priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred ... ·...

Dragica Dujmović Markusi

udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije

i srednjih strukovnih škola (140 sati godišnje)

ISBN 978-953-35-9023-3

Fon fon 1 UDZB 2019 NASLOVNICA 2019-final.indd 1

19.7.2019. 17:10:49

Dragica Dujmović Markusi • Vedrana Močnik • Romana Žukina

ISBN 978-953-35-9023-3

FonoplovFonoplovintegrirana radna bilježnica uz udžbenike hrvatskoga jezika

Fon-Fon 1 i Književni vremeplov 1

za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati)ISBN 978-953-81-2274-3

KNJIŽ

EVNI

VRE

MEP

LOV

1

čitanka za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola

(140 sati godišnje)

Dragica Dujmović Markusi • Sandra Rossetti-Bazdan

Knjizevni vremeplov 1 CITANKA NASLOVNA 2019.indd 2-4

19.7.2019. 9:20:18

Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Krunoslav Matošević, Vedrana Močnik, Tanja Španjić, Romana Žukina

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati)

uz udžbenike hrvatskoga jezika

METODIČKI PRIRUČNIK 1

Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Krunoslav Matošević, Vedrana Močnik,

Tanja Španjić, Romana Žukina

ISBN 978-953-81-2274-3

KNJI

ŽEVN

I VRE

MEP

LOV

1

čitanka za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati godišnje)

Dragica Dujmović Markusi • Sandra Rossetti-Bazdan

Knjizevni vremeplov 1 CITANKA NASLOVNA 2019.indd 2-4 19.7.2019. 9:20:18

Dragica Dujmović Markusi

udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije i srednjih strukovnih škola (140 sati godišnje)

ISBN 978-953-35-9023-3

Fon fon 1 UDZB 2019 NASLOVNICA 2019-final.indd 1 19.7.2019. 17:10:49

Književni vremeplov 1 Fon-Fon 1

Izdavač Profil Klett d. o. o. Zagreb, Petra Hektorovića 2

Za Izdavača Dalibor Greganić

Direktorica uredništva Petra Stipaničev Glamuzina

Urednica dr. sc. Dragica Dujmović Markusi

Lektura Sunčica Podoreški, prof.

Naslovnica Profil Klett d.o.o.

Likovno-grafičko oblikovanje Denis Stankov

Prijelom unutarnjih stranica Denis Stankov

Fotografije Arhiva Profila, Getty Images/Guliver Image

Tisak Og grafika d.o.o., Jastrebarsko

Ovaj je priručnik usklađen s udžbenicima Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo i uvrstilo u Katalog odobrenih udžbenika rješenjem

KLASA: 602-09/19-03/00004 URBROJ: 533-06-19-0002

Zagreb, 7. lipnja 2019. godine.

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

1. izdanje, 2019.Zagreb, Hrvatska

ISBN 978-953-359-048-6

© Sva prava pridržana. Ni jedan dio ovog priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava.

Član smo Europskog udruženja izdavača udžbenika.

01_metodicki_prirucnik_1_fof-fon_KV.indd 2 22.8.2019. 14:29:39

Dragica Dujmović Markusi, Mirjana Bogdanović, Krunoslav Matošević, Vedrana Močnik,

Tanja Španjić, Romana Žukina

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati)


Metodičko-didaktičke materijale za rad u nastavi potražite u Metodičkom kutku na www.profil-klett.hr

01_metodicki_prirucnik_1_fof-fon_KV.indd 3 22.8.2019. 14:29:39


5

Sadržaj

OPĆI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

O PRIRUČNIKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Književni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Fon-Fon 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Književni vremeplov 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19Fon-Fon 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

III. PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 231. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK

(PREDMETNI KURIKUL) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232. PREDMETNI KURIKUL: PLANIRANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRISTUP) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424. RAZRADA TEMA U GODIŠNJEMU KURIKULU (PRISTUP) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 435. PLANIRANJE NASTAVNOGA SATA / RAZRADA AKTIVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

IV. NASTAVNE METODE I STRATEGIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

PRVI RAZRED . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69

I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA IZVEDBENOG KURIKULA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71

II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81Prijedlog izvedbenoga programa: uvodne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83Teme u prijedlogu izvedbenoga programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85Prijedlog izvedbenoga programa (140 sati) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87

III. RAZRADA TEMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109

Pristup . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1091. TEMA: STVARNOST PUNA TEKSTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1112. TEMA: KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1493. TEMA: I CVRČI, CVRČI CVRČAK... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1994. TEMA: PRIČA O JUNAKU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2235. TEMA: JA, MI, ONI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2476. TEMA: DRAMA POBUNJENOGA POJEDINCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2797. TEMA: A ŠTO SAD LJUBAV IMA S TIM? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3138. TEMA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 331

METODIČKI PRIRUČNIK 1 7

Poštovane kolegice i kolege,

pred vama je metodički priručnik uz tiskane udžbenike i integriranu radnu bilježnicu te digitalne obrazovne sadržaje za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukov-nih škola (140 sati godišnje):

• Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan: Književni vremeplov 1 (tiskani udžbenik)

• Dragica Dujmović Markusi, Fon-Fon 1 (tiskani udžbenik)• Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina: Fonoplov 1

(integrirana radna bilježnica)• Tanja Španjić: Književni vremeplov 1 (IZZI – digitalni obrazovni sadržaji)• Tanja Španjić, Vedrana Močnik: Fon-Fon 1 (IZZI – digitalni obrazovni sadržaji).

Navedeni su nastavni materijali namijenjeni ostvarivanju ishoda definiranih pred-metnim kurikulom: u njima se povezuju sva tri predmetna područja – Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji, a polazišta su različite vrste tekstova. Važna je koncepcijska odrednica ovih nastavnih materijala izbornost: u njima se nalazi više sadržaja kojima se može ostvariti određeni ishod, a na nastavniku je odluka o tome koje će sadržaje odabrati za rad u nastavi.

Pristup usmjeren na ishode, odnosno na usvajanje znanja i razvijanje vještina, sta-vova i vrijednosti, a ne na sadržaje, jedna je od ključnih odrednica novoga pristupa obrazovanju. Budući da je pred nama početak obrazovne reforme, metodički smo priručnik zamislili kao svojevrsni vodič, odnosno kao prijedlog hodograma u kojem bismo na jednom mjestu objedinili teoriju i praksu: stoga smo u njega uvrstili pro-pisane kurikularne dokumente i predstavili novi pristup planiranju obrazovnoga procesa i vrednovanju, ali i naveli prijedlog izvedbenoga programa s konkretnom razradom tema na nastavne jedinice, odnosno razradom nastavnih jedinica na slijed aktivnosti. Napominjemo da je to samo jedna od više mogućnosti koju pružaju tiskani udžbenici, integrirana radna bilježnica i digitalni obrazovni sadržaji.

U središtu je suvremene nastave učenik koji aktivno uči (individualno, u paru ili u skupini), samostalno istražuje i kritički pristupa informacijama, rješava probleme i stvaralački se izražava: na taj se način razvija kao pojedinac i aktivan član zajednice. Takav je pristup već godinama prisutan u brojnim hrvatskim školama: mnogi su na-stavnici tražeći najbolji put do novih generacija učenika svoju nastavu mijenjali i uče-nike stavljali kao aktivne sudionika u središte nastavnoga procesa. Stoga smatramo da se u obrazovnu reformu ne treba krenuti ab ovo, odnosno da se ne treba osjećati poput početnika: svaki će nastavnik na temelju vlastitoga znanja i iskustva planirati nastavu usmjerenu na ostvarivanje ishoda, odnosno nastavu u čijem je središtu učenik koji aktivno uči. Vjerujemo da će vam pritom kao koristan vodič poslužiti ma-terijali u ovome priručniku.

Zagreb, srpanj 2019.

Autori

I. KONCEPCIJA UDŽBENIKA

II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJI (DOS) UZ UDŽBENIKE

III. PLANIRANJE U NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA

1. Kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik (predmetni kurikul)

2. Planiranje prema predmetnome kurikulu

3. Godišnji izvedbeni kurikul

4. Razrada tema u godišnjemu kurikulu

5. Planiranje nastavnoga sata / Razrada aktivnosti

IV. NASTAVNE METODE I STRATEGIJE

OPĆI DIO


O PRIRUČNIKU

Metodički je priručnik sastavljen od dvaju dijelova. U Općem dijelu navode se kurikularni doku-menti i na temelju njih izvedeni teorijski sadržaji o planiranju i organizaciji nastavnoga procesa, a u drugom se dijelu naslovljenom Prvi razred donose praktični primjeri za prvi razred gimnazije i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati), i to od prijedloga godišnjega izvedbenog kurikula do razrade aktivnosti unutar nastavnoga sata.

OPĆI DIOMaterijali su u ovom dijelu priručnika raspoređeni u četiri cjeline.

1. Najprije se prikazuje koncepcija udžbenikâ Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1: nakon opisa načela na kojima su udžbenici utemeljeni i prikaza tematske podjele sadržaja, u svakom se udžbeniku ukratko upućuje na metodički pristup književnom tekstu, odnosno komunikacij-skim, jezičnim i medijskim sadržajima.

2. U sljedećoj se cjelini opisuju IZZI digitalni obrazovni sadržaji kao svojevrsna dopuna, od-nosno pristup temi u drugom mediju, a učenici se tijekom učenja mogu služiti alatima koje omogućuje suvremena informacijska tehnologija. U prikazu se navode nazivi i struktura modula za pojedini udžbenik te upućuje na cjeline vidljive u Glavnom izborniku kojima se lako može pristupiti bilo kojega modula.

3. Treći je dio posvećen planiranju nastave: u njemu se najprije navode dijelovi propisanoga predmetnog kurikula, a zatim se opisuje proces planiranja prema novoj metodologiji – od pristupa izradi godišnjega izvedbenoga kurikula i razradi tema u njemu do opisa aktivnosti unutar nastavnoga sata.

4. Na kraju je ovoga dijela priručnika prikaz nastavnih metoda i strategija čije je zajedničko obilježje stavljanje učenika u središte nastavnoga procesa i aktivno učenje. Pritom su neke metode namijenjene individualnomu radu, neke radu u paru, a neke skupnomu radu. Veći-na je navedenih metoda primijenjena u prijedlozima obrade nastavnih jedinica u drugome dijelu priručnika.

PRVI RAZREDNakon teorijskoga opisa u prvom dijelu priručnika u drugom se dijelu teorija zamjenjuje praksom: u njemu se nalaze tekstovi namijenjeni planiranju i organizaciji nastavnoga procesa u prvom ra-zredu. Polazište u planiranju i programiranju bili su udžbenici Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 te pripadajući IZZI digitalni obrazovni sadržaji. Ovi materijali čine glavninu metodičkoga priručnika, a sadržajno su podijeljeni u tri cjeline.

1. Prijedlog godišnjega izvedbenog kurikula sažet je prikaz tema, obveznih tekstova, odgoj-no-obrazovnih ishoda na razini predmetnoga kurikula i okvirnoga broja sati planiranih za realizaciju teme. Budući da je godišnji izvedbeni kurikul podložan promjenama, nastavnik može krenuti od prve teme na početku školske godine, a onda »u hodu« planirati ostale teme ili mijenjati postojeće prilagođavajući ih novim okolnostima.


O PRIRUČNIKU

12

2. Iako je prema novom pristupu sljedeći korak u planiranju razrada teme, u ovom smo se pri-ručniku odlučili za svojevrsni »međukorak«, odnosno ponudili smo prijedlog izvedbenoga programa u kojem su teme podijeljene na nastavne jedinice i raspoređene po mjesecima. Namjera nam je bila premostiti staro i novo, odnosno postaviti svojevrsne okvire unutar kojih se može kretati tijekom nastavne godine. Iako je u prijedlogu i dalje zadržan okvirni broj sati, jasno je označeno za koju smo se opciju odlučili, odnosno koliko je sati pridruženo kojem sadržaju. I ovdje je naglasak na izbornosti, odnosno na nastavnikovoj autonomiji u odabiru broja sati za realizaciju određenih sadržaja.

3. Nakon prijedloga godišnjega izvedbenog kurikula i izvedbenoga programa prikazali smo razradu svih osam tema: najprije se tema predstavlja kratkim uvodnim tekstom, a potom slijedi prijedlog metodičke obrade nastavnih jedinica. Svaka je nastavna jedinica reali-zirana kao slijed aktivnosti za učenike, a u poučavanju i učenju primjenjuju se metode i strategije uglavnom opisane u općem dijelu.

Nadamo se da će vam navedeni prijedlozi godišnjega izvedbenog kurikula, izvedbenoga progra-ma i razrade aktivnosti u nastavnim jedinicama poslužiti za vlastiti iskorak u planiranju nastave usmjerene na učenika, odnosno na aktivno učenje i poučavanje.



UvodUdžbenici Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 s pripadajućim digitalnim materijalima (IZZI digitalni obra-zovni sadržaji) čine jedinstvenu cjelinu: u njima se nalaze tekstovi i metodički instrumentarij za ostvarivanje ishoda navedenih u Kurikulumu za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (NN 10/2019 (29.1.2019.). Stoga ćemo na početku prikazati koncep-ciju obaju udžbenika i pripadajućih digitalnih obrazovnih sadržaja.

Književni vremeplov 1čitanka za prvi razred gimnazije

i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati)

Čitanka Književni vremeplov 1 utemeljena je na suvremenome pristupu književnomu tekstu: u njoj se književno djelo promatra u kontekstu suvremene kulture, a njegova tema stavlja u kontekst svakodnevice, odnosno učenikova osobnoga i čitateljskoga iskustva. Ponuđeni izborni tekstovi odabrani su kao reprezentativni primjeri književnih tekstova u kojima se aktualiziraju suvremene teme s kojima se učenici svakodnevno susreću.

Čitanka je podijeljena u 8 cjelina, koje su ujedno i teme u prijedlogu izvedbenoga programa.

1. Stvarnost puna tekstova 2. Kolijevka književnosti3. I cvrči, cvrči, cvrčak...4. Priča o junaku5. Ja, mi, oni6. Drama pobunjenoga pojedinca7. A što sad ljubav ima s tim?8. Književni vremeplov

Koncepcija teme• Svaka tema započinje uvodom kojim se povezuju književni, kulturološki, komunikacijski i

jezični sadržaji. Uvod je dopunjen odgovarajućim slikovnim materijalom. U njemu su nave-deni i tekstovi koji se pojavljuju u toj cjelini: na taj je način nastavniku omogućen odabir tekstova i vlastita organizacija sadržaja s obzirom na planirane ishode.

• Na kraju cjeline nalaze se zadatci za istraživanje i stvaralačko izražavanje kojima se po-vezuju u cjelinu sva tri predmetna područja.

• U temi se povezuju književni i neknjiževni tekstovi: književnost kao umjetnost riječi pove-zuje se s pristupom književnomu tekstu (teorija književnosti), odnosno učenika se uvodi u svijet pisane riječi aktualnim temama. Neki su tekstovi obrađeni na ulomku, a neki cjelovito.



14

• Središnji je dio teme lektirno djelo (djelo za cjelovito čitanje): uvodi se smjernicama za samostalno čitanje i pisanje, a usvaja na reprezentativnim ulomcima i temama za aktua-lizaciju (Prijedlog tema za istraživanje i komentar iz pozicije suvremenoga čitatelja). Lektirno je djelo istovremeno i nositelj teme: učenici s jedne strane prepoznaju temu književnoga djela kao općeljudsku i povezuju je sa svojom svakodnevicom, odnosno s kulturom u kojoj žive, a s druge strane, usvajaju temeljne književnoteorijske pojmove na reprezentativno-me primjeru. Lakšemu usvajanju književnoteorijskih sadržaja pridonose i grafički izdvojeni podsjetnici.

• Tema se zatvara rubrikom Iz drugoga kuta: u njoj se tema sagledava iz druge perspektive – primjerice, u cjelini Ja, mi, oni donose se životopisi Jane Austin i Marije Jurić Zagorke, kako sam naziv sugerira, čime se ukazuje na problem neravnopravnosti spolova.

• Na kraju teme nalaze se zadatci za istraživanje i stvaralačko izražavanje kojima se pove-zuju u cjelinu sva tri predmetna područja.

Metodički pristup književnomu tekstuNakon čitanja teksta učenik iskazuje svoj literarni doživljaj: razmjenjujući iskustvo čitanja s dru-gim učenicima, uočava različite aspekte književnoga djela i produbljuje svoje razumijevanje teksta.

Posebno osmišljenim pitanjima učenike se uvodi u proces čitanja teksta: prvi je korak spoznajno čitanje (doživjeti i razumjeti tekst), drugi analitičko čitanje (tekst se analizira s obzirom na sadržaj i oblik), treći sintetičko čitanje kojim se u cjelinu povezuju elementi uočeni u analizi, a četvrti problemsko čitanje – učenik zapaža probleme koje tekst otvara, osvješćuje kako se tim problemima prilazi u tekstu i stavlja ih u današnji kontekst.

Osim navedenih razina učenicima se nudi i kritičko čitanje, u kojemu se kritički osvrću na način razrješavanja problema u djelu (npr. odgoj Lucije Stipančić s obzirom na odgoj u suvremenoj obi-telji), a najviša je razina stvaralačko čitanje: učenik na taj način refleksijom tekst »provlači kroz vlastito iskustvo« i stvara tekst, sliku ili se na neki drugi način izražava potaknut tekstom.



15

1. SPOZNAJNO ČITANJEdoživjeti i razumjeti tekst

2. ANALITIČKO ČITANJEanalizirati tekst s obzirom na sadržaj i izraz

3. SINTETIČKO ČITANJEpovezati analizirano/raščlanjeno u smislenu sadržajnu i izraznu cjelinu

4. PROBLEMSKO ČITANJE• zapaziti koje probleme tekst otvara

• izdvojiti probleme iz teksta• uvidjeti kako se u tekstu pristupa problemima i kako se

određene problemske situacije razrješuju• staviti uočene probleme u današnji kontekst

5. KRITIČKO ČITANJE• promisliti o načinu

rješavanja problemskih situacija u tekstu

• uočiti aktualnosti izdvojenoga problema

• provući djelo kroz vlastito iskustvo• zauzeti stav / kritički promisliti o

pročitanom• obrazložiti vlastiti stav

6. STVARALAČKO

ČITANJEstvoriti novi

tekst/djelo na temelju pročitanoga teksta

Piramida čitanja književnoga teksta



16

Lektira (književni tekstovi / djela za cjelovito čitanje)Prema propisanome predmetnom kurikulu učenici čitaju deset djela: pet je obveznih, a pet iz-bornih, odnosno nastavnik ih bira prema vlastitome izboru. U Književnome vremeplovu svako se lektirno djelo uvodi posebnom uvodnicom i smjernicama za čitanje i pisanje, nakon kojih slijede reprezentativni ulomci i metodička obrada djela.

obvezni književni tekstovi za cjelovito čitanje

• Sofoklo, Antigona

• Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama)

•August Šenoa, Prijan Lovro

• Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

• Vladimir Nazor, izbor iz poezije (10 pjesama)

odabrani/izborni književni tekstovi

•Ray Bradbury, Fahrenheit 451

• Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu

• Pavao Pavličić, Lađa od vode

• Josip Kozarac, Tena

• Jerome David Salinger, Lovac u žitu

Jedanaesta je lektira prepuštena samostalnomu izboru učenika. U čitanci se donosi nekoliko pre-poruka za čitanje suvremenih djela, a učenik neke od njih može, ali i ne mora odabrati.



17

Fon-Fon 1udžbenik hrvatskoga jezika za prvi razred gimnazije

i četverogodišnjih strukovnih škola (140 sati)

Koncepcija udžbenika Fon-Fon 1 utemeljena je na komunikacijskome pristupu učenju i poučava-nju: učenike se različitim tekstovima i zadatcima te stavljanjem u uobičajene komunikacijske situa-cije potiče na ovladavanje jezikom kao sustavom s teorijskoga i s uporabnoga stajališta, ukazujući pritom na potrebu usvajanja temeljnih jezičnih znanja.

Udžbenik je podijeljen u 7 tema.

1. Jezikom o stvarnosti 2. Tekstovi: pripovijedanje i opisivanje3. Hrvatski jezik4. O riječima5. Od riječi do rečenice i teksta6. Funkcionalni stilovi7. Mali školski savjetnik

Postupnost u izlaganju sadržaja jedno je od temeljnih koncepcijskih obilježja ovoga udžbenika: prvom se temom uvodi pojam komunikacije, komunikacijskih vještina i jezičnih djelatnosti, a sa-držaji se povezuju sa svakodnevicom. U drugoj temi učenici pristupaju književnim i neknjiževnim tekstovima opisnoga i pripovjednoga diskursa i usvajaju opisne i pripovjedne žanrove, a nakon toga ih i sami pišu. Treća, četvrta i peta tema bave se jezičnim sadržajima (leksikologija, morfo-logija, sintaksa), a šesta je tema posvećena funkcionalnim stilovima s naglaskom na publicistič-kome stilu. Na kraju se udžbenika u sedmoj temi donosi podsjetnik s izdvojenim pravopisnim sadržajima, jezičnim savjetima i primjerom pisanja opisnoga teksta.

TekstoviKurikulom su preporučeni tekstovi/tekstne vrste opisnoga i pripovjednoga diskursa za prvi ra-zred na kojima se uvježbavaju jezične vještine (ishodi od A.1. do A.4.).

GOVOR I RAZGOVARA SLUŠA ČITA PIŠE

• autobiografija• intervju• izvješće• opis• putopis• razgovor o temi• reportaža• tekst s poveznicama

(hipertekst)• vijest• životopis

• autobiografija• intervju• izvješće• opis• putopis• razgovor o temi• reportaža• tekst s poveznicama


• autobiografija• intervju• izvješće• putopis• razgovor o temi• reportaža• tehnički ili objektivni

opis • tekst s poveznicama


• autobiografija• intervju• izvješće• putopis• reportaža• opis • vijest• životopis• vezani tekst

pripovjednoga i opisnoga diskursa



18

obvezni tekstovi

• izvješće• intervju

• najmanje dva teksta • najmanje dva teksta • životopis• putopis• vezani tekst

pripovjednoga i opisnoga diskursa

Koncepcija teme• Svaka tema započinje uvodnicom na kojoj se navode sadržaji koji se u njoj obrađuju i ishodi

koji se ostvaruju. Na uvodnici je i fotografija povezana sa sadržajem teme.• Tema je podijeljena na nekoliko udžbeničkih jedinica, a završava rubrikom Iz drugoga

kuta, u kojoj se jezični sadržaji izdvajaju iz konteksta cjeline i pokazuju iz druge perspektive. Primjerice, u prvoj je cjelini na tom mjestu strip Mirka Ilića Iz povijesti ljudske gluposti kojim se na duhovit način ilustrira pojam (ne)komunikacije, odnosno šum u komunikaciji.

Koncepcija udžbeničke jedinice• Svaka udžbenička jedinica započinje uvodnim zadatkom kojim se jezični sadržaj stavlja u

kontekst svakodnevice ili se provjerava učenikovo predznanje. • Jedinica je podijeljena na manje dijelove u kojima se postupno usvajaju jezični i komuni-

kacijski sadržaji, a nove spoznaje povezuju s predznanjem. Ključni su sadržaji posebno grafički istaknuti, a novi pojmovi objašnjeni rubrikom Iz rječnika. Tekstove i zadatke prate četiri ikone: govorenje, slušanje, čitanje i pisanje.

Udžbenička se jedinica zatvara zadatcima naslovljenim Govorim, slušam, čitam, pišem: rješavajući zadatke, učenici istražuju, analiziraju pojave, kritički propituju stvarnost i stvaralački se izražavaju.

Jezični su sadržaji popraćeni fotografijama povezanim sa sadržajem i grafičkim prikazima, čime se učenicima olakšava njihovo usvajanje.

Gledajući u cjelini, učenici se u ovome udžbeniku upoznaju sa svakodnevnim situacijama, točnije, stavljaju se u kontekst određene komunikacijske situacije, uočavaju tekstove ko-jima su okruženi (neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi), analiziraju ih služeći se jezič-nim znanjima, a onda ih i sami stvaraju. Pritom se služe različitim izvorima informacija koje kritički propituju te primjenjuju različite strategije slušanja, govorenja, čitanja i pisanja te upoznaju komunikacijski bonton. Na taj način učenici stječu jezična znanja – znanja o jeziku, ali i praktična znanja kao preduvjet za komunikaciju u kojoj se poštuje jezična norma. Sve to pridonosi razvoju mišljenja i ovladavanju komunikacijskom jezičnim kompetencijom.

Iako je u udžbeniku naglasak na ovladavanju jezičnom kompetencijom, ponuđeni su i tekstovi ko-jima se propituje svijet u kojemu učenici žive, primjerice odnos prema virtualnoj stvarnosti i kon-zumerizmu. Na taj način udžbenik promiče i odgojne vrijednosti. Nadamo se da će ovakav pristup senzibilizirati učenike za jezik i jezično izražavanje te im pomoći u svakodnevnoj komunikaciji, ali ih i zainteresirati za aktivniji, stvaralački pristup jeziku, odnosno stvarnosti.


II. DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ (DOS)

UvodTiskani udžbenik i digitalni sadržaj čine jedinstvenu cjelinu. Vođeni idejom interaktivno – zani-mljivo – zabavno – inkluzivno (IZZI) nastojali smo stvoriti udžbenički komplet koji slijedi suvre-mene metode poučavanja.

Prateći teme tiskanoga udžbenika, digitalnim se sadržajima učenicima ponegdje nudi dodatni tekst, drugačiji pristup temi, ista tema u drugome mediju, čime se dopunjava, obogaćuje, a isto-dobno i rasterećuje sadržaj udžbenika. Tiskani udžbenik upućuje na digitalne sadržaje, a digitalni sadržaji upućuju na tiskani udžbenik kako bi se učenicima i nastavnicima olakšalo snalaženje i uporaba obaju izvora.

Književni vremeplov 1

IZZI digitalni obrazovni sadržaj dopuna je tiskanomu udžbeniku Književni vremeplov 1. Sastoji se od osam modula naslovljenih kao i udžbeničke cjeline tiskanoga izdanja.

1. Stvarnost puna tekstova 2. Kolijevka književnosti3. I cvrči, cvrči, cvrčak...4. Priča o junaku5. Ja, mi, oni6. Drama pobunjenoga pojedinca7. A što sad ljubav ima s tim?8. Književni vremeplov

Za razliku od tiskanoga izdanja, u kojemu se pojedine cjeline sastoje od različitoga broja jedini-ca, moduli digitalnoga sadržaja ustrojeni su od njih pet, a kriterij je namjena. Prva jedinica uvod je u temu, druga je učionica s dodatnim sadržajima o temi (slikovnim, tekstovnim, auditivnim, audiovizualnim) namijenjenima učenju, treća jedinica sadrži izbor dodatnih tekstova za čitanje (čitaonica), četvrta je namijenjena uvježbavanju (vježbaonica), a peta nudi zadatke za samostal-no istraživanje i stvaralačko izražavanje (PPPP ili Potraži, prouči, pripremi, predstavi). Jedinice su naslovljene različito s obzirom na tematiku cjeline. Većina modula završava kvizom, odnosno za-datcima za provjeru usvojenosti sadržaja i ostvarenosti ishoda tiskanoga i digitalnoga izdanja.

U svim se jedinicama nastoji aktivno uključiti učenika u proces učenja: u malim se koracima izmjenjuju obrazovni sadržaji i raznovrsni interaktivni zadatci usmjereni navedenim ishodima, upućuje ih se na istraživanje i pronalaženje potrebnih informacija, njihovu obradu i primjenu. Kako bi se svi učenici ravnopravno mogli koristiti ovim sadržajima, omogućen je i inkluzivni prikaz.



20

STRUKTURA MODULA

1. Uvod u temu – ankete i/ili provjere predznanja (forma kviza i datoteka za preuzimanje), motivacijski zadatak i sl.

2. Učionica – dodatni sadržaji različitih tipova kao dopuna tiskanomu sadržaju (uporaba dostupnih audio, video i slikovnih komponenti); podsjetnici ili umne mape za preuzimanje

3. Čitaonica – izbor dodatnih tekstova za čitanje

4. Vježbaonica – vježbe i zadatci različitoga tipa namijenjeni uvježbavanju i stvaranju vlastitih opisnih i pripovjednih tekstova.

5. PPPP (potraži, prouči, pripremi, predstavi) – zadatci za individualni rad, rad u paru ili timski rad; dodatni sadržaji i izvori znanja za znatiželjne…

KVIZ – na kraju teme.

Uz navedene module u digitalnome se sadržaju nalaze Pojmovnik, Slušaonica, Vremenska lenta, Knjiga i jezik u kalendaru, cjeline vidljive u Glavnome izborniku kojima se lako pristupa iz bilo kojega modula. Pojmovnik sadrži sažeto određenje književnoteorijskih pojmova, u Slušaonici se nalaze audiozapisi (književni i neknjiževni tekstovi) namijenjeni slušanju. Vremenska lenta grafički je prikaz razvoja književnosti tijekom povijesti (književna razdoblja), a Knjiga i jezik u kalendaru donose pregled važnih datuma u kalendarskoj godini posvećenih književnosti, knjizi, čitanju ili jeziku. Njima se učenici mogu služiti prema potrebi: pri usvajanju novih sadržaja, za proširivanje i produbljivanje znanja, pri uvježbavanju i ponavljanju, rješavanju ili pisanju domaće zadaće, pri interpretaciji lektirnih djela, samostalnome radu, tijekom nastave ili izvan nje.



21

Fon-Fon 1

IZZI digitalni obrazovni sadržaj dopuna je tiskanomu udžbeniku Fon-Fon 1. Sastoji se od sedam mo-dula naslovljenih kao i udžbeničke cjeline tiskanoga izdanja.

1. Jezikom o stvarnosti 2. Tekstovi: pripovijedanje i opisivanje3. Hrvatski jezik4. O riječima5. Od riječi do rečenice i teksta6. Funkcionalni stilovi7. Mali školski savjetnik

U svakoj cjelini ili modulu digitalnoga sadržaja četiri su jedinice, koje ne prate doslovno svaku jedi-nicu tiskanoga udžbenika, već su ustrojene prema namjeni, odnosno vrsti sadržaja.

Prva jedinica svakoga modula uvod je u temu. U njoj se nalaze ankete koje ispituju stavove i mišljenja učenika o jezičnoj temi i uvodne provjere namijenjene utvrđivanju učenikova pred-znanja, što nastavniku može biti polazište u planiranju poučavanja. Druga je jedinica učionica: tematski je povezana s cjelinom tiskanoga udžbenika i upotpunjuje ju dodatnim različitim sadržajima (slikovnim, tekstovnim, auditivnim, audiovizualnim). Treća je jedinica vježbaonica i namijenjena je uvježbavanju svih jezičnih vještina i stvaranju vlastitih opisnih i pripovjednih tekstova. U četvrtoj su jedinici ponuđeni zadatci za samostalno istraživanje i stvaralačko izražavanje, odnosno dodatni izvori znanja za učenike koji žele proširiti svoje znanje i saznati nešto više o pojedinim jezičnim temama. Naslovi jedinica proizlaze iz teme pojedinih cjelina. Svaki modul završava kvizom, odnosno zadatcima za provjeru usvojenosti sadržaja i ostvare-nosti ishoda tiskanoga i digitalnoga izdanja.

Kao i u čitanci Književni vremeplov 1 i u ovome se udžbeniku u svim jedinicama nastoji aktivno uključiti učenika u proces učenja. Kako bi se svi učenici ravnopravno mogli koristiti ovim sadržaji-ma, omogućen je i inkluzivni prikaz.

STRUKTURA MODULA

1. Uvod – sadrži provjere predznanja i motivacijske zadatke namijenjene uvođenju prije obrade novih nastavnih sadržaja, oblikovane kao digitalni sadržaj ili kao datoteke za preuzimanje.

2. Učionica – sadrži metodički opremljene dodatne tekstove ili sadržaje različitih vrsta (neprekinute, mješovite, isprekidane) za rad i učenje kao dopunu udžbeniku, izrađene dostupnim audio, video i slikovnim komponentama, te podsjetnike ili umne mape za preuzimanje.

3. Vježbaonica – sadrži vježbe različitoga tipa namijenjene uvježbavanju i stvaranju vlastitih opisnih i pripovjednih tekstova, kojima se obuhvaćaju sve jezične djelatnosti, ponegdje dostupne i kao datoteke za preuzimanje.

4. Projektni, istraživački, problemski zadatci – namijenjeni su učenicima za individualni rad, rad u paru ili timski rad. Nastavnici koji žele detaljniji prikaz timskoga rada mogu ga pronaći u pdf. formatu ili kao digitalni sadržaj dostupan na adresi https://www.profil-klett.hr/izzi.



22

Uz navedene module u digitalnome se sadržaju nalaze Pojmovnik i Mali školski savjetnik, cjeline vidljive u Glavnome izborniku kojima se lako pristupa iz bilo kojega modula. Pojmovnik sadrži temeljne lingvističke pojmove, a Mali školski savjetnik dopuna je udžbeničkom podsjetniku s iz-dvojenim pravopisnim sadržajima, jezičnim savjetima i primjerima pisanja opisnih tekstova. Pod-sjetnik na značajne dane u godini posvećene jeziku povezan je s književnošću i medijima, stoga je uvršten u Glavni izbornik Književnoga vremeplova 1 kao Knjiga i jezik u kalendaru.



1. KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA HRVATSKI JEZIK (PREDMETNI KURIKUL)

Za program Hrvatskoga jezika sa godišnjom satnicom 140 sati propisana su dva dokumenta.

• Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (NN 10/2019 (29. 1. 2019.))

• Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. (NN 10/2019 (29. 1. 2019.))

Budući da su kurikuli namijenjeni realizaciji s istim brojem sati (140 sati godišnje), među njima postoje minimalne razlike, i to samo s obzirom na razinu nekih propisanih ishoda. Stoga ćemo se u nastavku teksta služiti prvim dokumentom, odnosno predmetnim kurikulom za gimnazije.

Polazište je pri planiranju godišnjega izvedbenog kurikula predmetni kurikul objavljen pod nazivom Kurikul za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvat-skoj (NN 10/2019 (29. 1. 2019.).

Propisani Kurikulum za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvat-skoj između ostaloga određuje:

• odgojno-obrazovne ciljeve učenja i poučavanja• strukturu – područja predmetnoga kurikula

(A. Hrvatski jezik i komunikacija, B. Književnost i stvaralaštvo, C. Kultura i mediji)• odgojno-obrazovne ishode, sadržaje i razine usvojenosti.

U ulomcima teksta Kurikula izdvojili smo i označili posebno važne dijelove za planiranje učenja i poučavanja.

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE1

A. SVRHA I OPIS

(...)

Opis nastavnog predmeta Hrvatski jezik

Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici. U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski ili kao jezik društvene sredine. Ospo-sobljenost za komunikaciju i izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje svih drugih nastavnih predmeta, stoga se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju komunikacijskom

1 Prema: Kurikulum nastavnog predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (NN 10/2019 (29. 1. 2019.))



24

jezičnom kompetencijom povezujući organski idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osno-ve čitalačke, medijske, informacijske i međukulturne pismenosti, što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnom školovanju, cjeloživotnom učenju te kritičkomu odnosu prema nizu pojava u društvenome i poslovnom životu.

(...)

Važna su načela na kojima počiva kurikulum: načelo komunikacijske i estetske funkcional-nosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelo standardnoga jezika i zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i putem jezika te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti i unutarpredmetne pove-zanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim sastavnicama predmeta potiče razvoj integri-teta, jezičnoga i kulturnog identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti i pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda.

Kurikulum načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta, jezikos-lovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i među-djelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.

Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.

Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskoga iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.

Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i reflek-siju o svijetu, sebi i drugima.

Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, pro-cjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcionalno primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.

Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih je-zičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kulturno-povi-jesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.

(...)



25

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I ORGANIZACIJSKIM PODRUČJIMA

Odgojno-obrazovni ishodi proširuju se i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od pr-voga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole pa se pojedine sastavnice razra-de ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se.Sastavnice razrade ishoda proširuju se, produbljuju i razvijaju kompleksnijim sadržajima i aktivno-stima, a učenicima se učenjem i poučavanjem omogućuje uvježbavanje i utvrđivanje znanja, auto-matizacija vještina i razvoj stavova i vrijednosti. Odgojno-obrazovne ishode čine tri sastavnice: odgojno-obrazovni ishod, razrada ishoda i razine usvojenosti ishoda. Dio nekih ishoda je preporuka koja sadržava upute za provedbu i ostvarivanje ishoda.

(...)U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – HJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. Nakon toga slijedi oznaka domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.

Gimnazija Hrvatski jezik 1. razred – 140 sati godišnje

A. Hrvatski jezik i komunikacija

odgojno- -obrazovni ishod razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishod na razini

usvojenosti »dobar« na kraju

razreda

SŠ HJ A.1.1.

Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja

• određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta: informiranje, uvjeravanje i pregovaranje

• razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa

• prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

• odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava njihovu važnost i točnost

• objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na primjerima različitih vrsta tekstova

• oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori

• govori i razgovara u skladu s govornom ulogom• razgovara prema obrascima razgovora u skupini:

uvjeravanja i pregovaranja• samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga

standardnoga jezika uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

prema smjernicama govori u skladu s temom i oblikom govornoga teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, administrativni stil.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:•Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s

obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.• Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o

temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.



26





razreda

SŠ HJ A.1.2.

Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

• razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjenom (informiranje, uvjeravanje)

• analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o svrsi i funkciji strukture teksta

• opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta• objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu

valjanost u skladu sa svrhom slušanja• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i

razumijevanja• oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja

opisuje osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te analizira informacije i ideje bitne za svrhu slušanja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

•Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.





razreda

SŠ HJ A.1.3.

Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

• razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)

• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika

• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti• određuje glavne ideje u tekstu• objašnjava osnovna i prenesena značenja

objašnjava osnovna obilježja i svrhu opisnih i pripovjednih tekstova te opisuje informacije i ideje


•Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika.• Preporučeni su tekstovi s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-

obrazovnih ishoda: vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), autobiografija.



27





razreda

SŠ HJ A.1.4.

Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

• istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta: prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom pisanja

• služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva

• razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednog diskursa

• oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila

• oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa

• primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

prema smjernicama piše vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa i ostvaruje obilježja funkcionalnoga stila u skladu sa svrhom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

• pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnoga i publicističkog stila

• pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika


•Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa, putopis, životopis.

• Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa.

• Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.



28





razreda

SŠ HJ A.1.5.

Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

• objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu• objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu• raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove• određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama

sintagme• opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i

nepromjenjivih riječi u rečenici• razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena

i načina• objašnjava subjektno-predikatnu sročnost• primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri

oblikovanju teksta

razlikuje morfosintaktička obilježja promjenjivih i nepromjenjivih riječi

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

•Usvajanje je morfosintaktičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svijesti o hrvatskome jeziku.


odgojno- -obrazovni

ishodrazrada ishoda

odgojno-obrazovni

ishod na razini usvojenosti »dobar« na

kraju razreda

SŠ HJ A.1.6.

Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

• opisuje strukturu jezičnoga znaka• razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju

primjerima• objašnjava uzroke i posljedice višeznačnosti te načine

postanka• razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i konotativno

značenje leksema u zadanome kontekstu• razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu,

metonimiju i oksimoron• tumači leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu• opisuje strukturu rječničkoga članka• služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara

opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta i opisuje vrste rječnika


• jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja• leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u

zadanom kontekstu.

Preporuka za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

•Usvajanje je leksičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične kompetencije i svijesti o hrvatskome jeziku.



29


odgojno- -obrazovni ishod

razrada ishoda



razreda

SŠ HJ A.1.7.

Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

• objašnjava odnos između jezika, govora i pisma• opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj

porodici• navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika• navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga

standardnog jezika• opisuje razliku između standardnoga jezika i

supstandardnih idioma• razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i

kao drugi jezik• prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio

narodnog identiteta• prepoznaje hrvatski jezik kao dio nacionalnog identiteta• poštuje norme standardnoga jezika u javnoj komunikaciji

razlikuje sastavnice svojega idiolekta koje pripadaju osobnoj i javnoj komunikaciji


•Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo




razreda

SŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnom tekstu.

• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na

razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na

temelju vlastitog čitateljskog iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita


•Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.


• Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.



30





razreda

SŠ HJ B.1.2.

Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja

• opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim primjerima

• opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine

• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i dramske vrste

tumači tematska i žanrovska obilježja teksta primjenjujući pojmove vezane uz prozne, poetske i dramske vrste


•Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, tragedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici (izbor); mit.

•Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama), August Šenoa, Prijan Lovro, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Vladimir Nazor, izbor iz poezije (10 pjesama)

•Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

• prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje; uokvirena kompozicija

• poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme

• dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura dramskog teksta: dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika

• usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi


•Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima.

•U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita.

• Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim ulomcima.

•Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.



31





razreda

SŠ HJ B.1.3.

Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književno-povijesnom, društvenom i kulturnom kontekstu.

• imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

• opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst

• uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i kulturnim kontekstima

• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji i ljubavnoj poeziji

• potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je tekst nastao

opisuje književno-povijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst


• Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost, predrenesansa i humanizam.

•Obvezni književni tekstovi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama).

•Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.


•Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.


• Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost, predrenesansu i humanizam. Učenik na osnovi pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu pripadajućem kontekstu.

• Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.



32





razreda

SŠ HJ B.1.4.

Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

• oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima

• predstavlja svoj rad individualno ili timski


•Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje.

•Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom, u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

•Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji




razreda

SŠ HJ C.1.1.

Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

• prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja

• prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu

• analizira svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta• interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona

namijenjena• istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i

audiovizualne načine oblikovan medijski tekst i koje su funkcije tih odabira

• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu na svakodnevni život primatelja

objašnjava svrhu medijskoga teksta i prema smjernicama interpretira medijsku poruku i njezin utjecaj na svakodnevni život primatelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.



33


odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar«

na kraju razreda

SŠ HJ C.1.2

Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

• opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima

• razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

• prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i izražava svoj kritički stav prema njima

• prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

• posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom okružju

opisuje elemente popularne i visoke kulture u tekstovima i povezuje njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet


• preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip.


•Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.

Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu gimnazije

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj i nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnoga područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovlada-vanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Kultura i mediji: 10-15 %

Književnost i stvaralaštvo: 40-45 %

Hrvatski jezik i komunikacija: 45-50 %



34

E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja na kojem se obrazuju svi učenici koji se ško-luju u hrvatskim školama. Tijekom učenja i poučavanja učenici razvijaju različite vidove pisme-nosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku, informacijsku, medijsku i međukulturnu) koje su im potrebne za komunikaciju i suradnju te izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim ku-rikulumima.

Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikuluma, a ovlada-vanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u stranim jezicima.

Učenjem hrvatskoga jezika i ovladavanjem jezičnim zakonitostima i jezičnim kompetencijama, osobito čitalačkom, ostvaruje se poveznica s matematičkim područjem u svim domenama po-dručja nacionalnoga kurikuluma.

Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svje-tonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, vrednuje se i čuva povijesno, kultur-no i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.

Vještine suradničkoga učenja te sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, spo-sobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s me-đupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj.

Uporaba i odabir strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje in-formacija iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

U nastavnom predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, tolerancija, uvažavanje različitih mišljenja i ravnopravnost, što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Odgojno-obrazovni ishodi u nastavnom predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samoinicija-tivno predlaganje tema i oblika rada, samostalno i samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i sta-vova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.

Učenje i poučavanje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovom pronalaženju, ra-zumijevanju i kritičkom vrednovanju u digitalnom okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanim u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske teh-nologije.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja

(...)

U nastavnom predmetu Hrvatski jezik tekst je sredstvo učenja i poučavanja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija jezične djelatnosti primanja (slušanje i čitanje), proizvodnje (govorenje i pisanje) i njihova međudjelovanja (razgovaranje i dopisivanje) te njima ovladava.

Strategije učenja, metode i oblici učenja i poučavanja povezuju se sa sadržajima predmetnih pod-ručja hrvatski jezik i komunikacija, književnost i stvaralaštvo te kultura i mediji.

(...)



35

Tekstove na kojima se uči i poučava hrvatski jezik valja odabirati prema sljedećim načelima: načelu teksta, načelu cjelokupnosti komunikacijske jezične prakse, načelu standardnoga jezika i zavičaj-nosti, načelu komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelu razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelu stvaralaštva u jeziku i primjenom jezičnih znanja.

(...)

Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama učenja i poučavanja knji-ževnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.

(...)

U gimnazijama sa satnicom 140 sati godišnje učenik čita 10 cjelovitih književnih tekstova go-dišnje, od toga 5, odnosno 6 obveznih književnih tekstova (3, odnosno 4 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti).

Učenik tijekom osnovne i srednje škole čita jedno djelo po vlastitome izboru godišnje. Broj djela za čitanje po vlastitome izboru učenika nije ograničen, čak štoviše, učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnoga čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.

POPIS OBVEZNIH KNJIŽEVNIH TEKSTOVA ZA CJELOVITO ČITANJE

HRVATSKA KNJIŽEVNOST

•Andrić, Ivo, Prokleta avlija•Držić, Marin, Novela od Stanca•Gundulić, Ivan, Dubravka• Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije• Krleža, Miroslav, Gospoda Glembajevi•Marinković, Ranko, Kiklop•Matoš, Antun Gustav, izbor iz novela•Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića•Nazor, Vladimir, izbor iz poezije•Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići• Šenoa, August, Prijan Lovro• Šimić, Antun Branko, izbor iz poezije•Ujević, Tin, izbor iz poezije

SVJETSKA KNJIŽEVNOST

•Baudelaire, Charles, izbor iz poezije•Calderon de la Barca, Pedro Život je san•Camus, Albert, Stranac•Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna•Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera• Kafka, Franz, Preobražaj•Petrarca, Francesco, izbor iz poezije• Shakespeare, William, Hamlet• Sofoklo, Antigona

(Označena su djela koja se čitaju u 1. razredu.)



36

•Aleksandrida, ulomci•Alighieri, Dante, Božanstvena komedija, izbor•Andrić, Ivo, Na Drini ćuprija• Asanaginica•Balzac, Honore de, Otac Goriot•Beckett, Samuel, Čekajući Godota•Begović, Milan, Bez trećega, Pustolov pred

vratima, Kvartet•Biblija, izbor•Boccaccio, Giovanni, Dekameron, izbor•Borges, Jorge Luis, izbor iz kratke proze•Brecht, Bertolt, Majka Hrabrost i njezina djeca,

Kavkaski krug kredom•Brešan, Ivo, Nečastivi na Filozofskom fakultetu,

Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja•Bulgakov, Mihail, Majstor i Margarita•Bunić Vučić, Ivan, izbor iz poezije•Calderon de la Barca, Pedro, Život je san•Cervantes, Miguel, Don Quijote, izbor•Cesarec, August, Zlatni mladić•Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije•Čehov, Anton Pavlovič, izbor iz kratke proze•Čehov, Anton Pavlovič, Tri sestre•Desnica, Vladan, Proljeća Ivana Galeba, Zimsko

ljetovanje•Dizdar, Mak, izbor iz poezije•Dragojević, Danijel, izbor iz poezije•Držić, Marin, Dundo Maroje, Skup• Eco, Umberto, Ime ruže• Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije• Eshil, Okovani Prometej• Euripid, Medeja• Ezop, Basne• Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary•Galović, Fran, izbor iz poezije•Gervais, Drago, izbor iz poezije•Gjalski, Ksaver Šandor, Pod starim krovovima•Gogolj, Nikolaj Vasiljevič, Kabanica•Golding, William, Gospodar muha•Goldoni, Carlo, Gostioničarka Mirandolina•Grass, Günter, Limeni bubanj•Gundulić, Ivan, Osman (izbor), Suze sina

razmetnoga•Heine, Heinrich, izbor iz poezije•Hektorović, Petar, Ribanje i ribarsko

prigovaranje, izbor

•Hemingway, Ernest, izbor iz kratke proze, Starac i more

•Homer, Ilijada, Odiseja, izbor•Huxley, Aldous, Vrli novi svijet• Ibsen, Henrik, Lutkina kuća• Ionesco, Eugene, Ćelava pjevačica, Lekcija• Ivšić, Radovan, Kralj Gordogan• Jesenjin, Sergej, izbor iz poezije• Joyce, James, Portret umjetnika u mladosti• Kafka, Franz, Proces• Kaleb, Vjekoslav, Gost• Kaštelan, Jure, izbor iz poezije• Kovačić, Ante, U registraturi• Kovačić, Ivan Goran, Jama, izbor iz poezije• Kozarac, Ivan, Đuka Begović• Kozarac, Josip, izbor iz kratke proze• Krbavska bitka, usmena epska pjesma• Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije• Krleža, Miroslav, Kraljevo, Balade Petrice

Kerempuha• Krleža, Miroslav, Povratak Filipa Latinovicza,

Na rubu pameti• Leskovar, Janko, Misao na vječnost• Lorca, Federico Garcia, izbor iz poezije• Lucić, Hanibal, Jur ni jedna na svit vila• Lucić, Hanibal, Robinja• Ljermontov, Mihail, Junak našeg doba•Maeterlinck, Maurice, Plava ptica•Mann, Thomas, Smrt u Veneciji•Marinković, Ranko, Glorija, izbor iz kratke proze•Marulić, Marko, Judita, izbor•Márquez, Gabriel García, Sto godina samoće•Matković, Marijan, Heraklo•Matoš, Antun Gustav, izbor iz poezije•Maupassant, Guy de, Na vodi•Mihalić, Slavko, izbor iz poezije•Milićević, Nikola, izbor iz poezije•Miller, Arthur, Smrt trgovačkog putnika•Miłosz, Czesłav, izbor iz poezije•Mitovi (grčki, skandinavski i slavenski)•Molière, Škrtac, Umišljeni bolesnik•Muka spasitelja našega, ulomci•Neruda, Pablo, izbor iz poezije•Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan•Orwell, George, 1984., Životinjska farma• Parun, Vesna, izbor iz poezije

POPIS KLASIČNIH HRVATSKIH I SVJETSKIH KNJIŽEVNIH TEKSTOVA ZA CJELOVITO ČITANJE ILI ČITANJE ULOMAKA



37

• Petrarca, Francesco, izbor iz poezije• Pirandello, Luigi, Šest lica traži autora• Plath, Sylvia, izbor iz poezije• Plaut, Škrtac• Poe, Edgar Allan, izbor iz kratke proze i poezije• Polić Kamov, Janko, izbor iz kratke proze i

poezije• Preradović, Petar, izbor iz poezije• Prevert, Jacques, izbor iz poezije• Proust, Marcel, Combray• Pupačić, Josip, izbor iz poezije• Puškin, Aleksandar Sergejevič,

izbor iz poezije•Racine, Jean, Fedra•Ranjinin zbornik, izbor•Rilke, Reiner Maria, izbor iz poezije•Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije• Selimović, Meša, Derviš i smrt• Shakespeare, William, Romeo i Julija, San

ivanjske noći• Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti

• Slamnig, Ivan, izbor iz poezije• Sofoklo, Kralj Edip• Šegedin, Petar, izbor iz kratke proze• Šenoa, August, Zlatarovo zlato• Šibenska molitva• Šoljan, Antun, Kratki izlet, Brod u boci• Šop, Nikola, izbor iz poezije• Tadijanović, Dragutin, izbor iz poezije• Tagore, Rabindranath, izbor• Tolstoj, Lav Nikolajevič, Ana Karenjina, Uskrsnuće• Turgenjev, Ivan Sergejevič, Očevi i djeca• Vergilije, Eneida, izbor• Vida, Viktor, izbor iz poezije• Vidrić, Vladimir, izbor iz poezije• Vojnović, Ivo, Allons Enfants•Whitman, Walt, izbor iz poezije•Williams, Tennessee, Mačka na vrućem limenom

krovu, Tramvaj zvan žudnja•Woolf, Virginia, Svjetionik•Wordsworth, William, izbor iz poezije• Zoranić, Petar, Planine, izbor

Određeno vrijeme

(...) U gimazijama se Hrvatski jezik poučava 140 sati godišnje.

Učitelj i nastavnik svojim izvedbenim planom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, po-navljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnoga sata pou-čavaju se i uče sadržaji svih triju predmetnih područja.

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

(...)

Svrha je procesa vrednovanja dvojaka. Vrednovanje motivira učenika na daljnji rad, a ujedno je povratna informacija učenicima, učiteljima i nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima.

Sastavnice vrednovanja u predmetu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: hrvatski jezik i komunikacija (A), književnost i stvaralaštvo (B) i kultura i mediji (C).

Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:

– hrvatski jezik i komunikacija– književnost i stvaralaštvo– kultura i mediji.

(...)

(Cjelovit tekst kurikula dostupan je na poveznici https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_215.html)



38

2. PREDMETNI KURIKUL: PLANIRANJEOd odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja

do planiranja godišnjega izvedbenog kurikula

I. Polazište je u planiranju ŠEST CILJEVA učenja i poučavanja postavljenih na razini predmeta:

1. Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.

2. Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.

3. Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osobnoga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.

4. Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksi-ju o svijetu, sebi i drugima.

5. Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcio-nalno primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.

6. Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijed-nosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kul-turno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.

CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA HRVATSKOGA JEZIKA

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

SADRŽAJI

TEME

aktivnosti za učenika



39

II. Na temelju navedenih ciljeva postavljeni su (iz njih izvedeni) ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI na razini predmeta u prvome razredu gimnazije. Da bismo ih zorno pokazali, najprije ćemo navesti prethodno navedene ciljeve, a onda i ishode koji su iz njih izvedeni.

1. Učenik ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te nji-hovim međudjelovanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu.

2. Učenik stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova te razvija aktivan rječnik; stječe naviku i potrebu za čitanjem i pisanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova u osobne i javne svrhe.

5. Učenik pronalazi u različitim izvorima sadržaje i informacije o kojima kritički promišlja, procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora te funkcio-nalno primjenjuje višestruku pismenost, samostalno rješava probleme i donosi odluke.

6. Učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jednom ili više djelatnih jezičnih idioma hrvatskoga jezika, poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijed-nosti, jača nacionalni identitet i pripadnost narodu i državi upoznavanjem i njegovanjem kul-turno-povijesne baštine te izgrađuje vlastiti svjetonazor i njeguje moralne i estetske vrijednosti.

A. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

A.1.1. Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

A.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

A.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.

A.1.4. Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednog diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

A.1.5. Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.

A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

A.1.7. Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika.

C. KULTURA I MEDIJI

C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

C.1.2. Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.



40

3. Učenik čita i interpretira reprezentativne tekstove hrvatske i svjetske književnosti na temelju osob-noga čitateljskog iskustva i znanja o književnosti te razvija kritičko mišljenje i literarni ukus.

4. Učenik otkriva različite načine čitanja razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju i preoblikuju osobna iskustva te otvaraju nove perspektive, potiču razvoj literarnoga ukusa, mašte i refleksi-ju o svijetu, sebi i drugima.

B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVOB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.B.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj

razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnome, društvenom i

kulturnom kontekstu.B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom

C. KULTURA I MEDIJIC.1.2. Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kul-turni identitet.

III. III. U predmetnome su kurikulu uz odgojno-obazovne ishode navedeni i obvezni SADRŽAJI: tekstne vrste – književne i neknjiževne, pravopisni sadržaji, gramatički sadržaji, književnoteorijski pojmovi te djela za cjelovito čitanje (obvezna lektira).

Izborna lektira određena je brojem djela koje učenici trebaju pročitati (5 djela po izboru nastavnika + 1 djelo po samostalnome izboru), stoga je navodimo u ovome popisu.

A. HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

PRIPOVIJEDANJE, OPISIVANJEPopis tekstnih vrsta

• vijest, izvješće• opis• reportaža, intervju• putopis

• životopis, autobiografija• razgovor o temi• tekst s poveznicama (hipertekst)• vezani test opisnoga i pripovjednoga diskursa

PRAVOPISNI SADRŽAJI• pisanje vlastitih imena (vlastitih i zemljopisnih)• pisanje određenih i neodređenih pridjeva• pisanje brojeva• pisanje složenih glagolskih oblika

ZNANJE O JEZIKU•morfosintaktička obilježja riječi u rečenici• jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja• leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u

zadanome kontekstu• hrvatski jezik kao sustav govora• hrvatski standardni jezik



41

B. KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

KNJIŽEVNA TEORIJA

Popis tekstnih vrsta• pripovijest, roman, tragedija, • lirska poezija, lirsko-epska poezija,• jednostavni oblici (izbor), mit

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:•prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula,

kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje; uokvirena kompozicija•poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme•dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura dramskoga teksta:

dramski sukob, dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika•usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi

LEKTIRA / DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE

Popis obveznih djela (1. – 5.)•August Šenoa, Prijan Lovro• Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići• Sofoklo, Antigona• Vladimir Nazor (izbor iz poezije)• Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama)NAPOMENA: Iako nisu propisani konkretni autori i djela, u popis sadržaja ulaze i ostala lektirna djela.

Izborna djela (1. – 5.)

Djelo prema samostalnome odabiru učenika

KNJIŽEVNOPOVIJESNA RAZDOBLJA

• klasična književnost• srednjovjekovna književnost• predrenesansa i humanizam• obilježja stilske formacije u tragediji (Antigona) i u ljubavnoj poeziji (Kanconijer)

C. KULTURA I MEDIJI

Popis tekstnih vrsta (tekstovi i višemedijski tekstovi)

• tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi: auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

• višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni tekst; film, kazališna predstava ili strip

Na temelju prethodno navedenih ciljeva, ishoda i sadržaja nastavnik planira proces učenja i po-učavanja u nastavnoj godini, odnosno izrađuje izvedbeni / operativni program.

Planiranje je podijeljeno u dva dijela: najprije se izrađuje godišnji izvedbeni kurikul, a zatim se razrađuje svaka pojedina tema u kurikulu – u njoj su, između ostaloga, planirane i nastavne jedinice opisane kao slijed učeničkih aktivnosti.



42

3. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRISTUP)

Sastavnice su godišnjega izvedbenog kurikula:

1. kronološki popis tema2. obvezni tekstovi raspoređeni po pripadajućim temama3. odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula4. okvirni broj sati za pojedinu temu.

Primjer: Prva tema u prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula za prvi razred (140 sati) u ovom priručniku

TEMA obvezni tekstovi ishodi na razini predmetnoga kurikula broj sati

1. STVARNOST

PUNA TEKSTOVA

• životopis (biografija)• autobiografija• intervju•medijski tekstovi• tekst s poveznicama• razgovor o temi

• Pavao Pavličić, Lektira•Distopija:

Ray Bradbury, Fahrenheit 451


A.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika.



B.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.

B.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom


18 – 20



43

4. RAZRADA TEMA U GODIŠNJEMU KURIKULU (PRISTUP)Budući da je tema ishodište učenja i poučavanja, u njoj se (uz navođenje mjeseca u kojemu se tema obrađuje i okvirnoga broja sati) spajaju elementi navedeni u kurikulu.

Razrada teme uključuje odabir sadržaja, odabir nastavnih materijala usmjerenih na ostvari-vanje ishoda te odabir nastavnih metoda, strategija i postupaka. Nastavnik samostalno bira izvore znanja s pomoću kojih će se ostvariti ishode: uz udžbenike, na raspolaganju su mu i ostali izvori – tekstualni, vizualni, auditivni i audiovizualni ali i multimedija, informacijska i komunikacij-ska tehnologija i sl. Kojim će se nastavnim sredstvima služiti, odlučuje nastavnik sam.

RAZRADA TEME

MJESEC, OKVIRNI BROJ SATI

ISHODI

• odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula

• razrađeni odgojno-obrazovni ishodi (na razini teme)

• povezanost s međupredmetnim temama (i drugim predmetima)

SADRŽAJI

• teme: stvarnost, kultura, mediji, svakodnevica, umjetnost, obiteljski odnosi, stereotipi...• tekstovi: obvezni, izborni• tekstne vrste• jezični sadržaji• pravopisni sadržaji• književnoteorijski sadržaji• književnopovijesni sadržaji

AKTIVNOSTI ZA UČENIKE

• aktivnostima se imenuje ono što učenik čini tijekom procesa učenja (radeći prema uputama, učenik aktivno uči)

• logičan slijed aktivnosti čini artikulaciju sata (uvodna aktivnost / aktivnosti; središnji dio sata – jedna ili više aktivnosti; završna aktivnost / aktivnosti)

VREDNOVANJE

• provodi se nakon završene / završenih aktivnosti

• vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga



44

5. PLANIRANJE NASTAVNOGA SATA / RAZRADA AKTIVNOSTIOdgojno-obrazovni ishodi postavljeni na razini predmetnoga kurikula razrađuju se, odnosno po-staju konkretniji, na razini teme, a posljednji je stupanj konkretizacije ishoda – razrada ishoda na razini aktivnosti. Pokazat ćemo to na primjeru (djelomične) razrade triju ishoda.

ISHOD RAZRADA ISHODA AKTIVNOSTI


•Učenik planira tijek govora.•Učenik priprema tekst za

govorenje.•Učenik govori tekst.•Učenik uređuje, tj. ispravlja

svoj govor.•Učenik planira i priprema

razgovor.•Učenik sudjeluje u razgovoru.•Učenik upotrebljava

primjerene jezične strukture u razgovoru.

• izlaganje na zadanu temu• debata• izricanje vlastitoga stava i

mišljenja• akvarij (metoda)• razmisli i razmijeni misli u

paru (metoda)• igra uloga• intervju


•Učenik izdvaja informacije iz teksta.

•Učenik primjenjuje strategije za čitanje.

• vođenje bilješki tijekom čitanja

• izdvajanje ključnih misli u tekstu


•Učenik planira strukturu i sadržaj teksta.

•Učenik primjenjuje pravopisna pravila.

•Učenik uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

•Učenik primjenjuje strategije za pisanje.

• pisanje vijesti• pisanje životopisa• pisanje putopisa• pisanje bilješke• dramatizacija teksta• pisanje na slobodnu temu• vruće olovke

Aktivnosti

AKTIVNOSTI

ishodi na razini aktivnosti opis aktivnosti vremensko trajanje vrednovanje

1 2 3 4

Nastavni sat sastavljen je od jedne ili više aktivnosti: u njegovu je središtu učenik i aktivno uče-nje. Riječju aktivnost imenuje se ono što učenik radi/čini tijekom procesa učenja: čita, piše, raz-mjenjuje misli u paru, suradnički uči i dr. Aktivnost i nastavna metoda nisu sinonimi iako se nekad aktivnost može poklopiti s nastavnom metodom (npr. Vennov dijagram).



45

Aktivnosti se odnose na sve faze procesa učenja: od provjere predznanja preko usvajanja novoga znanja do primjene naučenoga u novoj situaciji. Cilj je različitim aktivnostima uče-nike staviti u situacije u kojima aktivno uče. Aktivnosti se ciljano usmjeravaju: na sadržaje učenja, na rješavanje problema, na razvoj kritičkoga mišljenja, na stvaralaštvo, na suradnič-ko učenje, na vrednovanje...

Primjeri aktivnosti (otvoreni popis)U sljedećemu su popisu navedeni neki primjeri aktivnosti – njime se možete koristiti u planiranju tema i razradi nastavnih jedinica. Popis je otvoren, odnosno neograničen: svaki aktivni glagol u de-finiranju ishoda može se pretvoriti u aktivnost.

• akvarij (metoda)• analiza teksta • analiza usvojenosti znanja• anketa• čitanje književnoga teksta • čitanje medijskoga teksta• čitanje obavijesnoga teksta• čitanje teksta prema smjernicama/

uputama• debata• dekonstrukcija medijske poruke• dramatizacija teksta• govorne vježbe prema zadanim

scenarijima• grozd• igra uloga• intervju• ispravljanje učeničke zadaće zasićene

pogreškama • ispunjavanje obrasca• ispunjavanje upitnika• istraživačko učenje u digitalnome

okružju prema zadanim smjernicama• istraživanje interneta u potrazi za

informacijama• istraživanje konteksta • istraživanje oblakom riječi • izlaganje na zadanu temu• izrada kviza• izrada oblaka riječi/izraza (tematski,

ključni pojmovi, učestalost)

• izrada reklame za književni tekst• izrada rječnika nepoznatih riječi• izrada stripa• izražavanje literarnoga doživljaja• izricanje vlastitoga stava i mišljenja• izvještavanje o radu u skupinama • KWL tablica (Tablica ZNAMO / NISMO

ZNALI / NAUČILI SMO)• petminutno pisanje• pisanje autobiografije• pisanje bilješke• pisanje izvješća• pisanje izvještaja• pisanje kratke priče• pisanje na slobodnu temu• pisanje na zadanu temu• pisanje osobnoga pisma liku ili autoru• pisanje pjesme• pisanje putopisa• pisanje različitih tekstova prema

uputama • pisanje vijesti• pisanje životopisa• predviđanje na temelju ključnih riječi• predviđanje na temelju naslova• prepoznavanje stereotipa i izražavanje

vlastitoga stava• pretraživanje informacija i odabiranje

relevantnih informacija• primjena strategija čitanja• primjena strategija pisanja



46

• priprema i razgovor o temi• priprema medijskoga teksta motivirana

književnim tekstom• problemsko učenje o temi radom u paru• problemsko učenje o temi radom u

skupini• procesno pisanje• rasprava o slušanim tekstovima• razgovor o slušanim tekstovima• razgovor s autorom ili likom metodom

vrućega stolca• razgovorne vježbe • razmisli i razmijeni misli u paru• razmjena ideja • rješavanje kviza • rješavanje problema• rješavanje zadataka otvorenoga tipa • rješavanje zadataka zatvorenoga tipa • samoprocjena usvojenosti znanja• samoprocjena vještina primjene znanja• samostalno stvaralačko pisanje • samostalno stvaralačko pisanje prema

smjernicama

• samovrednovanje • slagalica• slušanje i pisanje jezičnoga savjeta • slušanje zvučnoga zapisa • stvaranje popisa pojmova/riječi • suradničko učenje o temi metodom

uglova• T-tablica• učenje igrom o temi• učenje po postajama• umna mapa• usmena ili pisana razmjena ideje i misli

o temi • usmjereno čitanje / usmjereno slušanje

prema zadanim smjernicama • usmjereno čitanje i analiza prema

smjernicama • usmjereno čitanje zasićenoga teksta• Vennov dijagram• vizualizacija motiva iz književnoga teksta• vođenje bilješki tijekom čitanja• vruće olovke• žanrovsko preoblikovanje teksta


• Analiza ključnih pojmova

• Činkvina (sažimanje)

• Čitanje sa zadatkom bilježenja citata (dvostruki dnevnik)

• Grozd (inačica umne mape)

• INSERT

• Kartice MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR

• Komparativna tablica

• Kružna mapa skupine

• Obrada teme iz različitih perspektiva

• Oluja ideja / Oluja mozgova (Brainstorming)

• Opis slikovnoga materijala

• Pisanje sastavka na temelju zadanih pojmova

• Pitanja i odgovori

• Place mat

• Pogrešan redoslijed

• Postupak Potraži (Request)

• Poučavanje u koracima

• Predviđanje na temelju pojmova

• Rad u skupinama na ispravljanju jezičnih pogrešaka

• Razmjena mišljenja unutar para

• Razredna diskusija

• Rotirajući pregled

• Slagalica

• Slobodno pisanje

• Šest šešira za razmišljanje

• T-tablica

• Tablica ZNAMO, NISMO SIGURNI, NAUČILI SMO

• Tunel misli

• Udaljene asocijacije (Paralelni svjetovi)

• Vennov dijagram

• Vrijednosna os

• Vrući stolac



48



49

ANALIZA KLJUČNIH POJMOVA

Na temelju vlastitoga iskustva i predznanja učenici pokušavaju odrediti značenje novih pojmova.

Postupak

• Učenici dobivaju ključne pojmove i od njih se traži da ih pokušaju objasniti i odrediti im značenje. • Zatim se postavlja pitanje: U kakvoj bi vezi ovi pojmovi mogli biti? Učenici iznose različite

odgovore.

ČINKVINA (SAŽIMANJE)

Postupak

• Nove sadržaje ili ključni pojam treba sažeti u pet redaka.

PRVI REDAK: NASLOV opis teme jednom riječju

(najčešće imenicom)

DRUGI REDAK: OPIS opis teme u dvije riječi

(dva pridjeva)

TREĆI REDAK: RADNJA / FUNKCIJA tri riječi koje opisuju radnju, odnosno funkciju teme

(najčešće tri glagolske imenice)

ČETVRTI REDAK: ODNOS PREMA TEMI rečenica ili fraza od četiriju riječi koja izražava (učenikov) odnos prema temi

(rečenica/fraza)

PETI REDAK: KLJUČNI POJAM istoznačnica koja sažima bit teme

(jedna riječ, najčešće imenica)

Tema / Naslov (najčešće imenica)

Opis (najčešće dva pridjeva)

Radnja (najčešće tri glagolske imenice)

Odnos prema temi (fraza)

Bit teme (najčešće imenica)



50

ČITANJE SA ZADATKOM BILJEŽENJA CITATA (DVOSTRUKI DNEVNIK)

Ovu metodu možemo primijeniti kad želimo neki pisani sadržaj povezati s učenikovom znatiželjom.

Postupak

Nastavnik najprije učenicima objašnjava kriterij izbora citata. Učenici trebaju stranicu u bilježnici podijeliti u dva stupca.

• U lijevi stupac zapisuju 2 – 3 citata iz teksta (riječi ili dijelove rečenice).• U desni stupac zapisuju svoje komentare citata koje su izdvojili.

Kad su učenici zapisali svoje komentare, nastavnik vodi sat na sljedeći način:

• Jedan učenik čita prvi citat i komentira ga.• Zatim i drugi učenici koji su izabrali taj citat čitaju svoje komentare.• Nakon toga prelazi se na sljedeći citat, a postupak se ponavlja.• Nastavnik će naglasiti sličnosti i razlike u komentarima bez vrijednosnoga prosuđivanja.

GROZD (INAČICA UMNE MAPE)

Postupak (uputa učenicima)

• Napišite KLJUČNU RIJEČ (pojam, temu) u sredinu papira.• Počnite zapisivati sve čega se možete prisjetiti vezano uz temu (ZAPISIVANJE POJMOVA).• Dok se tako prisjećate pojmova i zapisujete ih, počnite povezivati pojmove za koje smatrate

da se mogu povezati (POVEZIVANJE POJMOVA).• Zapisujte što više pojmova sve dok ne istekne vrijeme.

Nakon pisanja grafički prikaz teme pojavit će se u obliku svojevrsnoga »grozda«. Individualni se grozdovi mogu uspoređivati u parovima, skupini ili unutar cijeloga razreda.

Još nekoliko (dodatnih) pravila:

• Zapišite sve što vam padne na um. Ne razmišljajte pritom o točnosti.• Ne brinite se zbog pravopisa. Pogreške ćete ispraviti kasnije.• Nemojte prestati pisati dok vrijeme ne prođe.• Neka bude što više veza među pojmovima.



51

INSERT

Ciljevi

• održavati aktivnu uključenosti učenika u rad• aktivno pratiti tekst i razumijevanje pročitanoga• naučiti čitati s razumijevanjem te povezivati s prethodnim znanjem

Postupak

1. Zamole se učenici da otvore čitanku (tekst) na odre|enoj stranici. U kratkim im se crtama predstavi tekst koji će se čitati.

2. Daje im se jasna uputa: Učenici trebaju čitati s razumijevanjem, a dok čitaju, ispisuju ozna-ke u skladu sa svojim predznanjem ili spoznajama na rubnici teksta. Oznake izgledaju ovako:

– upišite (ZNAM) pokraj teksta ako nešto što ste pročitali već znate

+ – upišite + (plus) ako je informacija s kojom ste se susreli za vas nova

? – upišite ? pokraj

• pojma koji vam je otprije poznat, ali mu ne znate značenje

• pojma za koji ste čuli, ali ste mislili da znači nešto drugo

• podataka o kojima biste više željeli znati.

Nije nužno označavati svaki red ili svaki pojam, oznake bi trebale biti odraz učenikova odnosa pre-ma prikazanim informacijama općenito. U jednom dijelu teksta upisuje se jedna do dvije oznake, a u drugom dijelu više ili manje oznaka.

3. Nakon detaljnih uputa, učenici čitaju tekst i označuju ga prema uputi.

4. Nakon čitanja razgovorom se provjerava koliko su i što su učenici znali otprije, što im je bilo novo i je li im nešto ostalo nejasno.

Nastavnik može, ako smatra potrebnim, učenike voditi sljedećim pitanjima:

a) S kojim ste se novim spoznajama susreli?b) Koje ste pojmove znali otprije?c) Što u tekstu niste razumjeli?

5. Kada je završen razgovor o pročitanom tekstu, učenici dobivaju završnu upute da usustave nove informacije i zapišu ih u bilježnicu.



52

KARTICE MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR

Ciljevi

• ponoviti osnovne pojmove• provjeriti usvojenost obrađenih sadržaja• održati aktivno sudjelovanje učenika na satu

Priprema

• Pripremi se onoliko kartica MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR koliko ima učenika u razredu. Učenicima treba naglasiti da je na jednoj strani kartice napisano pitanje, a na drugoj odgo-vor, ali ne na to pitanje.

• Svaki učenik treba dobiti jednu karticu. Igra MOJE PITANJE / TVOJ ODGOVOR treba se brzo odvijati i biti dinamična: jedan učenik postavlja pitanje, drugi odgovara i tako redom.

Postupak

• Učenicima se podijele kartice. • Daje im se jasna uputa: Učenici trebaju dobro slušati pitanje, biti koncentrirani, a odgovarati

samo ako su sigurni da je u njihovoj ruci kartica s točnim odgovorom. • Prozove se jedan učenik da pročita svoje pitanje. • Neka učenik koji misli da je na njegovoj kartici odgovor ustane i pročita odgovor. • Ako je odgovor točan, taj učenik čita svoje pitanje i čeka točan odgovor. Ako odgovor nije

točan, ostaju stajati i učenik koji je postavio pitanje, i onaj koji je pogrešno odgovorio. U tome slučaju proziva se novi učenik da pročita svoje pitanje.

• Tako se dalje čitaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju učenici koji su ostali stajati ponov-no čitaju pitanja (ovaj put ih je mnogo manje) i pokušavaju dati točne odgovore.

• Igra je gotova kad se odgovori na sva pitanja.

INAČICA: Postupak za skupni rad

Nastavnik može ovu metodu prilagoditi radu u skupini.

• Svaka skupina dobije 4 – 5 kartica (ovisno o broju učenika u razredu). • Svaka skupina treba odredi predstavnika koji odgovara na postavljena pitanja oko kojih su

se složili svi članovi skupine.• Prozove se jedan učenik iz bilo koje skupine da pročita pitanje.• Iz skupine, koja misli da je na njihovoj kartici odgovor, predstavnik ustaje i čita odgovor. • Ako je odgovor točan, predstavnik te skupine čita pitanje i čeka točan odgovor. • Ako odgovor nije točan, ostaju stajati učenik iz skupine koja je postavila pitanje i učenik iz

one skupine koja je pogrešno odgovorila (ali to ne može biti predstavnik skupine). • U tome slučaju proziva se novi učenik iz neke druge skupine da pročita pitanje.• Tako se dalje čitaju pitanja i na njih daju odgovori. Na kraju predstavnici skupina čiji su uče-

nici ostajali stajati ponovno čitaju pitanja (ovaj ih je put mnogo manje) i pokušavaju se dati točni odgovori.

• Igra je gotova kad se odgovori na sva pitanja.



53

KOMPARATIVNA TABLICA

Postupak

Vodoravno treba upisati postavke koje se uspoređuju, a okomito obilježje (osobinu) prema kojemu ih se uspoređuje.

vrsta riječi padež odnos prema imenici koju dopunjuje

pridjevni atribut

imenični atribut

KRUŽNA MAPA (MAPA SKUPINE)

Ciljevi

• poticati suradničko učenje, aktivirati učenikovo predznanje • razviti slušanje kod učenika i održavati uključenu pozornost

Priprema

Prije sata treba pripremiti papir (A4 ili A3) za svaku skupinu i onoliko flomastera (ili olovaka u boji) koliko je učenika u razredu.

Postupak

1. PODJELA U SKUPINE I PRIPREMA ZA RAD• Učenici se podijele u približno jednake skupine (npr. ako je u razredu 30 učenika, može se

složiti 6 skupina, u svakoj po 5 učenika).• Svakoj se skupini daje jedan papir, a svakom učeniku flomaster (ili olovku) različite boje. Sva-

ki učenik u skupini treba imati flomaster druge boje kako bi se njegovi pojmovi razlikovali od pojmova ostalih u skupini.

2. RAD U SKUPINI• Nastavnik zadaje temu (pojam iz jezika ili književnosti, obilježje, razdoblje ili predstavnika) o

kojoj će učenici zapisati svoje spoznaje:− Jedan učenik zapisuje ono što zna (jedan pojam, jedna spoznaja) na dobiveni papir flo-

masterom odre|ene boje i šalje papir učeniku s lijeve strane.− Taj učenik dopisuje ono što zna (jedan pojam, jedna spoznaja) na dobiveni papir floma-

sterom odre|ene boje i pošalje papir učeniku s lijeve strane. − Postupak se ponavlja dok učenici imaju ideja, tj. dok mogu ponuditi odgovor na zadanu

temu. Ako pojedini učenik ne zna što napisati, tj. ako je iscrpio svoje ideje, umjesto odgovora treba dopisati točku svojom bojom i poslati papir sljedećem učeniku. Naravno, potrebno je imati što više odgovora na papiru, a što manje točaka.

Odgovori na papiru omogućuju dokumentiranje individualnih doprinosa učenika skupnome radu, a time i pojedinačno ocjenjivanje učenika unutar skupine.



54

OBRADA TEME IZ RAZLIČITIH PERSPEKTIVA

Ova se metoda primjenjuje ako se o temi dosta zna ili ako je temu potrebno detaljnije obraditi.

Postupak

Nastavnik postavlja pitanja vezana uz temu. Učenici mogu zapisivati odgovore ili usmeno odgovarati.

OPIŠITE

• Vizualizirajte temu u mislima (boja, oblik, veličina).

USPOREDITE

• Jeste li se već susreli s nečim sličnim?• Od čega se razlikuje?

POVEŽITE

• Na što vas podsjeća (na koju situaciju, predmet, prostor, osobu i sl.)?

RAŠČLANITE

• Od čega se (od kojih elemenata) sastoji? Kako su povezani pojedini dijelovi?

PRIMIJENITE

• Kako se može upotrijebiti?

ZAUZMITE STAV: ZA/PROTIV

• Zauzmite stav i argumentirano obrazložite svoje mišljenje.Jedan od mogućih načina rada:

1. Zadati temu. (Vrijeme za individualno pisanje: 10 – 15 minuta.)2. Rad u skupini. Skupina razmjenjuje različite pristupe temi.3. Cijeli razred raspravlja o svakoj perspektivi.

NAPOMENA: Treba se pridržavati slijeda: od jednostavnijih do složenijih oblika mišljenja.

Kocka (Izvor: https://pixabay.com)



55

OLUJA IDEJA / OLUJA MOZGOVA (BRAINSTORMING)

Ciljevi

• prisjetiti se ranije obrađenih sadržaja• dobiti što više prijedloga za rješavanje problema• poticati kod učenika želju za iznošenjem stavova, bez obzira jesu li ispravni ili ne• razviti kod učenika sposobnost da slobodno i otvoreno razmišljaju o nekoj temi

Postupak

1. Nastavnik postavlja pitanje i zapiše na ploču temu o kojoj treba razmisliti.2. Zadaje se određeno vrijeme (npr. 3 – 5 minuta) u kojemu učenici samostalno slobodnim

asocijacijama zapisuju sve što znaju ili misle da znaju o ponuđenoj temi. Važno je da se zapiše što više pojmova, spoznaja u vezi s ponuđenom temom. Nije važno je li ono što je zapisano točno ili nije.

3. Nakon isteka vremena učenici mogu međusobno, u paru, prokomentirati ono što su zapisali.4. Nastavnik nakon toga proziva učenike i zapisuje na ploču odgovore, bez obzira na njihovu

točnost.

PRVA INAČICA

1. Nastavnik postavlja pitanje i zapiše na ploču temu o kojoj treba razmisliti.2. Učenici odmah, bez prethodnoga samostalnog rada, daju svoje slobodne asocijacije na

temu, a nastavnik zapisuje na ploču odgovore, bez obzira na njihovu točnost.

DRUGA INAČICA (strukturirana oluja ideja)

• Učenicima se mogu podijeliti samoljepljivi papirići (post-it) i flomasteri. (Svaki učenik može dobiti 1 – 3 papirića.)

• Tema se definira jednom rečenicom, i to u obliku pitanja. To se pitanje napiše na ploču.• Učenicima se daje zadatak da zapišu odgovor na postavljeno pitanje u obliku nekoliko ključ-

nih riječi ili izraza. Kad ga zapišu, svaki učenik naglas pročita svoj odgovor. • Svi se papirići zalijepe na ploču redom kojim su čitani. • Potom cijeli razred dobiva zadatak da ode do ploče i presloži papiriće po skupinama, odno-

sno da ih nekako organizira. Pritom učenici ne smiju komunicirati. Ovaj se proces nastavlja dok papirići nisu posloženi u logične skupine.

• Kad je proces završen, učenici dobiju uputu da odaberu neku riječ ili izraz koji najbolje ime-nuje (određuje) skupinu koja dolazi kao naslov.

• (Ako se neki papirići ne uklapaju ni u jednu skupinu, maknite ih ili dalje razradite ideje.)• Na kraju se biraju najkorisnije ideje prema unaprijed razrađenim kriterijima.

OPIS (SLIKOVNOGA MATERIJALA)

Pokažite učenicima fotografiju (ili neki drugi slikovni materijal).• Učenici dobivaju zadatak povezati fotografiju s novim pojmom/pojmovima, odnosno s

obrađenim sadržajem. Pritom trebaju imenovati, definirati i primijeniti svaki od pojmova koje su povezali s fotografijom.



56

PISANJE SASTAVKA NA TEMELJU ZADANIH POJMOVA

Ovom se metodom možemo služiti prije obrade novih sadržaja za provjeru predznanja ili u završ-nome dijelu sata za provjeru razumijevanja ključnih pojmova.

Postupak

Učenicima se ponudi nekoliko pojmova vezanih uz određenu temu. Nastavnik pojmove može za-pisati na ploču. Nakon toga nastavnik daje učenicima preciznu uputu:

• U sljedećih 5 minuta napišite sastavak u kojem će vam ovi pojmovi biti ključne riječi. Kad su završili s pisanjem, nekoliko učenika pročita svoj sastavak. Ostali ga učenici komentiraju.

PITANJA I ODGOVORI

Postupak

1. Učenici mogu na papirić zapisati neko pitanje povezano sa sadržajem obrađenim na satu.2. Nastavnik pokupi sva pitanja, a onda ih nasumce podijeli učenicima.3. Svaki učenik treba zapisati odgovor na pitanje koje je dobio.

PLACE MAT

Place mat metoda je u kojoj učenici oblikuju skupine od po tri ili četiri člana. Svaka skupina dobiva po jedan veliki arak papira. Nastavnik papir unaprijed pripremi tako da ga podijeli na tri ili četiri polja (ovisno o tome koliko je učenika u skupini), a sredina papira ostaje prazna. Rad se odvija u tri dijela:

1. Etapa razmišljanja: učenici bilježe u svoje polje misli ili odgovore na zadana pitanja.2. Etapa razmjenjivanja• Učenici rotiraju/okreću papir kako bi svi članovi skupine mogli vidjeti i analizirati sve ostalo,

tj. ono što su ostali članovi skupine zapisali. Pritom svi preispituju i potvrđuju ili korigiraju vlastite odgovore, tj. rezultate rada.

• Nakon toga svi učenici u skupini razgovaraju i dogovaraju se kako će formulirati zajednički rezultat rada skupine koji će upisati u središnji, prazan prostor na papiru.

3. Etapa predstavljanja: učenici pred razredom iznose rezultate rada svoje skupine.(Prema: Ludger Bruning, Tobias Saum, Suradničkim učenjem do uspješne nastave)

POGREŠAN REDOSLIJED

Cilj je ove metode logičkim putem doći do postupka za rješavanje problema.

Postupak

Učenicima treba prije čitanja teksta dati nekoliko pojmova, tvrdnji, rečenica i sl. Od njih se traži da predvide njihov točan redoslijed, odnosno trebaju pojmove, tvrdnje ili rečenice složiti logičnim slijedom. Nakon toga učenici čitaju tekst i provjeravaju jesu li dobro riješili zadatak.



57

POSTUPAK POTRAŽI (REQUEST)

Metoda je pogodna za fazu usvajanja novih sadržaja. Radi se u paru.

Postupak

1. Oba učenika čitaju tekst u cijelosti.2. Učenici dijele tekst na 3 do 5 dijelova (ulomaka).3. Ponovno se čita prvi ulomak teksta: jedan učenik u paru treba sastaviti nekoliko pitanja na

temelju pročitanoga ulomka, a drugi učenik u paru treba na njih odgovoriti.4. Postupak se nastavlja za sve ulomke, a učenici stalno zamjenjuju mjesta: onaj tko je postav-

ljao pitanja u prethodnome ulomku, odgovara na pitanja u sljedećemu itd.

Dakle, oba učenika čitat će isti tekst, a naizmjenično će postavljati pitanja o tekstu ili odgovarati na pitanja koja je postavio drugi učenik.

POUČAVANJE U KORACIMA

Poučavanje u koracima mogli bismo odrediti kao sustav nastavnih metoda koje čine sadržajnu cjelinu. Taj se sustav može primjenjivati na satu obrade nastavnih sadržaja o kojima učenik nešto već zna.

PostupakPrvi korak: Provjera predznanja

Učenicima treba dati nastavni listić. U sljedećih 3 – 5 minuta učenici će popuniti nastavni listić i na taj će se način prisjetiti nekih sadržaja, a neke druge činjenice, u koje nisu sigurni, mogu pret-postaviti zahvaljujući kontekstu. Jedan dio odgovora učenici neće znati riješiti sve do kraja obrade nastavne jedinice.

Drugi korak: Samostalna obrada prvoga dijela nastavnoga gradivaKad su učenici popunili nastavni listić i odložili ga, dobivaju uputu da pročitaju jedan dio gradiva iz udžbenika. (Mogu načiniti kratke bilješke ako to žele.)

Treći korak: Prvo vraćanje nastavnomu listićuKad su pročitali tekst iz udžbenika, učenici dobiju uputu da se vrate nastavnomu listiću i korigiraju svoje odgovore na temelju novih spoznaja.

Četvrti korak: Obrada drugoga dijela nastavnoga gradivaNakon korekcije učenici se vraćaju radu na tekstu. (Umjesto rada s udžbenikom nastavnik može održati kratko predavanje.)

Peti korak: Drugo vraćanje nastavnomu listićuKad su pročitali tekst u udžbeniku ili odslušali predavanje, učenici ponavljaju treći korak. Sad će na nastavnome listiću moći riješiti sve zadatke.

Šesti korak: Usustavljivanje i primjena novih sadržajaUčenici mogu riješiti zadatke na kraju udžbeničke jedinice vezane uz obrađene sadržaje. Zadatci u radnoj bilježnici ili na nastavnome listiću poslužit će kao dodatni materijal za uvježbavanje.



58

PREDVIĐANJE NA TEMELJU POJMOVA

Cilj

• motivirati učenike za usvajanje novih sadržaja

Postupak

1. Učenicima se zada nekoliko pojmova vezanih uz određenu temu: to može biti naslov knji-ževnoga djela, ključne riječi i sl.

2. Ti se pojmovi napišu na ploču.3. Učenici dobiju zadatak da na temelju navedenih pojmova u sljedećih 3 do 5 minuta pokuša-

ju predvidjeti o čemu će biti riječ u djelu.4. Kad završe s pisanjem, nekoliko učenika pročita svoja predviđanja.

RAD U SKUPINAMA NA ISPRAVLJANJU JEZIČNIH POGREŠAKA

Priprema za rad

Na prethodnome satu učenike je potrebno podijeliti u skupine. Svaka skupina dobiva zadatak za domaću zadaću (npr. zapisati pregledno pravila o pisanju interpunkcijskih znakova, refleksa jata, glasova č i ć; pripremiti najčešće gramatičke pogreške i dr.).

Nastavnik treba pripremiti jezične priručnike.

Inačica:

Nastavnik može i sam pripremiti materijale o najčešćim pravopisnim i gramatičkim pogreškama.

Način rada

1. Svi učenici pišu »radnu verziju« školskoga rada (zadaće). Vrijeme: 20 minuta.2. Učenici su podijeljeni u nekoliko skupina: svaka skupina zadužena je za ispravak jednoga

tipa pogrešaka (pisanje interpunkcijskih znakova, pisanje refleksa jata, pisanje glasova č i ć, gramatičke pogreške i dr.).

3. Svaka skupina ispravlja pogreške u pisanim radovima nekoliko učenika. (U skupini je obično 4 – 6 učenika; to znači da svaki učenik ispravi 6 – 7 radova.)

4. Nastavnik će nakon toga pregledati sve učeničke radove i ispraviti eventualne propuste učenika.

5. Svi učenici prepisuju svoj ispravljeni sastavak.

Svrha

Višestruka je korist ovakva načina rada:

• Ispravljajući tuđe pogreške, učenik i sam uči.• Prolazeći sve skupine za ispravljanje jezičnih pogrešaka, učenik se uči koristiti jezičnim pri-

ručnicima i pritom usvaja mnoga pravila.• Učenici razvijaju odgovornost za popravljanje tuđih pogrešaka.



59

RAZMJENA MIŠLJENJA UNUTAR PARA

Ciljevi

• razviti sposobnost razmišljanja i slušanja, poticati razmjenu iskustava, poticati suradničko učenje

Priprema

Nastavnik treba unaprijed pripremiti pitanja (tema, situacija, događaj) na koja može dobiti oprečne odgovore. Primjerice, može tražiti od jednoga učenika unutar para da piše o tome kako se osjećao kad ga je netko prevario, a od drugoga člana para da piše o tome kako je on sam nekoga prevario.

Postupak

• Unutar para podijele se uloge: jedan je član para osoba A, a drugi osoba B.• Nastavnik zadaje pitanja za svakoga člana para (tema, situacija, događaj ili sl.). Cilj je razmije-

niti mišljenja unutar para.• Nastavnik daje dodatnu uputu da se na postavljeno pitanje treba odgovoriti iz pozicije uloge

A ili uloge B.• Članovi para pišu o zadanoj temi.• Kad se završi s pisanjem, članovi unutar para razmjenjuju iskustva (kako su se osjećali u

ulozi osobe A, odnosno u ulozi osobe B).• Nekoliko parova zatim može razmijeniti svoja zapažanja s ostalima u razredu.

RAZREDNA DISKUSIJA

Ciljevi

• razvijanje kritičkoga mišljenja, razvijanje samostalnoga zaključivanja i iznošenja argumenata, održati aktivno sudjelovanje na satu slušanjem drugih govornika

Postupak

1. Učenicima je najprije potrebno ponuditi tezu o kojoj mogu imati suprotstavljena mišljenja.2. Zada im se uputa da najprije individualno razmisle o ponuđenoj tezi, a zatim napišu nekoliko

argumenata kojima bi potvrdili navedenu tezu (ZA) i nekoliko kojima bi je osporili (PROTIV).3. Nakon zapisivanja razloga za i protiv navedene teze, učenici trebaju svoje stavove razmije-

niti s učenikom u svojoj klupi (sa svojim parom).4. Nakon toga učenicima se daje zadatak za rad u paru: potrebno je izabrati »najjače«, tj. na-

juvjerljivije argumente i načiniti popis dokaza u obranu svoga stajališta. Pritom je potrebno naglasiti da sve svoje zaključke treba argumentirati primjerima iz osobnoga iskustva ili pot-krijepiti navodima.

5. Započinje razredna diskusija o navedenoj tezi u kojoj učenici iznose svoje mišljenje i argu-mentiraju ga. Nastavnik vodi diskusiju postavljanjem unaprijed pripremljenih pitanja, ali prihvaća i ona pitanja koja se nametnu tijekom rasprave.



60

ROTIRAJUĆI PREGLED

Ovom se metodom omogućuje učenje uz razmjenu mišljenja o nekoj temi, problemu, pitanju i sl.

Postupak

1. Odredi se tema o kojoj se uči/raspravlja.2. U učionici se rasporedi onoliko papira s pitanjima koliko je skupina učenika. 3. Učenici unutar skupine najprije ukratko rasprave o temi. Potom zapišu sve što znaju ili misle

da znaju o temi, svoje asocijacije vezane uz nju, svoj odnos prema temi i sl.4. Nakon toga svaka skupina stane uz jedan od papira raspoređenih po razredu. Najprije pro-

čitaju pitanje/pitanja, zatim rasprave unutar skupine o njima i zapišu svoje odgovore. Kad su završili s pisanjem, čekaju nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.

5. Kad su došli do sljedećega pitanja, najprije pročitaju novo pitanje, a onda i odgovore pret-hodne skupine / prethodnih skupina. Zatim rasprave unutar skupine o odgovoru na pitanje, a onda ga i zapišu. Nakon toga čekaju nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.

6. Postupak se ponavlja sve dok skupina ne dođe do svoga početnog pitanja.7. Na kraju skupina pročita sve odgovore na svoje početno pitanje, napravi sintezu i predstavi

odgovor ostatku razreda.

SLAGALICA

Ciljevi

• razviti suradničko učenje kod učenika, naučiti učenike odgovornosti u radu, razviti kod uče-nika sposobnost usmjerenoga čitanja

Priprema

Pripreme se kartice s usmjerenim pitanjima za svakoga učenika. Broj kartica unutar jedne skupine mora odgovarati broju učenika u skupini.Vodi se računa da pitanja na kartici ne idu kronološkim redom (kako je naznačeno u zadanome tekstu).

Postupak

1. PODJELA U SKUPINEUčenici se podijele u približno jednake skupine (npr. ako je u razredu 30 učenika, može se složiti 6 skupina, a u svakoj treba biti po 5 učenika).

2. PODJELA ZADATAKA UNUTAR »MATIČNE SKUPINE«• Svakomu učeniku u skupini daje se kartica s njegovim pitanjima, i to određenim redom:

prvomu učeniku daje se kartica broj 1, drugomu učeniku kartica broj 2, trećemu kartica broj 3, četvrtomu učeniku kartica broj 4 i petomu učeniku kartica broj 5.

• Jednak se postupak ponavlja u svih šest skupina. Ako je u razredu 6 skupina, treba biti 6 učenika s karticom broj 1, 6 učenika s karticom broj 2 itd.



61

3. UPUTA UČENICIMA ZA RAD U »MATIČNOJ SKUPINI«• Učenicima se daje točno određeno vrijeme za rad u ovoj skupini.• Nakon toga treba im reći da će svi čitati isti tekst, ali će rješavati različite zadatke. Prilikom či-

tanja teksta trebaju tražiti odgovore na svoja pitanja i zapisati ih svojim riječima u bilježnice.

4. UPUTA UČENICIMA ZA RAD U »EKSPERTNOJ SKUPINI«Kad učenici završe s čitanjem i zapisivanjem odgovora, svi učenici s karticom br. 1 (»jedinice«) odlaze u skupinu broj 1 (treba odrediti za kojim stolom radi koja skupina da se ne pravi zbrka u razredu), svi učenici s karticom br. 2 (»dvojke«) u skupinu broj 2, sve »trojke« u skupinu broj 3 i tako redom.

• Učenicima se daje točno određeno vrijeme za rad u skupini.• Treba im reći da sada rade u tzv. ekspertnoj skupini, tj. stručnjaci su samo za jedan dio gradi-

va. Objašnjava im se način rada:• Svaki učenik čita svoje odgovore i dopunjava ih odgovorima ostalih članova skupine.• Svi članovi skupine trebaju na kraju rada imati ujednačene odgovore.• Svaka tvrdnja treba se znati objasniti ili potkrijepiti primjerima iz teksta.

5. POVRATAK »EKSPERATA« U MATIČNE SKUPINENakon isteka vremena za rad učenici se vraćaju u skupine kako su sjedili na početku sata, tj. u svoje matične skupine. Cilj je ovoga dijela sata poučiti ostale članove svoje matične skupine dijelu gradiva koji je pojedini »stručnjak« obrađivao.

• Najprije učenik koji je imao karticu broj 1 ostalima u svojoj matičnoj skupini prenosi zajed-ničke rezultate rada, zatim to isto radi učenik koji je imao karticu broj 2 i tako redom do učenika koji je imao karticu broj 5.

Naravno, ako učenicima nešto nije jasno, obraćaju se učeniku koji je bio stručnjak za određeni zadatak. Nijedno pitanje ne smije ostati nejasno ili površno objašnjeno.

Važno je da svi učenici usvoje sve sadržaje, bez obzira za koji su dio teksta »bili zaduženi«.

Nakon rada može se prozvati nekoliko učenika i provjeriti jesu li usvojili planirane sadržaje.

SLOBODNO PISANJE

Ciljevi

• potaknuti učenikovu kreativnost u nastavi hrvatskoga jezika i književnosti• naučiti učenike da slobodno izražavaju svoje mišljenje• naučiti učenike uobličavanju i usustavljivanju spoznaja

Postupak

Učenicima se zada tema i daje određeno vrijeme (5 – 10 minuta). Zamoli ih se da bez prekida u tome vremenu pišu sve što im padne na um o zadanoj temi.

Po isteku tih 5 do 10 minuta, zamoli se nekoliko učenika da pročitaju svoj sastavak.



62

ŠEST ŠEŠIRA ZA RAZMIŠLJANJE (šest paralelnih načina razmišljanja)

OpisOvom se analitičkom metodom postiže promatranje teme iz šest različitih perspektiva, odnosno iznosi se šest paralelnih načina razmišljanja. Pritom svaki šešir predstavlja jedan pristup temi (stil razmišljanja). Opisi pristupa povezani su s bojom šešira: primjerice, crveni šešir predstavlja emo-cionalnost, a crni šešir pesimizam.

PrimjenaOvom se metodom omogućuje promatranje teme iz različitih perspektiva, odnosno razmatranje problema s različitih strana. Služeći se njome, izlazimo iz uobičajena načina razmišljanja, otkriva se drukčiji pogled na temu, a sve nam to pomaže u boljemu sagledavanju problema.

ŠEST ŠEŠIRA

BIJELI ŠEŠIR

PRISTUP: dostupni podatci (informacije): činjenice, brojke...

CRVENI ŠEŠIR (intuitivan i emocionalan pristup)

PRISTUP: emocije, stavovi, instinkti: što volimo s obzirom na temu, što ne volimo, sviđa nam se taj lik, ne sviđa nam se drugi lik i sl.

Važno je pokušati pronaći ono što nedostaje u informacijama ili sve dostupne informacije razmotriti na neki drugi način.

Temi se pristupa iz pozicije intuicije i emocija: pokušava se predvidjeti emocionalna reakcija na temu. Pritom kritiziranje nije dopušteno.

CRNI ŠEŠIR (negativan pristup)

PRISTUP: izniman oprez; kritičnost, sumnjičavost; upozorenje na nedostatke i probleme; dosljedno logičko zaključivanje

ŽUTI ŠEŠIR (pozitivan pristup)

PRISTUP: pozitivno razmišljanje, bez straha; logički pozitivno razmišljanje

Potrebno je pronaći i istaknuti slabe točke. Na taj se način otvara put drukčijemu pogledu na temu.

Potrebno je pronaći i istaknuti prednosti teme, ono što njome dobivamo i sl.

ZELENI ŠEŠIR (kreativan pristup)

PRISTUP: sagledavanje teme iz najrazličitijih kuteva, slobodan način iznošenja ideja, moguća rješenja

PLAVI ŠEŠIR (racionalan pristup)

PRISTUP: kontrola, odnosno nadzor cijeloga procesa u pristupu temi ili rješavanju problema

U ovome pristupu ključno je ponuditi nove ideje, nov pogled na temu i time naznačiti put za rješenje problema.

Plavi šešir namijenjen je glavnomu članu unutar skupine koji, ovisno o načinu na koji se pristupa temi ili rješavanju problema, usmjerava razvoj diskusije određujući redoslijed šešira (načina razmišljanja). On je odgovoran i za konačne rezultate rada.



63

Postupak

Razred se dijeli u skupine po 6 članova: svakomu članu treba dati po jedan šešir i objasniti mu iz koje perspektive pristupa temi, odnosno problemu, tj. koji način razmišljanja predstavlja.

Sami odabirete redoslijed šešira s obzirom na temu ili problem koji treba riješiti. Pritom je plavi šešir namijenjen osobi koja vodi cijeli tijek aktivnosti.

Primjerice, ako želimo sagledati način rješavanja nekoga problema, možemo krenuti od plavoga šešira (glavni član skupine iznosi problem), potom se mogu dobiti sve informacije (bijeli šešir), a zeleni šešir može predložiti nov pogled na temu, odnosno kreativno rješenje problema. Potom se može uključiti crveni šešir (emocionalan pristup) i crni šešir (oprez, pesimizam), a njemu se može suprotstaviti žuti šešir (optimizam). Na kraju će plavi šešir u kratkome sažetku usustaviti ideje na temelju kojih se može predložiti rješenje problema.

1. PLAVI ŠEŠIR

2. BIJELI ŠEŠIR

3. ZELENI ŠEŠIR

4. CRVENI ŠEŠIR

5. CRNI ŠEŠIR

6. ŽUTI ŠEŠIR

1. PLAVI ŠEŠIR

INAČICA

Može se smanjiti broj šešira – primjerice, dva šešira mogu suprotstaviti svoja mišljenja.

T-TABLICA

Ciljevi

• usporediti dva pristupa (kuta gledanja) nekomu sadržaju• načiniti vidljivima procese mišljenja• vizualizirati nastavu• naučiti učenike sustavnosti i pronalaženju argumenata

Postupak

1. Nacrta se tablica koja je podijeljena u dva okomita stupca:

Iznad svakoga stupca upišu se dva suprotstavljena pojma (ideje, tvrdnje, autori, razdoblja...) o kojima učenik treba napisati svoje mišljenje, stav ili tvrdnju.

2. Učenicima se zada da popune tablicu u određenome vremenu (5 – 10 minuta, ovisno o tome što se od njih traži). Učenik treba napisati ono što zna o obama napisanim pojmovima: sve razloge ili argumente kojih se može sjetiti u korist pojma i sve razloge ili argumente kojih se može sjetiti protiv pojma.

3. Učenici mogu svoju T-tablicu usporediti s T-tablicom učenika s kojim sjede u klupi. Rezultati do kojih su učenici došli mogu poslužiti razrednoj diskusiji o određenoj temi.



64

TABLICA ZNAMO, NISMO SIGURNI, NAUČILI SMO

Cilj

• provjeriti koliko znamo o nekoj temi prije usvajanja novih sadržaja

Postupak

1. Najprije učenicima dajemo uvodnu uputu za provjeru predznanja: Zapišite u sljedećih neko-liko minuta sve što znate o temi.Dok učenici samostalno pišu o temi, nastavnik treba na ploči nacrtati ovakvu tablicu:

2. Kad učenici završe s radom, nastavnik će ih zamoliti da u svoju bilježnicu nacrtaju tablicu kakva je na ploči. Nakon toga može se provjeriti koliko učenici znaju o temi.

3. Nekoliko učenika razmijenit će svoje zabilješke s drugim učenicima. Nastavnik te zabilješke upisuje u prvi ili drugi stupac tablice:• U prvi stupac zapisuje samo one činjenice za koje svi učenici u razredu tvrde da su točne

(može ih se i nekako razvrstati, npr. obilježja, predstavnici i sl.). Nakon toga u zaglavlje prvoga stupca nastavnik upisuje ZNAMO.

• U drugi stupac zapisuje (u obliku pitanja) one tvrdnje za koje nisu svi sigurni jesu li isti-nite. Nastavnik pritom potpitanjima vodi učenike i pomaže im oblikovati pitanja u vezi s tvrdnjama za koje nisu sigurni. Kad je stupac popunjen, nastavnik u zaglavlje stupca treba upisati NISMO SIGURNI.

4. Kad su učenici, služeći se nekim izvorom znanja, saznali više o temi (npr. slušanjem preda-vanja ili čitanjem teksta), nastavnik provjerava jesu li dobili odgovore na pitanja zapisana u drugome stupcu. Ako jesu, odgovore treba zapisati u treći stupac. U zaglavlje toga stupca nastavnik će upisati NAUČILI SMO.

5. Na kraju učenici dobivaju završnu uputu: Koje ste još bitne činjenice doznali, a mi ih nismo spomenuli ni u jednome stupcu? Zapišite takve spoznaje u treći stupac.

ZNAMO NISMO SIGURNI NAUČILI SMO

PRISTUP TEMI

Što mislimo da znamo o temi?

U što nismo sigurni?

Koja se pitanja nameću vezana za to gradivo?

CILJ provjera predznanja sagledati temu iz različitih perspektiva

aktivno usvajati nove sadržaje istovremeno ih ugrađujući u svoje predznanje



65

TUNEL MISLI

Metoda tunel misli dramski je postupak primjeren obradi književnih djela (ne samo dramskih) koji potiče razvijanje učenikove kreativnosti i slobodno izražavanje dojmova.

Postupak

Metoda tunel misli prikladna je za analizu književnoga lika. Nastavnik treba učenicima dati jasne upute o tome razmišljaju li o zadanome liku u kontekstu cijeloga djela (ako se radi o domaćoj lek-tiri) ili u kontekstu odabranoga ulomka koji predstavlja neku ključnu situaciju u djelu.

• Učenici formiraju »tunel« tako da stanu u dva usporedna reda, okrenuti licima jedni prema drugima. Jedan učenik predstavlja odabrani lik iz književnoga djela.

• Učenik-lik prolazi tunelom. Svaki učenik u tunelu predstavlja jednu misao zadanoga književ-nog lika. Prolazeći tunelom, učenik-lik zastaje pored svakoga učenika, a taj učenik treba reći ono što pretpostavlja da književni lik misli u zadanoj situaciji.

• Tako svatko izriče nekoliko rečenica o unutarnjim proživljavanjima književnoga lika u trenut-ku kad učenik koji ga glumi stane pokraj njega.

NAPOMENA: Tunel se može formirati između redova bez razmicanja klupa ako se radi o većemu prostoru. Ako je to nemoguće, onda se igra može odigrati bez formiranja tunela: učenik koji pred-stavlja lik iz djela prolazi razredom i zastajkuje pored pojedinih učenika koji u tome trenutku izriču pretpostavljenu misao zadanoga lika.

UDALJENE ASOCIJACIJE (PARALELNI SVJETOVI)

Postupak

1. Najprije treba definirati problem, odnosno ono čime se bavimo. Primjerice, to može biti tvrdnja: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti.

2. Učenik treba nakon toga potpuno nasumično izabrati jednu riječ (imenicu). To može uči-niti na različite načine:• Možemo prirediti mnoštvo papirića, kartona, žetona i sl. na kojima je ispisana po jedna

imenica. Učenik će zatvorenih očiju odabrati jednu riječ.

• Učenik može nasumično otvoriti rječnik i odabrati riječ.

• Učenicima možemo dati bilo koji tiskani tekst na kojemu mogu nasumično odabrati riječ.

• Učenici se za odabir riječi mogu poslužiti nekim tekstom na internetskome portalu.

• Možemo sastaviti popis od, primjerice, pedeset riječi, a učenici će nasumičnim odabirom brojke odabrati riječ.

Važno ja da to bude upravo prva, nasumično izabrana riječ.

3. Potom u sljedećih 60 sekundi učenici trebaju napisati što više asocijacija i što više atributa uz odabranu riječ. Asocijacije i atribute treba pisati okomito, jedne ispod drugih. (Može se napraviti i mentalnu mapu svoje nasumične riječi.)



66

4. Kad smo ih ispisali, navedeni atributi i asocijacije uspoređuju se s početnom temom – time provjeravamo kako se te riječi uklapaju u našu početnu tezu. One asocijacije i tvrdnje koje se ne uklapaju odbacujemo, a izdvajamo nekoliko asocijacija i atributa koje možemo povezati s temom. Kombinacijom tih asocijacija i atributa dobit ćemo novu ideju, odnosno otvorit će nam se put za kreativan pristup temi.

PRIMJER

1. Tvrdnja: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti.2. Nasumično odabrana riječ: OGRADA.3. Asocijacije i atributi uz riječ ograda:

zatvorzabranarešetka

prazan prostorzapreka

drvena ogradašuma

kamena ogradauspravno

vodoravnoprostor

bez slobode

4. Navedeni atributi i asocijacije uspoređuju se s početnom temom: Poeziju danas nitko ne čita. To treba promijeniti. Sada treba izdvojiti nekoliko asocijacija i atributa koje možemo poveza-ti s temom: primjerice zapreka, šuma, bez slobode. Kombinacijom tih riječi možemo dobiti ideju za promjenu postojećega stanja: uočiti koje su to zapreke koje stoje između poezije i suvremenoga čitatelja, opisati stvarnost kao šumu u kojoj se čitatelj nalazi s obzirom na medije, popularnu kulturu i sl., a u tome svijetu čitatelja možemo zamisliti kao čovjeka bez slobode, odnosno kao nekoga komu mediji kreiraju sustav vrijednosti. To je dobro polazište za drukčiji pristup poeziji. Sad još samo treba predložiti što učiniti da se stanje promijeni.

VENNOV DIJAGRAM

Ciljevi

• usporediti pojmove koji imaju neke zajedničke i neke različite osobine

• suprotstaviti ideje ili pokazati kako se one preklapaju• razviti kod učenika sposobnost usustavljivanja i za-

ključivanja



67

Postupak

1. Zamole se učenici da nacrtaju dva velika kruga koji se preklapaju. Za potrebe određene nastavne jedinice može se nacrtati više krugova koji se preklapaju, s prostorom u sredini.

2. Iznad svakoga kruga upiše se pojam o kojemu učenici trebaju razmisliti.3. Unutar kruga upisuju se osobine, obilježja ili predstavnici koji su karakteristični za taj pojam.4. U dio koji se preklapa upišu se zajedničke osobine pojmova koji se uspoređuju.5. Nakon popunjavanja krugova traženim podatcima učenici ih trebaju objasniti, a to može

poslužiti kao temelj raspravi ili diskusiji o određenome pojmu.6. Učenici bi na temelju ispisanoga Vennova dijagrama trebali zaključiti zašto traženi pojmovi

imaju više sličnosti, odnosno razlika.

Cilj je ove metode uspoređivanje pojmova koji imaju neke zajedničke i neke različite osobine.

VRIJEDNOSNA OS

Ciljevi

• razviti kritičko mišljenje i samostalno zaključivanje• razviti kod učenika sposobnost slušanja i uvažavanje drugoga/različitoga mišljenja• poticati sposobnost razmišljanja o nekoj temi i otvoreno iznositi stavove

Postupak

1. Učenicima prvo treba ponuditi tvrdnju/tezu o kojoj mogu imati različito mišljenje. Odgovor na nju mora se moći stupnjevati (npr. učenik može reći da se slaže s tvrdnjom/tezom, ali da nije potpuno isključiv u svojemu stavu).

2. Svaki učenik individualno treba razmisliti o tvrdnji/tezi i zapisati svoja razmišljanja.3. Nakon toga nastavnik može prozvati da pročitaju zapisano one učenike koji su se složili s

tvrdnjom i nekoliko učenika koji su bili protiv tvrdnje.4. Učenici izlaze iz klupa i na temelju svojih razmišljanja formiraju u razredu tzv. vrijednosnu

os – poredaju se u skladu sa svojim stajalištem: na jednome kraju osi stajat će učenici koji su potpuno protiv tvrdnje, a na drugome oni koji se slažu s iznesenom tvrdnjom. (Nastavnik treba odrediti na kojemu će kraju osi stajati učenici koji se slažu s tvrdnjom/tezom, a na kojemu oni koji se ne slažu.)

5. Nakon što su učenici stali u red, os treba »presaviti na sredini« tako da onaj učenik koji je potpuno protiv tvrdnje/teze stane nasuprot onomu učeniku koji je potpuno za tvrdnju/tezu. Na taj će način učenici s potpuno različitim stavovima međusobno raspravljati. Svoje mi-šljenje najprije iznosi učenik koji se slaže s tvrdnjom, a zatim učenik koji se s njom ne slaže.

6. Učenici čije razmišljanje nije potpuno isključivo nastavljaju razgovor o svojim stavovima s učeni cima koji stoje nasuprot njima, a čiji stavovi također nisu potpuno isključivi.

7. Kad učenici argumentirano iznesu svoje stavove i iscrpe svoje izlaganje, nastavnik ih može pitati želi li sad, nakon saslušanih argumenata i jedne i druge strane, tko od njih promijeniti svoje mišljenje, odnosno želi li prijeći iz svoga reda u suprotni. Učenici koji se izjasne potvrd-no trebaju obrazložiti promjenu mišljenja i reći što ih je navelo da ga promijene.



68

VRUĆI STOLAC

Ciljevi

• razvijati sposobnost uživljavanja u različite uloge• poticati samostalno zaključivanje na temelju pročitanoga djela

Postupak

Učenik sjedne u stolac i time simbolično sebe stavlja u poziciju jednoga lika iz djela. Koji je to lik – određuje nastavnik.

Nakon toga ostali učenici (i nastavnik) postavljaju mu pitanja, a on odgovara iz uloge lika. Pritom učenik samostalno kreira lik služeći se svojim poznavanjem pročitanoga teksta.

Na taj se način detaljno analiziraju postupci lika, odnosi s drugim likovima, unutrašnja proživljavanja i sl., odnosno dublje se ulazi u psihologiju lika i probleme kojima se djelo bavi.

I. GODIŠNJI IZVEDBENI KURIKUL (PRIJEDLOG)

II. TEME U GODIŠNJEM IZVEDBENOM KURIKULU

III. RAZRADA TEMA

1. Stvarnost puna tekstova 2. Kolijevka književnosti 3. I cvrči, cvrči cvrčak... 4. Priča o junaku 5. Ja, mi, oni 6. Drama pobunjenoga pojedinca 7. A što sad ljubav ima s tim? 8. Književni vremeplov

PRVI RAZRED


I. PRIJEDLOG GODIŠNJEGA IZVEDBENOG KURIKULA

uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 za prvi razred gimnazije

i strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno (140 sati godišnje)

Sastavnice su godišnjega izvedbenog kurikula:

1. kronološki popis tema2. obvezni tekstovi raspoređeni po pripadajućim temama3. odgojno-obrazovni ishodi na razini predmetnoga kurikula4. okvirni broj sati za pojedinu temu.



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

1.

STVA

RNO

ST

PUN

A TE

KSTO

VA

•ži

voto

pis

(bio

graf

ija)

•au

tobi

ogra

fija

•in

terv

ju•

med

ijski

teks

tovi

•te

kst s

pov

ezni

cam

a•

razg

ovor

o te

mi

•Pa

vao

Pavl

ičić

, Lek

tira

•D

isto

pija

: Ray

Bra

dbur

y,

Fahr

enhe

it 45

1

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni

živo

t pri

mat

elja

.

18 –

20



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

2.

KOLI

JEVK

A KN

JIŽEV

NO

STI

•us

men

i knj

ižev

ni o

blic

i•

izvj

ešće

•op

is•

puto

pis

•m

edijs

ki te

ksto

vi

•M

itovi

(izb

or)

•H

ans

Chri

stia

n A

nder

sen,

Ca

revo

nov

o ru

ho•

Um

jetn

ička

baj

ka:

Ivan

a B

rlić

-Maž

uran

ić,

Kako

je P

otje

h tr

ažio

istin

u•

Bas

ne (i

zbor

)

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.7. U

čeni

k ob

jašn

java

raz

liku

izm

eđu

hrva

tsko

ga je

zika

kao

sus

tava

go

vora

i hr

vats

koga

sta

ndar

dnog

jezi

ka.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

C.1.

2. U

čeni

k an

aliz

ira

teks

tove

pop

ular

ne i

viso

ke k

ultu

re i

njih

ov u

tjeca

j na

vla

stiti

kul

turn

i ide

ntite

t.

18 –

20



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

3.

I CVR

ČI, C

VRČI

C

VRČ

AK...

•lir

ska

poez

ija

•m

edijs

ki te

ksto

vi•

rekl

ama

•op

isni

teks

tovi

•pr

ipov

jedn

i tek

stov

i•

više

med

ijski

teks

tovi

•Li

rska

poe

zija

(izb

or)

•Vl

adim

ir N

azor

, iz

bor

iz p

oezi

je

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.6. U

čeni

k an

aliz

ira

znač

enjs

ke o

dnos

e m

eđu

rije

čim

a po

moć

u rj

ečni

ka.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

18 –

20



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

4.

PRIČ

A O

JU

NAK

U

•pr

ipov

jedn

i tek

stov

i•

krat

ka p

riča

•pr

ipov

ijest

/pri

povi

jetk

a•

med

ijski

teks

tovi

•Pa

vao

Pavl

ičić

, Lađ

a od

vod

e•

Augu

st Š

enoa

, Pri

jan

Lovr

o

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.5. U

čeni

k an

aliz

ira

mor

fosi

ntak

tička

obi

lježj

a ri

ječi

u r

ečen

ici i

pr

imje

njuj

e zn

anja

pri

obl

ikov

anju

teks

ta.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

14 –

16



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

5.

JA, M

I, O

NI

•pr

ipov

jedn

i tek

stov

i•

trad

icio

naln

i rom

an•

mod

erni

rom

an•

prip

ovije

st/p

ripo

vije

tka

•lir

sko-

epsk

a po

ezija

•m

edijs

ki te

ksto

vi

•As

anag

inic

a •

Vjen

cesl

av N

ovak

, Po

slje

dnji

Stip

anči

ći•

Josi

p Ko

zara

c, T

ena

•Je

rom

e D

avid

Sal

inge

r, Lo

vac

u ži

tu

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.5. U

čeni

k an

aliz

ira

mor

fosi

ntak

tička

obi

lježj

a ri

ječi

u r

ečen

ici i

pr

imje

njuj

e zn

anja

pri

obl

ikov

anju

teks

ta.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

17 –

20



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

6.

DR

AMA

POBU

NJE

NO

GA

POJE

DIN

CA

•dr

amsk

i tek

st•

trag

edija

•kn

jižev

nopo

vije

sni t

ekst

•m

edijs

ki te

ksto

vi•

kaza

lišna

pre

dsta

va•

vije

st•

repo

rtaž

a

•So

fokl

o, A

ntig

ona

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

A.1

.5. U

čeni

k an

aliz

ira

mor

fosi

ntak

tička

obi

lježj

a ri

ječi

u r

ečen

ici i

pr

imje

njuj

e zn

anja

pri

obl

ikov

anju

teks

ta.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.3. U

čeni

k pr

epoz

naje

i op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst u

knj

ižev

nopo

vije

snom

, dr

uštv

enom

i ku

lturn

om k

onte

kstu

.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

18 –

20



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

7.

A ŠT

O S

AD

LJU

BAV

IMA

S TI

M

•lir

ska

poez

ija•

knjiž

evno

povi

jesn

i tek

st•

popu

larn

o-zn

anst

veni

teks

t•

med

ijski

teks

tovi

•Fr

ance

sco

Petr

arca

, Ka

ncon

ijer

•H

anib

al L

ucić

, Ju

r ni j

edna

na

svit

vila

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.2. U

čeni

k sl

uša

u sk

ladu

s o

dređ

enom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.3. U

čeni

k pr

epoz

naje

i op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst u

knj

ižev

nopo

vije

snom

, dr

uštv

enom

i ku

lturn

om k

onte

kstu

.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

12 –

14



TEM

Aob

vezn

i tek

stov

iod

gojn

o-ob

razo

vni i

shod

i na

razi

ni p

redm

etno

ga k

urik

ula

okvi

rni

broj

sat

i

8.

KNJIŽ

EVN

I VR

EMEP

LOV

•kn

jižev

nopo

vije

sni t

ekst

•Es

hil,

Oko

vani

Pro

met

ej

(ulo

mak

)•

Sofo

klo,

Kra

lj Ed

ip (u

lom

ak)

•Eu

ripi

d, M

edej

a (u

lom

ak)

•Ba

šćan

ska

ploč

a•

Šibe

nska

mol

itva

A.1

.1. U

čeni

k op

isuj

e i p

ripo

vije

da u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uči

nkom

na

pri

mat

elja

.

A.1

.3. U

čeni

k či

ta u

skl

adu

s od

ređe

nom

svr

hom

opi

sne

i pri

povj

edne

te

ksto

ve r

azlič

itih

funk

cion

alni

h st

ilova

i ob

lika.

A.1

.4. U

čeni

k pi

še te

ksto

ve o

pisn

oga

i pri

povj

edno

g di

skur

sa u

koj

ima

ostv

aruj

e ob

iljež

ja fu

nkci

onal

nih

stilo

va u

skl

adu

sa s

vrho

m i

želje

nim

uč

inko

m n

a pr

imat

elja

.

B.1

.1. U

čeni

k iz

raža

va s

voj l

itera

rni d

oživ

ljaj i

obj

ašnj

ava

stav

o

knjiž

evno

m te

kstu

.

B.1

.2. U

čeni

k ra

zlik

uje

i opi

suje

knj

ižev

ni te

kst p

rem

a te

mi i

žan

ru n

a sa

drža

jnoj

i iz

razn

oj r

azin

i i p

rim

jenj

uje

knjiž

evno

teor

ijske

poj

mov

e.

B.1

.3. U

čeni

k pr

epoz

naje

i op

isuj

e kn

jižev

ni te

kst u

knj

ižev

nopo

vije

snom

, dr

uštv

enom

i ku

lturn

om k

onte

kstu

.

B.1

.4. U

čeni

k se

stv

aral

ački

izra

žava

pre

ma

vlas

titom

e in

tere

su p

otak

nut

teks

tom

C.1.

1. U

čeni

k pr

osuđ

uje

utje

caj m

edijs

kih

teks

tova

na

svak

odne

vni ž

ivot

pr

imat

elja

.

C.1.

2. U

čeni

k an

aliz

ira

teks

tove

pop

ular

ne i

viso

ke k

ultu

re i

njih

ov u

tjeca

j na

vla

stiti

kul

turn

i ide

ntite

t.

10 –

12

PRO

JEK

TI

•Pr

vi p

roje

kt (k

raći

) – S

uper

hero

ji: u

čeni

ci p

roje

ktni

zad

atak

dob

ivaj

u na

kra

ju d

ruge

tem

e (K

olije

vka

knjiž

evno

sti),

a p

reds

tavl

jaju

ga

i vre

dnuj

u u

treć

oj te

mi (

I cvr

či, c

vrči

cvr

čak)

. Za

proj

ekt s

u pr

edvi

đena

4 s

ata.

•D

rugi

pro

jekt

(dul

ji) –

Knj

ižev

ni v

rem

eplo

v: o

d an

tike

do

pred

rene

sans

e. Z

a pr

ojek

t je

pred

viđe

no 8

sa

ti; s

ati s

u uk

lopl

jeni

u š

estu

, sed

mu

i osm

u te

mu.

12(s

ati s

u uk

lopl

jeni

u

tem

e)

NAP

OM

ENA

•Le

ktir

a ko

ju u

čeni

k sa

mos

taln

o bi

ra r

ealiz

ira

se o

d lis

topa

da d

o lip

nja

– za

to je

unu

tar

veći

ne te

ma

plan

iran

pos

eban

sat

(1) u

koj

em ć

e 3

– 5

učen

ika

pred

stav

ljati

proč

itana

dje

la, a

vre

dnov

at ć

e ih

ost

ali

učen

ici i

nas

tavn

ik.

6(s

ati s

u uk

lopl

jeni

u

tem

e)


II. PRIJEDLOG IZVEDBENOGA PROGRAMA

uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1 za prvi razred gimnazije

i strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno (140 sati godišnje)



Prijedlog izvedbenoga programa: uvodne napomeneI. U tablici je navedena raspodjela sati u prijedlogu izvedbenoga programa: posebno su izdvojeni

sati usvajanja novoga gradiva i formativnoga te djelomično sumativnoga vrednovanja, a poseb-no ostali sati.

broj sati ukupno

uvodni sati 2 2

ishodi propisani kurikulom; sadržaji: obrada, ponavljanje, vrednovanje (formativno), vrednovanje (sumativno – osim pisanih provjera i školskih zadaća) 103

vrednovanje (sumativno): pisane provjere – integrirani sadržaji (književnost, jezik, mediji i kultura)

5 pisanih provjera (pisanje)

5 pisanih provjera (analiza)10

vrednovanje (sumativno): školske zadaće – pisanje životopisa, putopisa i vezanoga teksta opisnoga ili pripovjednoga diskursa

4 (pisanje)

3 (analiza i ispravak)7

projekti

Superheroji – manji projekt

Književni vremeplov – veći projekt

4 (manji projekt)

8 (veći projekt)12

lektira prema samostalnom odabiru učenika 6 6

ponavljanje gradiva na kraju godine zaključivanje ocjena

1 (ponavljanje)

1 (zaključivanje) 2

ukupno 140

II. Budući da se nastava i dalje realizira u dva polugodišta, u izvedbenom su programu planirani sati za prvo polugodište (od 1. do 15. tjedna nastave) i drugo polugodište (od 16. do 35. tjedna nastave).

PRVO POLUGODIŠTE

uvodni sati: 21. tema: 19

(17 + 2)

2. tema: 20

(17 + 2 + 1)

3. tema: 19

(13 + 3 + 2 + 1)60 sati

DRUGO POLUGODIŠTE

4. tema: 16

(13 + 2 + 1)

5. tema: 17

(14 + 2 + 1)

6. tema: 19

(15 + 1 + 2 + 1)80 sati

7. tema: 14

(9 + 1 + 3 + 1)

8. tema: 12

(10 + 2 )

ponavljanje gradiva

i zaključivanje ocjena: 2



III. Iz prijedloga je programa vidljivo da je iznimno mnogo propisanih sadržaja s obzirom na satni-cu nastavnoga predmeta Hrvatski jezik.

Kada se od ukupnoga broja sati (140) odbiju sati za pisanje i analizu školske zadaće (4+ 3 ) i za pisane provjere (5 + 5), ostanu 124 sata, a kada od njih odbijemo 2 uvodna i 2 završna sata u nastavnoj godini, ostane 120 sati.

Posebno su izdvojeni i sati za predstavljanje samostalno odabrane lektire: predviđeno je 6 sati, što znači da se po satu može predstaviti 4 – 5 samostalno odabranih lektira, nakon kojih se pro-vodi vrednovanje.

Osim toga, za projekte je predviđeno 12 sati, ali je veći projekt kombinacija samostalne obrade gradiva i stvaralačkih zadataka pa ga možemo ubrojiti u obvezne sadržaje.

Uzmemo li sve prethodno navedeno u obzir, logično se nameće činjenica da se »prostor slobode« otvara jedino u odabiru sadržaja unutar teme kojima ćemo ostvariti navedene ishode. Stoga je, budući da se u razradi teme za jedan ishod nudi više sadržaja obrađenih u nastavnim jedinicama, broj sati unutar teme iskazan okvirno. Pritom je za svaku nastavnu jednicu predviđen broj sati, ali nastavnik može maknuti ili dodati neke aktivnosti i tako mijenjati broj sati za njezinu realizaci-ju. Osim toga, nastavnik se može na temelju predloženih nastavnih jedinica samostalno odlučiti za neke od njih, a neke staviti u izborne ili fakultativne sadržaje. Sljedeći prijedlog izvedbenoga programa samo je jedna od nekoliko mogućnosti za realizaciju predloženih osam tema u nastav-noj godini. Svaki ga nastavnik može slobodno prilagoditi i mijenjati te na taj način kreirati vlastiti izvedbeni program primjeren konkretnim radnim uvjetima i konkretnim učenicima.



Teme u prijedlogu izvedbenoga programa

(prema prijedlogu godišnjega izvedbenog kurikula)

TEMA okvirni broj sati realizacija

1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA 18 – 20 rujan/listopad

2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI 18 – 20 listopad/studeni

3. I CVRČI, CVRČI CVRČAK 18 – 20 studeni/prosinac

4. PRIČA O JUNAKU 14 – 16 siječanj/veljača

5. JA, MI, ONI 17 – 20 veljača/ožujak

6. DRAMA POBUNJENOGA POJEDINCA 18 – 20 ožujak/travanj

7. A ŠTO SAD LJUBAV IMA S TIM? 12 – 14 travanj/svibanj

8. KNJIŽEVNI VREMEPLOV 10 – 12 svibanj/lipanj

140 sati



Prijedlog izvedbenoga programa uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1

za prvi razred gimnazije i strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno


PRVO POLUGODIŠTE

Uvodni sati 2 sata

1. tema: Stvarnost puna tekstova 19 sati (17 + 2)

2. tema: Kolijevka književnosti 20 sati (17 + 2 + 1)

3. tema: I cvrči, cvrči cvrčak... 19 sati (13 + 3 + 1 + 2)



R. br. teme / jedinice Tema / jedinica Broj sati Mjesec,

tjedan

1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA 17 + 2

rujan – listopad (1. – 5. tjedan)

1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu) 1

2. Sporazumijevanje (komunikacija) 2

3. Vrste tekstova 1

4. Pripovjedni tekstovi: Životopis (biografija) 2

5. Književnost u suvremenoj kulturi 2

6. Intervju 2

7. Umjetnost. Književnost kao umjetnost riječi 1

8.Autor – djelo – čitatelj ILI Pavao Pavličić, Lektira

1

9.Lektira: Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (distopija)

4

10. Znanost o književnosti 1

11. Prva školska zadaća: Životopis 1

12. Analiza i ispravak školske zadaće 1




tjedan

2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI 17 + 2 + 1

listopad – studeni (6. – 10. tj.)

1. Kolijevka književnosti (uvod u temu) 1

2.Od indoeuropske jezične zajednice do hrvatskoga jezika

1

3.Hrvatski jezik. Idiomi / Pojavni oblici hrvatskoga jezika

1

4. Hrvatski standardni jezik 1

5. Standardnojezična norma 1

6. Berislav Majhut, Priča 1

7.Četiri priče o potopu ILI Početak knjige: Priča o Babilonu

1

8. Opisivanje. Opis prostora 1

9. Putopis 1

10. Usmena književnost 1

11. Pričaonica: Mit 2

PROJEKT »SUPERHEROJI« (najava projekta)

12. Bajka i basna 2

13.Lektira: Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu

2

14. Usmena književnost u suvremenoj kulturi 1 – 2

15. Prva pisana provjera (Kolijevka književnosti) 1

16. Analiza prve pisane provjere 1

17. Lektira prema samostalnom odabiru učenika 1




tjedan

3. I CVRČI, CVRČI CVRČAK... 13 + 3 + 2 + 1

studeni – prosinac (11. – 15. tj.)

1. I cvrči, cvrči cvrčak... (uvod u temu) 1

2. Jezik kao sustav znakova. Jezični znak 1

3. Značenje riječi 1

4. Uvod u lirsku pjesmu 1 – 2

5. Struktura lirske pjesme (temeljni pojmovi) 1

6. Stilska izražajna sredstva / Stilske figure 2

7. Interpretacija lirske pjesme 1

8.Književna radionica: Od teme i motiva do lirske pjesme

1

9. Lektira: Vladimir Nazor (izbor iz poezije) 2

10. Stilske figure u reklamnim sloganima 1

11.Druga pisana provjera (Hrvatski jezik. Lirika)

1

12. Analiza druge pisane provjere 1


14.PROJEKT »SUPERHEROJI« (izlaganje rezultata rada i vrednovanje projektnih zadataka)

3



Prijedlog izvedbenoga programa uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1

za prvi razred gimnazije i strukovnih škola sa satnicom četiri sata tjedno


DRUGO POLUGODIŠTE

4. tema: Priča o junaku 16 sati (13 + 2 + 1)

5. tema: Ja, mi, oni 17 sati (14 + 2 + 1)

6. tema: Drama pobunjenoga pojedinca 19 sati (15 + 1 + 2 + 1)

7. tema: A što sad ljubav ima s tim? 14 sati (9 + 1 + 3 + 1)

8. tema: Književni vremeplov 12 sati (10 + 2)

Ponavljanje gradiva i zaključivanje ocjena 2 sata




tjedan

4. PRIČA O JUNAKU 13 + 2 + 1

siječanj – veljača (16. – 19. tj.)

1. Priča o junaku (uvod u temu) 1

2. Riječi u rječniku 1

3. Riječi u međusobnom odnosu 1

4.

Pripovjedni tekst: Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka ILI Književna radionica: Od siluete do priče

1 – 2

5. Lektira: Pavao Pavličić, Lađa od vode 2

6.Struktura pripovjednoga teksta (fabula, kompozicija, lik, pripovjedač)

2

7. Lektira: August Šenoa, Prijan Lovro 3

8. Od antičkoga junaka do modernoga čovjeka 2

9. Druga školska zadaća: Putopis 1






tjedan

5. JA, MI, ONI 14 + 2 + 1

veljača – ožujak (20. – 24. tj.)

1. Ja, mi, oni (uvod u temu) 1 – 2

2.Lektira: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

3 – 4

3. Riječ u gramatici 1

4. Promjenjive vrste riječi 2

5. Nepromjenjive vrste riječi 1 – 2

6. Lektira: Josip Kozarac, Tena 2

7. Lektira: Jerome David Salinger, Lovac u žitu 3 – 4

8. Roman u popularnoj kulturi 1 – 2

9.Treća pisana provjera (O riječima. Vrste riječi. Pripovjedni tekst. Roman)

1

10. Analiza pisane provjere 1

11.Lektira prema samostalnom odabiru učenika

1




tjedan

6. DRAMA POBUNJENOGA POJEDINCA 15 + 1 + 2 + 1

ožujak – travanj (25. – 29. tj.)

1.Drama pobunjenoga pojedinca (uvod u temu)

1

2. Uvod u sintaksu. Sintagma 1

3. Rečenični članovi 4

4. Uvod u dramu 1

5. Dramski tekst i kazališna predstava 1 – 2

6.Dramatizacija proznoga teksta (književna radionica)

1

7.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (opis projekta i podjela zadataka)

1

8. Grčka tragedija 1 – 2

9. Lektira: Sofoklo, Antigona 3 – 4

10.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (prvo praćenje: plan i koncept)

1

11. Sofoklova Antigona u suvremenoj kulturi 1

12.Četvrta pisana provjera (Sintagma. Rečenični članovi. Drama)

1



1




tjedan

7. A ŠTO SAD LJUBAV IMA S TIM? 9 + 1 + 3 + 1

travanj – svibanj (30. – 32. tj.)

1. A što sad ljubav ima s tim? (uvod u temu) 1 – 2

2.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (drugo praćenje: radna verzija mape)

1

3. Funkcionalni stilovi 2

4. Europsko srednjovjekovlje 1

5. Humanizam i predrenesansa 1

6. Lektira: Francesco Petrarca, Kanconijer 2

7. Hrvatski petrarkisti 1

8. Ljubav i ljepota u suvremenoj kulturi 1 – 2

9.Treća školska zadaća (vezani tekst opisnoga ili pripovjednoga diskursa)

2



1




tjedan

8. KNJIŽEVNI VREMEPLOV 10 + 2

svibanj – lipanj (33. – 35. tj.)

1.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (izlaganje – poučavanje)

3

2.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (izlaganje – stvaralaštvo)

2

3.PROJEKT »KNJIŽEVNI VREMEPLOV« (vrednovanje)

1

4.Povijest književnosti od temeljnih civilizacijskih djela do predrenesanse (usustavljivanje znanja, ponavljanje gradiva)

2

5.Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)

2

6.

Peta pisana provjera (Funkcionalni stilovi. Povijest književnosti od temeljnih civilizacijskih djela do predrenesanse)

1



III. RAZRADA TEMA


III. RAZRADA TEMA

UVOD

PristupU ovom su priručniku predloženi modeli obrade nastavnih jedinica navedenih u prijedlogu izved-benoga programa. Budući da je jedno od temeljnih načela predmetnoga kurikula izbornost, od-lučili smo ponuditi modele obrade nastavnih jedinica za usvajanje novih sadržaja, a nastavnici će sami odlučiti koje će sadržaje primijeniti u svojoj nastavi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predmetnoga kurikula i međupredmetnih tema. S obzirom na takav pristup, u priručniku nisu ponuđeni modeli ponavljanja gradiva i provjere znanja.

Koncepcija razrade temeSvaka je tema okvirno prikazana u prijedlogu godišnjega kurikula. Polazeći od toga okvira, tema se detaljno razrađuje i na neki način predstavlja temeljnu jedinicu u planiranju nastavnoga procesa: u njoj se navode ishodi predmetnoga kurikula i ishodi međupredmetnih tema, odabiru se sadržaji i nastavni materijali namijenjeni ostvarivanju tih ishoda te se planira razrada teme na nastavne jedinice i okvirni broj sati za njihovu realizaciju u određenm mjesecu i tjednu.

Razrada teme u ovom se priručniku uvodi stranicom na kojoj su navedeni svi prethodni elemen-ti, samo nešto drukčijim redoslijedom: najprije su navedeni NAZIV TEME i OKVIRNI BROJ SATI te MJESEC/MJESECI i TJEDAN/TJEDNI u kojima se tema realizira. Nakon toga sadržaj je teme podije-ljen na NASTAVNE JEDINICE s pripadajućim brojem sati za njihovu realizaciju.

NAPOMENA: U razradi teme pojavljuju se neke nastavne jedinice koje su u izvedbenom programu stavljene u dodatne sadržaje, odnosno u izborni dio. Primjerice, nastavna jedinica Autor, djelo, čitatelj i nastavna jedinica Pavao Pavličić, Lektira obrađene su u razradi teme, ali u prijedlogu izved-benoga programa nastavnik odabire jednu od njih jer se njima ostvaruje isti ishod.

ISHODI

SADRŽAJI

NASTAVNE JEDINICE

REALIZACIJA: okvirni broj sati, mjesec, tjedan

Infografika (Izvor: pixabay.com)


III. RAZRADA TEMA

Koncepcija modela obrade nastavne jediniceSvaka nastavna jedinica uvodi se zaglavljem u kojem su navedeni naziv teme, naziv nastavne jedi-nice i predviđeno vrijeme: jedan, dva ili više nastavnih sati.

NASTAVNA TEMA 1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA

NASTAVNA JEDINICA 1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu)

Predviđeno trajanje 1 sat

IshodiNa početku su nastavne jedinice odgojno-obrazovni ishodi predmetnoga kurikula koji se namjera-vaju ostvariti u toj nastavnoj jedinici, njihova razrada i razrada ishoda na razini aktivnosti, a potom se navode ishodi međupredmetnih tema.

Na početku je svakoga ishoda kratica za međupredmetnu temu na koju se ishod odnosi: uku (Učiti kako učiti), osr. (Osobni i socijalni razvoj), goo (Građanski odgoj i obrazovanje), ikt (Uporaba infor-macijske i komunikacijske tehnologije), odr (Održivi razvoj), pod (Poduzetništvo), zdr (Zdravlje).

Struktura nastavne jediniceNastavna jedinica realizirana je kao slijed aktivnosti u čijem je središtu učenik koji aktivno uči služeći se različitim metodama i strategijama.

Uz pojedine nastavne jedinice nalaze se pripadajući nastavni listići namijenjeni individualnom radu ili radu u skupinama. Njima se učenici služe tijekom nastave, a neki se od njih mogu kori-stiti i za samostalan rad, odnosno za domaću zadaću.

Didaktička je artikulacija sata podijeljena na uvodni, središnji i završni dio, koji su grafički odvojeni i odgovaraju trima fazama pristupa učenju i poučavanju usmjerenu na učenika.

• U uvodnom se dijelu sata učenici prisjećaju poznatih ili motiviraju za usvajanje novih sadržaja (evokacija).

• U središnjem se djelu nizom aktivnosti usvajaju novi sadržaji (razumijevanje značenja).

• U završnom se dijelu novi sadržaji uklapaju u postojeće znanje, odnosno »provlače« kroz vlastito iskustvo (refleksija).

Aktivnosti su istaknute kao podnaslovi i označene kronološkim slijedom brojkama unutar nastavne jedinice, a upute učenicima radi preglednosti popraćene su grafičkim simbolom .


1. TEMA: STVARNOST PUNA TEKSTOVA

Nastavne jedinice

1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu) 1

2. Sporazumijevanje (komunikacija) 2

3. Vrste tekstova 1

4. Pripovjedni tekstovi: Životopis (biografija) 2

5. Književnost u suvremenoj kulturi 2

6. Intervju 2

7. Umjetnost. Književnost kao umjetnost riječi 1

8. Autor – djelo – čitatelj 1

9. Pavao Pavličić, Lektira 1

10. Lektira: Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (distopija) 4

11. Znanost o književnosti 1



NASTAVNA JEDINICA 1. Stvarnost puna tekstova (uvod u temu)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.1. Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

RAZRADA ISHODA• odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i provjerava

njihovu važnost i točnost• razgovara prema obrascima razgovora u skupini

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni listić• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika• piše bilješke• procjenjuje zadane pojmove• piše (zamišljeni) intervju

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.osr. A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICE

UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (10 min)

UPUTAIndividualno popunite nastavni listić.

• U vodoravne pravokutnike upišite naslove triju književnih djela koji su snažno utjecali na vas kao čitatelja.

• U okomitim pravokutnicima objasnite izbor navedenoga djela.• U krugove napišite objašnjenje zašto je baš to književno djelo ostavilo trag u vama.

Učenici rješavaju nastavni listić desetak minuta, potom čitaju odgovore i međusobno komentiraju.

Nastavnik postavljanjem pitanja uvodi pojam jezičnih vještina.

• Čitali ste uputu na nastavnome listiću, popunjavali ga, obrazlagali napisano i slušali što su drugi zapisali. Kojima ste se jezičnim vještinama koristili u prethodnome zadatku?

• Koju od jezičnih vještina smatrate najvažnijom: govorenje, slušanje, čitanje ili pisanje?Na temelju učeničkih odgovora uvodi se pojam »stvarnost puna tekstova«, odnosno naslov teme.



SREDIŠNJI DIO

2. Istraživačko učenje (10 min)

UPUTATema Stvarnost puna tekstova obrađena je u Književnome vremeplovu (str. 7. – 52.), Fon-Fonu 1 (str. 7. – 31.) i u digitalnim sadržajima Stvarnost puna tekstova i Sporazumijevanje (Komunikacija).

• Istražite koji vas sadržaji u udžbenicima očekuju u toj temi i napravite o tome kratke bilješke.

3. Kratki vodič po digitalnim sadržajima (15 min)

UPUTA• Digitalnim sadržajima tema se proširuje ili joj se pristupa nekim drugim medijem koji nema

ograničenja tiskanoga teksta. Osim toga, u modulu se nalaze i zadatci za učenje i provjeru ostvarenosti ishoda.

Nastavnik će učenike ukratko provesti po digitalnim sadržajima. Budući da je u njima naglasak na pojmovima kultura i umjetnost, digitalni su sadržaji poticaj za razgovor o mjestu književnosti u suvremenoj kulturi. Nastavnik postavlja pitanja kao poticaj za razgovor:

• Zašto čovjek čita knjige? Zašto ih piše? Zašto se kaže da je knjiga važna?• Je li današnjemu čovjeku potrebna knjiga u bilo kojemu obliku?• Kako objašnjavate činjenicu da je knjiga opstala do naših dana unatoč dolasku novih medija?• Možete li zamisliti jedan dan bez knjige? A bez mobitela, Vibera, WhatsAppa, Instagrama,

Facebooka, Twittera…?Učenici odgovaraju na pitanja i obrazlažu svoje mišljenje.

ZAVRŠNI DIO

4. Zamišljeni intervju (10 min)

UPUTA • Na početku ste sata na nastavnome listiću napisali nazive triju djela. Zamislite da se ispred

vas nalazi autor jednoga od njih. Intervjuirajte ga i iz razgovora s njim saznajte što više po-dataka o djelu koje je napisao.

Učenici pišu zamišljeni intervju pet minuta, potom ga nekoliko učenika čita naglas, a ostali komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Stvarnost puna tekstova1. Upišite u vodoravne pravokutnike naslove triju književnih djela koja su snažno utjecala na vas

kao čitatelje.2. Obrazložite u okomitim pravokutnicima izbor navedenoga djela.3. Napišite u krugovima objašnjenje zašto je baš to književno djelo ostavilo trag na vas i vaš život.



NASTAVNA JEDINICA 2. Sporazumijevanje (komunikacija)

Predviđeno trajanje 2 sata




njihovu važnost i točnost• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu

na svakodnevni život primatelja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• objašnjava ideje (oluja ideja)• primjenjuje strategije čitanja i pisanja• radi na tekstu• razmjenjuje mišljenje• sastavlja verbalnu i neverbalnu poruku• izdvaja ključne riječi iz teksta• grafički prikazuje zadani pojam• razvrstava pojmove (T-tablica)• piše sažetak teksta• sastavlja pitanja

MEĐUPREDMETNE TEMEuku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Oluja ideja (10 min)

UPUTA• Razmislite o značenju pojma komunikacija. Prikazat ćemo ga u obliku oluje ideja – svaki

pojam koji navedete zapisat ćemo na ploču, a vi ćete uz njega usmeno dodati i objašnjenje.Nastavnik pojmove bilježi na ploču, a učenici ih objašnjavaju.

2. Razmijeni poruke u paru (10 min)Na početku je potrebno odrediti tko je prvi, a tko drugi član para.



UPUTA• Prisjetite se kako ste se osjećali prvoga dana u srednjoj školi: neka to bude poruka koju ćete

prenijeti drugomu članu para. Prvi član para poruku prenosi verbalnom, a drugi član ne-verbalnom komunikacijom. Nakon isteka zadanoga vremena jedan drugomu pročitat ćete svoju poruku ili je pokazati.

• Potom ćete zamijeniti uloge. Učenik koji je trebao verbalno prenijeti poruku, treba never-balnom komunikacijom prikazati poruku svojega para, a učenik koji je trebao neverbalno prenijeti poruku, sastavlja poruku svojega para u obliku verbalne komunikacije.

Parovi čitaju ili pokazuju poruku ostalim učenicima u razredu.

SREDIŠNJI DIO

3. Čitanje teksta sa zadatkom (DOS/IZZI) 10 minNastavnik upućuje učenike na digitalne sadržaje:

• Proučite, odnosno dopunite priču o Indijancu i kauboju koja se nalazi u digitalnim sadržajima aplikacije IZZI.

Učenici zapisuju odgovore u bilježnicu, a potom ih čitaju.

4. Razgovor o temi (10 min)Nastavnik učenike potiče na razgovor sljedećim pitanjima:

• Je li teško (uljuđeno) komunicirati? • Što je važno za sporazumijevanje?• Na koje se sve načine sporazumijevamo?• Navedite nekoliko načina sporazumijevanja koji nisu utemeljeni na jeziku.• Može li se komunikacija kontrolirati?• Za što služi komunikacija? Ako nama služi za razumijevanje drugih i kako bi drugi razumjeli

nas, zašto je ponekad teško komunicirati?• Kako biste objasnili pojam komunikacijski bonton?

5. Izrada grafičkoga prikaza (10 min)

UPUTA• Prikažite grafički u svojoj bilježnici komunikacijski proces.

Učenici crtaju grafički prikaz u bilježnicu. Kad završe s radom, jedan učenik crta prikaz komunika-cijskoga procesa na ploču i objašnjava ga. Ostali učenici dopunjavaju grafički prikaz.

UPUTA• Usporedite svoj grafički prikaz s onim iz udžbenika (Fon-Fon 1, str. 9.) i dopunite ga. Zaključite

na temelju teksta u udžbeniku što je komunikacija i koji su ključni pojmovi uz nju vezani. Učenici usmeno odgovaraju i međusobno komentiraju odgovore.

6. T-tablica (10 min)

UPUTA• U obliku T-tablice napišite pet-šest obilježja koja po vašemu mišljenju govornika čine dobrim

govornikom i pet-šest obilježja koja ga čine lošim govornikom.Nastavnik na ploču crta T-tablicu. Učenici iznose rezultate rada i međusobno komentiraju, a na-stavnik T-tablicu popunjava učeničkim odgovorima.



7. Rad u paru – sažetak (15 min)

UPUTA• Pročitajte u udžbeniku tekst Davorke Grenac Generacija Z (Fon-Fon 1, str. 15.). Izdvoji-

te u svakome odlomku teksta ključne riječi i načinite na temelju njih bilješke. Usporedite odgovore sa svojim parom i zajednički, na temelju dogovorenih bilježaka i ključnih riječi, napišite sažetak teksta.

Učenici iznose rezultata rada.

ZAVRŠNI DIO

8. Razvrstavanje pojmova (5 min)Nastavnik podsjeća da nastavu hrvatskoga jezika također shvaćamo kao komunikaciju, odnosno kao prijenos informacija.

UPUTARazvrstajte zadane pojmove u tablicu, odnosno pridružite ih pojedinomu elementu.

• Pojmovi: govorenje, nastavnik, učenik, udžbenik, definicije, primjeri, čitanje, pisanje, jezični priručnici, tisak, mediji, tekstovi, slušanje, jezični pojmovi.

• Elementi: govornik, poruka, sugovornik, komunikacijski kanal.

govornik

poruka

sugovornik

komunikacijski kanal

Učenici iznose rezultate rada i provjeravaju točnost odgovora u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 10.).

9. Pisanje pitanja i odgovora (10 min)

UPUTA• Napišite tri pitanja povezana uz najvažnije sadržaje obrađene na satu. Razmijenite pitanja

s učenikom s kojim sjedite u klupi: vi odgovorite na njegova pitanja, a on će odgovoriti na vaša.

Učenici iznose nekoliko pitanja i odgovora.



NASTAVNA JEDINICA 3. Vrste tekstova


(NAPOMENA: Ova je nastavna jedinica predviđena za samostalan rad učenika: služeći se nastavnikovim uputama i udžbenikom, učenici postupno proširuju poznavanje tekstova i usvajaju terminologiju kojom će se i kasnije služiti.)

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih

funkcionalnih stilova i oblika.

C.1.2. Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni identitet.

RAZRADA ISHODA• prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta• opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• preoblikuje tekst• samostalno definira pojam• označava tekst INSERT metodom• radi na tekstu• piše mješoviti tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Preoblikovanje teksta: neprekinuti tekst – isprekidani tekst (8 min)

UPUTA

• Svakodnevno se susrećete s različitim tekstovima. Odaberite bilo koji tekst koji ste nedavno pročitali i »nacrtajte ga«, odnosno pokušajte njegov sadržaj izraziti u obliku grafičkoga prikaza, sheme ili grafikona.

Nakon isteka vremena nekoliko će učenika na ploči nacrtati svoj grafički prikaz i obrazložiti ga.



SREDIŠNJI DIO

2. Analiza značenja pojma (5 min)

UPUTA• Pokušajte samostalno odrediti značenje pojma tekst.

Nakon što učenici ponude nekoliko definicija, uputit će ih na udžbenik (Fon-Fon 1, str. 16.), odnosno na definiciju teksta preuzetu s Hrvatskoga jezičnog portala (http://hjp.znanje. hr).

3. INSERT metoda (15 min)

UPUTAPročitajte tekst naslovljen Čemu služe tekstovi? (Fon-Fon 1, str. 16.) i Vrste tekstova (Fon-Fon 1, str. 17.) te proučite podjelu tekstova vidljivu iz grafičkoga prikaza. Budući da vam je većina teksta vjero-jatno otprije poznata, aktivno ćete pratiti svoje razumijevanja teksta/pojmova služeći se INSERT metodom:

• Dijelove teksta koji potvrđuju ono što ste već znali označite kvačicama (√).• Dijelove teksta koji pobijaju ono što ste mislili da znate označite minusom (-).• Tvrdnje o kojima želite postaviti pitanja označite upitnikom (?).

Originalna je verzija INSERT metode sljedeća: ‘√’ ako je informacija poznata otprije, ‘+’ ako je informacija za učenika nova, ‘−’ ako je informacija u suprotnosti s onim što su znali ili mislili da znaju, ‘?’ ako informacija zbunjuje ili učenici žele saznati više o tome.

Učenici će pročitati koje su dijelove zadanih tekstova označili pojedinim znakom i komentirati ih s ostalim učenicima. Nastavnik će objasniti one pojmove ili tvrdnje koje su, eventualno, ostale nejasne.

4. Samostalan rad na tekstu (7 min)• Nastavnik će učenike uputiti na tekst u udžbeniku Podjela tekstova prema obliku. (Fon-Fon 1,

str. 18.) i dati im zadatak:• Pročitajte sljedećih šest tekstova pa ih, s obzirom na oblik, razvrstajte u tri skupine prema

zajedničkim obilježjima.(Kad završe s razvrstavanjem, nastavnik će ih uputiti na tekst u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 20.) u kojemu mogu provjeriti točnost svojih rješenja i usvojiti pojmove neprekinuti, isprekidani i mješoviti tekst.

ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje mješovitoga teksta (10 min)

UPUTA (inačica 2. zadatka u udžbeniku u rubrici Govorim, slušam, čitam, pišem...)Sastavite na temelju onoga što ste naučili u ovoj lekciji jedan mješoviti tekst u kojemu ćete navesti najvažnije pojmove usvojene tijekom učenja i prikazati grafički podjelu tekstova. Dajte svojemu tekstu i naslov.



NASTAVNA JEDINICA 4. Pripovjedni tekstovi: Životopis





njihovu važnost i točnost• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s

određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

Razrada ishoda na razini aktivnosti• pripovijeda uživljujući se u lik• iznosi stavove i mišljenje• (argumentirano) komentira tuđe stavove • dopunjuje izlaganje drugih• radi na tekstu• suradnički radi• oblikuje natuknice• piše intervju• preoblikuje tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Igra uloga (10 min)Učenici dobivaju zadatak koji će raditi u paru.

• Vaš je zadatak prepričati bajku Crvenkapica iz perspektive Crvenkapice koja ide baki ili iz perspektive bake koja je dočekuje.

• Svoju priču ispričat ćete svojemu paru koji će vas poslušati, a onda ćete vi poslušati njegovu/njezinu priču. Dogovorite se tko će biti baka, a tko Crvenkapica.

Parovi pričaju svoju verziju bajke svojemu paru, a potom jedan par priča priču cijelomu razredu.



SREDIŠNJI DIOPRIPOVJEDNI TEKSTOVI

2. Kolo uokolo (15 min)

UPUTAOdgovorit ćete na postavljena pitanja radeći u skupini i koristeći se aktivnošću kolo uokolo.

• Što je važno za pripovijedanje? • Koja su temeljna obilježja pripovijedanja? • Kakvo pripovijedanje može biti?

• Koje su vrste pripovjednih tekstova?

Kolo uokolo (upute)Formirajte skupinu od najmanje četiriju članova. Za rad će vam trebati papir, olovke, bojice ili flo-masteri (u četiri različite boje).

Postupak1. Svaki će član skupine uzeti olovku različite boje od ostalih članova skupine i na dobiveni

papir napisati tražene podatke o pripovijedanju. 2. Nakon pisanja odgovora učenik daje papir učeniku sa svoje lijeve strane, a prima papir od

učenika sa svoje desne strane. Svaki član skupine dopunjuje papir koji je dobio novim po-datcima, odnosno obilježjima pripovijedanja. (Papir ide u dva kruga i važno je da svaki član dopisuje podatke svojom bojom.)

3. Kad papir dođe do učenika od kojega je krenuo nakon drugoga kruga, svaki učenik pročita napisano i prokomentira tekst unutar skupine. Za rad učenici imaju 15 minuta.

Nakon isteka vremena učenici naglas iznose rezultate rada u skupini.

3. Rad na tekstu (5 min)

UPUTA• Provjerite u udžbeniku (Fon-Fon 1, 24. – 26. str.) jeste li izdvojili dobra obilježja i znali vrste

pripovijedanja.Učenici međusobno komentiraju napisano.

ŽIVOTOPIS4. Čitanje i dopunjavanje (10 min)

UPUTA• Napišite koje su odrednice važne za pisanje životopisa.

Učenici čitaju što su zapisali i dopunjuju jedni druge.

Nastavnik učenike upućuje na udžbenik (Fon-Fon 1, str. 28. i 29.), odnosno na tekst o podatcima važnim za pisanje životopisa.



5. Pisanje životopisa/biografije (pisanje: 15 – 20 min; čitanje i komentari: 15 min)

UPUTA• Izaberite jednu osobu kojoj se divite, poštujete je zbog zanimanja koje obavlja, zbog sposob-

nosti ili talenta koje ima ili vam je jednostavno zanimljiva. Može biti riječ o poznatoj osobi, osobi iz javnoga života ili osobi koja je poznata samo vama. Napišite životopis te osobe. Pritom možete birati koju ćete vrstu životopisa napisati – tablični ili narativni.

(Nastavnik može učenicima savjetovati da najprije odaberu koje će podatke uvrstiti u životopis, potom sastave natuknice, a tek onda oblikuju životopis.)

Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita sastavljeni životopis, a ostali učenici prate i bilježe koji su podatci uvršteni u životopis i argumentirano govore koji podatci nedostaju.

6. Odgovori na pitanja (10 min)Nastavnik učenicima postavlja pitanja na koja trebaju individualno odgovoriti u bilježnicu:

• Koliko je za razumijevanje sadržaja nekoga djela važno znati autobiografske podatke poje-dinoga autora?

• Povežite pojmove objektivno i subjektivno pripovijedanje s pojmovima biografija i autobio-grafija.

Učenici iznose rezultate rada i međusobno komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

7. Preoblikovanje teksta (10 min)

UPUTA• Pročitajte odlomke životopisa Antuna Gustava Matoša (Fon-Fon 1, str. 31.). Nakon toga tekst

Matoševe biografije (narativni životopis) preoblikujte u tablični životopis.Učenici čitaju tablični životopis i dopunjuju jedni druge.



NASTAVNA JEDINICA 5. Književnost u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.2. Učenik sluša u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih

funkcionalnih stilova i oblika.C.1.2. Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni

identitet.

RAZRADA ISHODA• prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta• opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja• iznosi i obrazlaže stavove• argumentirano komentira tuđe stavove• sastavlja medijski tekst• sluša zvučni zapis• popunjava nastavni listić• popunjava Vennov dijagram• komentira utjecaj medija na svakodnevni život• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

TEKST U SUVREMENOJ KULTURI1. Razgovor na temelju pisanja / pisanje na temelju razgovora – rad u paru (20 min)

UPUTANapišite u paru što više neknjiževnih vrsta tekstova s kojima se svakodnevno susrećete.

• Učenici čitaju zapisano (npr. letak, recept, blog...). Njihovi su odgovori poticaj za zadavanje sljedećega zadatka:

• Sastavit ćete u paru medijski tekst – reklamu ili reklamni slogan za knjigu koju, prema vašemu mišljenju, svakako treba pročitati. Vaša će se reklama pojaviti na jumbo plakatu u gradu tjedan dana prije manifestacije Noć knjige.

Učenici nakon isteka vremena pokazuju rezultate rada i međusobno komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Odgovaranje na pitanja (10 min)

UPUTARiješite u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 11.) zadatak pod naslovom Odnosi među tekstovima. Nakon toga provjerite točnost svojih odgovora na sljedećoj stranici čitanke.

KULTURA I SVAKODNEVNI ŽIVOT

3. Razgovor o temi (5 min)Nastavnik učenicima postavlja pitanje:

• Gledate li televizijske sapunice? Zašto ljudi gledaju takve emisije? Učenici odgovaraju, obrazlažu odgovor i međusobno komentiraju.

4. Slušanje kratkoga predavanja (10 min) Nastavnik kratkim predavanjem učenike upoznaje s pojmovima medij, masovni medij, popu-larna ili potrošačka kultura te visoka ili elitna kultura. Pritom ih upućuje na tekst u čitanci (Književni vremeplov 1, 13. str.) u kojemu se ovi pojmovi pjavljuju kao ključne riječi.

5. Aktivno slušanje (25 min)Učenici dobivaju sljedeći zadatak:

• Što o popularnoj kulturi misli suvremeni hrvatski književnik Pavao Pavličić, saznat ćete iz intervjua koji se emitirao u emisiji Pola ure kulture. Pozorno ga poslušajte jer ćete nakon slu-šanja priloga trebati ispuniti nastavni listić kojim ćete provjeriti svoje razumijevanje onoga što ste čuli.

(Učenici gledaju televizijski prilog.)

Nakon toga nastavnik im dijeli nastavni listić koji učenici popunjavaju.

Kad su popunili listić, nastavnik im još jednom pušta snimku kako bi učenici provjerili točnost svojih odgovora.

Nakon toga čitaju odgovore i međusobno komentiraju.

6. Razmisli i razmijeni misli u paru (10 min)Učenici dobivaju pitanja na koja najprije trebaju samostalno odgovoriti, a onda razmijeniti misli s učenikom u paru.

• Smatrate li da je jako važno biti prisutan u virtualnome prostoru: na televiziji, društvenim mrežama, javnim događanjima i sl.?

• Kakva je budućnost knjige?• Može li popularna kultura potpuno zamijeniti tzv. visoku kulturu?

Kad učenici samostalno odgovore na pitanja, razmijenit će odgovore sa svojim parom. Nakon toga trebaju se dogovoriti za zajednički odgovor na svako od postavljenih pitanja.

Jedan par predstavit će svoje odgovore, a ostatak će ih razreda komentirati i dopunjavati.

NAPOMENA: U čitanci se nalaze dva teksta Umberta Eca kojima se može proširiti, odnosno dopu-niti razgovor o ovoj temi.



ZAVRŠNI DIO

7. Vennov dijagram (10 min)

UPUTA• Radit ćete u paru. Napišite u obliku Vennova dijagrama što više obilježja popularne i obiljež-

ja tzv. visoke kulture te pronađite zajednička obilježja. Učenici izlažu rezultate rada u paru, a nastavnik na ploču crta Vennov dijagram i popunjava ga učeničkim odgovorima. Najviše se zadržava na obilježjima koja su učenici istaknuli kao zajednička.


NASTAVNI LISTIĆ

Popularna kultura (aktivno slušanje)Poslušajte intervju sa suvremenim književnikom Pavlom Pavličićem. Nakon toga odgovorite na pitanja.

1. Navedite naslov knjige o kojoj autor razgovara s voditeljicom.

2. U kojemu je gradu odrastao književnik Pavao Pavličić?

3. Kojih se godina, prema autorovim riječima, pojavio pojam popularna kultura?

4. Kojim se izrazom (metaforičkim) voditeljica koristi govoreći o Pavličićevoj knjizi?

5. Zašto je, prema Pavličićevim riječima, popularna kultura promijenila svijet više od politike? (Moguće je više odgovora.)

6. Kako je studentske nemire iz 1968. godine Pavao Pavličić povezao s popularnom kulturom? (Moguće je više odgovora.)

7. Čime je književnik Pavličić bio očaran u vrijeme svoga odrastanja? (Moguće je više odgovora.)

8. Koja je bila najjača veza sa svijetom ljudima iz provincije (malih mjesta) prema riječima vo-diteljice, ali i prema Pavličićevim riječima?

9. Što Pavličiću najviše nedostaje iz 60-ih godina prošloga stoljeća?



NASTAVNA JEDINICA 6. Intervju


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove različitih


RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti• određuje glavne ideje u tekstu

RAZRADA ISHODA NA RAZINI AKTIVNOSTI• sastavlja poveznicu-mamac (clickbait)• prepoznaje djelovanje medija na svakodnevni život primatelja• iznosi stavove • obrazlaže stavove• komentira stavove s ostalim učenicima• čita i procjenjuje• odabire informacije• sastavlja pravila za pisanje intervjua• piše intervju• primjenjuje strategije čitanja i pisanja

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Clickbait* / Predstavljanje osobe (10 min)

UPUTA• Razmislite i zapišite s kojom biste se osobom, kad bi vam se mogla ispuniti želja, voljeli

susresti i razgovarati s njom. Zatim osmislite (individualno ili u paru) clickbait (ili Nećete vje-rovati s kime smo razgovarali) i predstavite tu osobu.

Učenici iznose rezultate rada.

* Nazivom clickbait u engleskome se jeziku označuje poveznica koja mami da se na nju pritisne mišem (klikne) – u pravilu je riječ o senzacionalističkim naslovima ili dijelovima teksta koji vode do mrežnih materijala upitne vrijednosti.(Objašnjenje je preuzeto sa stranice Bolje je hrvatski.)



SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje: intervju (10 min)Služeći se tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 135. – 138.), nastavnik će održati kratko predavanje o intervjuu. Budući da učenici dosta znaju o toj tekstnoj vrsti, naglasak će se staviti samo na nove informacije.

3. Individualni rad / usmjereno čitanje (25 minuta)Nastavnik prije uvođenja primjera intervjua s književnikom Kristianom Novakom može reći nešto o autoru kako bi učenike pripremio za tekst koji će samostalno čitati.

UPUTA• Pročitajte u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 136. – 137.) intervju sa suvremenim hrvatskim knji-

ževnikom Kristianom Novakom. Tijekom čitanja zapišite pojedinosti o autoru koje su važne vama kao čitatelju i pojedinosti iz autorova života koje su njemu važne. Pritom možete stranicu u bilježnici podijeliti na dva dijela i u svaki bilježiti pojedinosti ključne za tražene podatke.

Učenici čitaju odgovore i međusobno komentiraju.

4. Pitanja autoru (10 min)

UPUTA• Osmislite dva-tri pitanja koja biste, uz Ivina pitanja, još htjeli postaviti autoru i obrazložite

svoj odabir pitanja.

Učenici sastavljaju pitanja, a potom ih naglas čitaju.

5. Sastavljanje pravila dobroga intervjua (20 min)

UPUTA1. Radit ćete u paru. Stavite se u ulogu osobe koja sluša (ili gleda) snimljeni intervju s nekom oso-

bom, a novinar se ne snalazi u svojoj ulozi. Razmislite o pitanjima koja postavlja i o načinu na koji ih postavlja, kako se neverbalno ponaša tijekom intervjua i slično. Kako biste mu pomogli, osmislite pravila dobroga intervjua, odnosno objasnite što intervju čini dobrim intervjuom. (Važno je da učenici uoče koliko je važno i poštivanje normi hrvatskoga standardnog jezika)

2. Kad završe s radom, učenici uspoređuju svoje odgovore s tekstom u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 138.).

ZAVRŠNI DIO

6. Intervju (15 min)

UPUTA• Na početku sata dobili ste zadatak osmisliti clickbait za intervju s jednom osobom. Sad će

vam se želja ostvariti i dobit ćete priliku razgovarati s njom. Sastavite tri do pet pitanja, ali predvidite i očekivane odgovore. Vodite računa o tome da trebate poštivati pravila (i jezična) o pisanju intervjua.

Učenici čitaju sastavljene intervjue.



NASTAVNA JEDINICA 7. Umjetnost. Književnost kao umjetnost riječi




RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• određuje glavne ideje u tekstu• objašnjava osnovna i prenesena značenja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• suradnički uči• ostvaruje dobru komunikaciju s drugima• izražava svoje mišljenje • komentira stavove o književnome tekstu • čita i analizira književni tekst• analizira grafički prikaz• sluša zvučni zapis • stvara kraći vezani tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (8 – 10 min)Nastavnik kao uvod u temu postavlja učenicima nekoliko pitanja:

• Što je umjetnost? • Prema kojim se kriterijima umjetnost može dijeliti?• Koje vrste umjetnosti poznajete?

Učenički odgovori poslužit će za uvođenje pojma umjetnosti i književnosti kao umjetnosti riječi. Nastavnik učenike može tijekom razgovora uputiti na grafički prikaz umjetnosti u čitanci (Književni vremeplov 1, 19. str.).



SREDIŠNJI DIO

2. Izdvajanje ključnih riječi iz teksta (10 – 15 min)Nastavnik će učenicima najprije podijeliti nastavni listić.

UPUTA• Pročitajte ulomke iz eseja Miroslava Krleže Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića.

Popunite tablicu i odgovorite na pitanje ispod tablice.(Tekst Miroslava Krleže nalazi se i u digitalnome obliku (DOS/IZZI) pa nastavnik može učenike uputiti na njega.)

Učenici rješavaju zadatak, objavljuju rezultate rada i međusobno komentiraju. Posebno obrazlažu odgovor na pitanje ispod tablice na nastavnome listiću.

3. Place mat (10 – 15 min)Nastavnik učenike dijeli u 5 skupina.

UPUTADobit ćete zadatak za rad u skupini i veliki papir s iscrtanim poljima.

• Zadatak za rad: Pročitajte u čitanci (Književni vremeplov 1, 20. str.) tekst No je li to umjetnost? i dobro promotrite dva umjetnička djela koja prate tekst, Kotač bicikla Marcela Duchampa i Veneru u dronjcima Michelangela Pistoletta, te odgovorite na pitanja ispod teksta.

Način rada u skupini:1. Svoje individualne odgovore na pitanja zapišite u svoje polje na papiru. 2. Kad ste svi napisali odgovore, zajednički ćete prokomentirati sve zapisano i analizirati odgo-

vore. Usuglasit ćete stavove u skupini.3. Potom ćete u sredinu papira napisati odgovore skupine, tj. one odgovore oko kojih se slože

svi članovi skupine.Učenici u skupinama čitaju i pišu u prostor za odgovore. Objavljuju rezultate rada i međusobno komentiraju s drugim skupinama.

4. Slušanje zvučnoga zapisa književnoga teksta (5 – 7 min)Nastavnik će podsjetiti da je književnost također umjetnost, i to umjetnost riječi. Najavit će slu-šanje zvučnoga zapisa nekoliko književnih tekstova. Učenicima će naglasiti da se jednostavno prepuste tekstu koji slušaju. (Analogija s prepuštanjem djelovanju neke druge umjetnosti – npr. glazbe, likovne umjetnosti i sl.)

ZAVRŠNI DIO

5. Obrazloženje na temelju obavijesnoga teksta (5 min)

UPUTA• Tekstovi koje ste slušali pripadaju književnosti, odnosno imaju obilježja književnoumjetničkoga

stila. Proučite u čitanci (Književni vremeplov 1, 23. str.) grafički prikaz obilježja književnoga teksta. • Nakon toga pročitajte pjesmu Dobriše Cesarića Na novu plovidbu (Književni vremeplov 1,

str. 22.) ili pjesmu Danijela Dragojevića Četvrtak (Književni vremeplov 1, 21. str.) i dokažite da su to književni tekstovi.


NASTAVNI LISTIĆ

O umjetnosti1. Pročitajte dijelove eseja Miroslava Krleže Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića.

Izdvojite četiri ključne misli u njima i obrazložite ih u desnom stupcu.

Rođenje umjetnostiLjepote, dakle, traju vjekovima, i u ljepotama odražava se kroz vjekove ljudsko i zemaljsko u nama i tendencija tog ljudskog u nama da se nadživi u odrazima samoga sebe, da se potvrdi preko groba, da se opre zakonima nestajanja u vremenu i u smrti, taj nagon koji se opire smrti, to je roditelj svake žive umjetničke zamisli. (...)

Pračovjek, ljudožder još i kosmat kao gorila, prestao je biti majmunom u altamirskoj dilu-vijalnoj špilji, zaustavivši vrijeme na stijeni, kada je prvi put otisnuo svoju, od ljudske krvi još masnu ruku o kamen svog zvjerskog zaklona. Zaustavivši tako jedan odraz nečeg svog, tjelesnog na kamenu, prenijevši jednu prolaznu sliku svoje krvave ruke na stijenu, otkrivši tako zakon usporavanja najsvakodnevnije prolaznosti, ostvarivši tako stvaralački po prvi puta jedan događaj, odlijepivši od sebe jedan svoj oblik i pretočivši ga u trajniji i neprolazniji materijal, tu je čovjek postao umjetnikom, a prestao biti gorila. U taj se je momenat rodila iz krvave ruke čovjeka likovna umjetnost...

ključne misli objašnjenje

2. Pronađite misao kojom autor izražava iz koje se ljudske potrebe rodila umjetnost i dopunite rečenicu.

Umjetnost je izraz ljudske potrebe za prevladavanjem .



NASTAVNA JEDINICA 8. Autor, djelo, čitatelj




njihovu važnost i točnost

Razrada ishoda na razini aktivnosti• obrazlaže zadane pojmove•međusobno komentira odgovore• kritički promišlja• sluša zvučni zapis i analizira tekst• čita i analizira tekst• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika• piše na zadanu temu (vruća olovka)



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Organizacija pojmova (5 min)

UPUTA• Objasnite komunikacijski proces tako da pojmove pošiljatelj, poruka i primatelj zamijeni-

te onima koji se odnose na umjetnost.• Navedite primjer po svom izboru kojim ćete obrazložiti navedeni prikaz. (Zadatak je preuzet s IZZI-ja.)

Učenici usmeno izlažu i kratko međusobno komentiraju odgovore.

2. Obrazlaganje izbora (5 min)Nastavnik na ploču crta trokut na čijim su vrhovima pojmovi autor, djelo, čitatelj i postavlja pi-tanje:

• Tko je, prema vašemu mišljenju, u komunikacijskome procesu/trokutu najvažniji čimbenik: autor, djelo ili čitatelj?

Učenici usmeno obrazlažu i kratko međusobno komentiraju odgovore.



SREDIŠNJI DIO

3. Aktivno slušanje – rad u paru (20 min)

UPUTA• Poslušat ćete dva zvučna zapisa i odgovoriti na pitanja koja se na njih odnose. Nakon sluša-

nja svakoga zapisa i odgovora na pitanja razmijenit ćete unutar para odgovore i međusobno ih komentirati.

ZVUČNI ZAPIS 1: ulomak teksta Amosa Oza Rimovanje života i smrti. (Književni vremeplov 1, 25. str.)

• U kakvu su odnosu, prema piščevim riječima, autor i čitatelj?• Što čitatelj očekuje od autora?

Učenici nakon slušanja zapisa odgovaraju na pitanja i razmjenjuju te komentiraju odgovore.

ZVUČNI ZAPIS 2: pjesma Dobriše Cesarića Utjeha. (Književni vremeplov 1, 25. str.)

• Obrazložite kako je u pjesmi prikazan odnos između autora i njegova djela.Učenici zapisano objašnjavaju i komentiraju sa svojim parom. Nakon toga jedan par naglas čita svoje odgovore i razmjenjuje ih s ostalima u razredu.

4. Usmjereno čitanje (5 min)

UPUTA• Samostalno pročitajte tekst Tristana Tzare Kako napisati dadaističku pjesmu (Književni vreme-

plov 1, 24. str.) i uočite što za autora predstavlja poezija.Nakon čitanja učenici usmeno iznose svoja zapažanja i međusobno komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

5. Vruća olovka (10 min)

UPUTA• Pišite neprekidno četiri minute o odnosu autora, djela i čitatelja, odnosno o svrsi umjetnosti.

Učenici objavljuju rezultate rada: jedan učenik čita svoj tekst, a drugi ga komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 9. Pavao Pavličić, Lektira


Izvori: Književni vremeplov 1 (1. STVARNOST PUNA TEKSTOVA – Autor, djelo, čitatelj)



RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti• određuje glavne ideje u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razmjenjuje misli i stavove• razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja• primjenjuje pravila dobre komunikacije• usmjereno čita• uspoređuje stavove•međusobno komentira stavove• piše tekst u skladu s određenom svrhom• rješava NL• sastavlja »lektirno stablo« ili plakat• predstavlja svoj rad timski

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.uku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Parlaonica – rad u paru unutar skupine (10 min)

UPUTABit ćete unutar razreda podijeljeni u dvije skupine: Svaki će dio razreda dobiti svoj zadatak u kojemu će braniti jednu tvrdnju bez obzira na to slaže li se s tvrdnjom u zadatku ili ne. Unutar skupine radit ćete u paru.



POČETNA SITUACIJA: Televizijska kuća pozvala je nekoliko srednjoškolaca, među kojima ste i vi, da iznesu svoj stav o školskoj lektiri.

• Najprije se unutar para dogovorite što ćete govoriti i zapišite taj tekst. • U nastavku sata tekst ćete trebati izgovoriti, odnosno predstaviti ostalima u razredu obra-

ćajući im se kao da ste u televizijskome studiju, a kamere su uključene.

Upute za prvu skupinu

Osmislite tekst u kojemu ćete (o)braniti stav da su djela školske lektire zanimljiva i da ih učenici trebaju čitati.

Upute za drugu skupinu

Osmislite tekst u kojemu ćete (o)braniti stav da su djela školske lektire nezanimljiva i učenicima dosadna.

Učenici sastavljaju tekst, a zatim nekoliko parova objavljuje rezultate svoga rada.

SREDIŠNJI DIO

2. Usmjereno čitanje (25 min)

UPUTARadit ćete u pet skupina, a svaka skupina dobiva isti zadatak.

1. Pročitajte tekst Pavla Pavličića Lektira (Književni vremeplov 1, str. 26. – 27.). (NAPOMENA: Nastavni listić učenicima treba dati nakon čitanja Pavličićeva teksta.)

2. Kada pročitate tekst, dobit ćete nastavni listić u kojem trebate pismeno odgovoriti na pita-nja kojima se uspoređuje autorov stav prema lektiri s vašim stavom.

Učenici objavljuju rezultate rada i međusobno komentiraju odgovore drugih skupina.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada lektirnoga stabla/plakata (10 min)

UPUTAMožete birati između dvaju zadataka.

1. Dogovorite se unutar skupine i načinite lektirno stablo djela koja, prema vašemu mišljenju, svakako treba pročitati. (Vizualni identitet stabla osmislite sami.)

2. Načinite plakat na kojemu ćete predstaviti sedam razloga zbog kojih, prema vašemu mišljenju, treba čitati lektirna djela.

Učenici iznose rezultate svoga rada po skupinama.

NAPOMENA: Učenicima možemo ponuditi ovisno o dinamici rada unutar razreda i dodatne aktiv-nosti kojima se može poticati pozitivan odnos prema čitanju. Jedna je od njih komentar citata o važnosti knjige i čitanja.

DODATNA AKTIVNOST

Razmjena misli (5 – 10 min)

UPUTA• Usmeno komentirajte misao Tina Ujevića: Knjiga nije hrana, ali je poslastica.


NASTAVNI LISTIĆ

Pavao Pavličić, Lektira

Pavao Pavličić Ja

1. Objasnite pojam mješavina ljubavi i mržnje prema lektiri iz autorove perspektive.

1. Objasnite pojam mješavina ljubavi i mržnje prema lektiri iz svoje perspektive.

2. Zašto je, prema autorovim riječima, analiza književnoga djela prevladala nad osjećajem i uživljavanjem u djelo?

2. Što je, prema tvojemu mišljenju, važnije za razumijevanje književnoga djela: analiza ili uživljavanje u djelo, odnosno osjećaji koje djelo u nama izaziva?

3. Kako je izgledao sat obrade lektirnoga djela u vrijeme autorova školovanja?

3. Je li se u satu obrade lektirnoga djela što promijenilo u odnosu na sadašnje vrijeme?

4. Što je utjecalo na promjenu Pavličićeva stava prema čitanju u zrelijim godinama?

4. Tko ili što može utjecati na tvoj stav prema čitanju?



NASTAVNA JEDINICA 10. Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (distopija)

Predviđeno trajanje 4 sata (1. i 2. sat)

Tematika romana Fahrenheit 451

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.C.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život.

RAZRADA ISHODA• oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima• predstavlja svoj rad individualno ili timski• interpretira medijsku poruku i zaključuje komu je ona namijenjena• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu


Razrada ishoda na razini aktivnosti• izdvaja ključne ideje• razvrstava ključne ideje• suradnički radi• izdvaja pojedinosti koje su ga potaknule na razmišljanje• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu• sažima ključna obilježja • rješava NL• piše o zadanoj temi (slobodno pisanje)• predstavlja svoj rad individualno ili timski• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu

na svakodnevni život primatelja• prepoznaje ovisnost o tehnologiji

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.ikt B.4.3. Učenik kritički procjenjuje svoje ponašanje i ponašanje drugih u digitalnome okružju.

I S H O D I


PRIPREMA ZA SATUčenicima se na prethodnome satu treba zadati da pronađu u rječniku ili na mrežnim stranicama objašnjenja pojmova cenzura, autocenzura, manipulacija masom i istraže u kojim je povijesnim razdobljima i zašto cenzura bila najjača.



UVODNI DIO

1. Misli i razmijeni misli u paru (5 – 10 min)

UPUTA• Samostalno izdvojite pet ključnih ideja iznesenih u romanu koje su vas najsnažnije potresle

i potaknule na razmišljanje. Razvrstajte ih prema važnosti od najvažnije (1.) do najmanje važne (5.).

Učenici samostalno pišu, a zatim komentiraju sa svojim parom. Nekoliko parova čita izdvojene ideje i objašnjava ostalima u razredu zašto su ideje razvrstali baš na takav način.

SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupini (45 min)

UPUTARadit ćete u šest skupina. Svaka će skupina dobiti poseban nastavni listić.

1. Pozorno pročitajte pitanja i zapišite svoje odgovore u obliku natuknica u bilježnicu. (Vrijeme: 10 minuta.)

2. Razmijenite s ostalima u skupini svoje odgovore i zajednički se pripremite za izlaganje pred razredom. (Vrijeme: 20 minuta.)

3. Način izlaganja dogovorite u skupini, odnosno rezultate rada možete prenijeti na način koji želite i metodom kojom želite (prikaz teme u romanu, igranje uloga, (javni) govor, vrući stolac, intervju s pojedinim likom, izlaganje iz perspektive jednoga lika…). (Vrijeme: 10 minuta.)

4. Izlaganje može trajati najviše pet minuta, a potrebno ga je potkrijepiti navodima iz romana Fahrenheit 451. (Vrijeme: 5 minuta.)

3. Izlaganje teme samostalno odabranom metodom (30 minuta)• Učenici po skupinama izlažu svoj rad i predstavljaju rezultate rada.• Ostatak razreda komentira izlaganje.

ZAVRŠNI DIO

4. Slobodno pisanje (5 – 10 min)

UPUTA• Opišite Montaga današnjice. Prvo napišite asocijacije ili natuknice o zadanoj temi, a potom

ih uobličite u kratki smisleni vezani tekst.Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ


PRVA SKUPINA: Guy Montag (prikaz lika)Upute za rad u skupini





Smjernice za analizu1. Prikažite lik Guya Montaga (čovjek, suprug, spaljivač, član društva i zajednice).2. Objasnite povezanost Guya Montaga i likova koji ga okružuju. 3. Kako sporedni likovi osvjetljavaju njegov karakter?4. Zašto se Guy Montag bavi spaljivanjem knjiga? Uživa li u svojemu poslu? Obrazložite.5. Kako se Montagovov lik mijenja od prvoga do trećega dijela romana?6. Obrazložite naglašenu simboliku lika Guya Montaga na početku i na kraju romana. Koga

simbolizira njegov lik?

DRUGA SKUPINA: Način života i međuljudski odnosi; obiteljUpute za rad u skupini





Smjernice za analizu1. Opišite čovjekov način života prikazan u romanu i međuljudske odnose u tome svijetu.2. Koje vrijednosti zastupaju likovi iz romana – Montag, Mildred, kapetan Beatty, Faber,

Mildredine prijateljice?3. Kako funkcionira obitelj u autorovoj verziji? Kakvi su odnosi unutar obitelji?4. Što Clarissinu obitelj razlikuje od ostalih obitelji? 5. Koja je obitelj, po vašemu mišljenju, bliža slici današnje obitelji: obitelj većine Montagovih

sugrađana ili Clarissina obitelj? 6. Usporedite suvremene obiteljske odnose s prikazom obiteljskih odnosa u romanu. Uočite

barem dvije sličnosti i dvije razlike.


NASTAVNI LISTIĆ


ČETVRTA SKUPINA: Pojedinac, vlast i cenzuraUpute za rad u skupini





Smjernice za analizu1. U kakvu su odnosu pojedinac i vlast u romanu Fahrenheit 451?2. Može li se pojedinac oduprijeti snazi vlasti? Ako smatrate da može, zašto to ne čini?3. Definirajte pojam cenzure. Kako su u romanu povezani pojedinac i cenzura, a kako vlast i

cenzura?4. Na koji se način i s kojom svrhom vlast koristi televizijskim programom?5. Utječe li cenzura samo na slobodu pojedinca? 6. U kojim je povijesnim razdobljima cenzura najjača? Zašto?7. Objasnite pojam autocenzura na primjeru romana.8. Ima li cenzure u današnjemu vremenu? Obrazložite i oprimjerite svoj odgovor.

TREĆA SKUPINA: Obrazovni sustavUpute za rad u skupini





Smjernice za analizu1. Prikažite autorovu viziju obrazovnoga sustava u budućnosti.2. Zašto Montagovi sunarodnjaci ništa ne poduzimaju kako bi poboljšali ili promijenili

obrazovni sustav?3. Zašto tadašnja vlast zabranjuje čitanje knjiga? Čega se boji? 4. Objasnite simboliku izopćenih pojedinaca koji napamet pamte cijela književna djela.

Što time postižu?5. Smatrate li da je današnji obrazovni sustav sličan autorovoj viziji?6. Obrazložite važnost postojanja dobroga obrazovnog sustava.7. Koja je, po vašemu mišljenju, uloga obrazovanja u kreiranju čovjekove svakodnevice?


NASTAVNI LISTIĆ

Ray Bradbury, Fahrenheit 451PETA SKUPINA: Tehnologija, mediji i reklame

Upute za rad u skupini 1. Pozorno pročitajte pitanja i zapišite svoje odgovore u obliku natuknica u bilježnicu.

(Vrijeme: 10 minuta.)2. Razmijenite s ostalima u skupini svoje odgovore i zajednički se pripremite za izlaganje

pred razredom. (Vrijeme: 20 minuta.)3. Način izlaganja dogovorite u skupini, odnosno rezultate rada možete prenijeti na način

koji želite i metodom kojom želite (prikaz teme u romanu, igranje uloga, (javni) govor, vrući stolac, intervju s pojedinim likom, izlaganje iz perspektive jednoga lika…). (Vrijeme: 10 minuta.)


Smjernice za analizu1. Kako izgleda svijet u 25. stoljeću?2. Koji su tehnološki izumi obilježili živote Montaga i njegovih sugrađana?3. Na koji način danas tehnološki proizvodi mijenjaju čovjekov život?4. Objasnite utjecaj televizije i medija na čovjekov život nekad i danas.5. Kako izgleda čovjekov privatni život u autorovoj verziji?6. Ima li čovjek današnjice privatni život? Obrazložite i oprimjerite svoj odgovor.7. Kako reklame utječu na Montaga, a kako na ostale građane?8. Kako reklame djeluju na vas? Možete li se oduprijeti snazi reklame?

ŠESTA SKUPINA: Ljudi-knjigeUpute za rad u skupini





Smjernice za analizu1. Čime Montag opravdava posao kojim se bavi?2. Kad je Montag promijenio mišljenje i što ga je na to navelo? 3. Kako kapetan Beatty opravdava spaljivanje knjiga?4. Zašto građani (mirno) prihvaćaju spaljivanje knjiga? 5. Kako je i zašto nastao »pokret otpora« s obzirom na odnos prema knjizi? Prikažite odnos

tih ljudi prema knjigama.6. Objasnite simboliku ljudi-knjiga.7. Mogu li se, prema vašemu mišljenju, kultura i umjetnost iskorijeniti?8. Povežite simboliku knjige u autorovoj perspektivi s današnjim viđenjem knjige. Koga/što

predstavlja knjiga u bilo kojemu vremenu?



NASTAVNA JEDINICA 10. Ray Bradbury, Fahrenheit 451 (distopija)

Predviđeno trajanje 4 sata (3. i 4. sat)

Pojedinac i moć (rasprava)



RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• određuje glavne ideje u tekstu• objašnjava osnovna i prenesena značenja

Razrada ishoda na razini aktivnosti• piše iz perspektive književnog lika• kritički promišlja• razmjenjuje mišljenje i stavove (vrijednosna os)• argumentirano objašnjava stavove• sluša zvučni zapis• vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja• čita i analizira tekst• ostvaruje dobru komunikaciju s drugima• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika• piše o temi po izboru• predstavlja svoj rad individualno ili timski

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.uku D.4/5.2.Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama.uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Igra uloga (15 – 20 min)

UPUTA(1.) Zamislite da ste predstavnik vlasti iz romana Fahrenheit 451, znači onaj koji donosi zakone,

propise, naređenja. Predstavite se ostalima u razredu govoreći iz perspektive 1. lica i iznoseći pojedinosti iz vlastita života (vas kao predstavnika vlasti) koje smatrate važnima.

• Napišite tekst kojim ćete se predstaviti. (Vrijeme: 5 min)



Kad su završili s pisanjem, učenici dobivaju novu uputu:

Poslušat ćemo nekoliko »predstavnika vlasti«.

• Pozorno slušajte izlaganja: nakon završetka svakoga pojedinačnog izlaganja zapišite pitanje koje biste postavili upravo tomu predstavniku vlasti. Na to će vam pitanje on i odgovoriti.

Jedan učenik čita rad, ostali nakon završetka njegova izlaganja bilježe pitanje koje mu žele postaviti.

Izmjenjuju se (1.) čitanje predstavljanja (zamišljenoga) predstavnika vlasti, (2.) postavljanje pitanja ostalih učenika i (3.) davanje odgovora učenika koji je čitao rad.

SREDIŠNJI DIO

2. Vrijednosna os – razmjena mišljenja (30 min)Nastavnik govori tezu i zapisuje ju na ploči.

TEZA: Vlast je uvijek iznad pojedinca. Stoga se Montag morao prilagoditi većini i mišljenju mase.

UPUTA• Razmislite o zadanoj tezi: prisjetite se nekoliko argumenata kojima biste mogli tezu potvrditi

i nekoliko argumenata kojima biste je mogli negirati. Nakon toga odlučite se i zauzmite stav o njoj. (Vrijeme: 5 min)

Kad ste zauzeli stav o tvrdnji navedenoj u tezi, formirat ćete tzv. vrijednosnu os.

• Oni koji smatraju da je tvrdnja potpuno točna stat će na jedan kraj razreda.• Oni koji je smatraju potpuno netočnom stat će na drugi kraj razreda.• Ostali će se rasporediti »duž zamišljene osi« s obzirom na to koliko su blizu prvoj ili drugoj tvrdnji.

POSTUPAK1. Prvi učenik (krajnji, onaj koji se apsolutno slaže s tvrdnjom) obrazlaže svoj stav, a drugi

(krajnji, onaj koji se apsolutno ne slaže s tvrdnjom) demantira ga, a ostali se uključuju u raspravu.

2. Nakon nekoga vremena (ovisno o tijeku rasprave) vrijednosna se os »presavije« i najdalji uče-nik stane nasuprot najbližemu, odnosno oni koji imaju potpuno suprotne stavove stoje jedan nasuprot drugoga i konstruktivno razgovaraju o tvrdnji, argumentiraju i brane svoj stav.

3. Budući da se u raspravi razmjenjuju argumenti, učenici nakon nekoga vremena dobivaju uputu: Sad možete, ako ste promijenili mišljenje, promijeniti stranu.

Učenik koji prelazi na drugu stranu tzv. vrijednosne osi obrazlaže zašto je promijenio stav.

3. Vrijednosna os – pisanje komentara (15 min)

UPUTA• Vratite se na svoja mjesta u klupi i napišite komentar je li vam bilo teško uvjeriti druge u

vlastite stavove te zašto ste u tome uspjeli ili niste.Učenici čitaju svoje radove i međusobno komentiraju.

4. Razgovor (10 min)Nastavnik postavlja pitanja:

• Što je Montaga ponukalo da promijeni mišljenje o svome poslu i da shvati vrijednost knjige? • Zašto je knjiga smatrana opasnom? Je li i danas opasna?

Učenici usmeno odgovaraju i međusobno komentiraju.



ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje o temi po izboru (10 – 15 min)

UPUTA• Otvorite čitanku na str. 30. i izaberite jedan od ponuđenih zadataka za pisanje na dnu stra-

nice. Napišite na temelju pitanja kratki tekst.

Učenici čitaju svoje radove i međusobno komentiraju.

DODATNA AKTIVNOST

Slušanje i rad na tekstuUPUTA

Poslušajte zvučni zapis teksta Alberta Manguela Zabranjeno čitanje i zapišite kako je u tekstu pri-kazana povezanost moći i čitanja.

Čitanje i rad na tekstu UPUTA

Tekst Alberta Manguela Zabranjeno čitanje nalazi se i u čitanci (Književni vremeplov 1, 38. str.). Pročitajte ga i proširite svoj odgovor koji ste napisali na temelju slušanja.



NASTAVNA JEDINICA 11. Znanost o književnosti



RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• razlikuje informacije po važnosti

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni listić•međusobno komentira odgovore• sluša zvučni zapis i analizira tekst• suradnički uči• kritički promišlja• čita i analizira tekst• objašnjava vlastiti izbor• uspoređuje svoj izbor s izborom drugih učenika• predstavlja rezultate rada

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Popunjavanje podataka u tablici – provjera predznanja (10 min)Nastavnik učenicima daje nastavni listić i uputu:

• Radit ćete u paru. Popunite tablicu podatcima koje znate ili mislite da znate o traženim poj-movima i upišite ih u polje iznad crte na nastavnome listiću. Prostor ispod crte neka ostane prazan.

Učenici popunjavaju tablicu. Nekoliko parova izvještava razred o rezultatima rada.

SREDIŠNJI DIO

2. Razgovor (5 min)Nastavnik učenicima postavlja pitanje:

• Što je, prema vašemu mišljenju, svrha proučavanja književnosti?Učenici usmeno odgovaraju, a njihove odgovore nastavnik zapisuje na ploču (odgovori na ploči učenicima će trebati kasnije).



3. Zvučni zapis i analiza teksta (15 min)

UPUTA• Poslušat ćete (dio po dio) zvučni zapis teksta Milivoja Solara Svrha proučavanja književnosti i

pratiti tekst u čitanci. U paru ćete odgovoriti na pitanja ispod svakoga dijela teksta. (NAPOMENA: Tekst je snimljen bez stanki između ulomaka.)

Učenici slušaju i prate dio po dio teksta te zapisuju odgovore. Kad su završili s radom, nekoliko učenika čita odgovore i kratko ih međusobno komentiraju.

UPUTA• Usporedite svoje odgovore zapisane na ploči (prije slušanja teksta) s odgovorima koje ste

pisali u analizi Solarova teksta.Učenici uspoređuju odgovore i kratko međusobno komentiraju.

4. Popunjavanje podataka u tablici nakon usvajanja novih sadržaja (10 min)

Rad u skupini

UPUTA• Radit ćete u skupini od po pet članova i trebat će vam nastavni listić s početka sata. Služeći se

čitankom (Književni vremeplov 1, str. 45. – 49.), dopunite prazna polja ispod crte na nastavnome listiću, i to tako da je svaki učenik u skupini zadužen za jedno područje (jedan redak u tablici).

• Kad završite s radom, razmijenite odgovore unutar skupine i popunite svoj nastavni listić.

ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje komentara (5 min)

UPUTA• Odaberite jedan od triju tekstova u svojoj čitanci (Književni vremeplov 1, str. 47. – 48.): pjesmu Da-

nijela Dragojevića Glas, ulomak teksta Tenisice Edgara Kereta ili dio iz Molièreove drame Škrtac. • Pročitajte odabrani tekst i u obliku kratkoga komentara (nekoliko rečenica) dokažite da pri-

pada određenomu književnom rodu.

DODATNA AKTIVNOST

Kratko predavanjeNastavnik učenike ukratko upoznaje s pojmovima usmena i pisana književnost i upućuje ih na tekst Alberta Manguela Počeci (Književni vremeplov 1, str. 50. – 51.).


NASTAVNI LISTIĆ

Znanost o književnosti1. Popunite u paru podatcima koje znate ili mislite da znate o traženim pojmovima i upišite ih

u polje iznad crte. Prostor ispod crte neka ostane prazan.

podjela, obilježja, osnovni pojmovi...

lirik

aep

ika

dram

adi

skur

zivn

i obl

ici

znan

ost o

kn

jižev

nost

i


2. TEMA: KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI

Nastavne jedinice

1. Kolijevka književnosti (uvod u temu) 1

2. Od indoeuropske jezične zajednice do hrvatskoga jezika 1

3. Hrvatski jezik. Idiomi / Pojavni oblici hrvatskoga jezika 1

4. Hrvatski standardni jezik 1

5. Standardnojezična norma 1

6. Berislav Majhut, Priča 1

7. Četiri priče o potopu 1

8. Početak knjige: Priča o Babilonu 1

9. Opisivanje. Opis prostora 1

10. Putopis 1

11. Usmena književnost 1

12. Pričaonica: Mit 2

13. Bajka i basna 2

14. Lektira: Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu 2

15. Usmena književnost u suvremenoj kulturi 2


NASTAVNA TEMA 2. KOLIJEVKA KNJIŽEVNOSTI

NASTAVNA JEDINICA 1. Kolijevka književnosti (uvod u temu)




njihovu važnost i točnost

• razgovara prema obrascima razgovora u skupini

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoja očekivanja

• uspoređuje svoja očekivanja s očekivanjima drugih učenika

• objašnjava svoje stavove

• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika

• procjenjuje informacije

• povezuje informacije

• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Slobodno pisanje na zadanu temu (20 min)

UPUTA• Tema kojom ćemo se baviti u narednome razdoblju nosi naslov Kolijevka književnosti. Vaš

je zadatak razmisliti, a zatim napisati sastavak u kojemu ćete opisati što očekujete od ove teme, pretpostaviti čime ćemo se, prema vašemu mišljenju, baviti te predvidjeti jezične ili književne naslove koje će naša tema obuhvatiti. Za svoj sastavak (razmišljanje, pisanje) ima-te desetak minuta.

Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (15 min)Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, 53. – 54.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (Hrvatski jezik) te digitalne sadržaje Kolijevka književnosti (IZZI) i Hrvatski jezik (IZZI).

Nakon toga upućuje ih na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vremeplov 1, 321. str.).

ZAVRŠNI DIO

3. Umna mapa (10 min)

UPUTA• Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme Kolijevka književnosti.

Pri izradi umne mape mogu vam pomoći sljedeći pojmovi: indoeuropska jezična zajednica, hrvatski jezik, početci književnosti, usmena književnost, usmena književnost u suvremenoj kulturi.

Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 2. Od indoeuropske jezične zajednice do hrvatskoga jezika


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.7. Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga

standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA NA RAZINI TEME• opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

Razrada ishoda na razini aktivnosti• nabraja i opisuje poznate strane jezike• uspoređuje strane jezike međusobno te s hrvatskim jezikom• razvrstava informacije iz zadanoga teksta• prikazuje pripadnost hrvatskoga jezika jezičnim granama i porodici (grafički, s pomoću

grozda)• oblikuje pitanja za vrednovanje• istražuje i uspoređuje podrijetlo riječi

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (5 min)

UPUTARazmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeća pitanja.

• Koliko jezika govorite? • Po čemu su ti jezici slični, a po čemu se razlikuju? • Usporedite ih s hrvatskim jezikom.

Razmijenite svoje misli u paru.Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.

SREDIŠNJI DIO


UPUTA• Služeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte tekst Ranka Matasovića Jezična karta svijeta

(Fon-Fon 1, 42.).Učenici iznose rezultate rada.



3. GROZD (10 min)

UPUTA• Promotrite u udžbeniku (Fon-Fon 1, 44.) stablo indoeuropskih jezika i uokvireni tekst ispod

njega. Služeći se njima, grozdom prikažite pripadnost hrvatskoga jezika južnoslavenskim, slavenskim, a zatim i skupini indoeuropskih jezika.

Nekoliko učenika opisuje svoje grozdove.

ZAVRŠNI DIO

4. Postavljanje pitanja (5 min)

UPUTA• Radit ćete u paru. Svatko od vas osmislit će dva pitanja vezana uz današnju temu, a zatim

ćete razmijeniti svoja pitanja i na njih odgovoriti. Nakon što to učinite, zajednički ćete provjeriti točnost svojih odgovora.

DODATNA AKTIVNOST

Pretraživanje

UPUTA• Odaberite tri riječi i služeći se digitalnim alatima, pronađite njihove prijevode na tri slavenska

jezika. Dokažite da ti jezici pripadaju zajedničkoj skupini.



NASTAVNA JEDINICA 3. Hrvatski jezik. Idiomi / Pojavni oblici hrvatskoga jezika



standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA• razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik

• opisuje razliku između standardnoga jezika i supstandardnih idioma

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli i asocijacije

• uspoređuje misli i asocijacije

• stvara kraći vezani tekst prema smjernicama

• prepoznaje obilježja standardnoga jezika

• povezuje novonaučeno s poznatim

• stvara umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEgoo C.4.3. Promiče kvalitetu života u zajednici. (Objašnjava društvenu isključenost.)

osr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Vruća olovka (8 min)Nastavnik »razbrojava« učenike – redom im dodjeljuje broj od 1 do 4. Učenici dobivaju sljedeći zadatak:

• Sat ćemo započeti vrućom olovkom – 3 minute, neprekinuto, bilježit ćete svoje misli i asocijacije onako kako vam naviru: sve »jedinice« pisat će o hrvatskome jeziku, sve »dvojke« o materin-skome jeziku, sve »trojke« o književnome jeziku, a sve »četvorke« o standardnome jeziku.

Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje zapise. Učenici komentiraju ono što su drugi zabilježili.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 min)

UPUTAUčenici su podijeljeni u 5 skupina.

(1.) Svaka skupina treba prepričati jedan smiješan razredni događaj prema zadanoj smjernici.

1. skupina na zavičajnome govoru

2. skupina služeći se jezikom kojim razgovarate kod kuće s roditeljima

3. skupina služeći se jezikom kojim razgovarate kod kuće sa svojim vršnjacima/prijateljima

4. skupina služeći se standardnim jezikom

5. skupina služeći se stranim jezikom

(2.) Nakon prepričavanja opišite kako ste se osjećali tijekom prepričavanja, jeste li imali poteškoća u izražavanju i zašto.

(3.) Usporedite standardni jezik s ostalim pojavnim oblicima jezika kojima ste se koristili.

Učenici po skupinama predstavljaju rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada umne mape (12 min)

UPUTASlužeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 48. – 50.), načinite umnu mapu tako da pri njezinoj izradi upotrijebite sljedeće pojmove:

idiom, razgovorni (kolokvijalni) jezik, žargon, organski idiom, standardni jezik, mjesni govor, neorganski idiom, dijalekt, supstandardni idiom, narječje.




NASTAVNA JEDINICA 4. Hrvatski standardni jezik



standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA• navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi svoje asocijacije• uspoređuje asocijacije• istražuje i otkriva značenja riječi• pronalazi pogreške i predlaže točna rješenja• stvara kraći vezani tekst prema smjernicama• osmišljava nove riječi•modificira tekst prema zadanim smjernicama• prepoznaje obilježja standardnoga jezika• povezuje novonaučeno s poznatim• utvrđuje znanje na novim primjerima

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Asociogram (5 min)

UPUTA• Vaš je zadatak zapisati što više asocijacija vezanih uz pojam standard. Zapisujte sve dok

nastavnik ne da znak da je vrijeme isteklo.(Vrijeme: 1 minuta.)

Učenici stvaraju asociogram 1 minutu, a zatim objavljuju rezultate svoga rada te ih kratko među-sobno komentiraju.


SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (30 min) Učenici su podijeljeni u 5 skupina. Svaka skupina dobiva zadatak na nastavnome listiću:

1. skupinaPopunite tablicu tako da riječi u prvom stupcu zamijenite standardnim riječima. Ako bude potrebno, možete se koristiti digitalnim alatima, ali označite riječi za koje niste mogli samostalno pronaći odgovarajuću zamjenu u standardnome jeziku.

2. skupinaIspravite pogreške u rečenicama. Ako bude potrebno, koristite se digitalnim alatima. Navedite priručnike/izvore koji su vam mogli pomoći ili kojima ste se služili u rješavanju zadataka.

3. skupinaNapišite 3 – 4 rečenice o vremenu iz perspektive prognostičara, pisca/pjesnika, novinara i čovjeka iz susjedstva.

Usporedite napisane tekstove – po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.

4. skupinaZadane tekstove (Fon-Fon 1, str. 51.) »prevedite« na standardni jezik. Ako bude potrebno, koristite se digitalnim alatima da biste pronašli značenja nepoznatih riječi.

5. skupina

Osmislite, tj. načinite 5 novih hrvatskih riječi za predmete/pojave za koje ne postoji hrvatska riječ i objasnite njihovo značenje. Te se riječi trebaju pravopisno i gramatički uklopiti u standardni hrvatski jezik (nastavni listić – tablica 1). Zatim za zastarjele riječi pronađite odgovarajuću zamjenu u suvremenome jeziku ili tvorite novu riječ (nastavni listić – tablica 2).

Učenici opisuju svoj rad u skupinama i predstavljaju rezultate rada.

UPUTA• Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, 51. – 53.), navedite i opišite obilježja hrvatskoga standard-

nog jezika.Učenici objavljuju rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada ljestvice poretka (obilježja standardnoga jezika) (10 min)

UPUTA• Poredajte obilježja standardnoga jezika prema važnosti. Objasnite i argumentirajte svoj izbor.

Učenici objavljuju rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Hrvatski standardni jezik

PRVA SKUPINA1. Popunite tablicu tako da riječi u prvome stupcu zamijenite riječima standardnoga jezika. Ako

bude potrebno, možete se koristiti digitalnim alatima, ali u tome slučaju označite riječi za koje niste mogli samostalno pronaći odgovarajuću zamjenu u standardnome jeziku.

kantun auspuf

pendžer pomidor

japica čardak

flaša lajkati

sinati bariti

DRUGA SKUPINA1. Ispravite pogreške u rečenicama. Ako bude potrebno, koristite se digitalnim alatima. Navedite u

trećemu stupcu priručnike/izvore koji su vam mogli pomoći ili kojima ste se služili u rješavanju zadataka.

Sestra voli mlječni namaz.

On je liječnik specijalista.

Mi bi rado čuli vašu pjesmu.

Susjedi preuređuju kupaonu.

Ona je prava kći oca.

Ponio sam moj kišobran!

Za užinu sam pripremio sendvić.


NASTAVNI LISTIĆ

Hrvatski standardni jezik

TREĆA SKUPINA1. Napišite 3 – 4 rečenice o vremenu iz perspektive prognostičara, pisca/pjesnika, novinara i

čovjeka iz susjedstva. Usporedite napisane tekstove – po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.

PROGNOSTIČAR

PISAC/PJESNIK

NOVINAR

SUSJED

USPOREDBA TEKSTOVA

SLIČNOSTI

RAZLIKE


NASTAVNI LISTIĆ

ČETVRTA SKUPINA1. Zadane tekstove (Fon-Fon 1, str. 51.) »prevedite« na standardni jezik. Ako bude potrebno, kori-

stite se digitalnim alatima da biste pronašli značenja nepoznatih riječi. Bože, ko da sad gledam moga Šimu kad je bio momak, nako još sasvim mlad, bez brkova!

( Joza Ivakić, Didak i baka)

MATIJAŠ: Ja sem dijak koj škole moje zveršil jesem; vezda idem po svetu da se negdi navčim kaj jošče ne znam, negdi pak, kaj znam, pokažem. (Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak)

Moj se did sa zvizdan družija / sa suncen i sa misecon, moj se did družija s tovaron, / i sa zmijon i s kozon se družija (...)

(Drago Ivanišević, Moj did)

ČETVRTA SKUPINA1. Zadane tekstove (Fon-Fon 1, str. 51.) »prevedite« na standardni jezik. Ako bude potrebno, kori-

stite se digitalnim alatima da biste pronašli značenja nepoznatih riječi. Bože, ko da sad gledam moga Šimu kad je bio momak, nako još sasvim mlad, bez brkova!

( Joza Ivakić, Didak i baka)

MATIJAŠ: Ja sem dijak koj škole moje zveršil jesem; vezda idem po svetu da se negdi navčim kaj jošče ne znam, negdi pak, kaj znam, pokažem. (Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak)

Moj se did sa zvizdan družija / sa suncen i sa misecon, moj se did družija s tovaron, / i sa zmijon i s kozon se družija (...)

(Drago Ivanišević, Moj did)


NASTAVNI LISTIĆ

Hrvatski standardni jezikPETA SKUPINA1. Osmislite, tj. načinite 5 novih hrvatskih riječi i objasnite njihovo značenje. Te se riječi trebaju

pravopisno i gramatički uklopiti u standardni hrvatski jezik.

nova riječ značenje

2. Pronađite za zastarjele riječi odgovarajuću zamjenu u suvremenome jeziku ili načinite novu riječ.

zastarjela riječ zamjena iz suvremenoga jezika ili novotvorena riječ značenje

bal

štetovati

fiskultura

PETA SKUPINA1. Osmislite, tj. načinite 5 novih hrvatskih riječi i objasnite njihovo značenje. Te se riječi trebaju

pravopisno i gramatički uklopiti u standardni hrvatski jezik.

nova riječ značenje

2. Pronađite za zastarjele riječi odgovarajuću zamjenu u suvremenome jeziku ili načinite novu riječ.

zastarjela riječ zamjena iz suvremenoga jezika ili novotvorena riječ značenje

bal

štetovati

fiskultura



NASTAVNA JEDINICA 5. Standardnojezična norma



standardnog jezika.

RAZRADA ISHODA• navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli • prepoznaje obilježja standardnoga jezika• izdvaja i vrednuje informacije• prosuđuje točnost informacija• povezuje novonaučeno s poznatim• osmišljava nove primjere• pronalazi pogreške i pronalazi nova rješenja

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.

uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misli u paru (5 – 10 min)

UPUTA • Razmislite: Zamjećujete li jezične pogreške? U kojim ste ih situacijama prepoznali? Kako se

one mogu izbjeći?• Nakon što razmislite, razmijenite svoje misli u paru.

Nekoliko parova objavljuje svoje rezultate.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 – 30 min)Učenici su podijeljeni u 3 skupine. Svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatkom:

1. skupina Služeći se udžbenikom (str. 53. – 54.), izdvojite i opišite norme standardnoga jezika.

2. skupina Navedite vrste normativnih priručnika i za svaku vrstu navedite naslov i i autora konkretnoga priručnika.

3. skupina Za svaku vrstu jezične norme navedite 2 – 3 svoja primjera u kojemu se odstupa od norme te normativno prihvatljivo rješenje za taj primjer.

UPUTAU svojemu se radu možete služiti normativnim priručnicima ili različitim digitalnim alatima na sljedećim poveznicama:

• pravopis.hr• gramatika.hr• jezični-savjetnik.hr• bolje.hr

Nakon isteka vremena učenici po skupinama predstavljaju rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO

3. Primjena naučenoga (10 min)

UPUTASlužeći se udžbenikom (str. 54.), riješite 4. zadatak. Pri rješavanju zadatka pomoći će vam tablica (na istoj stranici) u kojoj su navedene vrste norme i neke jezične dvojbe te normativno prihvatljiva rješenja.

Učenici objavljuju rezultate rada i prema potrebi ih korigiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Standardnojezična normaPRVA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 53. – 54.), izdvojite i opišite norme standardnoga jezika.

vrsta jezične norme opis jezične norme

DRUGA SKUPINA1. Napišite vrste normativnih priručnika. Za svaku vrstu navedite jedan naslov i autora toga priručnika.

vrsta normativnoga priručnika naslov i autor


NASTAVNI LISTIĆ

Standardnojezična norma

TREĆA SKUPINA1. Za svaku vrstu jezične norme navedite 2 – 3 svoja primjera u kojima se odstupa od norme te

normativno prihvatljivo rješenje za taj primjer.

vrsta jezične norme primjer odstupanja od jezične norme normativno prihvatljivo rješenje



NASTAVNA JEDINICA 6. Berislav Majhut, Priča


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.

RAZRADA ISHODA• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoja iskustva• uspoređuje svoja iskustva• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora (zvučni zapis, tekst)• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• oblikuje pitanja

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. 3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.osr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja.

• Prepričavate li ponekad svoje ili tuđe dogodovštine?• Volite li slušati priče o drugima?• Koje su vam teme najzanimljivije?• Možete li kakvu priču zadržati samo za sebe?• Kakve priče ne volite slušati?

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i komentiraju odgovore.

SREDIŠNJI DIO2. Slušanje priče. Rad na tekstu (25 min)

UPUTAPažljivo poslušajte zvučni zapis Priča Berislava Majhuta. Nakon slušanja teksta trebat ćete izraziti ključnu misao iznesenu u tekstu.Nakon slušanja nekoliko učenika iznosi svoje dojmove i ključnu misao.



UPUTA• Tekst Priče nalazi se u vašim čitankama (Književni vremeplov 1, 55. str.). Pažljivo pročitajte

Priču. Nakon čitanja izdvojite autorovu »teoriju o postanku priče« koja vam se čini najuvjer-ljivijom. Obrazložite svoj odgovor.

Učenici izdvajaju jednu od navedenih teorija, a ostali komentiraju odgovore.

Nastavnik postavlja pitanje:

• Imate li vi kakvu teoriju o postanku priče? Koju?Nekoliko učenika iznosi svoju teoriju o postanku priče.

ZAVRŠNI DIO

3. Pisanje pitanja i odgovora – razmjena misli u paru (10 min)

UPUTA• Radit ćete u paru. Svatko od vas osmislit će dva pitanja koja bi postavio autoru Priče, a zatim

ćete razmijeniti svoja pitanja i na njih odgovoriti iz perspektive autora.

Učenici rade u paru, a zatim objavljuju rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 7. Četiri priče o potopu



RAZRADA ISHODA• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje misli i stavove• uspoređuje svoje misli i stavove• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak (sintezu)

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misli (10 min)

UPUTA• Pred vama se nalaze dva citata. Pažljivo ih pročitajte i razmislite o tome koje se značenje iza

njih krije. Poslije mene potop!

(Luj XV., francuski kralj, 18. st.)

Opći potop nije uspio, ostao je čovjek!(Henry François Becque, francuski dramatičar, 19. st.)

• Razmijenite svoje misli, najprije u paru, a zatim s parom koji se nalazi iza vas. Nakon toga predstavnik svake »četvorke« iznijet će rezultate rada.

Učenici izlažu i međusobno komentiraju svoja izlaganja.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 min)Učenici su podijeljeni u četiri skupine.

UPUTA• Radit ćete u skupinama. Svaka će skupina analizirati zadani tekst prema smjernicama na

nastavnome listiću.

zadani tekstovi

1. skupina ulomak iz Epa o Gilgamešu (Književni vremeplov 1, str. 279. – 280.)

2. skupina ulomak iz Knjige Postanka (Književni vremeplov 1, str. 282.)

3. skupina grčki mit Deukalion i Pira (Književni vremeplov 1, str. 283.)

4. skupina ulomak iz romana Juliana Barnesa Povijest svijeta u 10 i ½ poglavlja (Književni vremeplov 1, str. 283.)

Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

ZAVRŠNI DIO


UPUTANastavnik učenicima dijeli drugi nastavni listić: Četiri priče o potopu (usporedba).

• U samostalni dio (pravokutnike) upišite ono što je karakteristično za svaki pojedini tekst, a u sjecišta (kružnica) upišite ono što je svim tekstovima zajedničko.



NASTAVNI LISTIĆ

Četiri priče o potopu

PRVA SKUPINA

1. Prikažite na temelju ulomka odnos čovjeka toga vremena prema bogovima. 2. Izdvojite izraze kojima se opisuje potop.3. Opišite pustoš nastalu nakon potopa. 4. Koja rečenica u ulomku, po vašemu mišljenju, najbolje opisuje Utnapištimov doživljaj svijeta

nakon potopa?

DRUGA SKUPINA

1. Koji su uzroci potopa?2. Kako je opisan potop u Bibliji? Koliko je dugo trajao i kakve je posljedice ostavio?3. Zašto se golubica nije više vratila Noi nakon što je drugi put odletjela?4. Kako Noa doživljava potop?

TREĆA SKUPINA

1. Koji su uzroci potopa?2. Kako se spasio Deukalion?3. Koje mitske junake prepoznajete u ovome mitu?4. Što tumači ovaj mit?

ČETVRTA SKUPINA

1. Kako se pripovjedač u tekstu odnosi prema biblijskome zapisu o potopu? Na temelju čega to zaključujete?

2. Kako zamišljate pripovjedača koji vam se obraća? Vjerujete li mu?

3. Opišite jezik i stil ovoga teksta.


NASTAVNI LISTIĆ

Četiri priče o potopu (usporedba)



NASTAVNA JEDINICA 8. Početak knjige: Priča o Babilonu


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• oblikuje radove služeći se različitim oblicima izražavanja • predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje misli i stavove• uspoređuje svoje misli i stavove• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• povezuje informacije• raspravlja o zadanoj temi• objašnjava pojmove

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor (5 min)

UPUTA• Razmislite, a zatim odaberite grad koji je snažno utjecao na vas. Obrazložite svoje tvrdnje.

Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO2. Slušanje zvučnoga zapisa (5 min)

UPUTAPoslušajte tekst Alberta Manguela iz njegova djela Povijest čitanja – u odabranome se ulomku govori o Babilonu, gradu koji je obilježio početak knjige.

3. Dvostruki dnevnik (30 min)

UPUTA• Tekst koji ste slušali nalazi se u vašim čitankama (Književni vremeplov 1, 284. – 285.). Pročitajte

ga služeći se postupkom/metodom tzv. dvostrukoga dnevnika: trebate izdvojiti četiri rečeni-ce/odlomka/citata iz teksta koje smatrate posebno važnima i komentirati njihov smisao.



POSTUPAK1. Povucite okomitu crtu po sredini lista papira u bilježnici tako da dobijete tablicu s dva

stupca. U lijevi stupac upišite citat, a u desni komentar, obrazloženje.

citat komentar, obrazloženje

1.

2.

3.

4.

1.

2.

3.

4.

2. U lijevi stupac upišite neki dio rečenice ili misao iz teksta koja vam se usjekla u pamćenje (podsjetila vas na nešto iz vlastitoga iskustva, zbunila, s kojom se slažete ili ne slažete i sl.), a s desne strane upišite komentar o izabranoj rečenici/odlomku.

Postupak predstavljanja rada na dvostrukome dnevniku:

1. Jedan učenik iznosi svoj citat i komentira ga.2. Nastavnik postavlja pitanje ostalim učenicima:

Je li još netko odabrao isti odlomak ili misao? Kakav ste komentar pritom napisali?3. Učenici koji su odabrali isti citat iznose svoj komentar i tako dopunjuju razumijevanje pola-

znoga teksta. Tek kad su svi učenici koji su odabrali isti citat iznijeli svoje komentare, prelazi se na drugi citat.

Postupak se na isti način provodi za drugi, treći i četvrti citat.

Nakon isteka vremena učenici čitaju svoje citate i komentiraju ih. Kad je postupak završen, na-stavnik postavlja pitanja:

• Koja je po vašemu mišljenju najvažnija poruka ovoga teksta (priče)? • Na koja pitanja pisac zapravo nije odgovorio? • Kako je autor zadržao vašu pozornost? • Kako je autor istaknuo važne informacije?

Učenici odgovaraju na pitanja i komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

4. Proširimo rječnik – rad u paru (10 min)

UPUTA• Služeći se rječnikom, opišite značenje sljedećih izraza i riječi: Zaljevski rat, Babilonska kula,

Penguinova antologija priča, oleandar, kodificirati, genealozi. Učenici objavljuju rezultate rada.

DODATNA AKTIVNOSTUmna mapa

UPUTANačinite umnu mapu u kojoj ćete ovaj tekst povezati s tekstovima koji su se obrađivali na prethod-nome satu (četiri teksta o potopu).



NASTAVNA JEDINICA 9. Opisivanje. Opis prostora


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne tekstove različitih funkcionalnih

stilova i oblika.

A.1.4. Učenik piše tekstove opisnoga diskursa u kojima ostvaruje obilježja funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

RAZRADA ISHODA• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga diskursa u skladu s određenom strukturom,

oblikom te publicističkim funkcionalnim stilom• razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga diskursa• oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna obilježja

opisnoga diskursa• primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja

funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

Razrada ishoda na razini aktivnosti• prepoznaje temu• uspoređuje svoje viđenje teme s viđenjima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja i uspoređuje tražene podatke• objašnjava i argumentira svoja zapažanja• povezuje informacije • raspravlja o zadanoj temi• primjenjuje naučeno• navodi primjere• planira i osmišljava tekst na zadanu temu



uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.

I S H O D I




UVODNI DIO

1. Aktivno slušanje. Razgovor (5 – 10 min)

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst. Nakon toga odgovorit ćete na pitanja.

Opasan svojim prepoznatljivim zidinama dugim gotovo dva kilometra, ovaj je grad, pre-ma mnogima, jedan od najljepših i najpopularnijih gradova Sredozemlja. Te su obrambe-ne zidine do danas izvrsno očuvane i najveća su atrakcija turistima jer šetnja po 1940 me-tara dugim zidinama daje prekrasan pogled na grad, otoke i more i jedinstven doživljaj.Središtem grada prolazi široka glavna ulica – ona je žila kucavica grada, mjesto omilje-nog okupljanja i šetnica domaćih stanovnika i njihovih gostiju. (Treba li spomenuti da je grad poslužio za snimanje jedne od najpoznatijih televizijskih serija?)

(prema tekstu s portala topdestinacije.hr)

Nakon slušanja teksta učenici odgovaraju na nastavnikova pitanja. • Možete li prepoznati o kojemu je gradu riječ? • Po čemu ste to zaključili? • Kojim se postupkom autor teksta poslužio da vam dočara grad?

Učenici međusobno komentiraju svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO2. Rad na tekstu (15 min)

UPUTA• Pročitajte u udžbeniku (Fon-Fon 1, 37. str.) ulomke dvaju tekstova koji se nalaze uokvireni

pod zajedničkim naslovom Karlovac. • Nakon čitanja nacrtajte u bilježnicama T-tablicu u kojoj ćete ih uspoređivati uočavajući sličnosti

i razlike (Nastavne metode i strategije, str. 63.). Nakon isteka vremena učenici iznose svoja zapažanja i međusobno ih komentiraju.

3. Stvaralački zadatak (15 min)UPUTA

• Napišite kratki sastavak u kojemu ćete opisati jedan prostor – to može biti stvaran prostor koji je vam je iznimno važan ili prostor iz mašte u kojemu biste željeli boraviti.


ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Služeći se svojim bilješkama, izradite umnu mapu kojom ćete usustaviti sve što znate o

opisu. Pri izradi umne mape može vam pomoći podsjetnik u udžbeniku (Fon-Fon 1, 39. str.).Učenici iznose rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 10. Putopis





RAZRADA ISHODA• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s

određenom strukturom, oblikom te publicističkim funkcionalnim stilom• razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednoga diskursa• oprimjeruje obilježja publicističkoga stila – oblikuje sadržajno i logički povezan tekst

primjenjujući jezična i strukturna obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa• primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i obilježja

funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje misli• uspoređuje svoje misli• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja tražene podatke i misli• objašnjava i argumentira svoju misao• povezuje informacije • raspravlja o zadanoj temi• primjenjuje naučeno• navodi primjere• planira i osmišljava tekst na zadanu temu




I S H O D I



STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEUVODNI DIO

1. Razgovor (5 – 10 min)

UPUTA• Pročitajte ili poslušajte nekoliko stihova iz pjesme Darka Rundeka Otok.

Postoji otok osunčan, / nekima od nas od davnina znan. O njem od djetinjstva razmišljam, / a sad je stigao i taj dan...

Pa zbogom, sive luke i oblaci, / dižem sidro i odlazim, (…)Nakon slušanja nastavnik učenicima postavlja nekoliko pitanja.

• Postoji li mjesto kamo biste vi otputovali? • Zašto ste odabrali upravo to mjesto? • Što očekujete od toga putovanja? • Kako biste, osim fotografijama, utisnuli u sebe svoje uspomene na to putovanje?

Učenici iznose i međusobno komentiraju svoja izlaganja.

SREDIŠNJI DIO2. Rad na tekstu (15 – 20 min)

UPUTA• U udžbeniku se nalazi ulomak putopisa Hrvoja Šalkovića Burjati nemaju oči (Fon-Fon 1, 34. – 35.).

Pročitajte ga.Nastavnik pitanjima vodi učenike u usvajanju temeljnih obilježja putopisa:

• Uočite na koji se način pristupa pripovijedanju u tekstu: krenite od početne situacije i pratite kako putopisac pripovijeda o kretanju u prostoru i vremenu.

• Koje konkretne, provjerljive činjenice iznosi autor o svojemu putovanju?• Koje osobne dojmove, asocijacije i razmišljanja autor unosi u pripovijedanje?• Kojemu je funkcionalnom stilu (ili stilovima) blizak ovaj putopis? Argumentirajte svoj odgo-

vor najmanje dvama primjerima.(Podsjetite se vrsta i temeljnih obilježja funkcionalnih stilova na 127. stranici u udžbeniku.)

• Kako biste definirali putopis?Učenici odgovaraju na pitanja i komentiraju.

3. Stvaralački zadatak (15 – 20 min)UPUTA

• Napišite kratki sastavak u kojemu ćete opisati jedno zanimljivo putovanje. Ono može biti stvarno, ali ne mora: možete ga i izmisliti. Navedite u njemu kuda ste se kretali (prostor), što se odvijalo (vrijeme) i komentirajte krajeve koje opisujete.


ZAVRŠNI DIO4. Izdvajanje najvažnijih obilježja (5 min)UPUTA

• Izdvojite 2 – 3 obilježja putopisa koja smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

NAPOMENA O REALIZACIJI: Učenike se može uputiti i na internetske izvore – na blogove o putovanjima, na putopisnu poeziju i sl. Vrednovanje naučenoga (pisanje putopisa) može se ostvariti zadavanjem domaće zadaće ili teme za školsku zadaću.



NASTAVNA JEDINICA 11. Usmena književnost


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj

razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti

kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja• opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim

primjerima

Razrada ishoda na razini aktivnosti• prepoznaje tekst i opisuje njegova obilježja• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne podatke• sažima informacije• organizira ključne informacije u obliku umne mape

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEUVODNI DIO SATA

1. Razgovor o medijskome tekstu (10 min)

UPUTAZajedno ćemo pogledati snimku / audiovizualni zapis, a onda ćemo vidjeti kako taj sadržaj možemo povezati s temom današnjega sata.

Nastavnik odabire jednu od poveznica ili obje poveznice:

• https://www.youtube.com/watch?v=edKQpnMhRAM (Lado Electro)• https://www.muzika.hr/jedna-pura-dva-pandura-novi-video-tomislava-golubana-i-tama-

re-obrovac/ (Tomislav Goluban i Tamara Obrovac)Nakon toga nastavnik postavlja pitanja:

• Je li vam poznata ova pjesma? Odakle? • Kako biste je opisali? • U kakvu biste je skupinu pjesama svrstali? Zašto? • Znate li tko je njezin autor?

(NAPOMENA: nastavnik može prikazati i pjesmu iz filma Breza na sljedećim poveznicama: https://www.youtube.com/watch?v=LDRf3QRXzRw (Breza) https://www.youtube.com/watch?v=bims1vdif0o (Breza).

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i međusobno komentiraju odgovore.



SREDIŠNJI DIO SATA


UPUTASlužeći se INSERT metodom, pažljivo pročitajte dva teksta u čitanci:

Usmena književnost (Književni vremeplov 1, str. 56. – 57.) iHrvatska usmena poezija (Književni vremeplov 1, str. 84. – 87.).

Nakon isteka vemena učenici iznose rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO SATA


UPUTASlužeći se svojim bilješkama koje ste načinili tijekom rada INSERT metodom i čitankom, usustavite i prikažite usmenu književnost s pomoću umne mape.

• U svoje umne mape ugradite opća obilježja usmene književnosti te književne vrste unutar usmene književnosti s pripadajućim značajkama.

• Za usmenu poeziju i usmene prozne vrste navedite i primjere.Učenici iznose rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 12. Pričaonica: Mit




RAZRADA ISHODA• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz mit

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i tumači pojmove • uspoređuje svoje tumačenje pojmova s tumačenjima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• objašnjava i argumentira svoje misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak (sintezu)• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (5 min)UPUTA

• Pred vama se nalazi nekoliko pojmova/izraza. Pažljivo ih pročitajte, razmislite o njima, a zatim objasnite što oni znače i odakle vuku svoje podrijetlo.POJMOVI: narcisoidan, Arijadnina nit, Edipov kompleks, Tantalove muke, afrodizijak,

Midino prokletstvo.

Učenici daju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (25 min)Učenici su podijeljeni u 3 skupine. Svaka skupina dobiva zadatak na posebnom nastavnom listiću.

UPUTA• Radit ćete u skupinama. Svaka će skupina analizirati jedan mit prema smjernicama na

nastav nome listiću.

mitovi

1. skupina Postanak svijeta i bogova (Književni vremeplov 1, str. 60.)

2. skupina Mit o Prometeju (Književni vremeplov 1, str. 61. – 62.)

3. skupina Sizif (Književni vremeplov 1, str. 63.)

Nakon isteka vremena učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

3. Aktivno slušanje (10 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte tekst Karen Armstrong Kratka povijest mita i pokušajte zapamtiti što više

informacija o ovome jednostavnom obliku.Nakon slušanja nastavnik postavlja pitanja kojima provjerava koliko su informacija iz teksta uče-nici zapamtili, a učenici na temelju odgovora i razgovora o tekstu produbljuju svoje poznavanje mita.

4. Stvaralački rad (10 min)Nastavnik učenike upućuje na tekst Mit u suvremenoj kulturi (Književni vremeplov 1, 64.). Nakon čitanja teksta učenici dobivaju sljedeću uputu:

• Odaberite jedan lik superheroja iz svijeta filma. Prikažite mu osobine i usporedite ga s likom junaka iz mita.


5. Rad s digitalnim alatima – video, kviz (10 min)• Nastavnik projicira video Mit o Prometeju (IZZI).• Nakon projekcije videa učenici rješavaju pripadajuće zadatke (online kviz).

6. Rad s digitalnim alatima – kratko istraživanje (15 min)Učenike je potrebno podijeliti u pet skupina.

UPUTA• Služeći se digitalnim alatima, istražite kako su sljedeći mitovi inspirirali književnike, odnosno

na koji su način uklopljeni u književna djela. Pripazite, uz pojedini mit veže se više književnih djela.



mitovi u književnim djelima

1. skupina Mit o Edipu

2. skupina Medeja i Jazon

3. skupina Trojanski rat

4. skupina Fedra i Hipolit

5. skupina Odisej


ZAVRŠNI DIO

7. Sažimanje (15 min)Učenici dobivaju nastavni listić Mit (jednostavni oblik) sa zadatcima za sažimanje najvažnijih infor-macija o mitu. Nastavnik im daje uputu:

• Služeći se čitankom i digitalnim alatima, riješite zadatke na nastavnome listiću.Učenici objavljuju rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Pričaonica: Mit

PRVA SKUPINA – Postanak svijeta i bogova (mit)

1. Koja su vam imena spomenuta u mitovima poznata? Imaju li danas još neko značenje?2. Usporedite mit o nastanku svijeta iz kaosa sa znanstvenom teorijom o postanku svijeta.3. Po čemu su bogovi u mitu slični ljudima? Po čemu se od njih razlikuju?4. Što povezuje Urana, Krona i Zeusa? Obrazložite njihove postupke s obzirom na odnos prema

vlasti i moći koju vlast donosi.

DRUGA SKUPINA – Mit o Prometeju

1. Zašto se Prometej suprotstavio Zeusu, kako je to napravio, kakve su bile posljedice te kako se priča na kraju razriješila?

2. Dokažite točnost tvrdnje da je Prometej pravi »stvoritelj čovjeka«.3. Navedite tri Prometejeve osobine koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odgovor

služeći se sadržajem mita.4. Usporedite Zeusa i Prometeja.

TREĆA SKUPINA – Sizif

1. Koje pojave ovim mitom objašnjava čovjek predznanstvenoga doba?2. Zašto se Sizif u mitu naziva najlukavijim čovjekom na svijetu? Dokažite to primjerom iz teksta.3. Kako je smrt prikazana u mitu?4. Dokažite da mit o Sizifu ima jednostavnu kompoziciju.


NASTAVNI LISTIĆ

Mit (jednostavni oblik)Služeći se čitankom i digitalnim alatima, riješite sljedeće zadatke.

1. Definirajte mit kao književnu vrstu.

2. Objasnite dva značenja riječi mitologija.

3. Navedite nekoliko nacionalnih mitologija. Svakoj od njih pridružite nekoliko bogova i opišite njihovu ulogu u cjelokupnoj mitologiji.

4. Izdvojite nekoliko bogova iz grčke mitologije i pridružite im odgovarajuće bogove iz rimske i slavenske mitologije.

5. Objasnite značenje pojmova Sizifov posao i vatra s Olimpa (baklja). Što oni danas simboliziraju?

6. Istražite podrijetlo ženskih osobnih imena Vesna, Morana, Buga, Vida, Lada, Bojana i Danica.





pojmove vezane uz bajku i basnu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora (zvučni zapis, tekst)• izdvaja ključne misli• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• prepoznaje poruku/pouku teksta• analizira građu• uspoređuje građu• navodi primjere• vrednuje postupke



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misli u paru (15 min)UPUTA

• Pred vama se nalazi nekoliko rečenica. Pažljivo ih pročitajte i razmislite o njihovu značenju. Ponaša se kao kraljevna na zrnu graška.Ružno pače postalo je labud.Čeka princa na bijelome konju.

• Razmijenite svoje misli, najprije u paru, a zatim s parom koji se nalazi iza vas. Raspravite što ti izrazi znače i u kojim situacijama biste ih izrekli. Nakon toga predstavnik svake »četvorke« iznijet će rezultate rada.

Učenici izlažu i međusobno komentiraju svoja izlaganja.


NASTAVNA JEDINICA 13. Bajka. Basna




SREDIŠNJI DIO

2. Aktivno slušanje i rad na tekstu – bajka (25 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte zvučni zapis Carevo novo ruho Hansa Christiana Andersena.

Nakon slušanja učenici odgovaraju na sljedeća pitanja:

• Kako bajka započinje? Je li takav početak uobičajen za većinu bajki? • Izdvojite tri karaktera koja smatrate najvažnijima u ovoj bajci. Obrazložite svoj odabir. • Kako se u Andersnovoj bajci uvode fantastični elementi? Koje značenje oni dobivaju kad pro-

čitamo bajku u cjelini? Usporedite »čudesno« u ovoj bajci s čudesnim u, primjerice, Pepeljugi. • Komentirajte završetak bajke. U svoj komentar uvrstite i vrijednosni sud. • Protumačite izraz car je gol i navedite situacije u kojima biste ga upotrijebili.

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i međusobno komentiraju odgovore.

3. Aktivno slušanje i rad na tekstu – basna (25 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte zvučne zapise dviju basni: Ezopove basne Gavran i lisica te La Fontaineove

basne Cvrčak i mrav. Nakon slušanja basni odgovorit ćete na pitanja.Nakon slušanja učenici odgovaraju na pitanja vezana uz pojedinu basnu. (Pitanja se nalaze u udžbeniku uz navedene naslove.)

Ezop, Gavran i lisica Jean de La Fontaine, Cvrčak i mrav

• Koga predstavlja lisica, a koga gavran? • Tko izriče pouku u ovoj basni? Na koji je način

izriče? • Komentirajte pouku i navedite jednu situaciju

u kojoj se može primijeniti.

• Koga predstavljaju mravi, a koga cvrčak? • Komentirajte pouku u ovoj basni i primijenite

ju na svakodnevni život.

Usporedite Ezopovu i La Fontaineovu basnu s obzirom na izraz.

UPUTAPažljivo poslušajte zvučni zapis Basne Antuna Gustava Matoša. Vidjet ćete da se ona razlikuje od prethodnih basni. Nakon slušanja Matoševe Basne odgovorite na pitanja.

• O kojemu je događaju riječ u basni? Prepričajte ga ukratko. • Prikažite likove koje smatrate glavnim nositeljima karaktera. • Pronađite značenje riječi nacija, deputacija, delegacija, deklaracija kojima se autor po-

služio da bi basni dao »službeni«, odnosno »politički« ton. Pokušajte ih zamijeniti hrvatskim riječima pa zaključite što se postiglo njihovim unošenjem u basnu.

• Usporedite ovu basnu s Ezopovom i La Fontaineovom basnom. Uočite sličnosti i razlike.



4. Vennov dijagram (15 min)Nastavnik na ploču crta Vennov dijagram za usporedbu bajke i basne.

BAJKA BASNA

UPUTA• Pred vama se nalazi Vennov dijagram. U svaku kružnicu upišite obilježja jednostavnoga obli-

ka na koji se kružnica odnosi, odnosno ono po čemu se bajka i basna razlikuju, a u sjecište kružnica upišite njihova zajednička obilježja.

• Na crtu ispod Vennova dijagrama navedite nekoliko filmskih adaptacija bajki.Učenici iznose rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO


UPUTAPročitajte u čitanci (Književni vremeplov 1, 75. str.) prvi ulomak članka Davorke Grenac Generacija Z.

Draga bako, vuk me stalno presreće u šumi pa ti se javljam e-mailom. Kolači, cvijeće, voće, vino, aspirin i voltaren su ti u attachmentu. Umjesto puse, šaljem ti jedan selfie. BTW, zašto imaš tako veliki font? Ovako će – prema riječima zagrebačke psihologinje Dubravke Miljković – vječnu bajku o Crvenkapici ispričati generacija Z, net-, internet- ili kraće iGeneracija, tiha generacija, bežična ili hiperpovezana generacija, ona rođena na prijelomu milenija, negdje između 1995. i 2009.

Odgovorite na sljedeća pitanja i međusobno komentiraju odgovore:

• Kako je autorica pristupila tradicionalnoj bajci o Crvenkapici? Na koji ju je način povezala sa suvremenim dobom?

• Smatrate li da je u tekstu ove »bajke« na početku članka ipak zadržano nešto od tradicionalnih bajki?

• Slažete li se s načinom na koji je opisana vaša generacija? Komentirajte ga.(NAPOMENA: Pitanja se nalaze u čitanci ispod teksta. Ovu aktivnost učenici mogu raditi i kao samostalan rad na tekstu.)



NASTAVNA JEDINICA 14. Lektira: Ivana Brlić-Mažuranić, Kako je Potjeh tražio istinu



RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora (tekst)• izdvaja ključne misli• kreira dramsku ulogu• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga

MEĐUPREDMETNE TEMEuku B.4/5.1. Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.


I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTA• Razmislite, a zatim zauzmite stav o sljedećim izrekama:

Dobro pobjeđuje zlo.Dobro se dobrim vraća.

Svoje stavove argumentirajte i potkrijepite primjerima. Učenici daju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama (40 min)Učenici su podijeljeni u 7 skupina.

UPUTA • Svaka će skupina pripremiti izlaganje o jednome liku. (Vrijeme za pripremu izlaganja: 5 – 10 min)

likovi

1. skupina Potjeh

2. skupina starac Vjest

3. skupina Marun

4. skupina Ljutiša

5. skupina Svarožić

6. skupina Bjesomar

7. skupina bjesovi

• Svoj ćete lik prikazati služeći se metodom vrući stolac ili varijantom vrućega stolca – metodom rašomon. (Vrijeme za pripremu vrućega stolca ili rašomona: 5 min) Također, svaka će skupina izabrati dva predstavnika koji će predstaviti/odigrati zadanu ulogu. Za samu izvedbu prizora imate 2 – 4 minute.

Nakon isteka vremena predstavnici svake skupine igraju zadanu ulogu, a ostali kometiraju ideju i izvedbu.

Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

3. Razgovor (15 min)Nastavnik postavlja pitanja za analizu djela, a učenici na njih odgovaraju:

• Koje teme uočavate u bajci? Kako su povezane s vremenom u kojemu živite? • Što je u ovoj bajci suprotstavljeno? Odredite simbolično značenje suprotstavljenih pojmova.• Izdvojite Svarožićevu poruku braći i objasnite njezin smisao. Kakvo značenje ta poruka ima

za vas? Bi li svijet bio bolji kad bi se svi ljudi držali te upute?• Opravdavate li Potjehovo »traženje istine«? Gdje se zapravo krije prava istina? Komentirajte

završetak bajke.Učenici međusobno komentiraju odgovore.


UPUTA• Pročitajte tekst Miljenka Jergovića Potjeh (Književni vremeplov 1, 72. – 73.), a zatim usporedite

autorov pristup bajci Kako je Potjeh tražio istinu sa svojim pristupom.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



ZAVRŠNI DIO

5. Stvaralački zadatak (15 min)Učenici rade podijeljeni u pet skupina.

UPUTA• Svaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu:

pisani tekst na zadanu temu

1. skupina jednu novinsku vijest na temelju sadržaja bajke

2. skupina preporuku za čitanje ove bajke: ne smije imati više od 100 riječi

3. skupina pismo jednom od Potjehove braće

4. skupina tekst u kojemu ćete objasniti značenje alegorije u ovoj bajci

5. skupina komentar u kojemu ćete se osvrnuti na završetak bajke

Učenici objavljuju rezultate rada unutar skupine i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 15. Usmena književnost u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIC.1.1. Učenik prosuđuje utjecaj medijskih tekstova na svakodnevni život primatelja.

RAZRADA ISHODA• prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim

medijima na svakodnevni život primatelja• prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu


Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih• otkriva informacije iz zadanoga izvora• procjenjuje i vrednuje informacije• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/postupaka/izbora.

I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTA Poslušajte jednu priču za koju generacije i generacije učenika tvrde da je istinita i da se događaj odigrao upravo u njihovoj školi.

Dakle, priča kaže da se događaj odigrao na satu Hrvatskoga jezika. Nastavnica je zadala temu za školsku zadaću »Što je hrabrost?«. Jedan je učenik napisao tek: »I ovo je hrabrost.« I predao zadaćnicu. Svi su bili veoma iznenađeni kad je taj učenik »iz zadaćnice« dobio peticu.

Učenici odgovaraju na sljedeća pitanja.

• Jeste li ranije čuli ovu ili neku sličnu priču? • Tko vam ju je prenio? • Jeste li je vi ispričali nekomu? • Vjerujete li u njezinu istinitost?



SREDIŠNJI DIO

2. Rotirajući pregled (35 min)Učenici su podijeljeni u skupine po 4 učenika. Nastavnik treba prirediti 7 velikih papira na koja će napisati pitanja o temi. (Papiri trebaju biti većega formata jer će svaka skupina zapisati na njih svoj odgovor. Nastavnik će ih rasporediti na različita mjesta u učionici.)

PITANJA O TEMI1. Zašto ljudi pričaju, ali i čitaju tračeve? Je li trač književna vrsta?2. Znate li što znači izraz urbana legenda / urbani mit? Ako znate, objasnite njegovo značenje.3. Tko prema vašemu mišljenju piše grafite? Zašto to čini?4. Na koji način danas postoji usmena književnost? Navedite danas najzastupljenije književne

vrste koje pripadaju usmenoj književnosti.5. Znate li ijednu predaju ili legendu o svojemu mjestu? Ako znate, zapišite o čemu govori.6. Tko danas priča bajke? U kojemu se značenju i zbog čega danas koristi taj izraz?7. Ima li današnja usmena književnost ikakve sličnosti s usmenom književnošću prije pojave

pisma? Obrazložite svoj odgovor.

UPUTA (1.) Najprije ukratko raspravite unutar skupine o tome postoji li i danas usmena književnost. Zapi-

šite sve što znate ili mislite da znate o temi, svoje asocijacije vezane uz nju, svoj odnos prema temi i sl. (Vrijeme: 5 minuta.)

(2.) Nakon toga svaka skupina treba stati uz jedan od papira raspoređenih po razredu. Pročitajte pitanja, raspravite o njima i zapišite svoje odgovore. Kad ste završili s pisanjem, čekajte na-stavnikov znak za odlazak do novoga pitanja. (Vrijeme: 3 minute.)

(3.) Kad ste došli do sljedećega pitanja, najprije pročitajte novo pitanje, a zatim i odgovore pret-hodne skupine / prethodnih skupina. Zatim raspravite unutar skupine o odgovoru na pitanje, a onda ga i zapišite. Nakon toga čekajte nastavnikov znak za odlazak do novoga pitanja.(Vrijeme: 3 minute.)Isti se postupak ponavlja za svih 7 pitanja.

(4.) Kad svaka skupina dođe do svoga početnog pitanja, pročita sve odgovore na postavljeno pita-nje, napravi sintezu i predstavi odgovor na pitanje ostatku razreda.


3. Rad u skupinama (30 min)Učenici su podijeljeni u 4 skupine i svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatcima.(Tijekom rada učenici se mogu služiti i digitalnim alatima.)

usmenoknjiževne vrste danas

1. skupina vic

2. skupina grafit

3. skupina trač

4. skupina mem




ZAVRŠNI DIO

4. Grozd (15 min)

UPUTA• Služeći se metodom grozda, prikažite suvremene usmenoknjiževne oblike: njihova obilježja,

izraz i namjenu.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

DODATNA AKTIVNOST

Čitanje i razgovor o tekstu (15 min)Učenici dobivaju sljedeću uputu:

• Pažljivo pročitajte tekst Nade Iveljić Matija, kazivačica.• Nakon što pročitaju tekst, učenici odgovaraju na pitanja:• Kako je u priči obrađena tema sjećanja i zaborava, odnosno sadašnjosti i prošlosti?• Koju je ulogu u staričinu životu imala usmena poezija?• Po čemu se može zaključiti da Matija nije bila samo kazivačica, nego i pjesnikinja?• Što ste iz ove priče saznali o usmenoj književnosti? Usporedite usmenu književnost nekad i

danas s obzirom na temu, oblike, način prenošenja i publiku.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

NAPOMENA: Tekst Matija, kazivačica može se i poslušati (zvučni zapis).


NASTAVNI LISTIĆ

Usmena književnost danas – vicevi

PRVA SKUPINA1. Pročitajte sljedeće viceve.

Sjedi Ivica na satu na kojem se uči gramatika. Pita učiteljica: »Može li mi netko reći primjer istog glagola u prezentu i futuru prvom?« Javi se neka djevojčica i kaže: »Trčim i trčat ću.« Učiteljica je pohvali i pita za drugi primjer. Javi se dječak i kaže: »Spavam i spavat ću.« Učiteljica pohvali dječaka i pita ima li još tko neki primjer. Javi se Ivica i kaže: »Jedem juhu i pile ću.«

(http://www.os-pavao-belas.hr/zabavimo-se/vicevi-o-skoli/)

Profesorica govori Ivici: »Ivica, mijenjaj po padežima riječ kruh.« Ivica: »Tko? Što? Kruh. S kim? Čim? Sa salamom. Komu? Čemu? Pa meni.«

(http://www.os-pavao-belas.hr/zabavimo-se/vicevi-o-skoli/)

Zašto plavuša nosi brijaći aparat u disco? – Zato jer se tamo brije.Zašto plavuša puzi po dućanu? – Traži niske cijene.Zašto plavuša otvara mlijeko u dućanu? – Jer na tetrapaku piše OTVORI OVDJE.

(https://net.hr/danas/100-viceva-o-plavusama/)

Uhvatio Mujo zlatnu ribicu, a ona reče da će mu ispuniti jednu želju. Mujo: »Hoću da BAR JEDAN DAN BUDEM CAR!« – Sljedeće jutro budi ga neka nepoznata žena i govori: »Diži se Ferdinande, danas idemo u Sarajevo!«

(http://www.arsenal-croatia.hr/forum/spam-zona/vicevi/535/?wap2)

2. Raspravite u skupini i odgovorite na sljedeća pitanja:

a) Usporedite viceve i uočite sličnosti i razlike.b) Koji se stereotipi javljaju u navedenim vicevima?c) Koja su prema vašemu mišljenju obilježja dobroga vica?d) Opišite izraz, to jest formu vica.


NASTAVNI LISTIĆ

Usmena književnost danas – grafiti

DRUGA SKUPINA1. Promotrite sljedeće grafite.

UMRO JE NEWTON.UMRO JE EINSTEIN.

A NI JA SE NEOSJEĆAM NAJBOLJE.

POZAJMLJUJTE NOVAC OD PESIMISTA.

ONI NE OČEKUJUDA IM GA VRATITE.

RAD JE SLADAKALI JA SAM ŠEĆERAŠ

AKO VIDIŠ NEKOGA DA SE ODMARA, POMOZI MU

BILO NAM JE DOSTA MISAONOG POSTA

(Izvor: Stipe Botica i studenti, Suvremeni hrvatski grafiti)


a) Kakve poruke šalju ovi grafiti i komu su one namijenjene?b) Koja je uloga grafita bez teksta?c) Opišite izraz, to jest formu grafita.d) Jesu li grafiti vandalizam ili umjetnost? Argumentirajte i navedite primjere.


NASTAVNI LISTIĆ

Usmena književnost danas – trač

TREĆA SKUPINA1. Pročitajte sljedeće tekstove.

trač̏ m (N mn tràčevi)

Definicija: 1. sitno ogovaranje [trač-listovi; trač-partija; trač-rubrika] 2. brbljanje o bezazlenim svakodnevnim temama; pričanje (HJP)

Tračarenje je uobičajen način razgovora i teško ga je izbjeći u svakodnevnom životu, ali je u većini slučajeva bezopasan. Može biti i zabavan, a i pogodan kako bi se naučilo ponešto o sebi i drugima. Cilj trača može biti i povećanje ugleda, da određenoj osobi da na značaju i privuče pozornost. Ipak, postoje i ružne posljedice. Ukoliko se trač koristi kao osveta ili prijetnja, ima svrhu omalovažiti, zaplašiti ili potaknuti na nasilje na nacionalnoj, seksualnoj ili nekoj drugoj osnovi. Istraživanja su pokazala da su kod djece traču sklonije djevojčice što se objašnjava time što trač predstavlja posredan oblik napada (dječaci, naime, radije posežu za izravnijim oblicima napada). Također, djevojčice su usmjerenije na prijatelje, osjećaji su im važniji, pa rabe takve oblike nasilja koji mogu dovesti do raskidanja prijateljstva i izbacivanja iz socijalnih skupina. Ro-diteljima čija su djeca žrtve tračeva se preporučuje razgovor s djecom o tome, mogu im pomoći savjetima kako se postaviti i biti potpora. (https://hr.wikipedia.org/wiki/Tra%C4%8D)

Ogovaranje je dosta univerzalno shvaćeno nepristojnim dok je istovremeno vrlo prošireno. Drugi su nam ljudi zanimljivi. Razmišljajući, govoreći i raspravljajući o njima na posredan način se ba-vimo i sa sobom. Zato postoje različite »razine« ogovaranja s obzirom na razvijenu samosvi-jest onih koji ogovaraju. Ukoliko smo spremni razmišljati i govoriti i o sebi uz razgovor o tuđim iskustvima – ogovaranje kako ga ja shvaćam – prestaje i započinje dijalog koji je dobrodošao i može nam svima pomoći da rastemo. (http://ordinacija.vecernji.hr/kolumna/zasto-ogovaramo-je-li-trac-dobar-ili-los/)


a) Usporedite tekstove – uočite sličnosti i razlike. Koji je tekst bliži vašemu poimanju trača?b) Kako i kojom se brzinom tračevi danas šire?c) Povežite pojam trača i žutoga tiska. Kakva je uloga trača u medijima i na društvenim mrežama?d) Kako se tračem postiže senzacionalizam?


NASTAVNI LISTIĆ

Usmena književnost danas – mem

ČETVRTA SKUPINA1. Promotrite sljedeće memove.


a) Usporedite memove – uočite sličnosti i razlike.

b) Kakve poruke šalju memovi i komu su namijenjeni?

c) Kako nastaje mem? Navedite njegova obilježja.

d) Opišite izraz, tj. formu mema.


3. TEMA: I CVRČI, CVRČI CVRČAK...

Nastavne jedinice

1. I cvrči, cvrči cvrčak... (uvod u temu) 1

2. Jezik kao sustav znakova. Jezični znak 1

3. Značenje riječi 1

4. Uvod u lirsku pjesmu 2

5. Struktura lirske pjesme (temeljni pojmovi) 1

6. Stilska izražajna sredstva / Stilske figure 2

7. Interpretacija lirske pjesme 1

8. Od teme i motiva do lirske pjesme (književna radionica) 2

9. Lektira: Vladimir Nazor (izbor iz poezije) 2

10. Stilske figure u reklamnim sloganima 1


NASTAVNA TEMA 3. I CVRČI, CVRČI CVRČAK...

NASTAVNA JEDINICA 1. I cvrči, cvrči cvrčak... (uvod u temu)



RAZRADA ISHODA• određuje temu, oblik, svrhu i namjenu teksta• prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razgovara o temi• uči istražujući• čita tekst uočavajući u njemu nove sadržaje• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja.

ikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.

I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTA Nastavnik na temelju naslova nizom pitanja potiče učenike na razgovor o temi.

• Znate li tko je autor izraza I cvrči, cvrči cvrčak? • Znate li iz koje je pjesme uzet? Kako glasi cijeli stih?• Zašto se taj izraz vrlo često pojavljuje kao sinonim za lirsku pjesmu? • Tko je sve »cvrčak« u svijetu koji nas okružuje?

Odgovorima na pitanja uvodi se središnja tema: lirska poezija, a istovremeno se vođenim pitanjima može uvesti i pojam riječi, odnosno osnovnoga i prenesenog značenja. Nakon toga nastavnik može učenike uputiti u ishode koji se trebaju ostvariti ovom temom. Ishodi su navedeni u udžbenicima Književni vremeplov 1 (str. 321.) i Fon-Fon 1 (str. 57.).

SREDIŠNJI DIO

2. Istraživačko učenje (10 min)

UPUTA Tema kojom ćemo se baviti obrađena je u Književnome vremeplovu 1 (str. 89. – 130.), Fon-Fonu 1 (str. 57. – 67.) i u digitalnim sadržajima (IZZI).

• Istražite koji vas sadržaji o toj temi očekuju u udžbenicima i napravite o tome kratke bilješke.



3. Kratki vodič po digitalnim sadržajima (15 min)Nastavnik će učenike ukratko uputiti na digitalne sadržaje.

UPUTA • Digitalnim sadržajima tema se proširuje ili joj se pristupa nekim drugim medijem koji nema

ograničenja tiskanoga teksta. Osim toga, u modulu se nalaze i zadatci za učenje i provjeru ostvarenosti ishoda. Proučite digitalne sadržaje i načinite kratke bilješke o njima.

ZAVRŠNI DIO


UPUTA • Načinite umnu mapu kojom ćete prikazati temu na temelju onoga što ste o njoj saznali na

satu. Nakon toga dopunite svoju umnu mapu onim što ste o sadržajima koje tema obrađuje otprije znali.



NASTAVNA JEDINICA 2. Jezik kao sustav znakova. Jezični znak


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA• opisuje strukturu jezičnoga znaka

Razrada ishoda na razini aktivnosti• pronalazi i opisuje rješenje zadane situacije• uspoređuje svoje rješenje s rješenjima drugih učenika• izdvaja informacije iz teksta i grafički ih prikazuje• primjenjuje naučeno u novim situacijama


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (5 min)

UPUTARazmislite pa odgovorite (u sebi) na sljedeće pitanje:

• Zamislite da se nalazite negdje na drugome kraju svijeta – vi ste žedni i gladni i stoga ulazite u restoran. No, nitko vas ne razumije jer ne govori ni vaš jezik ni jedan drugi vama poznati jezik. Kako ćete naručiti – objasniti da želite popiti vodu i pojesti ribu?

Razmijenite svoje misli u paru.Nekoliko parova izvještava razred o čemu su razgovarali.

SREDIŠNJI DIO

2. Grozd (10 min)

UPUTA• Pročitajte u udžbeniku tekst Komunikacijski sustavi (Fon-Fon 1, str. 58.). Služeći se njime, groz-

dom prikažite jezične i nejezične komunikacijske sustave te znanosti koje ih proučavaju.Nekoliko učenika opisuje svoje grozdove.



3. Rad u paru (5 min) Učenici rade u paru. Svaki par dobiva jedan nastavni listić.

UPUTA• Radit ćete u paru i riješiti nastavni listić, a zatim će nekoliko parova pročitati svoje odgovore.

Nekoliko učenika objavljuje rezultate rada.

4. Kratko predavanje (10 min) Nastavnik kratkim predavanjem tumači strukturu i proizvoljnost jezičnoga znaka (Fon-Fon 1, str. 59. – 61.).

5. Razgovor (5 min)Učenici odgovaraju na sljedeća pitanja:

• Pridružite izraz sljedećemu sadržaju: trokut kojemu su sve stranice jednake (sukladne), od-nosno kojemu su sva tri kuta jednaka (sukladna).

• Od koliko se riječi sastoji izraz »jednakokračni trokut«?• Što zaključujete, izražava li se jezični znak samo jednom riječju? Obrazložite svoje odgovore

i navedite primjere.

ZAVRŠNI DIO

6. Rad u paru (10 min)

UPUTA• Odaberite 4 predmeta koji pripadaju izvanjezičnoj zbilji. Napišite izraze za 2 odabrana pred-

meta te sadržaje za preostala dva predmeta. Sa svojim parom razmijenit ćete bilježnice, a zatim dopisati izraze i sadržaje koji nedostaju za odabrane predmete.



NASTAVNI LISTIĆ

Jezik kao sustav znakova. Jezični znak

1. Promotrite sliku, a zatim odgovorite na pitanja.

a) Jednom rečenicom objasnite što predstavlja prikazani predmet, ali tako da ga ne imenujete.

b) Jednom riječju imenujte prikazani predmet.

2. Promotrite sljedeću tablicu, a zatim pokušajte odgovoriti na pitanje.

hrvatski jezik romski (bajaški) jezik engleski jezik mađarski jezik

kuća kasȃ house ház

a) Kako se, prema vašemu mišljenju, imenuju predmeti u jednoj jezičnoj zajednici?



NASTAVNA JEDINICA 3. Značenje riječi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA• razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima• objašnjava uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka• razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i konotativno značenje leksema u zadanome

kontekstu• razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi svoje odgovore i navodi primjere• izdvaja informacije• procjenjuje informacije• primjenjuje naučeno u novim situacijama

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor (5 min)

UPUTA• Razmislite, a zatim protumačite biblijsku rečenicu: U početku bijaše Riječ.

Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (10 min) • Nastavnik kratkim predavanjem objašnjava pojmove riječ, leksem, leksik i leksikologija

(Fon-Fon 1, str. 62.).


JEDNOZNAČNICE I VIŠEZNAČNICENastavnik projicira ili zapisuje na ploču sljedeće rečenice:

• Krajem veljače u našemu kraju obično padne snijeg. Kamo tada odlaze pčele? • U riječku luku uplovio je veliki brod. Obitelj je za svakoga člana njegova sigurna luka. • Drva su gorjela od ranoga jutra. Njegovo lice gorjelo je od vrućice.• U njemu je gorjela potreba za povratkom kući.



UPUTA• Pročitajte sljedeće rečenice pa odredite značenje/značenja podcrtanim riječima.


UPUTA• Na temelju svojih odgovora zaključite što su jednoznačnice, a što su višeznačnice.


OSNOVNO I IZVEDENO ZNAČENJE RIJEČINastavnik projicira ili zapisuje na ploču sljedeće rečenice:

− Kukavica je savila svoje gnijezdo.− On je prava kukavica.

UPUTA• Pročitajte sljedeće rečenice pa odredite značenje podcrtanim riječima.


UPUTA• Na temelju svojih odgovora zaključite što je osnovno značenje riječi, a što je izvedeno zna-

čenje riječi.Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore.


UPUTAUčenici su podijeljeni u 4 skupine. Svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatkom:

1. skupina višeznačne riječi (nastajanje)

2. skupina metafora

3. skupina okamenjena ili leksikalizirana metafora

4. skupina metonimija

UPUTA• Riješite zadatke na nastavnome listiću. U radu se možete služiti i različitim digitalnim alatima

Nakon isteka vremena učenici po skupinama predstavljaju rezultate rada.

ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Izradite umnu mapu koja će obuhvatiti sljedeće pojmove: jednoznačnice, višeznačnice,

osnovno značenje riječi, preneseno značenje riječi, metafora, okamenjena metafora, me-tonimija.



NASTAVNI LISTIĆ

Značenje riječi

DRUGA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Metafora, str. 64.), opišite i protumačite kako nastaje metafora.

2. Odredite značenje podcrtanim metaforama u sljedećim rečenicama. Obrazložite za svaku me-taforu povezanost osnovnoga i prenesenoga značenja (načelo sličnosti).

• Zbog uspjeha na filmskome platnu u njezinu rodnom mjestu smatrali su je zvijezdom.• Kovali su urotu protiv vladara, a onda ih je netko odao kralju.• Bio je sjajan pisac i svi su čitali njegove romane.• Ja sam stari morski vuk.

3. Navedite nekoliko svojih primjera metafore.

TREĆA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Okamenjena metafora, str. 65.), opišite i protumačite kako nastaje okamenjena ili leksikalizirana metafora te navedite svoje primjere.

ČETVRTA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Metonimija, str. 66.), opišite i protumačite kako nastaje metonimija.

2. Odredite značenje podcrtanim riječima.

• Grad je dočekao svoje miljenike nakon osvajanja srebrne medalje na svjetskome prvenstvu.• Na tiskovnoj konferenciji svoje su stavove o novome kurikulu izložili Kaptol i Markov trg.• Za lektiru smo čitali Cesarića, a sad idemo u knjižnicu posuditi Matoša.• Na hrvatsko je tržište došao novi Huawei.• Je li Bijela kuća odlučila promijeniti obrazovnu politiku?

3. Navedite svoje primjere metonimije.

PRVA SKUPINA

1. Služeći se udžbenikom (Kako nastaju višeznačne riječi, str. 64.), opišite i protumačite kako nastaju višeznačne riječi te navedite svoje primjere.



NASTAVNA JEDINICA 4. Uvod u lirsku pjesmu




RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove (lirska pjesma)• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove • objašnjava u čemu uživa dok sluša

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje značenje pojma• aktivno sluša• odgovara na pitanja u tekstu• piše tekst na temelju doživljaja


I S H O D I


UVODNI DIO

UVOD U LIRSKU PJESMU

1. Lirska pjesma kao metafora (15 min)

UPUTA S lirskim se pjesmama susrećete od početka školovanja. Odgovarajući na sljedeća pitanja, poku-šajte vizualizirati pojam lirska pjesma, odnosno opisati ga na temelju sličnosti s nečim – točnije, izraziti pojam lirske pjesme metaforom. Pritom je logično da vam se metafore uglavnom neće podudarati jer ne doživljavate svi lirsku pjesmu na isti način.

• Da je lirska pjesma boja, koja bi boja bila?• Da je lirska pjesma instrument, koji bi instrument bila?• Da je lirska pjesma hrana, koja bi hrana bila?• Da je lirska pjesma ples, koji bi ples bila?• Da je lirska pjesma broj, koji bi broj bila?• Da je lirska pjesma vrsta riječi, koja bi vrsta bila?

(NAPOMENA: Popis pitanja načelno je neograničen jer odgovor na bilo koje ovakvo pitanje pokazuje kako učenik doživljava lirsku pjesmu.)



SREDIŠNJI DIO

2. Aktivno slušanje (15 min)

UPUTAPoslušajte zvučni zapis indijske priče Kako je nastala poezija. Tekst imate u svojim čitankama (Književni vremeplov 1, str. 90.).

Nakon slušanja učenici mogu odgovoriti na pitanja ispod teksta.

3. Slušaonica (15 min)Uvod u lirsku pjesmu trebao bi učenike potaknuti na prepuštanje lirskoj poeziji, a ne na ponavljanje starih i usvajanje novih književnoteorijskih pojmova. Stoga nastavnik za ovu fazu sata treba pripremiti izbor lirskih pjesama (zvučni zapisi) i pustiti učenike da ih nesmetano slušaju, odnosno ne treba im davati nikakav zadatak.

UPUTA• Poslušajte nekoliko lirskih pjesama. Jednostavno ih poslušajte – pokušajte se prepustiti rije-

čima, njihovu sugestivnu djelovanju, ritmu...

O PJESMI I PJESNICIMA

4. Samostalan rad na tekstu (25 min)

UPUTAU čitankama se nalazi tekst pod naslovom Uvod u liriku: o pjesmi i pjesnicima (Književni vremeplov 1, str. 93. – 97.). Tekst je podijeljen u tri dijela: Lirska pjesma i čitatelj, Pjesnici o pjesmi i pjesništvu i Lir-sko ja ili Tko govori u pjesmi.

1. Pročitajte najprije prvi dio: Lirska pjesma i čitatelj.2. Zatim pismeno odgovorite na uvodno pitanje.3. Nakon toga načinite nekoliko natuknica na temelju teksta u okviru.4. Tek tad pročitajte drugi dio teksta i ponovite postupak. Isto učinite i za treći dio teksta.

5. Razmijeni misli u paru (10 min)

UPUTA• Razmijenite s učenikom u paru svoje odgovore. Nakon toga zajednički definirajte, odnosno

izrazite svojim riječima značenje pojmova lirska pjesma, lirski subjekt, programatska pjesma, pjesnik, pjesništvo.

Nakon završetka rada učenici razmjenjuju svoje odgovore s ostatkom razreda i komentiraju ih.

ZAVRŠNI DIO

6. Pisano izražavanje doživljaja (10 min)

UPUTA• Zapišite nekoliko rečenica kojima ćete izraziti svoj doživljaj lirske pjesme, odnosno odnos

prema lirskoj pjesmi. U njemu se možete osvrnuti i na pristup lirskoj poeziji na ovome satu.

Nekoliko učenika razmjenjuje svoje odgovore s razredom, a ostali komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 5. Struktura lirske pjesme (temeljni pojmovi)




RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove (lirska pjesma)• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje grafički prikaz• pretvara isprekidani tekst u neprekinuti tekst• odgovara na pitanja u tekstu• interpretira tekst• uspoređuje različite pristupe temi



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opis grafičkoga prikaza (15 min)Nastavnik će učenicima najprije podijeliti nastavni listić naslovljen Lirska pjesma (temeljni pojmovi).

UPUTA • Služeći se grafičkim prikazom na nastavnome listiću, napišite vezani tekst u kojemu ćete

prikazati »postupak«, odnosno korake u interpretaciji lirske pjesme. Ne zaboravite da »re-cept« ne postoji – postoje samo različiti pristupi lirskoj pjesmi jer ona na svakoga od nas djeluje drukčije, odnosno svatko joj prema vlastitome doživljaju daje drukčije značenje.



SREDIŠNJI DIO

2. Samostalna interpretacija pjesme (20 min)

UPUTA • Pročitajte pjesmu Dobriše Cesarića U suton (Književni vremeplov 1, str. 101.). Služeći se

pitanjima ispod teksta, samostalno interpretirajte pjesmu. Ako neke pojmove ne poznajete dovoljno, poslužite se podsjetnikom na sljedećim stranicama (102. – 104.).

Nakon završetka rada jedan učenik čita svoju interpretaciju, a ostali je uspoređuju sa svojom i komentiraju.

NAPOMENA: Nastavnik umjesto Cesarićeve pjesme može dati bilo koju drugu pjesmu za interpretaciju; to može biti i tekst neke popularne pjesme koju učenici vole slušati. Metodički instrumentarij ispod Cesariće pjesme dovoljno je samo prilagoditi odabranomu primjeru.

ZAVRŠNI DIO


UPUTA • Usporedite postupak u interpretaciji pjesme koji ste na-

pisali na početku sata s »koracima« u pitanjima ispod Cesarićeva teksta.Usporedbu izrazite u obliku Vennova dijagrama.

Nakon toga sami se odlučite za postupak kojim, prema va-šemu mišljenju, najbolje možete opisati, ali i razumjeti kon-kretnu lirsku pjesmu.

Kad su učenici usvojili temeljne pojmove u strukturi lirske pjesme, onda mogu provjeriti svoje razumijevanje pojmova samostalnom interpretacijom Cesarićeve pjesme Naranča (str. 105.), a svoju interpretaciju mogu usporediti s primjerom interpretacije u čitanci (str. 106.). Tako smo na neki način zatvorili krug: od prisjećanja temeljnih pojmova preko primjene na tekstu vođenim pitanjima do samostalne interpretacije (bilo koje) lirske pjesme.

IZ DRUGOGA KUTA

Ova se nastavna jedinica može realizirati i samo na primjeru Cesarićeve pjesme Naranča (Književni vremeplov 1, str. 105. – 106.).

1. Učenik može dobiti zadatak da samostalno interpretira pjesmu služeći se pitanjima ispod teksta i objašnjenjem pojmova na 102. stranici.

2. Nakon toga učenik može svoju interpretaciju usporediti s primjerom interpretacije u čitanci (str. 106.).

3. Na kraju može usustaviti temeljne pojmove u obliku umne mape.


NASTAVNI LISTIĆ

Lirska pjesma (temeljni pojmovi)

tema

• jedinstveno značenje djela

motiv

• najmanja tematska jedinica koja ima samostalno značenje u okviru teme

kompozicija

• unutrašnja (raspored motiva)

• vanjska (oblik, strofa, stih)

LIRSKA PJESMA(temeljni pojmovi)

STRUKTURA LIRSKE PJESME

(osnovni pojmovi)

• tema

• motiv

• kompozicija

• pjesnički jezik

• pjesnički ritam

stilska izražajna sredstva

• figure dikcije / zvučne figure

• figure konstrukcije

• figure riječi

• figure misli

Interpretacija lirske pjesme

Pjesnički ritam – u njegovu stvaranju sudjeluju svi elementi strukture lirske pjesme

pjesnički jezik

• osobit izbor riječi

• stilska izražajna sredstva



NASTAVNA JEDINICA 6. Stilska izražajna sredstva / Stilske figure




RAZRADA ISHODA• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove (stilske figure)• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje značenje pojma• povezuje pojmove• čita tekst uočavajući u njemu nove sadržaje• izrađuje grozd

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


1. Opis pojma činkvinom (15 min)UPUTA

• S pojmom stilsko izražajno sredstvo / stilska figura susreli ste se u osnovnoj školi. Poku-šajte u sljedećih 5 minuta što bolje opisati taj pojam služeći se jednom od metoda sažimanja – činkvinom.

Opis metode (postupak)Činkvina je sastavljena u pet redaka.

• Prvi je redak NASLOV – u njemu se tema opisuje jednom riječju (najčešće imenicom).• Drugi je redak OPIS teme u dvije riječi (dva pridjeva).• Trećim se retkom izražava uloga/funkcija pojma napisana u tri riječi (najčešće tri glagolske

imenice).• U četvrtom se retku piše rečenica ili fraza od četiriju (ili više) riječi koja izražava vaš odnos

prema zadanome pojmu.• U petome se retku PONAVLJA KLJUČNI POJAM tako da se izrazi istoznačnicom (sinonimom).

UPUTA • Razmijenite činkvine unutar para: odlučite se za činkvinu kojom ćete predstaviti ostatku

razreda svoj opis pojma stilsko izražajno sredstvo.Nekoliko parova iznosi svoje činkvine, a ostali ih komentiraju.NAPOMENA: Učenici se mogu odlučiti za činkvinu koju je napravio jedan član unutar para, ali mogu i na temelju dviju činkvina napraviti novu činkvinu kojom će se predstavii ostatku razreda.



2. Čitanje obavijesnoga teksta (5 min)

UPUTA • Pročitajte u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 107.) objašnjenje pojma stilska figura i uspore-

dite ga s opisom pojma na temelju činkvine koju ste načinili u paru. Ako je potrebno, korigi-rajte svoj opis pojma i uskladite ga s definicijom.

SREDIŠNJI DIO

3. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik će kratkim predavanjem, služeći se tekstom u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 108. – 116.), upoznati učenike s podjelom stilskih figura i načinom na koji su one predstavljene u čitanci. Bu-dući da su im ti sadržaji donekle poznati iz osnovne škole, učenici će se u usvajanju figura služiti INSERT metodom.


UPUTA Stilske su figure iznimno važne za razumijevanje značenja lirske pjesme. U čitanci su predstavljene po skupinama (Književni vremeplov 1, str. 108. – 115.), a na kraju se nalazi podsjetnik.

• Pročitajte tekst o svakoj skupini kao samostalnu cjelinu i označite ga INSERT metodom: kvačicom označite sadržaje koji su vam poznati, znakom + nove informacije, a ? stavite kod sadržaja za koje vam treba novo objašnjenje. Nakon toga nacrtajte u bilježnicu ovakvu tablicu u kojoj ćete uz svaku figuru staviti odgovarajuću oznaku.

FIGURE DIKCIJE + ?

asonanca

aliteracija

onomatopeja

anafora

epifora

simploka

anadiploza

• Jednak postupak ponovite za svaku vrstu figura. Kad ste završili s radom, označite figure koje niste ranije ponavali ili ste ih bili zaboravili.

NAPOMENA: Učenici obično ne znaju figure ponavljanja riječi, sinegdohu, eufemizam, antitezu, litotu, oksimoron i paradoks. Stoga im je potrebno, služeći se objašnjenjem u čitanci, dodatno prikazati te figure.



ZAVRŠNI DIO

5. Grozd (15 min)

UPUTANačinite grozd kojim ćete vizualizirati svoje poznavanje stilskih figura.

Opis metode (postupak)• Napišite ključnu riječ (pojam, temu) u sredinu papira.• Izvucite iz pojma 4 grane i imenujte ih.• Nastavite dalje granati svaku nacrtanu granu.• Nemojte prestati pisati dok vrijeme ne prođe.• Neka bude što više veza među pojmovima.



NASTAVNA JEDINICA 7. Interpretacija lirske pjesme




RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u interpretaciji lirske pjesme• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove

Razrada ishoda na razini aktivnosti• predviđa na temelju oblaka riječi• interpretira lirsku pjesmu• uspoređuje predviđanje s razumijevanjem pjesme nakon interpretacije



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opis oblaka riječi – rad u paru (10 min)

UPUTA• Pogledajte dva oblaka riječi u svojoj čitanci (Književni vremeplov 1, str. 89. i str. 119.). Podijelite

se unutar para: jedan učenik treba proučiti prvi, a drugi učenik unutar para drugi oblak riječi. Pokušajte na temelju toga prikaza predvidjeti o čemu će govoriti pjesma od koje je taj oblak riječi sastavljen. Kad završite s radom, razmijenite svoje odgovore.

SREDIŠNJI DIO

2. Interpretacija lirske pjesme (30 min)

UPUTAPrvi je oblak riječi sastavljen na temelju pjesme Dobriše Cesarića Pjesma mrtvog pjesnika (Književni vremeplov 1, str. 123.), a drugi na temelju pjesme Vladimira Nazora Cvrčak (Književni vremeplov 1, str. 120. – 121).

• Služeći se prethodno usvojenim temeljnim pojmovima i pitanjima ispod teksta, svaki učenik unutar para interpretirat će jednu od tih pjesama, tj. pjesmu čiji je oblak riječi proučavao.



• Zapamtite da je prvi korak u razumijevanju bilo kojega teksta poznavanje značenja riječi koje se u pjesmi pojavljuju. Stoga, prije nego što započnete s interpretacijom pjesme, pro-nađite značenje svake vama nepoznate riječi.

• Za interpretaciju pjesme imate 20 – 25 minuta. Kad završite s radom, upoznajte ukratko učenika s kojim ste u paru s temom pjesme koju ste interpretirali.

ZAVRŠNI DIO

3. Analiza predviđanja na temelju oblaka riječi (5 min)

UPUTA• Vratite se svojim predviđanjima na temelju oblaka riječi. Usporedite ih s razumijevanjem

značenja pjesme nakon interpretacije. Nekoliko učenika razmjenjuje svoja zapažanja s razredom.

DODATNA AKTIVNOST

Usporedba lirskih pjesama

UPUTAUsporedite svoje pjesme s obzirom na lirski subjekt, temeljne motive, kompoziciju i osnovnu misao. Usporedbu možete prikazati u ovakvoj tablici.

Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika

Vladimir Nazor, Cvrčak

lirski subjekt

temeljni motivi

kompozicija

ton

osnovna misao



NASTAVNA JEDINICA 8. Od teme i motiva do lirske pjesme (književna radionica)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom. (U našemu

je primjeru poticaj slika.)

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u interpretaciji lirske pjesme• predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• odabire fotografiju kao poticaj za pisanje• predlaže temu na temelju fotografije• povezuje motive s fotografijom• određuje oblik pjesme• upotrebljava stilska izražajna sredstva• oblikuje ritam lirske pjesme• piše lirsku pjesmu


I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEBudući da je radionica u čitanci razrađena kao model nastavne jedinice (Književni vremeplov 1, str. 98. – 99.), učenici mogu samostalno pratiti korake označene brojkama i pisati svoju (prvu) pjesmu. Radionica se može zadati i kao domaća zadaća.

Nastavnik može samostalno odabrati u kojoj će fazi nastavnoga procesa uvesti radionicu: to može biti na početku obrade lirske poezije kao provjera predznanja i podsjećanje na temeljne pojmove, tijekom obrade lirske poezije, ali i na kraju obrade da bi se na primjeru provjerilo poznavanje te-meljnih pojmova.



NASTAVNA JEDINICA 9. Lektira: Vladimir Nazor, poezija (izbor)




B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u interpretaciji lirske pjesme• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove • predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• čita lirski tekst• izražava usmeno, pismeno ili vizualno literarni doživljaj• imenuje i obrazlaže teme odabranih pjesama• prikazuje grafički formu pjesme• izdvaja stilska izražajna sredstva u lirskoj pjesmi• objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava• sluša lirski tekst• sluša interpretaciju pjesme• komentira interpretaciju pjesme • uspoređuje svoju interpretaciju s interpretacijom drugih učenika


I S H O D I

STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEPoezija Vladimira Nazora zastupljena je u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 120. – 121. i 125.) i u digitalnim sadržajima (IZZI – Čitaonica).

U čitanci su navedene i smjernice za čitanje i pisanje lektire (Književni vremeplov 1, str. 126.).

Sati lektire mogu se realizirati na različite načine: kao samostalna izlaganja učenika, kao sastavlja-nje male antologije pjesama Vladimira Nazora, kao izrada razrednoga plakata o Nazorovoj poeziji, kao zamišljeni intervju s autorom, kao govorenje Nazorovih stihova i sl. Bez obzira na to koji se pristup izabere, naglasak treba biti na razumijevanju i primjeni temeljnih pojmova u interpretaciji lirske pjesme.



NASTAVNA JEDINICA 10. Stilske figure u reklamnim sloganima



B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• analizira svrhu medijskoga teksta • prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• piše slogane na temelju prisjećanja• osmišljava reklamu• priprema scensku izvedbu reklame• kreira razredni slogan utemeljen na stilskoj figuri• odabire najbolji slogan


I S H O D I


UVODNI DIO 1. Vruće olovke (10 min)UPUTA

• Pokušajte se u sljedeće tri minute prisjetiti i zapisati što više reklamnih slogana. Nakon isteka vremena jedan učenik čita reklamne slogane, a ostatak razreda uočava pojavljuje li se u tim sloganima neka stilska figura – ako se pojavljuje, imenuju je.

SREDIŠNJI DIO 2. Izrada reklame – rad u skupinama (30 min)Razred će se podijeliti u 6 skupina.

UPUTAZamislite da je svaka skupina jedan marketinški tim koji je dobio zadatak osmisliti reklamu za novi proizvod.

1. Odredite koji je to proizvod.2. Osmislite reklamu za taj proizvod koja će uključivati slogan utemeljen na nekoj stilskoj figuri.3. Pripremite svoju reklamu za scensku izvedbu.

(Vrijeme za osmišljavanje reklame: 10 minuta.)(Vrijeme za predstavljanje reklame: 2 minute po skupini.)Svaka skupina izvodi svoju reklamu, a ostali navode kojom su se stilskom figurom poslužili i ko-mentiraju ideju i izvedbu.



ZAVRŠNI DIO3. Izrada razrednoga slogana – rad u skupinama (5 min)

UPUTAPokušajte unutar skupine u sljedeće tri minute osmisliti što originalniji razredni slogan utemeljen na jednoj od stilskih figura (navedenih u tablici).

1. skupina na anafori

2. skupina na epifori

3. skupina na elipsi

4. skupina na oksimoronu

5. skupina na hiperboli

6. skupina na metafori

Nakon isteka vremena svaka skupina objavljuje svoj slogan, a razred na temelju glasanja odabire razredni slogan.


4. TEMA: PRIČA O JUNAKU

Nastavne jedinice

1. Priča o junaku (uvod u temu) 1

2. Riječi u rječniku 1

3. Riječi u međusobnome odnosu 1

4. Pripovjedni tekst: Italo Calvino, Košulja sretnoga čovjeka 1

5. Književna radionica: Od siluete do priče 1 – 2

6. Lektira: Pavao Pavličić, Lađa od vode 2

7. Struktura pripovjednoga teksta (fabula, kompozicija, lik, pripovjedač) 2

8. Lektira: August Šenoa, Prijan Lovro 3

9. Od antičkoga junaka do modernoga čovjeka 2


NASTAVNA TEMA 4. PRIČA O JUNAKU

NASTAVNA JEDINICA 1. Priča o junaku (uvod u temu)





Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoja očekivanja• uspoređuje svoja očekivanja s očekivanjima drugih učenika• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Aktivno slušanje i razmjena mišljenja na temelju teksta (15 min)

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst.

Originalna priča o dječaku koji postaje junakNa stjenovitim obalama fantastičnog drevnog Japana dječak po imenu Kubo živi na visokoj stijeni iznad mora. Taj pametni i dobrodušni mangup živi skromno i očarava stanovnike ma-log ribarskog sela svojim magičnim darom pričanja uzbudljivih priča s pomoću origamija. Mještani koji su začarani njegovim pričama su Hosato, Hashi i Kameyo. Noću Kubo njeguje svoju bolesnu majku, koja pada u trans pod utjecajem izlaska i zalaska Mjeseca.

Njegov skromni i mirni život biva uzdrman kada Kubo slučajno dozove duha iz svoje prošlo-sti, koji se sruči s neba s namjerom da provede staru osvetu. U bijegu, Kubo udružuje snage s ratobornim i ozbiljnim Majmunom i idealističnim insektom Bubom i kreće u uzbudljivu potragu za istinom iza misterija o svom ocu, najvećem samuraju kojeg je svijet upoznao.



Kubo mora pronaći predmete koje je ostavio njegov otac: neprobojni oklop, nesalomljivi mač i neuništivu kacigu.

Uz pomoć svojih novih prijatelja i svog dragocjenog glazbala shamisen Kubo kreće u svoju pustolovinu. Upoznavajući svoje čarobne moći sa svakim novim testom snage i karaktera, Kubo se bori s bogovima i čudovištima, uključujući osvetoljubivog Kralja Mjeseca i zle Bli-zanke, kako bi otključao tajnu svog nasljeđa, ponovno ujedinio svoju obitelj i ispunio svoju herojsku sudbinu.

(ulomak teksta Originalna priča o dječaku koji postaje junak; portal glas-slavonije.hr)

Nakon slušanja teksta nastavnik postavlja pitanja.• Koji biste dali naslov ovome tekstu?• Iskažite o čemu tekst govori u jednoj rečenici.• Opišite protagonista. Dokažite da je on junak.• Kako Kubo priča priče? Na koje se sve načine priče mogu ispričati? Kako vi pričate priče?


SREDIŠNJI DIO

2. Pisanje (8 min)

UPUTA• Tema kojom ćemo se baviti u narednome razdoblju nosi naslov Priča o junaku. Vaš je

zadatak razmisliti, a zatim napisati pet ključnih riječi kojima ćete iskazati što očekujete od ove teme, pretpostaviti čime ćemo se, prema vašemu mišljenju, baviti te predvidjeti jezične ili književne naslove koje će naša tema obuhvatiti. Za pisanje imate tri minute.

Učenici čitaju svoje ključne riječi i međusobno ih komentiraju.

3. Kratko predavanje (12 min)Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 132. – 133.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (O riječima) te digitalne sadržaje Priča o junaku (IZZI) i O riječima (IZZI).

Nakon toga upućuje ih na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vremeplov 1, str. 321.).

ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme Priča o junaku. Pri

izradi umne mape možete se služiti čitankom i udžbenikom.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.




NASTAVNA JEDINICA 2. Riječi u rječniku


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA 1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA•Učenik opisuje jezične rječnike općega i ograničenoga leksičkog sloja i strukturu

rječničkoga članka.

Razrada ishoda na razini aktivnosti• određuje značenje riječi• pretražuje informacije• uspoređuje pojmove• pridružuje pojmove sadržaju• piše tekst prema uputama


uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO

Riječ u rječniku1. Određivanje značenja riječi (10 min)

UPUTA• Neka svaki učenik napiše na papirić riječ po izboru, a zatim papiriće razmijenite unutar para

i napište značenje/značenja riječi koju ste dobili na papiriću.Kad su učenici završili s pisanjem, nastavnik najprije provjerava je li neku riječ dobilo dvoje ili više učenika, a zatim se čitaju značenja koja su napisali.

Nastavnik postavlja pitanja:

• Smatrate li da je objašnjenje značenja točno? Ako ne smatrate, dopunite značenja riječi. Gdje možemo pronaći općeprihvaćena značenja riječi?

Nakon što učenici zaključe kako se značenja riječi mogu pronaći u rječnicima, leksikonima i enci-klopedijama, nastavnik donosi nekoliko primjeraka tih knjiga.

(NAPOMENA: Ova se nastavna jedinica može realizirati i u školskoj knjižnici.)



SREDIŠNJI DIO

2. Pretraživanje informacija (15 min)Nastavnik proziva nekoliko učenika da pronađu značenja određenih riječi i zapišu ih na list papira te list zalijepe na ploču. Uz svaku riječ treba navesti izvor.

Usporedba rječničke i enciklopedijske natukniceUPUTAUsporedite rječničku i enciklopedijsku natuknicu na temelju primjera u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 74.). Promotrite i zaključite što je u objašnjenjima ovih riječi zajedničko, a što različito. Svoja zapažanja zapišite u bilježnicu u obliku tablice.

rječnik enciklopedija

SLIČNOSTI:

Nakon što učenici zapišu svoja zapažanja, nekoliko ih iznosi rezultate.

3. Pridruživanje pojmova (10 min)Na ploču se može zalijepiti uvećana kopija jednoga leksikografskog članka. Potrebno je pripremiti kartice s njegovim elementima: natuknica (lema), leksikografska definicija, etimološka odrednica, gramatička odrednica, normativna odrednica i stilistička odrednica, a zatim se prozivaju učenici koji izvlače po jednu karticu i uz objašnjenje je pridružuju točnomu elementu leksikografskoga članka. Kad ih točno pridruže, kartica se lijepi na ploču i crtom povezuje s elementom leksikograf-skoga članka.

Na kraju se mogu definirati ključni pojmovi: rječnik, enciklopedija, leksikografski članak, leksi-kografija.

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje teksta prema uputama (10 min)

UPUTAOdaberite i zapišite jednu višeznačnu riječ. Sastavite za nju leksikografski članak.



NASTAVNA JEDINICA 3. Riječi u međusobnome odnosu


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA 1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA•Učenik tumači leksičko-semantičke odnose: sinonimiju, homonimiju, antonimiju,

hiperonimiju i hiponimiju u zadanome kontekstu.

Razrada ishoda na razini aktivnosti• sastavlja oblak riječi• čita tekst uočavajući u njemu nove sadržaje• dramatizira jezične sadržaje• izrađuje grozd• piše na zadanu temu


uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Izrada oblaka riječi/izraza (5 min)Učenike se podijeli u tri skupine. Nastavnik zapisuje na ploču tri riječi:

tuš, novac, pečen.

UPUTA • Neka učenici iz prve skupine napišu sva značenja koja može imati riječ tuš, učenici iz druge

skupine neka zapišu riječi koje imaju isto značenje kao riječ novac, a učenici iz treće skupine neka zapišu sve riječi koje imaju suprotno značenje od riječi pečeno.

Učenici iznose rezultate i zapisuju ih na ploču.Nastavnik zatim postavlja pitanje o odnosu izraza i sadržaja u prethodim riječima i tako uvodi temu značenjskih odnosa.

SREDIŠNJI DIO

2. Dramatizacija na temelju teksta (20 min)Razred se dijeli na pet skupina. Nastavnik upućuje učenike na sadržaj udžbenika Riječi u međusob-nome odnosu (Fon-Fon 1, str. 68. – 73.) i svakoj skupini dodjeljuje jedan dio teksta:



1. skupina sinonimi Fon-Fon 1, str. 69.

2. skupina antonimi Fon-Fon 1, str. 70.

3. skupina homonimi Fon-Fon 1, str. 71. – 72.

4. skupina hiperonimi Fon-Fon 1, str. 72.

5. skupina hiponimi Fon-Fon 1, str. 72.

UPUTA• Pročitajte svoj dio teksta i izdvojite iz njega najvažnije informacije o zadanoj vrsti odnosa

među riječima. Nakon toga osmislite kratki dijalog/dramski prikaz u kojemu će glavni likovi biti pojmovi kojima ste se bavili (npr. sinonimi) i njime predstavite tu vrstu značenjskih od-nosa među riječima.

1. skupina glavni lik/likovi: sinonimi

2. skupina glavni lik/likovi: antonimi

3. skupina glavni lik/likovi: homonimi

4. skupina glavni lik/likovi: hiperonimi

5. skupina glavni lik/likovi: hiponimi

3. Izrada grozda (10 min)Nastavnik na ploču piše središnju temu: značenjski odnosi među riječima / leksičko-semantički odnosi i iz nje izvodi 4 grane:

ZNAČENJSKI ODNOSI MEĐU RIJEČIMA / LEKSIČKO-SEMANTIČKI ODNOSI

SINONIMIJA ANTONIMIJA HOMONIMIJA HIPERONIMIJA-HIPONIMIJA

UPUTA• Neka predstavnik svake skupine dopuni grozd ključnim informacijama o svojoj temi.

Za svaku se skupinu proziva po jedan predstavnik koji dopunjuje grozd i objašnjava ga. (Skupina 4. i 5. može zajednički razraditi granu hiperonimijsko-hiponimijskih odnosa.)

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje na zadanu temu (10 min)

UPUTA• Opišite izmišljenog (super)junaka koristeći po pet sinonima i antonima, dva homonima i dva

pojma u hiperonimijsko-hiperonimijskome odnosu.Nekoliko učenika čita svoje odgovore, a ostali komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 4. Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj


RAZRADA ISHODA• pokazuje razumijevanje teksta• izdvaja temu teksta• prepoznaje vrstu pripovjedača u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• razgovara o zadanoj temi• čita tekst • analizira književni tekst• sažima tekst• piše u obliku zadane forme (recept)

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (10 min)Nastavnik postavlja pitanja:

• Što je prema vašem mišljenju suvremenomu čovjeku potrebno da bi bio sretan? • Što je vama potrebno da biste bili sretni?

Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali ih komentiraju.

UPUTAPoslušajte sljedeći tekst. (Učenicima se tekst čita ili projicira.)

Ako želite biti sretni, mislite pozitivno i makar dio dana isključite svoj mobilni telefon – savjetuje novi globalni pokret za sreću, među čijim je članovima i Dalaj-Lama. U programu pokreta stoji kako je važno odbaciti individualizam i težnju za materijalnim dobrima. Pokret podupire više od 4.500 pristalica iz 68 zemalja.

(prema: http://www.novilist.hr)

Umjesto ovoga teksta učenike se može uputiti na pjesmu Petra Preradovića Ljudsko srce (Književni vremeplov 1, str. 316).



2. Pisanje na temelju teksta (5 min)Nastavnik za sljedeći dio sata treba pripremiti nastavni listić

UPUTANa temelju primjera iz teksta popunite tablicu na nastavnom listiću (1. zadatak) koja prikazuje što je čovjeku potrebno za sreću, odnosno što mu nije potrebno.

SREĆA

potrebno je nije potrebno

SREDIŠNJI DIO

3. Usmjereno čitanje teksta (15 min)

UPUTA• Pročitajte kratku priču Itala Calvina Košulja sretnog čovjeka (Književni vremeplov 1, str. 135. – 136.).

Nakon čitanja odgovorite (pismeno) na pitanja ispod teksta.Učenici odgovaraju na pitanja za analizu teksta na 136. stranici. Nakon toga nekoliko učenika raz-mjenjuje svoje odgovore s ostatkom razreda.

4. Sažimanje teme na SMS poruku (8 min)

UPUTA• Pokušajte sadržaj ove priče sažeti u oblik SMS poruke (160 znakova).

Nakon pisanja nekoliko učenika čita svoje poruke i razmjenjuje ih s ostatkom razreda.

ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje recepta za sreću (7 min)

UPUTA• Riješite drugi zadatak na nastavnome listiću.

Nekoliko učenika čita svoje recepte, a ostali komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Italo Calvino, Košulja sretnog čovjeka1. Ispunite tablicu koja prikazuje što je čovjeku potrebno za sreću, odnosno što mu nije potrebno.

SREĆA

potrebno je nije potrebno

2. Napišite Recept za sreću koristeći se prethodno napisanim natuknicama.



NASTAVNA JEDINICA 5. Od siluete do priče (književna radionica)

Predviđeno trajanje 1 – 2 sata


je primjeru poticaj slika.)

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u pisanju pripovjednoga teksta• predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• odabire siluetu kao poticaj za pisanje• predlaže temu priče• odabire likove za svoju priču• prikazuje likove• osmišljava zaplet i rasplet priče• organizira redoslijed zbivanja u priči• odabire tip pripovjedača za svoju priču• piše pripovjedni tekst (priču)


I S H O D I


Budući da je radionica u čitanci razrađena kao model nastavne jedinice (Književni vremeplov 1, str. 137. – 138.), učenici mogu samostalno pratiti korake označene brojkama i pisati svoju (prvu) priču. Radionica se može zadati i kao domaća zadaća.

Nastavnik može samostalno odabrati u kojoj će fazi nastavnoga procesa uvesti radionicu: to može biti na početku obrade pripovjednoga teksta kao provjera predznanja i podsjećanje na temeljne pojmove, tijekom obrade pripovjednih tekstova, ali i na kraju obrade da bi se na primjeru provje-rilo poznavanje temeljnih pojmova.

U ovome smo prijedlogu radionicu stavili nakon uvođenja temeljnih pojmova u analizi pripovjed-noga teksta, a prije tematiziranja priče i pripovijedanja, koji se uvode pričom Lađa od vode Pavla Pavličića.



NASTAVNA JEDINICA 6. Pavao Pavličić, Lađa od vode


NAPOMENA: Ova lektira može se obraditi kao klasična domaća lektira, što podrazumijeva smjernice za čitanje i analizu na satu, ali mi smo je u ovome modelu predstavili kao djelo koje se čita naglas na satu lektire. Budući da je priča pisana u prvome licu, može joj se pristupiti kao tekstu koji se usmeno pripovijeda, čime dobiva dodatnu dimenziju . S obzirom na to, smjernice za čitanje lektire upotrijebljene su samo u dijelu naslovljenom Nakon čitanja.

ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.B 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj


RAZRADA ISHODA• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• pokazuje razumijevanje teksta• izdvaja obilježja tekstne vrste/žanra• analizira tekst• izdvaja temu teksta• prepoznaje vrstu pripovjedača u tekstu• analizira likove u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• sudjeluje u stvaranju priče• komentira okvir teksta• čita naglas• analizira pripovjedni tekst• izrađuje kriterije na temelju uputa• vrednuje pripovjedni tekst prema utvrđenim kriterijima

MEĐUPREDMETNE TEMEuku B.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Lanac Šalji dalje! (10 min)

UPUTANa papir se napiše kratka rečenica po izboru.

• Svaki učenik, ili par učenika, toj rečenici treba dopisati jednu rečenicu tako da zajedno s prethodnom čini smislenu cjelinu.



• Krug se može ponoviti tako da se umjesto početne rečenice zada početna riječ kojoj se po istome principu dodaju nove riječi.

• U krajnjemu slučaju može se zadati samo početno slovo kojemu se po istom principu do-daju nova slova kako bi se dobile riječi, a od riječi rečenica.

• Kad se lanac Šalji dalje! dovrši, čita se nastali tekst. Cilj je učenicima ukazati kako svaki tekst u sebi sadrži dijelove prethodnih tekstova koji su nastali prije njega, a stvorili su ga drugi autori. (Odnosi među tekstovima, Književni vremeplov 1, str. 11.)

SREDIŠNJI DIO

2. Komentar okvira teksta (5 min)

UPUTAPrije početka priče Lađa od vode (Književni vremeplov 1, str. 141. – 143.) Pavao Pavličić stavio je sti-hove iz epa Judita Marka Marulića: Trudna toga plova, ovdi jidra kala / plavca moja nova...

• Tko je Marko Marulić? Zašto Pavao Pavličić navodi njegove stihove? • Kako to djeluje na vas kao čitatelja? Smatrate li da će ti stihovi i spominjanje Marka Marulića

odrediti način na koji ćete čitati priču?Nekoliko učenika razmjenjuje svoje mišljenje s ostatkom razreda.

3. Čitanje priče naglas (5 – 10 min)

UPUTA• Tekst Lađa od vode pročitat ćemo zajedno: jedan će učenik započeti čitanje, a drugi će učenik

na nastavnikov znak nastaviti.

4. Analiza priče Lađa od vode (30 – 35 min)Učenike se podijeli u pet skupina.

UPUTATekst Lađa od vode otvara temu pripovijedanja, odnosno pričanja priče. Svaka skupina dobit će poseban zadatak kojim će prikazati pristup temi u Pavličićevu tekstu. Zadatci se nalaze u čitanci Književni vremeplov 1, str. 140.

Vrijeme rada na tekstu: 15 minuta.

1. skupina literarni doživljaj

2. skupina tematika

3. skupina fabula

4. skupina priča u književnosti

5. skupina pripovjedač

Vrijeme izlaganja: 15 – 20 minuta (3 – 5 minuta po skupini).Nakon završetka rada svaka skupina predstavlja rezultate rada, a članovi ih drugih skupina ko-mentiraju.



5. Izrada grafičkoga prikaza (10 min)Učenici su i dalje podijeljeni u pet skupina.

UPUTA• Svi imate isti zadatak: trebate napraviti grafički prikaz odnosa pripovjedača prema priča-

ma. Razradite odnos prikazujući ga u različitim razdobljima pripovjedačeva života.

ZAVRŠNI DIO

6. Izrada kriterija za vrednovanje (10 – 15 min)

UPUTA• Osmislite kriterije po kojima biste mogli vrednovati pripovjedni tekst Lađa od vode. Upišite

ih u u obliku tvrdnje u ovakvu tablicu.

Vrednovanje pripovjednoga teksta

1 2 3 4 5

.

Nakon isteka vremena učenici iznose svoje prijedloge. Nakon toga razred treba usuglasiti koji su to kriteriji i upisati 6 kriterija u novu, zajedničku tablicu.

7. Vrednovanje pripovjednoga teksta na temelju kriterija (5 min)

UPUTAVrednujte priču Lađa od vode na temelju razrednih kriterija i ocjena 1 – 5.

Opis ocjena s obzirom na tvrdnju1 – u potpunosti se ne slažem s tvrdnjom 2 – djelomično se ne slažem s tvrdnjom 3 – uglavnom se slažem s tvrdnjom 4 – slažem se s tvrdnjom 5 – u potpunosti se slažem s tvrdnjom

INAČICA UVODNOGA DIJELA SATA

Igra uloga / govorna vježba prema zadanome scenariju

UPUTASvaka knjiga u sebi čuva pripovjedača. Kad je otvorite, on vam počinje pripovijedati.

• Koje su prve knjige koje ste čitali? Znate li tko je Šeherezada u arapskoj književnosti? Koji zadatak je imala?

• Zamislite da ste u situaciji kad vam život ovisi o vašemu pripovijedanju. Prisjetite se jedne priče iz djetinjstva i ispričajte ju pred razredom koji će ocijeniti vaše umijeće pripovijedanja.

Odabire se jedan ili više učenika koji će igrati ulogu pripovjedača, a ostatak razreda ocjenjuje ih koristeći se listićem za vrednovanje usmenoga pripovijedanja (u prilogu).


NASTAVNI LISTIĆ

Vrednovanje usmenoga pripovijedanja

1 2 3 4 5

Pripovijedanje je smisleno i logično pa ga je lako pratiti.

Pripovijedanje je zanimljivo.

Govori tečno, bez suvišnih zastajkivanja i bez pogrešaka.

Pravilno izgovara i naglašava riječi.

Poštuje sve govorne vrednote.

Vrednovanje usmenoga pripovijedanja

1 2 3 4 5

Pripovijedanje je smisleno i logično pa ga je lako pratiti.

Pripovijedanje je zanimljivo.

Govori tečno, bez suvišnih zastajkivanja i bez pogrešaka.

Pravilno izgovara i naglašava riječi.

Poštuje sve govorne vrednote.

1 – u potpunosti se ne slažem s tvrdnjom 2 – djelomično se ne slažem s tvrdnjom 3 – uglavnom se slažem s tvrdnjom 4 – slažem se s tvrdnjom 5 – u potpunosti se slažem s tvrdnjom

OCJENA

22 – 25 (odličan) 19 – 21 (vrlo dobar) 16 – 18 (dobar) 13 – 15 (dovoljan) 0 – 12 (nedovoljan)

1 – u potpunosti se ne slažem s tvrdnjom 2 – djelomično se ne slažem s tvrdnjom 3 – uglavnom se slažem s tvrdnjom 4 – slažem se s tvrdnjom 5 – u potpunosti se slažem s tvrdnjom

OCJENA

22 – 25 (odličan) 19 – 21 (vrlo dobar) 16 – 18 (dobar) 13 – 15 (dovoljan) 0 – 12 (nedovoljan)



NASTAVNA JEDINICA 7. Struktura pripovjednoga teksta: fabula, kompozicija, lik, pripovjedač


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB 1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.

B 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• učenik izvješćuje o svojemu doživljaju teksta• učenik pokazuje razumijevanje teksta• učenik analizira tekst• učenik prepoznaje vrstu pripovjedača u tekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• predviđa na temelju fotografije/naslovnice• čita književni tekst• izdvaja ključne pojmove iz obavijesnoga teksta• predlaže naslovnicu književnoga teksta

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.

uku B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Predviđanje teme, žanra, likova i fabule književnoga teksta na temelju fotografije/naslovnice (7 min)

UPUTAPogledajte fotografiju u svojoj čitanci (Knjževni vremeplov 1, str. 133.) i zamislite da je to naslovnica književnoga djela.

• Pretpostavite o čemu bi to djelo moglo govoriti. • U natuknicama navedite kakvu bi fabulu i kompoziciju moglo imati. • Tko je glavni junak/junakinja u tome djelu? • Kako bi priča mogla biti ispripovijedana?

Učenici iznose svoja predviđanja i razmjenjuju ih s razredom.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad na tekstu (30 min)Struktura pripovjednoga teksta u čitanci obrađena je na različitim tekstovima (Književni vremeplov 1, str. 146. – 158.). Središnji je dio sata usmjeren na opis temeljnih elemenata strukture: fabulu, kom-poziciju, lik i pripovjedača.

UPUTA• Radit ćete podijeljeni u 8 skupina, a po dvije skupine imat će isti zadatak, odnosno bit će

zadužene za predstavljanje istoga književnoteorijskog pojma.

1. i 5. skupina fabula Književni vremeplov 1, str. 147. – 148.

2. i 6. skupina kompozicija Književni vremeplov 1, str. 149. – 150.

3. i 7. skupina lik Književni vremeplov 1, str. 151. – 152.

4. i 8. skupina pripovjedač Književni vremeplov 1, str. 155. – 158.

1. U sljedećih pet minuta pročitajte tekstove koji se odnose na vaše teme: najprije književni tekst, a onda i tekstove u crvenome okviru. (Ne trebate odgovarati na pitanja ispod teksta.)

2. Nakon čitanja teksta načinite kratke bilješke kojima ćete prikazati svoj pojam, odnosno književnoteorijski termin. Potkrijepite svoje bilješke i primjerom na temelju pročitanoga knji-ževnog teksta navedenog uz vaš pojam.

3. Načinite grafički prikaz svoje teme: možete ga načiniti u obliku umne mape, grozda, tablice i sl.

(Vrijeme za izlaganje: 3 min.)

Učenici iznose rezultate rada: jedna skupina izlaže, a druga skupina (koja je imala isti zadatak) dopunjava njihovo izlaganje.

ZAVRŠNI DIO

3. Izrada naslovnice književnoga djela (8 min)

UPUTAOdaberite jedno književno djelo koje vam je svima poznato i načinite njegovu naslovnicu (nacr-tajte je ili je izradite nekim digitalnim alatom). Iz naslovnice treba biti vidljivo što više elemenata strukture pripovjednoga teksta.



NASTAVNA JEDINICA 8. August Šenoa, Prijan Lovro



B 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.

RAZRADA ISHODA• izvješćuje o svojemu doživljaju teksta• vrednuje tekst na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva• vrednuje tekst na temelju vlastitoga znanja o književnosti i književnoj teoriji• izdvaja obilježja tekstne vrste/žanra• analizira tekst• izdvaja posebnosti hrvatskoga društvenog i kulturnog konteksta

Razrada ishoda na razini aktivnosti • uči istražujući• gleda videozapis• čita tekst prema smjernicama• igra ulogu • piše monolog• piše SMS poruku


uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.


I S H O D I


PRVI SAT

1. Učenje istraživanjem (10 min)

UPUTA• Istražite život i djelovanje Augusta Šenoe služeći se poveznicom https://kuca.senoa.eu/• Koji vam je predmet u Kući Šenoa posebno privukao pozornost? Obrazložite svoj odgovor.

2. Gledanje videozapisa sa zadatkom vođenja bilježaka (10 min)

UPUTA• Pogledajte u digitalnim materijalima (IZZI) videobiografiju Augusta Šenoe. Tijekom gledanja

zabilježite najmanje tri nove informacije koje ste o njemu saznali.Nekoliko učenika čita svoje bilješke, a nastavnik ih bilježi na ploču i usustavljuje ih.



3. Čitanje teksta prema uputama (10 min)

UPUTA • Pročitajte Šenoin članak Naša književnost na digitalnome repozitoriju i zabilježite ključne

tvrdnje koje autor iznosi.Učenici čitaju Šenoin članak Naša književnost na digitalnome repozitoriju i vode bilješke koje kasnije čitaju. Nakon toga slijedi igra uloga.

4. Igra uloga (15 min)

UPUTA• Netko će od vas glumiti Augusta Šenou, odnosno odgovarat će na pitanja iz pozicije autora

programatskoga članka Naša književnost.Jedan učenik ili učenica (koji se dobrovoljno javi za igranje uloge) glumi Augusta Šenou: sjeda u »vrući stolac« ispred ostalih učenika i zadatak mu je odgovoriti na njihova pitanja iz pozicije autora.

Ostali mu učenici postavljaju pitanja vezana uz teze iznesene u članku i na taj način raspravljaju o hrvatskoj književnosti 19. stoljeća. Učenik koji igra ulogu može se zamijeniti tijekom igre.

DRUGI SAT

1. Čitanje i analiza književnoga teksta (20 min)

UPUTA• Pročitajte još jednom početak Prijana Lovre (Književni vremeplov 1, str. 161. – 162.).

Nakon čitanja početnoga dijela pripovijesti nastavnik može postavljati redom prvih pet pitanja kojima se analizira početni dio teksta (Književni vremeplov 1, str. 163.).

Nakon toga učenicima se može postaviti pitanje:

• Koje Šenoine teze iz članka Naša književnost prepoznajete u početnome dijelu pripovijesti?

2. Petominutno pisanje s obrazloženjem (10 min)

UPUTA• Napišite nekoliko rečenica kojima ćete iskazati vlastiti stav o suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Nekoliko učenika pročitat će svoje tekstove, a ostali ih učenici komentiraju.

3. Usporedba razdoblja (15 min)

UPUTA • Zaključite koje su sličnosti, a koje razlike između hrvatske književnosti 19. i hrvatske književnosti

21. stoljeća. Na temelju Šenoine pripovijesti usporedite o kakvim se junacima pisalo onda, a o kakvim se junacima piše danas.

Nekoliko učenika iznosi svoje zaključke, a ostali ih komentiraju.



TREĆI SAT

1. Pisanje i izvođenje monologa (10 min)

UPUTA• Sastavite kratki monolog kojim ćete se predstaviti kao prijan Lovro.

Nekoliko učenika izvodi svoje monologe, a ostali komentiraju.

2. Analiza pripovijesti (30 min)Učenike je potrebno podijeliti u pet skupina: svaka će skupina biti zadužena za jedan element u analizi književnoga djela (Književni vremeplov 1, str. 160.).

1. skupina tematika Književni vremeplov 1, str. 167.

2. skupina kompozicija Književni vremeplov 1, str. 163.

3. skupina fabula Književni vremeplov 1, str. 163.

4. skupina pripovjedač Književni vremeplov 1, str. 165.

5. skupina likovi Književni vremeplov 1, str. 165.

UPUTASvaka je skupina zadužena za jedan element u analizi Prijana Lovre. U radu se možete služiti svojim bilješkama o pročitanoj lektiri i tekstu u čitanci koji se odnosi na vaš zadatak.

1. Pročitajte tekstove koji se odnose na vaš zadatak.2. Načinite natuknice na temelju tekstova i dopunite ih vlastitim bilješkama (lektira).3. Pripremite se za izlaganje: načinite umnu mapu kojom ćete vizualizirati temu kojom ste se

bavili. Dok učenici rade u skupinama, nastavnik na ploču bilježi naslov djela kao središnji pojam budu-će umne mape. Oko središnjega pojma navodi pojmove tematika, kompozicija, fabula, pripo-vjedač, likovi koje učenici tijekom izlaganja trebaju nadopuniti svojim zaključcima i rezultatima grupe.

Nakon 15 minuta učenici izlažu svoju temu, a zaključke prikazuju dopunjavanjem umne mape na ploči.

3. Pisanje SMS poruke potaknute književnim tekstom (5 min)

UPUTASastavite SMS poruku koju biste poslali Lovri kako biste mu pružili podršku ili dali savjet.

Učenici čitaju svoje poruke.



NASTAVNA JEDINICA 9. Od antičkoga junaka do modernoga čovjeka


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB 1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj

razini i primjenjuje književnoteorijske pojmove.B 1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• pokazuje razumijevanje teksta• analizira tekst• osmišljava nove tekstove

Razrada ishoda na razini aktivnosti • piše na temelju upute• čita na temelju smjernica• istražuje• piše reportažu

MEĐUPREDMETNE TEMEuku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.uku A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.uku A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.osr. C.4.4. Opisuje i prihvaća vlastiti kulturni i nacionalni identitet u odnosu na druge kulture.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Pisanje na temelju upute (15 min)Nastavnik na ploču okomito piše riječ JUNAK.

JUNAK

UPUTA• Napišite pet karakteristika/obilježja koja ima svaki junak, a početna im slova daju napisanu riječ.

Učenici čitaju zapisana obilježja, objašnjavaju svoj odabir i navode primjere različitih junaka.



SREDIŠNJI DIO

2. Usmjereno čitanje (15 – 20 min)

UPUTA• Pročitajte tekstove o likovima osvetnika (Književni vremeplov 1, str. 169. – 170.). Nakon čitanja

riješite zadatke na 170. stranici.Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoje odgovore na pitanja, a ostali ih komentiraju.

3. Istraživanje: junaci od antike do suvremenoga doba (25 min)Nastavnik će učenicima dati nastavni listić Od antičkoga do modernog junaka i uputu:

• Služeći se digitalnim alatima, riješite zadatke na nastavnome listiću.Kad učenici riješe zadatke, jedan će učenik pročitati odgovore na pitanja, a drugi će usporediti odgovore sa svojima i komentirati ih.

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje reportaže (30 minuta)Nastavnik će učenicima dati nastavni listić Moderni junaci i uputu:

• Odaberite jednu od ponuđenih fotografija na nastavnome listiću i napišite reportažu o junaku i događaju koji ta fotografija prikazuje. Obrazložite i argumentirajte kako moderni čovjek može biti junak. (O reportaži kao vrsti teksta pročitajte u udžbeniku Fon-Fon 1, str. 134. – 135.)

Učenici pišu svoje reportaže 15 minuta. Nakon toga nekoliko učenika čita svoju reportažu, a ostali je komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Od antičkoga do modernoga junaka (1.)1. Proučite zašto je osoba na slici junak.

2. Napišite ispod slike neka njegova glavna obilježja: sposobnosti, junačka djela i sl.

3. Usporedite u tablici junake različitih razdoblja.

antički junak biblijski junak srednjovjekovni junak moderni junak

Heraklo/Herkul Samson kralj Arthur Superman

USPOREDBA

sličnosti među junacima različitih razdoblja razlike među junacima različitih razdoblja

(Izvo

r: h

ttps

://pi

xaba

y.co

m)


NASTAVNI LISTIĆ

Moderni junaci1. Odaberite jednu od ponuđenih fotografija i napišite reportažu o junaku i događaju koji ta foto-

grafija prikazuje. Argumentirajte kako suvremeni/moderni čovjek može biti junak. (O reportaži kao vrsti teksta pročitajte u udžbeniku Fon-Fon 1, str. 134. – 135.)


5. TEMA: JA, MI, ONI

Nastavne jedinice

1. Ja, mi, oni (uvod u temu) 2

2. Lektira: Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići 4

3. Riječ u gramatici 1

4. Promjenjive vrste riječi 2

5. Nepromjenjive vrste riječi 2

6. Lektira: Josip Kozarac, Tena 2

7. Lektira: Jerome David Salinger, Lovac u žitu 4

8. Roman u popularnoj kulturi 1

NAPOMENA: U ovoj su temi jezični sadržaji stavljeni nakon lektire Posljednji Stipančići. Tu smo odstupili od koncepcije ostalih tema smatrajući da se tri lektire u jednoj temi na neki način trebaju »razbiti« sadržajima koji učenicima ostavljaju vrijeme za čitanje lektire. Naravno da ovakav poredak ne obvezuje nastavnika u realizaciji nastave: redoslijed jedinica može se postaviti prema različitim kriterijima, a ovo je samo jedan od njih.


NASTAVNA TEMA 5. JA, MI, ONI

NASTAVNA JEDINICA 1. Ja, mi, oni (uvod u temu)





Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoje slobodne aktivnosti• uspoređuje svoje aktivnosti s aktivnostima drugih učenika• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje umnu mapu• raspravlja o zadanoj temi• predlaže rješenja za određeni problem• procjenjuje rješenja drugih učenika

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje.

I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeće pitanje:

• Kako najčešće provodite svoje slobodno vrijeme – na društvenim mrežama, čitajući knjigu ili u izlasku s vršnjacima?

• Odgovarajući na pitanje, poredajte ove aktivnosti redoslijedom kako ih doista prakticirate, pri čemu uz njih možete dodati i oznake uvijek, često, ponekad, nikad. Na prvo mjesto stavite aktivnost za koju izdvajate najviše slobodnoga vremena, a na posljednje mjesto onu za koju izdvajate najmanje vremena.




2. Aktivno slušanje i razmjena mišljenja na temelju teksta (15 min)

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst.

Kristina Šerić, Mladi danas sve manje čitajuDanas je čudno čitati. Uistinu, mladi to smatraju gubitkom vremena. Kasnije u životu žale zato što nisu pročitali knjige za koje u toj životnoj dobi više nemaju vremena. Za ljubav prema knjizi potrebno je njegovati naviku čitanja. Potrebno je shvatiti pisca, djelo, likove i događaje. Svaka riječ u knjizi treba pronaći svoje mjesto u čitatelju. Jer nije dovoljno pročitati stranice – treba ih i osjetiti. Gledati ih kao da ih možemo opi-pati. I proživjeti ih.

Štoviše, istraživanja su pokazala da dobra knjiga bolje djeluje na čovjeka pod stre-som nego glazba ili šetnja. Čitanjem stvaramo svoj svijet, budimo maštu i potičemo kreativno razmišljanje. Isto kao što su mladi i djeca naučili ne voljeti čitanje, mogu ga naučiti voljeti, stoga je korisno osvijestiti i artikulirati to što je to privlačno u čitanju i zašto je ono korisno za um i duh.

Knjiga je medij koji nam ne servira gotovu sliku (za razliku od televizije koja nam pruža kompletan vizualni doživljaj), pri čemu mašti ne ostaje mnogo praznog prostora za popunjavanje i zamišljanje. Mozak za vrijeme čitanja nužno stvara predodžbe o pro-čitanome, a riječima opisane likove i mjesta – pa čak i ponašanja i osjećaje – transfor-mira u žive slike s oblicima, bojama i zvukovima. Drugim riječima, za vrijeme čitanja mozak radi, a to što radi – znači da uvježbava i trenira svoje sposobnosti.

Također, neizrečeno sadrži više informacija od izrečenoga. Kao što je poznato, pisci često prava značenja i prave poruke umataju u usporedbe, metafore i ostale stilske figure, zato čitanje zahtijeva interpretaciju. Napisano ima dublji smisao koji treba objasniti.

Jednom kada naučimo tumačiti tekst u svojoj glavi, čitanje postaje zanimljivije jer se knjiga pretvara u sugovornika, a čitanje u razgovor.

Budući da putovanje kroz vrijeme nije moguće, a putovanja duž prostora kugle ze-maljske poprilično su skupa, čitanje je jedan od načina na koji možemo doživjeti razli-čita mjesta i uživjeti se u život prošlih vremena. Dok čitamo iz zadovoljstva, razne se informacije, bez ikakvog napora, uglave u trajnom pamćenju. Gdje možemo naučiti značenje novih riječi ako ne tijekom čitanja iz razonode?

(prema tekstu s portala pressedan.unin.hr)

UPUTAOdgovorite na temelju teksta na sljedeća pitanja:

• S kojim se tvrdnjama iznesenim u tekstu slažete, a s kojim se tvrdnjama ne slažete? Obrazlo-žite svoje odgovore i potkrijepite ih primjerima.

• Što, prema vašemu mišljenju, mlade odbija od čitanja? Zašto?• Kako se u mladih može poticati čitanje?




SREDIŠNJI DIO3. Prikaz sadržaja unutar teme (15 min)

• Nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im uvod u temu u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 175. – 214.), jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (Od riječi do rečenice i teksta, 1. dio – vrste riječi, str. 79. – 93.) te digitalne sadržaje Ja, mi, oni (IZZI) i Od riječi do rečenice i teksta (IZZI).

• Nakon toga upućuje ih na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vre-meplov 1, 322. str.).

• Na kraju najavljuje roman kao dominantnu književnu vrstu u ovoj temi i problematiku me-đuljudskih odnosa kao temu romana, ali i kao iznimno važnu temu za razumijevanje stvar-nosti, odnosno uloge koju u njoj preuzimamo. Stoga je ostatak uvoda u temu posvećen tim sadržajima.

4. Kratko predavanje o romanu (15 min)• Nastavnik upoznaje učenike s temeljnim pojmovima vezanim uz roman i upućuje ih na na-

slove i tematiku reprezentativnih romana (Književni vremeplov 1, str. 181. – 183.).


UPUTA• Na temelju prethodnoga predavanja i uz pomoć čitanke (str. 181. – 183.) načinite umnu mapu

kojom ćete obuhvatiti najznačajnije činjenice o romanu.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.


UPUTA• Svaka skupina dobiva jednu temu koju treba obraditi i prikazati iz perspektive petnaestogo-

dišnjaka. Koji su vaši stavovi o određenoj temi, govori li se o njoj, vežu li se uz nju određeni problemi u društvu i sl.? Tijekom rada možete se koristiti i različitim digitalnim alatima.

1. skupina međuljudski odnosi

2. skupina patrijarhalno društvo

3. skupina ravnopravnost

4. skupina obiteljski odnosi

5. skupina stereotipi


ZAVRŠNI DIO7. Razgovor o temi (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeće pitanje.

• Zamislite da ste vi pisci. O čemu biste pisali u svojemu romanu? Zašto? Što mislite da biste postigli obrađujući upravu tu temu?




NASTAVNA JEDINICA 2. Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići





iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava što mu se sviđa dok čita• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz roman

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• sažima fabulu• oblikuje uloge na temelju likova iz romana• objašnjava i procjenjuje ponašanje likova• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• navodi primjere i argumentira• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga



goo A.4.3. Promiče ljudska prava.

goo A.4.4. Promiče ravnopravnost spolova.

osr. B.4.2. MT 3. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I



STRUKTURA NASTAVNE JEDINICEPRVI I DRUGI SAT

UVODNI DIO

1. Razmijeni misli u paru (15 min)

UPUTARazmislite, a zatim razmijenite misli u paru odgovarajući na sljedeća pitanja:

• Razlikuje li se danas odgoj muške i ženske djece? Zašto?• Kako na odgoj utječu obiteljske prilike i sredina?• Kakva je uloga neostvarenih roditeljskih ambicija na odgoj njihove djece?• Mogu li roditelji pogriješiti u odgoju iako svoje dijete odgajaju u najboljim namjerama? Zašto?

Svoje stavove argumentirajte i potkrijepite primjerima.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju. (Nekoliko parova može ispričati cije-lomu razredu što su razmijenili, a mogu to podijeliti s drugim parom u maloj skupini te razmijeniti svoja iskustva s cijelim razredom.)

SREDIŠNJI DIO

2. Priča u krug (15 min)Učenici sjede u krugu i dobivaju sljedeću uputu:

• Vi ćete, kao razred, prepričati fabulu romana Posljednji Stipančići tako da svatko kaže jednu rečenicu. Važno je da tijekom pripovijedanja obuhvatite sve ključne događaje romana te da istovremeno poštujete norme standardnoga jezika.

Učenici prepričavaju fabulu romana prema zadanim smjernicama.

3. Suđenje Valpurgi i Anti Stipančić (60 min)

UPUTA• Održat ćemo suđenje Valpurgi i Anti Stipančiću jer nisu dobro odgajali svoju djecu, Jurja i

Luciju, te su krivi za njihove sudbine. • Podijelit ćemo uloge: trebaju nam sudac, tužitelj, optuženici Valpurga i Ante Stipančić, bra-

nitelj, svjedoci ( Juraj i Lucija, Alfred, Tintor), a ostali učenici bit će porota. (Učenici mogu dopunjavati popis likova koji se pojavljuju na suđenju.)

• Učenici simuliraju suđenje, a nastavnik ima ulogu moderatora.

TREĆI I ČETVRTI SAT

4. Analiza romana – rad u skupinama (45 min)Učenici su podijeljeni u četiri skupine. Svaka skupina dobiva odgovarajući dio nastavnoga listića sa zadatcima.

UPUTA• Radit ćete u skupinama. Svaka će skupina riješiti svoj zadatak na nastavnome listiću. U radu

se možete služiti svojim bilješkama uz pročitanu lektiru i tekstom u čitanci (Književni vreme-plov 1, str. 184. – 194.).



1. skupina tematika

2. skupina kompozicija, pripovjedač

3. skupina siže, fabula

4. skupina likovi

Vrijeme za rad u skupinama: 25 minuta.Nakon isteka vremena predstavnik svake skupine iznijet će rezultate rada, a ostali će učenici ko-mentirati njihov prikaz i postavljati pitanja.Vrijeme za izlaganje, pitanja i komentare učenika: 20 min.

5. Grozd (15 min)

UPUTA• Služeći se svojim bilješkama i informacijama koje ste čuli tijekom izlaganja predstavnika sku-

pina, prikažite metodom grozda roman Posljednji Stipančići na sadržajnoj i izraznoj razini.Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

6. Razgovor o temi (15 min)Nastavnik učenicima postavlja sljedeća pitanja:

• Opišite značenje izraza patrijarhalni odgoj. Navedite nekoliko situacija kojima ćete pokazati položaj žene u takvoj obitelji.

• U kakvu su odnosu majka i kći u romanu? Opravdavate li takav odnos?• Prisjetite se i izdvojite iz romana situacije u kojima se kritički progovara o odnosu prema

patrijarhalnome odgoju. • Smatrate li da je današnje društvo u potpunosti »nadraslo« patrijarhalne društvene odno-

se? Obrazložite svoj odgovor.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

7. Pisanje savjeta – rad u paru (15 min)

UPUTARazmislite, a zatim u paru osmislite 4 – 5 savjeta koji će pomoći da patrijarhalna obitelj postane obitelj u kojoj će svi članovi biti ravnopravni.Učenici čitaju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

DODATNE AKTIVNOSTI

Vrijednosna os (20 min)Ova se aktivnost može uvesti umjesto suđenja Valpurgi i Anti Stipančiću.

UPUTAProcijenite majčinu, a zatim i očevu odgovornost za Lucijinu tragičnu sudbinu. Razmislite kojim biste argumentima mogli potkrijepiti tvrdnju o njihovoj apsolutnoj odgovornosti, ali razmislite i o tome ima li protuargumenata, odnosno razloga za suprotnu tvrdnju. Svoje ćete stavove iznijeti služeći se metodom vrijednosne osi.



• Početak osi označava da majka, odnosno otac nimalo nisu odgovorni za Lucijinu sudbinu, a kraj osi označava njihovu apsolutnu odgovornost za Lucijinu sudbinu.

• Kad ste zauzeli stav, formirat ćete vrijednosnu os.− Oni koji smatraju da su roditelji apsolutno odgovorni za Lucijinu sudbinu stat će na jedan

kraj razreda.− Oni koji smatraju da roditelji nimalo nisu odgovorni stat će na drugi kraj razreda.− Ostali će se rasporediti »duž zamišljene osi« s obzirom na to koliko su blizu prvoj ili dru-

goj tvrdnji.Učenici zauzimaju svoje mjesto na osi i obrazlažu zašto su odabrali svoju poziciju na vrijednosnoj osi.

POSTUPAK1. Prvi učenik (krajnji, onaj koji se apsolutno slaže s tvrdnjom) obrazlaže svoj stav, a drugi

(krajnji, onaj koji se apsolutno ne slaže s tvrdnjom) demantira ga, a ostali se uključuju u raspravu.

2. Nakon nekoga vremena (ovisno o tijeku rasprave) vrijednosna se os »presavije« i najdalji učenik stane nasuprot najbližemu, odnosno oni koji imaju potpuno suprotne stavove stoje jedan nasuprot drugoga i konstruktivno razgovaraju o tvrdnji, argumentiraju i brane svoj stav.

3. Budući da se u raspravi razmjenjuju argumenti, učenici nakon nekoga vremena dobivaju uputu: Sada možete, ako ste promijenili mišljenje, promijeniti stranu. Učenik koji prelazi na drugu stranu tzv. vrijednosne osi obrazlaže zašto je promijenio stav.

Stvaralačko pisanje (20 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina.

UPUTASvaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu.

1. skupina jednu novinsku vijest na temelju sadržaja romana

2. skupina pismo jednomu od likova romana u kojemu će izraziti svoj stav o tome liku

3. skupina tekst u kojemu će navesti i obrazložiti ključne uzroke propasti obitelji Stipančić

4. skupina komentar kojim će se osvrnuti na prikaz obiteljskih odnosa u romanu

5. skupina svoj (promijenjeni) završetak romana

Učenici objavljuju rezultate rada i međusobno ih komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

PRVA SKUPINA: TEMATIKA1. Odredite središnju temu romana.2. Navedite još najmanje dvije teme koje se pojavljuju u romanu.3. Opišite kako se te teme reflektiraju u suvremenome društvu.4. Usporedite kako su navedene teme prikazane u romanu i kako ih vi vidite danas.

DRUGA SKUPINA: KOMPOZICIJA. PRIPOVJEDAČ1. Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite

ostale elemente.2. Opišite pripovjedača: navedite u kojemu licu pripovijeda, je li objektivan ili subjektivan, vje-

rujete li mu i sl.

TREĆA SKUPINA: SIŽE, FABULA1. Nacrtajte pripovjednu crtu. Prikažite na njoj događaje onim redoslijedom kojim su ispričani

u romanu. 2. Razvrstajte događaje prema kronološkome slijedu, tj. onako kako su se zbivali u stvarnosti.

Označite ih na pripovjednoj crti koju ste prethodno nacrtali.

3. Usporedite siže i fabulu. Zaključite što se postiglo odstupanjem od kronološkoga slijeda.

ČETVRTA SKUPINA: LIKOVI1. Nacrtajte »mapu karaktera«: prikažite glavne likove i njihove međusobne odnose. 2. Povežite uz svaki glavni lik jedan ili dva sporedna lika koja smatrate važnim za prikaz njegova

karaktera.3. Dokažite primjerima iz romana da svaki lik djeluje u skladu sa svojim karakterom i pripad-

nošću određenoj društvenoj skupini.



NASTAVNA JEDINICA 3. Riječ u gramatici


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.5. Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri

oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• objašnjava riječ kao morfološku jedinicu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje gramatički pojam• procjenjuje informacije• razmjenjuje mišljenje unutar skupine• usustavljuje informacije


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Vruće olovke (10 min)

UPUTA• Napišite u sljedeće tri minute sve asocijacije i misli koje vam se javljaju uz riječ gramatika:

imajte na umu da se ta riječ ne povezuje samo s nastavom hrvatskoga jezika. Nemojte pre-stajati s pisanjem dok vrijeme ne istekne.

Nakon isteka vremena nekoliko učenika čita svoj tekst.

SREDIŠNJI DIO

2. Slagalica – skupni rad (30 min)Na početku je potrebno učenicima objasniti način skupnoga rada metodom slagalice. (Postupak je objašnjen ispod prijedloga ove nastavne jedinice.)

UPUTA• Razred se najprije treba podijeliti u četveročlane skupine koje ćemo označiti slovima A, B, C,

D, E, F, G. Svaki član unutar skupine dobiva svoj broj: 1, 2, 3, 4.• Sadržaj za koji ćete biti zaduženi nalazi se u udžbeniku (Fon-Fon 1, str. 80. – 83.), a konkretne

upute za obradu sadržaja napisane su na nastavnome listiću Riječ u gramatici. Sadržaj je podijeljen u nekoliko dijelova, a svaki dio sadržaja namijenjen je jednomu učeniku označe-nom brojem 1, 2, 3 ili 4.



Broj 1: Gramatika (uvod) – Fon-Fon 1, 80. str.

Broj 2: Riječ u gramatici – Fon-Fon 1, 80. – 81. str.

Broj 3: Riječ u rječniku lingvističkih pojmova – Fon-Fon 1, 81. – 82. str.

Broj 4: Riječ u morfologiji – Fon-Fon 1, 83. str.

UPUTA1. Sjednite zajedno onako kako ste podijeljeni u matične skupine (A, B, C...) i riješite svoje zadatke

na nastavnome listiću. Vrijeme rada: 10 minuta.2. Nakon toga formirat ćete četiri nove, tzv. ekspertne skupine – sve jedinice čine skupinu 1, sve

dvojke skupinu 2, sve trojke skupinu 3, a svi učenici označeni brojem 4 skupinu 4. Svi članovi iste ekspertne skupine sada trebaju sjesti zajedno i razmijeniti odgovore unutar skupine te odlučiti kako će taj dio gradiva najbolje prenijeti ostatku razreda.

(Vrijeme rada: 10 minuta.)

3. Nakon 10 minuta vratite se u matične skupine (skupine formirane na početku sata): svatko od vas u sljedećih 3 – 5 minuta iznosi kronološkim redom (1, 2, 3, 4) rezultate rada svoje skupine, odnosno poučava ostale učenike unutar svoje skupine.

ZAVRŠNI DIO

3. Primjena znanja (5 min)

UPUTANakon izlaganja učenici trebaju riješiti zadatke na nastavnome listiću (nastavni listić 2.) i tako po-kazati razumijevanje ključnih pojmova.

SLAGALICA – POSTUPAK1. Najprije treba formirati četveročlane matične skupine (A, B, C, D, E, F, G). 2. Svakomu učeniku unutar skupine treba dodijeliti brojeve: 1, 2, 3, 4. 3. Zatim treba podijeliti zadatke; pritom svaki učenik (1, 2, 3, 4) dobiva drugi zadatak (listić).4. Učenici samostalno odgovaraju na pitanja, odnosno rješavaju zadatak na listiću.5. Nakon toga formiraju se tzv. ekspertne skupine, a čine ih svi učenici koji su rješavali iste

zadatke, odnosno svi kojima je dodijeljen broj 1, zatim svi kojima je dodijeljen broj 2, 3, 4. Na kraju su formirane 4 ekspertne skupine.

6. Svaka ekspertna skupina sad sjeda zajedno: učenici razmjenjuju odgovore, prave bilješ-ke i odlučuju kako će taj dio gradiva najbolje prenijeti ostatku razreda.

7. Kad su završili s radom, svaki član ekspertne skupine vraća se u svoju matičnu skupinu i poučava ostale sadržaju za koji je njegova ekspertna skupina bila zadužena.


NASTAVNI LISTIĆ

Riječ u gramatici (zadatci za rad u skupinama)

PRVA SKUPINA: GRAMATIKA (UVOD) Fon-Fon 1, 80. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi

istaknuti, kako je sadržaj strukturiran.3. Riješite zadatke u udžbeniku koji se odnose na vaš tekst.4. Usustavite ključne pojmove: prikažite ih (definirajte, povežite s naslovom) i prikažite grafički.

Vrijeme: 10 minuta.

DRUGA SKUPINA: RIJEČ U GRAMATICI Fon-Fon 1, 80. – 81. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi


Vrijeme: 10 minuta.

TREĆA SKUPINA: RIJEČ U RJEČNIKU LINGVISTIČKIH POJMOVA Fon-Fon 1, 81. – 82. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi


Vrijeme: 10 minuta.

ČETVRTA SKUPINA: RIJEČ U MORFOLOGIJI Fon-Fon 1, 83. str.1. Pročitajte dio teksta koji se odnosi na vaš zadatak. 2. Vratite se tekstu: pogledajte kako je tekst organiziran – kako je naslovljen, koji su pojmovi


Vrijeme: 10 minuta.


NASTAVNI LISTIĆ

Riječ u gramatici (prikaz)

GRAMATIKA

(grč. )Predmet proučavanja:






RIJEČI

Podjela riječi

1) Prema :

2) Prema :

Značenje riječi

značenje značenje

– ženski rod, jednina – 'ona koja se odlikuje hrabrošću i smjelošću'

Riječ kao lingvistički pojam

fonološka riječ

PRIMJER:



NASTAVNA JEDINICA 4. Promjenjive vrste riječi



oblikovanju teksta.


Razrada ishoda na razini aktivnosti• analizira učestalost pojave riječi• čita sa zadatkom uočavanja poznatih činjenica• izrađuje umnu mapu• izrađuje grozd• rješava zadatke• usustavljuje informacije


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Analiza oblaka riječi (10 min)

UPUTA• Proučite oblak riječi u svojim čitankama (Književni vremeplov 1, str. 89.) načinjen na temelju

lirske pjesme. Načinite kratku analizu učestalosti riječi po vrstama. Učenici iznose svoje zaključke i uspoređuju ih s odgovorima drugih učenika.

SREDIŠNJI DIO

2. INSERT metoda – 1. dio (10 min)

UPUTA• Budući da vrste riječi uglavnom poznajete, podsjetit ćete se tih sadržaja služeći se INSERT

metodom koja vam je objašnjena u udžbeniku Fon-Fon 1 na 84. stranici.• Pročitajte u udžbeniku tekst o imenskim riječima (str. 83. – 86.). Označite tekst prema upu-

tama o radu INSERT metodom.NAPOMENA: Ako bude potrebno, nastavnik će učenicima objasniti sadržaje koje učenici označe kao nejasne, odnosno za koje im je potrebna nastavnikova pomoć.



3. Dopuna umne mape (5 min)

UPUTA• Nacrtajte u bilježnicu ovakvo središte umne mape. Nakon toga dopunite je pojmovima koji

se odnose na imenske riječi.

4. INSERT metoda – 2. dio (25 min)

UPUTA• Proučite tekst o glagolima u udžbeniku (str. 86. – 92.). Označite tekst prema uputama o radu

INSERT metodom.NAPOMENA: Ako bude potrebno, nastavnik će učenicima objasniti sadržaje koje učenici označe kao nejasne, odnosno za koje im je potrebna nastavnikova pomoć.

5. Rješavanje zadataka na nastavnome listiću (10 min)

UPUTA• Služeći se informacijama o glagolima, riješite zadatke na nastavnome listiću (u prilogu).

6. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik će održati kratko predavanje u kojemu će upoznati učenike s apsolutnom i relativnom uporabom glagolskih oblika (Fon-Fon 1, 91. – 92. str.).

U predavanju je naglasak na relativnoj uporabi (vrijeme o kojemu se govori) i usvajanju novih pojmova: pripovjedni prezent, pripovjedni futur, svevremenski prezent, svevremenski futur, futurski prezent, futurski aorist.


UPUTA• Načinite na temelju poznavanja glagola umnu mapu kojom ćete vizualizirati svoje znanje o

toj vrsti riječi.

ZAVRŠNI DIO

8. Grozd (10 min)

UPUTANačinite grozd kojim ćete prikazati promjenjive vrste riječi. Pritom vam je zadana početna pozicija: središnja riječ (PROMJENJIVE RIJEČI) i dvije grane: IMENSKE RIJEČI i GLAGOLI.

IMENSKE RIJEČI

imenice

zamjenice

pridjevi

brojevi


NASTAVNI LISTIĆ

Gramatičke kategorije glagola1. Razvrstajte u tablicu pripadajuće pojmove.

aktiv, pasiv, indikativ, imperativ, futur drugi, kondicional, optativ, prijelazni glagoli, govornik, prezent, futur prvi, dvovidni glagoli, sugovornik, jednina, neprijelazni glagoli, negovornik, povratni glagoli, nesvršeni glagoli, svršeni glagoli, množina

kategorija lica

kategorija broja

kategorija vremena

kategorija vida

kategorija načina

kategorija stanja

kategorija prijelaznosti

2. Objasnite značenje navedenih izraza.

• bezlični glagoli –

• prijelaznost (predmetnost) –

• povratni glagoli –

3. Koji glagolski oblici nemaju gramatičku kategoriju lica? Navedite po jedan primjer za svaki od tih glagolskih oblika.



NASTAVNA JEDINICA 5. Nepromjenjive vrste riječi



oblikovanju teksta.


Razrada ishoda na razini aktivnosti• Izražava vlastito mišljenje• analizira tekst• razgovara o temi• čita obavijesni tekst• piše tekst na temelju bilježaka• izvodi monolog• opisuje fotografiju i povezuje ju s temom• izrađuje umnu mapu


I S H O D I


1. Razmisli i razmijeni misli u paru (10 min)

UPUTA• Prisjetite se u sljedeće tri minute što više mjesta zbivanja u književnim djelima.• Razmijenite unutar para svoje odgovore. • Raspravite unutar para je li mjesto zbivanja od presudne važnosti za književno djelo.

SREDIŠNJI DIO

2. Analiza teksta prema smjernicama (10 min)• Pročitajte tekst o mjestu radnje u književnome djelu. Ispišite iz njega sve nepromjenjive

riječi. Razvrstajte ih u tablicu.Za mene je mjesto zbivanja primarni izvor književnoga djela. Čim sam otišao iz Hrvatske, počeo sam onamo smještati većinu svojih priča. To me iznenadilo, zato što sam silno želio doći u Sjedinjene Države. Moje poznavanje hrvatskih gradova dublje prožima moje priče od američke sredine, kojoj je trebalo vremena da mi dopre do mašte. Ljudi me pitaju jesu li moja djela autobiografska. »Ne, ona su topografska«, kažem, i premda ljudi s nevjericom zure u mene, zaista to mislim. Ja pišem o mjestima.

( Josip Novaković, Radionica pisanja fikcije)



prilozi prijedlozi veznici čestice usklici

3. Razgovor o temi (15 min)• Koje od navedenih nepromjenjivih vrsta riječi smatrate najučestalijima? Na čemu temeljite

svoj zaključak?• Znate li zbog čega su nam te riječi važne? Što se kojom od njih izriče? • Znate li definirati svaku nepromjenjivu vrstu riječi? Možete li je prepoznati u tekstu?

4. Čitanje obavijesnoga teksta (15 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina. Svaka je skupina zadužena za jednu vrstu riječi.

UPUTASlužeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 93.) i dodatnim izvorima (ako je potrebno), svaka će skupina načiniti bilješke na temelju kojih će prikazati jednu vrstu nepromjenjivih riječi.

1. skupina prilozi

2. skupina prijedlozi

3. skupina veznici

4. skupina čestice

5. skupina usklici

5. Priprema i izvođenje monologa (20 min) Svaka skupina treba svoj tekst o jednoj vrsti nepromjenjivih riječi napisati u obliku monologa koji započinje rečenicom Ja sam (npr. prilog) i pripremiti ga za usmeno kazivanje (igra uloga). Kad završe s radom, predstavnik svake skupine izvest će svoj monolog. Ostali će učenici komen-tirati sadržaj i izvedbu.

ZAVRŠNI DIO

6. Opis fotografije na temelju asocijacije (10 min)

UPUTA• Povežite fotografiju na 90. str. s temom vrsta riječi. Upotrijebite u svojemu opisu barem po

dva primjera svake vrste riječi.Nekoliko učenika iznosi rezultate rada, a ostali komentiraju.


UPUTA• Nacrtajte umnu mapu kojom ćete vizualizirati svoje poznavanje svih vrsta riječi.



NASTAVNA JEDINICA 6. Josip Kozarac, Tena


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI

B.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.


RAZRADA ISHODA

• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog

iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske


Razrada ishoda na razini aktivnosti

• opisuje i argumentira svoj stav• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• oblikuje ulogu na temelju lika iz pripovijetke• objašnjava i procjenjuje ponašanje likova• izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• navodi primjere i argumentira• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga

MEĐUPREDMETNE TEME

uku B.4/5.1. Učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire pristup učenju te planira učenje.


I S H O D I




UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (15 min)Nastavnik sljedeći tekst može kopirati ili projicirati, a može ga i sam pročitati učenicima.

UPUTAPažljivo poslušajte sljedeći tekst:

Diskusija: Imaju li lijepi ljudi više uspjeha u životu?Prije svega nekoliko mjeseci bili smo svjedoci događaja koji je pokazao koliko je ljepota bit-na. Mala Kineskinja iako ima vrhunski glas nije mogla nastupiti na otvorenju Olimpijskih igara u Pekingu jer nije dovoljno lijepa. Zbog svojih iskrivljenih zubi nije se smjela pojaviti u petak na stadionu. U pozadini su pustili snimku njezina glasa, a ljepša je curica istupila pred milijunsku publiku diljem svijeta. Lin Miaoke (9), »oličenje anđela«, pojavila se na na-slovnici New York Timesa, postala je najpopularnije dijete u Kini samo zato što su je stavili da – zijeva. Jesu li lijepi ljudi uspješniji u životu? Koliko je ljepota važna poslodavcima? Mislite li da će posao prije dobiti manje sposobna, ali ljepša osoba od one sposobnije, ali ružnije osobe? Već u školi ljepši učenici dobivaju bolje ocjenu na temelju »lijepih očiju«, a njihove kolege žele se družiti s njima. Popularniji su i omiljeniji u društvu. Upravo zbog toga roditelji tinejdžerima dopuštaju razne plastične operacije uz izgovor da će im one poboljšati život. Je li ljepota uistinu tako važna za uspjeh u životu?

(prema tekstu Tee Kvarantan objavljenome na portalu 24sata.hr)

UPUTA

• Razmislite, a zatim iznesite svoj stav o članku i tvrdnji da lijepi ljudi imaju više uspjeha u životu. Svoje stavove argumentirajte i potkrijepite primjerima.

Učenici daju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

UPUTA• Komentirajte stereotip da su lijepi ljudi nužno i glupi ljudi. Svoje stavove argumentirajte i

potkrijepite primjerima.Učenici daju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Vrući stolac (20 min)

UPUTA• Nastavak sata posvetit ćemo Teni, a karakterizaciju lika najbolje ćemo dobiti metodom vru-

ćega stolca: jedna će učenica ili učenik sjesti na stolac i glumiti Tenu, odnosno govoriti iz pozicije lika, a ostali će učenici postavljati pitanja Teni.

(NAPOMENA: Ulogu Tene može odigrati i više učenika.)



3. Razgovor o liku (15 min) Učenici odgovaraju na sljedeća pitanja:

• Kako zamišljate Tenu na početku, a kako na kraju djela? Suosjećate li s njom?• Na koji moralni problem upozorava autor u ovoj pripovijetki? Smatrate li da je taj problem

prisutan i u današnjemu društvu? • Kakvi su obiteljski odnosi u Teni: odnos roditelji – djeca i odnos muž – žena. Dokažite točnost

tvrdnje da se u djelu tematizira psihologija mladoga čovjeka.• Ponaša li se Tena odgovorno? Što biste joj savjetovali?

4. Sastavljanje pripovjedne crte – rad u paru (15 min)

UPUTA• Radeći u paru, načinite pripovjednu crtu: označite na njoj sve važne događaje. Dokažite

točnost tvrdnje da se kompozicija novele razvija u gradaciji. • Prikažite Tenin karakter stavljajući ga u suodnos s karakterima drugih likova.


ZAVRŠNI DIO

5. Pisanje usporedne raščlambe (25 min)

UPUTA• Vaš je zadatak napisati kratki vezani tekst, 150 – 200 riječi, u kojemu ćete usporediti Tenu i

Luciju Stipančić – po čemu su slične, a po čemu se razlikuju. Pri usporedbi obratite pozor-nost na njihov vanjski izgled, unutarnji svijet, odgoj, odnos prema roditeljima, odnos prema muškarcima te njihov završetak.

Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.

(NAPOMENA: Za domaću zadaću učenici mogu usporediti djela u cijelosti služeći se čitankom na 210. str.)



NASTAVNA JEDINICA 7. Jerome David Salinger, Lovac u žitu





iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske


Razrada ishoda na razini aktivnosti• izražava svoj doživljaj teksta• opisuje i argumentira svoj stav• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• objašnjava i procjenjuje ponašanje likova• navodi primjere• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• Izdvaja informacije iz različitih izvora• procjenjuje informacije• stvara novi tekst na temelju polaznoga



ikt C.4.3. Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

osr. B.4.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih postupaka/stavova/izbora.

osr. C.4.1. Prepoznaje i izbjegava rizične situacije u društvu.

I S H O D I




PRVI I DRUGI SAT

UVODNI DIO

1. Slobodno pisanje (10 min)

UPUTA• U sljedećih pet minuta zapišite svoje dojmove, misli i asocijacije o romanu Lovac u žitu i nje-

govu glavnom junaku Holdenu. Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Lik kao metafora (15 min)

UPUTAPrikažite lik Holdena dramskom igrom utemeljenom na metafori, tj. ukazivanjem na sličnost među pojmovima. Razmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja o Holdenu:

• Koja bi životinja bio kad bi bio životinja? • Koja bi boja bio kada bi bio boja? • Koja bi vrsta hrane bio? • Koja vrsta automobila? • Koji bi broj bio? • Koji TV ili filmski lik? • Koja odjeća? Koji predmet?

Učenici odgovaraju na postavljena pitanja i međusobno komentiraju svoje odgovore: na taj se način može provjeriti učenikov doživljaj i razumijevanje lika.

3. Uglovi (20 min)

UPUTAZamislite da se u svakome kutu razreda nalazi jedna tvrdnja:

1. Holden je iznimno osjećajan. 2. Holden je smiješan.3. Holden i ja bili bismo odlični prijatelji jer smo dosta slični.4. Holden zna s ljudima.

Pažljivo pročitajte svaku tvrdnju, razmislite, a zatim odšetajte, odnosno zauzmite poziciju u uglu uz tvrdnju s kojom se najviše slažete:

Nakon što su se učenici grupirali, svaka skupina obrazlaže svoj odabir trima argumentima, nakon čega učenici eventualno mogu promijeniti svoju poziciju uz obrazloženje.



4. Tematska analiza romana (30 min)Učenici su podijeljeni u pet skupina. Svaka skupina dobiva svoj zadatak na nastavnome listiću.

UPUTASvi su zadatci na nastavnome listiću povezani s tematikom Salingerova romana. Svaka skupina rješava svoj dio zadataka, a nakon toga će predstavnik svake skupine iznijeti rezultate rada.

1. skupina: ŠKOLA Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

2. skupina: OBITELJ Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

3. skupina: MLADI BUNTOVNIK Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

4. skupina: SUVREMENI SVIJET Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

5. skupina: SIMBOLI Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.


ZAVRŠNI DIO

5. Izrada grafičkoga prikaza – rad u paru (15 min)

UPUTA• Prikažite grafički na temelju prethodnoga izlaganja tematski sloj romana. Povežite svaki od

tih slojeva s jednom ili dvjema situacijama u romanu.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

TREĆI I ČETVRTI SAT

UVODNI DIO


UPUTA• Služeći se Vennovim dijagramom, usporedite sebe i Holdena – po čemu ste slični, a po čemu

se razlikujete.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Analiza romana / pripovjednoga teksta prema smjernicama (25 min)

Učenici su podijeljeni u pet skupina. Nastavnik im dijeli zadatke na nastavnome listiću (u prilogu).

UPUTA• Svaka će skupina prikazati svoju temu na temelju zadatka na nastavnome listiću, a zatim će

predstavnik svake skupine iznijeti rezultate rada.

1. skupina: TEMATIKA Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

2. skupina: LIKOVI Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

3. skupina: FABULA Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

4. skupina: KOMPOZICIJA Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

5. skupina: PRIPOVJEDAČ Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.


3. Grozd (15 min)

UPUTA• Služeći se svojim bilješkama i informacijama koje ste čuli tijekom izlaganja predstavnika

skupina, prikažite u obliku grozda roman Lovac u žitu na sadržajnoj i izraznoj razini.Učenici iznose rezultate rada i komentiraju ih.

4. Gledanje videosnimke i odgovori na pitanja (10 min)

UPUTA• Pogledajte videosnimku Zanimljive činjenice o Lovcu u žitu na poveznici https://www.youtu-

be.com/watch?v=lfNfcFup8HE Nakon gledanja videosnimke nastavnik postavlja sljedeća pitanja:

• Koja vas je od zanimljivosti iznenadila? Zašto?• Što biste vi izdvojili kao zanimljivost o romanu?

Učenici odgovaraju na pitanja i međusobno ih komentiraju.



ZAVRŠNI DIO5. Stvaralački zadatak (25 min)Učenici rade podijeljeni u pet skupina.

UPUTASvaka će skupina napisati kratki tekst na zadanu temu.

1. skupina intervju s Holdenom na temelju sadržaja romana

2. skupina reportažu o New Yorku (Holdena treba staviti u poziciju novinara)

3. skupina tekst u kojemu će navesti i obrazložiti ključne uzroke Holdenova neuspjeha u školi

4. skupina tekst u kojemu će se osvrnuti na prikaz obitelji u romanu

5. skupina sastavak u kojemu će prikazati svoj odnos prema društvenim vrijednostima i autoritetu (roditelji, profesori, odrasli)


DODATNE AKTIVNOSTI Razgovor o temi (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja:

• Imate li svojega omiljenog književnog/filmskog/stripovskog junaka? Obrazložite svoje odgovore.• Jeste li član kojega fan-kluba ili biste to željeli postati? Zašto?• Je li vas zaintrigirao život neke poznate osobe? Što ste saznali ili što biste htjeli saznati o toj

osobi? Zašto?• Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

Gledanje filmskoga isječka i razgovor o filmu (10 min)

UPUTAPažljivo pogledajte prvih pet minuta filma Salinger u kojemu poznati umjetnici govore o svojemu doživljaju romana i njegova autora (poveznica: https://www.youtube.com/watch?v=JRohlbxn3pM).

• Usporedite prikazane doživljaje romana Lovac u žitu i njegova autora sa svojim doživljajima djelâ koja su na vas ostavila snažan dojam.

Učenici iznose svoje usporedbe i međusobno ih komentiraju.

Analiza govora književnoga lika (25 min)UPUTA

• Primijetili ste da je jezik romana specifičan. Radit ćete u paru: izdvojite nekoliko izraza koje upotrebljava Holden, a zatim pronađite njihovu zamjenu u standardnome jeziku.


Nastavnik zadaje sljedeći zadatak: • I ovaj ćete zadatak raditi u paru. Odaberite desetak izraza kojima se koristite u svakodnevno-

me razgovornom jeziku i napravite mali rječnik žargonizama: svakomu žargonizmu pridružite izraz/frazu/primjer u kojemu se rabi, a zatim i značenje žargonizma na standardnome jeziku. Tijekom rada možete se koristiti digitalnim alatima.



NASTAVNI LISTIĆ

Jerome David Salinger, Lovac u žitu

PRVA SKUPINA: ŠKOLAPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Na koji je način u romanu prikazan život u školi? Izdvojite uobičajene školske situacije i ko-mentirajte ih.

• Navedite dvije školske situacije koje smatrate tipičnima za današnju školu. Obrazložite svoj izbor.

• Usporedite Holdenov odnos prema školi sa svojim: istaknite sličnosti i razlike.

DRUGA SKUPINA: OBITELJPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Prikažite Holdenovu obiteljsku situaciju.• Prikažite obiteljske odnose u našemu društvu. Smatrate li da se razlikuju od onih koje Hol-

den opisuje? Potkrijepite svoj odgovor dvama primjerima.

TREĆA SKUPINA: MLADI BUNTOVNIKPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Kako Holden doživljava svijet odraslih ljudi? Razmišljate li i vi o svijetu na sličan način? • Što bi Holden želio biti u životu? Zašto to želi? Je li to, prema vašemu mišljenju, moguće

ostvariti?• Smatrate li da je Holden nakon svega što je proživio sposoban za tzv. normalan život? • Je li, po vašemu mišljenju, Holden našao svoga »lovca u žitu«?• Govori li ovaj roman o doživljaju svijeta današnjih mladih ljudi?

ČETVRTA SKUPINA: SUVREMENI SVIJETPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Izdvojite situacije u kojima se pred Holdenom razotkriva svijet odraslih: putovanje vlakom, boravak u hotelu, noćni prizori na ulicama, noćni klubovi... Načinite na temelju tih situacija popis poroka (materijalnih i duhovnih) suvremenoga čovjeka. Usporedite ih s današnjim vremenom.

PETA SKUPINA: SIMBOLIPročitajte sljedeća pitanja, razmislite, raspravite o njima u skupini, a zatim pripremite izlaganje.

• Dopunite niz simbola koji se pojavljuju u romanu: crvena šilterica kupljena za jedan dolar, rukavica za bejzbol, patke u parku…

• Odaberite jedan simbol i opišite na koji način dodatno produbljuje smisao romana.


NASTAVNI LISTIĆ


PRVA SKUPINA: TEMATIKA • Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

DRUGA SKUPINA: LIKOVI

• Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

TREĆA SKUPINA: FABULA

• Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

ČETVRTA SKUPINA: KOMPOZICIJA

• Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

PETA SKUPINA: PRIPOVJEDAČ

• Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.


PRVA SKUPINA: TEMATIKA • Navedite tri vama najzanimljivije teme koje roman otvara. Obrazložite svoj odabir.

DRUGA SKUPINA: LIKOVI

• Načinite mapu karaktera. Možete se poslužiti podsjetnikom u čitanci na 145. str.

TREĆA SKUPINA: FABULA

• Označite na pripovjednoj crti tri do pet događaja koje smatrate najvažnijima. Obrazložite svoj odabir.

ČETVRTA SKUPINA: KOMPOZICIJA

• Prikažite grafički kompoziciju romana: najprije nacrtajte okvir, a potom u njega uvrstite priču.

PETA SKUPINA: PRIPOVJEDAČ

• Komentirajte književni postupak u kojemu je lik istovremeno i pripovjedač. Navedite koje su po vašemu mišljenju prednosti, a koji nedostatci takva odabira.



NASTAVNA JEDINICA 8. Roman u popularnoj kulturi




medijima na svakodnevni život primatelja• prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu utječu



MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.3.Učenik samostalno kritički procjenjuje proces, izvore i rezultate pretraživanja, odabire potrebne informacije.

uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.


I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja.

• Volite li više čitati knjige ili gledati filmove/serije snimljene prema književnim djelima? Zašto? Obrazložite svoj odgovor i potkrijepite ga primjerima.

Učenici odgovaraju na pitanja i međusobno komentiraju odgovore.



SREDIŠNJI DIO

2. Rad u skupinama prema smjernicama (25 min)Učenici su podijeljeni u četveročlane skupine. Svaka će skupina dobiti isti zadatak.

UPUTA• Izdvojite 3 – 5 filmova ili serija nastalih prema nekome romanu. To mogu biti filmovi ili serije

koji su vama omiljeni, oni koji se nalaze na vrhu ljestvica gledanosti ili pak klasici. • Navedite autore tih književnih djela, temu kojom se romani bave i vrstu romana/žanr. • Obratite pozornost na sljedeće: jesu li romani bili bestseleri te su prema njima snimljeni

film/serija ili su pak film/serija proslavili književno djelo. • U svojemu se radu možete služiti digitalnim alatima.


ZAVRŠNI DIO

3. grozd (10 min)

UPUTA• Grafički, u obliku grozda, prikažite roman u popularnoj kulturi.


DODATNE AKTIVNOSTI

Naglasak se na kraju cjeline može staviti i na temu Ja, mi, oni, a jedna je od takvih tema i ravnopravnost spolova. Navest ćemo nekoliko dodatnih aktivnosti za tu temu.

Razgovor o temi 1 (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja:

• Izdvojite nekoliko poznatih žena koje su se svojim postignućima ili djelovanjem istaknule u društvu. Obrazložite svoj odgovor.

• Prepoznajte li takve žene/djevojke u svojoj okolini? Obrazložite i argumentirajte svoj odgovor.• Kako današnje društvo prihvaća takve žene/djevojke? Zašto?

Učenici odgovaraju i međusobno komentiraju svoje odgovore.

T-TABLICA (15 min)

UPUTAPročitajte ili poslušajte u zvučnome zapisu dva teksta: prvi je ulomak biografije Jane Austen, a drugi donosi neke činjenice iz biografije Marije Jurić Zagorke (Književni vremeplov 1, str. 211. – 212.). Vaš je zadatak usporediti tekstove služeći se T-tablicom – uočite po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.




Razgovor o temi 2 (10 min)

UPUTAPažljivo pročitajte tekst Jesu li učiteljice imale ista prava kao i učitelji? (Književni vremeplov 1, str. 213.), a zatim razmislite i odgovorite na sljedeća pitanja:

• Kako možete ovaj tekst povezati s ulomcima iz biografija dviju književnica, Jane Austin i Marije Jurić Zagorke?

• Susreću li se i danas žene s takvim ili sličnim problemima? Obrazložite svoje odgovore i potkrijepite ih primjerima.

• Opišite položaj žena koje sudjeluju ili pak žele sudjelovati u političkome, ekonomskome, umjetničkome ili nekome drugom području javnoga života u današnjemu društvu.

Učenici odgovaraju na pitanja i međusobno ih komentiraju.

Pisanje preporuke/savjeta – rad u paru (10 min)

UPUTARazmislite, a zatim osmislite i napišite tri preporuke/mjere koje će pomoći da se poboljša položaj žena u suvremenome društvu.

Učenici čitaju preporuke i međusobno ih komentiraju.


6. TEMA: DRAMA POBUNJENOGA POJEDINCA

Nastavne jedinice

1. Drama pobunjenoga pojedinca (uvod u temu) 1

2. Uvod u sintaksu. Sintagma 1

3. Rečenični članovi 4

4. Uvod u dramu 1

5. Dramski tekst i kazališna predstava 2

6. Dramatizacija proznoga teksta (književna radionica) 1

7. Grčka tragedija 2

8. Lektira: Sofoklo, Antigona 4

9. Sofoklova Antigona u suvremenoj kulturi 1


NASTAVNA TEMA 6. DRAMA POBUNJENOGA POJEDINCA

NASTAVNA JEDINICA 1. Drama pobunjenoga pojedinca (uvod u temu)



RAZRADA ISHODA• oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste teksta koji govori• govori i razgovara u skladu s govornom ulogom• razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja• samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika uvažavajući

verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na funkcionalni stil teksta

Razrada ishoda na razini aktivnosti• kreativno razmišlja• objašnjava svoje stavove• ponavlja naučeno jezično gradivo • povezuje nove sadržaje s predznanjem• izrađuje umnu mapu


uku C.4/5.1. Učenik može objasniti vrijednost učenja za svoj život.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Razgovor o temi (10 min)

UPUTA• Pokušajte pretpostaviti kakvi bi se sadržaji mogli pojaviti u temi naslovljenoj Drama pobu-

njenoga pojedinca.Nekoliko učenika iznosi svoja predviđanja.

SREDIŠNJI DIO2. Kratki prikaz teme (10 min)Nakon predviđanja sadržaja na temelju naslova nastavnik upoznaje učenike sa sadržajem teme: prikazuje im način obrade teme u čitanci Književni vremeplov 1 (Drama pobunjenoga pojedinca, str. 215. – 250.), upućuje na jezične sadržaje u udžbeniku Fon-Fon 1 (Od riječi do rečenice i teksta, 2. dio – sintagma i rečenični članovi, str. 94. – 116.) te digitalne sadržaje Drama pobunjenoga po-jedinca (IZZI) i Od riječi do rečenice i teksta (IZZI).

Na kraju ih upućuje na ishode koji se trebaju ostvariti obradom ove teme (Književni vremeplov 1, 322. str.).



3. Planiranje učenja i pristupa učenju (15 min)

UPUTA• Načinite umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme Drama pobunjenoga pojedinca.

Ispod naslova teme načinite jednu granu naslovljenu JEZIK, drugu naslovljenu KNJIŽEVNOST i treću naslovljenu KULTURA. Zatim ih razradite.

Kad završite s radom, označite sadržaje na umnoj mapi sljedećim simbolima:

– zanimljivo – potpuno nepoznato – poznato

ZAVRŠNI DIO

4. Pisanje teksta na zadanu temu (10 min)

UPUTA• Napišite svoje mišljenje o tome zašto je ova tema vrijedna za vaše obrazovanje. Razmijenite

mišljenja u paru.



NASTAVNA JEDINICA 2. Uvod u sintaksu. Sintagma



oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni/radni listić• dopunjuje i komentira izlaganje drugih• označava tekst INSERT metodom• radi na tekstu• izdvaja informacije• usustavljuje informacije• izrađuje umnu mapu


osr. A.4.3. Razvija osobne potencijale.

I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTA• Prisjetite se pojmova punoznačna riječ i nepunoznačna riječ. (Pojmovi su ranije obrađeni;

Fon-Fon 1, str. 81.) Nakon toga riješite zadatke na nastavnome listiću.Učenici objavljuju rezultate rada i međusobno ih komentiraju. Nastavnik uvodi pojam sintakse, sintaktičke jedinice i sintagme.

SREDIŠNJI DIO


UPUTA• Pročitajte tekst naslovljen Sintagma (Fon-Fon 1, str. 95. – 98.) te proučite podjelu tekstova

vidljivu iz grafičkoga prikaza. Tijekom čitanja aktivno ćete pratiti svoje razumijevanje teksta/pojmova služeći se INSERT metodom:



• Dijelove teksta koji potvrđuju ono što ste već znali označite kvačicama ( ).• Dijelove teksta koji pobijaju ono što ste mislili da znate označite minusom (–).• Tvrdnje o kojima želite postaviti pitanja označite upitnikom (?).

Učenici će pročitati koje su dijelove zadanih tekstova označili pojedinim znakom i komentirati ih s ostalim učenicima. Nastavnik će objasniti one pojmove ili tvrdnje koje su, eventualno, ostale nejasne.

ZAVRŠNI DIO


UPUTA• Izradite umnu mapu kojom ćete napraviti sintezu prethodnoga teksta. Vaša umna mapa

treba sadržavati sljedeće pojmove: − sintaksa, sintaktičke jedinice, glavna i zavisna sastavnica sintagme− gramatičke veze među sastavnicama sintagme (sročnost, upravljanje, pridruživanje)− odredbena, dopunska i okolnosna sintagma.

• Uz pojedine pojmove možete navesti i primjere. Pri izradi umne mape možete se koristiti udžbenikom.

Učenici iznose rezultate rada.


NASTAVNI LISTIĆ

Uvod u sintaksu. Sintagma1. Odgovorite na sljedeća pitanja jednom riječju:

a) Koji ja vaš hobi?

b) Koje je vaše omiljeno jelo?

c) Koja je vaša omiljena boja?

2. Odgovorite na sljedeća pitanja dvjema punoznačnim riječima:

a) Što radite u slobodno vrijeme?

b) Gdje ljetujete?

c) Što vas može oraspoložiti?

3. Osmislite rečenicu tako da upotrijebite sljedeće riječi: njihov, običaj, život, dalek, putovati, nepo-znat, upoznati, i, kultura, domaći, kraj, te. Vaša rečenica treba biti smislena i gramatički točna.

4. Opišite kako ste rješavali prethodni zadatak.

Uvod u sintaksu. Sintagma1. Odgovorite na sljedeća pitanja jednom riječju:

a) Koji ja vaš hobi?

b) Koje je vaše omiljeno jelo?

c) Koja je vaša omiljena boja?

2. Odgovorite na sljedeća pitanja dvjema punoznačnim riječima:

a) Što radite u slobodno vrijeme?

b) Gdje ljetujete?

c) Što vas može oraspoložiti?

3. Osmislite rečenicu tako da upotrijebite sljedeće riječi: njihov, običaj, život, dalek, putovati, nepo-znat, upoznati, i, kultura, domaći, kraj, te. Vaša rečenica treba biti smislena i gramatički točna.

4. Opišite kako ste rješavali prethodni zadatak.




NASTAVNA JEDINICA 3. Rečenični članovi



oblikovanju teksta.

RAZRADA ISHODA• raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove• objašnjava subjektno-predikatnu sročnost

Razrada ishoda na razini aktivnosti• popunjava nastavni/radni listić• dopunjuje i komentira izlaganje drugih• radi na tekstu• izdvaja informacije• usustavljuje informacije• osmišljava zadatke• rješava primjere• izrađuje bilješke• primjenjuje naučeno na novim zadatcima



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razmisli i razmijeni misao u paru (15 min)Učenici popunjavaju nastavni listić kao provjeru predznanja o rečeničnim članovima.

UPUTA• Napišite u stupce sve što znate o rečeničnim članovima. • Usporedite svoje zabilješke s drugim učenikom (unutar para). Ako je potrebno, dopunite ih.



SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (5 min)Nastavnik drži kratko predavanje o gramatičkome ustrojstvu rečenice (Fon-Fon 1, str. 100.).

UPUTA

3. Izrada grozda (10 min)• Ukratko smo ponovili temeljne činjenice o gramatičkome ustrojstvu rečenice. Služeći se me-

todom grozda, prikažite što ste upamtili.Učenici objavljuju rezultate rada.

4. Rad u skupinama (95 min)Učenici su podijeljeni u sedam skupina. Svaka skupina obradit će određene rečenične članove s pomoću nastavnoga listića:

1. skupina predikat

2. skupina subjekt

3. skupina objekt

4. skupina priložna oznaka (mjesta, vremena, načina, uzroka i namjere)

5. skupina priložna oznaka (posljedice, količine, sredstva, društva, dopuštanja, izuzimanja, pogodbe)

6. skupina atribut

7. skupina apozicija

NAPOMENA: Učenici rade u skupinama 15 minuta, a zatim slijedi objava rezultata rada. Stoga se prvi dio rada u skupini (obrada zadane teme) poklapa sa završetkom prvoga sata. Izlaganje se nastavlja na sljedećemu satu.

Izlaganje rada Prva skupina izlaže svoju temu, a zatim zadaje četiri zadatka kojima provjerava usvojenost sadr-žaja ostalih učenika. Nakon provjere rješenja na redu je sljedeća skupina.

Svaka skupina ima deset minuta za izlaganje teme, zadavanje zadataka i njihovu provjeru.

5. Rad na tekstu – čitanje s bilježenjem natuknica (25 min)

UPUTAPročitajte tekst u udžbeniku Sročnost subjekta i predikata (Fon-Fon 1, str. 103. – 104.). Tijekom čita-nja izradite bilješke o sročnosti subjekta i predikata u obliku natuknica.

6. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik drži kratko predavanje o tome kako razlikovati objekt i priložnu oznaku.



ZAVRŠNI DIO

7. Provjera razumijevanja pojmova – rad u paru (20 min)

UPUTA• U udžbeniku se nalazi podsjetnik za analizu gramatičkoga ustrojstva rečenice (str. 113.).

Rješavajući zadatke u koracima, provjerit ćete svoje poznavanje pojmova kojima ste se bavili na prethodnim satima. Najprije zadatke riješite samostalno, a onda rezultate rada razmijenite unutar para.

NAPOMENANastavna jedinica Riječ kao sintaktička jedinica (Fon-Fon 1, 114. – 116.) namijenjena je samostal-nomu radu na tekstu. Budući da su učenici ranije usvojili jezične sadržaje vezane uz vrste riječi i rečenične članove, a ti se sadržaji ovdje spajaju, odnosno ponavljaju, predlažemo da učenici ovu lekciju pročitaju za domaću zadaću INSERT metodom, a nakon toga riješe zadatke na 116. stranici.

Nastavna jedinica Rečenica i tekst (Fon-Fon 1, 117. – 119.) pripada izbornim sadržajima. Učenici u njoj mogu pročitati korisne informacije o tekstu, odnosno o konektorima i modifikatorima, i na taj način uvježbavati pisanje. S druge strane, ti se sadržaji kao obvezni pojavljuju u drugome razredu, što znači da će se tad i detaljnije obraditi.


NASTAVNI LISTIĆ

Rečenični članovi (provjera predznanja)1. Napišite u stupce sve što znate o rečeničnim članovima.

SUBJEKT PREDIKAT OBJEKT

PRILOŽNE OZNAKE

ATRIBUT APOZICIJA

2. Usporedite svoje zabilješke s drugim učenikom (unutar para). Ako je potrebno, dopunite ih.


NASTAVNI LISTIĆ

Rečenični članovi (zadatci za skupni rad)

PRVA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 101. – 102.), pripremite kratko izlaganje o predikatu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija predikata, glagolski predikat, imenski predikat, neoglagoljene rečenice. Navedite primjere.

2. Osmislite četiri zadatka kojima ćete provjeriti usvojenost sadržaja kod ostalih učenika.

DRUGA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 102.), pripremite kratko izlaganje o subjektu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija subjekta, izricanje subjekta imenskim riječima, neizrečeni subjekt, besubjektna rečenica. Navedite primjere.


TREĆA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 105. – 106.), pripremite kratko izlaganje o objektu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija objekta, izravni i neizravni objekt, dijelni i slavenski genitiv. Navedite primjere.


ČETVRTA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 106. – 108.), pripremite kratko izlaganje o priložnim

oznakama. Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija priložne oznake, PO mjesta, PO vremena, PO načina, PO uzroka i PO namjere. Navedite primjere.


PETA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 106. – 109.), pripremite kratko izlaganje o priložnim

oznakama. Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: PO posljedice, PO količine, PO sredstva, PO društva, PO dopuštanja, PO izuzimanja, PO pogodbe. Navedite primjere.


ŠESTA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 111. – 112.), pripremite kratko izlaganje o atributu.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija atributa, pridjevni i imenični atribut. Navedite primjere.


SEDMA SKUPINA1. Služeći se udžbenikom (Fon-Fon 1, str. 112.), pripremite kratko izlaganje o apoziciji.

Vaše izlaganje treba obuhvatiti sljedeće pojmove: definicija apozicije i apozicijski skup. Navedite primjere.

2. Usporedite atribut i apoziciju.3. Osmislite četiri zadatka kojima ćete provjeriti usvojenost sadržaja kod ostalih učenika.



NASTAVNA JEDINICA 4. Uvod u dramu



funkcionalnih stilova i oblika.A.1.6. Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika.

RAZRADA ISHODA• određuje glavne ideje u tekstu• tumači leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi svoje misli• tumači značenje riječi• analizira tekstove • popunjava nastavni listić• samostalno upotrebljava različite izvore informacija

MEĐUPREDMETNE TEMEikt C.4.2. Učenik samostalno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju.uku A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opisivanje pojmova: drama, dramsko, dramatično (5 min)Nastavnik može na ploču napisati sljedeće pojmove: drama, dramsko, dramatično.

UPUTA• Napišite ispod svakoga pojma asocijaciju ili pojam koji povezujete sa zadanim pojmom.

Na temelju učeničkih odgovora uočava se koja sve značenja učenici pripisuju pojmovima, a zatim dolaze do zaključka što sve može značiti pojedini pojam, tj. da navedeni pojmovi imaju više znače-nja. Učenička objašnjenja pojmova uspoređuju se s rječničkim natuknicama na HJP-u.

SREDIŠNJI DIO

2. Istraživanje teme pobunjeni pojedinac (20 min)Učenici dobivaju nastavni listić (u prilogu).

UPUTA• Pročitajte u čitanci tri teksta pod naslovom Pobunjeni pojedinac (Književni vremeplov 1,

str. 218. – 219.). Rasporedite uz tekstove odgovarajuću odrednicu koja označava odnos lika prema svijetu i životnim problemima.



Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali komentiraju. Tijekom razgovora objašnjava se značenje sintagme pobunjeni pojedinac.

3. Povezivanje pojmova: pisanje na temelju upute (10 min)

UPUTA• Prikažite u nekoliko rečenica svoje razumijevanje povezanosti pojmova pobunjeni pojedi-

nac i drama. Nekoliko učenika čita što su napisali.

ZAVRŠNI DIO

4. Podjela zadataka za skupni rad nakon čitanja Sofoklove Antigone (10 min)

UPUTAGrčka tragedija Antigona jedna je od najpoznatijih svjetskih drama. Pročitat ćete je za lektiru pre-ma smjernicama u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 231.).

• Podijelit ćete se u pet skupina: svaka skupina dobiva jedan zadatak za izlaganje na satu. Način na koji ćete izlagati birate sami, ali u njemu trebaju sudjelovati svi članovi skupine. Za izlaganje imate 5 – 10 minuta.

(NAPOMENA: Nastavnik može razred podijeliti u pet skupina, ali im ne treba dodijeliti brojeve. Predstavnik svake skupine slučajnim će odabirom izvlačiti karticu sa zadatkom i tako dodijeliti broj i pripadajući zadatak svojoj skupini.)

SKUPINA ZADATAK

1.

Prokletstvo Lajeva roda

• Pročitajte i prepričajte mit o Edipu. • Prikažite grafički odnose među likovima i uz svako ime napišite

njegovu krivnju. • Ispišite iz djela stihove u kojima pronalazite poveznicu s mitom o

Edipu.

2.

Tragički sukob•Odredite glavne sukobe na kojima se temelji radnja. Prikažite ih

grafički.

3.

Kompozicija tragedije•Opišite vanjsku kompoziciju tragedije, a unutarnju prikažite

grafički.

4.

Poruke u djelu

•Napišite 5 poruka iz djela u obliku transparenta. •Objasnite u kojim bi prilikama ti transparenti danas bili primjenjivi.

5.

Kazalište

• Izradite maketu scene i likova. •Dramatizirajte jedan prizor.

DODATNA AKTIVNOST

Prikaz dramskoga likaDramski lik (dramska osoba ili karakter) često se nalazi u situaciji presudnoj za svoj život. Oda-berite tri dramska lika (primjeri su u čitanci Književni vremeplov 1, str. 239.). Istražite o njima na internetu (osobine, teme i problemi u djelu iz kojega je lik). Napišite prikaz lika.


NASTAVNI LISTIĆ

Drama pobunjenoga pojedinca1. Pročitajte tri teksta u čitanci (str. 218. – 219.). Popunite tablicu.

odnos lika prema svijetu

objašnjenje pojma

naslov i vrsta teksta

lik pobunjenoga pojedinca

pesimizam

optimizam

aktivizam

pasivizam

fatalizam

idealizam



NASTAVNA JEDINICA 5. Dramski tekst i kazališna predstava


ODGOJNO OBRAZOVNI ISHODIB.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj





kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja• opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na oglednim

primjerima• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i dramske vrste• objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika• određuje glavne ideje u tekstu• objašnjava osnovna i prenesena značenja• posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju

Razrada ishoda na razini aktivnosti• rješava anketu• analizira tekst• provodi sintezu i vrednovanje naučenoga• iznosi vlastite stavove• opisuje doživljaj kazališne predstave• uspoređuje dramski tekst i kazališnu predstavu



goo A.4.3. Promiče ljudska prava.

I S H O D I


UVODNI DIO1. Anketa (5 min)

UPUTA• Popunite anketni listić o odnosu prema drami i kazalištu (u prilogu).



2. Čitanje i komentar obavijesnoga teksta (10 min)

UPUTA• Pročitajte tekst u čitanci Idemo li u kazalište? (Književni vremeplov 1, str. 216.).• Usporedite podatke u tekstu sa svojim odgovorima na pitanja u anketi.

Učenici komentiraju rezultate istraživanja opisanoga u tekstu Idemo li u kazalište?.

(NAPOMENA: Na sljedećemu se satu mogu usporediti rezultati dobiveni analizom anketnih listića i rezultati istraživanja opisanoga u tekstu Idemo li u kazalište?.)

SREDIŠNJI DIO

3. Čitanje i analiza književnoga teksta (25 min)

Nastavnik će učenicima podijeliti nastavni listić Nora i Helmer (usporedba).

UPUTA• Pročitajte ulomak iz drame Henrika Ibsena Nora u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 221. –

222.). Nakon toga odgovorite na pitanja ispod teksta i riješite zadatak na nastavnome listiću.Nekoliko učenika iznosi rezultate rada. Ostali dopunjavaju odgovore.

4. Čitanje obavijesnoga teksta u paru (15 min)

UPUTAOvaj ćete zadatak raditi u paru: svaki učenik unutar para postavlja pitanja drugomu članu para i odgovara na njegova pitanja.

1. Pročitajte u čitanci tekstove o drami, dramskome tekstu i dramskoj kompoziciji (Književni vremeplov 1, str. 222. – 223.) i sastavite na temelju tih tekstova tri pitanja. Na njih će odgovo-riti učenik s kojim radite u paru.

2. Vrednujte njegov odgovor služeći se sljedećim kriterijem: ne zna odgovor, djelomično odgovo-reno, potpuno odgovoreno. Zatim zamijenite uloge.

3. Načinite zajednički umnu mapu kojom ćete prikazati temeljna obilježja dramskoga teksta.

Nekoliko parova iznosi rezultate rada, a ostali komentiraju i dopunjavaju njihove odgovore.

5. Komentar pročitanoga teksta (10 min)

UPUTAPročitajte tekst K. I. Galczynskog Zelena guska. (Književni vremeplov 1, str. 222.).

1. Odgovorite na pitanja ispod teksta.2. Napišite kratki komentar u kojemu ćete povezati fotografiju kazališnih maski i tekst.

Učenici iznose svoja mišljenja i stavove o tekstu te o odnosu teksta i fotografije.


UPUTA• Prisjetite se svojega prvog susreta s kazalištem i usmeno opišite doživljaj.

(Nastavnik može umjesto ove aktivnosti iz digitalnoga repozitorija (IZZI) odabrati isječak snimke kazališne predstave i pokazati ga učenicima.)



7. Usporedba dramskog teksta i kazališne predstave (10 min)Učenici rade u paru.

UPUTA

• Jedan član para stavit će se u ulogu čitatelja drame i opisati njezina obilježja.

•Drugi član para stavit će se u ulogu gledatelja kazališne predstave i opisati njezina obilježja.

U radu se možete služiti prikazom odnosa dramskoga teksta i kazališne predstave (str. 226.).

• Nakon pet minuta razmijenite svoje odgovore unutar para.Jedan par čita rezultate rada, a ostali dopunjavaju i komentiraju.

ZAVRŠNI DIO


UPUTAUsporedite dramski tekst i kazališnu predstavu u obliku Vennova dijagrama.


ANKETNI LISTIĆ

Anketni listićPročitajte tvrdnje, a zatim zaokružite jedan od ponuđenih stavova.

TVRDNJA STAV O TVRDNJIVažno je ići u kazalište jer se tako kulturno uzdižemo. slažem se ne slažem se

U kazalište bismo trebali ići češće. slažem se ne slažem se

Volim gledati kazališne predstave napravljene prema književnim djelima koja čitamo u školi. slažem se ne slažem se

Gledanje kazališne predstave ne može u potpunosti zamijeniti čitanje drame. slažem se ne slažem se

















NASTAVNI LISTIĆ

Nora i Helmer (usporedba)1. Upišite u tablicu Norine i Helmerove stavove. Uočite suprotnosti njihovih karaktera.

NORA HELMER

Svjesna je situacije u kojoj se nalazi.

Izbjegava razgovor o problemima u braku.

Želi biti ravnopravna suprugu.

Ne zna na čemu se temelji dobar odnos između supružnika.



NASTAVNA JEDINICA 6. Dramatizacija proznoga teksta (književna radionica)



je primjeru poticaj basna.)

RAZRADA ISHODA• primjenjuje temeljne književnoteorijske pojmove u pisanju dramskoga teksta• predstavlja svoj rad individualno

Razrada ishoda na razini aktivnosti• čita prozni tekst (basnu)• opisuje zamišljeni prostor• prikazuje likove• raspoređuje radnju po prizorima• prikazuje sukob među likovima

piše dramski tekst


I S H O D I


Budući da je radionica u čitanci razrađena kao model nastavne jedinice (Književni vremeplov 1, str. 227.), učenici mogu samostalno pratiti korake označene brojkama.

Radionica se može zadati i kao domaća zadaća.

Nastavnik može samostalno odabrati u kojoj će fazi nastave uvesti radionicu: to može biti na početku obrade dramskoga teksta kao provjera predznanja i podsjećanje na temeljne pojmove, tijekom obrade dramskih tekstova, ali i na kraju obrade da bi se na primjeru provjerilo poznavanje temeljnih pojmova.

U ovome smo prijedlogu radionicu stavili nakon uvođenja temeljnih pojmova u analizi dramskoga teksta, a prije čitanja i analize Sofoklove Antigone.



NASTAVNA JEDINICA 7. Grčka tragedija




kulturnom kontekstu.


kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja• imenuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji

Razrada ishoda na razini aktivnosti• gleda animirani film• popunjava vremensku crtu, grafički prikaz• govori tekst pripovjednoga diskursa• piše tekst• primjenjuje književnoteorijske pojmove• analizira i povezuje

MEĐUPREDMETNE TEMEuku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (10 min)Nastavnik postavlja uvodno pitanje:

• Što mislite kako je i kad nastala drama? Učenici iznose svoje pretpostavke i komentiraju odgovore drugih učenika.

2. Čitanje obavijesnoga teksta / Gledanje animiranoga filma (15 min)NAPOMENA: Tekst o grčkoj tragediji nalazi se u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 290.). Učenici ga mogu pročitati ako nemaju uvjete za gledanje animiranoga filma.

UPUTA• Pogledajte animirani film pa dopunite svoje odgovore na prethodno pitanje.

(Animirani film nalazi se u digitalnome repozitoriju IZZI; https://www.youtube.com/watch?v=BjLrMxO4cys&cc_lang_pref=hr&cc_load_policy=1&autoplay=1)



SREDIŠNJI DIO 3. Dopunjavanje vremenske crte (10 min)Nastavnik učenicima dijeli nastavni listić Vremenska crta (u prilogu).

UPUTA• Na vremenskoj crti koja prikazuje antiku istaknuti su veliki grčki tragičari Eshil, Sofoklo, Eu-

ripid te filozof Aristotel. Služeći se tekstovima u čitanci (antika, grčka tragedija), dopunite vremensku crtu – napišite koje su zasluge ovih autora za razvoj drame.

Učenici pišu tekst o klasičnome razdoblju grčke književnosti.

4. Pisanje teksta prema smjernicama (20 min)Ovaj zadatak učenici najprije rješavaju samostalno, a onda vrednuju rezultate rada unutar para.

UPUTA1. Napišite tekst pod naslovom Grčka tragedija koristeći se zadanim pojmovima: ditiramb, Dioniz,

dijalog, zbor, koreut, Tespis, mit. U pisanju vam mogu pomoći tekstovi u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 290.). Vrijeme za pisanje: 15 minuta.

2. Razmijenite uratke u paru i vrednujte ih prema kriterijima razrađenima u tablici na nastavnome listiću (u prilogu).

5. Dopunjavanje grafičkoga prikaza na temelju videosnimke (10 min)UPUTA

• Pogledajte kako izgleda grčki amfiteatar. Obratite pozornost na dijelove građevine i njihove nazive. Zatim popunite grafički prikaz na listiću upisivanjem naziva dijelova kazališta (listić u prilogu).

6. Pričanje tužne i sretne priče (15 min)Razred se dijeli u dvije skupine. UPUTA

• Zadatak je svake skupine smisliti priču: jedna skupina treba smisliti priču za koju bismo mo-gli reći da je tragična, a druga skupina priču za koju bismo mogli reći da je sretna.

• Zatim će predstavnik skupine ispričati priču koju ste smislili. Pokušajte osvijestiti svoje emo-cije za vrijeme slušanja.

Vrijeme smišljanja priče: pet minuta. Vrijeme za izlaganje priče: tri minute. Nakon izlaganja priča nastavnik postavlja pitanja:

• Koje emocije vas preplavljuju za vrijeme slušanja tragične/sretne priče? • Koga u tragičnoj priči najviše žalite? Zašto? • Zamislite se u ulozi gledatelja u antičkome razdoblju i izrazite svoje emocije tijekom gledanja

tragedije. Na kraju ove aktivnosti učenike se upućuje da pročitaju tekst u čitanci Grčka tragedija – Struktura teksta (str. 236.) uz pomoć kojega dolaze do objašnjenja pojmova tragička tema, tragički sukob, tragički junak, tragički završetak, tragička krivnja i katarza.

ZAVRŠNI DIO7. Izdvajanje ključnih pojmova (10 min)UPUTA

• Izdvojite tri ključna pojma koja smatrate najvažnijima za sadržaje kojima ste se bavili na ovome i prethodnome satu.

Učenici izdvajaju pojmove i komentiraju svoj odabir.


NASTAVNI LISTIĆ

Vrem

ensk

a cr

ta

Aris

tote

lSo

fokl

oEu

ripi

d

klas

ično

raz

dobl

je g

rčke

knj

ižev

nost

i, ok

o 45

0. g

. pr.

Kr. d

o 32

3. g

. pr.

Kr.

Eshi

l

ANTI

KA

, 8. s

t. pr

. Kr.

– 47

6. g

.


NASTAVNI LISTIĆ

Kriteriji za vrednovanje pisanoga teksta (tema: grčka tragedija)

elementi i bodovi 1 2 3

logičnost rečenica, povezanost rečenica

u tekst

Većina rečenica nije logična. Većina rečenica nije smisleno povezana u tekst.

Većina je rečenica logična. Većina je rečenica smisleno povezana u tekst.

Rečenice su potpuno logične. Rečenice su potpuno smisleno povezane u tekst.

zadani pojmoviVećina zadanih pojmova nije upotrijebljena u tekstu.

Zadani su pojmovi u tekstu djelomično upotrijebljeni.

Zadani pojmovi potpuno su upotrijebljeni u tekstu.

jezične normeOdstupljeno je od jezične norme (tri i više odstupanja).

Odstupljeno je od jezične norme (do tri odstupanja).

Nema odstupanja od jezične norme.

UKUPNO BODOVA U POJEDINOM

ELEMENTU

UKUPNO BODOVA

Grčki amfiteatar 1. Napišite nazive dijelova kazališta na koje se odnose strelice.



NASTAVNA JEDINICA 8. Sofoklo, Antigona


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i objašnjava stav o književnome tekstu.B.1.2. Učenik razlikuje i opisuje književni tekst prema temi i žanru na sadržajnoj i izraznoj


kulturnom kontekstu.B.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut tekstom.

RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje književnosti

kao umjetnosti te oblike i načine književnoga izražavanja• imenuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst• opisuje književnopovijesno razdoblje u kojemu je nastao književni tekst• oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima• predstavlja svoj rad individualno ili timski

Razrada ishoda na razini aktivnosti• povezuje likove sa stvarnim osobama• surađuje u skupini• predstavlja skupni rad• igra uloge (sudnica)• piše vezani tekst• vrednuje izlaganje prema utvrđenim kriterijima• stvaralački se izražava

MEĐUPREDMETNE TEMEuku D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.osr. C.4.2. Upućuje na međuovisnost članova društva i proces društvene odgovornosti.goo A.4.3. Promiče ljudska prava.

I S H O D I


PRVI I DRUGI SAT

UVODNI DIO

1. Galerija portreta – pobunjeni pojedinci (15 min)Učenici gledaju galeriju portreta Pobunjeni pojedinci (IZZI, uvodnu jedinicu u temu Drama pobunje-noga pojedinca). Priloženi su portreti Anite Garibaldi, Pauline Leon, Eleanor Roosevelt i Buffalo Calf Road Woman. Uz portret je opisano njihovo životno djelo. Učenicima se postavlja pitanje:

• Što je zajedničko ovim osobama i Antigoni?



SREDIŠNJI DIO

2. Analiza tragedije (65 min)Budući da su ranije dobili zadatke za skupni rad, učenici dolaze na sat s pripremljenim materijalima koje će izlagati.

SKUPINA ZADATAK

1.

Prokletstvo Lajeva roda

• Pročitajte i prepričajte mit o Edipu. • Prikažite grafički odnose među likovima i uz svako ime napišite

njegovu krivnju. • Ispišite iz djela stihove u kojima pronalazite poveznicu s mitom o

Edipu.

2.

Tragički sukob•Odredite glavne sukobe na kojima se temelji radnja. Prikažite ih

grafički.

3.

Kompozicija tragedije•Opišite vanjsku kompoziciju tragedije, a unutarnju prikažite grafički.

4.

Poruke u djelu

•Napišite 5 poruka iz djela u obliku transparenta. •Objasnite u kojim bi prilikama ti transparenti danas bili primjenjivi.

5.

Kazalište

• Izradite maketu scene i likova. •Dramatizirajte jedan prizor.

Nastavnik svakomu učeniku u razredu treba podijeliti nastavni listić s razrađenom tablicom za vršnjačko vrednovanje i upozoriti da se bodovi dodjeljuju posebno za svaki element.

ELEMENTI I BODOVI 1 2 3

OBRADA TEME Površno obrađen sadržaj (trebalo bi ga dopuniti).

Djelomično obrađena tema.

Obrada teme iscrpna i potpuna.

VIZUALIZACIJA SADRŽAJA

Vizualno nedovoljno zanimljivo.

Otežano praćenje poruke.

Vizualno atraktivno, ali traži doradu u estetskome izgledu. Djelomično nejasna poruka.

Estetski dotjerano. Svi elementi u službi su sadržaja. Poruka je jasna i precizna.

IZLAGANJE

Izlaganje nejasno, čitano, nedovoljno izražajno, odstupanja od jezične norme.

Izlaganje djelomično jasno, uglavnom govoreno, izražajno, nekoliko odstupanja od jezične norme.

Izlaganje jasno, govoreno, izražajno, u skladu s jezičnom normom.

UPUTA• Skupine će izlagati redom označenim brojevima: najprije prva, zatim druga itd. • Svaka skupina za izlaganje ima najmanje 5, a najviše 10 minuta. • Nakon izlaganja učenici mogu članovima skupine postavljati pitanja.



• Kad je taj proces završen, svaki učenik treba prema kriterijima na nastavnome listiću vredno-vati rad skupine. Tek nakon toga može druga skupina započeti s izlaganjem.

Postupak se ponavlja dok sve skupine nisu završile s izlaganjem. (Vrednovanje provodi i nastavnik.)

3. Analiza podsjetnika (10 min)• Nakon izlaganja skupina nastavnik upućuje učenike na podsjetnik (str. 237.): učenici trebaju

sadržaje na podsjetniku povezati s izlaganjem pojedinih skupina.

TREĆI I ČETVRTI SAT4. Suđenje Antigoni/Kreontu (55 min)

OPIS AKTIVNOSTISuđenje je potrebno unaprijed pripremiti – podijeliti uloge i sastaviti optužnicu (nastavnik ili učenici). Tužitelj i branitelj trebaju odrediti tko će biti svjedoci i pripremiti uvodnu riječ.U učionici treba napraviti raspored sjedenja kao u sudnici gdje sjede sudac, Antigona/Kreont, branitelj, tužitelj, svjedoci (Tiresija, stražar, Izmena…), porota i izvjestitelj za medije.

TIJEK SUĐENJA1. Tužitelj i branitelj čitaju uvodne riječi. 2. Pozivaju svjedoke i naizmjenično ih ispituju. Cilj je tužitelja i branitelja od svjedoka dobiti što

više argumenata u svoju korist. 3. Kad su ispitani svi svjedoci, odvjetnici održe završnu riječ. Nakon toga zajedno s klijentima

izlaze iz učionice. 4. Porotnici vijećaju o tome tko je iznio više argumenata. Donose odluku je li optuženik kriv ili

nije kriv. 5. Svi se vraćaju na svoja mjesta. Porota iznosi svoju odluku. Ako je optuženik kriv, sudac mu

određuje kaznu. 6. Medijski izvjestitelj čita vijest koju je sastavio o tijeku i ishodu suđenja.

5. Određivanje ključnih ideja u drami (10 min)

UPUTANa nastavnome listiću (u prilogu) napisano je nekoliko ideja koje možemo povezati sa Sofoklovom Antigonom.

1. Pojedinac u borbi s vlašću unaprijed gubi bitku.2. Božanske zakone valja poštovati prije ljudskih zakona.3. Autokratska vlast ne sluša glas naroda te tako sama sebi određuje propast.4. Građanske dužnosti moraju biti u skladu s općeljudskim vrijednostima.5. Vladari bi trebali biti mudri i plemeniti ljudi.6. Nepoštivanjem prirodnih zakona ugrožavamo život svojih potomaka.7. Građanska je dužnost slušati vladara.8. Ljubav prema obitelji važnija je od građanskih dužnosti.9. Biti aktivan član društva ponekad znači suprotstaviti se vlasti.

Odlučite se za dvije ideje za koje smatrate da su najzastupljenije u drami. Vrijeme za odlučivanje: 3 minute.Nakon isteka vremena analizira se rezultat odabira, na temelju kojega se izdvajaju dvije ideje za koje se odlučilo najviše učenika u razredu.

Nastavnik postavlja pitanje: • Jesu li ideje koje ste kao razred izdvojili aktualne i danas? Navedite primjer iz svojega okruženja.



ZAVRŠNI DIO

6. Stvaralački zadatak (25 min)Učenici pišu tekst na zadanu temu. Odabiru između sljedećih naslova:

• Vijest za novinsku rubriku crne kronike• Svjedočanstvo stražara• Izmenino pismo Antigoni u zatvoru• Prepričavanje jedne korske pjesme• Kreontova ispovijed nakon tragičnih događaja• Antigonin alturizam – Kreontov egoizam

Učenici pišu rad 20 minuta. Nakon toga nekoliko učenika čita svoje radove, a ostali ih učenici ko-mentiraju.

DODATNA AKTIVNOSTNakon analize djela učenici mogu ispuniti nastavni listić s temeljnim obilježjima grčke tragedije (u prilogu).


NASTAVNI LISTIĆ

Tablica za vršnjačko vrednovanje

ELEMENTI I BODOVI 1 2 3

OBRADA TEME Površno obrađen sadržaj (trebalo bi ga dopuniti).

Djelomično obrađena tema.

Obrada teme iscrpna i potpuna.

VIZUALIZACIJA SADRŽAJA

Vizualno nedovoljno zanimljivo.

Otežano praćenje poruke.

Vizualno atraktivno, ali traži doradu u estetskome izgledu. Djelomično nejasna poruka.

Estetski dotjerano. Svi elementi u službi su sadržaja. Poruka je jasna i precizna.

IZLAGANJE

Izlaganje nejasno, čitano, nedovoljno izražajno, odstupanja od jezične norme.

Izlaganje djelomično jasno, uglavnom govoreno, izražajno, nekoliko odstupanja od jezične norme.

Izlaganje jasno, govoreno, izražajno, u skladu s jezičnom normom.

Sofoklo, Antigona – ideje u tragediji

Zaokružite broj ispred dviju teza za koje smatrate da su najzastupljenije u tragediji.

1. Pojedinac u borbi s vlašću unaprijed gubi bitku.

2. Božanske zakone valja poštovati prije ljudskih zakona.

3. Autokratska vlast ne sluša glas naroda te tako sama sebi određuje propast.

4. Građanske dužnosti moraju biti u skladu s općeljudskim vrijednostima.

5. Vladari bi trebali biti mudri i plemeniti ljudi.

6. Nepoštivanjem prirodnih zakona ugrožavamo život svojih potomaka.

7. Građanska je dužnost slušati vladara.

8. Ljubav prema obitelji važnija je od građanskih dužnosti.

9. Biti aktivan član društva ponekad znači suprotstaviti se vlasti.


NASTAVNI LISTIĆ

Obilježja grčke tragedije

OBILJEŽJA TRAGEDIJE SMJERNICE I PITANJA ODGOVORI I OBRAZLOŽENJA NA PRIMJERU

SOFOKLOVE ANTIGONE

tragički junak

Koje osobine ima tragički junak?

tragički sukob

Zašto je tragički sukob neizbježan i nerješiv?

tragička krivnja

Čime je uvjetovana tragička krivnja?

Je li junak svjestan posljedica svojega čina?

Može li usprkos tomu postupiti drugačije? Obrazložite.

tragički završetak

Što se njime postiže? Je li se mogao izbjeći?

Obrazložite što bi tragedija izgubila da se to dogodilo.

uzvišeni stilŠto stil tragedije čini uzvišenim? Obrazložite.

katarza

Kakve osjećaje izaziva stradanje junaka u gledatelju ili u vama kao čitatelju?

Kako se poslije toga osjeća gledatelj/čitatelj?



NASTAVNA JEDINICA 9. Sofoklova Antigona u suvremenoj kulturi



funkcionalnih stilova i oblika.A.1.4. Učenik piše tekstove opisnoga i pripovjednoga diskursa u kojima ostvaruje obilježja

funkcionalnih stilova u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.

RAZRADA ISHODA• izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja• određuje glavne ideje u tekstu• planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u skladu s

određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim funkcionalnim stilom

Razrada ishoda na razini aktivnosti• analizira tekst• govori prema planu izlaganja• iznosi vlastite stavove• piše vijest

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. C.4.1. Prepoznaje i izbjegava rizične situacije u društvu i primjenjuje strategije samozaštite.osr. B.4.2. Suradnički uči i radi u timu.

I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi uz gledanje audiovizualnih tekstova (10 min)• Učenicima se prema tekstu u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 238. – 244.) predstavljaju su-

vremena djela inspirirana Sofoklovom Antigonom. Osim toga, može ih se uputiti i na snimke kazališnih predstava te na rock-mjuzikl Antigona na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=HSu915A2EtE.

Nastavnik postavlja pitanje: • Što simbolizira Antigona u djelima suvremenih autora? Zašto je kao takva posebno zanimljiva

u 20. i 21. st?

SREDIŠNJI DIO

2. Čitanje teksta (5 min)Jazmin Sequeira i Luciano DelPrato, #radninaslovantigona

Nastavnik otvara poveznicu i upućuje učenike u čitanje intervjua s redateljicom predstave #radni-naslovantigona: https://www.vecernji.hr/kultura/antigona-ne-bori-da-pokopa-brata-vec-da-otko-pa-istinu-o-njegovoj-smrti-999424



Antigona se danas ne bori da pokopa brata, već da otkopa istinu

Oni koji znaju oni su koji vladaju. Vladari informacija. Suvremena Antigona ne bori se da pokopa svog brata, već da otkopa istinu o tome kako je poginuo!

To su glavne teze drame #radninaslovantigona Jazmín Sequeira i Luciana Delpratooa, koju na daske ZKM-a postavlja njihova zemljakinja, argentinska redateljica Renata Carola Gatica, a čije ja premijera u subotu 11. travnja. Antigona – žena koja je u starogrčkoj tragediji simbol borca za pravdu i moralne zakone, u suvremenom je svijetu žena koja se našla usred tero-rističkog napada – i to napada na dnevni list. Asocijacije su stravične:

– Naša Antigona govori o tragičnom susretu između dva načina poimanja svijeta, stoga se ona sada bori ne samo za pravdu i moral, već za slobodu i informaciju. Dogodio se atentat, a Polinik, Antigonin brat, otkriva da iza atentata stoji vlada koja to koristi za pritisak na »ne-prijatelje domovini«. Polinik pokušava objaviti taj podatak i zbog toga je ubijen. Antigona je odlučna da otkrije istinu o tome. Ona se bori za svijet u kojem će informacije biti dostupne svima. Nasuprot tome Kreont se bori za svijet u kojem moral i pravo kontrolira onaj tko kon-trolira informacije. Oni koju znaju, oni vladaju, objašnjava redateljica te naglašava kako je autorska ekipa predstave to mogla spojiti s atentatom na novinare Charlie Hebdoa u Parizu, sa svime što se u SAD-u događa nakon 11. rujna, ali i s događajima u njenoj Argentini u kojoj je borba za slobodu tiska vrlo aktualna:

– No, to je priča o najvećim klasičnim pričama kakva je Antigona. One pružaju priliku da govorimo u vrlo aktualnim problemima, ne treba ih se vezati za samo jedan događaj jer iste se stvari, na isti način, događaju u cijelom svijetu, ističe redateljica.

Pitamo je stoga tko je Kreont? Kralj, Terorist? Kapitalisti?

– Kreont je u našoj priči osoba koja se javno bori za sloboda tiska, a zapravo vodi monopol multimedija koji sortira informacijama, manipulira javnim mišljenjem i tako vlada. Stoga mi ne govorimo o dobru i zlu, nego pokazujemo da ne postoji crno i bijelo, pokazujemo da potrebne društvene promjene ne dolaze iz mržnje, već iz stvaranja novih puteva.

Na ovoj predstavi redateljica radi s autorima ovog djela, svojim zemljacima, ali i školskim kolegama te dodogodišnjim suradnicima:

– Zajedno smo bili na akademiji, u Argentini surađivali mnogo puta, sada u ZKM-u smo opet zajedno kao autorska ekipa, kaže redateljica koja u ovoj predstavi koristi i lutke. One su metafora za likove koji zapravo nemaju identitet, nego manipuliraju drugima. Tako je predsjednik u ovoj priči zapravo lutka kojom manipulira osoba koja drži monopol nad infor-macijama. Kroz te i takve metafore nastala je suvremena Antigona.

(...)

(ulomci teksta Bojane Radović; objavljeno na portalu večernji.hr)

Nakon čitanja teksta nastavnik postavlja pitanje:

• Kojim se ključnim problemom bavi drama #radninaslovantigona?



3. Analiza dramskoga teksta (25 min)Učenici se dijele u tri skupine, a svaka skupina zadužena je za jedan ulomak iz drame #radninaslovantigona .

1. skupina 2. skupina 3. skupina

1. i 2. prizor

(Književni vremeplov 1, str. 241.)

5. prizor

(Književni vremeplov 1, str. 242. – 243.)

10. prizor

(Književni vremeplov 1, str. 243.)

UPUTASvaka skupina pročitat će jedan ulomak. Zatim ćete pripremiti izlaganje služeći se bilješkama na-pisanima prema sljedećemu planu:

1. Imenujte sudionike razgovora u ulomku.2. Navedite temu ulomka.3. Odgovorite na pitanja vezana uz analizu ulomka.

Vrijeme za rad na tekstu je 15 min, a vrijeme za izlaganje 5 min.

ZAVRŠNI DIO

4. Izricanje vlastitoga stava (5 min)Nastavnik postavlja pitanje:

• Navedite primjere manipulacije medija. • Mogu li mediji manipulirati vama? • Što kao pojedinci možemo učiniti protiv zlouporabe medija?

Nekoliko učenika iznosi svoje odgovore, a ostali ih dopunjavaju.

DODATNA AKTIVNOST

Pisanje vijesti sa skrivenom porukom

UPUTA• Napišite vijest kojom ćete pozitivno ili negativno utjecati na javno mnijenje. (Podsjetnik za

pisanje vijesti nalazi se u udžbeniku Fon-Fon 1 na str. 131. – 132.)


7. TEMA: A ŠTO SAD LJUBAV IMA S TIM?

Nastavne jedinice

1. A što sad ljubav ima s tim? (uvod u temu) 2

2. Funkcionalni stilovi 2

3. Europsko srednjovjekovlje 1

4. Humanizam i predrenesansa 1

5. Lektira: Francesco Petrarca, Kanconijer 2

6. Hrvatski petrarkisti 1

7. Ljubav i ljepota u suvremenoj kulturi 2


NASTAVNA TEMA 7. A ŠTO SAD LJUBAV IMA S TIM?

NASTAVNA JEDINICA 1. A što sad ljubav ima s tim? (uvod u temu)


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIA.1.1. Učenik opisuje i pripovijeda u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja.B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnome, društvenom i


RAZRADA ISHODA• oblikuje natuknice i logično strukturiran tekst • analizira tekst na izraznoj i sadržajnoj razini• opisuje kontekst u kojemu nastaje tekst

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoje asocijacije• uspoređuje svoje asocijacije s očekivanjima drugih učenika• objašnjava svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• procjenjuje informacije• povezuje informacije• izrađuje umnu mapu

MEĐUPREDMETNE TEMEosr. A.4.1. Razvija sliku o sebi.uku A.4/5.3. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja.

I S H O D I


UVODNI DIO


UPUTA • Razmislite, a zatim navedite jedan izraz, skup riječi ili rečenicu kojom ćete povezati riječi

ljubav i ljepota. Obrazložite svoj odgovor.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Aktivno slušanje i odgovori na pitanja (15 min)

UPUTA • Pažljivo poslušajte zvučni zapis Mit o Apolonu i Dafni ili Kako je nastalo stablo lovora, a zatim

odgovorite na sljedeća pitanja:• Izdvojite ključne događaje iz priče o Apolonu i nesretnoj nimfi Dafni.



• Lovorov vijenac simbolizira pobjedu i besmrtnost. U antičko doba dobivali su ga, primjerice, pobjednici na olimpijskim igrama, a u renesansnoj Italiji slavni pjesnici. Povežite ulogu/upo-rabu lovorova vijenca danas s mitskom pričom koju ste slušali, odnosno povežite pojmove laureat i ovjenčati se lovorikama sa značenjem u suvremenome društvu.


3. Kratko predavanje – upoznavanje s ishodima na razini teme i vodič po digitalnim sadržajima (20 min)• Nastavnik najprije uvodi učenike u temu upućujući ih na ishode koji se u njoj ostvaruju

(Književni vremeplov 1, str. 322.). U kratkome predavanju uvodi ključne sadržaje i objašnjava kako se ishodi ostvaruju.

• Jednak se postupak ponavlja i za jezične ishode (Funkcionalni stilovi).• Nakon upoznavanja s ishodima nastavnik uvodi učenike u temu prikazujući im digitalne

sadržaje modula A što sad ljubav ima s tim? (IZZI).

4. Aktivno slušanje i odgovori na pitanja – Petrarcin životopis (10 min)

UPUTA• Pažljivo poslušajte zvučni zapis / kratko predavanje o Francescu Petrarci, prvome modernom

pjesniku. Na temelju predavanja zapišite ključne podatke u obliku natuknica. (Učenici se mogu služiti i tekstom u čitanci – Knjževni vremeplov 1, str. 257.)


5. Rad na tekstu – humanizam i predrenesansa (10 min)

UPUTA • Pažljivo pročitajte tekst Josteina Gaardera Sofijin svijet (Književni vremeplov 1, str. 255.). Na-

kon čitanja odgovorite na pitanja ispod teksta. Tako ćete se bolje upoznati s kontekstom u kojemu je stvarao Petrarca.


6. Rad na tekstu – sonet (15 min)

UPUTA • Pažljivo poslušajte zvučni zapis pjesme Luke Paljetka Sonet o jogurtu, a zatim, služeći se

čitankom (Književni vremeplov 1, str. 253.), odgovorite na pitanja ispod teksta.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

Umna mapa (10 min)

UPUTA • Vaš je zadatak izraditi umnu mapu kojom ćete prikazati sadržaje teme A što sad ljubav ima s

tim. Pri izradi umne mape mogu vam pomoći sljedeći pojmovi: ljubav i ljepota kao teme, predrenesansa, Francesco Petrarca – prvi moderni pjesnik, sonet, lovorov vijenac.




NASTAVNA JEDINICA 2. Funkcionalni stilovi




RAZRADA ISHODA• razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa različitih oblika i

funkcionalnih stilova• objašnjava obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje fotografiju• povezuje pojam stila s vizualnim prikazom• otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora • objašnjava i argumentira svoja zapažanja• raspravlja o zadanoj temi• oblikuje tekst na temelju smjernica• sažima tekst

MEĐUPREDMETNE TEMEPod B.4.2. Planira i upravlja aktivnostima.


I S H O D I


UVODNI DIO

1. Opis slike (10 min)

UPUTA• Pogledajte fotografiju u udžbeniku Fon-Fon 1 na 121. stranici. Opišite fotografiju i povežite

uz nju značenje pojma »stil«.Nekoliko učenika čita svoj opis, a ostali ga komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (10 min)Nastavnik će kratkim predavanjem uvesti pojmove stil, stilistika, funkcionalni stilovi i podsjetiti učenike na polifunkcionalnost kao bitno obilježje standardnoga jezika.



3. Pisanje iz odabrane perspektive (15 min)• Nastavnik će uputiti učenike na tekst o funkcionalnim stilovima u udžbeniku (Fon-Fon 1,

122. – 127.). Potom će im zadati da napišu 2 – 3 rečenice iz jedne od ponuđenih perspektiva o čovjeku na fotografiji (zadatak u udžbeniku, str. 122.).

4. Rad na tekstu (40 min)Obilježja funkcionalnih stilova učenici mogu usvajati radom u skupinama: nastavnik će učenike podijeliti u pet skupina, a svaka će skupina biti zadužena za jedan funkcionalni stil.

1. skupina administrativni stil

2. skupina znanstveni stil

3. skupina publicistički stil

4. skupina književnoumjetnički stil

5. skupina razgovorni stil

UPUTASvaka je skupina zadužena za jedan funkcionalni stil.

1. Pročitajte sav tekst koji se odnosi na vaš stil.2. Pročitajte ponovno uvodno pitanje. Dogovorite se unutar skupine kako ćete na njega odgo-

voriti. Zapišite svoj odgovor.3. Navedite u obliku natuknica temeljna obilježja funkcionalnoga stila koji predstavljate.4. Dokažite da primjer teksta naveden u udžbeniku ima obilježja pripadajućega stila.

(Peta skupina, tj. razgovorni stil, uzima kao tekst primjere kratkih dijaloga koje su sami na-pisali kao odgovor na prvo pitanje.)

5. Dogovorite se kako ćete govorno i vizualno što bolje predstaviti rad svoje skupine.(Vrijeme za rad unutar skupine: 15 min; vrijeme za predstavljanje: 5 min po skupini.)

Skupine izlažu rezultate rada, a ostali učenici slušaju, zapisuju i komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

5. Izrada činkvine (sažimanje) – 15 minUčenici ostaju podijeljeni u skupinama, a nastavnik im daje sljedeću uputu:

• Budući da ste se na temelju izlaganja svih skupina upoznali s temeljnim obilježjima svih pet funkcionalnih stilova, sada će svaka skupina napisati sažetak o pojedinome funkcionalnom stilu, ali u obliku činkvine, odnosno »pjesme u pet redaka«. Pritom činkvinu ne možete pisati za stil kojim ste se bavili u prethodnome dijelu sata. Stoga ćemo podijeliti nove zadatke/stilove po (starim) skupinama.

1. skupina znanstveni stil

2. skupina publicistički stil

3. skupina književnoumjetnički stil

4. skupina razgovorni stil

5. skupina administrativni stil



ČINKVINA (SAŽIMANJE) – nove sadržaje ili ključni pojam treba sažeti u pet redaka:

Prvi redak – opis teme jednom riječju (najčešće imenicom). NASLOV

Drugi redak – opis teme u dvije riječi (dva pridjeva). OPIS

Treći redak – tri riječi koje opisuju radnju, odnosnu funkciju naslova/teme (najčešće tri glagolske imenice). FUNKCIJA

Četvrti redak – rečenica ili fraza od četiriju riječi koja izražava odnos prema temi. ODNOS PREMA TEMI

Peti redak – istoznačnica (jedna riječ) koja sažima bit teme. PONAVLJANJE KLJUČNOGA POJMA

NAPOMENA: Četvrti je dio činkvine učenicima najteže osmisliti. Uputa se može izreći i na ovaj način: Četvrti redak treba biti rečenica ili fraza od nekoliko riječi koja izražava učenikov odnos prema temi.

Zajednička činkvina svake skupine razmjenjuje se s ostatkom razreda.



NASTAVNA JEDINICA 3. Europsko srednjovjekovlje


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnom, društvenom i


RAZRADA ISHODA• uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i

kulturnim kontekstima• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u ljubavnoj poeziji

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli i asocijacije• uspoređuje svoje misli i asocijacije • otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora• prepoznaje obilježja trubadurske lirike• izdvaja ključne podatke• sažima informacije• organizira ključne informacije u obliku grozda



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Vruća olovka (10 min)

UPUTA • Zadana je tema MRAČNI SREDNJI VIJEK. Služeći se metodom vruće olovke, pisat ćete nepre-

kidno pet minuta o toj temi bilježeći sve svoje misli, asocijacije i osjećaje.Učenici nakon pisanja čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Razgovor potaknut tekstom (5 min)Nakon učeničkih izlaganja nastavnik čita ulomke iz teksta Hendrika Willema van Loona Srednjovje-kovni svijet (Književni vremeplov 1, 301.):



Prije svega ne valja zaboraviti da se ljudi srednjega vijeka nisu nikada smatrali slobodnim držav-ljanima koji mogu po svom nahođenju ići kamo ih je volja i urediti svoj život prema svojim sklo-nostima. Oni su se naprotiv smatrali dijelom općega jednog sustava koji obuhvaća cara i kraljeve, pape i heretike, junake i kukavice, bogataše i siromahe, prosjake i tatove. Ovaj sistem smatrali su božanskim poretkom, te nisu postavljali nikakva pitanja. Time se dakako razlikuju načelno od modernih ljudi koji ništa ne primaju kao definitivno, što će reći nepromjenjivo, nego neprestano nastoje popraviti svoj gospodarski i politički položaj.

(...)

Hoćemo li stvoriti neki sud o svim tim ljudima, moramo voditi računa o izvanredno nepovoljnim prilikama u kojima su živjeli. (…) Ništa nisu znali. Gotovo sve činjenice koje su danas poznate dva-naestogodišnjem dječaku bile su njima nepoznate. Jedina pouka bila im je Biblija. (…) No Biblija ne može nadomjestiti udžbenik astronomije, zoologije, botanike, geometrije i svih drugih znanosti.

UPUTA • Usporedite svoje sastavke s tekstom – odredite po čemu su slični, a po čemu se razlikuju.


3. Kratko predavanje (5 min)Nastavnik drži kratko predavanje o europskome srednjovjekovlju i srednjovjekovnoj književnosti (obuhvaća pojmove periodizacija, prožimanje antike i Biblije, latinski i narodni jezici, pisme-nost, nabraja temeljne književne vrste i rodove).


UPUTA • Služeći se čitankom (Književni vremeplov 1, str. 304. – 305.), napišite u obliku natuknica prikaz

trubadurske lirike.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

5. Grozd (5 min)

UPUTA • Služeći se svojim bilješkama i čitankom, usustavite srednjovjekovnu književnost u obliku

grozda.Učenici iznose rezultate rada.



NASTAVNA JEDINICA 4. Humanizam i predrenesansa


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIB.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnome, društvenom i


RAZRADA ISHODA• uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim i

kulturnim kontekstima• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u ljubavnoj poeziji

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli i asocijacije• uspoređuje svoje misli i asocijacije • otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora• prepoznaje obilježja predrenesanse i humanizma• postavlja pitanja• izdvaja ključne podatke• sažima informacije• stvara tekst na zadanu temu



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Predviđanje na temelju pojmova (10 min)

UPUTA• Zadana su 4 ključna pojma: OBNOVA, HUMANIZAM, NARODNI JEZIK, SVJETOVNE TEME. • Pokušajte na temelju pojmova predvidjeti kakav će svjetonazor vladati u razdoblju koje do-

lazi nakon srednjega vijeka – u (pred)renesansi: povežite navedene pojmove i oblikujte re-čenicu/rečenice kojima ćete izraziti novi svjetonazor.




SREDIŠNJI DIO

2. Postupak POTRAŽI – rad u paru (25 min)

UPUTA• Služeći se postupkom POTRAŽI, izdvojite najvažnije informacije iz teksta Predrenesansa koji

se nalazi u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 309. – 310.).

Postupak POTRAŽI (REQUEST)1. Oba učenika čitaju tekst u cijelosti.2. Učenici dijele tekst na 3 do 5 dijelova (ulomaka).3. Ponovno se čita prvi ulomak teksta: jedan učenik u paru treba sastaviti nekoliko pitanja na

temelju pročitanoga ulomka, a drugi učenik u paru treba na njih odgovoriti.4. Postupak se nastavlja za sve ulomke, a učenici stalno zamjenjuju mjesta: onaj tko je postav-

ljao pitanja u prethodnome ulomku, odgovara na pitanja u sljedećemu itd.Dakle, oba učenika čitat će isti tekst, a naizmjenično će postavljati pitanja o tekstu ili odgovarati na pitanja koja je postavio drugi učenik.


ZAVRŠNI DIO

3. Vennov dijagram (10 min)UPUTA

• Služeći se Vennovim dijagramom, usporedite dva razdoblja: srednji vijek i predrenesansu – u zasebni dio kružnica upišite obilježja po kojima se razlikuju, a u sjecište dviju kružnica upišete njihova zajednička obilježja.



NASTAVNA JEDINICA 5. Francesco Petrarca, Kanconijer




RAZRADA ISHODA• izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta• izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje• izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva• potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove• objašnjava u čemu uživa dok čita• analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući književnoteorijske

pojmove vezane uz sonet

Razrada ishoda na razini aktivnosti• opisuje svoje misli i asocijacije• uspoređuje svoje misli i asocijacije s mislima i asocijacijama drugih učenika• navodi primjere • uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih učenika• otkriva informacije iz zadanoga izvora • izdvaja ključne misli• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak• opisuje obilježja Petrarcine lirike• povezuje i primjenjuje naučeno u zadatcima• izražava svoj doživljaj teksta• stvara novi tekst na temelju polaznoga



I S H O D I


1. Vruća olovka (10 min)Učenici dobivaju sljedeći zadatak:

• Služeći se metodom vruće olovke, zapišite sve svoji misli i asocijacije vezane uz temu idealna žena danas. Pri pisanju obuhvatite ideal današnje ženske ljepote, ali i njezine duhovne vri-jednosti. Pisat ćete neprekidno tri minute.

Učenici čitaju svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



SREDIŠNJI DIO

2. Tiskovna konferencija (30 min)

UPUTA • Dvoje učenika preuzet će ulogu Francesca Petrarce i njegove muze Laure, a ostali učenici

predstavljat će novinare. • Učenici simuliraju tiskovnu konferenciju, a nastavnik ima ulogu moderatora.


UPUTA • Služeći se svojim bilješkama i čitankom, izradite umnu mapu kojom ćete prikazati pjesniš-

tvo Francesca Petrarce. Vaša umna mapa treba sadržavati sljedeće pojmove: Kanconijer, kompozicija i kontekst Kanconijera, Laura, Petrarcin sonet, Petrarca – prvi moderni pjesnik.


UPUTA• Služeći se svojim bilješkama koje ste izradili tijekom čitanja lektire, izdvojite obilježja Pe-

trarcine lirike na tematskoj, kompozicijskoj i jezično-stilskoj razini. Pritom će vam pomoći sljedeća pitanja:

TEMATSKA RAZINA• Kako zamišljate Lauru na temelju pročitanih pjesama? Opišite njezin fizički izgled, ali i njezin

karakter. • Uočite koji se motivi ponavljaju u pjesmama koje ste pročitali. Izdvojite barem dvije teme

koje se javljaju u njegovim pjesmama.• Izdvojite stilske figure kojima se Petrarca najčešće koristi. Komentirajte odabir figura i nji-

hovu ulogu u pjesmama. • Povežite formu soneta s pjesničkim ritmom: analizirajte vrstu stiha, rimu, figure dikcije i

opkoračenja.• Služeći se čitankom (Književni vremeplov 1, str. 265.), usporedite formu Petrarcina i Shakes-

peareova soneta.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

5. Stvaralački zadatak (15 min)Učenici rade u skupinama. Nastavnik daje sljedeću uputu:

• Svaka skupina napisat će kratki tekst na zadanu temu.

1. skupina pismo Petrarci

2. skupina pismo Lauri

3. skupina preporuku za čitanje Petrarcine poezije: ne smije imati više od 100 riječi

4. skupina komentar u kojemu će se osvrnuti na odnos prema poeziji danas

5. skupina prijedloge za poticanje čitanja lirske poezije




NASTAVNA JEDINICA 6. Hrvatski petrarkisti




B.1.3. Učenik prepoznaje i opisuje književni tekst u književnopovijesnome, društvenom i kulturnom kontekstu.


pojmove vezane uz petrarkističku liriku• prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u ljubavnoj poeziji

Razrada ishoda na razini aktivnosti• navodi i opisuje svoje misli i asocijacije• uspoređuje svoje misli i asocijacije • iskazuje svoj doživljaj • otkriva i razvrstava informacije iz zadanoga izvora• prepoznaje obilježja petrarkističke lirike• izdvaja ključne podatke• sažima informacije• uspoređuje zadane tekstove



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi (5 min)Učenici dobivaju sljedeće pitanje:

• Koje asocijacije vežete uz pojam petrarkizam i petrarkistička lirika? Obrazložite svoje odgovore.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.

SREDIŠNJI DIO

2. Kratko predavanje (7 min)Nastavnik u kratkome predavanju tumači pojmove petrarkizam i petrarkistička lirika, navodi predstavnike hrvatskoga petrarkizma te ističe Hanibala Lucića kao najznačajnijega predstavnika.



3. Slušanje zvučnoga zapisa i komentar (5 min)

UPUTA • Poslušajte zvučni zapis pjesme Hanibala Lucića Jur nijedna na svit vila.

Nakon slušanja učenici iznose svoje dojmove i međusobno ih komentiraju.

4. Interpretacija lirske pjesme (25 min)

UPUTA• Ponovno pročitajte pjesmu (Književni vremeplov 1, str. 268.). Interpretirajte pjesmu služeći se

pitanjima u čitanci (Književni vremeplov 1, str. 269.).Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.

ZAVRŠNI DIO

5. Slušanje zvučnoga zapisa i komentar (8 min)

UPUTA• Poslušajte zvučni zapis suvremene pjesme Luka Paljetka Jur nijedna.• Nakon slušanja usporedite pjesme Hanibala Lucića i Luka Paljetka na sadržajnoj i formalnoj

razini – po čemu su slične, a po čemu se razlikuju.Učenici iznose svoje odgovore i međusobno ih komentiraju.



NASTAVNA JEDINICA 7. Ljubav i ljepota u suvremenoj kulturi




medijima na svakodnevni život primatelja• prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu• prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom tekstu utječu





I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi – ljubav kao tema umjetničkoga djela (10 min)Učenici dobivaju sljedeći zadatak:

• Razmislite, a zatim napišite naslove djela s ljubavnom tematikom koja pripadaju različitim vrstama umjetnosti, npr. književnosti, filmskoj umjetnosti, glazbi, slikarstvu i dr. Obrazložite zašto ste odabrali ta djela i jesu li ona utjecala na vaša razmišljanja, stavove ili osjećaje.

Učenici odgovaraju i međusobno komentiraju svoje odgovore.



SREDIŠNJI DIO

2. Analiza reklama usporednom tablicom (20 min)

UPUTA • Pogledajte tri reklame – svima trima provlači se motiv ljubavi. Vaš je zadatak usporediti ih

prema zadanim kriterijima u tablici ispod poveznica.https://www.youtube.com/watch?v=_i_QK739qWk reklama margarinhttp://www.najreklame.com/najbolje-reklame-i-tv-reklama/matchcom/uvijek-postoji-net-ko-video_fcb4e9752.html ljubav reklamahttps://www.youtube.com/watch?v=TQjDmtLT3mI oikos reklama

reklama ciljana publika ton reklame svrha reklame procjena učinka na primatelja

margarin

match.com

Oikos yoghurt



UPUTA • Pažljivo pročitajte sljedeći tekst o ljubavnoj priči iz svijeta reklame i filma:

(https://www.zvono.eu/za-valentinovo--prica-o-jednoj-reklami-za-kavu-690 ljubavna pri-ča). Razmislite, a zatim odgovorite na sljedeća pitanja:

• Što je tema teksta? Ima li tekst skrivenu poruku?• O kojim pozitivnim pojavama govori? Koje sve stereotipe ruši?• Koja obilježja publicističkoga stila prepoznajete u tekstu?• Navedite na koje se sve načine obrađuje tema ljubavi u medijima. Kakvi mogu biti učinci

takvih medijskih priča?

4. Rad u skupinama – pojam ljepote u medijima (20 min)Učenici su podijeljeni u skupine i dobivaju sljedeću uputu:

1. Svaka će skupina, služeći se digitalnim alatima, izdvojiti 5 naslova iz različitih medijskih izvo-ra vezanih uz pojam ljepote.

2. Vrednujte te naslove prema učinku (utjecaju) koji mogu imati na primatelje. 3. Napišite tri preporuke kako se mladi mogu suprotstaviti negativnomu utjecaju takvih naslova.


5. Razgovor o temi – ženska ljepota u glazbi (10 min)

UPUTA • Razmislite, a zatim odaberite svoju omiljenu pjesmu iz područja popularne glazbe koja go-

vori o ženskoj ljepoti i odgovorite na sljedeća pitanja:• Zašto ste odabrali tu pjesmu? Ima li ona kakvo posebno značenje za vas?



• Na koji način odabrana pjesma govori o ženskoj ljepoti?• Koju emociju ili poruku prenosi?


ZAVRŠNI DIO

6. Kratki sastavak na zadanu temu (15 min)

UPUTA • Napišite kratki sastavak u kojemu ćete usporediti pojam ljepote i ljubavi te odnos prema

ženi u predrenesansi i danas. Ako želite, možete napisati i sonet.Učenici čitaju svoje sastavke i međusobno ih komentiraju.


8. TEMA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV

Nastavne jedinice

1. Književni vremeplov (uvod u temu)

2. PROJEKTNA NASTAVA: KNJIŽEVNI VREMEPLOV

• Opis projekta

• Projektni zadatci

• Tijek projekta

3. Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)



KNJIŽEVNI VREMEPLOV (UVOD U TEMU)Sa sadržajima povijesti književnosti učenici su se donekle upoznali tijekom obrade prethodnih sadržaja (Četiri priče o potopu, Početak knjige: priča o Babilonu, Grčka tragedija, Europsko srednjovje-kovlje, Humanizam i predrenesansa). Osim toga, čitali su Sofoklovu Antigonu i smjestili je u kontekst grčke tragedije, a interpretirali su i poeziju Francesca Petrarce upoznavajući na taj način svijest predrenesansnoga čovjeka. Stoga smo se u ovoj temi odlučili odmaknuti od »klasičnih« nastavnih jedinica, odnosno uveli smo prijedlog projektne nastave za učenje o književnopovijesnim sadr-žajima. Smatrali smo da je tema iznimno pogodna za istraživanje i kreativan pristup, a u projek-tnim zadatcima nastojali smo dati učenicima što veću slobodu u prikazu rezultata projekta.

Učenici će projekt raditi podijeljeni u šest timova prema metodologiji opisanoj u digitalnim sadr-žajima (IZZI). Svaki tim dobiva jednu temu.

KNJIŽEVNI VREMEPLOV

TIM TEMA

1. Temeljna civilizacijska djela

2. Biblija

3. Antika

4. Srednji vijek u europskoj književnosti

5. Srednji vijek u hrvatskoj književnosti

6. Humanizam i (pred)renesansa

Budući da se nastavna tema gotovo u cijelosti realizira kao projektna nastava, a svi se potrebni materijali (zadatci, obrasci i sl.) nalaze u digitalnome repozitoriju, u temi ćemo prikazati samo osnovne elemente u izradi projekta.

Na kraju teme donosimo završni model nastavne jedinice u kojemu se prethodni književnopovije-sni sadržaji na neki način aktualiziraju i stavljaju u kontekst suvremene kulture.

OPIS PROJEKTAProjektni zadatak obuhvaća obradu sadržaja iz književne povijesti. Učenici tijekom mjesec dana timski rade na svojemu projektnom zadatku koji je ustrojen od dvaju dijelova – istraživačkoga i stvaralačkoga. Cilj je prvoga dijela zadatka učenje i poučavanje, a drugoga kreativno stvaranje i izražavanje. Zadatak je raščlanjen na 6 tema, po jednu za svaki tim.

1. Temeljna civilizacijska djela2. Biblija3. Antika4. Srednji vijek u europskoj književnosti5. Srednji vijek u hrvatskoj književnosti6. Humanizam i (pred)renesansa



Premda je za svaki tim oblikovan zaseban zadatak, svi zadatci imaju zajednički ustroj:

• Istražiti, proučiti, predstaviti temu (vizualno, usmeno), poučiti druge: usmeno izlaganje o temi, vizualno predstavljanje teme (plakat), izrada podsjetnika za druge učenike, stvaranje 5 zadataka različitoga tipa za sat sinteze i ponavljanja gradiva (predati nastavniku), mapa projekta (predati nastavniku).

• Vrednuje se sumativno, prema elementima i kriterijima vrednovanja timskoga rada (učenici i nastavnik jednako sudjeluju u ocjenjivanju).

• Stvaralački timski zadatak: predstaviti temu dramski, odnosno scenski. Vrijeme za pred-stavljanje jest 3 – 5 minuta po timu (oko 30 minuta za 6 timova).

• Vrednuje se formativno (vršnjačko vrednovanje učenika, usmeni komentari i dojam).

• Nadzadatak: stvaralački zadatak u koordinaciji timova – timovi formiraju živu kronološku crtu. Svaki tim za svoje razdoblje oživotvoruje (scenski izraz) tri obilježja koja smatra ključni-ma za temu. Za ovaj dio svaki tim ima najviše 5 minuta.

Vrednuje se formativno (nastavnik daje povratnu informaciju i komentira stvaralaštvo, poticajno, ali konstruktivno).



PROJEKTNI ZADATCI

PRVI TIM: TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA1. Istražite najstarije civilizacije i njihovo kulturno nasljeđe.

• Koja pisma stoje na početku civilizacije? Prikažite na čemu su utemeljena i koja im je bila namjena.

• Koja djela smatramo temeljnim civilizacijskim djelima i zašto? Sažeto ih predstavite (pripadnost, vrijeme nastanka, jezik i pismo, književna vrsta, tema, značenje).

• Pročitajte antologijske ulomke Epa o Gilgamešu ili ep u cijelosti. Uz osnovne podatke o djelu predstavite ga na sadržajnoj, izraznoj i kulturološkoj razini. Pronađite barem još dva djela s kojima ga možemo povezati i objasnite o kakvoj se povezanosti radi.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zadanu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Također izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLI-ČITOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gradiva (koristite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentirajte MA-POM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju nakon izlaganja treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaga-nje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i ja-sno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadr-žaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite motiv potrage za besmrtnošću iz Epa o Gilgame-šu tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEV-NOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Temeljna civilizacijska dje-la) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prika-zati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.

Predviđeno je vrijeme za predstavljanje 5 minuta za svaki tim.

Za ovaj dio projekta važna je koordinacija među timovima, stoga zajednički osmislite, dogo-vorite, uvježbajte i izvedite ŽIVI KNJIŽEVNI VREMEPLOV.

Želimo vam uspješan rad!



DRUGI TIM: BIBLIJA1. Istražite Bibliju kao jedno od temeljnih civilizacijskih djela i njezino višestruko značenje.

• Kojoj civilizaciji pripada Biblija, kako i kada je nastala, što je u njoj zapisano, kojim jezicima su zapisani biblijski tekstovi, koji su najstariji prijevodi i koje značenje imaju biblijski tekstovi?

• Prikažite strukturu Biblije – od kojih se dijelova sastoji, što je granica osnovne podjele biblijskih tekstova. Koje se vrste tekstova pojavljuju u Bibliji - popišite ih i razvrstajte na lirske, epske, dramske ili diskurzivne. Usmeno oprimjerite.

• Pročitajte nekoliko mitova iz Biblije (Stvaranje svijeta, Adam i Eva, Kain i Abel, Potop, Mojsije) i analizirajte ih na sadržajnoj i izraznoj razini. Povežite biblijsku priču o potopu s pričom o potopu iz Epa o Gilgamešu (surađujte s 1. timom na ovome dijelu zadatka) te sudbinu Mojsija i Prometeja. Uočite sličnosti i razlike, izvedite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da Biblija ima višestruko značenje: religijsko, civilizacijsko i povijesno značenje, filozofsko i književnoumjetničko značenje.


3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaganje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadr-žaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite motiv općega potopa tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Biblija) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.

Predviđeno je vrijeme za predstavljanje 5 minuta za svaki tim. Za ovaj dio projekta važna je koordinacija među timovima, stoga zajednički osmislite, dogovorite, uvježbajte i izvedite ŽIVI KNJIŽEVNI VREMEPLOV.




TREĆI TIM: ANTIKA1. Istražite antiku kao jedno od izvorišta europske kulture.

• Objasnite na što se odnosi naziv antika. Odredite antiku vremenski i objasnite njezinu unutarnju periodizaciju. Opišite antički svjetonazor i način života.

• Sažeto prikažite pregled najznačajnijih autora i djela antičke književnosti (grčke, rim-ske).

• Posebno prikažite razvoj drame i ulogu kazališta u antičkome dobu. S obzirom da vam je već poznato djelo Antigona, pročitajte jednu Eshilovu ili Euripidovu tragediju i anali-zirajte je na sadržajnoj i izraznoj razini. Izabrano djelo usporedite s Antigonom. Uočite sličnosti i razlike, izvedite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je antika temelj književnosti kakvu danas poznaje-mo.


3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaga-nje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaga-nja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite osnovni motiv djela koje ste izabrali za prikaz tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogo-vorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdoblji-ma, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac po-punjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Antika) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





ČETVRTI TIM: SREDNJI VIJEK U EUROPI1. Istražite srednji vijek u europskoj kulturi i pokažite njegovu posredničku ulogu između

antike i novoga vijeka. • Objasnite na što se odnosi naziv srednji vijek. Odredite ga vremenski i objasnite

njegovu unutarnju periodizaciju. Navedite obilježja srednjovjekovnoga svjetonazora i prikažite način života srednjovjekovnoga čovjeka.

• Sažeto prikažite najznačajnija djela srednjovjekovne književnosti (vrste, obilježja). • Posebno prikažite pismenost, obrazovanje i knjigu u srednjovjekovnome razdoblju.

Kako su nastajale i kako su izgledale knjige? Komu su bile dostupne i kakva im je bila vrijednost u srednjovjekovnome društvu.

• Pročitajte deset trubadurskih pjesama (izbor iz trubadurske lirike) i analizirajte ih na sadržajnoj i izraznoj razini. Usporedite trubadursku liriku s Petrarcinom ljubavnom poezijom. Uočite sličnosti i razlike, izvedite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je srednjovjekovlje most između antičke i novovje-kovne kulture.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zadanu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Također izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLIČI-TOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gradiva (kori-stite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentirajte MAPOM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaganje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govo-renje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite motiv udvaranja plemenitoj dami i borbu za njezinu naklonost (stihom ili kopljem) tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogo-vorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdoblji-ma, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac po-punjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Srednjovjekovlje u europ-skoj kulturi) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odno-sno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





PETI TIM: SREDNJI VIJEK U HRVATSKOJ1. Istražite srednji vijek u hrvatskoj kulturi i pokažite njegovo značenje za hrvatsku kulturu.

• Odredite ga vremenski i objasnite njegovu unutarnju periodizaciju. Navedite glavna obilježja hrvatskoga srednjovjekovlja, posebno trojezičnost i tropismenost.

• Posebno prikažite razvoj pismenosti i najznačajnije spomenike hrvatske srednjovje-kovne pismenosti. Pokažite i predstavite hrvatsku glagoljicu.

• Sažeto prikažite najznačajnija djela hrvatske srednjovjekovne književnosti (vrste, obi-lježja).

• Pročitajte izbor različitih tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti, posebnu pozornost posvetite Bašćanskoj ploči. Analizirajte je na sadržajnoj i izraznoj razini. Usporedite tekst Bašćanske ploče i Zapis popa Martinca. Uočite sličnosti i razlike, izve-dite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je srednji vijek ishodište hrvatskoga nacionalno-po-vijesnog, kulturno-jezičnog i književnog identiteta.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zada-nu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Ta-kođer izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLIČITOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gra-diva (koristite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentiraj-te MAPOM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju nakon izlaganja treba predati nastavniku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaga-nje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaga-nja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite nastanak Bašćanske ploče i njezino otkriće tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEV-NOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pra-vac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Srednjovjekovlje u hrvat-skoj kulturi) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odno-sno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





ŠESTI TIM: HUMANIZAM I (PRED)RENESANSA1. Istražite humanizam i (pred)renesansu kao početak procvata europske kulture.

• Odredite značenje pojmova, vremenski i prostorno ih odredite, navedite glavna obi-lježja i opišite humanistički svjetonazor.

• Posebno prikažite razvoj tiska na europskom i hrvatskom tlu i objasnite značenje toga izuma za europsku kulturu. Objasnite pojam inkunabula – pokažite najstariju europ-sku i najstariju hrvatsku inkunabulu.

• Navedite najzačajnije predstavnike i djela u europskoj i hrvatskoj književnosti.• Budući da ste već upoznati s Petrarcinim stvaralaštvom, pročitajte uvodno pjevanje

Danteova djela Božanstvena komedija (Pakao, I.) i Uvod Boccacciova djela Dekameron. Analizirajte pročitane ulomke na sadržajnoj i izraznoj razini. Usporedite Danteovo, Petrarcino i Boccacciovo djelo, uočite sličnosti i razlike te izvedite zaključak usporedbe.

• Objasnite i potkrijepite tvrdnju da je humanizam početak preporoda europske kultu-re na antičkim temeljima.

2. Prikupljene podatke usustavite i izradite PLAKAT (klasični) kojim ćete prikazati zadanu temu. (Prisjetite se što sve treba sadržavati dobar plakat i kako treba izgledati.) Također izradite PODSJETNIK o svojoj temi namijenjen drugim učenicima i 5 ZADATAKA RAZLIČI-TOGA TIPA koje ćete predati nastavniku za sat usustavljivanja i ponavljanja gradiva (kori-stite Obrazac za prijedloge zadataka učenika). Tijek svoga rada dokumentirajte MAPOM PROJEKTA (pročitajte uputu o MAPI PROJEKTA) koju nakon izlaganja treba predati nastav-niku.

3. Pripremite IZLAGANJE o temi. U izlaganju moraju sudjelovati svi članovi tima. Za izlaganje je predviđeno 10 minuta. Izlaganje ne smije biti čitanje, nego izražajno, uvježbano i jasno govorenje o zadanoj temi (dopuštena je povremena uporaba podsjetnika izlaganja). Čitati smijete samo citate, izvorne tekstove kojima argumentirate ili oprimjerujete sadržaj izlaganja.

4. Stvaralački zadatak: scenski predstavite razgovor trojice spomenutih talijanskih pisaca o ljubavi tako da u izvedbi sudjeluju svi članovi tima. Izvedba smije trajati 3 do 5 minuta.

5. Nadzadatak: zajednički s drugim timovima osmislite uprizorenje ŽIVOGA KNJIŽEVNOG VREMEPLOVA (prikaz književnoga razvoja u vremenskome slijedu). Međusobno se dogovorite kako ćete scenski dočarati vremenski pravac, vremenske granice među razdobljima, nazive. Svaki tim predstavlja svoju temu (razdoblje) i tako se vremenski pravac popunjava na sceni.

Kao tim izaberite 3 ključna obilježja koja predstavljaju vašu temu (Humanizam i (pred)rene-sansa) i koja bi se trebala naći na vremenskoj crti. Odlučite kako ćete ih oživjeti, odnosno prikazati (govor, pokret, simbol, scenski rekvizit) da bude jasno što predstavljate.





TIJEK PROJEKTA

tjedan aktivnost sati u nastavi

1. tjedan Uvodni sat

•motivacija• podjela timskih zadataka• Timovi analiziraju zadatak, raščlanjuju ga i raspoređuju

zaduženja, dogovaraju se i planiraju; postavljaju nastavniku pitanja i traže dodatna pojašnjenja ako je potrebno.

•Nastavnik upoznaje učenike s tijekom projekta, učenici bilježe važne datume za pojedine korake projekta (datumi praćenja, izlaganja i predstavljanja stvaralaštva, vrednovanja).

1

2. tjedan Prvo praćenje

• Timovi nastavniku daju na uvid plan i koncept, usmeno pojašnjavaju, pokazuju prikupljenu građu.

•Nastavnik daje povratnu informaciju, usmjerava i evidentira praćenje.

1

3. tjedan Drugo praćenje

• Timovi nastavniku daju na uvid radnu verziju mape, pokazuju što su učinili od prvoga praćenja, pitaju nastavnika što žele, traže mišljenje, savjet, smjernicu.

•Nastavnik daje povratnu informaciju, usmjerava, evidentira drugo praćenje.

konzultativno izvan nastave

kao dio nekoga sata, ne nužno svi timovi odjednom

4. tjedan Izlaganje - poučavanje

• Svaki tim izlaže svoju temu (usmeno, plakat): 10 minuta po timu.

• Predaje nastavniku dovršenu mapu projekta, plakat, podsjetnik, 5 zadataka.

• Timovi vrednuju druge timove i predaju listiće nastavniku, a nastavnik će naknadno pregledati mape, dodijeliti bodove za svaki element koji se vrednuje.

• Svoje će bodove i bodove timova drugim timovima unijeti u statistiku i dobiti prosječan broj bodova koji je svaki tim zaslužio ovim dijelom rada.

2

4. tjedan Stvaralaštvo

• Svaki tim predstavlja stvaralački dio zadatka (3 – 5 minuta po timu) – 30 minuta svi timovi zajedno.

• vršnjačko vrednovanje i komentari: timski usmeno nakon usuglašavanja u timovima – 15 minuta

• Svi timovi zajedno predstavljaju Živi književni vremeplov (nadzadatak) – 5 minuta po timu (oko 30 minuta).

• nastavnik vrednuje stvaralaštvo (komentar svakomu timu; mogu i učenici iznijeti svoje dojmove – 15 minuta)

2



5. tjedan Vrednovanje

•Nastavnik objavljuje timovima osvojene bodove: koliko je kojemu timu dodijelio bodova on, koliko prosječno drugi timovi i koji je prosječan broj bodova za raspodjelu unutar svakoga tima.

•Učenicima dijeli listiće i svaki učenik osvojene timske bodove raspodjeljuje drugim članovima tima, sebi ne (pomoćni listić Bodovi za članove tima). Ovaj dio je anoniman.

• Svaki tim skupi svoje listiće i preda nastavniku koji će bodove naknadno unijeti u timsku statistiku i na sljedećemu satu objaviti bodove i ocjenu svakomu učeniku.

1

5. tjedan Objava ocjene

•Nastavnik učenicima objavljuje ocjenu koja se izračunava prema kriteriju vrednovanja, s obzirom na broj članova tima.

Refleksija o projektu•Učenici se u timovima, kasnije i zajednički, kritički osvrću

na iskustvo timskoga rada, navode prednosti i nedostatke, uočavaju što bi se moglo eventualno poboljšati u radu tima, iznose svoje stavove.

1

Može uslijediti:

Usustavljivanje znanja, ponavljanje gradiva, provjera znanja

•Nastavnik kratkim predavanjem usustavljuje gradivo.•Učenici individualno rješavaju nastavni listić sastavljen od

30 pitanja (od 30 timskih zadataka nastavnik je izabrao 15 i dodao je svojih 15).

• kviz • digitalna samoprovjera

Provjera znanja (prema procjeni nastavnika):• zadatci otvorenoga tipa• zadatci zatvorenoga tipa

1 + 1

NAPOMENA: Detaljan prikaz praćenja i vrednovanja većega projekta dostupan je u istoimenome digitalnom sadržaju gdje se mogu pogledati i videoprikazi uputa.


NASTAVNA TEMA 8. KNJIŽEVNI VREMEPLOV

NASTAVNA JEDINICA Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi


ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODIC.1.2 Učenik analizira tekstove popularne i visoke kulture i njihov utjecaj na vlastiti kulturni

identitet.

RAZRADA ISHODA• posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju

Razrada ishoda na razini aktivnosti• iznosi i opisuje svoje stavove• uspoređuje svoje stavove sa stavovima drugih• otkriva informacije iz zadanoga izvora• procjenjuje i vrednuje informacije• sažima informacije• izdvaja ključnu misao• objašnjava i argumentira svoju misao• raspravlja o zadanoj temi• analizira i donosi zaključak



I S H O D I


UVODNI DIO

1. Razgovor o temi potaknut tekstom (15 min)

UPUTANastavnik čita dva teksta (jedan vezan uz antiku, a drugi uz srednjovjekovlje). Učenici uspoređuju tekstove i odgovaraju na postavljena pitanja.

Prvi tekstZnačaj antike za daljnji razvoj svjetske povijesti gotovo je neprocjenjiv. U tom razdoblju leže kori-jeni razvoja zapadnog svijeta. Jonska filozofija prirode, atička demokracija, rimsko pravo i religijski pluralizam i tolerancija ostavština su antike na koju se nadovezuju današnji prosvjetitelji, teoreti-čari države, prirodne znanosti, borci za ljudska prava i mnogi drugi.

(prema portalu hr.wikipedia.org)



Drugi tekstRadnja romana Ime ruže smještena je u srednjovjekovlje, točnije u benediktinski samostan u sje-vernoj Italiji 14. stoljeća, u 1327. godinu. Fra Vilim od Baskervillea zajedno sa svojim učenikom, iskušenikom Adsonom iz Melka dolazi u samostan kako bi sudjelovao u teološkoj raspravi s papi-nim poslanicima. Vilim podučava Adsona, ali i svakog prosječnog čitatelja, među ostalim, znanosti i teologiji, uz što dolaze i inkvizicija, povijest i razlike među pojedinim crkvenim redovima, vjerski ratovi, borbe crkvenih vođa za vlast i slično. Da, knjiga je vrlo slojevita i za dogmatike, ona prijeti ustaljenom redu. Ona daje prednost sumnji i smijehu, ljudskome duhu, a smijeh je u srednjovje-kovlju bio nepoželjan. Tako je u Aristotelovoj Poetici sačuvan dio koji govori o tragediji kao vrsti književnog djela, dok je Komedija, odnosno razmišljanje o smijehu – izgubljeno.

(prema tekstu Mihaele Štefec: portal najboljeknjige.com)

UPUTAPažljivo poslušajte tekstove, a zatim riješite zadatke.

• Odredite teme obaju tekstova.• Usporedite antički i srednjovjekovni svjetonazor na temelju tekstova. Koji vam je svjetona-

zor bliži? Obrazložite svoje odgovore i potkrijepite ih primjerima.• Zašto je, prema vašemu mišljenju, smijeh u srednjovjekovlju bio nepoželjan?

SREDIŠNJI DIO

2. Stvaralački zadatak (60 min)Učenici su podijeljeni u 8 skupina i svaka skupina dobiva nastavni listić sa svojim zadatcima.

(Tijekom rada učenici se mogu služiti i digitalnim alatima.)

putovanje

1. skupina Atena (Grčka)

2. skupina Rim (Italija)

3. skupina Pula (Hrvatska)

4. skupina Split (Hrvatska)

5. skupina Rothenburg ob der Tauber (Njemačka)

6. skupina Castle Combe (Engleska)

7. skupina Motovun (Hrvatska)

8. skupina Krk (Hrvatska)


ZAVRŠNI DIO

3. Grozd (15 min)

UPUTA• Služeći se metodom grozda, prikažite utjecaj antike i srednjega vijeka na suvremeno društvo

i svijet.Učenici iznose rezultate rada i međusobno ih komentiraju.


NASTAVNI LISTIĆ

Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)

PRVA SKUPINAZamislite da putujete u Atenu.

a) Pripremite se za putovanje – istražite antičku arhitekturu i odaberite spomenike koje ćete posjetiti.

b) Protumačite sljedeće izreke grčkoga filozofa Talesa (7. – 6. st. pr. Kr.) u kontekstu suvreme-noga društva:• Što je teško? Spoznati sebe.• Što je lako? Savjetovati druge.• Što je prilično obično? Nada. Kada sve nestane, još uvijek postoji nada.• Što je najbrže? Misao. Putuje kroz sve medije.

DRUGA SKUPINAZamislite da putujete u Rim.


b) Protumačite sljedeće nazive za Rim i izraze vezane uz Rim: Vječni Grad, »grad s dušom« (Byron), »grad u središtu vremena« (Thomas Hardy), Caput Mundi (središte svijeta), Svi pu-tovi vode u Rim., Vidjeti Rim i umrijeti.

TREĆA SKUPINAZamislite da putujete u Pulu.


b) Istražite koje se manifestacije odvijaju danas u pulskoj Areni.

ČETVRTA SKUPINAZamislite da putujete u Split.


b) Istražite koji se festivali i manifestacije održavaju u Splitu, posebice na Peristilu.


NASTAVNI LISTIĆ

Antika i srednjovjekovlje u suvremenoj kulturi (putovanje po Europi)

PETA SKUPINAZamislite da putujete u malo englesko selo Castle Combe.

a) Pripremite se za putovanje – istražite srednjovjekovnu arhitekturu i odaberite spomenike koje ćete posjetiti.

b) Istražite koji su se filmovi snimali u selu Castle Combe i obrazložite zašto je to, prema vaše-mu mišljenju, omiljena filmska lokacija.

ŠESTA SKUPINAZamislite da putujete u bavarski gradić Rothenburg ob der Tauber.


b) Istražite koji su se filmovi snimali u gradiću Rothenburg ob der Tauber i obrazložite zašto je to, prema vašemu mišljenju, omiljena filmska lokacija.

SEDMA SKUPINAZamislite da putujete u Motovun.


b) Istražite što je Motovun Film Festival i po čemu se razlikuje od drugih filmskih festivala.

OSMA SKUPINAZamislite da putujete u grad Krk.


b) Istražite kulturu glagoljaša na otoku Krku.


Autori Metodičkoga priručnika 1

Dragica Dujmović Markusi profesorica je hrvatskoga jezika i voditeljica dramske skupine Bez jedanaestoga u Gimnaziji Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Autorica je i urednica gimnazijskih udžbenika i metodičkih priručnika za srednju školu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Autoreferencijalnost u pripovjednoj prozi Ranka Marinkovića. Kao autorica udžbe-nika održala je niz predavanja i radionica o metodičkom pristupu sadržajima nastave Hrvatskoga jezika u srednjim školama.

Mirjana Bogdanović profesorica je hrvatskoga jezika u II. gimnaziji Osijek od 1992. godine i stekla je zvanje savjetnika. Voditeljica je radijske skupine i skupine darovitih učenika iz hrvatskoga jezika. Mentorica je pripravnicima koji polažu stručni ispit iz Hrvatskoga jezika i predsjednica županijskoga Natjecanja iz hrvatskoga jezika. Suatorica je priručnika za nastavnike Književni vremeplov i Fon-Fon, kao i udžbenika i radne bilježnice za drugi razred trogodišnje strukovne škole.

Krunoslav Matošević zaposlen je na radnome mjestu profesora hrvatskoga jezika u zagrebačkoj Gimnaziji Lucijana Vranjanina. Suautor je udžbenika hrvatskoga jezika za osnovnu školu Petica i Hrvatski za 5. Od 2015. godine upisan je na poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Vedrana Močnik, prof. savjetnik, radi u Gospodarskoj školi u Čakovcu od 1996. godine. Predaje u četverogodišnjim tehničkim, trogodišnjim strukovnim programima te pomoćnim programima namijenjenima učenicima s posebnim potrebama. Kao vanjski suradnik Učiteljskoga fakulteta – Odsjek u Čakovcu održavala je Metodičke vježbe u sklopu kolegija Metodija hrvatskoga jezika 2 i 3. Autorica je jezičnih udžbenika za trogodišnje strukovne škole i pripadajućih radnih bilježnica i pri-ručnika za nastavnike te suautorica priručnika za polaganje državne mature. Voditeljica je većeg broja radionica za nastavnike hrvatskoga jezika.

Tanja Španjić zaposlena je u Srednjoj školi Pakrac. Tijekom dosadašnje nastavničke prakse predavala je Hrvatski jezik različitim obrazovnim usmjerenjima: trogodišnjim, četverogodišnjim, petogodišnjim strukovnim školama i općoj gimnaziji. Autorica je digitalnih obrazovnih sadržaja (IZZI) uz udžbenike Književni vremeplov 1 i Fon-Fon 1, a suautorica je udžbenika za trogodišnje stru-kovne škole i priručnika za nastavnike.

Romana Žukina prva je radna iskustva stekla u osnovnoj školi, a zatim u Gimnaziji Daruvar gdje i danas radi. Voditeljica je dramske skupine s kojom oplemenjuje život školske i gradske sredine. Suautorica je radne bilježnice za strukovnu školi.


BILJEŠKE

priručnik za nastavnike hrvatskoga jezika za prvi razred ... ·...

Documents