenje pojma »farsa«.2. Dokažite da je Novela od Stanca farsa.3. Imenujte stih kojim je djelo napisano. Opišite strukturu tog stiha na jednom primjeru.



NASTAVNA JEDINICA 11. Renesansna komedija


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODISŠ HJ B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i

kulturnom kontekstu.

RAZRADA ISHODA• imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst• uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim

kontekstima• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u komediji• potkrepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• odgovara na postavljena pitanja• sažima informacije u obliku grozda• povezuje i primjenjuje naučeno u zadacima• raspravlja u skupini • priprema izlaganje

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.


I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor – uvod u temu (10 min) Učenici gledaju isječke iz kazališne predstave Dundo Maroje (poveznica: https://www.youtube.com/watch?v=dwo2ajoTGS0), a zatim odgovaraju na postavljena pitanja

UPUTANastavnik može učenike uputiti na sadržaj komedije prikazan u kratkim crtama na portalu knji-ževnost.hr (https://www.knjizevnost.hr/dundo-maroje-kratki-sadrzaj/).



• Dundo Maroje najpoznatije je Držićeva komedija. Dubrovčanin Dundo Maroje stari je, bogati škrtac koji je poslao svog sina Mara u Ankonu, kako bi tamo trgovao s pet tisuća dukata koje mu je dao. Maro je umjesto u Ankonu otišao u Rim i tamo počeo trošiti očev novac, najviše na zabavu i žene. U Rimu se zaljubio u lijepu Lauru, koja ga je iskorištavala zbog novca. Kada je stari Maroje čuo što mu sin radi, odlučio je otići u Rim i vidjeti što se to stvarno događa s njegovim sinom. Pogledajte isječke iz istoimene kazalište predstave u izvedbi Dramskoga kazališta Gavella.

PITANJA• Koje renesansne motive prepoznajete u ovoj komediji? Obrazložite i argumentirajte svoj

odgovor.• Kako zamišljate odnose starih i mladih u renesansnom Dubrovniku? Možete li ih povezati s

današnjim odnosima starih i mladih? Zašto?• Kakav je, prema vašem mišljenju, bio društveni život ondašnjega vremena, posebice zabava?

SREDIŠNJI DIO2. Kratko predavanje (5 min)Nastavnik drži kratko predavanje o renesansnoj komediji (Književni vremeplov 1, str. 227.).

3. Renesansna komedija – rad u skupinama (20 min)Nastavnik učenike dijeli u četiri skupine. Svaka skupina dobiva odgovarajući dio nastavnoga listića sa zadatcima.

UPUTARadit ćete u skupinama. Svaka će skupina riješiti svoj zadatak na nastavnom listiću

1. skupina Kazališne družine u renesansnome Dubrovniku

2. skupina Kazalište danas – Noć kazališta, 230

3. skupina Usporedba suvremene i renesansne komedije

4. skupina Dom Marina Držića

Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine iznijet će rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO

4. Grozd (10 min)

UPUTA• Na temelju informacija koje ste čuli, prikažite metodom grozda renesansnu komediju.



NASTAVNI LISTIĆ

Renesansna komedija

PRVA SKUPINA: Kazališne družine u renesansnome DubrovnikuSlužeći se tekstom Kazališne družine u renesansnome Dubrovniku (Književni vremeplov 1, str. 225.) pripremite kratko izlaganje.

DRUGA SKUPINA: Kazalište danas – Noć kazalištaSlužeći se tekstom Noć kazališta (Književni vremeplov 1, str. 230.) pripremite kratko izlaganje.

TREĆA SKUPINA: Usporedba suvremene i renesansne komedijeUsporedite suvremenu komediju Mire Gavrana Traži se novi suprug i renesansnu komediju Novela od Stanca Marina Držića. Poslužite se pritom smjernicama u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 232.).

ČETVRTA SKUPINA: Dom Marina DržićaPosjetite internetsku stranicu Doma Marina Držića https://muzej-marindrzic.eu/ i informirajte ra-zred o sadržajima i aktivnostima toga muzeja.

Renesansna komedija

PRVA SKUPINA: Kazališne družine u renesansnome DubrovnikuSlužeći se tekstom Kazališne družine u renesansnome Dubrovniku (Književni vremeplov 1, str. 225.) pripremite kratko izlaganje.

DRUGA SKUPINA: Kazalište danas – Noć kazalištaSlužeći se tekstom Noć kazališta (Književni vremeplov 1, str. 230.) pripremite kratko izlaganje.

TREĆA SKUPINA: Usporedba suvremene i renesansne komedijeUsporedite suvremenu komediju Mire Gavrana Traži se novi suprug i renesansnu komediju Novela od Stanca Marina Držića. Poslužite se pritom smjernicama u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 232.).

ČETVRTA SKUPINA: Dom Marina DržićaPosjetite internetsku stranicu Doma Marina Držića https://muzej-marindrzic.eu/ i informirajte ra-zred o sadržajima i aktivnostima toga muzeja.



NASTAVNA JEDINICA 11. Smijeh i komedija u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIC.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

RAZRADA ISHODA• prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim

medijima na svakodnevni život primatelja• prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na

svakodnevni život primatelja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje asocijacije• uspoređuje svoje asocijacije s asocijacijama drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora• procjenjuje i vrednuje informacije• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.3.Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

osr B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Asociogram (5 min) Učenici zapisuju svoje asocijacije uz pojam smijeh.

UPUTA• Vaš je zadatak zapisati što više asocijacija vezanih uz pojam smijeh. Zapisujete dok nastavnik

ne bude dao znak da je vrijeme isteklo. (Vrijeme: 1 minuta.)Učenici stvaraju asociogram 1 minutu, a zatim objavljuju rezultate svoga rada te ih kratko među-sobno komentiraju.



SREDIŠNJI DIO2. Rad u skupinama (30 min)Učenici rade podijeljeni u pet skupina. Svaka skupina dobiva zadatak – prikazati komediju i/ili smi-jeh suvremenoj kulturi: stand up komediji, sitcomu, gifu, parodiji te ilustraciji i karikaturi.

UPUTA• Svaka skupina treba pripremiti kratko izlaganje u kojem će prikazati komediju i smijeh u

suvremenoj kulturi. Tijekom rada možete se služiti digitalnim alatima.

1. skupina stand up komedija

2. skupina sitcom (komedija situacije)

3. skupina parodija

4. skupina gif

5. skupina ilustracija i karikatura


ZAVRŠNI DIO

3. Izrada ljestvice poretka (10 min)

UPUTA• Načinite vlastitu ljestvicu poretka s obzirom na pet različitih oblika i načina iskazivanja smi-

ješnoga o kojima ste slušali u izlaganju predstavnika skupina: stand up komediju, sitcom, parodiju, gif te ilustraciju i karikaturu. Razvrstajte ih na ljestvici od 1 do pet, odnosno od one koju smatrate najboljom i najzastupljenijom do one koju smatrate najmanje zanimljivom. Obrazložite usmeno svoj odabir.

Učenici iznose svoje ljestvice poretka i međusobno ih komentiraju.


7. TEMA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV

Nastavne jedinice

1. Funkcionalni stilovi

2. Književni vremeplov (uvod u temu)

3. PROJEKTNA NASTAVA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV

• Opis projekta

• Projektni zadatci

• Tijek projekta

4. Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)


NASTAVNA TEMA 7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV

NASTAVNA JEDINICA 1. Funkcionalni stilovi




RAZRADA ISHODA• razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa različitih oblika i

funkcionalnih stilova• objašnjava obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje fotografiju• povezuje pojam stila s vizualnim prikazom• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora • objašnjava i argumentira svoja zapažanja• raspravlja o zadanoj temi• sažima tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEPod B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opis slike (5 min)

UPUTA• Pogledajte fotografiju u udžbeniku Fon-Fon 1 na 112. stranici. Opišite fotografiju i povežite

uz nju značenje pojma »stil«.Nekoliko učenika čita svoj opis, a ostali ga komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik će kratkim predavanjem uvesti pojmove stil, stilistika, funkcionalni stilovi i podsjetiti učenike na polifunkcionalnost kao bitno obilježje standardnoga jezika.



3. Rad na tekstu (25 min)Obilježja funkcionalnih stilova učenici mogu usvajati radom u skupinama: nastavnik će učenike podijeliti u pet skupina, a svaka će skupina biti zadužena za jedan funkcionalni stil.

1. skupina administrativni stil

2. skupina znanstveni stil

3. skupina publicistički stil

4. skupina književnoumjetnički stil

5. skupina razgovorni stil

UPUTASvaka je skupina zadužena za jedan funkcionalni stil.

1. Pročitajte sav tekst koji se odnosi na vaš stil.2. Navedite u obliku natuknica temeljna obilježja funkcionalnoga stila koji predstavljate.3. Dokažite da primjer teksta naveden u udžbeniku ima obilježja pripadajućega stila.

(Peta skupina, tj. razgovorni stil, uzima kao tekst primjere kratkih dijaloga koje su sami na-pisali kao odgovor na prvo pitanje.)

4. Dogovorite se kako ćete govorno i vizualno što bolje predstaviti rad svoje skupine.(Vrijeme za rad unutar skupine: 10 min; vrijeme za predstavljanje: 3 min po skupini.)

Skupine izlažu rezultate rada, a ostali učenici slušaju, zapisuju i komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje sažetka (5 min)

UPUTA• Napišite na temelju onoga što ste pročitali i čuli tijekom izlaganja sažetak i naslovite ga

Funkcionalni stilovi. Vaš tekst ne smije imati više od 70 riječi.



KNJIŽEVNI VREMEPLOV (UVOD U TEMU)Sa sadržajima povijesti književnosti učenici su se donekle upoznali tijekom obrade prethodnih sa-držaja (Četiri priče o potopu, Grčka tragedija, Europsko srednjovjekovlje, Humanizam i predrenesansa, Renesansa). Osim toga, čitali su Novelu od Stanca i smjestili je u kontekst hrvatske renesanse. Stoga smo se u ovoj temi odlučili odmaknuti od »klasičnih« nastavnih jedinica, odnosno uveli smo pri-jedlog projektne nastave za učenje o književnopovijesnim sadržajima. Smatrali smo da je tema iznimno pogodna za istraživanje i kreativan pristup, a u projektnim zadatcima nastojali smo dati učenicima što veću slobodu u prikazu rezultata projekta.

Učenici će projekt raditi podijeljeni u šest timova prema metodologiji opisanoj u digitalnim sadr-žajima (IZZI). Svaki tim dobiva jednu temu.

KNJIŽEVNI VREMEPLOV

TIM TEMA

1. Temeljna civilizacijska djela

2. Biblija

3. Antika

4. Srednji vijek u Europi i Hrvatskoj

5. Humanizam i predrenesansa

6. Renesansa

Budući da se nastavna tema gotovo u cijelosti realizira kao projektna nastava, a svi se potrebni materijali (zadatci, obrasci i sl.) nalaze u digitalnome repozitoriju, u temi ćemo prikazati samo osnovne elemente u izradi projekta.

Na kraju teme donosimo završni model nastavne jedinice u kojemu se dio prethodnih književno-povijesnih sadržaja na neki način aktualizira i stavlja u kontekst suvremene kulture.

OPIS PROJEKTAProjektni zadatak obuhvaća obradu sadržaja iz književne povijesti. Učenici tijekom mjesec dana timski rade na svojemu projektnom zadatku koji je ustrojen od dvaju dijelova – istraživačkoga i stvaralačkoga. Cilj je prvoga dijela zadatka učenje i poučavanje, a drugoga kreativno stvaranje i izražavanje. Zadatak je raščlanjen na 6 tema, po jednu za svaki tim.

1. Temeljna civilizacijska djela2. Biblija3. Antika4. Srednji vijek u Europi i Hrvatskoj5. Humanizam i predrenesansa6. Renesansa

Premda je za svaki tim oblikovan zaseban zadatak, svi zadatci imaju zajednički ustroj:



• Istražiti, proučiti, predstaviti temu (vizualno, usmeno), poučiti druge: usmeno izlaganje o temi, vizualno predstavljanje teme (plakat), izrada podsjetnika za druge učenike, stvaranje 5 zadataka različitoga tipa za sat sinteze i ponavljanja gradiva (predati nastavniku), mapa projekta (predati nastavniku).

• Vrednuje se sumativno, prema elementima i kriterijima vrednovanja timskoga rada (učenici i nastavnik jednako sudjeluju u ocjenjivanju).

• Stvaralački timski zadatak: predstaviti temu dramski, odnosno scenski. Vrijeme za pred-stavljanje jest 3 – 5 minuta po timu (oko 30 minuta za 6 timova).

• Vrednuje se formativno (vršnjačko vrednovanje učenika, usmeni komentari i dojam).

• Nadzadatak: stvaralački zadatak u koordinaciji timova – timovi formiraju živu kronološku crtu. Svaki tim za svoje razdoblje oživotvoruje (scenski izraz) tri obilježja koja smatra ključni-ma za temu. Za ovaj dio svaki tim ima najviše 5 minuta.

Vrednuje se formativno (nastavnik daje povratnu informaciju i komentira stvaralaštvo, poticajno, ali konstruktivno).



PROJEKTNI ZADATCI

PRVI TIM: TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA1. Istražite najstarije civilizacije i njihovo kulturno nasljeđe.

• Koja pisma stoje na početku civilizacije? Prikažite na čemu su utemeljena i koja im je bila namjena.

• Koja djela smatramo temeljnim civilizacijskim djelima i zašto? Sažeto ih predstavite (pripadnost, vrijeme nastanka, jezik i pismo, književna vrsta, tema, značenje).

• Pročitajte antologijske ulomke Epa o Gilgamešu ili ep u cijelosti. Uz osnovne podatke o djelu predstavite ga na sadržajnoj, izraznoj i kulturološkoj razini. Pronađite barem još dva djela s kojima ga možemo povezati i objasnite o kakvoj se povezanosti radi.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zadanu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Također izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLI-ČITOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gradiva (koristite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentirajte MA-POM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju nakon izlaganja treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaga-nje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i ja-sno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadr-žaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite motiv potrage za besmrtnošću iz Epa o Gilgame-šu tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEV-NOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Temeljna civilizacijska dje-la) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prika-zati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.

Predviđeno je vrijeme za predstavljanje 5 minuta za svaki tim.

Za ovaj dio projekta važna je koordinacija među timovima, stoga zajednički osmislite, dogo-vorite, uvježbajte i izvedite ŽIVI KNJIŽEVNI VREMEPLOV.

Želimo vam uspješan rad!



DRUGI TIM: BIBLIJA1. Istražite Bibliju kao jedno od temeljnih civilizacijskih djela i njezino višestruko značenje.

• Kojoj civilizaciji pripada Biblija, kako i kada je nastala, što je u njoj zapisano, kojim jezicima su zapisani biblijski tekstovi, koji su najstariji prijevodi i koje značenje imaju biblijski tekstovi?

• Prikažite strukturu Biblije – od kojih se dijelova sastoji, što je granica osnovne podjele biblijskih tekstova. Koje se vrste tekstova pojavljuju u Bibliji - popišite ih i razvrstajte na lirske, epske, dramske ili diskurzivne. Usmeno oprimjerite.

• Pročitajte nekoliko mitova iz Biblije (Stvaranje svijeta, Adam i Eva, Kain i Abel, Potop, Mojsije) i analizirajte ih na sadržajnoj i izraznoj razini. Povežite biblijsku priču o potopu s pričom o potopu iz Epa o Gilgamešu (surađujte s 1. timom na ovome dijelu zadatka) te sudbinu Mojsija i Prometeja. Uočite sličnosti i razlike, izvedite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da Biblija ima višestruko značenje: religijsko, civilizacijsko i povijesno značenje, filozofsko i književnoumjetničko značenje.


3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaganje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadr-žaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite motiv općega potopa tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Biblija) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.

Predviđeno je vrijeme za predstavljanje 5 minuta za svaki tim. Za ovaj dio projekta važna je koordinacija među timovima, stoga zajednički osmislite, dogovorite, uvježbajte i izvedite ŽIVI KNJIŽEVNI VREMEPLOV.




TREĆI TIM: ANTIKA1. Istražite antiku kao jedno od izvorišta europske kulture.

• Objasnite na što se odnosi naziv antika. Odredite antiku vremenski i objasnite njezinu unutarnju periodizaciju. Opišite antički svjetonazor i način života.

• Sažeto prikažite pregled najznačajnijih autora i djela antičke književnosti (grčke, rimske).• Posebno prikažite razvoj drame i ulogu kazališta u antičkome dobu. Pročitajte jed-

nu Eshilovu, Sofoklovu ili Euripidovu tragediju i analizirajte je na sadržajnoj i izraznoj razini.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je antika temelj književnosti kakvu danas poznajemo.


3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaga-nje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaga-nja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite osnovni motiv djela koje ste izabrali za prikaz tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogo-vorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdoblji-ma, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac po-punjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Antika) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





ČETVRTI TIM: SREDNJI VIJEK U EUROPI I HRVATSKOJ1. Istražite i prikažite srednji vijek u europskoj i hrvatskoj kulturi. Ukratko prikažite europ-

sko srednjovjekovlje (trajanje, obilježja srednjovjekovnoga svjetonazora, pismenost, navedite najznačajnija književna djela). Hrvatsko srednjovjekovlje detaljnije prikažite prema sljedećim smjernicama.• Odredite ga vremenski. Navedite glavna obilježja hrvatskoga srednjovjekovlja, poseb-

no trojezičnost i tropismenost.• Posebno prikažite razvoj pismenosti i najznačajnije spomenike hrvatske srednjovje-

kovne pismenosti. Prikažite i predstavite hrvatsku glagoljicu.• Navedite najznačajnija djela hrvatske srednjovjekovne književnosti (vrste, obilježja). • Pročitajte izbor različitih tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti, posebnu

pozornost posvetite Bašćanskoj ploči. Analizirajte je na sadržajnoj i izraznoj razini. • Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je srednji vijek ishodište hrvatskog nacionalno-po-

vijesnog, kulturno-jezičnog i književnoga identiteta.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zadanu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Također izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLIČI-TOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gradiva (kori-stite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentirajte MAPOM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaganje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govo-renje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite nastanak Bašćanske ploče i njezino otkriće tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogo-vorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdoblji-ma, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popu-njava na sceni. NASTAVAK: SAMO DODATI OZNAČENO

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Srednjovjekovlje u europskoj i hrvatskoj kulturi) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





PETI TIM: HUMANIZAM I PREDRENESANSA1. Istražite humanizam i predrenesansu kao početak procvata europske kulture.

• Odredite značenje pojmova, vremenski i prostorno ih odredite, navedite glavna obi-lježja i opišite humanistički svjetonazor.

• Posebno prikažite razvoj tiska na europskom i hrvatskom tlu i objasnite značenje toga izuma za europsku kulturu. Objasnite pojam inkunabula – pokažite najstariju europ-sku i najstariju hrvatsku inkunabulu.

• Navedite najznačajnije predstavnike i djela u europskoj književnosti. Prikažite u krat-kim crtama svako navedeno djelo.

• Pročitajte uvodno pjevanje Danteova djela Božanstvena komedija (Pakao, I.), tri soneta iz Petrarcina Kanconijera (1., 3., 134.) te Uvod Boccacciova djela Dekameron. Analizirajte pročitane ulomke i pjesme na sadržajnoj i izraznoj razini. Usporedite Danteovo, Petrar-cino i Boccacciovo djelo, uočite sličnosti i razlike te izvedite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je humanizam početak preporoda europske kultu-re na antičkim temeljima.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zada-nu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Ta-kođer izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLIČITOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gra-diva (koristite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentiraj-te MAPOM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju nakon izlaganja treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaga-nje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaga-nja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite razgovor trojice spomenutih talijanskih pisaca o ljubavi tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Humanizam i predrene-sansa) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





ŠESTI TIM: RENESANSA1. Istražite značenje pojma renesansa. Odredite renesansnu epohu vremenski i prostorno.

Opišite renesansni svjetonazor. Europsku renesansu prikažite vrlo sažeto (književne vr-ste, predstavnici i njihova djela). Hrvatsku renesansu istražite podrobnije i prikažite je prema sljedećim smjernicama.• Odredite hrvatsku renesansu vremenski i prostorno, prikažite njezina specifična

obilježja (kulturno-povijesni kontekst).• Izdvojite književna središta i navedite autore koji im pripadaju. • Prikažite hrvatsku renesansnu književnost: književni rodovi i vrste, tematika. • Istražite i prikažite koga se smatra ocem hrvatske književnosti i zašto. Tko je autor

prvoga hrvatskog romana, a tko je prvi zapisivač hrvatske narodne književnosti?• Predstavite dramsko stvaralaštvo Marina Držića. Posebnu pozornost posvetite

komediji Dundo Maroje.• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je renesansa kolijevka hrvatske umjetničke književnosti.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zadanu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Također izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLIČITO-GA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gradiva (koristite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentirajte MAPOM PRO-JEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju nakon izlaganja treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaganje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski prikažite prepirku Marka Marulića, Marina Držića i Petra Zoranića o tome koji je od njih pravi otac hrvatske književnosti. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pra-vac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Europska i hrvatska rene-sansa) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





TIJEK PROJEKTA

tjedan aktivnost sati u nastavi

1. tjedan Uvodni sat

•motivacija• podjela timskih zadataka• Timovi analiziraju zadatak, raščlanjuju ga i raspoređuju

zaduženja, dogovaraju se i planiraju; postavljaju nastavniku pitanja i traže dodatna pojašnjenja ako je potrebno.

•Nastavnik upoznaje učenike s tijekom projekta, učenici bilježe važne datume za pojedine korake projekta (datumi praćenja, izlaganja i predstavljanja stvaralaštva, vrednovanja).

1

NAPOMENA: Detaljan prikaz projekta dostupan je u istoimenome digitalnom sadržaju gdje se mogu pogledati i videoprikazi uputa (poveznica: https://www.profil-klett.hr/izzi).

2. tjedan Praćenje

• Timovi nastavniku daju na uvid plan i koncept, usmeno pojašnjavaju, pokazuju prikupljenu građu.

•Nastavnik daje povratnu informaciju, usmjerava i evidentira praćenje.

1

Praćenje

• Timovi nastavniku daju na uvid radnu verziju mape, pokazuju što su učinili od prvoga praćenja, pitaju nastavnika što žele, traže mišljenje, savjet, smjernicu.

•Nastavnik daje povratnu informaciju, usmjerava, evidentira drugo praćenje.

konzultativno izvan nastave

kao dio nekoga sata, ne nužno svi timovi odjednom

3. tjedan Izlaganje – poučavanje

• Svaki tim izlaže svoju temu (usmeno, plakat): 10 minuta po timu.

• Predaje nastavniku dovršenu mapu projekta, plakat, podsjetnik, 5 zadataka.

• Timovi vrednuju druge timove i predaju listiće nastavniku, a nastavnik će naknadno pregledati mape, dodijeliti bodove za svaki element koji se vrednuje.

• Svoje će bodove i bodove timova drugim timovima unijeti u statistiku i dobiti prosječan broj bodova koji je svaki tim zaslužio ovim dijelom rada.

2



4. tjedan Stvaralaštvo

• Svaki tim predstavlja stvaralački dio zadatka (3 – 5 minuta po timu) – 30 minuta svi timovi zajedno.

• vršnjačko vrednovanje i komentari: timski usmeno nakon usuglašavanja u timovima – 15 minuta

• Svi timovi zajedno predstavljaju Živi književni vremeplov (nadzadatak) – 5 minuta po timu (oko 30 minuta).

• nastavnik vrednuje stvaralaštvo (komentar svakomu timu; mogu i učenici iznijeti svoje dojmove – 15 minuta)

2

Vrednovanje

•Nastavnik objavljuje timovima osvojene bodove: koliko je kojemu timu dodijelio bodova on, koliko prosječno drugi timovi i koji je prosječan broj bodova za raspodjelu unutar svakoga tima.

•Učenicima dijeli listiće i svaki učenik osvojene timske bodove raspodjeljuje drugim članovima tima, sebi ne (pomoćni listić Bodovi za članove tima). Ovaj dio je anoniman.

• Svaki tim skupi svoje listiće i preda nastavniku koji će bodove naknadno unijeti u timsku statistiku i na sljedećemu satu objaviti bodove i ocjenu svakomu učeniku.

1

Objava ocjene

•Nastavnik učenicima objavljuje ocjenu koja se izračunava prema kriteriju vrednovanja, s obzirom na broj članova tima.

Refleksija o projektu•Učenici se u timovima, kasnije i zajednički, kritički osvrću na iskustvo

timskoga rada, navode prednosti i nedostatke, uočavaju što bi se moglo eventualno poboljšati u radu tima, iznose svoje stavove.

Može uslijediti:

Usustavljivanje znanja, ponavljanje gradiva, provjera znanja

•Nastavnik kratkim predavanjem usustavljuje gradivo.•Učenici individualno rješavaju nastavni listić sastavljen od

30 pitanja (od 30 timskih zadataka nastavnik je izabrao 15 i dodao je svojih 15).

• kviz • digitalna samoprovjera

Provjera znanja (prema procjeni nastavnika):• zadatci otvorenoga tipa• zadatci zatvorenoga tipa

1 + 1

NAPOMENA: Detaljan prikaz praćenja i vrednovanja većega projekta dostupan je u istoimenome digitalnom sadržaju gdje se mogu pogledati i videoprikazi uputa (poveznica: https://www.profil-klett.hr/izzi).


NASTAVNA TEMA 7. KNJIŽEVNI VREMEPLOV

NASTAVNA JEDINICA Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIC.1.2 Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni

identitet.

RAZRADA ISHODA• posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih• otkriva informacije iz zadanoga izvora• procjenjuje i vrednuje informacije• sažima informacije• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi potaknut tekstom (15 min)

UPUTANastavnik čita dva teksta (jedan vezan uz antiku, a drugi uz srednjovjekovlje). Učenici uspoređuju tekstove i odgovaraju na postavljena pitanja.

Prvi tekstZnačaj antike za daljnji razvoj svjetske povijesti gotovo je neprocjenjiv. U tom razdoblju leže kori-jeni razvoja zapadnog svijeta. Jonska filozofija prirode, atička demokracija, rimsko pravo i religijski pluralizam i tolerancija ostavština su antike na koju se nadovezuju današnji prosvjetitelji, teoreti-čari države, prirodne znanosti, borci za ljudska prava i mnogi drugi.

(prema portalu hr.wikipedia.org)



Drugi tekstRadnja romana Ime ruže smještena je u srednjovjekovlje, točnije u benediktinski samostan u sje-vernoj Italiji 14. stoljeća, u 1327. godinu. Fra Vilim od Baskervillea zajedno sa svojim učenikom, iskušenikom Adsonom iz Melka dolazi u samostan kako bi sudjelovao u teološkoj raspravi s papi-nim poslanicima. Vilim podučava Adsona, ali i svakog prosječnog čitatelja, među ostalim, znanosti i teologiji, uz što dolaze i inkvizicija, povijest i razlike među pojedinim crkvenim redovima, vjerski ratovi, borbe crkvenih vođa za vlast i slično. Da, knjiga je vrlo slojevita i za dogmatike, ona prijeti ustaljenom redu. Ona daje prednost sumnji i smijehu, ljudskome duhu, a smijeh je u srednjovje-kovlju bio nepoželjan. Tako je u Aristotelovoj Poetici sačuvan dio koji govori o tragediji kao vrsti književnog djela, dok je Komedija, odnosno razmišljanje o smijehu – izgubljeno.

(prema tekstu Mihaele Štefec: portal najboljeknjige.com)

UPUTAPažljivo poslušajte tekstove, a zatim riješite zadatke.

• Odredite teme obaju tekstova.• Usporedite antički i srednjovjekovni svjetonazor na temelju tekstova. Koji vam je svjetona-

zor bliži? Obrazložite svoje odgovore i potkrijepite ih primjerima.• Zašto je, prema vašemu mišljenju, smijeh u srednjovjekovlju bio nepoželjan?

SREDIŠNJI DIO

2. Stvaralački zadatak (60 min)Učenici su podijeljeni u 8 skupina i svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatcima.

(Tijekom rada učenici se mogu služiti i digitalnim alatima.)

putovanje

1. skupina Atena (Grčka)

2. skupina Rim (Italija)

3. skupina Pula (Hrvatska)

4. skupina Split (Hrvatska)

5. skupina Rothenburg ob der Tauber (Njemačka)

6. skupina Castle Combe (Engleska)

7. skupina Motovun (Hrvatska)

8. skupina Krk (Hrvatska)


ZAVRŠNI DIO

3. Grozd (15 min)

UPUTA• Služeći se metodom grozda, prikažite utjecaj antike i srednjega vijeka na suvremeno društvo

i svijet.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)

PRVA SKUPINAZamislite da putujete u Atenu.

a) Pripremite se za putovanje – istražite antičku arhitekturu i odaberite spomenike koje ćete posjetiti.

b) Protumačite sljedeće izreke grčkoga filozofa Talesa (7. – 6. st. pr. Kr.) u kontekstu suvreme-noga društva:• Što je teško? Spoznati sebe.• Što je lako? Savjetovati druge.• Što je prilično obično? Nada. Kada sve nestane, još uvijek postoji nada.• Što je najbrže? Misao. Putuje kroz sve medije.

DRUGA SKUPINAZamislite da putujete u Rim.


b) Protumačite sljedeće nazive za Rim i izraze vezane uz Rim: Vječni Grad, »grad s dušom« (Byron), »grad u središtu vremena« (Thomas Hardy), Caput Mundi (središte svijeta), Svi pu-tovi vode u Rim., Vidjeti Rim i umrijeti.

TREĆA SKUPINAZamislite da putujete u Pulu.


b) Istražite koje se manifestacije odvijaju danas u pulskoj Areni.

ČETVRTA SKUPINAZamislite da putujete u Split.


b) Istražite koji se festivali i manifestacije održavaju u Splitu, posebice na Peristilu.


NASTAVNI LISTIĆ

Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)

PETA SKUPINAZamislite da putujete u malo englesko selo Castle Combe.

a) Pripremite se za putovanje – istražite srednjovjekovnu arhitekturu i odaberite spomenike koje ćete posjetiti.

b) Istražite koji su se filmovi snimali u selu Castle Combe i obrazložite zašto je to, prema vaše-mu mišljenju, omiljena filmska lokacija.

ŠESTA SKUPINAZamislite da putujete u bavarski gradić Rothenburg ob der Tauber.


b) Istražite koji su se filmovi snimali u gradiću Rothenburg ob der Tauber i obrazložite zašto je to, prema vašemu mišljenju, omiljena filmska lokacija.

SEDMA SKUPINAZamislite da putujete u Motovun.


b) Istražite što je Motovun Film Festival i po čemu se razlikuje od drugih filmskih festivala.

OSMA SKUPINAZamislite da putujete u grad Krk.


b) Istražite kulturu glagoljaša na otoku Krku.


Autori Metodičkoga priručnika 1

Dragica Dujmović Markusi profesorica je hrvatskoga jezika i voditeljica dramske skupine Bez jedanaestoga u Gimnaziji Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Autorica je i urednica gimnazijskih udžbenika i metodičkih priručnika za srednju školu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Autoreferencijalnost u pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića. Kao autorica udžbe-nika održala je niz predavanja i radionica o metodičkom pristupu sadržajima nastave Hrvatskoga jezika u srednjim školama.

Mirjana Bogdanović profesorica je hrvatskoga jezika u II. gimnaziji Osijek od 1992. godine i stekla je zvanje savjetnika. Voditeljica je radijske skupine i skupine darovitih učenika iz hrvatskoga jezika. Mentorica je pripravnicima koji polažu stručni ispit iz Hrvatskoga jezika i predsjednica županijskoga Natjecanja iz hrvatskoga jezika. Suatorica je priručnika za nastavnike Književni vremeplov i Fon-Fon, kao i udžbenika i radne bilježnice za drugi razred trogodišnje strukovne škole.

Krunoslav Matošević zaposlen je na radnome mjestu profesora hrvatskoga jezika u zagrebačkoj Gimnaziji Lucijana Vranjanina. Suautor je udžbenika hrvatskoga jezika za osnovnu školu Petica i Hrvatski za 5. Od 2015. godine upisan je na poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Vedrana Močnik, prof. savjetnik, radi u Gospodarskoj školi u Čakovcu od 1996. godine. Predaje u četverogodišnjim tehničkim, trogodišnjim strukovnim programima te pomoćnim programima namijenjenima učenicima s posebnim potrebama. Kao vanjski suradnik Učiteljskoga fakulteta – Odsjek u Čakovcu održavala je Metodičke vježbe u sklopu kolegija Metodija hrvatskoga jezika 2 i 3. Autorica je jezičnih udžbenika za trogodišnje strukovne škole i pripadajućih radnih bilježnica i pri-ručnika za nastavnike te suautorica priručnika za polaganje državne mature. Voditeljica je većeg broja radionica za nastavnike hrvatskoga jezika.

Tanja Španjić zaposlena je u Srednjoj školi Pakrac. Tijekom dosadašnje nastavničke prakse predavala je Hrvatski jezik različitim obrazovnim usmjerenjima: trogodišnjim, četverogodišnjim, petogodišnjim strukovnim školama i općoj gimnaziji. Autorica je digitalnih obrazovnih sadržaja (IZZI) uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1, a suautorica je udžbenika za trogodišnje stru-kovne škole i priručnika za nastavnike.

Romana Žukina prva je radna iskustva stekla u osnovnoj školi, a zatim u Gimnaziji Daruvar gdje i danas radi. Voditeljica je dramske skupine s kojom oplemenjuje život školske i gradske sredine. Suautorica je radne bilježnice za strukovnu školi.


BILJEŠKE

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred ......knjizevni vremeplov 1 citanka ss...

Documents