primjena elektroniČkog fakturiranja u republici …oliver.efri.hr/zavrsni/1055.b.pdf · poslovanja...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Arijan Kolombo
PRIMJENA ELEKTRONIČKOG FAKTURIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PRIMJENA ELEKTRONIČKOG FAKTURIRANJA U REPUBLICI
HRVATSKOJ
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Elektroničko poslovanje
Mentor: prof.dr.sc. Zvonko Čapko
Student: Arijan Kolombo
Studijski smjer: Međunarodno poslovanje
JMBAG: 0081133455
Rijeka, rujan 2015.
Sadržaj 1. UVOD .............................................................................................................................................. 1
1.1 Predmet problem i objekt istraživanja.................................................................................... 1
1.2 Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................................ 1
1.3 Radna hipoteza ....................................................................................................................... 1
1.4 Znanstvene metode ................................................................................................................ 1
1.5 Struktura rada ........................................................................................................................ 2
2. INTERNET KAO POKRETAČ NASTANKA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA ......................................... 3
2.1. Nastanak i razvoj interneta ..................................................................................................... 3
3. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE ......................................................................................................... 6
3.1 Vrste sudionika i modeli elektroničkog poslovanja....................................................................... 7
3.1.1 Elektroničko poslovanje orijentirano prema kupcu (model B2C) .......................................... 7
3.1.2 Elektroničko poslovanje između kompanija (model B2B) ...................................................... 8
3.2. Prednosti i nedostaci elektroničkog poslovanja .......................................................................... 9
3.2.1. Prednosti elektroničkog poslovanja ...................................................................................... 9
3.2.2. Nedostaci elektroničkog poslovanja ................................................................................... 10
3.3 ERP Integralno programsko rješenje za podršku unutarnjem poslovnom informacijskom sustavu
poduzeća .......................................................................................................................................... 11
3.4. CRM Sustav za upravljanje odnosima s klijentima poduzeća ..................................................... 12
3.5. Sigurnost u elektroničkom poslovanju ...................................................................................... 12
3.6 On-line plaćanje i servisi koji ih omogućuju ................................................................................ 13
3.7 Opasnosti korištenja elektroničkih plaćanja ............................................................................... 14
3.8 Stanje poslovnog elektroničkog bankarstva u Republici Hrvatskoj ............................................. 15
3.9. Uloga Financijske agencije u elektroničkom poslovanju u Republici Hrvatskoj ........................ 17
3.9.1 Digitalni certifikat alat za dokazivanje elektronskog identiteta ........................................... 18
4. RAČUN (FAKTURA) ........................................................................................................................ 20
4.1 Postupak slanja računa klasičnim načinom ................................................................................ 22
4.2. Postupak slanja računa elektroničkim načinom fakturiranja ..................................................... 23
4.3 Usporedba klasičnog i elektroničkog načina fakturiranja ........................................................... 23
5. ELEKTRONIČKI NAČIN FAKTURIRANJA .......................................................................................... 25
5.1 Zakonska regulativa o elektroničkim računima .......................................................................... 25
5.2 Elektroničko fakturiranje u Europskoj Uniji i ostatku svijeta ..................................................... 26
5.3 Elektroničko fakturiranje u Republici Hrvatskoj.......................................................................... 30
5.4 Internetski servisi za elektroničko fakturiranje u Republici Hrvatskoj ........................................ 32
5.5 e-račun FINA ............................................................................................................................... 34
5.6 Poslovni proces slanja FINA e-računa ......................................................................................... 35
5.7 Okvirna kalkulacija uštede primjenom e-Računa........................................................................ 36
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................... 39
LITERATURA.......................................................................................................................................... 40
POPIS TABLICA ...................................................................................................................................... 43
POPIS GRAFOVA ................................................................................................................................... 44
POPIS SLIKA .......................................................................................................................................... 45
1
1. UVOD
1.1 Predmet problem i objekt istraživanja.
Kontinuirani razvoj, sve veća prisutnost elektroničkog poslovanja te raznolikost njegovih
mogućnosti dovela je do primjene elektroničke tehnologije u svakodnevnom poslovanju.
Suvremeno poslovanje je postalo praktički nezamislivo bez korištenja svih blagodati
elektroničkog poslovanja. Elektroničko poslovanje prisutno je u svim segmentima poslovanja,
od visoko tehnoloških postrojenja, pa sve do tržnica primjenom fiskalnih kasa. Razvojem
elektroničkog poslovanja stvoreni su preduvjeti za razvoj raznih oblika e-poslovanja, među
kojima je i elektroničko fakturiranje, koje je tema ovoga diplomskog rada.
1.2 Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha istraživanja je ukazati na važnost primjene elektroničkog poslovanja, te prikazati razvoj
elektroničkog računa i njegovu implementaciju u poslovanje tvrtki na području Republike
Hrvatske.
Cilj istraživanja je prikazati koristi koje donosi elektronički način fakturiranja u poslovanje
tvrtki.
1.3 Radna hipoteza
Na temelju postavljenog problema i predmeta rada, kao i ciljeva istraživanja, moguće je
postaviti radnu hipotezu: Primjenom elektroničkog računa kao jedne od pogodnosti koje nam
pruža elektroničko poslovanje tvrtke ostvaruju značajne uštede u segmentu primanja i slanja
računa.
1.4 Znanstvene metode
Pri pisanju ovog diplomskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode:
a) Povijesna metoda
2
b) Metoda analize i sinteze
c) Induktivna metoda
1.5 Struktura rada
Diplomski rad je strukturiran u šest poglavlja. U uvodnom dijelu biti će obrađen predmet,
problem, ciljevi i svrha istraživanja, te ću postaviti radnu hipotezu.
U drugome prikazan je razvoj interneta, te njegova zaslugu u razvoju elektroničkog poslovanja
Treći dio diplomskog rada govori o vrstama sudionika elektroničkog poslovanja kao i modelima
poslovanja (B2B, B2C), biti će prikazane prednosti kao i nedostaci, te će se obraditi ERP i CRM
sustav elektroničkog poslovanja.
U četvrtom dijelu biti će prikazan račun, te zakonska forma koju mora sadržavati.
Peti dio rada je rezerviran za elektronički način fakturiranja, zakonske regulative koje ga
formiraju, kao i prikaz elektroničkog fakturiranja u Europskoj uniji i ostatku svijeta. Biti će
prikazan e-račun servis Financijske agencije, te okvirna kalkulacija smanjenja troškova.
3
2. INTERNET KAO POKRETAČ NASTANKA ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA
Tim Berners-Lee, osnivač WWW konzorcija, objasnio je Internet sljedećim riječima: „Internet
je sličan razglednici s adresom. Ako stavite ispravnu adresu na paket te ga predate bilo kojem
računalu koje je spojeno na mrežu, svako će računalo naći liniju kojom će poslati paket kako bi
stigao na svoje odredište. To je što nam Internet pruža. Dostavlja pakete – u sekundi bilo gdje
na svijetu“
2.1. Nastanak i razvoj interneta
1968. Godine u SAD-u je vladina agencija ARPA (Advanced Research Project Agency)
povezala nekoliko računala u četiri sveučilišta u državama Kalifornija i Utha. Tu novo
uspostavljenu računalnu mrežu su nazvali ARPANET. Mrežna su računala bila 16-bitna s 12K
memorije, a međusobno su bila povezana mrežnim linijama od 56 kbps. Daljnjim razvojem
otkriveni su nedostaci ARPANET-a te je dokazano kako postojeći ARPANET-ovi protokoli
nisu dovoljno dobri za povezivanje velikog broja mreža. Iz tog razloga je osmišljen TCP
(Transmission Control Protocol) kojim se može kontrolirati komunikacija između više manjih
mreža. Naknadno je TCP podijeljen na dvije vrste protokola TCP i IP ( Internet protokol) koji
se i danas koriste u komunikaciji između umreženih računala. 1984. godine istraživači američke
Nacionalne zaklade za znanost započeli su izgradnju nasljednika ARPANET-a kojim bi
omogućili brzi prijenos podataka preko mreže, te bi bio pristupačan svim Sveučilištima,
istraživačkim laboratorijima, knjižnicama i muzejima. Istraživači NSF-a su povezali šest
velikih računalnih centara. Mreža je nazvana NSFNET i sastojala se od superračunala
smještenih u računalnim centrima te od mikroračunala koja su činila pod mrežu. NSFNET je
bio spojen na ARPANET i koristili su istu tehnologiju, a razlika je u tome što je NSFNET
koristio TCP/IP i stoga je možemo smatrati prvom TCP/IP globalnom mrežom. Ubrzani porast
broja malih mreža, koje su se spajale na ARPANET, doveo je do kreiranja sustava kojim se
računala organiziraju prema domenama i definiraju lako pamtljiva imena koja odgovaraju
određenoj IP adresi. Takav sustav nazvan je DNS (Domain Naming System). Do 1989. godine
broj središnjih mrežnih računala spojenih na mrežu prešao je brojku od 100 000 te je taj broj
bio u konstantnom rastu.
4
Grafikon 1: Rast broja korisnika interneta od 1995. do 2006. godine
Izvor: Početak interneta i nastanak weba
Potaknuti novim tehnologijama tj. jeftinijim računalima manjih dimenzija, početkom 1990-ih
Internet postaje dostupan svim ljudima tj. korisnicima koji su se mogli spojiti na Internet iz
svoje kućne fotelje. Potaknut sve većim brojem korisnika, fizičar Tim Berners-Lee razvio je
1991. godine novi internetski servis pod nazivom WWW ili World Wide Web koji je koristio
poveznice i grafičko sučelje razumljivo korisnicima. WWW ili web često zamjenjujemo s
internetom, međutim WWW je samo dio Interneta, baš kao i e-pošta, diskusijske grupe i slično.
Objašnjenje Tim-a Bernersa- Lee-a o web-u: „Web je zamišljen kao prostor informacija. Na
netu, možete naći računala –na webu, možete naći dokumente, zvukove, video sadržaje,
informacije. Na netu, veze čine kabeli između računala – na webu veze čine tekstualne
poveznice. Web postoji zbog programa koji komuniciraju između umreženih računala. Weba
ne bi bilo da nije neta. Webu je netu koristan jer su ljudi zainteresirani za informacije, ali ne
žele znati i naučiti o računalima i kabelima“.
Pojavom prvog web preglednika pod nazivom Mosaic, WWW je omogućio izradu web stranica
koje su sadržavale informacije u obliku teksta, slike, zvuka ili video sadržaja te poveznica na
neke druge web stranice. Od tog se trenutka, Internet se počinje eksponencijalno razvijati. U
1636
70
147
248
361
536
598
719
817
1093
0
200
400
600
800
1000
1200
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
Milij
on
i k
ori
snik
a
Godine
5
rujnu. 2007. godine evidentirano je 1,215 milijuna internetskih korisnika, što čini 18,5 svjetskog
stanovništva. Sve veći broj korisnika izaziva i sve brži razvoj samog interneta, koji je već
dosegao brzine od 2.4Gbps što je 45000 puta brže od modemske veze koja je iznosila 56Kbps.
Sve gore navedeno dovelo je do razvoja elektroničkog poslovanja, te implementacije novih
dostupnih tehnologija u poslovanje poduzeća.
6
3. ELEKTRONIČKO POSLOVANJE
Sredinom devedesetih godina 20.stojeća u stručnim se i poslovnim krugovima počinje
upotrebljavati pojam elektroničko poslovanje odnosno, skraćeno, e-poslovanje, kao oznaka za
novi oblik poslovanja putem interneta. (e-poslovanje, Panijan, 2014, str.8)
Elektroničko poslovanje suvremeni je način oblikovanja organizacije poslovanja u sklopu kojeg
se primjenjuju informatičke i internetske tehnologije, pomoću kojih se poslovanje poduzeća
automatizira i aktualizira sa zahtjevima poslovnog okruženja. Glavna zadaća primjene
elektroničkog poslovanja je naravno ostvarivanje što bolje tržišne pozicije, povećanje
konkurentnosti na tržištu te čim bolja iskorištenost raspoloživih poslovnih sredstava i resursa.
Jedan od razloga uvođenja elektroničkog poslovanja u poslovanje poduzeća je i povećanje
konkurentnosti na tržištu, zadovoljavanje pravila ulaska na određeno tržište npr. poduzeća koja
žele poslovati na tržištu Europske unije moraju koristiti elektroničko fakturiranje kao način
naplate potraživanja.
Mnogi danas smatraju kako je elektroničko poslovanje sve ono što je vidljivo na Internetu, no
to je tek mali dio onog što e-poslovanje podrazumijeva. Elektroničko poslovanje uputno je
prikazivati i shvaćati kao santu leda na površini mora – s površine vidljiv je dio sante tek malen
dio obujma i mase cjelokupne sante, dok je daleko više toga „skriveno“ od očiju promatrača na
površini mora odnosno na Webu (e-poslovanje, Panijan 2014, str. 8)
Slika 1: prikaz vidljivog i nevidljivog dijela elektroničkog poslovanja
Vidljivi dio
Nevidljivi dio
Izvor: e-poslovanje, Panijan 2014, str. 8
Onaj „nevidljivi“ dio elektroničkog poslovanja predstavljaju brojne tzv. Pozadinske operacije,
kao što su uspostavljanje i održavanje potrebnih baza i spremanje podataka, operacije u
unutarnjem informacijskom sustavu tvrtke, sustav za podršku pri odlučivanju, obrada podataka.
7
Sve te operacije čine glavni dio elektroničkog poslovanja, nevidljiv prema van, ali izrazito bitan
u funkcioniranju cjelokupnog elektroničkog poslovanja.
3.1 Vrste sudionika i modeli elektroničkog poslovanja
Tri su vrste sudionika u elektroničkom poslovanju tvrtke, krajnji potrošači, organi državne
uprave. Te tri vrste sudionika u elektroničkom poslovanju tvore različite modele elektroničkog
poslovanja: model poslovanja tvrtke s krajnjim potrošačima (B2C), model poslovanja među
tvrtkama (B2B), model poslovanja u kojemu se država i tvrtka iz javnog sektora javljaju kao
ponuđači privatnim tvrtkama kao kupci (G2B), Model elektroničkog poslovanja u kojem se
država i tvrtka iz javnog sektora javljaju kao kupci dobara i usluga nuđenih od strane privatnih
tvrtki (B2G).
3.1.1 Elektroničko poslovanje orijentirano prema kupcu (model B2C)
Internet, odnosno Web danas je jedini medij koji može odgovoriti na dinamiku tržišnih
promjena. Upotreba Weba za unapređivanje procesa najčešći je način kojim kompanije
pokušavaju doskočiti tržišnoj dinamici (Srića, Spremić str.79. 2000.g). Postizanje visokog
stupnja komunikacije sa kupcima nužan je cilj kompanija koje žele s kupcima postići stalan
kontakt. Samim tim virtualni kontakt se nameće kao idealno rješenje ka postizanju tog cilja.
Elektroničko poslovanje orijentirano prema kupcu znači visoku razinu elektroničke povezanosti
s partnerima i kupcima. Internet je vrlo moćan komunikacijski kanal i sve više, osobito velikih
kompanija rabi ga kao temelj pojedinačnog pristupa korisnicima i za stvaranje dodane
vrijednosti putem različitih pogodnosti koje na taj način pružaju kupcima (Srića, Spremić str.80.
2000.g.). Internet i primjena elektroničkog poslovanja pružile su mogućnost kompanijama da
se zbliže i ostvare svakodnevni kontakt s kupcima, time se postiže visok stupanj informiranosti
kupaca o proizvodima i uslugama, što kompanijama povećava konkurentske prednosti nad
konkurencijom.
Brojne su prednosti Elektroničkog poslovanja orijentiranog kupcima u usporedbi sa
tradicionalnim:
-automatizira i ubrzava brojne procese
8
-snižava troškove poslovanja
-eliminira ulogu posrednika
-omogućuje neprekidno i globalno poslovanje
-dodaje vrijednost unutar lanca aktivnosti: od prvog kontakta do prodajne i post
prodajne aktivnosti
(Srića, Spremić str.80. 2000.g.)
Da bi se sve gore navedeno moglo postići moraju se zadovoljiti brojni uvjeti. Prije svega treba
istaknuti spremnost na promjene i visoku razini organiziranosti. Temelj za primjenu modela
elektroničkog poslovanja mora biti dobro osmišljen proces, kojeg tek treba pretočiti u
elektronički oblik, kako bi se izbjeglo nepotrebno mijenjanje samog procesa kada je isti već u
primjeni, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi. Među bitnijim detaljima ka ostvarenju
primjene modela elektroničkog poslovanja moram navesti i podršku najvišeg menadžmenta,
čija podrška mora biti jasno izražena, kao i uključenost korisnika od samog početka, kako bi im
se model elektroničkog poslovanja u najvećoj mjeri prilagodio. Na kraju kao ključno bih
istaknuo važnost ažurnih i svježih informacija. Segment ažurnosti modela elektroničkog
poslovanja mora biti na visokoj razini, iz razloga što time kompanija pokazuje brigu i važnost
prema svojim korisnicima, a s druge strane ne ažurnost odaje dojam, površnosti, i nebrige o
istima.
3.1.2 Elektroničko poslovanje između kompanija (model B2B)
Elektroničko poslovanje među kompanijama nastaje elektroničkim povezivanjem dviju ili više
kompanija i njihovih lanaca vrijednosti. Na taj se način stvaraju virtualni kanali prodaje i
virtualni lanci vrijednosti pri čemu Internet postaje temeljna infrastruktura poslovanja. (Srića,
Spremić str.82. 2000.g.) Model B2B usmjeren je prema pružanju ažurnih i pravovremenih
informacija koje korisnicima mogu znatno unaprijediti poslovanje, skratiti vrijeme potrebno za
saznavanje istih. Modelom B2B Internet više ne predstavlja samo web katalog, već se
Internetom stvara sinergija u svim segmentima poslovanja između kompanija. Prema
istraživanju Forrester Reserch ukupna vrijednost B2B poslovanja 2003. godine u SAD-u
premašuje 1 trilijun USD i čini preko 10% ukupne prodaje. (Srića, Spremić str.82. 2000.g.) Te
9
brojke ne bi bile moguće da nema dinamike prilagodljivosti i transparentnosti procesa koje
pruža Internet.
3.2. Prednosti i nedostaci elektroničkog poslovanja
Opasnosti kojima smo izloženi u stvarnom životu (provale, krađe, prevare), manifestiraju se i
u onom virtualnom, mnogi ih nisu svjesni, ali korištenjem i ulaskom u svijet elektroničkog
poslovanja postaju potencijalna meta. No uz sve opasnosti mnogobrojne su prednosti primjene
elektroničkog poslovanja.
3.2.1. Prednosti elektroničkog poslovanja
Pokretanje i vođenje elektroničkog poslovanja, posebice onoga u čijim se okvirima moraju
obavljati mnogobrojne transakcije, u usporedbi s tradicionalnim vođenim poslovanjem otvara
brojne nove mogućnosti nudi neke značajne prednosti. Neke od najvažnijih među njima
proizlaze iz činjenice da u internetu kao virtualnom gospodarskom prostoru ne postoje praktički
nikakva prostorna i vremenska ograničenja. (e-poslovanje, Panijan, 2014.god. 15.str.) Isto se
manifestira na primjeru načela pod nazivom 24x7x365, čije ime sugerira na to da klijenti imaju
pristup proizvodima i uslugama 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, svakog dana u godini.
Tvrtke koje prihvaćaju načelo 24x7x365 svojim klijentima odaju osjećaj pouzdanosti,
povjerenja, funkcionalnosti a nad konkurentskim tvrtkama koje ostaju pri tradicionalnim
načinima poslovanja stječu veću prednost. Postepeno se svi oblici poslovanja sele na Web
odnosno poprimaju oblik elektroničkog poslovanja. Banke postupno prevode svoje poslove na
elektronički i internetski način rada, jer postaje sasvim očigledno da Web, koji ne poznaje
zemljopisna ograničenja, predstavlja daleko učinkovitiji medij za obavljanje svih poslovnih pa
i bankarskih transakcija od bilo kojeg drugog omogućujući im da djeluju u punom smislu riječi
globalno. (e-poslovanje, Panijan, 2014.god. 15.str.)
Ljudima je omogućeno plaćanje računa izdavanje naloga za plaćanjem i trgovati
vrijednosnicama, ispunjavati zahtjeve za izdavanjem kredita. Novac u svojim tradicionalnim
oblicima postupno će nestajati, a zamijeniti će ga pametne kartice i tzv. Digitalni novac.
Nepostojanje ograničenja elektroničkog oblika poslovanja može se sagledati i iz primjera kako
nijedna tradicionalna trgovina ne može kupcima ponuditi recimo 80.000 različitih artikala, ali
10
internetske, virtualne prodavaonice s takvom ponudom postoje već danas. Grade se web mjesta
na kojima je ponuda više različitih trgovaca s istom robom, pa samim tim kupci imaju uvid u
ponudu različitih trgovaca.
Među prednosti elektroničkog načina poslovanja možemo ubrojiti i to što mnoge kompanije
svoje poslovanje i internu komunikaciju temelje na komunikaciji putem elektroničke pošte i
Weba u svojim virtualnim uredima. Poslovanje tvrtki više nije vezano za fizičke urede, već
njihovi uredi postaju njihovi domovi. Pa je tako primjenom elektroničkog načina poslovanja
znatno olakšan rad i osobama s posebnim potrebama, teško pokretljivim osobama i svim drugim
kojima je odlazak na posao izvan okvira svoga doma predstavljao problem.
3.2.2. Nedostaci elektroničkog poslovanja
Većina potencijalnih nedostataka, baš kao i prednosti elektroničkog poslovanja proizlazi iz
činjenice da je gospodarski prostor u kojemu se to poslovanje obavlja virtualan iz čega proizlaze
povećani sigurnosni rizici. Internet, dakle prostor u kojemu su uočljivi brojni tipovi napada na
sigurnost subjekata koji nešto čine u tom prostoru. Napadači na sigurnost internetskih korisnika
djeluju u dvije kategorije:
-hakeri
-krekeri
I jedni i drugi su osobe koje nastoje prodrijeti u tajne i zaštićene računalne podatke, najčešće
putem interneta. Ipak, među njima postoji jedna velika razlika: hakeri to čine iz objesit, zabave
ili da bi ostvarili nedopuštenu korist za sebe, dok je nakana krekera nanijeti nekome drugom
materijalnu ili nematerijalnu korist. . (e-poslovanje, Panijan, 2014.god. 17.str.)
Kako u stvarnom životu postoji zaštita od potencijalnih opasnosti, isto tako i u virtualnom
postoje načini prevencije i zaštite. Isto kako biste svoju kuću osigurali zatvaranjem ulaznih
vrata, upotrebom obrambenog zida ili takozvanog vatrozida štitite svoje računalo na način da
vatrozid dopušta pristup sa interneta samo ovlaštenim korisnicima.
11
Slika 2: Prikaz vatrozida
Izvor: (Informatizacija poslovanja, Panijan-strugar, str 246.)
Činjenica je kako su informacijski sustavi, privatna i poslovna računala, mamac za razne hakere
i krekere koji u probijanju sigurnosnih sustava i pronalaženju rupa sustava vide zadovoljstvo i
napredak u svome „radu“, te je važno zaštititi se od istih.
3.3 ERP Integralno programsko rješenje za podršku unutarnjem poslovnom informacijskom sustavu poduzeća
Kako informacijski sustav tvrtke bio koristan i uporabljiv potrebno je zadovoljiti određene
uvjete. Neprihvatljiva je isprekidanost i nepovezanost informacijskih sustava. Postoje primjeri
u kojima programska rješenja računovodstva, sustava za obradu plaća, skladišnog poslovanja i
aplikacija za vođenje ljudskih potencijala međusobno nisu povezana. Svako od tih rješenja
koristi svoju bazu podataka, a u najgorem slučaju i različite formate zapisa. Samim tim je
nemoguće povezati iste kako bi međusobno djelovali, i pružali kvalitetne informacije. Još 80-
tih godina prošlog stoljeća zbog nepovezanosti programskih rješenja započeta je standardizacija
programskih rješenja koja omogućuje izradu integralnih informacijskih sustava u kojima su
pojedini dijelovi sustava međusobno povezani. Integralnost se postiže povezivanjem podataka
tako da se podatak unosi u bazu podataka samo jednom, i istovremenoga koristi više
podsustava. Time je izbjegnuto dupliciranje podataka na više različitih mjesta. Svojim
djelovanjem i prikupljanjem podataka u svim sredstvima i resursima organizacije, takav sustav
dobio je ime ERP (Enterprise Resource Planning) planiranje poslovnih resursa. Uvođenje
sustava za planiranje poslovnih resursa zahtjeva mnoge promjene i u poslovnim procesima,
12
stoga je prije uvođenja ERP-a bitno izvršiti analizu trenutnog stanja poslovnih procesa, te
pomno osmisliti i konstruirati takav sustav prije samog uvođenja.
3.4. CRM Sustav za upravljanje odnosima s klijentima poduzeća
Velika zasićenost elektroničkog tržišta, primorala je tvrtke da se uključe u borbu kako bi se
međusobno razlikovale. Naime na elektroničkom tržištu velik je broj tvrtki koje su međusobno
vrlo slične, te se iste moraju potruditi kupcima ponuditi kvalitetne i njima potrebne informacije
u pravom trenutku, kako bi stvorile lojalan odnos sa kupcima, te ih pokušala zadržati.
Kvalitetne odnose sa kupcima je potrebno graditi i održavati, vrlo teško nastaju no veoma brzo
mogu propasti u slučaju nepažnje i nemara oko odnosa sa kupcima. Zbog toga tvrtke uvode
CRM-sustav za upravljanje odnosima s klijentima poduzeća. CRM sustav sadrži skup metoda
i poslovnih procesa kojima poduzeće uspostavlja kontrolu te stvara dobre odnose sa kupcima.
Bitni dijelovi CRM sustava su i odgovori na upite klijenata, podrška u procesima prodajnih
transakcija, te praćenje i kontrolu prodaje. U primjeni eCRM-a kupci i djelatnici tvrtke vrlo
vjerojatno nikad neće ostvariti osobni kontakt, već se kontakt vrši u pravilu na daljinu. Zbog
toga je vrlo važno da djelatnici zaduženi za eCRM sustav i klijenti međusobno znaju što više
podataka o drugoj strani kako bi se iz toga mogao stvoriti odnos temeljen na povjerenju, čime
se postiže zadovoljstvo sa obije strane.
3.5. Sigurnost u elektroničkom poslovanju
Prema podacima FBI-a, tek 5% počinjenih kriminalnih dijela u informatičkom kriminalu bude
otkriveno, a samo 2% kriminalnih dijela završava kažnjavanjem počinitelja. Tako mali
postotak otkrivenih i kažnjenih izvršitelja potiče od poteškoća pri otkrivanju takvih nedjela te
teškom dokazivanju kriminalnih radnji. Možemo razlikovati četiri osnovne skupine kriminalnih
radnji u informatičkom kriminalu:
- Napadi na imovinu tvrtke
- Napadi na privatnost i krađa identiteta
- Ugrožavanje pouzdanosti i vjerodostojnosti podataka
- Ometanje normalnog rada i poslovanja
Napadi na imovinu tvrtke sastoje se od pokušavanja da neovlaštena osoba pristupi fizičkom ili
logičkom resursu tvrtke bio to hardver ili softver, a sve to radi ostvarivanja vlastite koristi ili
nanošenje štetnih posljedica na teret tvrtke. Kako sam ranije u tekstu spomenuo, hakeri
13
predstavljaju sigurnosni problem probijanjem sigurnosnih i zaštitnih mjera informacijskog
sustava tvrtke, a u cilju nanošenja štete te narušenog ugleda u očima partnera i klijenata. Kada
se pokaže ranjivost sigurnosnog sustava tvrtke, klijenti i partneri gube povjerenje prema istoj
tvrtki, mnogi su razlozi, ali jedan od najvažnijih je strah od izlaženja u javnost s povjerljivim
informacijama.
Napadi na privatnost i krađa identiteta posebno su izraženi u segmentnu financijskog
elektroničkog poslovanja, kod plaćanja pomoću kreditnih kartica ili debitnih kartica.
Izvršenjem napada na privatnost i krađu identiteta pojedinci stječu i ostvaruju koristi koje im
ne pripadaju.
Ugrožavanje pouzdanosti i vjerodostojnosti podataka velik je problem u primjeni elektroničkog
poslovanja. Nužna je pravovaljanost i izvornost poslovnih podataka koji elektroničkim putem
moraju biti otpremljeni na svoje odredište. Zabilježeni su primjeri presretanja poruka
elektroničke pošte, te mijenjanje izvornih podataka u cilju nanošenja trajne štete poduzeću. Na
temelju takvih primjera poruke poslane klijentima gube vjerodostojnost i pouzdanost.
Ometanje normalnog rada i poslovanja najlakše je objasniti kroz primjer zasipanja
poslužiteljskog računala tvrtke ogromnom količinom nepotrebnih poruka koje koče rad i
ometaju normalan rad i pružanje usluga klijentima, a krajnji domet može biti i blokada
poslužiteljskog računala tvrtke, što u krajnjoj liniji dovodi do blokade poslovanja tvrtke zbog
nemogućnosti odvijanja normalnog i uobičajenog poslovanja.
Sve gore navedeno dovodi do zaključka kako je veoma bitno voditi brigu o funkcionalnosti
cjelokupnog sigurnosnog i obrambenog sustava. Ta dva sustava moraju međusobno biti
usklađena kako bi zajedničkim djelovanjem osigurala sigurnost primjene elektroničkog
poslovanja. Tvrtke korištenjem elektroničkog poslovanja stječu obvezu donošenja unutarnjih
pravnih akata i organizacijskih dokumenata kojima se osigurava provođenje mjera sigurnosti
kako bi se ostvarili uvjeti potrebni za nesmetan i siguran rad, kao i stvaranje stanja povjerenja
između partnera.
3.6 On-line plaćanje i servisi koji ih omogućuju
Kako se svaki kupoprodajni posao zaključuje naplatom ili plaćanjem robe ili usluge, neophodno
je bilo osmisliti i razviti elektronički način plaćanja računa. Za samu provedbu elektroničkog
plaćanja bitno je razviti primjereno, upotrebljivo i sigurno programsko rješenje koje će voditi
14
brigu o transakcijama. Pošto je potreba za izvršenjem financijskih transakcija u elektroničkom
poslovanju bivala sve veća, razvili su se mnogi servisi za on-line plaćanje, a neki od njih su: e-
gold, AlertPay, Moneybookers i vjerojatno najpoznatiji među servisima za online financijske
transakcije PayPal. PayPal je osnovan 1999. godine od strane američkih poduzetnika Thiel-a i
Musk-a. Veliku zaslugu današnjoj popularnosti PayPal može zahvaliti i najvećoj aukcijskoj
internetskoj kući eBay-u s kojim je tvrtka PayPal počela surađivati 2000. godine, dok je
preuzimanje tvrtke od strane eBay-a realizirano 2002.godine. Brojke od 100 milijuna korisnika
diljem svijeta, 118 milijardi dolara godišnjih transakcija i 4.4 milijarde dolara prihoda pokazuju
kako je isti postao najveći svjetski poslužitelj usluga za online plaćanja na svijetu. PayPal servis
djeluje u dva modela elektroničkog poslovanja B2C i B2B, što znači posredovanje između
elektroničkih trgovaca i banaka te kartičnih kuća, između elektroničkih trgovaca i kupaca, i
između kupaca međusobno. PayPal nudi četiri vrste korisničkih računa:
- Račun za pojedince
- Povlašteni račun
- Trgovački račun
- Studenski račun
Za usluge plaćanja naplaćuje naknadu prema objavljenim tarifama, u svim modelima plaćanja
osim u transakcijama između fizičkih osoba. PayPalom se od 2011. godine mogu koristiti i
građani Republike Hrvatske.
3.7 Opasnosti korištenja elektroničkih plaćanja
Kako bi transakcije elektroničkog on-line plaćanja ili naplate održali maksimalno sigurnima
pružatelj usluge se mora pridržavati strogih sigurnosnih pravila. Pružatelj usluge i korisnik
moraju u tajnosti čuvati identifikacijsko korisničko ime i lozinku, te se brinuti o sigurnosti istih
kako ne bi došlo do zlouporabe. Najveći rizik u elektroničkom načinu plaćanja je opasnost od
krađe identiteta, stoga je bitno da se postigne zadovoljavajuća razina sigurnosti korištenjem
raznih antivirusnih programa u kombinaciji sa vatrenim zidom (Firewall) koji blokira
neovlašteno pristupanje računalu. Osim opasnost koje dolaze sa virtualne strane e-poslovanja,
postoji i rizik od gubitka takozvanih pametnih kartica, koje se danas koriste u elektroničkom
plaćanju. Fizičkim gubitkom kartice stvoreno je plodno tlo za zloporabu kartice i neovlašteno
korištenje financijskih sredstava. Od trenutka prijave gubitka ili krađe kartice do blokade
15
kartice od strane kartične kuće mora proći neko vrijeme, i samim tim gubitak kartice predstavlja
najveću opasnost u korištenju elektroničkog načina plaćanja.
3.8 Stanje poslovnog elektroničkog bankarstva u Republici Hrvatskoj
Sve veći razvoj elektroničkog poslovanja u svijetu, isti trend je doveo i u Republiku Hrvatsku,
sve poslovne banke nude opciju e-bankarstva i m-bankarstva kao opciju za svoje korisnike.
Korisnicima se pružaju razne usluge, od platnog prometa do pregleda stanja na računima u
banci.
Tablica 1: Broj poslovnih korisnika korisnika elektroničkog bankarstva u Republici
Hrvatskoj
Godine Broj korisnika Stopa rasta
2005 83527
2006 106088 27,01%
2007 130111 22,64%
2008 150668 15,80%
2009 162037 7,55%
2010 177266 9,40%
2011 191902 8,26%
2012 206276 7,49%
Izvor: e-poslovanje, Panijan
Iz tablice je vidljivo kako je od 2005.-2008. godine stopa rasta korisnika elektroničkog
bankarstva u Republici Hrvatskoj bila najveća. U 2005. godini ona iznosi 27.1% dok je u 2006.
godini 22,64%, a u 2008.godini 15,80%.. Iako je broj korisnika rastao svake godine od 2005.
do 2012.godine stopa rasta biva sve manja i manja. Na to je moguće utjecala i svjetska
gospodarska kriza, ili ipak spremnost građana da prihvate novi revolucionaran oblik bankarstva.
Pretpostavka je kako su korisnici koji su bili spremni na korak ka elektroničkom obliku
bankarstva to učinili u njegovom začetku, dok je ostalima to moguće tabu tema, i izaziva za
16
njih strah od nepoznatog, što je vidljivo kod starijih osoba kojima su draži i odražavaju više
povjerenja olovka i papir, nego tipkovnica i računalo.
Grafikon 2: Broj poslovnih korisnika korisnika elektroničkog bankarstva u Republici
Hrvatskoj
Izvor: e-poslovanje, Panijan
Tablica 2:Broj transakcija u platnom prometu elektroničkim bankarstvom u Republici Hrvatskoj
Godine Broj korisnika Stopa rasta
2006 30943230
2007 37595750 21,50%
2008 43956019 16,92%
2009 45189133 2,81%
2010 46782524 3,53%
2011 49484248 5,78%
2012 51593223 4,26%
Izvor: e-poslovanje, Panijan
Prema podacima o broju transakcija u platnom prometu u elektroničkom bankarstvu u Republici
Hrvatskoj vidljivo je kako je najveći broj transakcija izvršen u 2012 godini kada su zabilježene
preko 51 i pol milijun transakcija, dok je najveća stopa rasta zabilježena 2007.godine u odnosu
na 2006. godinu i iznosi 21,50%.
83527
106088
130111
150668162037
177266
191902
206276
0
50000
100000
150000
200000
250000
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
17
Grafikon 3: Broj transakcija u platnom prometu elektroničkim bankarstvom u Republici Hrvatskoj
Izvor: e-poslovanje, Panijan
3.9. Uloga Financijske agencije u elektroničkom poslovanju u Republici Hrvatskoj
Financijska agencija iako u državnom vlasništvu posluje na tržišnom principu i jedna je od
glavnih potpornih stupova za odvijanje financijskog posredovanja u Republici Hrvatskoj. Fina
posluje iz četiri regionalna centra Rijeke, Osijeka, Zagreba i Splita, kao i niza lokalnih
podružnica. Svi centri i podružnice povezane su međusobno te pružaju brz i jednostavan pristup
svim podacima iz bilo koje podružnice ili centra. Financijska agencija odigrala je važnu ulogu
u provedbi reformi mirovinskog sustava i platnog prometa, a u sklopu svog poslovanja nudi
velik broj servisa kojima olakšava poslovanje, ali i kontrolu nadzornim organima. Jedan od
važnijih projekata Financijske agencije je zasigurno aplikativno rješenje e-porezna, koje je
namijenjeno svim poreznim obveznicima i nudi im mnoge pogodnosti kao što su ušteda
vremena, mogućnost ostvarivanja komunikacije sa poreznom upravom 24 sata na dana. Za
korištenje aplikacije e-porezna moraju se zadovoljiti određeni uvjeti, te to korisnicima koji su
nemarni glede ažuriranja svog operativnog sustava te programa potrebnim za pokretanje
aplikacije e-Porezna (java, active client..) stvara velike probleme iz razloga što ne mogu
pristupiti aplikaciji ako svi kriteriji nisu zadovoljeni, a nadogradnje su vrlo česte i korisniku je
potrebno biti u tijeku sa vremenom. Još neki od servisa Financijske agencije su aplikacije e-
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
60000000
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
18
Plaćanje, servis koji omogućuje financijske transakcije u svakom trenutku, e-mirovinsko
primarni servis zavoda za Mirovinsko osiguranje, e-Zdravstveno, primarni servis zavoda za
zdravstveno osiguranje, te e-Račun o kojemu ćemo govoriti u glavnom dijelu ovog diplomskog
rada, servis koji služi za elektroničku razmjenu računa između dobavljača i kupaca te
arhiviranje zaprimljenih i izdanih računa.
3.9.1 Digitalni certifikat alat za dokazivanje elektronskog identiteta
Financijska agencija je jedini pružatelj usluga certificiranja u Republici Hrvatskoj, a digitalni
certifikat kao skup podataka o korisniku jamči dokazivanje elektronskog identiteta pri
korištenju nekog od internetskih servisa a koji zahtjeva identifikaciju korisnika (e-porezna, e-
račun, e-mirovinsko…) Vrste digitalnih certifikata su autentifikacijski certifikat koji dokazuje
autentičnost i izvornost te tajnost elektroničke transakcije, dok potpisni ili kvalificirani
certifikat služi za potpisivanje i ovjeru dokumenata te jamči izvornost, u potpunosti zamjenjuje
vlastoručni potpis. Financijska agencija certifikate izdaje na pametnoj kartici ili usb-u .
Slika 3: Fina certifikat usb memorija
Izvor: Fina
19
Slika 4: Fina e-kartica
Izvor: Fina
20
4. RAČUN (FAKTURA)
Faktura ili račun je isprava kojom se dokazuje da je posao zaključen te obvezuje kupca
(primatelja fakture) da svoje obveze prema primljenim robama ili uslugama podmiri u
ugovorenom roku. Na temelju izdane fakture može se izdati platni nalog ali i provesti proces
ovrhe u slučaju neplaćanja. Faktura kao isprava je striktno definirana, te se forma fakture
određuje od strane zakonodavca. Svaka faktura mora sadržavati sljedeće elemente:
- Ime poslovnog subjekta koji izdaje fakturu
- Adresu poslovnog subjekta koji izdaje fakturu
- Porezni broj poduzetnika
- Mjesto i datum izdavanja računa
- Naziv i adresu kupca
- Porezni broj kupca
- Količina i naziv isporučene robe ili usluge, iznos cijene isporučene robe ili usluge,
Iznos PDV-a, Zbroj iznosa cijene isporučene robe ili usluge i PDV-a
- Datum isporuke robe ili usluge
U nastavku je prikazan primjer fakture i objašnjenje svakog elementa.
21
Slika 5: Primjer fakture poduzeća MikroGoran d.o.o.
1,2
3
6 5
4
7
Izvor:Interna dokumentacija MikroGoran d.o.o.
8
22
1 Ime poslovnog subjekta koji izdaje fakturu
2 Adresu poslovnog subjekta koji izdaje fakturu
3 Porezni broj poduzetnika
4 Mjesto i datum izdavanja računa
5 Naziv i adresu kupca
6 Porezni broj kupca
7 Količina i naziv isporučene robe ili usluge, iznos cijene isporučene robe ili usluge,
Iznos PDV-a, Zbroj iznosa cijene isporučene robe ili usluge i PDV-a
8 Datum isporuke robe ili usluge
4.1 Postupak slanja računa klasičnim načinom
Postupak slanja računa klasičnim načinom pokušat ću objasniti primjerom kupoprodajnog posla
između tvrtke A i tvrtke B:
Tvrtka A (proizvođač motornih vozila)
Tvrtka B ( autoprijevoznička kuća)
Tvrtka B je kupila od tvrtke A autobus u vrijednosti od 750.000,00 Kn. Na temelju zapisnika o
preuzimanju vozila tvrtka A izdaje račun tvrtki B na način da zaposlenik/ica izrađuje račun u
svom knjigovodstvenom programu, ispiše u dva primjerka, te prvi primjerak stavlja u kovertu
i šalje poštom tvrtki B dok drugi primjerak arhivira. Nakon preuzimanja računa, poštanski ured
dostavlja račun na adresu primatelja (tvrtka B) u roku od 2-5 radnih dana. Nakon primitka
računa računovodstveni zaposlenik tvrtke B provjerava dobavljača i iznos fakture, te sada te
podatke unosi u svoj računovodstveni program, a primljeni račun arhivira. Ukoliko je
poštanskom uredu bilo potrebno vrijeme od minimalna dva dana za dostavu pisma, proces
slanja i primanja fakture između tvrtke A i tvrtke B je trajao 4 radna dana. U sljedećem
poglavlju ču prikazati isti primjer ali uz primjenu elektroničkog načina fakturiranja.
23
4.2. Postupak slanja računa elektroničkim načinom fakturiranja
Postupak slanja računa elektroničkim načinom pokušat ću objasniti primjerom kupoprodajnog
posla između tvrtke A i tvrtke B:
Tvrtka A (proizvođač motornih vozila)
Tvrtka B ( autoprijevoznička kuća)
Tvrtka B je kupila od tvrtke A autobus u vrijednosti od 750.000,00 Kn. Na temelju zapisnika o
preuzimanju vozila tvrtka A izdaje račun tvrtki B na način da zaposlenik/ica izrađuje račun u
svom knjigovodstvenom programu te korištenjem jednog od ponuđenih servisa za elektroničko
fakturiranje na tržištu, šalje račun izravno u računovodstveni odjel tvrtke B, te ona nakon
primanja podatke unosi u računovodstveni program. Isto tako račun je arhiviran u
elektroničkom obliku od strane odabranog servisa za elektroničko fakturiranje, ili lokalno na
lokaciji tvrtke B.
4.3 Usporedba klasičnog i elektroničkog načina fakturiranja
Slika 6: prikaz klasičnog načina fakturiranja
24
Slika 7: prikaz elektroničkog načina fakturiranja
Vidljivo je kako se postupak izdavanja računa klasičnim načinom fakturiranja koji sadrži
korake izrade računa, ispisa, arhiviranja, slanja, putovanja do odredišta, zaprimanja, knjiženja
i arhiviranja, elektroničkim načinom fakturiranja skratio te je postupak koji je u prosjeku trajao
4 dana, skraćen na svega nekoliko minuta, koje su potrebne od izdavanja računa i slanja do
zaprimanja i unošenja u računovodstveni program. Elektroničkim načinom fakturiranja bitno
se smanjuje vrijeme potrebno za izdavanje, slanje i primitak računa, te je smanjena mogućnost
pogreške. Nakon ilustriranog uvoda u elektronički način fakturiranja u nastavku rada će se
prezentirati e-račun, zakonsku regulativu koja ga uređuje, sigurnosne protokole koji se bave
sigurnošću elektroničkog fakturiranja, navesti ću pružatelje usluga servisa e-fakturiranje, te
navesti stajalište europske unije vezano za elektroničko fakturiranje.
25
5. ELEKTRONIČKI NAČIN FAKTURIRANJA
Mnogi smatraju kako je elektronički način fakturiranja, daleka budućnost što se tiče korištenja
u Republici Hrvatskoj, no činjenica je kako je primjena elektroničkog načina fakturiranja već
sada prisutna, te štoviše ukoliko hrvatska poduzeća žele poslovati na europskom tržištu moraju
prihvatiti takav način naplate svojih potraživanja. Elektronički račun je jasno reguliran i
propisan od strane zakonodavca. Što je to e-fakturiranje, e fakturiranje je način fakturiranja u
kojem zaobilazimo bespotrebnu papirologiju, te dugotrajan proces od fakturiranja do
zapremanja fakture i plaćanja. Faktura izdana u elektroničkom obliku istovjetna je onom u
papirnatom, ali mora zadovoljiti odgovarajuće zakonski sigurnosne propise kako bi bila
pravovaljana, te kako bi se pomoću nje npr. mogao odbiti pretporez. Postoje primjeri i
nelegalnih koji se krivo predstavljaju kao e-računi, račun napisan u programu MS Word te
konvertiran u PDF format a bez ovjere Financijske agencije i obilježen naprednim vremenskim
žigom nije pravovaljani elektronički račun, te rečenica „Ovaj račun je napravljen na računalu
te je pravovaljan bez žiga i potpisa“ ne drži vodu, te je takav račun nelegalan. Elektroničko
fakturiranje je već nekoliko godina prisutno u Republici Hrvatskoj no u prvim godinama
primjene zabilježeno je tek nekoliko stotina računa poslanih ovim načinom. Možemo reći kako
je u početku pružen otpor elektroničkom računu od strane korisnika, a iz straha prema novom i
nepoznatom, ali isto kao što smo prihvatili e-mail kao standardan način poslovne komunikacije,
tako je s vremenom elektronički račun zaživio i predstavlja sadašnjost i budućnost poslovanja.
5.1 Zakonska regulativa o elektroničkim računima
Da bi sama inicijativa elektroničkih računa zaživjela bilo je potrebno stvoriti čvrste zakonske i
propisne temelje. U Republici Hrvatskoj je trebalo proći dosta vremena da se od strane
zakonodavca regulira korištenje elektroničkih računa, što je dovelo do pojave nelegalnih e-
računa koji su spomenuti u prethodnom poglavlju. Iako je dugo trebalo da se donesu zakoni i
propisi danas imamo nekoliko zakona koji se odnose na elektronički račun:
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost
- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost
- Opći porezni zakon
- Zakon o računovodstvu
26
- Zakon o elektroničkoj ispravi
- Zakon o elektroničkom potpisu
- Zakon o elektroničkoj trgovini
Važno je napomenuti kako su novi zakoni u skladu sa direktivama Europske unije te u
potpunosti definiraju pravila korištenja elektroničkog računa, te istog izjednačavaju s računom
izdanom u klasičnom papirnatom obliku Prema uputama ministarstva financija Republike
Hrvatske o izdavanju računa prema propisima iz nadležnosti Porezne uprave za slanje računa
elektroničkim oblikom mora postojati suglasnost primatelja za primanjem takvoga računa. U
istom pravilniku stoji kako se format samog računa nakon primanja može mijenjati, pod
uvjetom da ostaje čitljiv i točan. Računi se mogu dostaviti primatelju putem elektroničke pošte,
putem sigurne veze, ili putem raznih e-račun servisa, koje će biti dodatno predstavljen u
nastavku teksta. Izdavatelj računa ima obvezu osigurati vjerodostojnost izdanog računa, a
najčešći je slučaj zaštite putem naprednog elektroničkog potpisa. Pod vjerodostojnošću se
smatra nedvojbeno utvrđenje identiteta izdavatelja računa u bilo kojem trenutku. Elektronički
potpis je zapravo skup podataka koji u svezi sa drugim podacima služe kao identifikacija
potpisnika. Isto tako postoji i napredni elektronički potpis te on pouzdano jamči identitet
potpisnika, bitna je činjenica kako napredni elektronički potpis ima istu pravnu snagu kao i
vlastoručni potpis. Vremenski žig je elektronička potvrda koja potvrđuje sadržaj i nastanak
podatka u navedenom vremenu, dok napredni vremenski žig potvrda ovjerovitelja koja
ispunjava uvjete za napredan elektronički potpis. Da bi se elektronički potpis mogao koristiti
potreban je digitalni certifikat, kao i programsko rješenje koje omogućuje ugradnju
elektroničkog potpisa na dokument. U republici hrvatskoj digitalni certifikat je moguće zatražiti
jedino kod Financijske agencije koja je jedina ovlaštena od strane Ministarstva gospodarstva
Republike Hrvatske. Financijska agencija izdaje autentifikacijski certifikat koji služi za
autentifikaciju, odnosno enkripciju podataka, i potpisni certifikat koji služi za elektronsko
potpisivanje dokumenata ili transakcija.
5.2 Elektroničko fakturiranje u Europskoj Uniji i ostatku svijeta
Mišljenje Stefana Engela-Flechsig-a predsjednika Povjerenstva EU za e-račun, vodećeg
stručnjaka Europske unije po pitanju Elektroničkog računa je kako je E-faktura jedan od
najvažnijih dokumenata unutar poslovnog procesa, najme faktura je jedan od najvažnijih
dokumenata računovodstva, referentna točka pri povratu PDV-a, početak isplate, odnosno
potvrda o transakciji, a s obzirom na zakonsku obvezu arhiviranja može poslužiti i reviziji kao
27
izvrstan i precizan pokazatelj poslovanja poduzeća. Europska komisija glavni je zagovaratelj
korištenja elektroničkog fakturiranja, tvrdi kako su koristi od primjene istog višestruke, no
razlikuju se od poduzeća do poduzeća, Studija europske unije pokazuje kako je ušteda
primjenom elektroničkog fakturiranja naspram klasičnog papirnatog 70-ak%. Isto tako
analizom se utvrdilo kako više učinaka uštede ima primatelj fakture od primatelja, ali razlika je
mala. Prema podacima Eurostata 2007. godine čak je 18% tvrtki na prostoru Europske unije
koristilo elektronički račun kao oblik slanja fakture. Od 2007. godine ta je brojka u stalnom
rastu te je 2010. godine ona iznosila 32%, dok je 2014. godine zabilježena brojka od 73% računa
poslanih u elektroničkom obliku. Brojka od 73% poslanih elektroničkih računa, ukazuje nam
na to da je elektronički račun već postao primarni način slanja računa u B2B modelu unutar
Europske unije. Apsolutni svjetski lider u slanju elektroničkih računa je Brazil sa čak 35
milijuna elektroničkih računa dnevno. Općenito zemlje Južne Amerike prednjače u slanju
elektroničkih računa, zanimljivo je spomenuti i činjenicu kako većina javnosti smatra zemlje
Južne Amerike manje razvijene u tehnološkom smislu, no za primjer ču dati činjenicu kako je
sustav fiskalizacije Ministarstva financija, Vlade Republike Hrvatske u potpunosti preuzet od
Brazila.
Slika 8: Primjena elektroničkog fakturiranja u svijetu
Izvor: billentis 2014
28
Istaknuta karta svijeta prikazuje korištenje elektroničkog fakturiranja u svijetu, svijet je
podijeljen u 4 kategorije:
-zemlje vodeće u primjeni elektroničkog fakturiranja
-zemlje prosječne u primjeni elektroničkog fakturiranja
-zemlje u razvoju elektroničkog fakturiranja
-zemlje sporije ili u zaostajanju vezano za elektroničko fakturiranje
Ovom kartom se potvrđuje prethodno gore spomenuto kako je Brazil svjetski lider u korištenju
elektroničkog fakturiranja dok je u Europi lider Danska koja je predložila uvođenje penala na
svaki račun koji nije poslan u elektroničkom obliku. Isto tako potrebno je istaknuti i susjednu
nam Sloveniju koja je od 1.sječnja 2015.godine obvezala elektroničko slanje računa u segmentu
poslovanja B2B i B2G. Možemo reći kako elektronički račun polako postaje svjetski trend, a o
tome svjedoče i podaci kako je u 2014. godini na globalnoj razini poslano oko 40 milijadri
elektroničkih računa, s godišnjom stopom rasta od 20%, a u Europskoj uniji 2013. godine
poslano je oko 3,2 milijarde elektroničkih računa.
Grafikon 4: Postotak tvrtki koje koriste elektroničko fakturiranje prema broju
zaposlenika
Izvor: Billentis
28%
45%
85%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
1-9 10-49 >250
29
Na grafičkom prikazu je prikazano koliki postotak tvrtki unutar Europske Unije šalje
elektroničke račune a prema broju zaposlenika, možemo zaključiti kako tvrtke s velikim
brojem zaposlenika imaju i velike troškove, bilo financijske, vremenske i logističke, stoga su
objeručke prihvatile elektronički račun kao način fakturiranja kako bi smanjile nepotrebne
troškove, izazvane klasičnim papirnatim načinom fakturiranja.
Tablica3: prikaza očekivanog rasta korištenja elektroničkog računa u Europskoj Uniji i
ostatku svijeta
Segment tržišta
Godišnji obračun i volumen faktura
Procjenjeni udio u
ukupnim računima
Procjenjeno godišnje povećanje volumena elektroničkih računa
Svijet Europa World Europe World Europe
Consumer 330 Bilijuna 18 Bilijuna
8%
14%
20%
15%
Business &
Government 170 Bilijuna 17 Bilijuna 24% 22%
Izvor: Eurostat
Grafikon 5: Elektronički računi preneseni direktno i elektronički računi preneseni putem
web servis u svijetu
Izvor: Billentis
30
5.3 Elektroničko fakturiranje u Republici Hrvatskoj
Ove godine točnije 1.1.2015. godine počeo je teći rok prilagodbe na europsku Direktivu o
elektroničkom načinu fakturiranja u javnoj nabavi. Glavni cilj europske direktive je stvaranje
zajedničke norme kako bi došlo do ubrzanja administracije, te olakšanog poslovanja na
međunarodnom tržištu. Jednu od glavnih riječi u uvođenju elektroničkog fakturiranja u
republici hrvatskoj ima e-institut. Institut za elektroničko poslovanje osnovan je 2014. godine
kao dobrovoljna, neovisna i neprofitna udruga poslodavaca i zaposlenih u sektorima
informacijskog posredovanja i poslovnog ERP sustava. Udruga je osnovana od strane hrvatskih
stručnjaka za elektroničko poslovanje, a posebice stručnjaka za izdavanje elektroničkog računa.
Cilj udruge je učiniti Hrvatske tvrtke i poduzetnike konkurentnijim na tržištu Europske unije, a
sve to primjenom elektroničkog poslovanja i elektroničkog računa, te biti im potpora u procesu
uvođenja elektroničkog poslovanja, te računa. Elektronički institut kao potpora hrvatskim
tvrtkama i poduzetnicima, provodi radionice na kojima obrađuje osnovne pojmove e-
poslovanja, oblike i vrste elektroničkih računa u Republici Hrvatskoj, kao i razlike između
nelegalnih i legalnih oblika elektroničkog računa. Ukratko poduzetnicima i tvrtkama je
omogućena edukacija i pomoć pri implementaciji elektroničkog računa u svoje poslovanje.
31
Slika 9: Program uvođenja eRačuna
Izvor: e-institut
Na slici je vidljiv ilustrirani plan uvođenja e-računa od strane elektroničkog instituta, u
razdoblju od 1.1.2015. godine pa do 1.6.2015. godine potrebno je izraditi zakon o primjeni
elektroničkog računa, dok bi od 1.4.2015. godine do 1.1.2016 godine trajala edukacija tvrtki i
poduzetnika o primjeni elektroničkog računa. Tokom cijelog procesa putem medija javnost bi
se informirala o procesu uvođenja. Kako se rok 1.1.2016 godine za obavezno korištenje
elektroničkog računa u javnoj nabavi te komunikaciju sa državom sve više približava, 3.lipnja
2015. godine Ministarstvo Gospodarstva postalo je prvo tijelo državne uprave koje je zaprimilo
račun kreiran i izdan u elektroničkom obliku. Time je Ministarstvo Gospodarstva dalo poticaj
hrvatskim tvrtaka za primjenu elektroničkog računa. Generalni cilj je do 2020. godine uvesti
32
pravilo obaveznog korištenja elektroničkog računa u poslovanju u Republici Hrvatskoj. Važno
je napomenuti kao je grad Pula prvi grad koji je u Republici Hrvatskoj uveo Elektronički račun
kao način razmjene računa između pružatelja usluge i kupaca. Otvorenost novim tehnologijama
dovelo je grad Pulu na vodeće mjesto među gradovima u primjeni elektroničkog poslovanja.
Uz e-račun grad pula primjenjuje i uslugu e-uplatnica, te zajedno sa komunalnim društvom
Vodovod d.o.o. građanima dostavlja elektroničke račune te uplatnice. Uplatnice se
automatizmom implementiraju u osobne pretince internetskog bankarstva korisnika te tako
omogućuju najekonomičniji način ispostavljanja računa i uplatnica. Isto tako u sklopu uvođenja
elektroničkog poslovanja, grad Pula uveo je i elektronički potpis, te je putem elektroničke pošte
riješeno više od 2500 akata. Time je poglavarstvo grada Pule postalo dostupnije građanima,
brže i samim tim efikasnije, te time može služiti kao uzor ostalim gradovima Republike
Hrvatske ali i tvrtkama i poduzetnicima, kao pozitivan primjer primjene elektroničkog
poslovanja, a u sklopu njega i elektroničkog računa.
5.4 Internetski servisi za elektroničko fakturiranje u Republici Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj već su prisutni mnogi servisi koji pružaju uslugu i servis elektroničkog
fakturiranja i arhiviranja računa. A najpoznatiji su eRačun (FINA), Moj eRačun, e-račun
Hrvatskog telekoma
Slika 9: e-Račun FINA
Izvor:Fina
33
Slika 11: Moj eRačun
Izvor: Moj eRačun
Slika 12: e-račun Hrvatskog telekoma
Izvor: hrvatski telekom
Velik broj servisa koji pružaju uslugu elektroničkog fakturiranja, uvelike pomaže budućim
korisnicima u informiranju te olakšanju primjene elektroničkog računa.
34
5.5 e-račun FINA
Internetski servis e-račun kojeg je razvila Financijska agencija namijenjen je elektronskoj
razmjeni računa, te njihovom arhiviranju. Glavni cilj servisa e-račun je što vjerodostojnije i
realnije preslikati slanje i zaprimanje računa klasičnim načinom u elektronički. Servis e-račun
omogućuje korisniku uz račun priložiti i druge dokumente koji se šalju i u papirnatom obliku,
ali puno jeftinije i sigurnije. Servis pruža i uslugu e-Arhiva, dakle FINA pohranjuje e-račune te
su isti korisnicima dostupni u trenutku kada su im potrebni, računi se pohranjuju u izvornom
XML formatu, a prikazuju se u PDF formatu, važno je napomenuti kako se računi arhiviraju uz
sve priloge koji su vezani uz račun, kao i uz elektronički potpis i vremenski žig koji svjedoče o
autentičnosti pošiljatelja i integritetu računa. Isto kao što je e-račun istovjetan onom
papirnatom, tako je i e-arhiva istovjetna onoj u papirnatom obliku, osim što zauzima puno
manje fizičkog mjesta.
Slika 13: Usporedba arhive u papirnatom obliku i e-arhive
Izvor: Internet
Prema Zakonu o računovodstvu, e-računi se u e-arhivi čuvaju najmanje 11 godina od zadnjeg
dana poslovne godine na koju se račun odnosi, te je e-arhiva izrađena prema CWA 6.15580
standardu, što znači da su pohranjeni elektronički računi dovoljan dokaz te da nije nužno
posjedovati arhivu u papirnatom obliku.
35
5.6 Poslovni proces slanja FINA e-računa
Slika 14: poslovni proces slanja FINA e-računa
Izvor: FINA
Prikazan je poslovni proces slanja FINA e-računa, Tvrtka A ispunjava račun te ovjeren
elektroničkim potpisom šalje u sustav FINA e-račun, sustav istog zaprima te provjerava,
elektronički potpis i prava pošiljatelja, nakon provjere šalje obavijest pošiljatelju (tvrtki A) da
je račun zaprimljen te primatelju da je račun stigao, na temelju obavijesti primatelj računa
preuzima račun te vrši likvidaciju, prihvaćanjem ili odbijanjem. Ukoliko primatelj računa ima
otvoren račun u Poslovnoj banci koja ima ugovoreni odnos sa Financijskom agencijom, nalog
za plaćanje prosljeđuje banci, ta kada korisnik plati račun pošiljatelju računa se automatski
prosljeđuje obavijest o plaćanju, te je time stavljena točka na ciklus slanja i plaćanja računa.
Elektroničke račune putem servisa e-račun mogu razmjenjivati samo korisnici registrirani u sam
servis, te je na sam e-račun moguće staviti logo tvrtke, kao što je isti prisutan i na računima
slanim klasičnim papirnatim načinom. Potpisivanje računa se vrši naprednim elektroničkim
potpisom, te ga može potpisati samo osoba ovlaštena te ima to pravo, potpisivanje se vrši putem
certifikata. Pogodnosti e računa su i u tome što se omogućuje slanje automatski kroz
računovodstveni sustav tvrtke koja šalje račune, ili putem portalske aplikacije. Sustav u oba
slučaja funkcionira isto no da bi se koristilo slanje računa automatski iz računovodstvenog
sustava moraju se zadovoljiti određeni tehnički preduvjeti, a za zadovoljavanje istih FINA stoji
na raspolaganju kroz besplatna savjetovanja. Preduvjeti za korištenje servisa e-Račun putem
portalske aplikacije je da posjedujete Fina poslovne certifikate na FINA e-kartici, USB tokenu
ili tokenu banke s kojom fina ima ugovor, ostalih ulaganja nema već je potreban još samo PDF
preglednik i internetski preglednik. Dok je kod slanja e-računa automatski kroz
36
računovodstveni sustav korisnika potrebno uložiti u prilagodbu računovodstvenog sustava. Za
korištenje automatizmom iz računovodstvenog sustava potrebno je osigurati web servis za
razmjenu podataka na temelju Finine tehničke dokumentacije, aplikacijski certifikat za
potpisivanje računa koji jamči autentičnost računa, poslužiteljski certifikat SSL za uspostavu
sigurne veze, te obaviti razmjenu informacija za mrežna produkciju i podešavanja s obje strane.
Što se tiče sigurnosti Financijska agencija se pri razvoju servisa e-Račun vodila zahtjevima koje
nameće EU e-Invoice direktiva koji zahtjevaju autentičnost i vjerodostojnost pošiljatelja
računa, te da mora biti zaštićena cjelovitost podataka u samom računu. Digitalnim certifikatom
kojim se prijavljujemo u servis, postignut je najveći stupanj sigurnosti i autentičnosti korisnika
servisa e-račun. Pri slanju računa sustav e-račun provjerava strukturu elektroničkog računa, te
dali je zadovoljena forma računa, pravovaljanost digitalnog certifikata, te dali je elektronički
potpis ispravan.
5.7 Okvirna kalkulacija uštede primjenom e-Računa
U nastavku će biti prikazana okvirna kalkulacija uštede korištenjem e-računa na bazi od 1000
mjesečnih računa. Prva tablica odnosi se na slanje elektroničkih računa dok se druga tablica
odnosi na primanje elektroničkih računa. Važno je napomenuti kako se prema broju slanja
računa jedinični trošak smanjuje u odnosu na količinu, pretpostavka je da se na račun u prosjeku
troše minimalno 2 papira, prosječna vrijednost radnog sata je na temelju srednje stručne spreme,
te je pretpostavljeno da 10% računa od ukupne količine poduzeće šalje preporučenom
pošiljkom.
37
Tablica 4: okvirna kalkulacija troškova slanja papirnatih i e-računa
Količina 1.000 mjesečno
IZDAVANJE RAČUNA
Papirnati račun:
Jedinični
trošak* Mjesečno Godišnje Ukupno
Kuverta 0,25 250 3.000 3.000
Papir** 0,12 240 2.880 2.880
Toner 0,5 1.000 12.000 12.000
Obična pošta 2,8 2.520 30.240 30.240
Arhiva*** 1.100 9.230 9.230
Sati obrade 25min 417 5.000
Vrijednost radnog sata**** 64 26.667 320.000 320.000
377.350
Preporučena pošiljka***** 12 1.200 14.400 14.400
UKUPNO: 391.750
e-Račun: Jedinični
trošak Mjesečno Godišnje Ukupno
Slanje računa 1,6 1.600 19.200 19.200
Sati obrade elektronički način 2min 33 400
Vrijednost radnog sata 64 2.133 25.600 25.600
UKUPNO: 44.800
Izvor:FINA
U kalkulaciju izdavanja papirnatog računa ubrojen je trošak kuverti, papira, tonera, slanja
običnom poštom, arhive, sati obrade, te slanja preporučenom poštom te je ukupni trošak iznosio
391.750,00 Kuna. Dok je u slanje računa e-računom ubrojen trošak slanja računa, sati obrade
elektroničkim načinom, te vrijednost radnog sata, i ukupan trošak iznosi 44.800,00 Kuna.
Tablica 5: usporedba troška izdavanja papirnatog računa i e-računa
Izdavanje računa Papirnati
račun e-Račun Ušteda
391.750 44.800 346.950
Izvor: FINA
Prikazana je ušteda korištenjem elektroničkog računa naspram papirnatog u iznosu od
346.950,00 Kuna.
38
Tablica 6: Okvirna kalkulacija troška primanja papirnatog računa i e-računa
PRIMANJE RAČUNA
Papiranti račun:
Jedinični
trošak Mjesečno Godišnje Ukupno
Skeniranje 0,35 350 4.200 4.200
Arhiva*** 1.100 9.230 9.230
Sati obrade 35min 583 7.000
Vrijednost radnog sata 64 37.333 448.000 448.000
UKUPNO: 461.430
e-Račun: Jedinični
trošak Mjesečno Godišnje Ukupno
Sati obrade elektronički način 2min 33 400
Vrijednost radnog sata 64 2.133 25.600 25.600
UKUPNO: 25.600
Izvor: FINA
U trošak primanja papirnatog računa ubrojeni su troškovi skeniranja, arhive, sati obrade,
vrijednost radnog sata te je ukupan trošak zaprimanja e-računa 461.430,00 Kuna. Dok je u
trošak primanja e-računa ubrojen trošak sati obrade elektroničkog računa i vrijednost radnog
sata te iznos ukupnog troška primanja e-računa iznosi 25.600,00 Kuna.
Tablica 7: Usporedba troškova primanja papirnatog računa i e-računa
Primanje računa Papirnati
račun e-Račun Ušteda
461.430 25.600 435.830
Izvor: FINA
Na temelju okvirne kalkulacije utvrđena je ušteda od 435.830,00 Kuna korištenjem
elektroničkog računa, čime se uvelike pokazuje isplativost korištenja elektroničkog računa. Isto
tako vidljivo je i veća ušteda korisnika koji primaju e račun u odnosu na korisnike koji ih šalju
što je navedeno prethodno u radu.
Tablica 8: Usporedba troškova primljenih i poslanih e-računa
Usporedba troškova primljenih i poslanih e-računa
Primanje e-računa
Slanje e-Račun
461.430 25.600
Prikazani podaci pokazuju velike uštede za poduzeća koja se odluče na primjenu elektroničkog
poslovanja, isto tako valja spomenuti, kako se ovom primjenom uvelike smanjuje i korištenje
papir što potiče očuvanje šume.
39
6. ZAKLJUČAK
Tehnološki razvoj, razvoj interneta te primjena e-poslovanja kao novog oblika poslovanja kako
u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj otvorilo je mnoge nove mogućnosti u poslovanju.
Svjedoci smo svakodnevne primjene elektroničkog poslovanja, koje je dovelo do automatizma,
ažurnosti i pristupačnosti samih poslovnih subjekata. Na temelju ovog diplomskog rada može
se zaključiti isto na primjeni elektroničkih računa. Dok je slanje računa klasičnim načinom
fakturiranja nekada trajalo od minimalno 4 pa i više dana, taj postupak je smanjen na svega
nekoliko klikova mišem i nekoliko sekundi obrade podataka. No nije samo skraćivanje vremena
slanja računa prednost korištenja elektroničkog računa, važne su i velike uštede koje ostvaruju
pošiljatelj i primatelj elektroničkog računa, smanjena je mogućnost pogreške, kao i mogućnost
prevare, jer su elektronički računi zaštićeni po najvišim standardima putem naprednog
elektroničkog potpisa i vremenskog žiga, koji jamče vjerodostojnost potpisnika i potvrđuju
vrijeme nastanaka i slanja računa. Smanjena potreba za prostorom još je jedna od prednosti koje
nam pruža elektronički način fakturiranja. Poznate su nam slike računovodstvenih arhiva
poduzeća, koje svakim danom fizički zauzimaju sve veći dio poduzeća, a primjenom
elektroničkog računa arhiva se seli u virtualni prostor i što je najvažnije iako nije na papiru,
pravovaljana je i neosporiva.
Činjenica je svijet ušao u eru elektroničkog poslovanja, te nam ono pruža mnoge mogućnosti i
prilike. U ovom radu su na primjeru elektroničkog fakturiranja prikazane sve mogućnosti ušteda
u raznim oblicim, od onih novčanih pa do vremenskih i prostornih. Veoma je važno da poslovni
subjekti prate svjetske trendove razvoja elektroničkog poslovanja kako bi ostvarili
konkurentnost te bili u korak sa zahtjevima tržišta.
40
LITERATURA
A) KNJIGE
Panijan Ž., 2014, E-POSLOVANJE, Alka script, Zagreb
Panijan Ž., Strugar I, 2013, Informatizacija poslovanja, Sveučilište u Zagrebu EKONOMSKI
FAKULTET – ZAGREB, ZAGREB
Srića V., Spremić M. 2000, Informacijskom tehnologijom do poslovnog uspjeha, Sinergija,
Zagreb
Kalakota R.,Robinson M., 2002, e-Poslovanje 2.0 Vodić ka uspjehu, MATE, Zagreb
Panijan Ž., 2013, Elektroničko poslovanje druge generacije, Sveučilište u Zagrebu
EKONOMSKI FAKULTET – ZAGREB, ZAGREB
B) INTERNETSKI IZVORI
Moj e-račun ZAKONSKA USKLAĐENOST, PREDNOSTI E RAČUNA posječeno: 26.8.
2015., dostupno na: https://www.moj-eracun.hr/hr/home/zakonska-uskladjenost
Zakon.hr ZAKON O ELEKTRONIČKOJ TRGOVINI posječeno: 22.8.2015., dostupno na:
http://www.zakon.hr/z/199/Zakon-o-elektroni%C4%8Dkoj-trgovini
Zakon.hr ZAKON O ELEKTRONIČKOM POSTPISU posječeno: 22.8.2015., dostupno na:
http://www.zakon.hr/z/211/Zakon-o-elektroni%C4%8Dkom-potpisu
Zakon.hr ZAKON O ELEKTRONIČKOJ ISPRAVI posječeno: 22.8.2015., dostupno na:
http://www.zakon.hr/z/272/Zakon-o-elektroni%C4%8Dkoj-ispravi
Zakon.hr ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST posječeno: 22.8.2015.,
dostupno na: http://www.zakon.hr/z/186/Zakon-o-porezu-na-dodanu-vrijednost
41
e-institut PROGRAM E-RAČUN 2016 INSTITUTA ZA E-POSLOVANJE posječeno:
24.8.2015., dostupno na: http://e-institut.hr/eracun-2016/
FINA.hr O E-RAČUNU, ZAKONSKA REGULATIVA, KORISTI OD PRIMJENE E-
RAČUNA, E-ARHIVA. posječeno 23.8.2105., dostupno na: http://www.fina.hr/Default.aspx
42
C) ČLANCI
Hrvatski zavod za norme OSNOVAN TEHNIČKI ODBOR ZA ELEKTRONIČKI RAČUN
posječeno: 4.6.2015., dostupno na: http://www.hzn.hr/default.aspx?id=562
Glas Slavonije SLANJE PAPIRNATIH RAČUNA POŠTOM ODLAZI U POVIJEST
posječeno: 4.6.2015., dostupno na: http://www.glas-slavonije.hr/232835/7/Slanje-papirnatih-
racuna-postom-odlazi-u-povijest
Lider ELEKTRONIČKO FAKTURIRANJE DO 70 POSTO JEFTINIJE OD
PAPIRNATOG posječeno: 4.6.2015., dostupno na:
http://liderpress.hr/arhiva/100345/?display=mobile
e-zadar: AKO MISLE NA EU TRŽIŠTE HRVATSKE TVRTKE MORAJU USVOJITI
ELEKTRONSKO FAKTURIRANJE posječeno: 4.6.2015., dostupno na:
http://www.ezadar.hr/clanak/ako-misle-na-eu-trziste-hrvatske-tvrtke-moraju-usvojiti-
elektronsko-fakturiranje
43
POPIS TABLICA
Tablica 1: Broj poslovnih korisnika korisnika elektroničkog bankarstvau Republici
Hrvatskoj str: 15
Tablica 2: Broj Transakcija u platnom prometu elektroničkim bankarstvom u Republici
Hrvatskoj str: 16
Tablica 3: Prikaz očekivanog rasta korištenja elektroničkog računa u Europskoj uniji i
ostatku svijeta str: 29
Tablica 4: Okvirna kalkulacija troškova slanja papirnatih i e-računa str: 37
Tablica 5: Usporedba troškova izdavanja papirnatog računa i elektroničkog računa
str: 37
Tablica 6: Okvirna kalkulacija troškova primanja papirnatog računa i e-računa
str: 38
Tablica 7: Usporedba troškova primanja papirnatog računa i e-računa str: 38
Tablica 8: Usporedba troškova primljenih i poslanih e-računa str: 38
44
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1: Prikaz broja korisnika interneta u razdoblju od 1995. do 2006. godine
str: 4
Grafikon 2: Broj poslovnih korisnika korisnika elektroničkog bankarstva u Republici
Hrvatskoj str: 16
Grafikon 3: Broj transakcija u platnom prometu elektroničkim bankarstvom u Republici
Hrvatskoj str: 17
Grafikon 4: Postotak tvrtki koje koriste elektroničko fakturiranje prema broju
zaposlenika str: 28
Grafikon 5: Elektronički računi preneseni direktno i putem web servisa u svijetu
str: 29
45
POPIS SLIKA
Slika 1: Prikaz vidljivog i nevidljivog dijela elektroničkog poslovanja str: 6
Slika 2: Prikaz vatrozida str: 11
Slika 3: FINA usb certifikat str:18
Slika 4: FINA e-kartica str: 19
Slika 5: Primjer fakture poduzeća MikroGoran d.o.o. str: 21
Slika 6: Prikaz klasičnog načina fakturiranja str: 23
Slika 7: Prikaz elektroničkog načina fakturiranja str: 24
Slika 8: Primjena elektroničkog fakturiranja u svijetu str: 27
Slika 9: Program uvođenja e-računa str: 31
Slika 10: E-račun FINA str: 32
Slika 11: Moj eRačun str: 33
Slika 12: E-Račun Hrvatskog telekoma str: 33
Slika 13: Usporedba arhive u papirnatom obliku i e-arhive str: 34
Slika 14: Poslovni proces slanja FINA e-računa str: 35
46
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom - PRIMJENA ELEKTRONIČKOG
FAKTURIRANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ izradio samostalno pod voditeljstvom prof.
dr. sc Zvonka Čapka. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i
koristio sam literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,
zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na
uobičajen standardan način citirao sam i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad
je pisan u duhu hrvatskoga jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Student
Arijan Kolombo
47