NACRT SMJERNICA ZA RAZVOJ ŠKOLE

- osnovna škola i gimnazija -

2.

Poštovani čitatelju, Dozvolite da u par rečenica predstavimo šta stoji iza koncepta 'razvoj škole' u okviru Projekta "EU-reforma općeg obrazovanja u BIH", ko su bili nosioci aktivnosti i ko je pripremio 'Smjernice za razvoj škole' koje vi imate pred sobom. Brojne škole u Bosni i Hercegovini su, u proteklim godinama, imale priliku učestvovati u različitim projektima (UNICEF, KulturKontakt, Step by Step). Tim putem nastavnici su sticali nova znanja i iskustva iz različitih oblasti usko vezanih za savremen život i rad škole. Namjera Projekta "EU-reforma općeg obrazovanja u BiH" je bila da kroz realizaciju ideje 'razvoj škole' doprinese sistematizovanju i nadogradnji do sada stečenih iskustva iz slijedećih reformskih oblasti:

• Nastavne metode usmjerene na dijete (osnovna škola) • Inkluzivno obrazovanje (osnovna škola) • Saradnja roditelja i škole (osnovna škola) • Moderan i demokratski menadžment (osnovna škola) • Nastavne metode usmjerene na učenika (gimnazija) • Formalizovano učešće učenika u organizaciji škole (gimnazija) • Moderan i demokratski školski menadžment (gimnazija)

Direktori dvadeset i devet škola, 19 osnovnih i 10 gimnazija, imenovali su po jednog koordinatora ispred svoje škole kao glavnog nosioca aktivnosti u realizaciji ideje 'razvoj škole'. Prvi zadatak koordinatora bila je analiza stanja u školama u svjetlu dostignutih reformskih rezultata i na osnovu toga izrada plana razvoja škole. Uslijedile su trening sesije po školama, koje su koordinatori realizovali u tih 29 škola. Završna faza je bila prenošenje svih do sada stečenih iskustava iz navedenih oblasti na papir i izrada 'Smjernica za razvoj škole'. Koordinatori iz 29 škola su pripremili ovaj materijal i zasigurno da su pisanju koristili i izvore i materijale iz drugih projekata, ali kao što je već naglašeno ideja jeste bila sistematizovati i dalje prenositi stečena iskustva. Projekt EU-reforma općeg obrazovanja u BiH Oktobar 2005. godine

3.

Spisak škola u mreži Osnovne škole:

Ime škole Direktor škole Koordinator Telefon O.Š Mehmedalija Mak Dizdar, Goražde

Husein Halilović Sait Mujanović 038/230-164

O.Š. Travnik, Travnik Kemal Bajramović Rasema Bajramović 030/511-197 O.Š. Nova Bila, Nova Bila Jelica Žuljević Manda Miškić 030/707-027 O.Š. Dr. Ivan Merz, Drvar Marko Pezer Jelka Danić 034/820-033 O.Š. Silvije Strahimir Kranjčević, Mostar

Jasminka Markić Mira Vukoja 036/311-160

O.Š. Zalik, Mostar Hikmeta Rizvanović

Amira Maksumić 036/570-041

O.Š. Ruđer Bošković, Orašje Marijan Živković Amela Mešić 031/713-045 O.Š. Čengić Vila 1, Sarajevo Zineta Bogunić Nermina Sabljica 033/640-220 O.Š. Hasan Kikić, Gračanica Bego Mehurić Faruk Delić 035/700-430 Druga osnovna škola, Bosanska Krupa

Ibrahim Šarić Slobodan Kovačević 037/472-066

O.Š. Tin Ujević, Vitina Jozo Zadro Kristina Alilović 039/841-651 O.Š. Kulin Ban, Visoko Nurija Rašidović Dženana Čehajić 032/731-050 O.Š. Vasa Čubrilović, Gradiška Ostoja Đurić Dragan Vidović 051/813-313 O.Š. Desanka Maksimović, Prijedor

Milenko Vučković Gina Gruban 052/232-758

O.Š. Vuk Stefanović Karadžić, Doboj

Milenko Filipović Anđa Slavuljica 053/242-000

O.Š. Sveti Sava, Višegrad Ranka Čerović Vasilj Tomanović 059/380-270 O.Š. Aleksa Šantić, Vojkovići Pero Šehovac Milena Mičić 057/350-649 O.Š. Vuk Karadžić, Višegrad Slavčo Sandev Mira Stojanović 058/620-463 Sedma osnovna škola, Gornji Rahić

Admir Karalić Samida Djedović 049/512-222

Gimnazije:

Ime škole Direktor škole Koordinator Telefon Gimnazija Bugojno, Bugojno Mesud Šečić Mersiha Lerić 030/260-112 Gimnazija Mostar, Mostar Bakir Krpo Mirsada Šehić 036/578-259 Gimnazija fra Grge Martića, Mostar

Mirjana Dujmović Ankica Čović Tihomir Marić

036/326-994

Gimnazija Dobrinja, Sarajevo Sabiha Miskin Mukadesa Mašić 033/464-948 Gimnazija Živinice, Živinice Redžo Butković Ankica Grgić-Mišković 035/772-611 Gimnazija Muhzin Rizvić, Kakanj Zekerijah Ljubović Marjana Stanković 032/556-890 Gimnazija Banja Luka, Banja Luka

Slavica Ivošević Ranka Tutnjević 051/213-257

SŠC Aleksa Šantić, Nevesinje Vukan Bratić,v.d. Danica Đurasović 059/601-474 Srednja mješovita škola Jovan Dučić, Teslić

Aleksa Radišić Dragana Pozderović 053/430-508

Gimnazija Vaso Pelagić, Brčko Dragan Savić Ranko Nestorović 049/211-941

Lektori: Danica Đurasović za srpski jezik Jasminka Markić za hrvatski jezik Redžo Butković za bosanski jezik

4.

SADRŽAJ:

1. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE (osnovna škola)................... 5

2. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE (osnovna škola)................................. 32

3. SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE (osnovna škola)............................. 61

4. MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT (osnovna škola) 85

5. NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE (gimnazija)............. 120

6. FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE (gimnazija) ............................................................................. 145

7. MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT (gimnazija) ..... 163

5.

1. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE

- osnovna škola -

Priredili: Danić Jelka Mešić Amela Maksumić Amira Slavuljica Anđa Miškić Manda

6.

SADRŽAJ:

1. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE.......................................... 5

1.1. UVOD: METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE.......................... 7

1.2. ISKUSTVO NAŠE ŠKOLE .......................................................... 8

1.3. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE – ZABILJEŠKE ZA TRENERE............................................................................... 9

1.3.1. Koraci za svaku aktivnost ................................................ 10

1.4. LITERATURA ........................................................................ 19

1.5. PRILOZI.............................................................................. 20

7.

1.1. UVOD: METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE

"Dobra škola za mene je mjesto gdje istovremeno pod istim krovom svako

i podučava i uči. Učenici i podučavaju i uče; direktori i podučavaju i uče; nastavnici

i podučavaju i uče."

Roland Bart Posljednjih godina se sve više govori i radi na promjenama i usavršavanju rada u obrazovanju. U okviru reforme obrazovnog sistema u BiH većina škola je uključena u različite projekte koji su imali za cilj osavremenjavanje odgojno-obrazovnog procesa. U Projektu EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH važno mjesto u profilu reformirane škole svakako zauzimaju nastavne metode usmjerene na dijete. Dosadašnja tradicionalna nastava je vodila mnogo više računa o nastavnom gradivu nego o učeniku koji uči to gradivo. Nastavni proces se uglavnom zasnivao na verbalnom učenju bez povezivanja sa sredinom u kojoj učenik živi i radi. Također, u dosadašnjoj praksi vrlo malo pažnje se posvećivalo uvažavanju sposobnosti i interesa učenika što je za posljedicu imalo uticaj na učenje, ali i na razvoj ličnosti u cjelini. Razlozi neuspjeha kod učenika su najviše bili zbog neprilagođenosti rada u nastavi, sposobnostima i osobinama ličnosti, teško i obimno gradivo, slabo predznanje i nizak nivo razvijenosti radnih navika. Učenik koji doživljava neuspjehe je u stalnom konfliktu sa okolinom i sa samim sobom. Sve ovo navedeno zahtijeva određene promjene u našem obrazovnom sistemu, promjene stavova nastavnika prema učeniku, školi i učenju. Ovakve poteškoće moguće je prevazići organizacijom savremene nastave u kojoj metodologija usmjerena na dijete mora biti redovna praksa, a uloga nastavnika mora biti izmijenjena. Osnovne karakteristike ove metodologije su individualni pristup; balans između rada u velikoj grupi, malim grupama, parovima i individualno; kombiniranje različitih metoda (istraživanja, eksperiment, debata, rješavanje problema, demonstriranje...); stimulativno okruženje prilagođeno aktivnom učenju; tematsko planiranje; kontinuirano praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje; balansirane aktivnosti; učenik je aktivan, donosi odluke, ima izbor; te partnerstvo s roditeljima. Kako uvesti i održati inovaciju u nastavi u jednoj školi, kako da doprinesemo temeljnim promjenama u školama i šta moramo uraditi da bi one trajale, pitanja su koja godinama muče edukatore. Pri pokušaju da nova inicijativa zaživi kao pristup koji podržava kompletno nastavno osoblje, potrebno je izraditi plan reformisane škole. − I korak je evidentiranje stanja i prepoznavanje potreba; − II korak je preuzimanje odgovornosti pojedinca ili grupe koji ulogom voditelja

olakšavaju drugima da se uključe u taj proces; − III korak je upoznavanje učesnika sa projektom, utvrđivanje osnovnih principa

i pružanje cjelovitog uvida u program; − IV korak je formiranje trening centra, koji će predstavljeti resurs centar

(literatura, video-snimci, nastavna sredstva i pomagala, kompjuterska baza podataka, prostor za održavanje radionica, seminara i okruglih stolova na kojima će učesnici moći razmjenjivati mišljenja i iskustva.)

− V korak predstavlja organiziranje obuka, seminara i radionica kako bi se učesnici animirali da na prihvatljiviji, kvalitetniji, kreativniji, interesantniji i stručniji način promišljaju i rade.

8.

− VI korak je kontinuirana podrška voditeljima nastavnog procesa koja pomaže da se inovacije duboko ukorijene, tako da se promjene mogu uspostaviti, održavati i unapređivati.

Osnovna obilježja predloženih koraka su demokratičnost i kvalitet, što zahtijeva otvorenost sistema i sagledavanje drugih radi prihvaćanja boljeg u kojem treba da se obrazuju i izlaze mladi koji će biti pripremljeni za rad i život, otvorenijeg duha, opredjeljeni za demokratiju, spremni za usavršavanje i koji će znati cijeniti osnovne ljudske vrijednosti. To dokazuje praksa.

1.2. ISKUSTVO NAŠE ŠKOLE

PRIMJENA METODOLOGIJE USMJERENE NA DIJETE Naša škola se nalazi na mjestu gdje se susreću, miluju i druže tri rijeke. A ljudi, dobri domaćini, poželjet će ti dobrodošlicu toplim stiskom ruke i prijateljskim osmjehom. Spajanje i žuborenje tako različitih a tako sjedinjenih rijeka i nas je uvijek motivisalo na prihvatanje, uvažavanje i umrežavanje novih ideja i izazova. Kolektiv škole se dobro poznaje po prihvatanju novina, dobroj atmosferi i rezultatima na koje su ponosni i roditelji i učenici i mi, nastavnici. Vođeni mnogim projektima, uvijek smo težili pronalaženju novog načina kojim bi osvježili i olakšali provođenje nastavnog procesa. To nam je omogućila i primjena metodologije usmjerene na dijete, koju smo počeli intenzivnije razvijati u okviru Projekta EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH, 2004. godine. U početku smo nailazili na poteškoće zbog neadekvatno opremljenog prostora, nedovoljne edukacije nastavnika i nepotpune podrške roditelja i lokalne zajednice. Zato smo prvo ostvarili saradnju sa školama koje su već primjenjivale nove metode u nastavi. Zatim, uz pomoć stručnih saradnika, mentora i trenera, organizovali smo različite vidove stručnog osposobljavanja za osvješćivanje, razumjevanje i primjenu novih metoda usmjerenih na dijete. Korak po korak, to je dovelo do promjene u praksi. Počeli smo više isticati važnost i ulogu timskog, stvaralačkog, istraživačkog i kooperativnog rada, uvažavati dječje individualne sposobnosti, interese i mogućnosti, uključivati roditelje kao partnere i saradnike u postizanju ciljeva, te putem medija promovisati rezultate našeg rada. Istaknut ćemo samo neke od njih: prisutni su timovi nastavnika koji sistematski razvijaju i šire ideje; omogućena je veće sloboda kreativnosti nastavnika u planiranju i sprovođenju nastavnog procesa; roditelji se više zalažu za savjesnije i odgovornije učenje njihove djece te su se kvalitetnije uključili u nastojanja da se poboljša cjelokupna situacija u školstvu; učenici imaju mogućnost da samostalno i aktivno rade, analiziraju svoje vlastito učenje, kreiraju nastavni proces, uče jedni od drugih, osjećaju se prihvaćenijim i zadovoljnijim, te školu doživljavaju prijateljski. Pitanja sa kojima se sada susrećemo su različita, npr. kako učiniti kvalitetniju primjenu novih metoda u predmetnoj nastavi uvažavajući izazove na koje oni nailaze (45.-tominutni nastavni sat, otežano tematsko planiranje među predmetima, brojnost učenika, neadekvatan prostor...). Mislimo da smo postigli dobre rezultate. Ali, i dalje znamo da trebamo raditi na očuvanju postignutog i poboljšanju kvalitete rada. Planirali smo da u saradnji Ministarstva obrazovanja i PPZ-a pokušamo izraditi primjerenije nastavne planove i programe, i organizirati više edukacija koje će olakšati primjenu novih metoda. Za dogledno vrijeme nadamo se da će naša priča biti drugačija. Pred nama su novi izazovi. Putujemo istim putem, rame uz rame, nastavnici, učenici i roditelji, stičući vještine i iskustva koja ćemo koristiti dugo nakon završetka putovanja. Ili, putovanje, možda, tek počinje???

9.

1.3. METODOLOGIJA USMJERENA NA DIJETE – ZABILJEŠKE ZA TRENERE

Dužina trajanja radionice: 180 minuta Potrebni materijal:

Tabla, hamer papir, kreda u boji, čart-papir, flomasteri, markeri, olovke, ljepilo, stikeri, makaze, papir A4, priručnici, folije, grafoskop, dječiji rad, čokolada.

Cilj: Podizanje svijesti učesnika o značaju primjene metoda

usmjerenih na dijete i važnosti vještine komunikacije za uspostavljanje kvalitetnije saradnje i rada i pravilno praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje.

Aktivnosti: Uvodne aktivnosti (15 minuta): − izrada akreditacije (predaktivnost)

− pozdrav i predstavljanje − pravila − pregled dnevnih aktivnosti i cilja obuke − energizer Buđenje

Aktivnost I: DIJETE I MI (20 minuta) − Obris djeteta

− U tuđim cipelama − Memory

Aktivnost II: KOMUNIKACIJA (60 minuta) − Igra uloga (nepravilna komunikacija)

− Strip (pravilna komunikacija) − Najdraži primjeri iz učionica − Kratki pregled zaključaka

Pauza (10 minuta) Aktivnost III: KONTINUIRANO PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE (65 minuta) − Igra u tri koraka (Nagrada i pohvala)

− Vrednovanje dječjeg rada − Debata: ocjenjivati ili ne

Završna aktivnost (10 minuta): − Kratki pregled dnevnih aktivnosti

− Evaluacijski list − Završni pozdrav

Lista stvari koje trener treba unaprijed pripremiti: − Pano sa uputsvom za izradu akreditacija sa

pripremljenim cvjetovima − Plakat sa istaknutim ciljem i trajanjem obuke − Plakat sa pregledom dnevnih aktivnosti − Kartice za radionicu KOMUNIKACIJA − Stripovi za pravilnu komunikaciju − Grafofolije − Učenički rad − Umnoženi materijal za sudionike (učesnike) − Plakat s obrisom djeteta

10.

1.3.1. Koraci za svaku aktivnost

Predaktivnost: Izrada akreditacija Cilj: Međusobno upoznavanje učesnika Prije obuke istaći na čarteru uputsvo za izradu akreditacija i neophodan pribor

Drage kolege, izradite svoju akreditaciju prije početka obuke. Hvala Vam. Odaberite svoj cvijet i popunite kao na slici. Prošetajte i pronađite nekoga sa sličnim laticama. Napomena: Na ovom plakatu nalazi se koverta sa pripremljenim cvjetovima.

PRIDJEV GLAGOL

PRIDJEV

DRUGI MISLE O MENI DA SAM........

JA MISLIM DA SAM OVAKVA.........

GLAGOL

IME I PREZIME

IMENICA

IMENICA

KAD BIH BILA ŽIVOTINJA, BILA BIH............

KAD BIH BILA BILJKA, BILA BIH............

VOLIM RADITI KOD KUĆE.......

VOLIM RADITI U ŠKOLI.......

11.

Uvodne aktivnosti: 1. Pozdrav i predstavljanje 2. Pravila

Učesnici predlažu pravila (isključimo mobitele, slušamo jedni druge i sl.), a trener ih zapisuje na čart papiru koji ostaje na vidnom mjestu do kraja obuke kako bi u slučaju potrebe učesnike mogli podsjetiti na pravila.

3. Pregled dnevnih aktivnosti i cilja obuke

Jedan od učesnika čita pregled dnevnih aktivnosti a trener ističe cilj obuke. 4. Energizer Buđenje

Pod datim trenerovim uputama učesnici imitiraju određene pokrete uz odgovarajući tekst, npr. JUTROS SAM USTALA RANO. JUTROS SAM USTALA RANO I UMILA SE. JUTROS SAM USTALA RANO I UMILA SE I OBUKLA SE...

Aktivnost I: DIJETE I MI Cilj: Uvidjeti opterećenje učenika tradicionalnom nastavom 1. Obris djeteta - Trener usmeno daje uputsvo učesnicima da u nacrtani obris

djeteta zalijepe kartice na koje su predhodno zapisali podatak: NA KOJU AKTIVNOST NAJVIŠE UTROŠE VREMENA U UČIONICI, tj., kojem području ta aktivnost pripada (KOGNITIVNOM – GLAVA, SOCIOEMOTIVNOM - TRUP, FIZIČKOM – NOGE ili UMJETNIČKOM – RUKE) OBJAŠNJENJE: Kada svi zalijepe svoje papiriće (očekivano je da je

najizraženije KOGNITIVNO PODRUČJE, tj., na glavi ima najviše zaljepljenih papirića) učesnici skupa s trenerom analiziraju dobijenu sliku.

ZAKLJUČAK: Tradicionalna nastava ima za cilj razvijanje svestrane

ličnosti najviše kroz obrazovni dio, dok je područje FIZIČKO i SOCIOEMOTIVNO zanemareno. Slika bi bila mnogo drugačija kada bi se nastavni proces usmjeravao na individualne potencijale djeteta, uvažavajući djetetove osjećaje i interese.

12.

2. U tuđim cipelama – Trener ističe pismeni zadatak:

Cilj: Uočiti sličnosti i razlike u potrebama za promjenama te omogućiti učenicima učešće u njima. ZADATAK: Da ste učenik IV ili VII razreda Vaše škole šta bi prvo

promjenili? (Zapišite samo jednu ideju). OBJAŠNJENJE: Učesnici odgovore zapisuju na samoljepljive papiriće i lijepe

ih na čarter ispod zapisanog pitanja. Nakon toga, jedan od učesnika čita odgovore, te o nekim odgovorima se malo prodiskutuje.

ZAKLJUČAK: Velike sličnosti i različitosti te potrebe za promjenama.

3. Memory

Cilj: Poticanje pozitivnih emocija kao motivaciono sredstvo. ZADATAK: Trener daje zadatak učesnicima da se prisjete jedne

aktivnosti u kojoj su nešto naučili i osječali se ugodno i da to napišu na pripremljeni papir – individualni rad.

OBJAŠNJENJE: Pripremljene papiriće da nalijepe na čarter papir. Trener

čita i analizira. Nakon toga slijedi drugi zadatak da odgovore na pitanje: ZAŠTO SU SE TAKO OSJEĆALI?. Na pripremljene papiriće učesnici pišu odgovor.

13.

MOGUĆI ODGOVORI: − Uvažavani smo od strane drugih

− Zadovoljni smo što smo to sami uradili − Bili smo pohvaljeni − Dobili smo povratnu informaciju − Lijepo smo upućeni na korigovanje svoga rada

Aktivnost II: KOMUNIKACIJA Cilj: Prepoznavanje negativne i poticanje na pravilnu komunikaciju. Uvodna riječ trenera: "Dok razmišljam o svom učiteljskom stilu, moram priznati da sam ponekad zvučala kao neki časnik u vojsci koji stalno nešto određuje, naređuje (pogledom, pokretom, riječju). Npr.: Zašilji olovku, podigni ruku, stani u red, stišaj se, izvadi knjige... Nisam samo govorila šta trebaju raditi nego i šta ne trebaju. Npr.: Ne trči, ne prepisuj, ne pričaj, ne zaboravi zadaću.... Hoćemo li i možemo li zaista ovakvom komunikacijom pridobiti za saradnju, rad, učenje? Hajdemo to pokušati improvizovati i provjeriti: 1. Igra uloga (nepravilna komunikacija)

OBJAŠNJENJE: Učesnici se dijele u tri grupe. Trener ističe pripremljenu

tabelu sa unesenim obilježjima nepravilne komunikacije. UMJESTO POKUŠAJ OVAKO Optužbe i okrivljivanje Vrijeđanje Prijetnje Naređivanje Pridika i moraliziranje Upozoravanje Izigravanje mučenika Uspoređivanje Sarkazam Poricanje osjećaja Proricanje budučnosti Sažaljevanje

ZADATAK: Prva skupina – Čitaju učiteljeve rečenice (zapisane na pripremljenim karticama) Druga skupina – Prepoznaje kojem od načina komunikacije iz tabele pripada. Treća skupina – Glumi učenike kojima se to govori i razgovara o osjećajima koji ih prožimaju dok im se to govori (govore svoje misli).

14.

SADRŽAJ KARTICA ZA NEPRAVILNU KOMUNIKACIJU: Niko se ne sjeća da je Kolumbo otkrio Ameriku? Sjajno. Ova je škola valjda magnet za debile. Jedini način da povisite inteligenciju je da se popnete na stolice. Ali, vi, naravno, uvijek sve znate, zar ne? Opet si zaboravila olovku? Čime si namjeravala pisati? Sad moramo prekinuti nastavu i gubiti vrijeme da bi smo ti našli olovku. Zašto nisi to pročitao kod kuće?Prošle godine sam predavala i tvojoj sestri.Ona je bila super. Uvijek zadaća na vrijeme. Evo, i Mato je takav. Što se ne ugledaš na njih? Samo smoto smotani može predati kontrolni na kojem nije napisao svoje ime. Svašim radnim navikama nakon zapošljavanja slijedi vam otkaz. S ovakvim ocjenama nećete se moći upisati ni na jedan fakultet. Čistit ćete ulice i kajati se. Oprezno s tim epruvetama! Razbit će se pa ćeš se porezati... Pazi na taj plamenik! Zar želiš da se nešto dogodi? Pazi, pazi! Polako, nije to igračka. Prestani s razgovorom! Odloži bilježnicu i sjedi u krug! Odmah! Požuri! Drago dijete. Ne može to tako. Ako si posudio od Ane olovku, šta misliš da je neko od tebe nešto posudio i uništio? Možda joj je to poklon. I šta sad? Sigurno ćeš reći: "Pa, slučajno sam. Nisam htio." To nije u redu. Ma šta si se zabrinuo. Baš se budališ! Test kao test. Ako dobiješ jedinicu, popravit ćeš. Ne plači bez veze. Šta se sekiraš? Svake večeri idem kući iz škole s glavoboljom zbog vas. Vidite li ove sijede? Za svakoga po jedna, od vas. E, baš vam hvala. I oči me već bole od ispravljanja zadaća. Jadna ja s vama. Jadničak moj. Niko neće raditi s tobom u paru. Siročiću mali. Baš mi te žao. Pa, zar baš niko? Hajde, dođi ti pomozi svojoj učiteljici. Eto, ja ću s tobom.

ZAKLJUČAK: Ako se mi pretvaramo da smo učenici i osjećamo se tako, kako li se osjećaju pravi učenici? Trebamo uvažavati njihove osjećaje, potrebe i interese te koristiti pravilnu komunikaciju.

PAŽLJIVO PROČITAJTE STRIP, ZAPIŠITE NA KARTICI ZAKLJUČKE, TE PRIPREMITE

KRATKU DRAMATIZACIJU JEDNOG OD PRIKAZANIH PRIMJERA ILI PO SVOM IZBORU OSMISLITE.

STRIPOVI SU PRILOŽENI U PRILOGU 1. 2. Strip (pravilna komunikacija):

OBJAŠNJENJE: Učesnike dijelimo u male grupe, organizovane u zavisnosti

od sadržaja stripa, po troje, četvero ili petero. ZADATAK: Napisane zadatke za svaku grupu trener je unaprijed

pripremio na stolovima. IZVJEŠTAJ: Grupe izlažu svoje zaključke i kartice sa tekstom lijepe na

odgovarajuće polje u tabeli (UMJESTO – POKUŠAJ OVAKO), te demonstriraju neke od primjera kako treba komunicirati.

15.

OČEKIVANI ZAKLJUČCI: − Opišite problem

− Objasnite − Ponudite mogućnost izbora − Izrazite se kretnjom, jednom riječju − Govorite o svojim osjećajima − Uvažite tuđe osjećaje − Ponudite u mašti ono što ne možete u stvarnosti ...

3. Najdraži primjeri iz učionica – Šest dobrovoljaca demonstrira zabavan način

komuniciranja (grafofolija 1. – PRILOG 2.) 4. Kratki pregled zaključaka (grafofolija 2., 3., 4., - PRILOG 3., 4., 5.) − Pridobivanje na suradnju

− Uvažavanje djećijih osjećaja − Primjeri pozitivne komunikacije

PAUZA Aktivnost III: KONTINUIRANO PRAĆENJE, VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE 1. Igra u tri koraka (nagrada i pohvala)

Cilj: Potaknuti učesnike na kontinuirano praćenje učenika, razvijanje njihove unutrašnje motivacije, detaljnije vrednovanje i ocjenjivanje uz povratne informacije. OBJAŠNJENJE: Svaki od učesnika dobiva po tri papirića na koje će rješavati

dobivene zadatke. Za svaki zadatak trener posebno daje uputstvo.

ZADACI: a) Zapišite pet crvenih, mekih predmeta kojih se

sjetite. Ko prvi uradi, dobit će nagradu (trener pokazuje čokoladu)

b) Zapišite pet ideja kako iskoristiti čačkalice. Vrijeme je strogo ograničeno na tri minute. (trener stalno požuruje učesnike, opominje na istek vremena, dekoncentriše i sl.)

c) Zapišite pet stvari koje su bijele i tvrde. Ne morate žuriti, imate vremena, možete međusobno podijeliti ideje. (trener nenametljivo podstiče rad učesnika, pomaže im i uz osmjeh pohvaljuje svaku ideju).

ZAPAŽANJE: Poslije zadatka a) uslijedila je dodjela nagrade i

aplauz pohvale. Primjetilo se da su ostali učesnici, nakon prozivke nagrađenog, prestali sa svojim radom – bez obzira što nisu završili zadatak.

Poslije zadatka b) učesnici su negodovali zbog ponašanja trenera, ograničenog vremena i neuspješno obavljenog zadatka.

Poslije zadatka c) dominiralo je zavoljstvo učesnika zbog uspješno rješenog zadatka, ponašanja trenera te mogućnosti saradnje.

ZAKLJUČAK: Kod rješavanja zadataka treba izbjegavati nagrađivanje i

srogo ograničavanje vremena izvođenja jer to sputava

16.

učenike i umanjuje njihovu uspješnost. Umjesto toga, dobro je poticati, usmjeravati i stvarati unutrašnju motivaciju za rad i saradnju.

2. Vrednovanje dječijeg rada

OBJAŠNJENJE: Trener dijeli svakom učesniku pisani učenički rad koji

trebaju samostalno procijeniti i vrednovati, na način kako to oni inače rade. Uz to im daje podatak da je to rad učenika iz IV razreda, a za sve ostalo što ih interesuje – mogu upitati. Podatak koji trener zna ali namjerno sam ne govori je da je to rad učenika koji prati nastavu po prilagođenom nastavnom planu i programu. Poslije procjene zajedno će analizirati svoje različite kriterije vrednovanja. (Učenički rad je u prilogu 6)

OČEKIVANO ZAPAŽANJE:

Učesnici samostalno procjenjuju dječiji rad ne tražeći dodatne informacije o učeniku.

IZVJEŠTAJ: Nakon kratke analize njihove procjene i vrednovanja,

učesnici ističu osnovne karakteristike različitih kriterija. Očekivani odgovori na pitanje: što i kako procjenjujemo i vrednujemo?, bili bi: − neko piše ocjenu; − neko piše povratnu informaciju; − neko ispravlja greške; − neko upućuje na nepravilnosti... (Ove odgovore trener zapisuje na čartu.)

ZAKLJUČAK: Da bi procjenjivali i vrednovali nečiji rad prvenstveno je

neophodno poznavanje te osobe, te njegovo kontinuirano praćenje napretka. Učenike ne treba porediti sa drugima, nego sa samim sobom.

3. Debata - Ocjenjivati ili ne

OBJAŠNJENJE: Učesnici se dijele u dvije grupe, afirmacijsku i negacijsku.

Trener ističe debatski problem i određuju se pravila i vrijeme trajanja debate.

ZADATAK: Grupe imaju zadatak da snagom svojih argumenata ubjede

suprotnu ekipu u opravdanost svog mišljenja. ZAKLJUČAK: Naš odgojno-obrazovni sistem uvažava brojčano

ocjenjivanje iako u njemu vidimo i osjetimo i pozitivne i negativne posljedice. Naš zadatak je da tu ocjenu popratimo kontinuiranim praćenjem te povratnim informacijama koje će poticati i usmjeravati učenike na kvalitetniji rad.

17.

Završne aktivnosti: Cilj: Prikupljanje povratnih informacija koje bi bile korisne za poboljšanje rada. 1. Kratki pregled dnevnih aktivnosti – Prateći istaknuti pregled dnevnih

aktivnosti, trener upućuje učesnike na kratki osvrt onoga što je urađeno. 2. Evaluacija – Trener dijeli učesnicima evaluacijske listove koje samostalno

popunjavaju, i vraćaju treneru (Pogledati poglavlje 2.3) 3. Završni pozdrav – Po trenerovim uputama učesnici podižu desnu ruku,

dodirnu kolegu do sebe uz povratnu informaciju da je bio aktivan i uspješan. Zatim podignu lijevu ruku, dodirnu po ramenu sami sebe i pohvale se da su bili marljivi. Nakon toga podižu obje ruke uz lijep osmjeh i pozdrav.

PORUKE TRENERU: − Prije održavanja obuke, dobro proučiti radni materijal; − Obuku prilagoditi potrebama i interesu učesnika; − Unaprijed pripremiti sav potrebiti materijal za obuku; − Ostvariti dobar kontakt sa učesnicima dok se pripremaju za početak obuke; − Tokom obuke uticati na stvaranje pozitivne klime za rad; − Poštovati i uvažavati sva mišljenja i ideje učesnika; − Tokom aktivnosti obilaziti, usmjeravati i pomagati učesnicima; − Biti fleksibilan u zahtjevima i odlukama; − Nakon obuke pružiti mogućnost učesnicima za dodatne informacije, pitanja,

prijedloge i sugestije.

NE TRAŽITE U DALJINI ONO ŠTO ŽELITE, JER ONO JE TU, UZ VAS. I VI STE NJEGOV DIO.

TO JE VAŠA ŠKOLA, VAŠ ŽIVOT, VAŠ DOM.

BUDIMO SVI ZAJEDNO DIO REFORMSKIH PROCESA, I STVORIMO ŠKOLU KOJU SVI VOLIMO.

18.

DODATNI MATERIJAL ZA UČESNIKE: Za svakog učesnika umnožiti po jedan

primjerak iz priloga od 1 do 7, uz dodatak naslovnice

Izgled naslovnice: Poštovani kolega, kolegice, Ovaj materijal predstavlja kratki podsjetnik na obuku u kojoj ste upravo prisustvovali i aktivno učestvovali. Ako ste pažljivo pratili trenersku organizaciju, oblikovanje zadataka i grupa te postupno uvođenje aktivnosti, prepoznat ćete ono što već primjenjujete u razredu ili što bi mogli. Nadam se da će vam moje ideje dobro doći, npr.: − uvodno zagrijevanje (igrica), tjelovježba uz tekst ili pjesmicu, i sl. − osmišljavanje zadataka za učenike prije početka sata (u našem primjeru je

bila izrada akreditacije); − česta izmjena aktivnosti koristeći različite medije (tekst, strip, gluma, plakat); − rad u paru, samostalni ili u skupinama (većim, manjim); − izvještavanje radova (usmeno, pismeno, kroz plakat, glumu ili sl.); − oblikovanje zadataka (odrediti otprilike vrijeme, broj učesnika, pismeno i

usmeno upućivanje); − uključivanje svih učesnika u rad; − osmišljavanje zabavnih aktivnosti (vezanih uz sadržaj); − kombiniranje različitih metoda usmjerenih na dijete.... Uz želju da vaš nastavni proces bude što kreativniji i kvalitetniji, i nadu da sam vam ja, bar malo, u tome pomogla, puno lijepih pozdrava od

__________________________ Datum: __________________________

19.

1.4. LITERATURA

1. Ane Ivanek; Razrednik, pedagoško-psihološki voditelj; Zagreb, Profil

International, 2003. 2. Bonnie Miller; Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima; Sarajevo,

ABC Fabulas, 2001. 3. Modifikovani izvod iz prosvjetnog pregleda, 29. maj 2003., Beograd, 4. Dr. Margaret Meklafin; Uključivanje roditelja u obrazovni proces;

Univerzitet Merilend-Kenedi Fondacija, SAD, Unicef, DUGA Sarajevo, 1997. 5. Adele Feber, Ebine Marlish, Lysa Nybag; Kako razgovarati s djecom da bi

bolje učila kod kuće i u školi; Mozaik knjiga; Zagreb, 2000. 6. Š.D. Izli, K. Mičel; Ocjenjivanje na osnovu portfolija; BRANMIL Beograd,

2004. 7. Radni materijal za trenere- Metodologija usmjerena na dijete, početni

nivo; Centar za obrazovne inicijative Step by Step, 2003.

20.

1.5. PRILOZI

Prilog 1 (grupa I):

21.

Prilog 1 (grupa II):

22.

Prilog 1 (grupa III):

23.

Prilog 1 (grupa IV):

24.

Prilog 1 (grupa V):

25.

Prilog 1 (grupa VI):

26.

Prilog 2:

27.

Prilog 3:

PRIDOBIVANJE ZA SARADNJU kod kuće i u školi

Odrasli: Ko je kriv za prljavštinu na podu? Umjesto takve reakcije:

1. Opišite problem "Vidim svježe mrlje od boje posvuda po podu."

2. Objasnite

"Lakše je očistiti boju prije nego se osuši."

3. Ponudite mogućnost izbora "Možete očistiti boju mokrom krpom ili spužvom."

4. Izrazite se riječju ili kretnjom

"Boja!"

5. Opišite svoje osjećaje "Ne volim vidjeti pod zamazan bojom."

6. Napišite:

POZOR SVIM SLIKARIMA! Molimo vas da počistite pod Prije nego što napustite prostoriju.

Hvala, Uprava

7. Budite razigrani (promijenite glas i naglasak)

Zapjevajte opernim stilom: O, vidi boju na tom podu,

oku ugodna nije; nađimo krpu ili dvije, operimo je što prije.

Kratki podsjetnik

28.

Prilog 4:

DJECI TREBA UVAŽAVANJE NJIHOVIH OSJEĆAJA u školi i kod kuće

Dijete: Zbog samo nekoliko slučajnih pogrešaka dobio sam trojku! Odrasli: Ne brini se. Bit će bolje drugi put.

Umjesto takve reakcije:

1. Uočite djetetove osjećaje "Zvučiš veoma razočarano. Sigurno te živcira kad znaš odgovor, a izgubiš bodove zbog nepažnje."

2. Zvukom ili riječju pokažite da razumijete djetetove osjećaje

"Oh" ili "hmm" ili "razumijem". 3. Dajte djetetu u mašti ono što mu ne možete dati u stvarnosti

"Kako bi bilo divno da imaš čarobnu olovku koja bi prestala pisati kad počneš griješiti."

4. Prekinite nedopustivo ponašanje, ali i prihvatite dječje osjećaje

"Još si uvijek toliko ljut zbog ocjene da udaraš nogom po stolu! To ne smiješ raditi. Ali možeš mi ispričati što te uznemiruje. Ili to možeš nacrtati."

Kratki podsjetnik

29.

Prilog 5:

PRIMJERI POZITIVNE KOMUNIKACIJE

DAJTE IM POZITIVNE INSTRUKCIJE. Koristite "uradi", umjesto "nemoj". "Molim vas da kroz hodnik idete polako i tiho" umjesto "ne trčite". JASNO KAŽITE ŠTO HOĆETE. "Potrebno je da pospremiš svoje stvari, da bi prešli na drugu aktivnost." KORISTITE KONSTRUKTIVNU KRITIKU. "Znam da taj rukopis može biti puno bolji." OHRABRITE IH NA POZITIVAN NAČIN. "Sve si do sad uradio tačno. Sad još samo završi ovo pod brojem 9 i 10." POHVALITE KONKRETAN RAD ILI POSTUPAK. "Pomogao si Jeleni objasnivši joj samo šta znači taj pojam."

30.

Prilog 6:

31.

Prilog 7: PITANJA KOJA BI SVAKI NASTAVNIK TREBAO DA POSTAVI SEBI PRIJE NEGO

ŠTO PRISTUPI PROCJENI ZNANJA UČENIKA

1. Da li uopšte imam kriterijum? 2. Da li je taj kriterijum validan? 3. Da li je kriterijum primjenljiv na učenike koje ocjenjujem? 4. Šta sam učinio da učenicima stavim do znanja šta se od njih očekuje? 5. Šta sam učinio da iz učenika izvučem maksimum? 6. Da li sam na pravi način prezentirao gradivo i podstakao učenike na

razmišljanje? 7. Kolike su mogućnosti da provjerim stvarno znanje učenika (aplikacija

gradiva, rješavanje logičkih problema vezanih za gradivo)?

(Modifikovani izvod iz Prosvetnog pregleda, 29. maj 2003. godine)

32.

2. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

- osnovna škola - Priredili: Rasema Bajramović Faruk Delić Sait Mujanović Samida Djedović

33.

SADRŽAJ:

2. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE........................................................ 32

2.1. RADIONICA: INKLUZIVNO OBRAZOVANJE................................ 34

2.1.1. Uvod ............................................................................ 35

2.1.2. Primjer dobre prakse....................................................... 36

2.1.3. Aktivnost I : "Pisanje lijevom rukom" ................................ 36

2.1.4. Teorijsko predavanje: "Inkluzivno obrazovanje".................. 37

2.1.5. Aktivnost II: "Moja iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama" ................................................................... 41

2.1.6. Identifikacija djece sa posebnim potrebama ....................... 42

2.1.7. Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama ............... 44

2.1.8. Praćenje i ocjenjivanje učenika i finalna procjena ................ 45

2.1.9. Evaluacija 10 min ........................................................... 47

2.2. LITERATURA ........................................................................ 48

2.3. PRILOZI.............................................................................. 49

34.

2.1. RADIONICA: INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Dužina trajanja radionice: 180 minuta Potrebni materijal za cijelu radionicu: Papir u boji, hamer papir, flomasteri, grafo folije, grafoskop, samoljepljivi papirići Cilj: Razbijanje predrasuda i izgrađivanje pozitivnog stava o radu sa djecom sa posebnim potrebama u redovnoj školi Aktivnosti: 1. Uvod .......................................................................................10 min 2. Primjer dobre prakse u školama BiH .............................................10 min 3. Aktivnost I : "Pisanje lijevom rukom" ...........................................15 min 4. Teorijsko predavanje "Inkluzivno obrazovanje" ..............................30 min 5. Aktivnost II: "Moja iskustva u radu sa

djecom sa posebnim potrebama"..................................................30 min 6. Način identifikovanja djece sa posebnim potrebama .......................30 min 7. Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama ..........................30 min 8. Praćenje i ocjenjivanje učenika i finalna procjena ...........................15 min 9. Evaluacija ................................................................................10 min 10. Prilog - uputstva za trenere, materijal za učesnike seminara

35.

2.1.1. Uvod

Vrijeme trajanja: 10 minuta Učenici sa posebnim potrebama u redovnim školama danas su gotovo normalna pojava što ranije nije bio slučaj. Školovanje osoba sa posebnim potrebama doživjelo je mnoge promjene. Tako do sredine XX stoljeća djeca koja nisu mogla napredovati u redovnoj školi pohađala su specijalne škole ili ustanove te bila potpuno izolovana od svojih vršnjaka. To je bila potpuna segregacija – izdvajanje. (slika br. 1.) Specijalno obrazovanje

Specijalno dijete Četvrtsti klinovi za četvrtaste otvore Specijalni nastavnici Specijalne škole

Prilog grafofolija br. 1 Takav odnos društva prema osobama sa poteškoćama izazvao je burne reakcije roditelja djece sa posebnim potrebama, naučnih radnika i humanih ljudi. Već 70-tih i 80-tih godina XX stoljeća, tj. ulazi se u integracijski oblik odgoja i obrazovanja djece sa posebnim potrebama, tj. pridodavanje ili smještaj u odjeljenja redovne nastave. Tradicionalno, integracija se shvata kao opseg vremena koje učenik provodi u jednoj situaciji zajedno sa učenicima bez teškoća u razvoju. Duboki smisao integracija nalazi svoj izraz u pojmu inkluzija-uključivanje, pripadnost. To nije smještaj. To je filozofija koja tvrdi: razredi, zajednice nisu potpuni tako dugo, dok u njima nisu svi dobro došli. Pojam inkluzija prevazilazi jednostavnu integraciju ljudi i zahtjeva promjenu u razmišljanjima o uslovima svakodnevnog života osoba sa posebnim potrebama. Inkluzija treba da redefiniše odnose kako bi djeca i ljudi sa posebnim potrebama bili cijenjeni zbog onoga što jesu uprkos svojim različitostima. Ostvarivanje osnovnih ljudskih prava je i uključivanje djece sa posebnim potrebama da se zajedno igraju i uče. Oni treba da odrastaju zajedno sa ostalom djecom. Takvi zahtjevi našli su se ubrzo i u dokumentima većine uglednih svjetskih organizacija: − UN Konvencija o pravima djeteta 1989/90. god. − Deklaracija obrazovanja za sve, predložena od UNESCO-a i OECD-a 1990.

god. − Izjava i okvir za akciju, Svjetska konferencija UNESCO-a o posebnim

potrebama djece, Salamanka (Španija) 1994. godine u kojima se daje za pravo svakom djetetu bez obzira na njegovo intelektualno, emocionalno, socijalno i jezičko stanje da bude uključeno u redovne škole. Ovakav koncept uključivanja djece u redovne škole zove se INKLUZIJA. Ona se nameće kao nadređeni pojam integraciji. Ona ohrabruje svaku osobu da preuzme uz pomoć roditelja odgovornost za svoje učenje, odnosno za međusobnu komunikaciju.

36.

Najbitnije tačke izjave iz Salamanke su: 1. Svako ima temeljno pravo na obrazovanje i mora mu se pružiti prilika da

postigne i održava prihvatljiv nivo učenja, 2. Svako dijete ima jedinstvene karakteristike i interese, sposobnosti i

potrebe za učenje, 3. Obrazovni sistemi trebaju da budu planirani i implementirani tako, da vode

računa o svakoj raznolikosti, 4. Redovne škole sa ovakvom orijentacijom su najefikasniji načini suzbijanja

diskriminatornih stavova učenika u obrazovnom sistemu Na konferenciji u Salamanki zaključeno je da se korištena terminologija (retardirane, hendikepirane...osobe) napusti i preuzme novi naziv : "djeca ili osobe sa posebnim potrebama". U BiH inkluzija je našla potporu u "Okvirnom zakonu za osnovno i srednje obrazovanje" 2003. godine kojim je naloženo usaglašavanje svih entitetskih zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.

2.1.2. Primjer dobre prakse

Vrijeme trajanja: 10 minuta JU VII OŠ Gornji Rahić, Brčko distrikt od 1998 godine u svom radu počinje sa implementacijom inkluzivne nastave na sljedeći način. Djeca sa lakom mentalnom retardacijom uključena su u redovnu nastavu i pohađaju sve nastavne časove (predviđene redovnim NPP) ali rade po prilagođenom programu rada. Djeca sa umjerenom i težom mentalnom retardacijom djelimično su uključena u redovnu nastavau (poluintegracija) i rade po individualnom programu rada. Učenici prisustvuju časovima likovne, muzičke kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja, informatike, tehničkog obrazovanja, poznavanja prirode i društva... zavisno od individualnih sposobnosti, a ostali dio provode na individualnom defektološkom tretmanu kod učitelja defektologa (socijalizacija, briga o sebi....). Za ovakav rad zaslužni su svi sudionici odgojno-obrazovnog procesa od učenika preko roditelja do nastavnika, pedagoga, defektologa i direktora.Rezultati postignuti u ovoj oblasti zavise od edukacije pomenutih sudionika ali i njihovog vlastitog zalaganja. Uključivanje sve djece u redovnu nastavu neizostavno donosi unutarnje zadovoljstvo nastavnicima, a vidni napredak u cjelokupnom razvoju ličnosti učenika. Situacija u svim osnovnim školama nije baš ovakva zasigurno je jasno. Očekujemo da će uz pomoć ovog materijala nastavnički kolektivi stvoriti jednu relniju sliku o mogućnosti boljeg napredovanja učenika sa posebnim potrebama uključenim u redovne škole, kao što su uradili nastavnički kolektivi iz Goražda, Travnika, Višegrada i Gračanice. Naravno potrebno je da i sami nastavnci ulože malo više truda i rada u samom pripremanju i realizovanju nastavnih časova.

2.1.3. Aktivnost I : "Pisanje lijevom rukom"

Vrijeme trajanja: 15 minuta Cilj: Isticanje značaja prilagođavanja sadržaja individualnim sposobnostima učenika POTREBAN MATERIJAL:

samoljepljivi papirići u boji, flomasteri

37.

UPUTA ZA TRENERA:

Zamoliti nastavnike da na samoljepljivom papiru lijevom rukom napišu ime kolege koji sjedi s njegove desne strane. Kada to urade, pitati nastavnike da li u grupi ima neko od nastavnika ko inače piše lijevom rukom. Ako ima, pitati tog nastavnika, kako se osjećao. Mogući odgovor mogao bi biti: uobičajeno, ništa naročito, super...Pitati ostale nastavnike da li bi neko od njih prokomentarisao kako se osjećao dok je pisao lijevom rukom. Mogući odgovor mogao bi biti: jako loše, pitao sam se zašto baš moram to raditi, smiješno, bezveze... Nakon toga razgovarati sa nastavnicima o tome koliko svakodnevno u praksi postavljamo pred sve učenike iste zahtjeve ne vodeći računa o njihovim individualnim potrebama i poteškoćama.

ZAKLJUČAK: Putem ove aktivnosti učesnici seminara međusobno se

upoznaju ali izgrađuju i stav o neophodnosti individualnog pristupa svakom učeniku.

2.1.4. Teorijsko predavanje: "Inkluzivno obrazovanje"

Vrijeme trajanja: 30 minuta Cilj: Upoznavanje sa osnovnom terminologijom koja je u neposrednoj vezi sa inkluzivnim obrazovanjem POTREBAN MATERIJAL:

Grafofolija sa slikama br. 2, 3, 4, 5 (slike se nalaze u prilogu), grafofolija sa teorijskim predavanjem i kopije materijala svim učesnicima seminara

Inkluzija (uključivanje) učenika sa posebnim potrebama u redovne škole i učionice dio je svijetskog pokreta za ljudska prava koji se odnosi na mogućnost da osobe sa posebnim potrebama u potpunosti učestvuju u svim obrazovnim, radnim, rekreacionim, porodičnim i društvenim aktivnostima koje čine savremeno društvo (Thomos 1997.). Mogućnost učestvovanja podrazumijeva aktivnu uključenost i pravljenje izbora nasuprot pasivnom primaocu uslova koji su na raspolaganju. Pod posebnim potrebama podrazumijevamo djecu sa poteškoćama i nadarenu djecu, djecu sa ulice, djecu koja rade, djecu iz udaljenijih krajeva, djecu iz nomadskih populacija, djecu iz etničkih, jezičkih i religijskih manjina. Prema tome, inkluzija uzima u obzir sve potrebe učenika, a pri tome ne izdvajajući nikoga. Da bi se to ostvarilo potrebno je uraditi određene modifikacije u postojećem obrazovnom sistemu: − edukacijski planovi su fleksibilni − maksimalno su individualizirani − tradiconalna-frontalna nastava u potpunosti je napuštena − učenici su heterogeno grupisani ovisno o sadržaju ili dobu − učitelji i obrazovni programi su u drugom planu − učenik postaje centar obrazovnog sistema − bitan je koordiniran rad između nastavnika, stručnog osoblja, roditelja i samih

učenika Iz predhodno navedenog, pri definisanju inkluzivnog obrazovanja kao polazne tačke uzimaju se: − sva djeca − posebne obrazovne potrebe

38.

− odgovarajući standardi − redovne škole Inkluzija se vidi kao okosnica široke reforme obrazovnog sistema u cjelini u stvaranju efektivnog i pravednog društva. Cilj inkluzivnog obrazovanja je stvaranje običnog obrazovnog sistema koji je prilagođen različitostima učenika te uvjerenja da svi učenici imaju najbolje namjere i šanse za učenje. Glavni cilj je stvaranje kulture i sistema vrijednosti u školama koje vrednuju sve učenike bez obzira na različitosti njihovih potreba. Da bi u potpunosti razumjeli inkluziju u obrazovanju neophodno je razgraničiti termine integracije i inkluzije koji su često shvaćeni kao sinonimi. Integracija se odnosi na "pridodavanje" djece s posebnim potrebama već postojećoj cjelini: (slika br.2)

Prilog grafofolija br. 2. Kao što se vidi sa slike br.2. u integrisanom obrazovanju javlja se dijete kao problem. U tom slučaju potrebno je mijenjati dijete kako bi se prilkagodilo sistemu, što je nemoguće s obzirom na njegove sposobnosti. S toga možemo reći da je dijete u integrisanom obrazovnom sisitemu uključeno u redovnu nastavu ali ne učestvuje u aktivnostima. (slika br.3)

Treba

"specijalnog "nastavnika

Treba

posebno okruženje

Razlikuje se

od ostale djece

Ne može

doći do škole

Treba

posebna pomagala

Ima

posebne potrebe

Ne sudjelujene može da

uči

Dijete kao

problem

39.

Mijenjati dijete kako bi ga se Sistem ostaje nepromijenjen. prilagodilo sistemu. Dijete se mora prilagoditi ili neće Napraviti četvrtaste klinove oblim. uspjeti. Prilog grafofolija br. 3.

- Terapija - Rehabilitacija

40.

INKLUZIJA implicira "UKLJUČENOST" dok se kod integracije javlja dijete kao problem, kod inkluzije se obrazovni sistem javlja kao problem. (slika br 4.)

Prilog grafofolija br. 4. Pošto inkluzija implicira uključenost u tom slučaju potrebno je promijeniti obrazovni sistem koji će biti prilagođen djetetovim sposobnostima. To jasno možemo shvatiti ako pogledamo sliku broj 5. na kojoj vidimo različite grupe ali uz fleksibilan sistem obrazovanja, svi mogu da uče. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

ZAKLJUČAK: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima: segregacija, integracija, inkluzija omogućava nam da ispravno postupimo u radu sa djecom sa posebnim potrebama.

Fleksibilan sistem:

Loš kvalitet

poduke

Nedostatak nastavnih pomagala i

opreme

Roditelji nisu

uključeni Nastavnik i škole bez podrške

Mnogo onih kojinapuštaju

školu, mnogo ponavljača

Nepristupačna okolina

Rigidne metode Rigidan

kurikulum

Stav

nastavnika

Obrazovni sistem kao

problem

Djeca se razlikuju Sva djeca mogu učiti Različite sposobnosti, etničke grupe,veličine, godište, porijeklo, spol Promijeniti sistem kako bi se dijete prilagodilo

Prilog grafofolija br. 5.

41.

2.1.5. Aktivnost II: "Moja iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama"

Vrijeme trajanja: 30 minuta Cilj: Razmjena iskustava u radu sa djecom sa posebnim potrebama POTREBAN MATERIJAL:

hamer papir, samoljepljivi papiri, flomasteri, selotejp

UPUTA ZA TRENERA:

Nastavnike podijeliti u grupe po 6 i dati im sljedeći zadatak. Tri učesnika u grupi (po mogućnosti koji su se u svom radu susretali sa djecom sa posebnim potrebama) navode poteškoće koje su imali u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Ostala tri člana grupe imaju zadatak da pokušaju pronaći rješenja za poteškoće koje su iskazale njihove kolege. Svaka grupa ima isti zadatak. U učionici na dva suprotna zida okačiti hamer papire. Na jednom će pisati poteškoće na koji će vođa svake grupe zalijepiti papiriće sa poteškoćama a na drugi rješenja. Rad u grupi traje 20-25 minuta.

Mogući odgovori.

Poteškoće: hoda za vrijeme časa smeta drugim učenicima prebrzo savlada gradivo

Rješenja: dati mu prilagođen zadatak zadovoljiti i njegov interes pripremiti dodatne zadatke

Sa hamer papira odmah će biti očito da je više rješenja nego poteškoća. Svaka grupa će iznijeti poteškoće ostalim učesnicima sesije kao i moguća rješenja. Poželjno je da ostali učesnici daju dopunu predloženog rješenja ili da daju neki svoj prijedlog.

ZAKLJUČAK: svaki problem ima i svoje rješenje pa tako i eventualni probemi s kojima se oni susreću u radu sa djecom sa posebnim potrebama.

POTEŠKOĆE RJEŠENJA

42.

2.1.6. Identifikacija djece sa posebnim potrebama

Vrijeme trajanja: 30 minuta Cilj: Ukazivanje na značaj identifikovanja djece sa posebnim potrebama radi izrade prilagođenih programa POTREBAN MATERIJAL:

Identifikacioni list za svakog učesnika (prilog br. 6), grafofolija sa identifikacionim listom, grafoskop

UPUTA ZA TRENERA:

Na grafofoliju prenijeti identifikacioni list koji se nalazi u prilogu br 6. i pokazati ga učesnicima seminara. Potrebno je naglasiti da je ovo samo jedan od mogućih primjera identifikacionog lista i da ga možemo primijeniti na sljedeći način: nastavnicima koji su bili u prilici da jedan duži vremenski period rade sa određenom grupom učenika podijeliti po nekoliko fotokopija identifikacionog lista i zamoliti ih da ukoliko su primijetili da određeni učenik ima „posebne potrebe" opiše ga na praznom prostoru na identifikacionom listu. Radi lakšeg razumijevanja u fus noti navedene su neke od posebnih potreba koje se enentualno mogu javiti kod učenika. Ispunjene identifikacione listove dostaviti pedagogu ili defektologu škole kako bi se moglo stručnim uvidom opsvervirati navedeni učenik.

Prilikom identifikacije djece sa posebnim potrebama moramo biti jako oprezni kako se dati podaci ne bi zloupotrijebili. Podaci treba samo da posluže školi radi izrade programa prilagođenog individualnim sposobnostima određenih učenika. Ono što je bitno naglasiti na samom kraju jeste da svako dijete sa posebnim potrebama ne mora biti upućeno na kategorizaciju, a da se i za njega u određenim okolnostima može izrađivati prilagođeni program. Postavlja se pitanje šta je to prilagođeni program? Prilagođeni program je: − individualizirani program − prilagođen sposobnostima (jakim stranama) i ograničenjima (slabim

stranama) pojedinog učenika − ne postoji prilagođeni program ovisno o vrsti i stupnju teškoća u razvoju − prilagođeni program predstavlja smanjenje dubine i širine nastavnih sadržaja − poželjno je prema učenikovim potrebama odrediti treba li se program odnositi

na: posebno određenje nastavnih predmeta i sadržaja posebno određenje nivoa usvajanja pojedinih nastavnih sadržaja posebno određenje vremenskih dimenzija za pojedine nastavne sadržaje posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada

Ko ga izrađuje i ko u tome može pomoći? − učitelj u saradnji sa stručnim saradnikom(defektologom, pedagogom,

psihologom) − izrađuje se do kraja mjeseca avgusta za svaku školsku godinu − usvaja ga Nastavničko vijeće − poželjno je da bude dostupan roditelju ili staratelju Kako ga izraditi i pratiti? − utvrditi razinu sposobnosti i znanja učenika za svako nastavno područje

(inicijalna procjena provodi se za svako nastavno područje svake školske godine)

− odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja

43.

− odrediti kratkoročne ciljeve odgoja i obrazovanja − utvrditi posebne učenikove potrebe i način njihova zadovoljavanja − utvrditi opseg do kog će učenik sudjelovati u redovnom programu (poštujući

minimum zahtjeva) − odrediti vrijeme početka i trajanja individualne pomoći − odreditit objektivne kriterije, sredsta i metode evaluacije ciljeva odgoja i

obrazovanja − navesti stručnjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i moguće

izmjene − prihvatiti činjenicu da dio učenika sa teškoćama u razvoju može napredovati

(u svim ili nekim područjima) kao i njihovi vršnjaci, a samo dio do određene granice, ali da nema učenika koji se ne može odgajati i obrazovati u skladu sa svojim sposobnostima.

Pokazati grafofoliju sa orginalnim i prilagođenim tekstom. Prilog br.7 Prilagođavanje u obrazovnom procesu Odnosi se na odabir odgovarajućih odrednica: − prilagođavanja programa − na planiranje i pripremanje − te adekvatan odabir sredstava u skladu sa učenikovim individualnim

potrebama. Prilagođavanje u obrazovnom procesu podrazumijeva prilagođavanje redovnog programa u skladu sa individualnostima učenika sa posebnim potrebama, što najčešće zavisi od vrste i stepena teškoće. Učenici usporenog kognitivnog razvoja najviše teškoća uglavnom iskazuju u savladavanju sljedećih nastavnih predmeta: matematika, maternji jezik, priroda i društvo, historija, hemija, fizika, strani jezik isl. pa je zbog toga najčešće potrebno upravo iz navedenih predmeta raditi prilagođeni program. Prilagođavanje sadržaja ne odnosi se pri tome samo na kvantitativno smanjivanje sadržaja već i na njihovo kvalitativno prilagođavanje, što podrazumijeva primjeren izbor sadržaja, njihovu sisitematizaciju i prožimanje (Vicić, Levandovski, 1984). Za učenike sa senzornim i motoričkim oštećenjima (vid, sluh i različita tjelesna oštećenja) javlja se potreba prilagođavanja određenih odgojnih predmeta (muzička i likovna kultura, tjelesni i zdravstveni odgoj, tehnička kultura...) Postupci prilagođavanja primjenjuju se u skladu sa utvđenim sposobnostima i teškoćama učenika. Uloga je učitelja i nastavnika odabrati primjerene postupke i prilagoditi obrazovni sadržaj učeniku koji će doprinijeti razumijevanju i lakšem usvajanju sadržaja a time i sticanju poželjnih nivo znanja.

a) Perceptivno prilagođavanje: − prilagođavanje sredstava za predočavanje: slike, karte, crteži,

pojednostavljenjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvišnih detalja

− prilagođavanjem teksta: uvećavanjem ili pojačavanjem teksta, povećanjem razmaka između riječi, rečenica ili redova teksta

− razni oblici isticanja u tekstu: podvlačenje, markiranje, uokvirivanje, mijenjanje boje, papira isl.

b) Spoznajno prilagođavanje:

− uvođenje u postupak: postepeno pružanje pomoći u rješavanju zadataka

− planiranje teksta: osvješćivanje slijeda radnji putem slike, pitanja...

44.

− sažimanje teksta: izdvajanje bitnog sadržaja, smanjivanje broja činjenica

− semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja: prerada sadržaja u skladu sa spoznajnim sposobnostima učenika

− primjena šematskih prikaza

c) Prilagođavanje zahtjeva: − zahtjevi u odnosu na samostalnost: pružanje pomoći prilikom

izvođenja ogleda, rukovanja alatima... − zahtjevi u odnosu na vrijeme rada : predviđanje više vremena za

rješavanje zadataka, posebno u pismenim provjerama znanja − zahtjevi u odnosu na način rada: pojedinačno zadavanje zadataka,

korištenje tipova zadataka različite težine npr. dvočlanog izbora, dopunjavanja, češće vježbanje i ponavljanje

− zahtjevi u odnosu na provjeravanje: samo usmena provjera znanja ili davanje mogućnosti da učeniku neko drugi čita (disleksija), češća provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama i s manjim brojem zadataka ili pitanja u ispitivanju.

− zahtjevi u odnosu na aktivnosti: zajedničko planiranje rada s učenikom, češća promjena aktivnosti...

ZAKLJUČAK: Pravilnom identifikacijom i izradom prilagođenog programa

rada omogućavamo svakom učeniku da se aktivno uključi u nastavni proces.

2.1.7. Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama

Vrijeme trajanja: 30 minuta Cilj: Kontinuirano praćenje doprinosi potpunom uvidu u cjelokupni razvoj učenika i pravovremeno prilagođavanje zahtjeva određenim promjenama. POTREBAN MATERIJAL:

Fotokopiran primjerak sadržaja dosijea, grafofolija sa sadržajem dosijea. Prilog br. 7

UPUTA ZA TRENERA:

Za djecu sa posebnim potrebama potrebno je voditi dosije. Svraha dosijea za djecu sa posebnim potrebama je kontinuirano praćenja napredovanja djeteta, lakši prelazak iz razredne u predmetnu nastavu, kao i lakši prelazak iz osnovne u srednju školu.

Dosije bi trebao sadržavati sljedeće podatke: − podatke o ustanovi/školi − podatke o učeniku (ime i prezime, datum rođenja...) − podaci o porodici (imena roditelja, zanimanje, socioekonomski status) − zdravstvenu anemnezu − akademski stepen/postignute vještine (prije upisa u školu) − bilješke u školi (saradnja sa roditeljima, mišljenje redovnih učenika, mišljenje

razrednika, mišljenje predmetnih nastavnika, mišljenje pedagoga, mišljenje defektologa, logopeda, socijalnog radnika, psihologa...)

− važne napomene (posebno izražene sposobnosti, zapažena interesovanja, vannastavne aktivnosti, naročito izraženi problemi)

− karakteristične osobine prihvatljivost u razredu (djeca se igraju s njim, djeca ga ne prihvataju odnos prema ostaloj djeci stabilnost

45.

društvenost samopuzdanje radne navike lično prilagođavanje

− Mišljenje voditelja tretmana i izvještaj (potrebna podrška, dodatna pomoć, jake strane, interesi, prijedlog za daljnje osposobljavanje...)

Objašnjenje za vođenje dosijea: − u socioekonomski status uvesti materijalno stanje, iznadprosječno, prosječno,

ispodprosječno, da li je porodica potpuna ili ne, odnosi u porodici (oprezno unositi ono što je intimne prirode, ali znati što više i unositi u dosije)

− u zdravstvenoj anemnezi uvesti prenatalni, perinatalni i postanatalni razvoj, zarazne bolesti, porod, fizičke i psihičke traume, kada je dijete prohodalo, progovorilo...)

− u rubrici postignuti akademski stepen/ postignute svakodnevne vještine-unose se karakteristike predškolskog razvoja, senzomotorni razvoj, laterarnost, prostorna i vremenska organizacija pri upisu u osnovnu školu

− svaki stručnjak bilježi svoja zapažanja tokom školovanja, jake strane, sklonosti, interesovanja, nivo znanja, karakteristične osobine, slabe strane...

2.1.8. Praćenje i ocjenjivanje učenika i finalna procjena

Vrijeme trajanja: 10 minuta Cilj: Ocjenjivanje učenika vrši se na osnovu njegovog ličnog napretka neovisno od ostalih učenika u odjeljenju, a u skladu sa prilagođenim programom rada. UPUTA ZA TRENERA:

Na grafofoliju prenijeti sadržaj naveden u donjem dijelu teksta. Bitno je naglasiti učesnicima radionice da se ocjenjivanje učenika sa posebnim potrebama vrši na osnovu usvojenosti sadržaja predviđenih prilagođenim programom kao i ostalih činilaca koji se uzimaju prilikom ocjenjivanja. Dijete sa posebnim potrebom, ukoliko se vrši brojčano ocjenjivanje, može dobiti ocjenju od 1-5, isto kao i djeca koja rade po redovnom NPP-u.

Praćenje, ocjenjivanje i utvrđivanje napretka učenika u obrazovnom procesu sastavni su dio svakog pa tako i prilagođenog programa rada. Pri tome je korisno slijediti navedene preporuke: − praćenje je pojedinačno i grupno, sveobuhvato, analitičko, dosljedno i

dokumentovano, a odnosi se na sve korake odgojno-obrazovnog rada: obrada novog gradiva, uvježbavanje, ponavljanje i provjeravanje

− provjeravanje naučenog provodi se : usmeno ili pismeno, individualno ili grupno uz prilagođavanje zahtjeva individualnim sposobnostima učenika

− načini i oblici provjeravanja trebaju djelovati motivirajuće na učenike − ocjenjivanje treba biti opisno i brojčano u odnosu na nivoe znanja unutar

pojedinog nastavnog predmeta (znanje prisjećanja, prepoznavanja, reprodukcije, operativnosti i kretivnosti)

− finalna procjena treba se temeljiti na kontinuiranom praćenju napredovanja učenika, a može se iskazati u obliku izvještaja po pojedinim obrazovnim razdobljima

− prema potrebi moguće je provesti izmjene i dopune

(Lelia Kiš-Glavaš, Rea Fulgosi-Masnjak, 2002)

46.

CREDO PODRŠKE

Ne gledaj moju teškoću kao problem shvati da je moja teškoća moja osobina. Ne gledaj moju teškoću kao nedostatak,

ti si taj koji me vidi devijantnim i bespomoćnim. Ne pokušavaj me popraviti

jer nisam slomljen. Podrži me. Ja mogu doprinositi zajednici

na svoj način. Ne doživljavaj me kao klijenta.

Ja sam tvoj sugrađanin. Posmatraj me kao svog susjeda.

Zapamti, niko od nas ne može biti samodostatan. Ne pokušavaj me mijenjati, nemaš pravo na to.

Pomogni mi naučiti ono što želim znati. Ne skrivaj svoju nesigurnost iza "profesionalne" distance.

Budi osoba koja sluša i ne oduzimaj mi moju borbu pokušavajući sve ispravljati. Ne koristi teorije i strategije na meni.

Budi sa mnom. Ne pokušavaj mi biti prijateljem,

ja zaslužujem više od toga. Upoznaj me. Poštuj me

jer poštivanje pretpostavlja jednakost. Ne govori, ne ispravljaj i ne vodi.

Slušaj, Podržavaj i Prati. Ne radi na meni.

Radi zajedno sa mnom.

(A. Došen, Lj. Igrić 2002.)

47.

2.1.9. Evaluacija 10 min

Vrijeme trajanja: 10 minuta

EVALUACIONI LIST Dragi nastavnici, Molimo vas da na dole navedena pitanja iskreno odgovorite kako biste nam pomogli da naredne seminare organizujemo u skaladu sa Vasim interesovanjima i potrebama. Hvala! 1. Današnjom radionicom sam:

a) Jako zadovoljan/a b) Zadovoljan/a c) Nezadovoljan/a

2. Najvažnije informacije koje sam saznao/la- naučio/la:

a) b) c)

3. Predavači su :

a) Dobro pripremljeni b) Slabo pripremnjeni

4. Teme i aktivnosti koje bih volio/a slušati na sljedećoj radionici su: ____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

48.

2.2. LITERATURA

Korištena:

1. Antun Došen i Ljiljana Igrić, Unapređivanje skrbi za osobe s mentalnom retardacijom, Zagerb, 2002. godine

2. Lelia Kiš-Glavaš i Rea Fulgosi-Masnjak, Do prihvaćanja zajedno: Integracija djece s posebnim potrebama, Zagreb 2002. godine

3. Stručni tim H.O. Duga: Priručnik za inkluzivnu nastavu, Humanitarna organizacija "Duga" Sarajevo

4. Danijela Guberina-Abramović : Priručnik za rad sa učenicima s posebnim potrebama integriranim u razrednu nastavu u osnovnoj školi, Školska knjiga Zagreb, 2004. godine

5. Materijal preuzet iz doktorske disertacije doc.dr.Fata Ibralić 6. Materijal preuzet iz magistarskog rada, prof. Fehim Halilović 7. Prosvjetni list, oktobar, 2004. godine 8. Amel Alić, pedagog, Didaktički putokazi, PZ Zenica 9. Naša škola, časopis za pedagoška pitanja, Sarajevo

Preporučena:

1. Levandovski, D., Teodorović, B. Program rada s djecom s teškoćama u razvoju, Fakultet za defektologiju Zagreb, 1989. godine

2. Andrilović, V. Čudina-Obradović, M., Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga Zagreb, 1994.godina

3. Alinčić, M., Prava djeteta u sastavu prava čovjeka, Defektologija, Vol.29, 1993. godine

4. Hrnjica, S., Ometeno dete, Zavod za udžbenike i nastavna sredsta, Beograd, 1991. godina

5. Levandovski, D. Teodorović B., Program rada s djecom s teškoćama u razvoju, Fakultet za defektologiju, Zagreb

6. Ludwig, C., Dijete s poteškoćama u razvoju ili Mogućnosti i granice integracije u knjizi Djeca koju je teško odgajati, Reiner Winkel, Educa, zagreb, 1994. godine

7. Gojko, Z., Odgoj izuzetne djece, Katehetski selizijanski centar, Zagreb, 1996. godine

8. Cvetković, J.Lay, Sekulić A.Majurec, Alinea, Zagreb, 1998.godine

49.

2.3. PRILOZI

I Grafofolije II Materijal za učesnike seminar Grafofolija br.1 Specijalno obrazovanje

Specijalno dijete Četvrtsti klinovi za četvrtaste otvore

Specijalni nastavnici Specijalne škole

50.

Grafofolija br.2

Treba

"specijalnog "nastavnika

Treba

posebno okruženje

Razlikuje se

od ostale djece

Ne može

doći do škole

Treba

posebna pomagala

Ima posebne

potrebe

Ne sudjeluje ne može da

uči

Dijete kao

problem

51.

Grafofolija br.3 Mijenjati dijete kako bi ga se Sistem ostaje nepromijenjen prilagodilo sistemu Dijete se mora prilagoditi ili neće Napraviti četvrtaste klinove oblim uspjeti

- Terapija - Rehabilitacija

52.

Grafofolija br.4

Loš kvalitet

poduke

Nedostatak nastavnih pomagala i

opreme

Roditelji nisu

uključeni Nastavnik i škole bez podrške

Mnogo onih koji napuštajuškolu, mnogo ponavljača

Nepristupa-

čna okolina

Rigidne metode Rigidan

kurikulum

Stav

nastavnika

Obrazovni sistem

kao problem

53.

Grafofolija br. 5. INKLUZIVNO OBRAZOVANJE

Fleksibilan sistem:

Djeca se razlikuju Sva djeca mogu učiti Različite sposobnosti, etničke grupe,veličine, godište, porijeklo, spol Promijeniti sistem kako bi se dijete prilagodilo

54.

Grafofolija br.6 (jedan od mogućih primjera identifikacionog lista) _______________________ učitelj-nastavnik ________________________ učenik-ca Primijetio/la sam, odnosno saznao/la sam, da u ____ odjeljenju_____ razreda gore navedeni učenik/ca 1 ___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

1 ne može da prati nastavni program, djeca mu se rugaju, dosadno mu je na času, prebrzo savladava gradivo, slabo čita za svoju dob, ima teškoća u matematici, loše pismeno izražavanje, loš rukopis, loša percepcija, nespretnost, ispadaju mu stvari, ima čudan hod, spor je trom, krivo sjedi, ima loš stav, šeta po učionici za vrijeme časa, stalno otvara torbu, zadirkuje djecu, teško savladava gredu, kozlić, kolut naprijed- natrag, nespretan s loptom, brzo-sporo govori, loš izgovor, muca, pogrešno izgovara glasove, u diktatu ispušta -zamjenjuje slova, slaba pažnja, na času, odsutan, zaboravan, slabo pamti, upada u riječ, znoji se, inicira tuču, krade, uništava imovinu, bježi od kuće, brzo se razbijesni, svađa se, okrivljuje druge, ne poštuje pravila, tužaka djecu, srdit je, zloban, osvetoljubiv je, umokri se u razredu, hipoaktivan (šuti, povučen), pretjerana briga da će se nešto desiti, grize nokte, noćne more, glavobolja, selektivni mutizam (ne priča sa nastavnicima), alkohol, duhan, droga, depresija, stres, zlostavljeno dijete (seksualno, fizički, emocionalno...) ne vidi dobro, ne čuje, siromaštvo, neuhranjenost, bez roditelja, hronični bronhitis, srčane teškoće, šećer, epilepsija, tjelesni nedostaaci, oštećenje motorike... ______________ Stručni tim Sedme osnovne škole, Gornji Rahić, Brčko distrikt

55.

Grafofolija br.7 (primjer prilagođenog teksta za učenike prvog razreda sa lakom mentalnom retardacijom)

LAV Bio jednom jedan strašan lav.

Kad on krene u lov, sva šuma drhti. Jednog dana lukava lija primijeti

da strašni lav drži lupu dok čita Šumske novine. Lija odmah razglasi vijesti o lavu koji slabo vidi. Od tada su svi stanovnici šume šetali slobodno.

(orginalni tekst)

56.

LAV

Lav je strašan.

Krenuo je u lov.

Sva šuma od njega drhti.

U šumi ga je primijetila lisica.

Lisica je drugim životinjama rekla da je lav stigao, i da on dobro ne vidi.

Kad su to životinje saznale onda su se slobodno šetale.

(prilagođeni tekst)

57.

Dole navedeni materijal potrebno je fotokopirati učesnicima seminara (jedan od mogućih primjera identifikacionog lista) _______________________ učitelj-nastavnik ________________________ učenik-ca Primijetio/la sam, odnosno saznao/la sam, da u ____ odjeljenju_____ razreda gore navedeni učenik/ca1 __________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

1 ne može da prati nastavni program, djeca mu se rugaju, dosadno mu je na času, prebrzo savladava gradivo, slabo čita za svoju dob, ima teškoća u matematici, loše pismeno izražavanje, loš rukopis, loša percepcija, nespretnost, ispadaju mu stvari, ima čudan hod, spor je trom, krivo sjedi, ima loš stav, šeta po učionici za vrijeme časa, stalno otvara torbu, zadirkuje djecu, teško savladava gredu, kozlić, kolut naprijed- natrag, nespretan s loptom, brzo-sporo govori, loš izgovor, muca, pogrešno izgovara glasove, u diktatu ispušta -zamjenjuje slova, slaba pažnja, na času, odsutan, zaboravan, slabo pamti, upada u riječ, znoji se, inicira tuču, krade, uništava imovinu, bježi od kuće, brzo se razbijesni, svađa se, okrivljuje druge, ne poštuje pravila, tužaka djecu, srdit je, zloban, osvetoljubiv je, umokri se u razredu, hipoaktivan (šuti, povučen), pretjerana briga da će se nešto desiti, grize nokte, noćne more, glavobolja, selektivni mutizam (ne priča sa nastavnicima), alkohol, duhan, droga, depresija, stres, zlostavljeno dijete (seksualno, fizički, emocionalno...) ne vidi dobro, ne čuje, siromaštvo, neuhranjenost, bez roditelja, hronični bronhitis, srčane teškoće, šećer, epilepsija, tjelesni nedostaaci, oštećenje motorike... ______________ Stručni tim Sedme osnovne škole, Gornji Rahić, Brčko distrikt

58.

Prilagođeni program je: − individualizirani program − prilagođen sposobnostima (jakim stranama) i ograničenjima (slabim

stranama) pojedinog učenika − ne postoji prilagođeni program ovisno o vrsti i stupnju teškoća u razvoju − prilagođeni program predstavlja smanjenje dubine i širine nastavnih sadržaja − poželjno je prema učenikovim potrebama odrediti treba li se program odnositi

na: posebno određenje nastavnih predmeta i sadržaja posebno određenje nivoa usvajanja pojedinih nastavnih sadržaja posebno određenje vremenskih dimenzija za pojedine nastavne sadržaje posebno određenje nastavnih metoda, oblika i sredstava rada

Ko ga izrađuje? − Ko u tome može pomoći? − učitelj u saradnji sa stručnim saradnikom(defektologom, pedagogom,

psihologom) − izrađuje se do kraja mjeseca avgusta za svaku školsku godinu − usvaja ga Nastavničko vijeće − poželjno je da bude dostupan roditelju ili staratelju Kako ga izraditi i pratiti? − utvrditi nivo sposobnosti i znanja učenika za svako nastavno područje

(inicijalna procjena provodi se za svako nastavno područje svake školske godine)

− odrediti godišnji cilj odgoja i obrazovanja − odrediti kratkoročne ciljeve odgoja i obrazovanja − utvrditi posebne učenikove potrebe i način njihova zadovoljavanja − utvrditi opseg do kog će učenik sudjelovati u redovnom programu (poštujući

minimum zahtjeva) − odrediti vrijeme početka i trajanja individualne pomoći − odreditit objektivne kriterije, sredsta i metode evaluacije ciljeva odgoja i

obrazovanja − navesti stručnjake odgovorne za izradu, ostvarenje, procjenu i moguće

izmjene − prihvatiti činjenicu da dio učenika sa teškoćama u razvoju može napredovati

(u svim ili nekim područjima) kao i njihovi vršnjaci, a samo dio do određene granice, ali da nema učenika koji se ne može odgajati i obrazovati u skladu sa svojim sposobnostima.

Pokazati grafofoliju sa orginalnim i prilagođenim tekstom. Prilog br.7 Prilagođavanje u obrazovnom procesu Odnosi se na odabir odgovarajućih odrednica: − prilagođavanja programa − na planiranje i pripremanje − te adekvatan odabir sredstava u skladu sa učenikovim individualnim

potrebama. Prilagođavanje u obrazovnom procesu podrazumijeva prilagođavanje redovnog programa u skladu sa individualnostima učenika sa posebnim potrebama, što najčešće zavisi od vrste i stepena teškoće. Učenici usporenog kognitivnog razvoja najviše teškoća uglavnom iskazuju u savladavanju sljedećih nastavnih predmeta: matematika, maternji jezik, priroda i društvo, historija, hemija, fizika, strani jezik isl. pa je zbog toga najčešće potrebno upravo iz navedenih predmeta raditi prilagođeni program. Prilagođavanje sadržaja ne odnosi se pri tome samo na kvantitativno smanjivanje

59.

sadržaja već i na njihovo kvalitativno prilagođavanje, što podrazumijeva primjeren izbor sadržaja, njihovu sisitematizaciju i prožimanje (Vicić, Levandovski, 1984). Za učenike sa senzornim i motoričkim oštećenjima (vid, sluh i različita tjelesna oštećenja) javlja se potreba prilagođavanja određenih odgojnih predmeta (muzička i likovna kultura, tjelesni i zdravstveni odgoj, tehnička kultura...) Postupci prilagođavanja primjenjuju se u skladu sa utvđenim sposobnostima i teškoćama učenika. Uloga je učitelja i nastavnika odabrati primjerene postupke i prilagoditi obrazovni sadržaj učeniku koji će doprinijeti razumijevanju i lakšem usvajanju sadržaja a time i sticanju poželjnih nivo znanja.

a) Perceptivno prilagođavanje: − prilagođavanje sredstava za predočavanje: slike, karte, crteži,

pojednostavljenjem, izdvajanjem bitnog, izostavljanjem suvišnih detalja

− prilagođavanjem teksta: uvećavanjem ili pojačavanjem teksta, povećanjem razmaka između riječi, rečenica ili redova teksta

− razni oblici isticanja u tekstu: podvlačenje, markiranje, uokvirivanje, mijenjanje boje, papira isl.

b) Spoznajno prilagođavanje:

− uvođenje u postupak: postepeno pružanje pomoći u rješavanju zadataka

− planiranje teksta: osvješćivanje slijeda radnji putem slike, pitanja... − sažimanje teksta: izdvajanje bitnog sadržaja, smanjivanje broja

činjenica − semantičko pojednostavljivanje sadržaja učenja: prerada sadržaja u

skladu sa spoznajnim sposobnostima učenika − primjena šematskih prikaza

c) Prilagođavanje zahtjeva:

Zaključak: Pravilnom identifikacijom i izradom prilagođenog programa rada omogućavamo svakom učeniku da se aktivno uključi u nastavni proces.

60.

Vođenje dosijea za djecu sa posebnim potrebama Vrijeme trajanja: 30 minuta Dosije bi trebao sadržavati sljedeće podatke: − podatke o ustanovi/školi − podatke o učeniku (ime i prezime, datum rođenja...) − podaci o porodici (imena roditelja, zanimanje, socioekonomski status) − zdravstvenu anemnezu − akademski stepen/postignute vještine (prije upisa u školu) − bilješke u školi (saradnja sa roditeljima, mišljenje redovnih učenika, mišljenje

razrednika, mišljenje predmetnih nastavnika, mišljenje pedagoga, mišljenje defektologa, logopeda, socijalnog radnika, psihologa...)

− važne napomene (posebno izražene sposobnosti, zapažena interesovanja, vannastavne aktivnosti, naročito izraženi problemi)

− karakteristične osobine prihvatljivost u razredu (djeca se igraju s njim, djeca ga ne prihvataju odnos prema ostaloj djeci stabilnost društvenost samopuzdanje radne navike lično prilagođavanje

− Mišljenje voditelja tretmana i izvještaj (potrebna podrška, dodatna pomoć, jake strane, interesi, prijedlog za daljnje osposobljavanje...)

Objašnjenje za vođenje dosijea: − u socioekonomski status uvesti materijalno stanje, iznadprosječno, prosječno,

ispodprosječno, da li je porodica potpuna ili ne, odnosi u porodici (oprezno unositi ono što je intimne prirode, ali znati što više i unositi u dosije)

− u zdravstvenoj anemnezi uvesti prenatalni, perinatalni i postanatalni razvoj, zarazne bolesti, porod, fizičke i psihičke traume, kada je dijete prohodalo, progovorilo...)

− u rubrici postignuti akademski stepen/ postignute svakodnevne vještine-unose se karakteristike predškolskog razvoja, senzomotorni razvoj, laterarnost, prostorna i vremenska organizacija pri upisu u osnovnu školu

− svaki stručnjak bilježi svoja zapažanja tokom školovanja, jake strane, sklonosti, interesovanja, nivo znanja, karakteristične osobine, slabe strane...

61.

3. SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE

- osnovna škola - Priredili: Gina Gruban Mira Vukoja Slobodan Kovačević Dragan Vidović

62.

SADRŽAJ:

3. SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE.................................................... 61

3.1. UVOD: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE.................................... 63

3.2. ISKUSTVA NAŠE ŠKOLE ........................................................ 64

3.3. UPUTSTVA ZA VODITELJE: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE ........ 64

3.4. PRILOZI.............................................................................. 70

3.5. PREDAVANJE ZA RODITELJE .................................................. 81

3.6. LITERATURA ........................................................................ 84

63.

3.1. UVOD: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE

"Ukoliko nastavnici žele potaknuti uspješno

sudjelovanje roditelja, potrebno je da se potrude kako bi inicirali, aktivnu, ličnu,

stalnu, fleksibilnu i dobru komunikaciju. Nastavnici moraju biti uvjereni da su roditelji

integralni dio obrazovnog programa i da od roditelja očekuju da participiraju."

(Holland)

Trebamo biti svjesni činjenice da se dijete školskog doba razvija u interakciji raznovrsnih faktora, koji su često suprostavljeni, što ometa roditelje i školu da usmjeravaju razvoj djeteta u željenom pravcu. Da bi se dejstvo negativnih faktora na razvoj djeteta eliminisalo ili bar svelo na razumnu mjeru, saradnja roditelja i škole mora biti dobro planirana i zasnovana na efikasnoj komunikaciji. Naravno, u centru svih tih interakcija treba biti dijete. Participiranje roditelja u radu škole postaje imperativ vremena, jer se lepeza vaspitno – obrazovnih zadataka škole proširuje a u mnogim oblastima roditelji mogu aktivno da učestvuju kao stručnjaci, instruktori, savjetodavci, članovi tima školskog menadžmenta i organa upravljanja, volonteri i kreatori. Podržavajući reformu obrazovanja u BiH, te cijeneći značaj i ulogu roditelja u reformskim procesima usvojen je Zakon o osnovnon i srednjem obrazovanju kojim su regulisana prava i obaveze roditelja u školi. Zato roditelji učenika imaju pravo, a škola obavezu pomoći roditeljima da se bolje organizuju i da osnuju Vijeće roditelja škole. U skladu sa Zakonskim regulativama, Vijeće roditelja i škole donosi Program rada u kojem će biti sadržane sledeće aktivnosti:

a) Popularizacija i promovisanje interesa škole u zajednici ; b) Upoznavanje Školskog odbora sa značajnim aktivnostima Vijeća roditelja

škole; c) Motivisanje roditelja za učešće u volonterskom radu u školi; d) Učešće roditelja u izradi i realizaciji raznih projekata koji se realizuju u

školi; Činjenica je da se organizovano djelovanje roditelja nalazi na različitim nivoima, zavisno od škole do škole i iz tih razloga treba u svim školama uložiti napore da se definišu ciljevi, zadaci i načini roditeljskog organizovanog djelovanja. U tom smislu veliku pomoć imamo od Projekta EU – Reforma opšteg obrazovanja u BiH – mreža škola. Dakle, organizovanu saradnju, saradnju škole i roditelja karakteriše: vođenje kvalitetne dvosmjerne komunikacije, učešće u timskom radu, zajedničko donošenje odluka, organizovanje raznovrsnih aktivnosti u školi te rukovođenje i rješavanje problema. Uvjereni smo da djeca, roditelji i nastavnici mogu uspostaviti tople i prisne odnose koji treba da budu zasnovani na ljubavi i međusobnom poštovanju jer se promjene, koje se od škole i u ime djece s pravom očekuju, mogu u samo takvoj atmosferi sprovesti.

64.

3.2. ISKUSTVA NAŠE ŠKOLE

U našoj školi formirano je Vijeće roditelja i škole koje djeluje već duži period. Vijeće čine roditelji i nastavnici škole koji su svojim aktivnim učešćem uveliko doprinijeli opremanju školskih objekata, osavremenjavanju nastavnog procesa, uređenju školskog okoliša radeći preko niza projekata koje su škole aplicirale. Te aktivnosti su bile usmerene na promovisanje ideja škole u lokalnoj zajednici, pronalaska donatora koji bi pomogli u realizaciji tih ideja ili ličnim zajedničkim radom roditelja i nastavnika. Osim ovih primjera imamo i primjera volontiranja roditelja u realizaciji nastavnog procesa u pojedinim predmetima, časovima odjeljenske zajednice i vannastavnim aktivnostima. Tu su se roditelji pojavljivali kao glavni akteri nastavnog procesa iznoseći iskustva iz svoje prakse i koristeći svoje potencijale. Pomagali su prilikom izvođenja izleta, školskih takmičenja, organizovanja proslava u školi. Ova praksa se stalno razvija i podiže na viši nivo, a posebno pri prelasku na devetogodišnje školovanje i reformi obrazovanja.

3.3. UPUTSTVA ZA VODITELJE: SARADNJA RODITELJA I ŠKOLE

Dužina trajanja radionice: 180 minuta Potrebni materijal:

čart-papir, markeri, stikeri, selotep, makaze, grafofolije, radni listovi, olovke, grafoskop, projekciono platno, kolaž papir, papir A 4, drvene boje, ljepilo za papir.

Cilj: a) Da se u našim školama stvara povoljnija klima za

primjenu savremenih oblika i formi saradnje roditelja i škole u cilju unapređenja cjelokupnog vaspitno obrazovnog procesa.

b) Da učesnici radionice shvate potrebu i važnost saradnje nastavnika (škole) i roditelja, te da je unaprijede.

Aktivnosti: Aktivnost I: "Izrada porodičnog grba" (10 minuta) − Uvod u aktivnosti Aktivnost II: "Partnerstvo roditelja i škole" (90 minuta) − Uključivanje roditelja u rad škole – značaj

− Vidovi uključivanja roditelja − Partnerstvo − Uključivanje roditelja – koristi − Uključivanje roditelja – prepreke − Akcioni plan

Pauza (15 minuta)

65.

Aktivnost III: "Moje rodbinsko stablo" (40 minuta) Predavanje za roditelje "Pomozite svome djetetu rasti i učiti" (15 minuta) Evaluacija (5 minuta) Završna igra "Vjetar puše" (5 minuta) Lista stvari koje trener treba unaprijed pripremiti: − Grafofolije

− Umnoženi radni materijal za II aktivnost − Kopije porodičnog stabla – aktivnost III − Radni list 1, 2 i 3 za III aktivnost − Radni list za aktivnost I − Evaluacioni list

AKTIVNOST I "IZRADA PORODIČNOG GRBA" Cilj aktivnosti: Da se kroz likovno oblikovanje porodičnog grba, a zatim kroz razgovor o njemu stvori povoljna emocionalna klima u grupi, da se učesnici radionice bolje upoznaju. POTREBAN MATERIJAL:

Papir A4, drvene boje, kolaž papir, ljepilo za papir makaze, radni list – grb porodice.

SAVJET VODITELJU:

Ponuđeni model služi kao orjentir, te učesnike treba motivisati da ispolje puno kreativnosti i mašte.

TOK AKTIVNOSTI:

Svaki učesnik nacrta crnom drvenom bojom na papiru (orjentir – ponuđeni crtež) grb i polja označi ciframa od 1 do 5. U svako polje da naslika simbol koji znači :

1. Najveći uspjeh moje porodice; 2. Na šta smo ponosni u porodici; 3. Šta je najljepše u mojoj porodici; 4. Najveća radost u porodici; 5. Planovi moje porodice;

Poslije urađenog zadatka, učesnici sjednu u krug i svako pokaže svoj grb i objasni jedno od polja po vlastitom izboru.

AKTIVNOST II "PARTNERSTVO RODITELJA I ŠKOLE" Cilj aktivnosti: a) Razumjeti raznolikost uloge roditelja b) Utvrditi koja je korist od uključivanja roditelja u škole c) Utvrditi koje su prepreke uključivanja roditelja d) Stvoriti strategije za prevazilaženje tih prepreka

Uključivanje roditelja u rad škole – značaj (15 minuta) − Podijeliti učesnike u manje grupe – pokušati da bude podjednak broj roditelja i

nastavnika u svakoj grupi. − Istaći ciljeve rada ove radionice koji treba da budu pripremljeni na grafofoliji − Podijeliti stikere (jedna boja za nastavnike, druga za roditelje) i zamoliti da

napišu u jednoj rečenici, šta očekuju od škole (roditelji) i šta očekuju od roditelja (nastavnici)

66.

− Čart papir podijeliti na dva dijela, nalijepiti njihova očekivanja, analizirati ideje i očekivanja očekujući neka pitanja koja se mogu javiti: Da li su očekivanja realna, da li su usmjerena na djecu ili na odrasle Smatrate li da ste u stanju ispuniti ta očekivanja Da li ste nekada prije rekli ta vaša očekivanja jedni drugima Šta je uloga roditelja a šta nastavnika

− Preporučiti ovu aktivnost za prve roditeljske sastanke MATERIJAL: Papir A 4, olovke, selotep, čat papir, grafoskop – grafofolija CILJEVI RADA (prilog 1) Vidovi uključivanja roditelja (25 minuta) − Poznato nam je da je mnogo načina na koji se roditelji mogu uključiti u rad

škole svoga djeteta, možemo reći da se uključivanje roditelja može posmatrati u sklopu šest kategorija.

− Pokazati grafofoliju "Vidovi uključivanja roditelja" (prilog 2) Podijeliti radne listove (prilog 3) i svaka grupa bi trebala da navede što

više primjera uključivanja roditelja za svaku kategoriju. Grupe prezentuju svoj rad (s mjesta ili da se nalijepi na pripremljen čart

papir) Dopuniti sa nekoliko ideja sa radnog materijala (prilog 4, 5)

Rezime: − Važno je da se uključivanje roditelja odvija na svakom nivou − Važno je da većina roditelja bude uključena − Osmišljavanjem aktivnosti za brojne mogućnosti uključivanja roditelja, mogu

se uključiti čak i oni roditelji čije je vrijeme ograničeno i oni koji se bore sa teškim uslovima rada

MATERIJAL: Grafofolija "Vidovi uključivanja roditelja" (prilog 2), radni list za svaku grupu (prilog 3), olovke, grafopskop, čart papir. Partnersvo (10 minuta) Kada se roditelji uključe u rad škole svoga djeteta, formiraju novo partnerstvo sa nastavnicima administratorima i drugim roditeljima. Za roditelje je to novi način rada sa školama a i za mnoge nastavnike. Da bi bilo uspješno ovo partnerstvo mora da se gradi na određenim odnosima i postupcima. Ovom aktivnošću trebali bi da vidimo šta je to uspješno partnerstvo. − Pokazati grafofoliju "Elementi partnerstva" (prilog 6) − Prodiskutovati svaki od elemenata, ukazujući na ključne tačke:

Razgovarali smo o faktorima koji doprinose uspješnom partnerstvu. Ti su faktori prisutni i važni u svim aktivnostima, bilo da se radi o pripremanju ručka ili aktivnosti koja se odnosi na posao

Svako od Vas je u životu stekao iskustvo uspješnog partnerstva i stoga znate šta je potrebno da se partnerstvo uspostavi i funkcionira. To će Vam iskustvo dobro poslužiti kada se uključite u rad škole svoga djejeta.

MATERIJAL: Grafofolija "Elementi partnerstva" (prilog 6), grafoskop

67.

Uključivanje roditelja – koristi (15 minuta) Na početku smo vidjeli na koji način se roditelji mogu ukljičiti u rad škole svoga djeteta. Opredjeljenost za uključivanje u bilo koju aktivnost, tako i u rad škole, ima smisla samo ako vjerujemo da imamo koristi od te uključenosti; mi kao roditelji, naša djeca te nastavnici i škola. Rad u grupama: Na osnovu predočenih primjera uključivanja roditelja molim Vas da u grupama uradite nekoliko primjera vezanih za sledeća pitanja: − KAKO UKLJUČIVANJE RODITELJA U RAD ŠKOLA KORISTI UČENICIMA − KAKO UKLJUČIVANJE RODITELJA U RAD ŠKOLA KORISTI RODITELJIMA I

ZAJEDNICI − KAKO UKLJUČIVANJE RODITELJA U RAD ŠKOLA KORISTI NASTAVNICIMA I

ŠKOLI Prodiskutovati rad grupa i upitati: − Šta mislite, na osnovu Vaših odgovora, da li je uključivanje roditelja značajno

za vaše dijete, za vas kao za roditeljke i za školu − Ukazati na to da su uočili brojne specifične prednosti koje donosi uključivanje

roditelja u rad škola njihove djece MATERJAL: Radni list za svaku grupu, (prilog 7) čart papir, olovke, vodič za voditelje Uključivanje roditelja – prepreke (15 minuta) U predhodnoj aktivnosti govorili smo o koristima uključivanja roditelja u rad škole i vidjeli smo koliko to koristi svim akterima. Ali ako je to tako lijepo, zašto je to tako teško. − Pokazati grafofoliju (Opšte prepreke, prilog 8) − Podijeliti radne listove (prilog 9) − Prodiskutovati ćete po grupama o svim preprekama na koje možete da

naiđete pri uključivanju u rad škole svoga djeteta. Poslije odaberite onu za koju smatrate da ju je najteže prevazići i pokušajte da nađete način njenog prevazilaženja, odnosno strategiju za njeno rješavanje. Prezentovanje grupa.

Rezime: Kao što smo u predhodnoj aktivnosti vidjeli mnogo je koristi od uključenja roditelja u rad škole, ali i takođe postoje mnoge prepreke – teško je kao roditelj biti uključen u rad škole. Ali isto smo se saglasili da je ono korisno za našu djecu. MATERIJAL: Grafofolija (prilog 8), Radni list za svaku grupu (prilog 9), olovke Akcioni plan (10 minuta) Vidjeli smo koje su koristi od uključivanja roditelja u rad škole, koje su prepreke i razradili neke strategije za prevazilaženje tih prepreka. Sada bi na osnovu tih informacija trebali da osmislimo akcioni plan za naše veće uključivanje u rad škole naše djece.

68.

Opet bi u grupama ukratko uradili ovu aktivnost. Poslije bi neke grupe, po želji prodiskutovale svoj akcioni plan MATERJAL: Radni list za sve grupe, (prilog 10) REZIME: − istražili smo danas mnoge ideje o uključivanju roditelja − partnerstvo se gradi na povjerenju, uvažavanju, komunikaciji − mnogo je načina na koji se roditelji mogu uključiti u rad škola − mada su koristi od uključivanja roditelja brojne, to je zahtijevan posao. uz

opredjeljenost možemo postići uspjeh Pauza

AKTIVNOST III "Moje rodbinsko stablo" Uvodne napomene:

Mnoga znanja učenici mogu steći proučavajući vlastito rodbinsko stablo. Tom prilikom mogu da saznaju: a) O tradiciji u vlastitom rodbinskom stablu b) O religijskim i kulturnim običajima

Cilj aktivnosti: Da roditelji ovom aktivnošću doznaju u kojoj mjeri rodbinsko stablo ima uticaja na razvoj njihove djece, te na roditeljskim sastancima provoditi ovu aktivnost. POTREBAN MATERIJAL:

Kopija porodičnog stabla, radni list 1, 2, 3, olovke, čart papir

SAVJET VODITELJU:

Voditelj radionice iskoristiće rodbinsko stablo za produbljivanje i proširivanje poznanstava među roditeljima i njihovom djecom. Roditelji razmjenuju međusobna iskustva a ona pozitivna primjenjuju u vaspitanju svoje djece.

TOK AKTIVNOSTI: Korak 1. − Voditelj dijeli učesnike u radne grupe a potom im dijeli

radne listove sa orjentacionim pitanjima. − Učesnici rade na radnim materijalima − Analiza prvog koraka: Analiza će se obaviti plenarno a

učesnici stoje u krugu. Pitanja: Koje emocije su dominirale Dileme na koje ste nailazili Kako vidite svoje rodbinsko stablo

Dokazivanje rodbinskih veza izvoditi oprezno (savjet voditelju).

Korak 2. Uputstvo:

− Aktivnosti se prenose na situaciju sopstvene djece. Pitanja voditelja:

Kako doživljavate ličnost svoga djeteta Ima li vaše dijete dovoljno slobode, kontakata i

ličnih prijatelja Kako vidite budućnost svoga djeteta

Analiza drugog koraka: − Roditelji u međusobnoj interakciji iznalaze raznovrsne

aspekte korištenja rodbinskog stabla u cilju upoznavanja nekih osobina svoga djeteta.

69.

ZAKLJUČAK: U ovom dijelu razgovara se o utiscima, osjećanjima, da li

ima pitanja za neku drugu priliku i slično. Zahvaljajući se učesnicima na uloženom trudu, reći sledeću narednu izreku:

"KO SEBI NE MOŽE OBJASNITI ODAKLE DOLAZI, NE MOŽE, UISTINU, ZNATI KUDA IDE!"

Predavanje za roditelje "Pomozite svome djetetu rasti i učiti" (u prilogu) Cilj predavanja: Proširivanje znanja i mogućnosti djelovanje roditelja na pravilan razvoj ličnosti svoga djeteta i da se roditelji podsjete na vrijednosti koje treba trajno njegovati. Evaluacija Cilj evaluacije: Dobijanje povratne informacije od strane učesnika radionice u cilju daljeg osavremenjavanja ovog važnog segmenta rada škole. Voditelj podijeli učesnicima pripremljene evaluacione listove koje oni nakon popunjavanja vraćaju nazad. Materijal: Evaluacioni list, prilog broj 11 Završna igra "Vjetar puše" Cilj: Da se učesnici sesije rastanu u razigranom raspoloženju. U krugu ima jedna stolica manje od broja igrača. Igrač bez stolice je VJETAR KOJI PUŠE. On stoji u krugu i govori, npr. "VJETAR PUŠE, VJETAR PUŠE ZA SVE ONE KOJI IMAJU TRAPERICE". Svi koji nose traperice moraju ustati i pronaći novu stolicu, ali ne svoju ili susjednu. Onaj koji ostane bez stolice ostaje VJETAR KOJI PUŠE i igra se nastavlja....

70.

3.4. PRILOZI

CILJEVI: (prilog 1) - grafofolija − RAZUMJETI RAZNOLIKOST ULOGE RODITELJA − UTVRDITI KOJA JE KORIST OD UKLJUČIVANJA RODITELJA U ŠKOLE − UTVRDTITI KOJE SU PREPREKE UKLJUČIVANJU RODITELJA − STVORITI STRATEGIJE ZA PREVAZILAŽENJE TIH PREPREKA VIDOVI UKLJUČIVANJA RODITELJA (prilog 2) - grafofolija − Roditelji kao vaspitači (roditeljstvo) − Roditelji kao učitelji (rad kod kuće) − Roditelji kao partneri i sagovornici u razmjeni informacija (komunikacija) − Roditelji kao volonteri (rad u školi) − Roditelji kao osobe koje donose odluke (donošenje odluka) − Roditelji kao zastupnici i članovi zajednice (saradnja sa zajednicom) Prilog 3 – radni list Roditelji kao učitelji Roditelji kao partneri i sagovornici u

razmjeni informacija

Roditelji kao osobe koje donose odluke Roditelji kao zastupnici i članovi zajednice

Roditelji kao volonteri Roditelji kao vaspitači

71.

40 NAČINA DA UKLJUČITE RODITELJE (prilog 4, za nastavnike)

1. Prikupite podatke o učenicima - koja mu je omiljena igra, knjiga, koje su mu posebne sklonost i sposobnosti; na koji način uči; u čemu mu je potrebna pomoć, ...

2. Razvijajte partnerstvo sa porodicama na osnovama povjerenja i poštovanja, pružite i prihvatite njihovu pomoć, znanje, talente, ideje i sugestije.

3. Saznajte njihova očekivanja i pomozite im da postave realne ciljeve za svoje dijete.

4. Omogućite roditeljima da se susretnu sa vama i podjele značajne novosti, poteškoće, brige ali i lijepe trenutke i vijesti o porodici ili napredovanju djeteta.

5. Organizujte sastanke i radionice na kojima će se roditelji međusobno upoznati.

6. Uključite roditelje u odabir, planiranje i realizaciju tema za sastanke i radionice.

7. Upoznajte roditelje sa pravima u školi i učionici i saznajte i običaje u porodici.

8. Stvorite klimu u kojoj roditelji postavljaju pitanja i izražavaju svoju zabrinutost ili daju ideje

9. Na različite načine obavještavajte roditelje o dešavanjima u školi i učionici. Koristite pisma, putujuću svesku, oglasnu ploču i slično.

10. Omogućite roditeljima, da prema zajedničkom dogovoru, prisustvuju radu u učionici.

11. Uključite roditelje u planiranje i realizaciju aktivnosti, predstavljanje zanimanja, hobija, talenata, čitanja ili pričanja priča, predstavljanje porodice kroz fotografije i slično.

12. Redovno obavještavjte roditelje (pismo uz temu) o temi koja će se raditi u narednom periodu i dajte im praktične prijedloge o tome kako mogu doprinijeti ili pomoći djetetu da proširi svoje znanje i zanimanje za temu.

13. Saznajte nešto o običajima, praznicima i značajnim datumima za svaku porodicu.

14. Uključite roditelje u različite akcije koje doprinose tome da školsko okruženje bude sigurnije, humanije i kvalitetnije za svu djecu.

15. Zajedno sa roditeljima izrađujte i prikupljajte materijale potrebne za rad u učionici (papir, otpadni materijal, bojice, ljepilo ali i druga pomagala).

16. Omogućite da roditelji upoznaju prijatelje svoje djece i njihove roditelje. 17. Zajedno sa raditeljima formirajte i obogaćujte školsku ali i biblioteku u

učionici kao i resurs centar za posudbu različitog didaktičkog i drugog materijala za rad i igru namjenjenu djeci ali i roditeljima.

18. Uključite roditelje u akcije i programe podrške porodicama i djeci težeg matrijalnog stanja, romskoj i drugoj djeci u zajednici, prikupljajući školske knjige, pribor, odjeću i obuću.

19. Organizujte sa roditeljima zajedničke akcije, izložbe, posjete, izlete i slično.

20. U zajednici zastupajte i borite se za interese porodica, sve djece i škole. 21. Podučite roditelje i objasnite im značaj modelovanja obrazovanja i

ulaganja zajedničkih napora nastavnika i škole na podizanju svijesti kod djece, drugih roditelja i zajednice.

22. Pokrenite ili pomozite realizaciji časopisa ili biltena za roditelje u kojima bi se našle različite informacije ali i ideje o tome kako pomoći djeci kod kuće.

23. Pomozite roditeljima da osmisle različite oblike uzajamne pomoći kod odvođenja i dovođenja djece, napredovanja u školi, realizaciji školskih projekata i slično.

24. Sa učenicima razgovarajte o značajnim događajima kod kuće, postavljajte pitanja i pokažite poštovanje i interesovanje za život porodice

72.

25. Ohrabrite i podučavajte djecu (a tome podučite i roditelje) da ulože maksimum truda u svoj rad i učenje ali dajte samo zadaću koja djeca mogu uraditi sama.

26. Podučavajte (kroz radionice, interaktivno, kroz različite članke, putujući torbačić i sl.) roditelje vještinama roditeljstva i načinima da pomognu djeci kod kuće kroz svakodnevne aktivnosti.

27. Dajte informacije i ohrabrite roditelje da povedu dijete u pozorište, muzej ili posjetu važnim spomenicima ili mjestima, da se učlane u biblioteku, da odu na izlet u prirodu i modeluju entuzijazam za čitanje, učenje i spoznavanje novog u svim situacijama.

28. Modelujte i podučavajte vještine komunikacije, postavljanje pitanja i sl. kako bi podigli kvalitet dijaloga među roditeljima i djecom.

29. Redovno kući šaljite učenički portfolio, te instruirajte roditelje o tome kako da ga pregledaju, razgovaraju sa djecom, primjete dobre strane i napredak djeteta, pokažu interes i postavljaju pitanja o pojedinim aktivnostima i radovima.

30. Tražite redovnu povratnu infirmaciju vezanu za portfolio, impresije, zadovoljstva ali i zabrinutosti i očekivanja roditelja.

31. Povremeno pripremajte upitnike, ankete ili pitanja u svesci za roditelje, koji će vam pomoći da bolje planirate ili realizujete različite aktivnosti.

32. Tražite i uvažavajte ideje sugestije, primjedbe i mišljenja roditelja o načinima unapređenja rada škola i pozovite ih da se uključe u realizaciju planiranog..

33. Saznajte koje vrijeme je najpogodnije za roditelje kako bi razgovarali ili kako bi se priključili aktivnostima u učionici i školi i nastojte se tome prilagoditi.

34. Uključite roditelje u pružanje pomoći novopridošlim roditeljima da se uključe, osjećaju prihvaćeno i dobrodošlo.

35. Zajedno sa djecom i roditeljima organizujte različite akcije na nivou škole i zajednice tako ih učimo životu i značaju pomaganja jedni drugima.

36. Nemojte komentarisati (posebno negativno) drugu djecu, roditelje, nastavnike ili pred djetetom pokazivati predrasude i stereotipe.

37. Uključite roditelje u evaluaciju rada škole i nastavnika i uvažavajte njihovo mišljenje.

38. Formirajte Odbore ili Vijeća roditelja. 39. Upoznajte roditelje sa relevantnim zakonodavnim regulativama,

pravilnicima škole, planom i programom i drugim važnim aktima. 40. Organizijte demokratske izbore za predstavnike roditelja u Školskom

odboru i drugim organima.

73.

40 NAČINA DA SE RODITELJI UKLJUČE U RAD ŠKOLE (prilog 5, za roditelje)

1. Podjelite sa nama vaše poznavanje djeteta – koja mu je omiljena igra, knjiga, koje su mu posebne sklonosti i sposobnosti, na koji način uči, u čemu mu je potrebna pomoć, ...

2. Budite nam partneri, pružite nam pomoć, vaše znanje, talente, ideje i sugestije.

3. Recite nam vaša očekivanja i pomozite nam da zajednički postavljamo ciljeve za vaše dijete.

4. Zakažite sastanak kada želite da sa nama podjelite značajne novosti, poteškoće ali i lijepe trenutke i vijesti o porodici ili napredovanju djeteta.

5. Prisustvujte zajedničkim sastancima u školi i radionicama te razgovarajte sa ostalim roditeljima.

6. Predložite teme za roditeljske sastanke i radionice i pomozite nam da ih realizujemo.

7. Upoznajte se sa pravilima u školi i učionici i podržite ova pravila kod kuće. 8. Postavljajte pitanja i izrazite svoju zabrinutost ili ideje slobodno, otvoreno i

iskreno. 9. Pratite dešavanja u školi i učionici, čitajte pisma, radove i poruke na

oglasnoj ploči. 10. Posjetite učionicu nakon dogovora sa nastavnikom i posmatrajte. 11. Uključite se u pojedine aktivnosti, pokažite nam i podjelite sa nama svoje

zanimanje, hobije, talente, pročitajte nam ili ispričajte priču, pokažite fotografije svoje porodice, pomozite nam da bolje čitamo, pišemo, ...

12. Pročitajte pismo za roditelje vezano za temu i uključite se zajedno sa djetetom u njenu realizaciju.

13. Podjelite sa nama običaje, praznike i značajne datume u vašoj porodici. 14. Radite zajedno sa nastavnicima i osobljem škole kako bi školsko okruženje

učinili sigurnijim, humanijim i kvalitetnijim za svu djecu. 15. Pomozite nastavnicima i učenicima da naprave ili dođu do raznolikog

materijala za rad (papira, otpadnog materijala, bojica, ljepila ali i drugih pomagala).

16. Upoznajte se sa drugim roditeljima i prijateljima svoje djece i razmjenite iskustva.

17. Pomozite nam da formiramo i obogatimo školsku biblioteku ali i biblioteku u učionici, kao i resurs centar za posudbu različitog didaktičkog i drugog materijala za rad i igru namjenjenu djeci ali i roditeljima.

18. Koliko ste u mogućnosti podržite programe podrške roditeljima i djeci lošeg materijalnog stanja, romskoj i drugoj djeci u zajednici prikupljajući školske knjige, pribor, odjeću i obuću.

19. Organizujte sa drugim roditeljima zajedničke akcije, izložbe, izlete i slično. 20. U zajednici zastupajte i borite se za interes porodica, sve djece i škole. 21. Modelujte značaj obrazovanja i podržite napore nastavnika i škole kod

djece i drugih roditelja i zajednice. 22. Pokrenite ili pomozite realizaciji časopisa ili biltena za roditelje u kojima bi

se našle različite informacije ali i ideje o tome kako pomoći djeci kod kuće. 23. Dogovorite sa drugim roditeljima uzajamnu pomoć kod odvođenja i

dovođenja djece, napredovanja u školi, realizaciji školskih projekata i slično.

24. Svakodnevno sa učenicima razgovarajte o tome šta su radili u školi, postavljajte pitanja i pokažite interesovanje za temu koju obrađuju, dajući primjere iz svakodnevnog života.

25. Ohrabite i podstičite djecu da ulože maksimum truda u svoj rad, učenje ali nemojte raditi zadaću i druge zadatke umjesto njih.

26. Uspostavite ustaljenu dnevnu rutinu i mjesto za rad svome djetetu. 27. Povedite dijete u pozorište, na priredbe, u muzej ili posjetu važnim

spomenicima i mjestima, učlanite se u biblioteku, idite na izlet u prirodu i

74.

modelujte entuzijazam za čitanje, učenje i spoznavanje novog u svim situacijama.

28. Zajedno sa djecom gledajte odabrane TV emisije i o tome razgovarajte. 29. Sami ali i zajedno sa djetetom redovno pregledajte učenički portfolio,

primjetite dobre strane i napredak djeteta, pokažite interes i postavljajte pitanja o pojedinim aktivnostima i radovima.

30. Pošaljite povratnu informaciju nastavnicima vezanu za portfolio, napišite svoje impresije, zadovoljstva ali i zabrinutosti i očekivanja.

31. Ispunite i na vrijeme pošaljite odgovore na različite upitnike, ankete ili pitanja u svesci za roditelje koja će pomoći nastavnicima da bolje planiraju ili realizuju različite aktivnosti.

32. Ohrabrite nastavnike i školu u naporima, dajte ideje za poboljšanje ali se uključite i pozovite druge da se uključe u realizaciju planiranog.

33. Obavjestite nastavnike o tome koje vrijeme je najpogodnije za vas kako bi razgovarali ili kako bi se priključili aktivnostima u učionici i školi.

34. Pomozite novopridošlim roditeljima da se uključe, osjećaju prihvćeno i dobrodošlo.

35. Ohrabrujte učešće vašeg djeteta u različitim aktivnostima škole- tako ih učimo životu i značaju pomaganja jedni drugima.

36. Izbjegavajte komentarisati (posebno negativno) drugu djecu, roditelje, nastavnike ili pred djetetom pokazivati predrasude i stereotipe.

37. Učestvujte u evaluaciji rada škole i nastavnika. 38. Učestvujte u radu Školskog odbora ili Vijeća roditelja. 39. Upoznajte se ili tražite da vas upoznaju sa relevantnim zakonodavnim

regulativama, pravilnicima škole, planom i programom. 40. Učestvujte u izborima (i borite se za to pravo) za predstavnike roditelja u

upravnom odboru škole i drugim organima gdje imaju predstavnici roditelja.

ELEMENTI PARTNERSTVA (prilog 6) - grafofolija − Uzajamno poštovanje vještina i znanja − Iskrena i jasna komunikacija − Razumijevanje i empatija − Usaglašenost u pogledu ciljeva − Zajedničko planiranje i odlučivanje − Otvorena i dvosmjerna razmjena informacija − Pristupačnost i odgovornost − Zajednička evaluacija napretka − Odsustvo etiketiranja i okrivljivanja

75.

UKLJUČIVANJE RODITELJA - KORISTI (prilog 7) - radni list

Koristi za učenike

Koristi za roditelje i zajednicu

Koristi za nastavnike i školu

Uz vježbu – Koristi od uključivanja roditelja - samo za voditelje:

Koristi za učenike

Koristi za roditelje i zajednicu

Koristi za nastavnike i školu

− postižu bolje ocjene − nauči bolje čitati − potpunije rade zadaću − redovitije pohađaju

školu − ispoljavaju pozitivnije

stavove i ponašanje − u većem procentu

završavaju srednju školu

− prihvataju savjete škole kako da pomognu djeci

− više saznaju o obrazovnim programima

− saznaju kako škola funkcioniše

− sa više povjerenja koriste načine kako da pomognu djeci

− etiketa nastavnika se poboljšava

− roditelji više cijene nastavnike

− nastavnici više cijene roditelja

− roditelji pomažu u rješavanju problema škole

Opšte prepreke. (prilog 8) - grafofolija − Nedostatak vremena − Roditelji ne znaju kako bi doprinosili − Teško materijalno stanje roditelja − Roditelji na razumiju kako se odvija rad u školi − Nema ko da se brine za djecu − Osjećaj da nisu dobrodošli u školu − Otpor prema školi – negativno lično iskustvo − Roditelji su prenatrpani problemi − Niska stopa pismenosti, obrazovanja

76.

UKLJUČIVANJE RODITELJA – PREPREKE (prilog 9) – radni list

Prepreke Strategije

MOJ PLAN ZA POBOLJŠANJE UKLJUČIVANJA RODITELJA (prilog 10) radni list Moj plan za uspostavljanje i jačanje uključivanja roditelja u školu mog djeteta i zajednice _________________________________________________________________ ŠTA ĆU UČINITI... _________________________________________________________________ KADA ĆU TO UČINITI... _________________________________________________________________ KOGA ĆU UKLJUČITI... _________________________________________________________________ ŠTA ĆE MI BITI POTREBNO DA TO URADIM... _________________________________________________________________ ZNAĆU DA TO FUNCIONIRA KADA...

77.

Radni list 1 – aktivnost III Napomena: Pitanja su orijentacija vašem razmišljanju, te da pobude vaše motivacione i emocionalne potencijale.

1. Koji su članovi iz tvog rodbinskog stabla uticali na tvoj dosadašnji život? ___________________________________________________________

2. Ko je imao uticaja na razvoj tvoje ličnosti?

___________________________________________________________

3. Sa kim održavate najčešće kontakte? ___________________________________________________________

4. Sa kojim članovima, vašeg rodbinskog stabla, bilo živin ili mrtvim, kada bi

to bilo moguće, željeli kontaktirati, vi, vaša porodica i vaša djeca? ___________________________________________________________

Radni list 2 – aktivnost III

1. Navedi ljude iz vaše loze koji se za ovaj problem živo interesuju. ___________________________________________________________

2. Navedi muškarce koji su se priženili! ___________________________________________________________

3. Da li je neko u vašoj lozi umro prije navršene 20-e godine?

___________________________________________________________

4. Da li su se u vašoj lozi rađale dvojke, trojke... ___________________________________________________________

5. Gdje su vam korijeni? ___________________________________________________________

6. Da li su počele međusobne udaje i ženidbe (ako jesu, da li je to rano)

___________________________________________________________ Radni list 3 – aktivnost III

1. Koja je grana u vašem stablu bila dominantna, prepoznatljiva? ___________________________________________________________

2. Obilježite na rodbinskom stablu voljene osobe.

___________________________________________________________

Neka imena ćete smjestiti u korjen, neka u stablo i grane, zatim lišće i krunu. O tome, dakle, sami odlučujete!

78.

EVALUACIONI LIST (prilog 11) Poštovani učesnici, Željeli smo da kroz današnju aktivnost prezentiramo što više sadržaja i oblika savremene saradnje roditelja i škole. Vaše mišljenje, pozitivno ili negativno će nam pomoći da u budućem radu izbjegnemo slabosti a ono što smatrate da je dobro nastojat ćemo još više obogatiti novim sadržajima. U očekivanju da će Vaši odgovori biti iskreni i dobronamjerni, srdačno Vam se zahvaljujemo na saradnji!

1. Današnju aktivnost smatram korisnom i promijenit ću dosadašnju praksu saradnje sa roditeljima, odnosno sa školom:

a) DA b) NISAM SIGURAN c) NE

2. Sadržaji današnje aktivnosti su dobro odabrani i koncipirani: a) DA b) NISAM SIGURAN c) NE

3. Sadržaji su obrađeni modernim oblicima i metodama rada: a) DA b) NE

4. Kada bi imao–la zadatak da ocijenim dosadašnju aktivnost na trostepenoj skali, odlučio-la bi se:

/______________________/______________________/ Uspješno 0 Neuspješno

5. Za sledeću sesiju predlažem sledeće teme: 1. ________________________________________________________ 2. ________________________________________________________ 3. ________________________________________________________

6. Izrazite opšti utisak u nekoliko rečenica.

_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

79.

Prilog uz Aktivnost I Orijentacioni model za izradu porodičnog grba

80.

Prilog uz Aktivnost III Moje rodbinsko stablo

81.

3.5. PREDAVANJE ZA RODITELJE

POMOZITE SVOM DJETETU RASTI I UČITI UVOD: Na pravilan, brz i kvalitetan razvoj djeteta utiče dosta faktora, a veoma je važna uloga roditelja kako u predškolskom tako i u školskom uzrastu. Pravilno postavljanje roditelja u praćenju, vaspitanju i obrazovanju djeteta je značajno za njegovu budućnost. Pri djelovanju na dijete od strane roditelja i nastavnika trebalo bi razvijati: − Komunikaciju − Samopoštovanje − Porodične odnose − Uspješnost − Odgovornost − Pozitivane stavove − Vrijednosti − Prijateljstvo − 1. KOMUNIKACIJA je ključ uspješnog roditeljstva.Ona zahtijeva konstantne

napore ali rezultati su vrijedni toga.Razgovor prožet ljubavlju uspostavlja bolje odnose između vas i vašeg djeteta i pomaže razvoj djeteta u odgovorniju samostalnu osobu. Neka djete osjeti, da je ono što vam govori važno za vas. Pokažite zainteresovanost i slušajte bez prekidanja. Poštujte dječja mišljenja i osjećanja.

SAVJETI ZA RODITELJE: SLUŠAJTE. Gledajte djete u oči kada govori.Posvetite mu punu pažnju. RAZMIŠLJAJTE. Ponovite dječije riječi kako bi bili sigurni da razumijete. To

pokazuje djetetu da ga uistinu slušate i ono će biti ohrabreno i davat će detaljna objašnjenja.

IZNESITE SVOJE MIŠLJENJE. Ne kritikujte i ne dijelite lekcije, ali iznesite svoje misli i osjećanja o datoj temi.

DISKUTUJTE I RASPRAVLJAJTE. Razgovarajte o datoj temi i ako problem postoji, radite zajedno na njegovom rješenju.Razgovarajte o mogućim alternativama i pomozite djetetu u donošenju odluka.

2. SAMOPOŠTIVANJE, KLJUČ USPJEHA

Samopoštivanje je odraz i izraz vlastite vrijednosti. Osobe sa visokim samopoštivanjem su ponosne na svoje uspjehe, i spremne preuzeti odgovornost, tolerentni su prema frustracijama i oduševljeni novim izazovima. Djeca koja imaju dobro mišljenje o sebi postižu uspjehe u školi i van nje.Možete pomoći svom djetetu da razvije zdravo samopoštivanje pružajući mu podršku, slušajući ga i dijeleći vrijeme zajedno.

SAVJETI ZA RODITELJE: Slušajte mišljenja i ideje svoga djeteta. Budite obazrivi prema dječijim osjećanjima. Kada donosite odluku vezanu za porodicu, prihvatite mišljenje djeteta. Podržite svoje dijete u nastojanjima da uči nove stvari. Prepoznajte doprinose djeteta u porodici i iskažite zahvalnost kad vam

dijete pomaže.

82.

3. RODITELJI + NASTAVNICI = USPJEH Kada roditenji i nastavnici rade zajedno dijete ima bolje šanse za učenje. Roditelji daju puni doprinos obrazovanju djeteta ukoliko su aktivni članovi udruženja roditelja, volontiraju u školi, posjećuju roditeske sastanke i prate aktivnosti djeteta, učenika i škole.

SAVJETI ZA RODITELJE (kako pomoći djetetu pri učenju kod kuće): Utvrdite određeno vrijeme i mjesto za rad. Uočite probleme i kontaktirajte nastavnika ukoliko dijete ne razumije

zadatak Pohvalite dijete za svaki postignuti uspjeh. Vaše dijete treba da radi samostalno, ali sa roditeljskom podrškom. Ohrabrujte ga i pogledajte urađeno.

4. PORODICA JE ZNAČAJNA

Djelotvorno roditeljstvo traži vremena, pažnje, strpljenja i snage a ponajviše ljubavi. Porodica ima velik uticaj na dječije emocionalno zdravlje i razvoj. Svaki član porodice je osoba za sebe koja treba razumijevanje i poštivanje.

SAVJETI ZA RODITELJE: Ovo je lista besplatnih ili jeftinih stvari koje mogu zbližiti porodicu: Čitajte zajedno, gledajte TV i slušajte muziku. Vježbajte. Šetajte, trčite, vozite bicikl … Zajedno uredite vrt, operite auto ili zabavljajte se radeći neki drugi posao. Posjetite muzej, zoološki vrt, utakmicu, priredbu … Igrajte "Čovječe ne ljuti se", šah i druge igrice. Zajedno skuhajte nešto posebno. Idite zajedno na izlet.

5. ODGOVORNOST I SAMODISCIPLINA

Djeca trebaju biti zadužena za neki posao kod kuće koji ne prevazilezi njihove snage i sposobnosti. Dogovorite se do kada posao treba biti urađen i nastojte da dijete shvati važnost limita. Pohvalite dijete za uspješno urađen posao. To pomaže razvoju zdravog samopoštivanja. Kada djeca razumiju i prihvataju ograničenja, oni uče stvarati i svoje vlastite limite. To je zametak samodiscipline. Kako dijete raste povećavajte i njegove odgovornosti.

SAVJETI ZA RODITELJE (kako učiti dijete osjećaju odgovornosti): Dajte dobar primjer, ponašajte se prema svojoj djeci kao prema

prijeteljima. Pohvalite dijete za uspjeh i dobro ponašanje. Ohrabrujte samostalnost djeteta. Budite sigurni da djeca razumiju pravila i posljedice za loše ponašanje. Izbjegavajte kritike i zanovijetanja.Podučavajte ispravno ponašanje. Pomozite djetetu razviti samokontrolu.

6. POZITIVAN STAV ZNAČI MNOGO

Svako dijete ima mnogo mogućnosti, a roditelji su ključni element koji pomaže djetetu razviti svoje potencijale. Dijete koje ima dobro mišljenje o sebi, koje ima mogućnost slobodnog izražavanja, koje uči da je u redu praviti greške, je dijete koje je na početku uspješnog razvoja. Možemo povećati šanse svoje djece pomažući im razviti pozitivan stav - "Ja to mogu uraditi ". Možemo obogatiti njihovo znanje i iskustvo čitajući zajedno, istražujući prirodu, posjećujući izložbe, pa čak odlazeći i u kupovinu. Možemo usaditi pozitivan stav o školi i životu, a pozitivan stav je prvi korak ka uspjehu.

83.

SAVJETI ZA RODITELJE: Brinite se o dječijem zdravlju, pravilnoj prehrani, odmoru, vježbanju i

odjevanju. Razvijajte samopouzdanje djeteta govoreći mu da je posebna i jedinstvena

osoba. Ne upoređujte vaše dijete sa drugom djecom, cjenite i njegujte

sposobnosti vašeg djeteta. 7. VRIJEDNOSTI ČINE SMISAO ŽIVOTA

Odgovornost za podučavanje osnovnih vrijednosti je podjeljenja između kuće, škole, vjerske i društvene zajednice. Kada roditelji savjesno ispunjavaju svoje odgovornosti, porodica stimulira efektivan razvoj vrijednosnog sistema. To podrazumjeva razvoj karaktera, osobnosti i djelotvornih životnih vještina.

SAVJETI ZA RODITELJE : Poštujte vrijednost i dignitet svake osobe. Razvijte čestitost i povjerenje. Pronađite osobni anti-stresni mehanizam. Učite dijete poštivati kulturne i religijske razlike, jer su one bogatstvo

ovoga svijeta. Učite iz promašaja i neuspjeha i nađite snage za nove pokušaje. Poštujte važnost svakoga posla.

8. PRIJATELJSTVO MOŽE OBOGATITI ŽIVOT

Pomozite svom djetetu shvatiti važnost prijatestva. Razgovarajte sa djetetom o tome kako da postane i ostane prijatelj. Pružite mu mogućnost kvalitetnog druženja sa vršnjacima. Vaše vlastito ponašanje može biti model dobrog prijatelja. SAVJETI ZA RODITELJE : Koristite moć pozitivnog primjera. Dajte djetetu mnogo ljubavi. Dodjelite djeci odgovorne porodične uloge. Izrazite brigu i za druge, izvan porodice. Naučite dijete poštivati osjećaje drugih ljudi.

84.

3.6. LITERATURA

1. Bajrić, M. "Direktor, pomoćnik i pedagog u školi, Izadavačko trgovinsko

preduzeće, Tuzla 1999. 2. Gordon, T. "Škola roditeljske djelotvornosti", Poduzetništvo Jakić, Zagreb,

1996. 3. Rakić, B. "Procesi i dinamizmi vaspitnog djelovanja, " Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva, Sarajevo, 1976. 4. Stanojlović, S. "Znati komunicirati" Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva, Sarajevo, 2002. 5. Schlosser, E. "Zusammenarbeiten mit Eltern", studio Bandur, Stuttgart,

2004. 6. Uzelac, M "Budimo prijatelji", Centar za kulturu mira i nenasilja, Zagreb,

1997. 7. Kate Burke Walsh "Stvaranje učionice u kojoj dijete ima centralnu ulogu"

Centar za obrazovne inicijative, STEP BY STEP 8. Moduli za obuku nastavnika za primjenu metodologije usmjerene na

dijete-Centar za obrazovne inicijative Step by Step

85.

4. MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT

- osnovna škola -

Priredili: Milena Mičić Dženana Ćehajić Nermina Sabljica Kristina Alilović Vasilj Tomanović

86.

SADRŽAJ:

4. MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT ....................... 85

4.1. UVOD: MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT ....... 87

4.2. PRIMJER DOBRE PRAKSE U ŠKOLAMA ..................................... 89

4.3. PLAN TRENINGA/OBUKE........................................................ 89

4.4. PRILOZI.............................................................................. 92

4.5. USLOVI ZA OSTVARENJE TIMSKOG RADA .............................. 111

4.6. LITERATURA ...................................................................... 119

87.

4.1. UVOD: MODERAN I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT

Priručnik za moderan i demokratski školski menadžment nastao je kao rezultat rada radne grupe u projektu EU: Mreža škola-reforma opšteg obrazovanja u BiH. Cilj je da se kolektivi u školama upoznaju sa pojmom menadžmenta, stvaranju tima i prikaže jedna radionica. Priručnik ne sadrži mnogo teoretisanja, proizašao je iz pozitivnih iskustava koje su treneri primjenili u edukaciji nastavnika i roditelja u školama koje su u Mreži škola. Iskustva koja su opisana u priručniku mogu poslužiti novim edukatorima koji će vršiti edukaciju u svojim sredinama.1 Suočeni smo s velikim i brzim promjenama u današnjem svijetu. Svijedoci smo temeljnih promjena u pristupu i filozofiji poslovanja menadžmenta poimanja kapitala i općenito vrijednosti i onog što za školu stvara nove vrijednosti. Ne tako davno pojam menadžmenta se vezao za novac, materijalna sredstva, područje računovodstva i finansija. Danas područje menadžmenta ima drugo značenje-to su ljudi, njihova znanja, kreativni i razvojni potencijali. Dobro menadžerstvo nije samo namicanje sredstava, to je timski rad svih aktera umreženih u jedan zajednički cilj. To je kontinuiran rad na promjeni svijesti o školi-kvalitetnoj školi. Ništa ne može poboljšati kvalitetu života neke zajednice kao kvalitetna škola. Kvalitetnu školu čini:

1. Podučavanje i učenje (pripremanje, didaktičko oblikovanje, unapređenje podrške, potrebno vijeme za učenje kod kuće, socijalne kompetencije, vaspitni stil, motivacija učenja i ponašanje nastavnika, disciplina, zahtjevi za učenje, povratne informacije itd).

2. Životni svijet (individualno, subjektivno osjećanje, razredna klima, školska klima, suočavanje s problemima, škola kao radno mjesto, bogat školski život)

3. Školsko partnerstvo i vanjske veze (dobri odnosi, roditelj-škola-učenik, uključivanje učenika i roditelja u donošenje odluka, komunikacija sa školskim vlastima i otvaranje škole ka vani).

4. Rukovođenje školom (organizacija i administracija, stil rukovođenja, podjela zadataka, donošenje odluka, savjetnička kompetencija, dodatni izvor pomoći)

5. Profesionalnost i razvoj osoblja (zajedničko savladavanje zadataka, identifikacija sa školom, profesionalna saradnja, timski rad, pedagoški razvojni rad, sistematski razvoj i osiguranje kvaliteta, vlastita evaulacija, daljnje usavršavanje, spremnost na inovacije, kompetencije nastavnika, socio-pedagoške savjetničke kompetencije u školi).

Definicije i pojašnjenje osnovnih pojmova Za potrebe ovog treninga koristili smo sljedeće pojmove: − menadžment − moderan − demokratski Menadžment - menadžer (eng. menager) - 1: poslovođa, upravitelj, direktor. 2: organizator priredaba, nastup; preduzetnik, preduzimač. Menadžment je poslovanje, upravljanje, direktorovanje, organizovanje, preduzimanje, ali se načešće poistovjećuje sa pojmom upravljanje. Menadžment škole je disciplina upravljanja školom. Da bi se dovelo do ostvarivanja definisanih ciljeva škole kao

1 Prilog: Revidiran plan modernog i demokratskog menadžmenta reformirane škole - tabela

88.

skupom ljudi, aktivnosti i procesa mora se upravljati ili menadžerisati. Svakoj školi je potrebna uprava ili menadžerski tim sa kontinuitetom u ostvarivanju njegovih ciljeva. Od rada menadžerskog tima zavisi ispunjenje ciljeva ostalih interesnih grupa. Ciljevi interesnih grupa predstavljaju orjentire za menadžerski tim. Ciljevi su osnova interakcije - ciljevi aktiva nastavnika, ciljevi Vjeća učenika, ciljevi Vjeća roditelja... Moderno, transformacijsko vodstvo i menadžment određuje trokut triju temeljnih međupovezanih orijentacija i opsesija: učenik, ljudi (učitelj, roditelj...) i stalne inovacije i promjene. Slika 1.1. pokazuje da ljudi (učitelj, roditelj...), ne slučajno, čine osnovicu trokuta jer određuju mogućnost i kvalitetu realizacije drugih orijentacija. Ukratko, oni su put ka zadovoljnim učenicima, a jednako tako težnja stalnim inovacijama i promjenama. Kako ističu neki autori, "učenici nisu na prvom mjestu; prvi su zaposleni", odnosno "da biste zadovoljili učenika, zadovoljite nastavnika, roditelja, ...". Ta mišljenja ne vode napredku. SLIKA1.1. Temeljne odrednice modernog vodstva Škole, upozorava se često, znaju kamo žele ići (tj. svoje ciljeve), ali im je manje jasno ko i šta ih može tamo dovesti (omogućiti ostvarenja ciljeva). Ne smije se nikada zaboraviti da su odgovori na "ko" učenici, nastavnici, ostali uposleni, roditelji, zajednica.... , dok "šta" čine njihovo prihvatanje i odanost menadžerskoj i organizacijskoj viziji. To je najvažniji put za uspjeh škole. Uspješna i neuspješna škola i menadžment bitno se razlikuju upravo po svom odnosu prema ljudima i praksi upravljanja ljudskim potencijalima. Demokratski menadžment u školi se zasniva na saradnji, konsultacijama, prijedlozima članova organizacije ili pojedinih radnih timova. Rukovodilac daje globalne prijedloge i incijative, te ostavlja mogućnost ostalim članovima timova da se maksimalno uključe u: − analizu problema − razvijanje kreativnih i inovativnih rješenja − davanje alternativnih prijedloga − prijedloge načina, metoda za izvršavanje zadataka − decentralizirati odluke.

89.

4.2. PRIMJER DOBRE PRAKSE U ŠKOLAMA

Otpor za promjene u školi, nije rezultat neaktivnosti svih zaposlenih, već nepoznavanje onoga što želimo inovirati ili unaprijediti. U našim školama, prije godinu dana, bilo je dosta otpora u formiranju Savjeta učenika, Savjeta roditelja i Vijeća učenika, nastavnika i roditelja. U početku je bilo teško krenuti u realizaciju zakonskih obaveza. Da bi problem riješili izvršili smo dodatnu edukaciju sa određenim nastavnicima koji su izrazili želju da rade. To je dovelo do pozitivnih promjena u praksi pa u školama danas imamo formirane Savjete učenika, Savjete roditelja, predstavnike zajednice ili Vijeće roditelja, učenika i nastavnika. Sva ova tijela, djelujući timski kao menadžeri, uradili su Statute, Pravilnike o radu i Programe rada kao dugoročnu orjentaciju. Otkrili smo da postoje prednosti u radu ovih tijela, jer su učenici, roditelji i nastavnici prijatnoj atmosferi dali niz korisnih inicijativa i učestvovali u njihovoj realizaciji. Naše je mišljenje da se u kratkom vremenu dosta postiglo i ovo iskustvo će nam pomoći da unaprijedimo ovaj segment, kako bi boravak i rad u školi bio ljepši i bolji. Želimo još napomenuti budućim edukatorima šta bi u pripremi sesije trebalo uraditi kako bi edukacija bila uspješna: − Izvršiti analizu stvarnih potreba škole − Pripremiti kolektiv − Raditi u grupi sa najviše 25 učesnika − Imati pravila rada za sesiju − Edukaciju ne izvoditi posle nastave radi premora učesnika − Odabir učesnika treba da bude reprezentativan, tj. oni koji hoće da napreduju

i druge da pouče − Dobro pripremiti materijal koji će se dati učesnicima edukacije.

4.3. PLAN TRENINGA/OBUKE

Cilj: − Osnovni pojam menadžmenta − Stvaranje tima Plan realizovanja treninga 1. Pozdravna riječ-registracija učesnika – predstavljanje trenera 2. Lista primanja-davanja 3. Uvodna igra "ATOM" 4. Upitnik za sopstvenu procjenu – timske uloge 5. Pojam menadžmenta 6. Vještina samoprosudbe i saradnje "Oaza" 7. PAUZA 8. Igra opuštanja "Mjeh" 9. Formiranje tima - prezentiranje rješenja - slušanje, razgovor, komunikacija –

saradnja Koje osobine treba da posjeduje član tima?

10. Osobine članova tima 11. PAUZA 12. Elementi menadžmenta 13. Diskusija

90.

14. Lista ostvarenih očekivanja 15. Završna igra "DRAGA, DA LI ME VOLIŠ?" 16. Evaluacija Lista potrebnog materijala: − grafofolije − flipchartove − radni listovi − grafoskop − kasetofon − olovke, flomasteri − samoljepljivi papiri u boji − štrik, štipaljice, makaze, selotejp − radni materijal za svakog učesnika − edukacioni materijal za svakog učesnika Izvedba Radionica traje tri sata (180 minuta). − Pozdravljanje sudionika − Određivanje ciljeva − Pregled programa rada - Radni materijal 1 − Objašnjenje načina rada – Radni materijal 2 − Očekivanja − Dogovor o osnovnim pravilima rada Tematski djelovi radionice: Tema broj 1 – Timske uloge1 upitnik za sopstvenu procjenu

Aktivnost 1-a: ispuniti upitnik kako bi se upoznali sa svojom ulogom u timu (može ih biti nekoliko)

Aktivnost 1-b: poboljšati uloge koje sudionicima najviše leže, da ih

razjasne, kako bi na najbolji način doprinijeli/a timskom radu

Aktivnost 1-c: postanu svijesni/a da ne vrijedi "igrati uloge" koje im nisu

bliske. Tema broj 2 – Pojam menadžmenta

Aktivnost 2-a: Mini predavanje o pojmu menadžmenta.2 Aktivnost 2-b: Klasifikacija menadžmenta prema hijerarhiji.

Tema broj 3 - Stvaranje tima

Aktivnost 3-a: Radionica "Oaza"3 Aktivnost 3-b: Koje osobine treba da posjeduje član tima?4

Tema broj 4 – Prelaznost

Aktivnost 4-a: Igrica "Mjeh".1 1 Radni materijal 3 - Timske uloge 2 Radni materijal 4 - 11 folija 3 Radni materijal 5 - "Oaza" 4 Radni materijal 6 - folija (osobine članova tima)

91.

Tema broj 5 - Elementi menadžmenta

Aktivnost 5-a: Mini predavanje o elementima menadžmenta2 Aktivnost 5-b: Procjena potreba škole u pogledu menadžmenta Aktivnost 5-c: Diskusija o praktičnoj primjeni

Tema broj 6 - Završna igra

Aktivnost 6-a: "Draga, da li me voliš?" − Sažetak − Evaluacija Na kraju radionice svim učesnicima podjeliti radni materijal.3

1 Radni materijal 7 - Igra opuštanja "Mjeh" 2 Radni materijal 8 - 3 folije (razvoj strateškog plana) 3 Prilog: Radni materijal

92.

4.4. PRILOZI

Radni materijal 1 PLAN REALIZOVANJA TRENINGA (Edukacija nastavnika/nastavnica) Osnovna škola "N. N." Vrijeme (min) Tema Realizatori

5 Pozdravna riječ Registracija učesnika Predstavljanje trenera

10 Lista primanja – davanja 5 Uvodna igra "Atom" 20 Upitnik za sopstvenu procjenu – timske uloge 20 Pojam menadžmenta 20 Radionica "Oaza"

15 Pauza 5 Igra opuštanja "Mjeh" 40 Formiranje tima

Prezentiranje rješenja Slušanje, razgovor, komunikacija - saradnja Koje osobine treba da posjeduje član tima?

5 Osobine članova tima

15 Pauza 10 Elementi menadžmenta 10 Diskusija

Radni materijal 2 ATOM Slobodno se krećite po celom prostoru, na način koji vam odgovara-lagano ili brzo, skačući ili lijeno šetajući. Ako kažem "ATOM" zaustavićete se, a ako kažem "ATOM 3" zaustavićete se i uhvatiti za ruke sa dve najbliže osobe do sebe i tako napraviti trojku-to je atom 3. Ako kažem "ATOM 5" napraviće te grupu od 5 članova, itd, zavisno od broja koji izgovorim posle riječi ATOM. Poželjno je da voditelj varira igru tako što izgovori ATOM plus neki broj, pa zatim daje instrukciju da učesnici nastave šetnju, i to se ponavlja nekoliko puta, da bi zadnji broj bio onaj koji čini željeni broj članova malih grupa. Igra je zanimljivija ako se izvodi uz muziku, tada voditelj neočekivano zaustavlja traku i uzvikuje šifru za formiranje grupe. Kada se muzika nastavi, ide šetnja, sa predstankom muzike brzo se prave grupe.

93.

Radni materijal 3 Tema broj 1-aktivnost 1a, b, c Timske uloge Upitnik za sopstvenu procjenu Ovaj upitnik će ti pomoći da: − se upoznaš sa svojom ulogom u timu (može ih biti nekoliko) − poboljšaš uloge koje ti najviše leže, da ih razjasniš, kako bi na najbolji način

doprinio/la timskom radu − postaneš svjestan/svjesna da ne vrijedi "igrati uloge" koje ti nisu bliske. Bolje

je ulagati u sebe, poboljšati svoju ulogu u timu i odabrati tim ljudi sa kojima ćeš se u zajedničkom radu dopunjavati.

Upitnik Za svaki od sedam dijelova ovog upitnika na raspolaganju ti stoji 10 bodova. Rasporedi ih na svaku od rečenica, ali tako da najveći broj bodova dodijeliš rečenici koja najtačnije opisuje tvoje ponašanje u grupi. Ukoliko samo jedna rečenica najtačnije odslikava tvoju ulogu u grupi, možeš za nju ostaviti svih 10 bodova. 1. dio Mislim da mogu doprinijeti grupnom radu zato što... A U stanju sam da brzo uočim nove mogućnosti i znam

kako da ih iskoristim na najbolji mogući način

B Dobro sarađujem sa različitim tipovima osoba C Posjedujem prirodnu sposobnost da mi ideje padaju

napamet

D Znam kako da izvučem najbolje od ostalih članova grupe (ono što rade najbolje kako bi se postigli grupni ciljevi i ispunili zadaci)

E Moja osnovna vještina je to što znam kako da se brzo i efikasno završi posao

F U stanju sam da prihvatim sopstvenu "nepopularnost" na neko vrijeme ukoliko će to dovesti do željenih rezultata

G Uglavnom sam u stanju da razlikujem "realno" od "mogućeg" u smislu postizanja uspjeha

H Obično bez ikakvih predrasuda predlažem alternativna rješenja

Ukupno bodova 10 2. dio Ukoliko u grupnom radu imam određenih problema/neuspjeha, to je zato što... A Ne mogu da se smirim dok sve nije dovedeno "pod

konac" i dok stvari nisu pod kontrolom

B Ponekad pridajem previše pažnje idejama koje se neće realizovati

C Uglavnom previše pričam kada grupa radi na novim idejama

D Moja hladna spoljašnost mi otežava da se pridružim svojim kolegama entuzijastima

E Ponekad ostavljam utisak osobe koja vrši preveliki

94.

pritisak i postavlja se autoritativno ukoliko nešto zaista mora biti urađeno

F Teško me je postavljati na "prvu liniju" jer se osjećam odgovornim/odgovornom za grupnu atmosferu

G Dešava mi se da mislim o onome što tek treba da kažem, pa tako "izgubim nit" i ne znam šta se dešava

H Moje kolege misle da bespotrebno obraćam previše pažnje na detalje i mogućnosti da se dogodi nešto neplanski

Ukupno bodova 10 3. dio Kada radim sa ostalima na pripremi projekta... A Trudim se da ih ubijedim, ne vršeći pritisak na njih B Moja "budnost" spriječava greške C Spreman/spremna sam da podstaknem na djelovanje

ukoliko mi se učini da se na sastanku gubi vrijeme, kako se ne bi izgubio iz vida osnovni smisao sastanka

D Obično sam vrlo orginalan/orginalna E Pokušavam da usmjerim grupu na dobre ideje F Pozivam se na najnovije vijesti, otkrića i rezultate

istraživanja, koja se tiču određene teme o kojoj se razgovara

G Ubijeđen/a sam da moj sud pomaže u donošenju ispravnih odluka

H Pravi sam stručnjak u organizovanju najbitnijih etapa rada

Ukupno bodova 10 4. dio Kada radim sa ostalima na pripremi projekta... A Zaista sam zainteresovan/a da bolje upoznam svoje

kolege

B Ne plašim se mogućnosti da se ne složim sa većinom C Obično sam u stanju da pronađem argumente protiv

pogrešnih stanovišta

D Posebno sam talentovan/a za primjenjivanje ideja E Pažljivo posmatram i umijem da iznenadim ostale nečim

neočekivanim

F Savršen/a sam u svemu što radim G Spreman/spremna sam da uspostavim i koristim

kontakte van grupe

H Znam kako da donesem prave odluke, čak ako je prisutno više različitih aspekata i argumenata

Ukupno bodova 10

95.

5. dio Volim da radim u grupi zato što.... A Volim da analiziram situacije i razmatram različite

mogućnosti

B Zainteresovan/a sam za pronalaženje praktičnog rješenja za neki problem.

C Volim da znam da sam od koristi u međusobnim odnosima tokom rada.

D Volim da utičem na donošenje odluka. E Volim da imam veze sa ljudima koji imaju nešto da

ponude.

F Sposoban/sposobna sam da pomirim različite stavove ljudi koji su važni za rad

G Svu svoju pažnju posvećujem izvršenju zadataka. H Pronalazim one oblasti koje stimulišu moju maštu. Ukupno bodova 10 6. dio Ukoliko neočekivano dobijem zadatak koji treba da se obavi za kratko vrijeme i sa ljudima koji nemaju pozitivan stav.... A Radije sjedim u uglu i razmišljam o tome kako da

izađem iz ćorsokaka.

B Spreman/spremna sam da radim sa osobom koja ima najpozitivniji mogući stav.

C Pokušavam da pojednostavim zadatak, utvrđujući ko šta može da uradi.

D Moj prirodni dar za "hitne stvari" mi omogućava da stvari privedem kraju.

E Uspijevam da sačuvam hladnokrvnost i razmišljam racionalno

F Sposoban/sposobna sam da pomirim različite stavove ljudi koji su važni za rad

G Svu svoju pažnju posvećujem izvršenju zadataka. H Pronalazim one oblasti koje stimulišu moju maštu. Ukupno bodova 10 7. dio Imam problema u radu u grupi jer.... A Imam običaj da izrazim svoje neslaganje sa onima koji,

po mom mišljenju, koče napredovanje.

B Previše sam analitičan/analitična i nedovoljno koristim svoju intuiciju, što nekima može da smeta.

C Moja želja da se stvari dobro odvijaju može biti kontraproduktivna.

D Brzo mi postane dosadno i očekujem da me ostali stimulišu i motivišu.

E Imam teškoća kada mi cilj nije potpuno jasan. F Ponekad mi je teško da precizno objasnim svoje

argumnte.

G Ponekad od drugih zahtjevam ono što ni sam/a nisam u stanju da uradim.

96.

H Ukoliko primjetim suprostavljanje, oklijevam u iznošenju svog stava.

Ukupno bodova 10 Unesi broj bodova u tabelu Dio A B C D E F G H 1 2 3 4 5 6 7 RJEŠENJA Upiši svoje rezultate iz predhodne tabele u ovu. Saberi broj poena u svakoj koloni kako bi saznao/saznala koliko imaš poena za svaku pojedinačnu grupu. DIO SO RV OA OI OK S ČT P 1. G D F C A H B E 2. A B E G C D F H 3. H A C D F G E B 4. D H B E G C A F 5. B F D H E A C G 6. F C G A H E B D 7. E G A F D B H C ukupno − SO-snalažljivi organizator − RV-rođeni vođa − OA-osoba od akcije − OI-osoba sa idejama − OK-osoba za kontakte − S-sudija − ČT-čovjek tima − P-perfekcionista

97.

OBJAŠNJENJE Najbolji (najveći) rezultat u koloni predstavlja tvoju najčešću konstruktivnu grupnu ulogu. Slijedeći rezultat ukazuje na ulogu koju prihvataš, ali ti manje odgovara iz različtih razloga. Dva najslabija rezultata su uloge koje treba da razvijaš i koje su ti, vjerovatno, najslabije tačke.

Rezultati Uloge

Nisko Prosječno Visoko Veoma Visoko SO 0-6 7-11 12-16 17-23 RV 0-6 7-10 11-13 14-23 OA 0-8 9-13 14-17 18-36 OI 0-4 5-8 9-12 13-29 OK 0-6 7-9 10-11 12-21 S 0-5 6-9 10-12 13-19 ČT 0-8 9-12 13-16 17-25 P 0-3 4-6 7-9 10-17 Ko nam je potreban u grupi

ULOGA TIPIČNE OSOBINE POZITIVNE OSOBINE

MOGUĆE SLABOSTI

SNALAŽLJIVI ORGANIZATOR

Konzervativan, odgovoran, praktičan

Organizacione sposobnosti "na

zemlji je" samokontrola

Nefleksibilan, sumnja u nove

ideje i promjene.

ROĐENI VOĐA Smiren, pouzdan, disciplinovan

Sposoban da procjeni potencijal drugih, orjentisan

ka cilju.

Prosječan na polju intelektualnih i

kreativnih Sposobnosti.

OSOBA OD AKCIJE Radoznao, voli izazove, dinamičan

Želja i sposobnost da se savlada

inercija, samozadovoljan

Provokativan, iritantan, neprijatan

OSOBA SA IDEJAMA

Individualac, ozbiljan

nekonvekcionalan

Genije, maštovit, inteligentan, pun

znanja

Izgubljen u fantazijama, gubi

iz vida detalje OSOBA ZA KONTAKTE

Ekstrovertan, entuzijasta,

komunikativan, sve ga zanima

Sposoban za komunikaciju i

primjenu novina, prihvata izazove

Lako se oduševljava, ali

brzo gubi interesovanje

SUDIJA Trezven, nimalo emotivan, pažljiv

Sposoban da sagleda situaciju,

diskretan, nije sentimentalan

Nema sposobnost da inspiriše i

motiviše druge oko sebe

ČOVJEK TIMA Usmjeren na socijalni aspekt rada, osjetljiv

lakomislen

Sposoban da sebe stavi u položaj drugoga, stvara

duh grupe

Neodlučan u odlučujućem

trenutku

PERFEKCIONISTA Precizan, pridržava se dogovora, savjestan

Sposoban da vodi ka cilju

Obraća suviše pažnje na manje

bitne detalje

98.

Radni materijal 4 Tema broj 2 - Aktivnost 2-a Grafofolija 1 Moderan i demokratski menadžment u školi MENADŽER (eng. menager)

1. poslovođa, upravitelj, direktor 2. organizator priredbi, nastupa 3. preduzetnik, preduzimač

Grafofolija 2 MENADŽMENT – UPRAVLJANJE MENADŽMENT JE DISCIPLINA UPRAVLJANJA ŠKOLOM CILJ menadžmenta u školi je ostvarivanje kvalitetne škole, a to se postiže ostvarivanjem ciljeva glavnih interesnih grupa u školi (učenici, nastavnici, roditelji, uprava) Grafofolija 3 MENADŽERI SU LICA KOJA IMAJU ODGOVORNOST ZA OSTVARIVANJE CILJEVA UKOLIKO SE TI CILJEVI OSTVARUJU UZ MINIMUM NAPORA ILI TROŠKOVA ŠKOLA ĆE FUNKCIONISATI NORMALNO UKOLIKO ŠKOLA OSTVARUJE "PRAVE" CILJEVE, ONA FUNKCIONIŠE EFIKASNO Grafofolija 4 PREMA P. DRUCKERU EFIKASNO: − "RADITI NA PRAVI NAČIN"

KAKO DA SE STVARI OBAVE NA PRAVI NAČIN? EFEKTIVNO: − "RADITI PRAVE STVARI"

KAKO PRONAĆI PRAVE STVARI? EFEKTIVNOST SE VEZUJE ZA SPOSOBNOST IZBORA PRAVIH CILJEVA − EFEKTIVNOST JE KLJUČ ZA USPJEH ŠKOLE − ŠTA JE TO "PRAVI CILJ"?

OSTVARIVANJE POTREBA TRŽIŠTA

99.

Grafofolija 5 TRADICIONALNI MENADŽMENT KARAKTERIŠE SE : − ORGANIZOVANJEM − STRUKTUROM − PROCEDURAMA MODERAN MENADŽMENT KARAKTERIŠE SE: − UPRAVLJANJEM − INFORMISANJEM − DELEGIRANJEM Grafofolija 6 ODGOVORNOST ZA OSTVARIVANJE CILJEVA ŠKOLE (ODJELJENJA U NJOJ) POVLAČI NADLEŽNOST MENADŽERA) NADLEŽNOST SE MOŽE DELEGIRATI DELEGIRANJE NADLEŽNOSTI NA NIŽI NIVO JE OSNOVA DECENTRALIZACIJE PROMJENE →POZITIVNE→ NEGATIVNE→OTPOR→ UPRAVLJATI OTPOROM→ MOTIVISATI Grafofolija 7 JEDNA OD NAJBOLJIH DEFINICIJA MENADŽMENTA JE DEFINICIJA FOLLETA U SMISLU "UMIJEĆE DA SE ODREĐENA ZAMISAO OSTVARI PREKO DRUGIH" IZ OVE DEFINICIJE PROIZILAZI NEKOLIKO PRAVILA: − ostvarivanje ciljeva bez učešća u aktivnostima(nastavnik izvodi nastavu i

ostvaruje ciljeve, a ne učestvuje u aktivnostima direktno-metode usmjerene na učenika)

− mobilisanje ljudi i sredstava − obezbjeđenje informacija Grafofolija 8 OSNOVNE AKTIVNOSTI MENADŽMENTA: − planiranje − organizovanje − vođenje − kontrola

100.

Grafofolija 9 KLASIFIKACIJA MENADŽMENTA PREMA HIJERARHIJI

MENADŽERI PRVE LINIJE

MENADŽERI SREDNJEG

NIVOA

MENADŽE-RSKI VRH

101.

Grafofolija 10 PODJELA MENADŽMENTA PREMA ŠIRINI ODGOVORNOSTI

GENERALNI MENADŽER

FUNKCIONALNI MENADŽER

MARKETING ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ

FINANSIJE ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES

102.

Grafofolija 11 ŠTA TREBA DA KARAKTERIŠE ŠKOLSKI MENADŽMENT: − Raspodjela odgovornosti među akterima u školi − Uključivanje učenika i roditelja u donošenje odluka i njihova implementacija − Demokratske kontrole i trasparentnost − Programiranje rada škole i planiranje njenog rada − Organizovanje aktivnosti na realizaciji Programa rada škole − Obavljanje evaluatorske i istraživačke funkcije − Pedagoško-instruktivna funkcija − Povezanost i komunikacija škole sa okruženjem Radni materijal 5 Tema broj 3 - Aktivnost 3-a Način primjene Cilj: Poučiti učesnike/ce da bez međusobnog uvažavanja nema saradnje. Vještine: Samoprosuđivanje i saradnja. Učesnike podijeliti u grupe, a zatim im pročitati priču Oaza. Reći učesnicima da se stave u ulogu plemenskog vijeća od kojih se očekuje da predlože zajednička moguća rješenja. Imaju 20 minuta za rad. Nakon izlaganja ponuđenih rješenja plemenskog vijeća, nagrađujemo ih pljeskom. Ideje se ne vrednuju. Uputiti sudionike da odrede jednu osobu unutar grupe koja će preuzeti potrebne uloge. Npr. ko će bilježiti odgovore na velikom listu papira? Ko će paziti na vrijeme? Ko će izvijestiti ostale učesnike o rezultatima razgovora u maloj grupi? Ako je riječ o maloj grupi od 7 ili 8 učesnika koja treba raditi više od pola sata, bilo bi poželjno odrediti facilitatora/icu. Izvještavanje iz malih grupa - imati na umu sledeća pravila rada u grupi i van nje:

1. Predvidjeti vrijeme za izvještavanje nakon svakog kruga razgovora u grupama;

2. Izvještavanje da bude kratko - najduže 5 minuta; 3. Zamoliti izvjestitelja da se usredotoče samo na rezultate i način rada i da

se spomenu imena svih sudionika u grupi; 4. Nakon svakog izvještaja pitati osobe iz grupe imaju li šta dodati ili dati

svoj komentar; 5. Predstavnici grupa imaju pravo postavljati pitanja, a ostali članovi se ne

uključuju u tom dijelu; 6. Po završetku izvještavanja, povesti raspravu o izvještajima i rezimirati

ključne tačke. OAZA Jednom davno, u maloj oazi na sredini pustinje živjelo je pleme po imenu SUR. Živjeli su daleko od buke, sukoba i ratova, sretni i zadovoljni. Oaza je pružala dovoljno sigurnosti, hrane, vode i sunca. Suri se nisu hranili mesom pa su se divlje životinje već sasvim pripitomile. Stanovnici oaze su bili marljivi, obrađivali zemlju, skupljali plodove, pjevali svoje plemske pjesme i plesali uz bubnjeve. Ženili su se, rađali djecu, smijali se i uopšte živjeli sretno, sretno, mirno i zaštićeno. Plemsko vijeće brinulo se o zdravlju, poučavalo mladež humanom ponašanju, nenasilju i skrbi za djecu, stare i nemoćne. Pokraj oaze, na putu kroz pustinju, rijetko je kad prošao putnik namjernik. Susretljivi i dobronamjerni Suri dopuštali su mu da se u oazi odmori, darivali voće, vodu i kruh da može nastaviti put. Život u oazi tekao je mirno kao rijeka danima, godinama, stoljećima. Ali, jednoga dana u oazu dođe grupa neobičnih

103.

ljudi u kamionima, kombajima i s nekim čudnim strojevima i alatima. Stanovnike oaze nisu ni pogledali, žurno su nešto mjerili, vikali, zabadali cijevi u zemlju, a nakon nekoliko dana bez riječi otišli. Jedan dječak, koji im se neopaženo približio dok su mjerili, čuo je o čemu su razgovarali. Otrčao je kući i rekao roditeljima. I kako to obično biva, vijest se širila od usta do usta i začas je cijela oaza saznala. NAŠLI SU NAFTU U OAZI. Stanovnici oaze se silno zabrinuše. Što će se dogoditi s njima i njihovom oazom? Hoće li se čudni ljudi ponovo vratiti? Trebalo je nešto učiniti, ali šta? Velike nade polagali su u svoje plemsko vijeće. Grafofolija - Aktivnost 3-b OSOBINE ČLANOVA TIMA: − aktivno slušanje − komunikacija − saradnja − odgovornost − tolerancija − fleksibilnost − otvorenost − samokritičnost − objektivnost − humanost − vizionarstvo − empatija Radni materijal 6 Tema broj 4 - prelaznost Aktivnost 4-a IGRA OPUŠTANJA - MIJEH Učesnici ustanu i u visini zamisle drvo na kojem se nalaze euri, funte ili dolari. Udahnu duboko zrak, podignu ruke, protegnu se i pokušaju ubrati što više novca. Zatim, spuštaju ruke i naglo uz opuštanje ispuštaju zrak uz uzvik "UH". Zamišljeni novac stavljaju u džepove. To ponove najmanje tri puta. Pored toga, cilj je da se učesnici opuste i počnu razmišljati o racionalnoj raspodjeli sredstava. Radni materijal 7 Tema broj 5 Grafofolija - Aktivnost 5-a RAZVOJ STRATEŠKOG PLANA Ovo je situacija ANALIZA→

...znači ovo je ono što želimo da radimo CILJEVI→

ovo je način na koji ćemo to uraditi PLAN AKTIVNOSTI→

...i ovo je naš vremeski raspored (plan) VREMENSKI RASPORED

104.

Grafofolija - Aktivnost 5-b

Upravljanje budžetom i prikupljanje sredstava

Komunikacije i svjesnost o

svim zainteresovanim

stranama

Promjena menadžmenta i rešavanje

konflikta

Praćenje, evaluacija i

razvoj; efikasnovođenje

podataka (IT sistem i EMIS)

Razvoj ljudskih resursa;

profesionalni razvoj uključujući

obuku menadžmenta. Planiranje rada

za uposlene

Timski rad, udruživanje idelegiranje

Školski odbor,Vijeće

učenika, roditelja i nastavnika

Zajednička i cjelovita

vizija škole

Strateško i akciono

planiranje

Moderni i demokratski

školski menadžment

105.

106.

Grafofolija - Aktivnost 5-c ZNAČAJNI ELEMENTI MENADŽMENTA U ŠKOLI: − MENADŽMENT ORGANIZACIJE − MENADŽMENT PERSONALA (UPOSLENIH) − MENADŽMENT INFORMACIJE I INFORMACIONIH SISTEMA MENADŽMENT MODERNE ŠKOLSKE ORGANIZACIJE: − ZASNIVA SE NA TIMOVIMA KOJI IMAJU ZADUŽENJA (PODJELA RADA PO

STRUČNOSTI, RAZNI PROJEKTI) − PRAVILA RADA SU ODREĐENA-PRIMJENA ZAKONSKIH AKATA − INGERENCIJE, OVLAŠTENJA, NAČIN ODLUČIVANJA DECENTRALIZIRATI ŠKOLA KAO ŽIVO BIĆE: − IMA SVOJ RAZVOJ KAO ORGANIZACIJA − POBOLJŠANJE USLOVA ZA RAD − PRILAGOĐAVANJE NA DATE OKOLNOSTI (UTICAJ NA KVALITET) − INOVACIONI NAPREDAK, POSEBNO U NASTAVI SAVJETODAVNI ŠTAB - MENADŽERSKI TIM: − PRIPREMA INFORMACIJE − UTIČE NA POBOLJŠANJE RADA − UTIČE NA NAPREDAK U ŠKOLI − NEMA FUNKCIJU ODLUČIVANJA − MA SAVJETODAVNU ULOGU RUKOVODILAC MENADŽER: − DAJE GLOBALNE PRIJEDLOGE I MIŠLJENJA − OSTAVLJA MOGUĆNOST OSTALIM DA SE MAKSIMALNO UKLJUČE U RAD − OMOGUĆAVA DRUGIMA DA VRŠE ANALIZU PROBLEMA − PODSTIČE RAZVIJANJE KREATIVNIH, INOVATIVNIH I ALTERNATIVNIH

RJEŠENJA − UKLJUČUJE PREDLOŽENE NAČINE, METODE I SREDSTVA ZA IZVRŠENJE

ZADATKA − ISKLJUČUJE PREDRASUDE I EMOCIJE U SVOM RADU

107.

Radni materijal 8 DRAGA, DA LI ME VOLIŠ? Svi sjede u krugu. Idemo u krug jedan po jedan. Svako od vas će da se obrati susjedu s lijeve strane, sa riječima:"Draga, da li me voliš?" Njegov susjed treba da odgovori:"Da draga, volim te, ali nikako ne mogu da ti se nasmiješim", naravno on to i mora govoriti tako da se ne nasmije. Oni koji se nasmiju ispadaju iz igre. Radni materijal 9 EVAULACIJA

1. Tema susreta bila je: -2___________ -1___________ 0___________ 1___________ 2

dosadna zanimljiva

2. Zadovoljstvo svojim radom: a) izrazito zadovoljan/a b) zadovoljan/a c) zadovoljan/a ni nezadovoljan/a d) nezadovoljan/a e) izrazito nezadovoljna/a

3. Jasan mi je pojam menadžmenta u školi DA NE

/zaokruži/

4. Timski rad u školi je potreban: DA NE /zaokruži/

5. Vaša vizija kvalitetne škole: a) ______________________ b) ______________________ c) ______________________ d) ______________________ e) ______________________ f) ______________________

6. Zadovoljstvo radom trenera:

a) visoko zadovoljavajuće b) zadovoljavajuće c) ni zadovoljan/a ni nezadovoljan/a d) nezadovoljan/a e) izrazito zadovoljan/a

108.

Radni materijal 10 Timski rad u savremenoj društvenoj praksi

Timski rad je kada osobe rade zajedno da bi postigle više nego što bi mogle same i onda dijele nagrade. Tim mobilizira, ujedinjuje i koristi snage, vještine i iskustva svojih članova i na taj način kompenzira područje individualnih slabosti. Članovi tima obezbjeđuju podršku, stimulaciju i radnu atmosferu. Prednosti timskog rada koriste se danas u gotovo svim društvenim sektorima: proizvodnji, vojsci, marketingu, novinarstvu i medijima, medicini, projektiranju, obrazovanju. Dostupnost i količina informacija u savremenom svijetu je ogromna, što od svih nas zahtijeva sposobnosti selekcije, samokritičkog sagledavanja, kreativnog spajanja i pregrupisavanja ideja, brzog skladištenja podataka i rješavanja problema. Mnoge od navedenih podataka pojedinac je u stanju da plasira tek određenom vrstom saradnje sa drugim ljudima. U svim pomenutim sektorima timska rješenja pokazala su se kao operativnija, brža, kreativnija. Potreba za timskim radom u domenu obrazovanja je više nego očigledna. Pomislite samo na saradnju koja se svakodnevno događa između direktora/direktorice i kolektiva, unutar pojedinog kolektiva, unutar stručne službe, unutar jednog odjeljenja-razreda, odgojne grupe, unutar potpornih službi-majstori, kuhinja, vozači, spremačice, ...i da ne zaboravimo na osnovni odgojno-obrazovni trougao: nastavnik/nastavnica ili učitelj/učiteljica, vaspitač/vaspitačica-djeca-roditelji. Svi pomenuti akteri funkcionišu unutar specifičnih grupa i pod određenim uslovima mogu postati tim koji sarađuje na zajedničkom problemu. ŠTA JE TIM? Tim se razlikuje od uobičajene grupe ljudi koji međusobno sarađuju. Grupa ljudi je obično situacijski povezana: pojedinci/pojedinke u njoj slobodno raspoređuju svoje ciljeve i izbore, provode nezavisne ideje i akcije i obično deklarišu formalnog ili neformalnog vođu. Tim je mnogo više od toga. Model timskog rada su neki (IDOL, POLLUCI WHITCOMB I NEVEN 1986-autori definirali kao: "Interaktivni proces koji omogućava da ljudi sa različitim stepenom stručnosti proizvedu kreativna rješenja za zajednički definisane probleme. Takvo rješenje je bolje i uspješnije od rješenja koje bi neki član tima samostalno pružio. " Funkcioniranje tima odlikuje: − JASNA VIZIJA CILJA I USMJERENOST NA ZADATAK − MEĐUZAVISNOST I EMPATIJA MEĐU ČLANOVIMA/ČLANICAMA TIMA − PODJELA ODGOVORNOSTI I ULOGA − PROCEDURE I PRAVILA KOJA DEFINIŠU NAČIN RADA − MEHANIZAM DONOŠENJA ZAJEDNIČKIH ODLUKA (KONSENZUS) − RJEŠAVANJE INTERNIH TENZIJA I KONFLIKATA

109.

Jasna vizija tima je da se usresredi na zadatak koji razrješava i da definiše svoj identitet. Zadatak koji stoji pred timom je problem koji je on definisao kao zajednički i koji je jasan svakom članu/članici tima, tako da svaki pojedinac/pojedinka, čak i ako nije pod neposrednim nadzorom od drugih članova/članica tima, u stanju da se odredi prema opštem cilju i da svoj doprinos zajedničkom rješenju problema. Svakom pojedincu/pojedinki treba da je ne samo jasan njegov dio zadatka, nego i cjelokupan proces rješavanja problema. Posjedovanje vizije omogućava ljudima da definišu dugoročnije ciljeve i osjete smisao cijelog procesa rješavanja i doprinosa svakog pojedinačnog/e člana/članice. Postoje grupe ljudi koji poslije izvjesnog vremena zaborave na odabrani zadatak, a provedu vrijeme u prijatnom druženju; ima grupa ljudi koji brzo rješavaju probleme, ali nikada međusobom ne sarađuju; postoje grupe ljudi koji brzo rješavaju probleme ali su podređeni strogoj hijerarhijskoj kontroli i veoma malo uživaju u procesu interakcije-nijedna od ovih grupa ne predstavlja tim. Pojedinci/pojedinke unutar jednog tima međusobno sarađuju i pokazuju empatiju za svakog člana/članicu tima. Svako od članova/članica radi na svome zadatku i svaki dio je važan. Ukoliko je nekom članu/članici tima potrebna pomoć pružit će je neki drugi član/članica ili cio tim, jer je svaki dio važan za zajedničko rješenje. LJudi se u timu druže i pomažu radeći na zajedničkim ciljevima. Da bi se problemi rješavali što brže, a da bi se sa druge strane dobilo što više kreativnih rješenja, potrebno je unutar tima podijeliti odgovornosti i uloge. Svako od nas je različit i na različite načine doživljava neki problem. Isti zadatak za nekoga je dosadan, za drugog izazovan, za trećeg lak...Za timski rad najbolje je da svako dobije zadatak koji odgovara njegovim/njenim sposobnostima i sklonostima; zadatak koji će voljeti, umjeti da ga radi i koji mu/joj neće predstavljati problem. Sa druge strane, podjela rada u timu je fleksibilna i povremeno se događa rotacija i redefiniranje uloga i odgovornosti. Za funkcionisanje tima neophodna su određena pravila ponašanja. Neka od njih su opšta (saradničko ponašanje; uvažavanje individualnih razlika; konsultiranje drugih članova/članica; obavještavanje drugih članova/članica; obavještavanje drugih članova/članica o svom radu; efektivno slušanje drugih itd. ) a neka su specifična za svaki pojedinačni tim (koliko su često sastanci; kad se prave pauze; koliko se tolerira izostanak; ko se obavještava o čemu....). Svaki tim mora definisati svoja interna pravila i time obezbijediti da komunikacija unutar tima teče glatko i da se većina vremena posvećuje zajedničkom problemu, a ne međuljudskim odnosima. GRUPA − Članovi/članice grupe misle da su

sakupljeni zajedno iz administrativnih razloga. Pojedinci/pojedinke u grupi rade nezavisno, ponekad svoje razloge i ideje razmjenjuju sa drugim.

− Članovi/članice grupe centriraju se na sebe jer nisu dovoljno uključeni/e u planiranje zajedničkih ciljeva. Svom poslu prilaze sa pozicije iznajmljene radne snage:"da odrade posao".

− Članovima/članicama grupe se obično da šta da rade umjesto da se pitaju kakav bi najbolji pristup problemu odabrali. Ne ohrabruju se sugestije.

TIM − Članovi tima opažaju da zavise

jedni od drugih i shvataju da lične i grupne ciljeve mogu najbolje kompletirati preko uzajamne podrške. Vrijeme se u timu ne gubi na takmičenje i na postizanje ličnih ciljeva na uštrb drugih članova.

− Članovi tima posjeduju osjećanja vlasništva nad poslom koji rade i dijelom zadatka kojeg obavljaju. To je zato što su učestvovali u odabiranju zajedničkih ciljeva i posvećeni su zadatku.

− Članovi tima doprinose uspjehu cijele organizacije upotrebljavaju svoje talente i znanje i koriste ih za ispunjavanje odabranih ciljeva

110.

− Članovi/članice grupe ne vjeruju u motive svojih kolega/kolegica jer ne razumiju uloge drugih članova/članica. Izražavanje mišljenja ili neslaganja tretira se kao razdor i ne podstiče.

− Članovi/članice grupe su obično toliko oprezni, da pravo razumijevanje nečijeg mišljenja i nije moguće. Pojavljuju se "igre i igrice", kao i stupice u komuniciranju koje neopreznim članovima/članicama stvaraju probleme.

− Članovi/članice grupe mogu dobiti dobru obuku, ali ih vođa/voditeljica ili drugi članovi/članice grupe, ne ohrabruju da to znanje primijene u svom radu.

− Članovi/članice se povremeno nalaze u konfliktnim situacijama koje ne umiju da riješe. Vođa/voditeljica grupe može odlagati intervenisanje, sve dok se ne napravi velika šteta.

− Članovi/članice mogu da učestvuju ili neučestvuju u odlukama koje se tiču cjele grupe. Tokom rada u grupi više se javlja konformiranje nego saradnja i pozitivni rezultati.

tima. − Članovi tima rade u klimi

povjerenja koje ih ohrabruje da izraze spostvene ideje, mišljenja, neslaganja i osjećanja. Pitanja su dobrodošla.

− Članovi tima praktikuju otvorenu i poštenu komunikaciju. Svi članovi se trude da razumiju tuđe gledište oko određenog problema.

− Članovi tima podstaknuti su da razviju različite vještine i da ono što su naučili primjenjuju u svom poslu. Dobijaju podršku od ostalih članova.

− Članovi tima uočavaju da su konflikti normalan dio ljudske interakcije, ali na ovo gledaju kao na priliku za odmjeravanje novih ideja i kreativnosti. Rade na tome da konflikte rješavaju brzo i konstruktivno.

− Članovi tima učestvuju u odlukama koje se tiču sopstvenog tima ali razumiju da vođa tima mora ponekad načiniti konačnu odluku: kad god tim ne može da se odluči ili kada je nešto zaista hitno. Cilj svih u timu su pozitivni rezultati a ne konformiranje.

111.

4.5. USLOVI ZA OSTVARENJE TIMSKOG RADA

FORMIRANJE TIMOVA Timovi se formiraju shodno zadatku koji ih čeka. Njihova veličina može varirati ali treba imati u vidu da je komunikacija u timovima sa puno članova otežana i da su se najoptimalniji pokazali timovi koji imaju pet do deset članova. Timovi se moraju pažljivo formirati. Ne može bilo koja grupa ljudi postati tim. Treba voditi računa da u timu: − postoje predstavnici/predstavnice različitih struktura; grana; uloga;

djelatnosti − postoje ljudi koji će u timu formirati različite uloge, te postati aktivni učesnici /

učesnice; saradnici / saradnice; izazivači / izazivačice; komunikatori / komunikatorice...

− postoje predstavnici/predstavnice struktura koje spolja mogu uticati na rad tima (na primjer:nadzornici/nadzornice koji vrednuju rad članova/članica tima; direktor/direktorica ustanove u kojoj tim radi;ljudi koji će kasnije koristiti usluge i rezultate rada tima; predstavnici/predstavnice sličnih struktura iz kojih je tim sastavljen, a koji rade u nekim drugim sredinama i sl.)

− postoje predstavnici/predstavnice različitih teorija i regija što će uticati na reprezentativnost rezultata do kojih tim bude došao

− postoji voditelj/voditeljica tima spreman na demokratsko zasnivanje odnosa. Treba povesti računa o tome gdje će se tim sastajati. Svaki tim treba da ima svoj prostor za rad u kome će se članovi/članice dogovarati, planirati akcije, procjenjivati efekte svog rada, čuvati dokumentaciju, štampati i umnožavati zajednički materijal. Na prvim sastancima tima, članovi/članice se upoznaju međusobno kao i sa problematikom na kojoj će raditi; sa prostorom kojim raspolažu i sa mogućim načinima komunikacije (vrijeme sastanka; načini dogovaranja; diobe materijala, kome se obratiti u slučaju hitnosti intervencije). Ljudi unutar tima obično potiču iz različitih profesija; posjeduju različit repertoar sposobnosti i različito gledanje na svijet i probleme koji su pred njima. To u isto vrijeme daje ljepotu timskom radu, ali i otežava donošenje konačne odluke: tim se često pita koja je ideja, strategija ili postupak najrelevantniji za rješavanje pojedinačnog problema koji razrješava. Proces rješavanja gotovo nikad ne teče glatko i takva vrsta odluka unutar tima se stalno događa. Iz tog razloga svaki tim mora posjedovati mehanizam za donošenje zajedničkih odluka (tehnike konsenzusa) i podsticati razliku u mišljenjima. Timski rad u svojoj poodmakloj fazi (razrađena vizija, rad u timu teče glatko; definirana su pravila ponašanja; urađeno nekoliko uspješnih projekata i sl. ) predstavlja pravo zadovoljstvo jer svi članovi/članice tima osjećaju zajednički uspjeh i pronašli su svoje mjesto, ulogu i smisao. Pa ipak, u timu se ponekad naročito u prvim fazama, nagomilavaju tenzije i nevidljivi konflikti koje je potrebno riješiti da bi se rad tima dalje neometano nastavio. Jedan zreo tim mora pronaći način da redefinira svoje uloge, da pomogne svojim članovima/članicama da se vrate na osnovnu viziju i postanu efikasniji. PODJELA ULOGA Svaki tim posjeduje specifične uloge definisane zajedničkom vizijom i sposobnostima potrebnim za rješavanje pojedinačnih problema. Neko će u timu da ostvaruje kontakte, neko da sakupi informacije, neko da štampa zajedničke odluke i materijale, neko da radi na održavanju energije i entuzijazma, neko da

112.

uredi prostor za sastanke tima...Poslovi i sposobnosti koje su potrebne za vođenje timskog rada su veliki i za svakog ima mjesta. U odnosu na klasičan rad u grupi, ono što je za tim karakteristično je da, bez obzira na podjelu odgovornosti i uloga, članovi/članice tima pomažu jedni/e drugima i daju sugestije za svaki segment procesa rada. Jedna kategorizacija uloga koje se mogu naći u svakom timu je sljedeća: AKTIVNI UČESNIK/UČESNICA je onaj/a član/članica tima koji/a je orjentisan/a na zadatak i koji/a svoju ulogu vidi u tome da pronađe najbolje informacije vezane za problem kojim se tim bavi. On/ona se također bavi definiranjem ciljeva i vodi računa o kvalitetu ispunjavanja obaveza, trudi se da svi zajedno budu što efikasniji. SARADNIK/SARADNICA je onaj/a član/članica tima koji/a je fleksibilan/a i spreman/a da uskoči gdje god zatreba. Otvoren/a je za nova iskustva i ideje. Unosi entuzijazam i osim samog zadatka važni su mu/joj i drugi članovi/članice tima i kvalitet međuljudskih odnosa. KOMUNIKATOR/KOMUNIKATORICA je član/članica tima koji/a podstiče razgovor i najviše se bavi atmosferom rada u timu. On/ona je naročito koristan/a u prvim fazama timskog rada: podstiče sve članove/članice na učešće, dobar je slušalac/slušateljica, olabavljuje atmosferu, olakšava zajedničke dogovore. IZAZIVAČ/IZAZIVAČICA je član/članica tima koji/a je kritičan/a prema svim ciljevima, metodama, rješenjima i odlukama tima. Iako to nije uvijek lako izdržati, on/ona je veoma dragocjen/a član/članica tima, jer je spreman/a na rizik, njeguje iskrenost, podstiče ostale da govore o svojim problemima i može da nešto promjeni u uobičajenom načinu funkcioniranja, ukoliko je to timu potrebno. Sva četiri pomenuta profila poželjno je da sadrži svaki tim. Timu su potrebne različite funkcije, jer upravo one omogućavaju da se svi procesi timskog rada aktiviraju. Ukoliko u timu ne postoji neka od pomenutih funkcija možda treba pozvati nekog novog člana/članicu. Drugi autori (Benet;Rolheiser-Benet;Stevahn, 1991. str. 67) se ulogama u timu na više praktičan način bave. Ovi autori ulogu dijele na "radne" (više vezane za posao koji se obavlja) i "društvene "(više vezane za interakciju). Bazična lista uloga po njima izgleda ovako: BAZIČNE ULOGE U TIMU KONTROLOR/KONTROLORKA – provjerava da li svi razumiju tok posla kojim se tim bavi IZVIĐAČ/IZVIĐAČICA- traži dodatna objašnjenja od drugih grupa i timova ČUVAR/ČUVARKA- vraća grupu na zadatak i podsjeća na vrijeme i rokove SLUŠAČ/SLUŠATELJICA- ponavlja i parafrazira šta je bilo rečeno ZAPITKIVAČ/ZAPITKIVAČICA – traži informacije i mišljenja od drugih članova/članica REZIMATOR/REZIMATORICA- grupiše zaključke tako da mogu da se prezentuju OHRABRIVAČ/OHRABRIVAČICA- podržava članove/članice grupe i uliva entuzijazam SEKRETAR/SEKRETARICA- čuva sav materijal koji je timu potreban za rad ČITAČ/ČITAČICA- pronalazi i timu prezentuje tekstove i druge materijale PODSJETILAC/PODSJETITELJKA- podsjeća grupu na ciljeve i zadatke POSMATRAČ/POSMATRAČICA- zadaje i analizira upitnike koji se odnose na socijalne vještine potrebne za interakciju u timu

113.

Uloge u timu moraju biti komplementarne; treba da odgovaraju prirodi posla kojeg tim obavlja; uloge povremeno treba da se redefiniraju da bi odgovarale nastalim promjenama timskog procesa. Uloge stupaju u međuzavisne interakcije i povremeno se rotiraju, da bi svi/e članovi/članice osvojili procese koji se događaju u timu. Podjela uloga na početku rada tima treba da slijedi prirodne sposobnosti i talente koje članovi/članice tima već posjeduju. Kasnije se očekuje da svi/e članovi/članice tima prođu i neke druge, kompleksnije uloge. SARADNIČKO PONAŠANJE ČLANOVA/ČLANICA TIMA Da bi ljudi postali saradnici/saradnice, mora se u timu njegovati atmosfera određenog kvaliteta.

1. Neophodno je da svaki/a član/članica tima identifikuje postojeće ciljeve i probleme Da bi svaki/a član/članica tima osjećao/la cjelokupnu problematiku kao svoju, neophodno ga/ju je uključiti u većinu glavnih odluka; u sve informacije relevantne za njegov/njen dio problema; u sve susjedne sektore koji mu/joj olakšavaju ili utiču na kvalitet realizacije njegovog dijela rješenja; u proces definiranja ciljeva tima. Identifikovanje problema je uvijek proces koji se razvija: ono što je na početku definisano kao problem, gotovo uvijek se u toku rada mijenja-preformuliše ili precizira. Uspjehe ili neuspjehe treba zajednički podijeliti.

2. Njegovanje individualnih razlika je u timskom radu neophodno

Kreativno rješavanje problema zahtijeva određen način razmišljanja: na početku tog procesa potrebno je što više različitih ideja, tek potom se te ideje kritički razmatraju i odabiraju relevantnije i originalnije. Timski rad računa na kapacitete svojih članova/članica: više ljudi dat će više ideja; bar neko od članova/članica tima bit će analitičan/a; bar neko iz tima bit će sistematičan/a; bar neko/a kritičan/a. U timskom radu potrebno je njegovati individualnost i različitost; dati podršku svakoj ideji; ohrabriti ljude da prihvate nove navike i načine razmišljanja; njegovati polemike i debate kao način dolaženja do novih ideja; savladati tehnike donošenja konsenzusa koji ljudima pomaže da odluke dožive demokratski, a ne lično.

3. Timski rad treba da postane izvor novih navika i vještina

Rad u timu nije uvijek lak, jer ljudi treba da se otvore, da svoje ideje prezentiraju drugima, da ih argumentiraju, da ih porede sa tuđima i analiziraju, a od nekih i da odustanu ukoliko se pronađu neke bolje strategije. Kvalitetan timski rad podrazumijava da svi/e članovi/članice tima imaju korist jedni od drugih.

4. Saradnja ne smije da omete proces argumentovanja i donošenja odluka

Od članova/članica tima zahtijeva se razborito ponašanje čak i onda kada su emotivno vezani za pojedinu ideju ili ljude koji ih donose. Svi/e članovi/članice tima imaju pravo na izlaganje sopstvenih ideja i kontraargumenata u odnosu na tuđe ideje. Ukoliko se to ne može obaviti u uobičajenoj diskusiji, potrebno je uvesti anonimne, pismene procedure; tajna glasanja; savladati različite tehnike za donošenje konsenzusa.

5. Dobar tim vodi računa o potrebama i mogućnostima svojih

članova/članica. Ljudi imaju potrebu da angažiraju svoje snage i koriste sopstvene sposobnosti. Očekuju da ih drugi poštuju; da znaju da su značajni; da neko prepoznaje njihov napredak. Odrasli ljudi ne vole da gube vrijeme; da budu potcijenjeni i zanemareni. Timski rad mora

114.

poštovati principe rada sa odraslim ljudima i njegovati demokratsku atmosferu. S vremena na vrijeme, ljudi u timu se zamore i potreban im je novi kvalitet. To može biti novi zadatak drugačiji od drugih; novi/a član/članica tima; promijenjeni odnosi i ravnoteža unutar tima. U momentima padova motivacije; potrbno je ljudima davati više podrške; bolje povratne informacije; ležernije zadatke i sl. Treba razrješavati i nagomilane tenzije koje se povremeno pojave zato što ljudi ne umiju uvijek da verbaliziraju svoja očekivanja; potrebe i razočarenja, te zbog toga gube potrebnu energiju. Tu energiju treba preobratiti u pozitivan ishod. Također treba imati u vidu da pojedini strahovi: strah od greške; strah od konflikta; strah od suprodstavljanja drugima; strah od neprihvatanja; strah od autoriteta i statusa itd, mogu paralizirati produkciju ideja. Konstruktivna i prijatna atmosfera koja svima pruža priliku da učestvuju; vremenom će smanjiti konformiranje, strah od eksponiranja; strah od odgovornosti i druge ometajuće faktore.

6. Rukovođenje unutar tima treba da bude decentralizirano i određeno

situacijom Iako većina timova posjeduje voditelja/voditeljicu, on/ona je demokratski tip vođe koji/a se brine da cijeli tim funkcionira kako valja. Svako u timu postaje povremeno voditelj/voditeljica za određenu problematiku. Sa druge strane: − svi treba da brinu o postizanju zajedničkog cilja − svi su odgovorni za njegovanje pozitivne atmosfere − svi mogu da koriste svačije rezultate − svi mogu komunicirati sa bilo kim iz tima − kada se odluče za jedno rješenje, svi/e članovi/članice tima ga moraju

podržati (čak i ako se lično sa njim ne slažu) − svi treba da posjeduju otvorenost i sklonost saradnji; sklonost ka

rješavanju problema.

7. Svi/e članovi/članice tima treba da aktivno slušaju jedni druge. Aktivno slušanje drugih pomaže nam da smanjimo nedorečenost i poboljšamo komunikaciju. Treba posmatrati verbalnu i neverbalnu informaciju, kao i kontekst ideje i ono što nam članovi/članice tima govore, ne treba potcjenjivati. Treba imati strpljenja i sačekati; postaviti dodatna pitanja; pokazati interesiranje... Članove/članice tima treba vježbati u vještini aktivnog slušanja i komuniciranja sa drugima.

8. Moguća neslaganja treba u timu pretvoriti u kreativne konflikte.

Ljudi se veoma razlikuju, pa tako i njihova mišljenja. Na to utiču razlike u: − vrijednostima (moralne, ideološke, filozofske, obrazovne itd. ) − ulogama i pozicijama (direktor/direktorica, stručni/a

saradnik/saradnica, vaspitač/vaspitačica, spremačica) − ciljevima koje zastupaju i izvorima informacija koji su im dostupni − statusima (formalni i neformalni statusi koje zauzimaju u grupi ljudi) − sposobnostima opažanja i interpretacije problema Umjesto stvaranja takmičarske atmosfere, u timu je ove razlike potrebno prevazilaziti stalnim gašenjem statusa (koje članovi/članice tima imaju izvan tima); argumentovanje ideja; omogućavanjem podjednake participacije svim članovima/članicama tima, njegovanjem različitih oblika saradnje koji onda dovode članove/članice tima u kontakt sa svim ostalim pojedincima.

115.

Prijedlozi za pojedine dobi kod saradničkog učenja: Peti razred; Učenike/ice potaknite da jedni drugima izgovaraju ime, gledaju u druge, dijele osjećaje, održavaju mir, govore tiho, kažu "molim" i "hvala", izražavaju se verbalno, a ne fizički, ponavljaju ono što se kaže, ustraju na zadatku i daju ideje. Od 6 do 12 razreda; Učenike/učenice potičite da svojim riječima ponove ono što su čuli, da osluškuju osjećaje, da slušaju kako bi naučili, da pokažu uvažavanje, uspostave izravan kontakt očima, podijele osjećaje, da se na pozitivan način usprotive, da provjere razumiju li drugi ono što je rečeno, daju i čuju mišljenje i povratne informacije i vrednuju sebe i druge. PRIPREMA Planirajte nastavnu jedinicu s jasnim ciljevima. Svakako trebate znati što bi učenici/ce trebali od nje dobiti-vidjeti, čuti i iskusiti Pažljivo organizirajte sastavljanje grupa tako da one budu heterogene, raznolike po sposobnostima, spolu i drugim razlikama među učenicima/icama). Ako imate djecu za koju znate da će se sukobljavati, od početka ih razdvojite. Kako vaše grupe tokom godine budu sazrijevale, pojedinci/pojedinke koji su bili razdvojeni mogu se sastaviti u istu grupu uz nadu da će se pomiriti. Započnite s malim. Neka vaši ciljevi saradnje budu jednostavni, tako da učenici/ice rano iskuse dobitak.

116.

PROCES U DESET KORAKA (jednostavan plan saradničkog učenja).

1. Sadržaj Odredite jasne ciljeve jedinice; stvorite klimu iščekivanja.

2. Objašnjavanje zadatka Tačno kažite grupama kako treba obaviti zadatak. Izrecite svoja očekivanja. Dajte jednostavne, jasne upute, auditivne i vizuelne(ako je potrebno i kinestetičke).

3. Sam "trenutak" Provjerite ima li pitanja. Neka učenici/ice razmišljaju o zadatku, tako da mogu anticipirati izazove ili probleme. Jedan od načina za poticanje je da pitate: "Da ste imali pitanja, koje bi ono bili?"

4. Usmjerite na saradnju Opišite koje socijalne vještine treba naučiti ili potkrijepiti u toj nastavnoj jedinici. Svakako ih pokažite, služeći kao model učenicima/icama. Neka nekoliko trenutaka vježbaju sa svojom grupom. Svakako odredite pravila i uloge u grupi. Ko zapisuje, ko potiče i sl. . ?

5. Započnite grupni rad Pokrenite stvar, uz minimalne intervencije s vaše strane. Dajte pozitivne poticaje.

6. Grupne izjave Oblikujte izjave o tome kako grupni proces može poboljšati školske i socijalne sposobnosti.

7. Učenici/ice međusobno dijele školske i socijalne sposobnosti Neka učenici/ice međusobno podijele izjave o svojem vlastitom grupnom iskustvu započinjući s: "Osjećao/la sam..." i "Naučio/la sam..."

8. Nastavnik s učenicima/icama dijeli akademska i saradnička opažanja Recite učenicima/icama što ste vidjeli, osjetili i čuli.

9. Zaključni razgovor i završetak Provjerite individualnu odgovornost u grupama. Ko je učestvovao? Ko je obavio dodijeljeni posao, i sl.... ?

10. Idite naokolo i čestitajte učenicima/icama uz pljesak. Napravite od toga slavlje uz puno veselja, oko pola minute do minutu. Nakon toga neka učenici/ice odrede nove ciljeve za idući put.

KAKO STVORITI I UPRAVLJATI TIMOVIMA VISOKOG REZULTATA Timovi dobro funkcionišu otprilike šest do osam sedmica. Jedna do dvije sedmice potrebne su da bi se naučilo raditi u timu, a zatim u zadnjoj sedmici, članovi/ice su često spremni sastaviti nove timove. Najbolji trenuci u godini za korištenje timova su: − Od druge do šeste sedmice polugodišta. − Kada postoji specifični projekt koji traži timski rad. − Zadnje dvije do četiri sedmice u godini, kada se želi bolja kohezija.

1. PAŽLJIVO PLANIRAJTE SASTAV TIMA Puno je načina za odabir timova: slučajan, po stilu učenja, po mjesecima u godini, po prošlom rezultatu, po temama, prema igrama, itd.... Nema pravog ili krivog načina. Idealna veličina tima je pet osoba. Ne stvarajte tim s više od sedam članova/ica; prevelika je za efikasan proces. Umjesto toga, razbijte je prema potrebi u podgrupe.

2. OMOGUĆITE ČLANOVIMA/ICAMA TIMA DA SE POVEŽU

Grupa ne čini tim dok se ne stvori povezanost. Treba navesti grupu da priča o nečemu što stvara određenu bliskost, što zahtijeva umjereni rizik, a da nije neugodno.

117.

3. NAĐITE VODITELJA/ICU TIMA

Voditelj/ica tima treba biti izabran/a od samog tima, a ne imenovan/a. Pitanje koje treba postaviti grupi: "Ko je spreman/a najviše se posvetiti uspjehu tima?", a zatim neka svako u krugu podijeli s drugima zašto želi ili ne želi biti voditelj/ica tima.

4. RAZVIJTE TIMSKI DUH

Prvo uvedite vremensko ograničenje, a da bi probili led zatražite od tima da u 90 sekundi odabere ime tima, ili neki skeč, posebni pozdrav ili pokret.

5. ODREDITE CILJEVE TIMA

Ciljevi moraju biti specifični i mjerljivi.

6. USPOSTAVITE ODNOSE Ako svaki/a član/ica tima osjeća da ga/ju se čuje i potiče da sudjeluje, grupa će biti jaka. Potrebno je razviti pozitivan odnos s voditeljem/icom tima, jer će se s njim najčešće susretati. Oni su vaše sredstvo uticaja, vaša ulaznica za upravljanje timom.

7. STVORITE SISTEM UPRAVLJANJA

Potrebno je raditi samoprocjenu-tablica timskih rezultata. Svaki drugi mjesec treba napraviti pauzu sa sistemom samoprocjene.

8. OTKRIJTE LIČNE ILI SKRIVENE PRIORITETE

Svaki/a član/članica tima ima lične ili skrivene prioritete koje treba nastojati otkriti (ko šta traži ili obećava).

9. NAPRAVITE JAVNU TABLICU REZULTATA

Tablice rezultata timova drže odgovornima i pojačavaju pozitivni pritisak. Neobuzdana energija koju možete stvoriti i održavati osnovni je ključ dugoročnog uspjeha rada svakog tima, ali on zahtijeva emocije.

10. OPUSTITE SE I IGRAJTE ZAJEDNO

Zatražite od njih da izvedu skeč, žongliraju, igraju igru, bave se sportom, pjevaju, idu na jelo ili piće ili slično. To timu daje priliku da se opusti i bolje upozna.

Na nivou škole timski bi se radilo na izradi strukture programa škole, postavljanju zadataka i izradi smjernica za pojedine dijelove te strukture, postavljanju rokova objedinjavanja rada, izdvajanje zadataka za praćenje i istraživanje. Planiranje, programiranje i evaluiranje pojedinih vidova obrazovno-odgojnog rada godišnje i operativno rješavali bi timovi sastavljeni u okviru pojedinih aktiva nastavnika/nastavnica. Tim bi se formirao u zavisnosti od zadatka tako da bi ga nekada činili predstavnici/ce aktiva srodnih disciplina, nekada članovi/članice jednog aktiva, a uvijek prošireni uključivanjem direktora/direktorice, nekog od stručnih saradnika/saradnica, roditelja i sl. U vezi sa nastavom u okviru aktiva, timski bi trebalo raditi na: − izboru i određivanju nivoa obrade teme u odnosu na mogućnost učenika/ica − izboru nastavnih oblika, metoda i sredstava; − izradi principa odabranih modela i razmatranju mogućnosti njihove primjene

na određenim nastavnim jedinicama; − organiziranju oglednih časova za demonstriranje izabranih modela; − izradi programa osposobljavanja učenika/ica za samoobrazovanje; − organizovanju diskusija i stručnih rasprava; − organizovanju takmičenja; − donošenju plana pismenih i kontrolnih vježbi i pismenih zadataka;

118.

− izboru sadržaja i oblika rada slobodnih aktivnosti; − postavljanju didaktičko-metodičkog pristupa u organizovanje i

realizovanjedodatnog rada; − izradi metodologije praćenja i ujednačavanja nivoa i stepena ostvarenosti

pojedinih aspekata odgoja i obrazovanja; − timskoj obradi nekih sadržaja. TIMSKA NASTAVA je oblik organizovanja nastave u kojoj dva i više nastavnika/ica i njihovi/e saradnici/saradnice koordiniraju rad na realiziranju programa jedne veće po uzrastu (obrazovnom nivou) ujednačene grupe (npr. više odjeljenja istog razreda), radeći na onim dijelovima programa ili aktivnosti za koje su stručno najviše zainteresovani i osposobljeni. Tim zajednički realizuje pojedine teme ili programe: planira, izvodi i vrednuje aktivnosti učenika, organizuje nastavu i priprema sadržaje, zadatke i sl. koji odgovaraju njihovim potrebama i mogućnostima i na taj način nastoji da racionalizuje rad i učini ga efikasnim. Timsku nastavu karakteriše fleksibilno raspoređivanje nastavnih sadržaja i korištenje vremena kao i intenzivan stručni pristup obradi sadržaja uz upotrebu savremenih nastavnih sredstava. Timska nastava se odvija:

a) u velikim grupama (više odjeljenja jednog razreda) u kojima dominira nastavnik/ica, stručnjak iz tima ili izvan škole. Velike grupe su pogodne za predavanje, izlaganje novog gradiva, uvođenje u veće cjeline tumačenje, sistematizovanje, zaključna razmatranja, prikazivanje filmova, podnošenje izvještaja o istraživanju i sl.

b) u srednjim i malim grupama koje se formiraju poslije uvođenja učenika/ica u rad u vidu heterogenih grupa (30 do 35 učenika). U tim grupama se ostvaruje rad na materijalu, vježbanje i utvrđivanje, da bi se poslije provjeravanja učenici/ce dijelili u homogene grupe gdje broj učenika/ica varira sve do malih grupa u kojima se rad diferencira prema učenicima/icama koji/e su više napredovali, prema onima koji zaostaju, dok treći produžavaju sa učenjem na istom materijalu;

c) timska nastava se, kada je to neizbježno, diferencira sve do samostalnog i individualiziranog rada učenika/ica. Na taj način mogu se realizovati cijeli razredni programi, izborni programi i slično, kao i pojedini dijelovi programa, teme unutar jednog razreda, odnosno odjeljenja.

Nastavnici/ice članovi/ice tima odgovorni/e su za kvalitet nastave jednog ili više predmeta, zajednički raspravljaju o sadržaju, metodama nastave i izboru sredstava i vježbanja u malim grupama, raspoređivanju učenika/ica. Za primjenu timske nastave u našim uslovima, stručnjaci preporučuju da se stručni aktivi nastavnika/ica početkom godine opredijele za timski rad na obradi kompleksnih, složenih, interdisciplinarnih tema da bi omogućili učenicima/icama što bolje shvatanje pojava i njihovu uzročno-posljedičnu povezanost i međuzavisnost. Aktiv razmatra ko o pojedinim aspektima teme može najstručnije da izlaže svim učenicima/icama, opredjeljuje se za audio-vizuelna sredstva, dogovara se o radu u odjeljenju, predviđa koje će dodatne aktivnosti ostvariti u dodatnom radu, a šta u slobodnim aktivnostima.

119.

4.6. LITERATURA

Korištena:

1. Fikreta Šiber Bahtjarević, Menadžment ljudskih potencijala, Zagreb, 2000. 2. Aziz Šunje, Top menadžer, Sarajevo, 2001. 3. Imšir Imširević, Menadžment i menadžer , Sarajevo, 1999. 4. Stručni časopis, Poslovni informator br. 8, Beograd , avgust 2002. 5. Pravilnik o planu i programu obrazovanja vaspitanja za zajedničke

predmete u stručnim i umjetničkim školama, Službeni glasnik sa p. o., Beograd, 1998.

6. Heinz Klippert, Kako uspješno učiti u timu-zbirka praktičnih primjera, Zagreb, 2001.

7. Jelena Bićanić, Vježbanje životnih vještina, Zagred, 2001. 8. Maja Uzelac, Za damire i nemire, Zagreb, 1999. 9. K. Bunčić Đ. Ivković J. Janković A. Penava, Igrom do sebe, Zagreb, 1998. 10. Tinde Kovač-Cerović Ružica Rosandić Dragan Popadić, Učionica dobre

volje, Beograd , 1996. 11. Udruženje za kreativni razvoj - Omladinski otvoreni klub, Beograd 12. Opšte pedagoško-didaktičko uputstvo - Osnove programa vaspitnog rada u

srednjoj školi

120.

5. NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE

- gimnazija -

Priredili: Mukadesa Mašić Mr. Ranko Nestorović Marjana Stanković Ankica Čović Tihomir Marić

121.

SADRŽAJ:

5. NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE ............................. 120

5.1. UVOD: NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE ............. 122

5.1.1. Inicijalni inventar stavova.............................................. 124

5.2. PROFILACIJA LIČNOSTI PROFESORA–"KO SAM JA U UČIONICI" 126

5.2.1. A - Mislim da sam......................................................... 127

5.2.2. B - Paradigme ličnosti profesora ..................................... 129

5.2.3. C - Pozitivno formulisani stavovi ..................................... 130

5.2.4. Aktivnosti trenera......................................................... 130

5.3. METODE USMJERENE NA UČENIKA........................................ 131

5.4. MODEL PRIPREME ZA OGLEDNI SAT IZ OPĆE PSIHOLOGIJE ..... 137

5.5. PRIKAZ EFIKASNOSTI PRIMJENE METODA USMJERENIH NA UČENIKE........................................................................... 140

5.6. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE ................................................. 142

5.6.1. Evaluciona lista ............................................................ 143

5.7. LITERATURA ...................................................................... 144

122.

5.1. UVOD: NASTAVNE METODE USMJERENE NA UČENIKE

"Kad duva vjetar promjene,

jedni grade zidove, a drugi vjetrenjače"

Kineska poslovica www.gis.at

S obzirom na ograničeni prostor koji nam je dat u ovom priručniku, naše opredjeljenje je da tekst koji nudimo bude pedagoško-instruktivnog karaktera. Iz perspektive onih za koje je tekst namijenjen očekuje se pitanje: O čemu se radi (definisanje ciljeva, zadataka, postupaka i koristi)? Osnovni cilj je dalje umrežavanje škola u projekat "Mreža škola" - EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH. Zadaci se mogu definisati na slijedeći način:

1. Za koga je tema bitna i zašto? 2. Ko može i ko treba uticati na promjene, može li se sačiniti okvirni model

upravljanja željenim promjenama? 3. Razraditi dokumentaciju sopstvenog procesa učenja sa nužnim

definisanjem stavova: zašto mi je sve to potrebno, koja su moja očekivanja, šta mogu lično da doprinesem u navedenom procesu, koja su mi dopunska znanja i informacije potrebne, koja znanja i informacije koje već posjedujem ne mogu biti od koristi ili čak štete procesu koji treba da bude željena promjena i sl.

4. Da li imam saznanja ko je u mojoj školi zainteresiran za promjene i na osnovu toga već znam u kojem timu (grupi) ću raditi. Važno je znati ko je za održavanje postojećeg stanja i održavanje postojeće stabilnosti?

5. U čemu smo saglasni (kada su promjene u pitanju) i gdje su prisutni različiti pogledi?

6. Koje značenje ima tema za budućnost, tj. definisati vremenske dimenzije željene promjene?

7. Koje emocije treba da osjetimo u realizaciji željene promjene (zadovoljstvo, osjećanje, uspjeha, efikasnosti, olakšanja, samopuzdanja, sigurnosti, osjećanje da se bavite kompletnim djetetom (učenikom) i njegovim stvarnim potrebama) i sl.?

8. Definisati pravila igre i kodekse ponašanja kao i šeme koje važe a značajno utiču i doprinose željenoj pronmjeni (npr. sva umrežena znanja iz navedene oblasti biće primjenjena u praksi - nivo postignuća promjene će pratiti stručni aktiv nastavnika, direktor, pedagog i sl).

9. Na stručnim organima škole (Odjeljensko vijeće, Nastavničko vijeće) vršiti cjelovitu evaluaciju vođenja procesa promjena uz definisanje novih oformljenih normi, zahtjeva učenika, vrijednosti, uključenosti u proces, definisanja ograničenja, prepreka, novih vještina, sposobnosti, problema, eventualnih opasnosti, kao i novih ciljeva.

10. Ako se i dalje proces odvija kao ranije, šta bi onda bila korist, a šta gubitak? Pri tome je nužno jasno, na svim nivoima (lični nivo, radna grupa- tim, rad u paru, stručni aktiv nastavnika, Odjeljensko vijeće, Nastavničko vijeće), definisati pozitivne i negativne promjene. Slijedi aktivnost u pronalaženju instrumenata za vođenje procesa promjene sa više nivoa: biti skeptik (pri čemu eventualno formirani stav – ja to ne razumijem, ne vidim posebnu korist od toga, od toga nema ništa), zamijeniti istraživanjem i saznanjem da je promjena tu i jednostavno moramo ući u taj "izlet" vidjeti šta mogu sam uraditi "bez prelamanja štapa" . Sigurni smo da ćete ući u slijedeći nivo, nivo zadovoljstva (pa

123.

vidi - nije onako kako sam prvobitno mislio-la, ja to mogu, čak mogu bolje od drugih-onih koji su već napravili izvjesne promjene).

Potvrđivanje samog sebe sastavni dio je svake promjene. Tako stvaramo novu pedagošku stvarnost koja više nema karakter promjene nego to postaje naša nova stvarnost. Molimo vas, nemojte ni tu stati, vršite procjenu (vrednovanje) novostvorene stvarnosti, koja vas nužno vodi u stvaranje novih akcionih ideja, u novu pedagošku i nastavnu stvarnost. Proces je neograničen i u tome je zadovoljstvo vašeg rada. Nudimo vam strategiju koja nije baš sasvim jednostavna. Nužno ćete se susresti sa potrebom reagovanja u slučaju nepredviđenog, pri tome morate ulaziti u ravnotežu ličnog i kolektivnog reagovanja, ali ne predlaganjem radikalnih rješenja, niti se predstavljati da znate sve. Važno je da se osposobite da sami nudite alternative kojima doprinosite uravnoteženju oprečnosti. A različiti stavovi ne znače uvijek sukob. To može, a i treba da bude, uzajamno savjetovanje. Timski marketing treba da je vaš konačni cilj. Susretljivost je osnovno pravilo igre. Važnije od toga je spoznati konflikte i ponuditi toleranciju u rješavanju istih. Proces mora biti vođen tako da se ne uđe u zamku brzoplete personalizacije, osigurati orijentaciju ka procesu i rezultatima, oprezno i smišljeno donositi odluke koje se odnose na osoblje, pravila igre, uspješnu komunikaciju i sl. Motivaciju za uspješan rad pojedinca u vašoj grupi razvijajte održavanjem ravnoteže između timskih i individualnih ciljeva. Nudimo vam neke aktivnosti učenika koje su produkt primjene metoda usmjerenih na njih same:

− pripovjedanje − predstavljanje − čitanje − izvještavanje − objašnjavanje − pokazivanje − izvođenje za primjer − demonstracija − postavljanje pitanje − sukobljavanje mišljenja − usmjeravanje − savjetovanje i upućivanje − otkrivanje − istraživanje − pravljenje nacrta − kontrolisanje − dijagnosticiranje − instruisanje − iniciranje − pružanje pomoći − diskutovanje − sukobljavanje stavova i mišljenja − eksperimentisanje itd.

Na kraju, ostajemo u uvjerenju stare pedagoške istine - da svaki nastavnik ima "svoje" metode u radu sa učenicima. Nastava je umjetnost - jer nastavnik mora izabrati najbolje metode i oblike rada u situacijama učenja. Pri tome, metode koje primjenjuje nastavnik su prepoznatljiv stil njegovog pedagoškog i nastavnog rada.

124.

Napravite samo još jedan korak. Tu i takvu vašu aktivnost usmjerite na učenike, od poučavanja razvijate proces učenja i dalje ka stvaralaštvu. U daljem tekstu, nudimo vam radioničke aktivnosti kojima prethodno navedeni proces biva moguć i u vašoj školi.

5.1.1. Inicijalni inventar stavova

Uputa za trenere Dužina radioničke aktivnosti: 90 min. Potrebni materijal: Pripremljeni inventar stavova za svakog učesnika,

aktivnosti, hamer papir, flomasteri Cilj: Evidentiranje stanja, potreba, nivoa obuke i sadržaja

reformisane gimnazije. Aktivnosti: − davanje uputa o načinu korištenja inventara stavova i

nivoa edukacije (10 min.) − samostalni rad na inventaru (25 min.) − usuglašavanje grupnog mišljenja i definisanje nivoa

obuke (I. , II. i III. nivo) (15 min.) − izdvajanje pojedinih ajtema iz sadržaja INVENTARA

(kratka diskusija o istim sa ciljem usmjeravanja obuke s jasno definiranim potrebama (npr.: ajtem s red. br. 5 učesnici obrazlažu a potom grupnim usuglašavanjem odabiraju se pojedini sadržaji kao definisana potreba. Grupno usuglašavanje vršiti izdvajanjem ajtema na hamer papir. (10 min.)

− utvrđivanje i odabir konačnog broja ajtema kao mogućeg sadržaja aktivnosti i utvrđivanje nivoa obuke. (30 min.)

Preporučamo sljedeći inventar stavova: INVENTAR STAVOVA Za svaki stav zaokružite odgovor koji najbolje odgovara onome kako vi vidite vašu školu sada. DA Zaokružite 1, ukoliko ovaj stav važi za vašu školu u velikoj mjeri; DONEKLE Zaokružite 2, ukoliko važi za vašu školu donekle NE Zaokruži 3, ukoliko ovaj stav ne važi za vašu školu.

DA važi za našu školu

DONEKLE važi za našu školu

NE ne važi za

našu školu

1. Potreba i želja za modernizacijom gimnazije je opšte prihvaćen stav u vašoj školi

1 2 3

2. Modernizacija postepeno poprima 1 2 3

125.

razmjere strategije naročito u razvoju nastavnih planova i programa, standarda ocjenjivanja razvoja nastavnika te harmonizaciji legislative i finansiranja

3. Modernizacija nastave sa posebnim naglaskom primjene metoda usmjerenih na učenike...

1 2 3

4. Umjesto nastavnih planova i programa usmjerenih na sadržaje, na ono što bi nastavnici trebali predavati životno je važno i za gimnaziju presudno, NPP usmjeriti na ishode, na ono što bi učenici trebali znati, umjeti.

1 2 3

5. U našoj školi vidljiva je promjena vaspitno obrazovne, paradigme umjesto obrazovanja usmjerenog na program i nastavnika, obrazovanje organizirano na ishodima je usmjereno na učenika, njegovo postignuće.

1 2 3

6. Ishod učenja u praksi moje škole ne odnosi se samo na znanje nego i na sposobnosti, vještine, stavove i kompetencije.

1 2 3

7. U predmetu koji predajem jasno su definisani ISHODI.

1 2 3

8. Jasno definisani ishodi omogućuju i definisanje jasnih kriterija ocjenjivanja.

1 2 3

9. Učenici su osposobljeni da postave realne i ostvarljive ciljeve i da planski i odgovorno rade na njihovoj realizaciji.

1 2 3

10. Učenici su osposobljeni kroz nastavni proces za uočavanje, analiziranje i rješavanje problema .

1 2 3

11. Učenici su osposobljeni da rade u timskom radu.

1 2 3

12. Većina učenika u našoj školi informatički je pismena i sposobna da informacione tehnologije koriste na svrishodan način .

1 2 3

13. Većina učenika je svjesna svojih sposobnosti .

1 2 3

14. Većina naših učenika je sposobna da jezikom umjetnosti izrazi sopstvena osjećanja, vrijednosti i pogled na svijet.

1 2 3

15. Nastava u velikoj mjeri se zasniva na participativnim, kooperativnim, aktivnim i iskustvenim metodama učenja.

1 2 3

16. Obrazovanje u gimnaziji treba da poštuje individualne razlike među učenicima u pogledu načina učenja i brzine napredovanja.

1 2 3

17. Ocjenjivanje učenika vrši se na osnovu jasno definisanih standarda.

1 2 3

18. Pri vrednovanju (ocjenjivanju) učenika u kvalitet znanja, pored usvojenosti bazičnih znanja vrednujete vještine,

1 2 3

126.

kompetencije i vrijednosti. 19. U školi je vidan napredak u smislu da se

umjesto tradicionalnog sistema ocjenjivanja, koji stimuliše kratkotrajno mehaničko memorisanje, uvodi sistem FORMATIVNOG ocjenjivanja u toku PROCESA UČENJA.

1 2 3

20. Kadrovski potencijal naše škole omogućava modernizaciju gimnazije u prethodno nabrojanim odrednicama.

1 2 3

21. Slažemo se sa reformskom namjerom da se nastavnici osposobe za izvođenje nastave iz više nastavnih predmeta (oblasti).

1 2 3

22. Dosadašnje stručno usavršavanje nastave je u funkciji reformi obrazovanja.

1 2 3

23. Na ljestvici od 1-5, ja bih svoju školu u odnosu na opredjeljenost za reformu

ocijenio-la sa: 1 2 3 4 5

24. Na ljestvici od 1-5, ja bih svoju školu u odnosu na faktičko stanje reformskih

zadataka ocijenio-la sa: 1 2 3 4 5

25. Na ljestvici od 1-5, ja bih ocijenio-la da vlastito učešće i opredijeljenost za

modernizaciju gimnazije sa: 1 2 3 4 5

26. Na ljestvici od 1-5, ja bih ocijenio-la vlastitu osposobljenost za modernizaciju

gimnazije u aspektima navedenim u prethodnim sadržajima sa: 1 2 3 4 5

5.2. PROFILACIJA LIČNOSTI PROFESORA – "KO SAM JA U UČIONICI"

Sa procjenom inicijalnog stanja pripremljenosti vaše škole za reformske zadatke (osnova: dokument "Bijeli papir" i provedeni INICIJALNI INVENTAR STAVOVA), od posebne je važnosti profilacija ljudskog (nastavničkog) resursa za provedbu reforme i modernizaciju gimnazije. Za ovu aktivnost predlažemo vam sljedeći model, a poželjno je da i sami pronađete drugačije aktivnosti koje bi imale cilj – sagledavanje mogućnosti i ograničenja vlastite ličnosti u procesu provođenja reforme gimnazije. Prije definisanja vaše aktivnosti nudimo vam sadržaje, koji vam mogu poslužiti za profilaciju vaše ličnosti. To su: inventar osobina "MISLIM DA SAM" , "PARADIGME LIČNOSTI PROFESORA" i "POZITIVNO FORMULISANI STAVOVI LIČNOSTI NASTAVNIKA" .

127.

5.2.1. A - Mislim da sam

U ovom svesku dobićete izvjestan broj tvrdnji o sebi. Vi ćete odgovoriti kako vi mislite da odgovaraju onome kakvi ste vi. Ne razmišljajte previše, ali pokušajte da označite kakvim /om sebe stvarno smatrate. Cilj ove aktivnosti je da u kasnijem vašem radu (prema datim uputama) izvršite profilaciju vlastite ličnosti u smislu spremnosti i obučenosti za proces provođenja reforme gimnazije. Upiši krstić (X) u prostor koji najbolje odgovara.

odgovara sasvim

odgovara djellimično

ne odgovara uopšte

Volim svoj posao Časno, predano i odgovorno ga obavljam Vrlo lako se naljutim Svakodnevno učim i usavršavam se u struci Završeni fakultet je dovoljan da mogu zadovoljiti zahtjeve škole

Sve ove nove zahtjeve shvatam prolaznim Strpljiv sam sa svakim učenikom u pokušaju da iskaže svoj potencijal

Imam dovoljno energije u radu sa učenicima

Vlastiti problemi me često udaljavaju od posvećenosti mom radu

Otvoren-a sam za nove metode i strategije učenja

Želim dijeliti ideje i strategije sa svojim kolegama i spreman sam prihvatiti njihove sugestije

Skoro sam uvijek raspoložen-a Loše spavam noću U stanju sam priznati i prepoznati znakove sopstvenog stresa

Imam mudrosti i ne rješavam sopstvene probleme preko svojih učenika

Osim škole imam i drugih interesa Znam koristiti ljetnji raspust i praznike da se odmorim i vratim u školu motiviran i pun energije

Koliko me plate toliko radim Kao nastavnik sam suosjećajna osoba Smiren/a sam i razuman/ na Kao nastavnik nisam savršen/a Svjestan sam svoje rasijanosti Sklon sam vrijeđanju učenika Ponekad ciljano i namjerno izreknem određene konstatacije o učeniku koje mogu biti uvredljive

Znam zadobiti učeničku pažnju Na nastavi znam učiniti gradivo prihvatljivim (znam i hoću)

Prihvatam timski rad učenika

128.

Ne interesuje me ono što pedagozi nazivaju odnos između učenika i nastavnika

Atmosferu u učionici određujem ja Pozivam one koji su se sami javili ali i one koji se nisu javili

U učionici sam statičan, ne krećem se U nastavi koristim humor U mom radu pravila moraju imati smisla i nema ih mnogo (insistiram na tome)

Pravila u učionici su isključivo moja - učenici treba samo da ih poštuju

Smatram potrebnim da se sa učenikom koji je problem sklopi prijateljstvo, pridobije njegovo povjerenje i tako stvori uslov da vaspitni napor "urodi plodom"

U radu sa učenicima navodim ih da sami biraju svoje aktivnosti

Vrlo često razgovaram o uspješnosti učenikovog ponašanja

U radu sa učenicima pravimo zajednički plan i tražimo nova rješenja za preovladavanje problema. Pri tome učenik mora osjetiti da je to njegov plan i da ga samo on može izvršiti.

Prethodne 4 odrednice u radu sa učenicima su teorijske osnove takozvane realitetne terapije. Smatram da je to nerealno i u praksi neprovedivo

U toku rada sam više voditelj; pokazujem, kako stvaram povjerenje, oslanjam se na saradnju, ispravljam greške i stvaram povoljne uslove za rad

Kad god su stvoreni uslovi za to savjetujem, odajem priznanje, podržavam i hvalim.

Pri vrednovanju učenika obavezno primjenjujem samovrednovanje.

Pokušavam biti zanimljiv i zabavan Prilagođeno reagovanje na različite sugestije svojstveno je mom radu

U radu sa učenicima napadam na probleme a ne na osobu učenika

Izbjegavam sukobe sa učenicima i radim tako da obje strane pobijede a ne da "rezultat" ostane neriješen ili stanje zategnuto

Ne volim da moja bude poslednja i da se ponašam superiorno

Rijetko sam ili gotovo nikad sarkastičan Ne oponašam učenike Ne pretpostavljam i ne optužujem bez argumenata

Ne molim i ne potkupljujem učenike Nemam izlive bijesa Ne naređujem, ne "držim predavanja" Učenje činim zabavnim

129.

Uvijek jasno kažem šta želim a ne šta ne želim

Uvijek nudim izbor sa jasnim posljedicama

5.2.2. B - Paradigme ličnosti profesora

(Budite voditelj a ne šef!) "Šef" "Voditelj" 1. Prosuđuje druge 1. Uvažava druge 2. Okrivljuje učenike za probleme 2. Traži rješenja 3. Kaže: "Nisam tako loš kao neki

drugi" 3. Kaže: "Dobar sam, ali bih mogao

biti bolji" 4. Nadzire 4. Vodi 5. Gleda na sebe i druge kao na nešto

samorazumljivo 5. Cijeni sebe i druge

6. Prikriva greške 6. Priznaje greška 7. Kaže "Ovo mi je samo posao" 7. Radi i više nego što mu je 8. Zahtijeva 8. Traži 9. Gradi zidove 9. Gradi komunikaciju 10. Prisiljava na rad 10. Ponaša se kao trener 11. Oslanja se na autoritet 11. Oslanja se na saradnju 12. Izaziva strah 12. Budi entuzijazam 13. Govori "Ja" 13. Govori "Mi" 14. Stiže na vrijeme 14. Stiže prije vremena 15. Nalazi krivca za problem 15. Nalazi rješenje problema 16. Zna kako se radi 16. Pokazuje kako se radi 17. Govori "Kren; te" 17. Govori "Krenimo" 18. Ličnost učenika mu je sporedna 18. Pomaže učenicima da se razvijaju 19. Vidi samo sadašnjost 19. Misli i na sadašnjost i na budućnost 20. Zapovijeda 20. Daje primjer 21. Nikad nema dovoljno vremena 21. Nalazi vrijeme i za važne stvari 22. Bavi se stvarima 22. Bavi se učenicima 23. Liječi simptome 23. Nalazi i liječi uzroke 24. Kaže učenicima u kojoj je poziciji 24. Kaže učenicima u kojoj su poziciji 25. Radi stvari ispravno 25. Radi ispravne stvari 26. Trudi se nešto stvoriti 26. Stvara povjerenje u druge 27. Stvara strah 27. Trudi se da njegovi učenici nešto

stvore 28. Zasluge pripisuje sebi 28. Zasluge pripisuje drugima 29. Nastoji da najprije drugi shvate

njega 29. Nastoji najprije shvatiti druge

30. Sukobe razrješava prema načelu "pobjednik-gubitnik"

30. Sukobe razrješava prema načelu "pobjednik–pobjednik"

130.

5.2.3. C - Pozitivno formulisani stavovi

1. Za nastavnika je važno da pokuša pomoći učenicima da razumiju gradivo 2. Nastavnik mora da ima jasan pregled centralnih pitanja nastave 3. Za nastavnika je važno da radi efikasno 4. Za nastavnika je važno da ima jasan izraz i podvučene pojmove 5. Nastavnik mora da pokaže toleranciju i uvažavanje učenika 6. Nastavnik mora da ima dobar plan i sistem rada (dizajn) 7. Za nastavnika je važno da se ponosi svojim pozivom 8. Za nastavnika je važno da ga učenici slušaju i da ga cijene 9. Za nastavnika je važno da koristi više metoda i sredstava rada 10. Nastavnik mora da unapređuje svoj rad u nastavi 11. Nastavnik mora da ima sklonost samorefleksiji

(Suzić, 1925.)

5.2.4. Aktivnosti trenera

Dužina sesije (60 min.) Potreban materijal:

− Pripremljeni instrumenti (inventari – "MISLIM DA SAM" , "PARADIGME LIČNOSTI PROFESORA", "POZITIVNO FORMULISANI STAVOVI NASTAVNIKA"

− hamer papir i po jedan papir formata A4 za svakog učesnika

− samoljepljivi papirići − flomasteri i markeri

Cilj aktivnosti Cilj aktivnosti je definisan sljedećim stavom: "Došao-la sam do zaključka da sam ja odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloženje stvara vrijeme. Kao profesor, ja posjedujem ogromnu snagu da učinim učenički život jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti ili oraspoložiti, povrijediti ili izliječiti. U svim situacijama, moj odgovor odlučuje da li će kriza eskalirati ili ne i učenika humanizirati ili ne."

Haim Ginott, američki psiholog Slijed aktivnosti trenera − Pažljivo pročitati stavove (osobine) date u navedenim instrumentima A, B i C

(15 min.) − Izdvojiti što više stavova (osobina), koji se odnose na vašu ličnost kao

profesora (20 min.). Ova aktivnost se može uraditi zaokruživanjem određenih osobina i sumiranjem onih osobina označenim znakom X, ili prepisivanjem željenih sadržaja na samoljepljive papiriće.

− Prezentacija vlastite profilacije (25 min.)

131.

Ove aktivnosti obaviti na sljedeći način: a) Esejski iskaz na papiru formata A4 kao u sljedećem primjeru:

"Radim 20 godina. Profesorica sam koja voli svoj posao i to je razlog što svakodnevno učim i usavršavam se u struci. Znam zadobiti učeničku pažnju, a u nastavi i gradivo učiniti prihvatljivim. U mom radu pravila moraju imati smisla i nema ih mnogo. U radu sa učenicima koristim sve ono što sam sada saznala da se zove realitetna terapija. U toku rada sam više voditelj i moderator procesa učenja. Radujem se uspjehu svakog svog učenika a oni znaju da ih volim i poštujem. . . itd. "

b) Na hamer papiru napisati ime i prezime profesora, čiju profilaciju želimo utvrditi, a po tom sadržaje s naznačenim osobinama napisanim na samoljepljive papiriće nalijepiti pored napisanog imena i prezimena. Tekst sa samoljepljivih papirića glasno čitati i po potrebi komentirati.

Evaluacija Utvrđena profilacija ličnosti profesora (esejskog ili drugog oblika) prezentira se učenicima u učionici, s mogućnošću da istu učenici anonimno dopune vlastitim stavovima.

5.3. METODE USMJERENE NA UČENIKA

Šest šešira za razmišljanje (jedan primjer radioničke aktivnosti) Razmišljanje je sposobnost koja se može naučiti i podučavati. Kada se istražuje neka tema, dobro je izložiti ideje iz više uglova posmatranja, drugim riječima stavljajući različite tipove šešira za razmišljanje. Sa šeširom ljubičaste boje smo pesimisti, crvene veoma osjećajni, bijele hladnokrvno objektivni. Ova aktivnost podrazumijeva prethodno razmišljanje o METODAMA USMJERENIM NA UČENIKE sa simbolikom šest različitih tipova šešira:

1. bijeli šeši, 2. crveni šešir 3. žuti šešir 4. ljubičasti šešir 5. zeleni šešir 6. plavi šešir

Značenje svakog šešira Bijeli šešir: neutralan samo ga činjenice interesuju kao mašina, ništa ne osjeća Crveni šešir: jake emocije

osjećajan bijes/mržnja ne osjeća potrebu za pravdanjem

Žuti šešir: pozitivan karakter

optimista

132.

pun nade konstruktivan karakter najbolji stav

Ljubičasti šešir: negativan

pesimista kritičar mrzovoljan

Zeleni šešir: kreativnost

nove ideje novi način sagledavanja stvari olakšava promjene

Plavi šešir: objedinjuje karakteristike ostalih

ukazuje na ono što nedostaje što je suvišno korisno za izvođenje zaključaka

Cilj ove aktivnosti je nositi svaki šešir izvjesno vrijeme u skladu s karakteristikama svakog od njih razmišljajući o metodama usmjerenim na učenika. Da bi vam bilo lakše provesti ovu aktivnost, dajemo vam jedan primjer karakterističnih odgovora nastalih iz naših radioničkih aktivnosti u školama: Bijeli šešir Metode usmjerene na učenike moguće je primijeniti bez

posebnog teoretisanja i učenja. To je stvar svakog profesora. Crveni šešir Metodama usmjerenim na učenike ponovo se vraćamo u

pedocentrizam kao ekstremno stanje usmjerenosti na učenika. Stavljanjem učenika u središte zbivanja, ostaje nejasno šta biva sa sadržajem. Od početka svoga rada ja tako i radim. Sa učenicima stvaram zajednički plan. Zadatak je da oni nauče, a ne da kao papagaj stalno ponavljam ono što ja znam. Te nove metode će nam uništiti naš inače dobar sistem školstva. Ali, ako se tako mora, Bože moj. . .

Žuti šešir Otvorena sam za nove metode i strategije učenja. To želim

dijeliti sa svojim kolegama u stručnom aktivu i spremna sam prihvatiti njihove sugestije. U radu sa učenicima nastojim stvoriti povjerenje, oslanjam na saradnju, zajednički ispravljamo greške i tako učimo. Pri tome savjetujem, dajem priznanje, podržavam i hvalim. U radu sa učenicima napadam probleme, a ne osobu učenika. Idem i dalje od toga. Cilj nam je da zajednički tražimo rješenja za postavljene probleme. Učenje činim zabavnim.

Ljubičasti šešir Mišljenja sam da je završeni fakultet dovoljan da mogu

zadovoljiti zahtjeve škole. Sve ove nove zahtjeve smatram prolaznim. Metode koje koristim u nastavi su dovoljne da pomoću njih realizujen nastavni plan i program. Dosta mi je svih tih novina, stalno eksperimentišu sa nama. Ovog puta pretjeruju. To će biti samo jedan od niza pokušaja onoga što stalno zovemo reforma.

Zeleni šešir Profesoru treba da bude važno da pomaže učenicima. Tolerancija

u tome je nužna. Međusobna pomoć učenika je jedno od pravila u mom radu. Ranije sam više vjerovao monologu nego razmjeni

133.

mišljenja. U svom radu davno sam prestao raditi tako da mi učenici budu puki slušaoci. Učenike podstičem na originalnost i kreativnost u prezentiranju nastavne građe. Danas uviđam da su mišljenja, osjećanja i samoinicijativnost učenika presudni za njihov i moj uspjeh. Često sam u prilici da u okviru rada stručnog aktiva da iznesem mišljenje da nam posao nije dobar ako nam je svejedno šta su nam učenici i kako naučili. Rutinski rad, prenaglašeno memorisanje, reprodukovanje činjenica, robovanje udžbeniku i sadržajima su davno prošla praksa u mom radu. Moj odnos u radu sa učenicima je partnerski, ravnopravan i slobodan.

Plavi šešir Treba se podsjetiti riječi Džona Djui koji je ponudio specifično rješenje za problematiku o kojoj sada govorimo. On nastavu dovodi u vezu sa prodajom i kaže: "Niko ne može da prodaje ako neko ne kupuje". Primjenom metoda usmjerenim na učenike prodaja znanja je znatno uvećana. Ne treba pretjerivati ni u ovom slučaju. Metode usmjerene na učenike treba kombinovati sa ostalim uspješnim postupcima nastavnikovog rada.

Objašnjenje za rad trenera Dužina trajanja sesije (60 min.) Potreban materijal:

− 6 papira formata A4 u sljedećim bojama (bijela, crvena, žuta, ljubičasta i plava). Na tim papirima nacrtati crtež šešira.

− hamer papir velikog formata (za svakog člana grupe po dva komada)

− flomasteri i markeri Težina ove aktivnosti: Nivo II Navedena radionička aktivnost se provodi u školama, koje imaju već značajna iskustva u primjeni metoda usmjerenih na učenike. Rad u grupama: Radi se u grupama po troje. Vremenska raspodjela aktivnosti trenera: − Davanje uputstava za rad s naglaskom na značenje svakog šešira i crtanje

crteža šešira na priloženim papirima (15 min.) − Svaka grupa, razmišljajući o metodama usmjerenim na učenike, u odnosu na

značenje šešira navodi po nekoliko sadržaja za svaki šešir (kao u prethodnom primjeru) (20 min.)

− Prezentacija završene aktivnosti: Na hamer papiru velikog formata predviđenog za sve grupe, svaka grupa unosi po jednu rečenicu (po njihovu mišljenu najuspješnijeg određenja za sadržaj svakog šešira). (5 min.)

− Čitanje ostalih ideja značenja za svaki šešir, a koje se odnose na metode usmjerene na učenika, bez pisanja zajednički hamer papir uz mogućnost komentara. (10 min.)

− Svaki član grupe predstavlja 2 panoa (dva šešira) po vlastitom izboru sa svim navedenim sadžajima koji predstavljaju značenje tih dvaju šešira vezano za metode usmjerena na učenika. (10 min.)

Svaka grupa mora zaključiti prezentaciju s tri sugestije o tome, šta se dešava u nastavi, kad se donose zaključci, dok se nosi neki drugi šešir osim plavog. Svaki

134.

član grupe (grupe se sastoje od tri člana) iznosi po jednu sugestiju, odnosno po jedan primjer. Jedan primjer iz naše radioničke aktivnosti u školi: Crveni šešir: Profesor koji u nastavi nosi crveni šešir, izražava jake emocije u odnosu na vlastito viđenje nastave. Učenici nemaju mogućnost da bilo što tu promijene. Pri uvođenu novina po pravilu izražava bijes, a te novine primjenjuje samo ako mora. Na sve upute, kako da poboljša svoj rad, reaguje na način, da čak i ne osjeća potrebu za pravdanjem svog rada. Bitni aspekti primjene metoda: Definisanje problema, prepreka, podrške, vještina, opasnosti i cilja pri pripremi metoda usmjerenih na učenika (drugi primjer radioničke aktivnosti) Dajemo vam jedan drugi prikaz radioničke aktivnosti o metodama usmjerenih na učenika, za što nam može uspješno poslužiti sljedeći crtež (radna verzija format A4, na kojoj je prikazan padobranac s naznačenim ciljem, problemima, preprekama, podrškom, vještinama i opasnostima). Objašnjenje za rad trenera Dužina trajanja sesije (60 min.) Potreban materijal:

− crtež za svakog učesnika − hamer papir velikog formata i papir formata A4 − flomasteri i markeri

Težina ove aktivnosti: Nivo II Navedena radionička aktivnost se provodi u školama, koje imaju već značajna iskustva u primjeni metoda usmjerenih na učenike. Rad u grupama: Radi se u grupama od četiri do šest članova. Vremenska raspodjela aktivnosti trenera: − Davanje uputstava za rad (5 min.) − Podjela crteža svakom članu grupe s napomenom da se isti može pored

navedenih pojmova može dopuniti i novim pojmovima, koji su značajni za primjenu metoda usmjerenih na učenike, na primjer: potrebne kompetencije, znanje, sposobnosti i slično (5 min.)

− Svaki član grupe za sebe na papiru formata A4 navodi što veći broj argumenata, odnosno sadržaja za svaki navedeni pojam na crtežu kao i za eventualno dopunjene pojmove.

Na primjer: Problemi:

nedovoljna motivisanost profesora za takav rad nedovoljna obučenost, nepostojanje svijesti o potrebi za ovu vrstu promjena, ne uviđanje konačnog ishoda nakon promjene (primjene Metoda

usmjerenih na učenika), shvatanje ove promjene kao formalne novine, shvatanje da se tako već radi, te nema tu šta da se doda i sl.

135.

Postupak je isti sa svim navedenim pojmovima na crtežu (15 min.) − Grupe vrše sintezu individualnih razmišljanja zapisivanjem najboljih ideja na

poseban papir formata A4 (10 min.) − Prezentacija i komentari: Svaka grupa na posebnom hamer papiru velikog

formata naljepljuje papir formata A4 s najboljim idejama za svaki pojam, a članovi ostalih grupa daju kratke komentare. U sklopu ove aktivnosti izvode se najbitniji zaključci za svaki pojam posebno i za sve te pojmove shvaćene u sintezi. (25 min.)

Cilj ovog primjera radioničke aktivnosti je da trener zajedno s učesnicima u konkretnoj školi definiše NIVO problema, prepreka, podrške, vještina, opasnosti, kompetencija, sposobnosti i eventualno drugih značajnih varijabli te uviđanja cilja u odnosu na primjenu metoda usmjerenih na učenika.

136.

137.

5.4. MODEL PRIPREME ZA OGLEDNI SAT IZ OPĆE PSIHOLOGIJE

Marjana Stanković, profesor Gimnazija "Muhsin Rizvić" Kakanj Razred: II a NASTAVNA JEDINICA: "Individualne razlike u emocionalnom reagovanju" TIP SATA: Integrativno ponavljanje (reorganizacija otprije učenog i naučenog gradiva) ZADACI NASTAVE: ODGOJNI:

Stvaranje atmosfere kooperacije, razvijanje kod učenika osjeća ja za kolektivni rad, sigurnost, inicijativnost, odgovornost, samostalnost u rješavanju problema, samopouzdanje, samopoštovanje, samoaktualizacija, intrinzična motivacija, veći nivo težnji, pozitivna slika osebi, emocionalna stabilnost, procjenjivanje i prosuđivanje svojih i tuđih osjećanja, razvijanje empatije i optimizma kao važnih komponenti emocionalne inteligencije.

FUNKCIONALNI: Razvijanje sposobnosti intencionalne pažnje, percepcije,

misaonih operacija analiza, sinteza, uspoređivanje, klasifikacija, rješavanje problema) fleksibilnog mišljenja, divergentnog mišljenja, te poticanje učenika na kreativno i kritičko mišljenje, lateralni transfer, generalizacija, dugoročno pamćenje. . .

OBRAZOVNI: Usvajanje pojma emocionalna inteligencija, odnos emocionalne

i racionalne inteligencije, pojam empatije. OBLICI RADA: Grupni, tandemski i frontalni. NASTAVNA SREDSTVA:

Vještačka (učenički panoi, modeli) auditivna (klasična muzika) tekstualna (udžbenik: dr. Ejub Čehić "Opšta psihologija" , dr. Refik Ćatić "Psihologija" , mr Elharun Selimović "Opća psihologija" , dr. Danijel Goleman "Emocionalna inteligencija".)

INSTRUMENTI: Kontrolni listići VRSTE NASTAVE:

− Interaktivna (doživljajna) − Problemska

ARTIKULACIJA SATA:

Uvodni dio (10 min.) Skeč(1) – emocija ljubav (izvode učenici trećih razreda) dijalog između Romea i Julije, W. Šekspira. Isticanje ljubavi kao glavnog pokretača u svim sferama života: "Ljubav je korijen svega, i njoj je sve drugo

namijenjeno" "Ljubav je valjda jedina stvar na svijetu koju ne trba

objašnjavati i tražiti joj razlog" (Meša Selimović) "Ljubav kao unutarnji zakon čovječjeg života jedini

način da čovjek postigne sreću kojoj prirodno teži"

138.

Glavni dio (25 min.) Cilj sata: Značaj emocionalne inteligencije za uspjeh u životu, kako se emocionalnim životom može upravljati na inteligentan način, sposobnost očuvanja duševnog zdravlja sposobnost uočavanja, procjenjivanja i izražavanja vlastitih i tuđih osjećanja, te razvijanje kod učenika empatije i optimizma Teze istaknuti na tabli! − Emocionalna inteligencija: pojam, funkcija odnos s

racionalnom inteligencijom; − Postojanost dva uma: emocionalni (srce) i racionalni

(glava); − Zbog čega ljudi različito reaguju u različitim emocionalnim

situacijama? − Kako je moguće da ljudi sa visokim koeficijentom

inteligencije doživljavaju neuspjeh, a drugi sa prosječnim intelektualnim mogućnostima postižu visoke i uspješne rezultate u biznisu i u kontaktima sa drugim ljudima?

Skeč (2) – emocija straha (izvode učenici trećih razreda) učenici grupno odgovaraju na pitanja u vezi emocije

straha Skeč (3) – emocija tuge (učenici trećih razreda pokušavaju dočarati tugu). na nastavnim listićima učenici drugog razreda daju

moguća rješenja za emocionalne rasterećenje ove emocije.

Skeč (4) – emocija gnjeva (izvode učenici trećih razreda). učenici na konstruktivan način pokušavaju izbjeći

moguće frustracije koje dovode do gnjeva i velike emocionalne zasićenosti.

Skeč (5) - emocija mržnje (učenici trećih razreda glume navedenu emociju). u zamjenu za ovu emociju, učenici drugog razreda

predlažu sljedeće. . . Završni dio (10 min.) "Nikada ne pitaj kome zvono zvoni, zvoni tebi" (John Donne) − pitanje usmjereno svim učenicima − izvlačenje zajedničkog rezimea: značaj kontrole emocija za

uspjeh u poslovnom i privatnom životu; objektivno percipiranje i prosuđivanje tuđih i vlastitih emocija; dobri i humani interpersonalni odnosi; poznavanje načina emocionalnog rasterećenja za očuvanje osobnog i tuđeg duševnog zdravlja; uživljavanje u sudbine drugih, jer tuđa bol je i vlastita bol; ne osvrtati se mnogo za prošlošću nego optimistično gledati u budućnost; na konstruktivan način sagledati aktivnosti koje dovode do emocionalnog rasterećenja.

− Ocijeniti najaktivnije učenike − Pohvaliti sve učenike

Prilog: Kontrolni list za rad u grupama.

139.

KONTROLNI LIST ZA GRUPE ZADACI: 1. Skeč (1), emocija________________________

Da li na neverbalnom izrazu lica možemo uvijek prepoznati ovu emociju? 2. Skeč (2), emocija ________________________

Da li su u korelaciji intenzitet osjećanja i nivo tenzije kod ove emocije? Navedite prijedloge mogućeg emocionalnog rasterećenja!

3. Skeč (3), emocija_________________________

Kakav je hedonistički ton kod ove emocije? Šta vi predlažete kao izlaz iz ove situacije?

4. Skeč (4), emocija _________________________

Koliko prethodno iskustvo ima važnu ulogu kod ispoljavanja ove emocije? Navedite moguća rješenja emocionalne rasterećenosti!

5. Skeč (5), emocija___________________________

Koji autonomni znaci izražavaju ovu emociju? 6. "Nikada ne pitaj kome zvono zvoni, zvoni tebi" John Donne

O čemu govore ovi stihovi engleskog književnika? ARISTOTELOV IZAZOV Svatko se može naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak, zbog ispravnoga razloga i na ispravan način - to nije lako.

(Aristotel, Nikomahova etika)

140.

5.5. PRIKAZ EFIKASNOSTI PRIMJENE METODA USMJERENIH NA UČENIKE

Da bi vas motivisali da uđete u promjene koje vam nudimo, pretstavljamo vam rezultate našeg istraživanja o efikasnosti primjene metoda usmjerenih na učenike. Znanje o tome gdje se želi stići, pretpostavka je da će se učiniti napor da se tamo i stigne. (Stjuart, N "Kvalitet obrazovanja" , str. 69) Namjera nam je bila da navedenim istraživanjem učenici: − prepoznaju korist od naučenog − utvrdimo da li novostvorena klima u nastavi (primjenom metoda usmjerenim

na učenike)omogućuje da učenici otkriju vezu između vlastitih napora i svog napretka

− doživljavaju li učenici saznanja da su sami uzroci porasta naučenog napretka u postignuću

− da li naučeno budi interes za dalje učenje koje slijedi? Bez opisa postupaka istraživanja dajemo samo prikaz rezultata: Tabela 1.: Postignuće učenika u uslovima primjene metoda usmjerenih na učenike Kategorije opšteg uspjeha učenika odličan

5 vrlodobar 4

dobar 3

dovoljan 2

nedovoljan 1

Postignuće učenika prema kriterijima ujednačavanja grupa: broj % 8 40

broj % 6 30

broj % 4 20

broj % 1 5

broj % 1 5

Postignuće učenika nakon provedenog istraživanja

K-grupa

broj % 7 35

broj % 5 25

broj % 6 30

broj % - -

broj % 2 10

Postignuće učenika prema kriterijima ujednačavanja grupa: broj % 24 40

broj % 18 30

broj % 12 20

broj % 3 5

broj % 3 5

Postignuće učenika nakon provedenog istraživanja:

E-grupa

broj % 31 51, 66

broj % 19 31, 66

broj % 6 10

broj % 3 5

broj % 1 1, 66

Najvidljiviji ishod provedenog eksperimenta je školska ocjena učenika. Stoga su se školske ocjene dobivene u toku trajanja eksperimenta, kao najrelevantniji ishod unesenih promjena posredstvom nastave jedino i upoređivale između E i K grupe. Uspjeh učenika E grupe je očigledan. On je značajan po svim kategorijama opšteg uspjeha. Istraživanje je pokazalo da je moguće učenike vježbati da oni postanu subjekt svojih strategija učenja, metoda pamćenja, mišljenja i zaključivanja. Neka ranija istraživanja pokazala su da uticaj kvaliteta nastavnog procesa na ishode školskog učenja nije značajan, ako je kriterij za nastavu "pamćenje činjenica" (Palekčić, M. 1985, Unutrašnja motivacija i školsko učenje, str 395).

141.

Ovu tvrdmju potvrđuje i naše istraživanje. Učenici E grupe, komentarišući osnovne razlike i način na koji je to učinjeno u vrijeme trajanja eksperimenta ističu:

1. Ranije kada sam odgovarala bilo me je strah, 2. Ranije sam puno više zaboravio šta treba da kažem, 3. Ranije nisam znao šta je najvažnije, 4. Sada mogu sam da unaprijed znam da li ću dobiti peticu.

Da bi imali stvarne koristi od prikazanih podataka, dajemo vam kratki opis aktivnosti učenika u E grupi (eksperimentalna grupa) koje su doprinijele povećanju postignuća ove grupe učenika. Učenici iz E grupe u vremenu od mjesec dana (koliko je trajao eksperiment) pravila je plan učenja. Radni list za pripremu učenja:

1. Postavljam sebi ovaj cilj za danas. . . 2. Danas rješavam slijedeće zadatke. . . 3. Naročito me interesuje. . . 4. Za mene je naročito teško. . . 5. Napravi-la sam slijedeći plan (Šta prvo radim? Gdje da učim? Kada da

napravim pauzu? Kada završavam svoj zadatak?. . .) 6. U planu ću razgovarati sa. . . 7. Zadovoljan sam svojim nastavnikom ako uspijem slijedeće. . . 8. Pripremiću slijedeće materijale za učenje. . . 9. Kako bih mogao razmijeniti informacije, učiću u slijedećem timu (paru). . . 10. Kad budem umoran odmoriću se na slijedeći način. . . 11. Kad mi učenje više ne bude zadovoljstvo uradiću slijedeće. . .

Nastava u E grupi bila je zasnovana na: − obezbjeđivanju maksimalne misaone aktivizacije učenika, − definisanju ciljeva učenja obavezno uključiti i učenike, − osposobljavati učenike da sami pronalaze greške u vlastitom mišljenju,

odnosno radu, − vršiti individualizaciju nastave (zadaci na više nivoa težine), − ponekad naći opravdanje za neuspjeh Školska ocjena u E grupi iz dana u dan poprimala je odrednice ocjene kao postignuća (Suzić, 1998. godina), pri čemu su: − učenici uviđali pozitivni pomak i napredak u radu, − profesori nisu kažnjavali greške učenika, − razvijan je sistem postignuća učenja na vlastitim greškama, − osigurana je saradnja i socijalna podrška učenicima, − svakodnevno je vrednovana i praćena volja učenika, odnos prema radu,

kooperativnost itd. Nastavnikovo ponašanje u E- grupi zasnivalo se na:

1. Ravnoteži snaga, od autoritarnog modelovanja odnosa u kojima je nastavnik svemoćan, ka demokratskoj orijentaciji na ravnopravne, kooperativne odnose.

2. Promjena pažnje, od pažnje usmjerene jedino na gradivo, do pažnje podjednako usmjerene na sadržaj, proces i klimu, odnosno motive za učenje.

3. Učenici su subjekti učenja, od snage njihovih motiva zavisi njihovo postignuće

142.

Istraživanje je pokazalo da su učenici bili veoma motivisani pitanjima: − Objasni zašto, kako? − Kako bi koristio stečeno znanje? − Šta je glavna ideja u tekstu koji vam je ponuđen? − Šta misliš da će se dogoditi ako. . . ? − Koji se zaključci mogu izvesti i slično. . . Pokušajte da slično istraživanje provedete i u vašoj školi. Neki od mogućih sadržaja koji se mogu (i trebaju) koristiti u sklopu područja "Metode usmjerene na učenike" :

1. Stojaković, P. Blumova taksonomija, Darovitost i kreativnost, S. Sarajevo 2000. godina

2. Suzić, N. Kompetencije za 21. vijek, Pedagogija za 21. vijek, 2005. godina 3. Stanojlović, S Klima razumijevanja u školi, Razumijevanje mladih, Banja

Luka, 2003. godina 4. Struktura standarda, Agencija za eksterno vrednovanje, Sarajevo 5. Stojaković, P. Kreativno rješavanje problema, Darovitost i kreativnost,

Sarajevo 2000. godina 6. Miller, B. Kako ostvariti uspješan kontakt sa učenicima, Priručnik za

nastavnike, Sarajevo, 2001. godina

5.6. ZAKLJUČNO RAZMATRANJE

Sve teorijske rasprave o uticaju različitih vidova motivacije na učenike u nastavnom procesu mogli bi se svesti na dva gledišta:

1. pristup u kome je nastavnik u centru, i 2. pristup aktivnog učenja u kojem je naglasak ka usmjerenosti na učenike.

Tradicionalni model zasnovan je na ideji predavačke nastave. Predavačka nastava je imala za cilj prenošenje inforacija od nastavnika ka učenicima. Međurazmjene informacija između nastavnika i učenika svodile su se na kratka pitanja i odgovore. Motivacija učenika u ovakvom vidu nastave kao i da nije potrebna. Neke studije procjenjuju da se čak 80% vremena časa provodi na opisani način. Presudne kritike "nastavnika u centru" datiraju od Džona Djua, Pijažea, Karla Rodžersa itd. Njihovi stavovi aktuelni su i danas. Prigovori tradicionalnom modelu su kognitivne, motivacione i emocionalne prirode. Najnovniji pristup polazi od shvatanja da nastavni plan i program ima fokus u ishodima učenja, što predstavlja promjenu obrazovne paradigme po kojoj centar predstavlja ono što bi učenici trebalo da nauče, a ne ono što bi nastavnici trebalo da predaju. Nastava u kojoj su učenici inspirisani, radoznali, kreativni, ohrabrivani individualnim razmišljanjima, u kojoj se osposobljavaju za emocionalnu inteligenciju i društvene vještine (komunikacija, samokontrola, samovrednovanje i sl.), u kojoj atmosfera u učionici omogućuje podsticaj i ispoljavanje učenikove ličnosti, ima šansu da promijeni ukupno obrazovno ozračenje i pripremi učenike za život, što predstavlja suštinu projekta EU Reforma opšteg obrazovanja u BiH "MREŽA ŠKOLA U BIH" "Teško svakoj vrsti obrazovanja koje razara najuspješnija sredstva istinskog obrazovanja i upućuje nas na cilj umjesto da nas već na samom putu usrećuje."

Goethe

143.

5.6.1. Evaluciona lista

(nakon provedene radionice)

1. Postupak

Šta ste uradili?

2. Struktura

Kako ste se organizovali?

3. Sredstva

Da li ste raspolagali s dovoljno vremena i prostora? Da li su članovi grupe bili svježi ili umorni?

4. Učesnici

Da li su svi učestvovali u radioničkom radu? Da li je svaki doprinos bio koristan?

5. Efikasnost

Vodeći računa o trudu koji ste uložili, kako ste zadovoljni rezultatima?

6. Uticaj

Na koji način bi ova iskustva mogla koristiti?

144.

5.7. LITERATURA

1. Suzić, N. Osobine nastavnika i odnos učenika prema nastavi, Narodna i

univerzitetska biblioteka "Petar Kočić " Banjaluka, 1995. 2. Suzić, N.Kako motivisati učenike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

Republika srpska, S. Sarajevo, 1998. 3. Stojaković, P. Darovitost i kreativnost Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva Republika srpska, S. Srajevo, 2000. 4. Stojaković, P. Psihologija za nastavnike, Izdavač:Prelom-Banja Luka,

2002. 5. Stojaković, P. Razvijanje sposobnosti učenja, II izdanje, Svjetlost,

Sarajevo, 1985. 6. Rakić, B. Motivacija i školsko učenje, Veselin Masleša, Sarajevo, 1974. 7. Stanojlović, S. Razumijevanje mladih, II dopunjeno izdanje, Banjaluka,

2003. 8. Zajednička strategija za modrenizaciju osnovnog i opšteg srednjeg

obrazovanja BiH, Sarajevo, 1993. 9. Palekčić, M. Unutrašnja motivacija i školsko učenja, 1985. 10. Čehić, E. Opšta psihologija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1989. 11. Dizdarević, I. (2003) Agensi socijalizacije, Svjetlost, Sarajevo 12. Lavrnja, I Učen ik kao subjekt obrazovanja Rijeka, 1985. 13. Grubišić –Peko, A. Potreba novog položaja i uloge učenika u procesu

komunikacije u nastavi, PKZ, Zagreb, 1988. 14. Selimović, E. Opća psihologija, Fojnica, 2001. 15. Jalavić, F. Didaktika, Naklad Slap, Zagreb, 1998. 16. Slatina, M. Nastavni metod, Sarajevo, 1998.

145.

6. FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE

- gimnazija -

Priredili: Ankica Grgić-Mišković Danica Đurasović Dragana Pozderović

146.

SADRŽAJ:

6. FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE ........ 145

6.1. UVOD: FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE .............................................................................. 147

6.2. PRIMJERI IZ PRAKSE .......................................................... 148

6.3. UPUTSTVA ZA TRENERA ...................................................... 150

6.3.1. Prvi nivo...................................................................... 150

6.3.2. Drugi nivo ................................................................... 155

6.3.3. Treći nivo .................................................................... 156

6.4. PRILOZI............................................................................ 157

6.5. LITERATURA ...................................................................... 162

147.

6.1. UVOD: FORMALIZOVANO UČEŠĆE UČENIKA U ORGANIZACIJI ŠKOLE

Obrazovanje nije dosipanje vode

nego rasplamsavanje vatre

(William Butler Yeats) Od škole u budućnosti se očekuje konačno promijenjena uloga i učenika i nastavnika "od dominacije nastavnika do nastavnog procesa usmjerenog na dijete". To znači da djeca trebaju zauzeti centralnu ulogu, a škola treba postati mjesto na kojem se istražuje, ispituje, zajednički rješavaju problemi i vodi promišljeni dijalog. "Odgajatelji moraju pozivati učenike da iskuse bogatstvo svijeta, osposobiti ih da sami postavljaju pitanja i traže odgovora i podsticati ih da shvate složenost svijeta"

(Brooks, 1993 str. 5) Kroz ovaj program predstavljamo novu sliku razreda i škole. To je slika koja pokazuje mogućnosti svijeta i potencijal svakog djeteta. Učenici ne treba da školu doživljavaju kao mučenje, nego naprotiv, škola treba biti mjesto gdje se dijete razvija u kognitivnom (intelektualnom), emocionalnom i društvenom smislu. Ponuđeni sadržaji u okviru plana i programa obuke za ovu oblast kao osnovni cilj imaju pomoć učenicima i nastavnicima da uvide značaj aktivne uloge učenika u organizaciji i radu škole. To podrazumijeva organizaciju rada u kojoj će biti moguće: − bavljenje kompletnim učenikom – pored akademskih vještina učenici moraju

biti osposobljeni i za emocionalnu inteligenciju i društvene vještine: komunikaciju, kontrolu stresa, rješavanje konfliktnih situacija, toleranciju, samosvjesnost, samokontrolu i timsku saradnju

− promijenjen odnos učenik – nastavnik: pozitivna komunikacija gradi kod učenika samopouzdanje i sigurnost

− primjena savremenih nastavnih metoda u kojima će domonirati učenik − promijenjena atmosfera u učionici – što dovodi do promijenjenog fizičkog i

emocionalnog ozračja u učionici − aktivno učešće učenika u izradi NPP − uključivanje roditelja kao partnera u školi

148.

Da bi bilo moguće ostvariti ciljeve potrebne su promjene u obrazovanju na svim nivoima, što se može vidjeti iz ponuđenog šematskog prikaza.

Slika 1.: Promjene u obrazovanju na svim nivoima

6.2. PRIMJERI IZ PRAKSE

Primjer dobre prakse učešća učenika u radu škole pokazat ćemo kroz primjer učešća učenika SŠC "Aleksa Šantić" iz Nevesinja i MSŠ Živinice u radu Nastavničkih vijeća. SŠC "Aleksa Šantić" iz Nevesinja je počela prije ozakonjenja razvijati praksu učeničkog učešća u radu Nastavničkog vijeća. Početkom školske 2004/2005. godine Savjet učenika je uputio zahtjev Nastavničkom vijeću da predstavnici učenika prisustvuju sjednicama, što im je i odobreno. U početku je bilo uzajamnog straha i nepovjerenja, ali se to vremenom prevazišlo. Učenici su aktivno učestvovali u diskusijama kada se radilo o temama koje njih više interesuju, i pri tome davali konkretne primjedbe i korisne prijedloge (Pravilnik o zaključivanju ocjena prema kojem je dobar učenik oštećen, a loš nagrađen). Na osnovu tog prijedloga Nastavničko vijeće je uputilo prijedlog za izmjenu Pravilnika koji je trenutno na snazi. I ako je u početku postojao otpor i nepovjerenje, vremenom se postiglo da se mišljenje učenika poštuje i uvažava, a na taj način se bitno poboljšala komunikacija učenik – nastavnik, odnosno Nastavničko vijeće – Savjet učenika. Evidentno je da se ovo pokazalo kao primjer dobre prakse, koji

149.

treba nastaviti, ali i raditi na tome da se to Zakonom reguliše. Za nekoliko godina nadamo se da će to biti opšteprihvaćena praksa. Slična, skoro identična iskustva imaju i Vijeće učenika Mješovite srednje škole Živinice. Njihovo iskustvo ilustrirat će slika plakata na kojem su oni svoje probleme i prijedloge predstavili Nastavničkom vijeću (slika 2).

Slika 2. U daljem tekstu ćemo vam ponuditi model obuke nastavnika i učenika za Formalizovano učešće učenika u organizaciji škole, koji sadrži detaljan plan rada i programske sadržaje.

150.

6.3. UPUTSTVA ZA TRENERA

6.3.1. Prvi nivo

Cilj se ostvaruje kroz dva koraka: I korak/cilj: Edukacija o svjesnosti potrebe učešća učenika u radu škole. Kroz rad u grupi (mješovita grupa učenici – nastavnici) provocirati raspravu i prikupiti potrebna iskustva. II korak/cilj: Razvijanje vještine komunikacije s ciljem obuke za nametanje svog stava školskoj i široj javnosti. Lista potrebnih resursa:

− hamer-papir, ljepilo, makaze, samoljepivi papirići u bojama, grafofolije

− štampani materijali za grupe i za svakog učesnika pojedinačno

− flomasteri i markeri I KORAK: Vrijeme: Ukupno trajanje 90 minuta: − lista očekivanja, 5 min. − uvod u osnovnu temu, 5 min. − međusobno upoznavanje članova grupe-probijanje leda, 15 min − rad u grupama, 35 min. − prezentacija grupnih aktivnosti, 25 min. − evaluacijske aktivnosti, 5 min. Tok radionice: − U uvodnom dijelu se predstave učesnici radionice. − Nakon toga pozvati učesnike da izraze svoje očekivanje od predstojeće sesije

koristeći tzv. drvo želja ili drvo očekivanja (drvo je trener nacrtao na hamer-papiru ranije i postavio na zid). Učesnici svoje želje, odnosno očekivanja pišu na samoljepivim papirićima određene boje i lijepe ih na već pripremljeno drvo. Trener pregleda želje, kratko ih zajedno prokomentariše sa učesnicima i prema tome pokuša prilagoditi dalji tok radionice. Ovo je vrlo važno kako bi učesnici shvatili subjekatsku poziciju učenika, odnosno značaj njihove uloge i aktivnosti u školi, ali i u cijelom reformskom procesu.

− U uvodu u osnovnu temu trener, koristeći se sadržajem iz uvoda, naprijed datog, iznosi ciljeve radionice, odnosno značaj učenikovog aktivnog učešća u organizaciji škole.

− Učesnici su već podijeljeni u manje grupe (5 do 6 članova) – po sopstvenom izboru – ali kombinovano profesori i učenici zajedno. Da bi se bolje međusobno upoznali članovi grupa i uspostavili bolju komunikaciju, a kasnije i saradnju u grupnom radu i stvorili preduslovi za povoljnu radnu atmosferu, kao i obezbijedila motivacija za kasniji rad u grupi, primjenjuje se vježba "Probijanje leda" . Ponudili smo vam instrument "Bingo", a svaki trener ima slobodu izbora alternativnog instrumenta po sopstvenom izboru.

151.

Instrument "Bingo" sadrži listu pitanja, koja se tiču želja, interesovanja, osobina pojedinih članova grupe koje oni u međusobnoj komunikaciji treba da o sebi iznesu ili prepoznaju kod drugih članova grupe. Nakon završetka vježbe predstavnik svake grupe iznese utiske i informacije koje grupa smatra značajnim.

Rad u grupama − Trener daje kratke upute grupama.

Cilj ove vježbe je identifikovanje učeničkih aktivnosti u okviru škole, prezentacija načina na koji je to urađeno i pronalaženje novih mogućnosti i načina daljeg rada. Uloga nastavnika (učesnika vježbe) u okviru grupe je pomoć učenicima da osvijeste i prepoznaju koliki je njihov dotadašnji angažman i uticaj, kao i da im pomognu u sagledavanju i shvatanju okvira mogućeg djelovanja učenika u organizaciji škole. Dakle, cilj je da učenici potvrde da je ono što su uradili dobro, ali i da uvide šta je još moguće uraditi, kao i da je moguća saradnja učenika i nastavnika na istom nivou (ravnopravna pozicija). Grupama se podijele hamer-papiri i flomasteri i istaknu četiri zadatka: 1. U kojim aktivnostima učenici u Vašoj školi učestvuju? (šta su do sada

uradili?) 2. Šta bi još mogli da urade? (gdje mogu učestvovati?) 3. Šta bi mogle biti prepreke za učešće učenika u organizaciji škole? 4. Šta bi moglo biti podrška za kvalitetnije učešće učenika u organizaciji

škole? (Šta su učenički resursi koje još mogu iskoristiti i kome se mogu obratiti?)

− Dok grupa radi trener obilazi – daje sugestije i dodatne informacije. − Prezentacija grupnih aktivnosti – jedan ili više predstvnika svake grupe u ime

grupe prezentira urađeno za svaki zadatak.

Nakon prezentacije grupnog rada napravi se sistematizacija prijedloga kao i rang lista prioritentnih aktivnosti učenika u narednom periodu.

Učenicima se može sugerisati da rezultate koje su dobili u prethodnoj radionici prezentiraju Nastavničkom vijeću, Vijeću (Savjetu) roditelja, Vijeću (Savjetu) učenika ili pak široj zajednici.

Ukoliko se iz grupnih prezentacija ne jave ideje za moguće aktivnost učenika trener ih može ponuditi kao na primjer: − učešće učenika kroz odjeljenski kolektiv − učešće u radu Nastavničkog vijeća − organizacija priredbi, ekskurzija, takmičenja − učešće na tribinama, okruglim stolovima, u radu debatnih klubova − organizovanje i realizacija edukacija − rješavanje različitih problema u školi – izostanci, pušenje, alkohol,

droga, njegovanje zdravih stilova života − organizovanje grupa za podršku, pomoć i samopomoć − saradnja sa lokalnom zajednicom − predstavljanje učeničkih postignuća u školi i van škole − učešće u predlaganju Godišnjih programa rada škole i predlaganje NPP,

reformama − učešće u projektima – predlaganje i realizacija (namicanje sredstava)

uz mogućnost formiranja učeničke zadruge Sve navedene aktivnosti doprinose afirmaciji učenika, razvijanju njihovih

kreativnih mogućnosti, samopouzdanja, doprinose socijalizaciji, razvijaju motivaciju, a sve to doprinosi kreiranju škole po mjeri učenika.

152.

Materijal za nastavnike: − Instrument "Bingo" − Upitnik za učenike − Vijeće učenika − Funkcije Vijeća učenika − Moguća područja učešća učenika (autori materijala su članovi radne grupe) II KORAK: Vrijeme: II korak ukupno trajanje 90 minuta: − uvod u osnovnu temu, 5 min. − priprema uloga, 25 min. − igranje jedne uloge, 20 min. − igranje druge uloge, 20 min. − rasprava u grupi i sumiranje dobijenih rezultata, 15 min. − evaluacija, 5 min. U ovom koraku je orijentacija na komunikaciji, sa akcentom na kvalitetnoj komunikaciji koja funkcioniše, preprekama u komunikaciji i mogućnostima njihovog prevazilaženja. Jedan od ciljeva je ukazati učenicima na mogućnosti ostvarivanja konkretnih ciljeva kvalitetnom saradnjom sa Nastavničkim vijećem. Ukazati na potrebu definisanja ciljeva, potrebu za timskim radom, kao i potrebu definisanja i predlaganja rješenja konkretnih problema. Cilj ostvariti kroz radionicu "Igranje uloga" , gdje i učenici i nastavnici igraju i svoju i zamijenjenu ulogu. Učesnici ostaju podijeljeni u grupe kao i u prethodnom koraku. Tok radionice: − U uvodnom dijelu trener daje uputsva i objašnjava pravila ove radionice, te

ističe cilj koji se treba postići (cilj je naprijed naveden, a pravila su sadržana u materijalima koji se dijeli učesnicima).

− Učesnici uz pomoć trenera definišu moguću problemsku situaciju i vrše podjelu uloga (uloga učenika; uloga nastavnika-člana Nastavničkog vijeća).

− Kao sastavni dio pripreme trener svim grupama podijeli sljedeći materijal: Prepreke u komunikaciji Komunikacija koja funkcioniše Davanje ovlasti djeci

− Grupa treba da proradi materijal i da to upotrijebi kod igranja uloga. Trener

obilazi grupe i pomaže sugestijama i dodatnim informacijama. − Grupa bira jednog ili više predstavnika za svaku ulogu. − Svaka grupa prezentira pripremljenu stvarnu ulogu (učenik igra ulogu

učenika, nastavnik igra ulogu nastavnika-člana Nastavničkog vijeća). − Sljedeći korak je igranje zamijenjenih uloga (učenik igra ulogu nastavnika,

nastavnik igra ulogu učenika). Cilj je doći do kvalitetnih rješenja problemske situacije i omogućiti i učenicima i nastavnicima da problem sagledaju i sa jedne i sa druge pozicije, a sve u cilju veće objektivnosti. Učenici kroz ovu vježbu treba da uvide da ni pozicija nastavnika i Nastavničkog vijeća nije uvijek "svemoguća" jer ima zakonska i druga ograničenja. S druge strane, nastavnik treba da uvidi učeničke potrebe i njihov prioritet koje u svakodnevnom radu ponekad zanemari ili ih gleda na drugi način.

− Staviti naglasak na poštovanje pravila ponašanja (poštovanje sagovornika, izbor riječi, slušanje sagovornika i slično).

153.

− Na kraju potencirati raspravu na nivou plenuma (cijele grupe), izvući zaključke, napraviti kritički osvrt, istaći pozitivne elemente, izdvojiti one elemente koje treba poboljšati i navesti eventualne načine za poboljšanje.

− Ako se u grupi ne dođe do kvalitetne i konstruktivne komunikacije trener

može podsjetiti na sljedeće elemente: Komunikacija je proces usklađivanja različitosti Naš sagovornik ne vidi svijet isto kao i mi Uvažavajmo druge i očekujmo isto Svaki nesporazum je razlika i time jedna bitna informacija Pridržavajmo se zajednički stvorenih pravila Potrebno je nuditi mogućnost izbora U komunikaciji treba koristiti pozitivne izraze Hrabrimo druge i učimo ih samohrabrenju

− Cilj ove radionice je usvajanje pravila timskog rada između učenika i

nastavnika i uviđanje značaja međusobne saradnje u ostvarivanju jedinstvenog cilja. U tom smislu trener će kroz raspravu pokušati izvući zaključke, a ako je potrebno i predložiti neke kao: U radu tima neophodno je: a) Određivanje jasnog cilja b) Upoznavanje šta ko može da uradi c) Razvijanje kooperativnosti d) Razvijanje empatičnog stava e) Postizanje konsenzusa i saradnje f) Podjela zaduženja:

− moderator: vodi i upravlja procesom − pisar: u tezama bilježi utiske, osjećanja i ideje − akter: izvještava i vizualizira − promatrač: prati odnose i posmatra šta se dešava između sudionika

− Na kraju radionice trener pročita tekst nepoznatog autora pod nazivom: "Ti si

me učio" – pismo jednog učenika i kratko sa članovima grupe prodiskutuje. Kroz diskusiju napraviti vezu sa motom radionice koji je naveden prije: "Obrazovanje nije dosipanje vode, nego rasplamsavanje vatre". Naglasiti osnovni cilj reformisane škole, a taj je da učenik aktivno učestvuje u cjelokupnom odgojno. obrazovnom procesu, a kao što se vidi iz pisma i na kvalitetu i na praktičnoj primjenjivosti naučenog znanja (generalizovano znanje).

− Na kraju napraviti evaluaciju kompletne radionice, tako da učesnici na samoljepivim papirićima (druge boje od listića očekivanja) izraze svoje utiske i zalijepe ih na hamer-papir koji trener postavi pored tzv. drveta očekivanja.

Materijal za nastavnike: − Davanje ovlasti djeci (preuzeto iz Bonnie Miller – Kako ostvariti uspješan

kontakt u kontakt sa učenicima, Sarajavo 2001, str. 126) − Prepreke u komunikaciji (preuzeto iz Bonnie Miller – Kako ostvariti uspješan

kontakt u kontakt sa učenicima, Sarajavo 2001, str. 110) − "Ti si me učio" (nepoznati autor – pismo jednog učenika), preuzeto iz

Priručnika za nastavnike-pomoć u obučavanju, Phare Brindging program za stručno obrazovanje i obuku, BiH, ljeto 2002 str. 41

154.

Ti si me učio

Ti si me učio imena gradova u svijetu, ali ja ne znam kako da

preživim na ulicama moga grada. Ti si me učio o mineralima kojih ima na zemlji, ali ja ne znam

šta da učinim da spriječim uništenje moga svijeta. Ti si me učio kako da govorim i pišem na tri jezika, ali ja ne

znam kako da kažem šta osjećam u svom srcu. Ti si me učio o razmnožavanju pacova, ali ja ne znam kako da

spriječim trudnoću. Ti si me učio kako da riješim matematičke probleme, ali ja

još uvijek ne mogu da riješim svoje vlastite probleme. Da, ti si me učio mnogim činjenicama – i hvala ti, ja sam

prilično pametan sada – ali zašto se osjećam kao da ne znam ništa?

Zašto osjećam da moram napustiti školu da bih naučio kako

se "nositi" sa životom?

Nepoznati autor

155.

6.3.2. Drugi nivo

Drugi nivo se takođe realizuje u dva koraka. I korak: Ima za cilj da se učenici educiraju na temu "Zagovaranje" , kako bi bili spremniji za kvalitetniju komunikaciju sa Nastavničkim vijećem u procesu ostvarivanja svojih prava kao i prihvatanju obaveza koje proističu iz prava. II korak: Ima za cilj edukaciju na temu: "Formiranje timova i izrada projekata" (sa ciljem relizacije u praksi: učeničke zadruge, namicanja sredstava za izvođenje ekskurzija. . .). I KORAK Edukacija na temu "Zagovaranje" . Vrijeme: Ukupno trajanje 60 minuta: − definisanje potreba, 10 min. − definisanje subjekata koji mogu pomoći, 10 min. − obuka za prezentaciju, 10 min. − ponuda rješenja (plan akcije), 20 min. − rezime, 10 min. II KORAK Edukacija na temu "Formiranje timova" i izrada Projekata. Vježba – rad u maloj grupi sa učenicima koji su već pokazali interes za ovu vrstu aktivnosti i ostvarili određene rezultate u timskom radu. Vrijeme: Ukupno trajanje 120 min. − Edukacija, 30 min. − Vježba – Izrada projekta, 60 min. − Prezentacija i rezime, 30 min. Napomena: Grupu čine učenici, ali i jedan broj nastavnika koji bi se educirali i bili podrška učenicima u daljem radu.

156.

6.3.3. Treći nivo

Treći nivo se realizuje u dva koraka. I korak: Ima za cilj edukaciju učenika za ulogu edukatora i aktivnog sudionika u izradi Nastavnog plana i programa i kreatora škole (vannastavne aktivnosti, timovi podrške, edukacija za učenike edukatore, rad na prevenciji, samopomoći i pomoći. . .). Cilj se ostvaruje kroz predavanja i interakciju trenera i učenika, odnosno učesnika radionice. Ukupno trajanje 45min. II korak: Ima za cilj uvođenje debate kao obaveznog rada sa učenicima sa ciljem da učenici postanu obučeni da nametnu svoje ideje i argumentovano ih zastupaju i brane (kroz vannastavne aktivnosti i odjeljensku zajednicu). Vrijeme: Ukupno trajanje 135 min. − Edukacija o debatnim pravilima, 30 min. − Određivanje teme i učenika za debatovanje, 10 min. − Priprema za debatu, 25 min. − Debata (pokazna), 60 min. − Rezime i evaluacija, 10 min. Učesnici su učenici i jedan broj nastavnika koji će ih u daljem radu pomagati i podržavati. Napomena: U ponuđenom materijalu prvi nivo je detaljno razrađen i dat je sav neophodni materijal za uspješnu realizaciju radionice u dva koraka. Dovoljno je da trener prati data uputstva, napravi dobru pripremu i pripremi predloženi materijal i uspjeh neće izostati. Pri tome je neophodno da trener uspostavi dobru komunikaciju, animira učesnike i tretira ih kao ravnopravne sagovornike. Drugi i treći nivo je predstavljen samo kroz plan aktivnosti sa razrađenim vremenom. Takođe je predviđeno da se svaki nivo realizuje kroz dva koraka sa jasno definisanim ciljevima.

157.

6.4. PRILOZI

Prilog 1: BONI MILER Bonnie Miller "ŠKOLA NE TREBA BITI MUČENJE, VEĆ UPRAVO SUPROTNO, ONA TREBA BITI MJESTO GDJE SE NJEGUJE EMOCIONALNI, DRUŠTVENI I KOGNITIVNI RAZVOJ DJETETA." Prilog 2: BONI MILER:

- bavljenje kompletnim djetetom – pored akademskih vještina, djeca moraju biti osposobljena za emocionalnu inteligenciju i društvene vještine: komunikacija, kontrola stresa, rješavanje konfliktnih situacija, tolerancija, samosvjesnost, samokontrola i timska saradnja.

- promijenjen odnos učenik – nastavnik: pozitivna komunikacija gradi kod učenika samopouzdanje i sigurnost.

- savremene metode nastave – aktivno učešće učenika - promjena atmosfere u učionici – dovodi do promjene fizičke i emocionalne

atmosfere u učionici - savremena oprema - promjena NPP - roditelji kao partneri u školi

158.

Prilog 3:

BINGO Pronađite u grupi nekog ko odgovara opisu...

Ima dobar smisao za

humor

Rješava probleme sa

lakoćom

Kreativan/a je, s lakoćom dolazi do

novih ideja

Iskoristi svaku priliku da

proba, doživi, primjeni nešto

novo

Voli BUREK

Izbjegava davanje povratne

informacije svojim

kolegama

Ima interesantan

hobi

Zna gdje će čekati NOVU

GODINU

Zna svirati neki instrument

Voli da troši novac

Ima oči srne

Voli putovati Uživa u muzici Nije doručkovao/la

Vjeruje u (čita)

horoskop

Vjeruje da promjene donose

probleme i nesigurnost

Vjeruje svojoj intuiciji

Do sada je primijenio/la

nešto sa treninga u svom poslu

Ima na sebi nešto crveno

(odjeća)

Rođen/a u decembru

Smatra da je svaka

promjena izazov

Radije bi bio/bila negdje drugo nego na ovom treningu

Uživa u prirodi Voli da pleše Zna da voli

159.

Prilog 4:

UPITNIK ZA UČENIKE 1. Kakvim vrstama aktivnosti se bavi VIJEĆE UČENIKA vaše škole

a) Organizacija zabava b) Edukacija učenika o učeničkim pravima c) Edukacija učenika o važnim temama

2. Može li Vijeće učenika uticati na odluke donesene od strane

direktora

a) Da – zašto b) Ne – zašto

3. Da li predstavnik učenika ima pravo da prisustvuje sjednici NV

a) Da b) Ne

4. Da li su učenici vaše škole informisani o učeničkim pravima

a) Da b) Ne

5. Da li vaši profesori podržavaju ideju Vijeća učenika

a) Ocijenite od 1 do 5: _________________ 6. Koja su dva najveća problema u vašoj školi, a tiču se Vijeća učenika

a) ______________________________________________________________________________________________________________________

b) ___________________________________________________________

___________________________________________________________

160.

Prilog 5:

VIJEĆE UČENIKA Definicija: ______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ Problemi pri formiranju Vijeća učenika:

- nedostatak materijalnih sredstava - manjak prostora - nezainteresovanost - nerazvijena svijest učenika - neinformisanost - nepovezano djelovanje unutar same škole.

PRIJEDLOZI:

- povezivanje sa organizacijama kao što su LOV (lokalno omladinsko vijeće) u svrhu stvaranja „mreže“ na što širem području

- prezentacija Savjeta učenika i načina za njihovo formiranje po srednjim školama opštine, pa i šire, posebno u svakoj školi

- uspostaviti kvalitetniji odnos između srednjih i osnovnih škola (pomoć pri izboru srednje škole)

(Zajednica učenika, predstavnika svih odjeljenja (po dva predstavnika), s ciljem aktivnog učešća učenika u školskoj problematici) Prilog 6:

FUNKCIJE VIJEĆA UČENIKA Novi okvirni zakon o školstvu: Vijeće učenika predstavlja mišljenje učenika pred Školskim odborom – učenici učestvuju u donošenju odluka Mogućnost za učešće učenika u kreiranju školskog života

1. Razgovor sa profesorima 2. Diskusije – okrugli stolovi 3. Radne grupe (sekcije) 4. Uređivanje školskih prostorija 5. Proslave 6. Informisanje 7. Takmičenja 8. Ekskurzije, posjete, izleti 9. Rješavanje sukoba

161.

Prilog 7:

MOGUĆA PODRUČJA UČEŠĆA UČENIKA Kroz Vijeće učenika:

- Razvojni plan škole (članovi razvojnih timova) - Godišnji program rada škole (planiranje i izbor vannastavnih aktivnosti) - Učešće u radu Nastavničkog vijeća (rješavanje aktuelnih problema u školi:

prostor, čitaonica, biblioteka, priredbe, školski list, proslave, takmičenja, ekskurzije...)

Doprinos organizaciji razreda: U okviru razreda svi učestvuju

- Kroz komisije za ocjenjivanje - Praćenje izostanaka - Pomoć kod učenja - Akcije humanitarnog karaktera - Kulturno zabavne aktivnosti

Saradnja sa širom zajednicom

- Preko roditelja ili traženje pomoći, informacija, istraživanja kroz aktivnosti tipa CIVITAS, ili DEBATNIH klubova

EDUKACIJA – Osposobiti učenike za ulogu edukatora

- Kroz odjeljenske zajednice, tribine, okrugle stolove, redovnu nastavu, držati predavanja o učeničkim mogućnostima i uspjesima na nivou škole, lokalne zajednice pa i šire

Formirati grupe za pomoć i samopomoć

- Koje će učestvovati u rješavanju konflikata, pružati pomoć i podršku

Učešće u radu Školskog odbora Uticaj na NPP i reforme Izrada i realizacija projekata (prikupljanje sredstava) Učeničke zadruge

162.

6.5. LITERATURA

1. Bonnie Miller: Kako ostvariti uspješan kontakt u kontakt sa učenicima,

Sarajavo 2001. 2. Bonnie Miller: Komunikacija sa djecom, Sarajevo 2001. 3. Hej! Šta čekaš? – priručnik za rad u Vijeću učenika SHL, izdavač Schuler

Helfen Leben, Sarajevo 4. Sanja Vlaisavljević: Debatni priručnik – Otkud? Kako? Zašto?, FOD BiH,

Karl Poper Debatni centar BiH, Sarajevo 1997. 5. Marko Stevanović: Interaktivna stvaralačka edukacija, Andromeda Rijeka

2003. 6. Ibrahim Osmić: Komunikacije i interakcije u nastavnom procesu – sukob ili

saradnja, Tuzla 2001.

163.

7. MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT

- gimnazija - Priredili: Mersiha Lerić Mirsada Šehić Ranka Tutnjević

164.

SADRŽAJ:

7. MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT...................... 163

7.1. UVOD: MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT...... 165

7.2. NAŠE POZITIVNE IMPRESIJE SA TERENA ............................... 166

7.3. PLAN TRENINGA/OBUKE IZ OBLASTI DEMOKRATSKOG I MODERNOG MENADŽMENTA U ŠKOLI.................................... 166

7.4. RADIONIČKE AKTIVNOSTI ................................................... 176

7.5. LITERATURA ...................................................................... 179

165.

7.1. UVOD: MODERNI I DEMOKRATSKI ŠKOLSKI MENADŽMENT

"Juče sam bio pametan i želio sam

mijenjati svijet. Danas sam mudar i zato

mijenjam sebe"

Š. Činmoj Demokratska škola, idealno shvaćena, jeste škola u kojoj se sve odluke i svi konflikti rješavaju kroz učešće i saradnju svih zainteresovanih strana, a to su direktor, rukovodstvo, nastavnici, roditelji i učenici. U tako organizovanoj školi nastavnici su zadovoljniji i ispunjeniji sobom, a učenici više angažovani i aktivnije učestvuju u svom školovanju. Ovakav model škole suprotstavljen je klasičnom, hijerarhijskom, centralizovanom vođenju škole u kojoj direktor i nekoliko saradnika odlučuju, upravljaju i rješavaju probleme. Pojmu demokratske škole donekle odgovara i definicija modernog i demokratskog menadžmenta u školi. Sam pojam menadžment u školi znači način na koji je organizovano školsko rukovodstvo. Uobičajeno je da ga čine: školski odbor, direktor, pomocnik direktora, sekretar i računovđa. Rad školskog menadžmenta je najniži nivo odlučivanja (iznad je nivo Vlade, Ministarstva, opštine).

a) Cilj ove reforme bi bio, između ostalog, moderan i demokratski menadžment koji podrazumijeva prebacivanje slobode i odgovornosti odlučivanja i rješavanja problema sa direktora na nastavnike, roditelje, učenike i lokalnu zajednicu, tj. sve zainteresovane strane.

b) Bio bi obavezan demokratski izbor članova Školskog odbora i direktora.

c) Prethodno bi svi bili obavezni proći obuku iz oblasti menadžmenta. Obuka

odnosi se na Savjet roditelja, Savjet učenika, kao i na sve zaposlene u školi.

Da bi rad škole bio što efikasniji i rezultati što bolji neophodno je u svakoj školi obezbijediti: − da sve zainteresovane strane imaju jednu zajedničku viziju škole − efikasno strateško i akciono planiranje rada škole − transparentno upravljanje budžetom i prikupljanje sredstava − kvalitetna komunikacija − uspješno rješavanje konflikata i donošenje odluka − timski rad − stalno praćenje i evaluacija rezultata rada. Naše preporuke za postizanje planiranih ciljeva su: − da se situacija u školi uzme u obzir prije izvođenja obuke; − da je osoblje škole pripremljeno i motivisano za obuku; − da obuka bude prilagođena potrebama i interesima nastavnika; − da obuka slijedi stvarna iskustva; − da se pri obuci koriste moderne i raznolike metode; − da se svi oblici edukacije rade u grupama sa najviše trideset učesnika; − da sami nastavnici identifikuju probleme i predlažu rješenja za iste; − da se kontinuirano provodi praćenje i obavezno radi evaluacija. . .

166.

7.2. NAŠE POZITIVNE IMPRESIJE SA TERENA

Obilazeći škole u kojima smo držali obuku iz oblasti školskog menadžmenta, nailazili smo na primjere kvalitetnog timskog rada. Ovom prilikom navest ćemo samo neke kvalitetne primjere. Uspješni primjeri timskog rada, saradnje nastavnika, roditelja i učenika:

1. U Gimnaziji Mostar u Mostaru jedan roditelj, član tima roditelja koji sarađuju sa menadžmentom škole, pomogao je organizaciju maturalne ekskurzije, uplativši kompletan iznos aranžmana za 10 učenika iz kategorije materijalno ugroženih. Ovo je odličan primjer saradnje i timskog rada u školi.

2. U osnovnoj školi "Desanka Maksimović" u Prijedoru, jedna grupa nastavnika predložila je lako izvodljivo rješenje uređenja školskog dvorišta. Planom je zamišljeno da u samom projektu uređenja učestvuju i nastavnici i učenici i roditelji-privatni biznismenai iz lokalne zajednice.

3. Predstavnici Savjeta učenika u Gimnaziji Bugojno u Bugojnu, kroz projekte CRS-a aktivno učestvovali u opremanju škole u vrijednosti od 120 hiljada KM.

4. U vannastavnim aktivnostima učenika Gimnazije u Banja Luci, kroz rad sekcije Kulturom protiv droge realizovani su različiti projekti iz različitih oblasti. Rezultati ovakvog rada jesu najbolja promocija škole.

5. Potrebno je istaći i primjer vrlo uspješne menadžerice, direktorice Gimnazije "Fra Grga Martić" u Mostaru, g-đe Mirjane Dujmović, škole koja je organizirana po modernim standardima menadžmenta.

7.3. PLAN TRENINGA/OBUKE IZ OBLASTI DEMOKRATSKOG I MODERNOG MENADŽMENTA U ŠKOLI

Obuka je predviđena za sve subjekte uključene u obrazovni proces, a škola će se opredijeliti za edukaciju određenih ciljnih grupa (nastavnika, roditelja, učenika). Naziv treninga: Moderni demokratski menadžment Glavni cilj treninga:

Stvaranje kvalitetnijeg rada u reformisanoj školi, otvorenoj za saradnju svih zainteresovanih strana kroz timski rad.

Funkcionalni ciljevi:

− upoznavanje sa osnovnim pojmovima na ovu temu − kontinuirana edukacija − promjena svijesti o kompletnoj oraganizaciji rada škole − prezentacija novih oblika rada kroz timski rad − učenje demokratskom modelu izbora saradnika glavnog

menadžera iz reda nastavnika Potrebni materijali za obuku Neophodni materijali za trenera:

− grafo-folije − grafoskop − porto-folije − flomasteri u boji − prazne kartice za listu očekivanja − CD-ovi na utvrđenu temu − osnovna pravila za uspješan rad u grupama

167.

Osnovna pravila za uspješan rad u grupama 1. Objasnite da ćete raditi jednu aktivnost kako biste rad u grupama učinili

ugodnim i uspješnim. 2. Tražite od učesnika da rade pojedinačno. Oni bi trebali napisati 5-6 pravila

kako bi rad u grupama tekao glatko npr. budite tačni, radite sami. 3. Formirajte grupe od 6 članova. Učesnici dijele i upoređuju svoja pravila da

bi se složili oko deset pravila, kasnije ih napišu jedno po jedno na svakom listiću. Prezentatori grupa predstavljaju pravila grupa drugim grupama.

4. Grupe poredaju svoje listiće u dvije kolone na ploči. 5. Lista se mora svesti na deset do dvanaest pravila. 6. Pravi se poster za cijelu grupu sa završnom grupom pravila.

Lista osnovnih pravila ponašanja u grupnom radu Sami učesnici se dogovaraju i predlažu pravila ponašanja u grupama kao npr. isključimo mobitele, slušajmo jedni druge, uvažavajmo se, poštujmo se, učimo jedni od drugih, razmjenimo iskustva itd. Trener ih zapisuje, stavlja na vidno mjesto do kraja obuke, kako bi u slučaju potrebe učesnici mogli da se podsjete na njih (slijedi prilog br. 1). Prilog broj 1 Jedan od primjera liste pravila ponašanja: − poštujmo vrijeme rada − podijelimo i poštujmo svoje uloge − slušajmo jedni druge − dogovorimo se − iznesimo svoje mišljenje i poštujmo tuđe − budimo aktivni i interaktivni − postavimo jasne grupne zadatke − dogovoreno ostaje u grupi − dok radimo, ne ometajmo druge − držimo se teme − podržimo timski rad i dobru atmosferu u grupi − pohvalimo dobre ideje − ugasimo mobitele. Neophodni materijali za učesnike obuke:

− kopirani sažetak teksta za učesnike − evaluacioni listići − pripremljen dnevni red s mogućnošću dopune (slijedi

prilog br. 2).

168.

Prilog broj 2 Dnevni red radionice na temu: Moderan i demokratski školski menadžment (edukacija ciljanih učesnika) Gimnazija (mjesto održavanja): _______________________________________ Datum: __________________________________________________________ Vrijeme (min) Tema Realizatori 30 minuta − najava teme i ciljeva

radionice − predstavljanje trenera − uspostavljanje liste

ponašanja u grupama − popunjavanje upitnika

(Razumijevanje samoga sebe: Imaš li predispozicije da budeš menadžer?)

treneri i učesnici obuke

20 min Kratko teorijsko izlaganje trenera na zadatu temu

treneri

Pauza- 10 min Međusobna diskusija treneri i učesnici 5 min Formiranje grupa treneri i učesnici 15 min Radionica "Piramida

života" učesnici

35 min Radionički rad na zadatu temu

učesnici

Pauza-20 min Osvježenje treneri i učesnici 25 min Prezentacija grupnog

rada učesnici

10 min Evaluacija radionice treneri i učesnici 10 min Završna diskusija sa

utiscima i poruka radionice

treneri i učesnici

Vremenski okvir za trening/obuku:

Ukupno trajanje obuke 180 minuta

Uvod (30 minuta): − najava teme

− predstavljanje problema − uspostavljanje pravila ponašanja − početna evaluaciju trenutnog stanja kroz razgovor − upitnik razumijevanja samoga sebe: Imaš li

predispozicije da budeš menadžer? Cilj uvodnih aktivnosti:

− uvođenje učesnika u problem − podizanje motivacije za rad − samoprocjena svoje uloge u radioničkom radu. (slijedi

prilog upitnika)

169.

Prilog broj 3 Razumijevanje samoga sebe: imaš li predispozicije da budeš menadžer? Menadžersko vođenje organizacije je puno drugačije danas nego ikada prije u istoriji. Iako većina želi da upravlja zbog uzbuđenja, statusa, moći i dobrih nagrada, menadžersko vođenje zahtjeva određene vještine, sposobnosti, kompetencije kao i želju za menadžerskim vođenjem. Ispod se nalazi 20 pitanja pomoću kojih možete saznati imate li menadžerskog talenta. Procjenite svako pitanje koristeći sljedeću ljestvicu: 1. Mogu učiniti da drugi rade ono što ja hoću da rade KJ SM NS DS PS 2. Ja uvijek procjenjujem svoje radne učinke KJ SM NS DS PS 3. Ne volim da se miješam u kancelarijske intrige KJ SM NS DS PS 4. Volim slobodu koju pružaju zadaci sa otvorenim

ciljevima KJ SM NS DS PS

5. Radim najbolje kad su stvari uređene i mirne KJ SM NS DS PS 6. Uživam u usmenim prezentacijama, velikim grupama

ljudi KJ SM NS DS PS

7. Siguran sam u svoje sposobnosti da odradim teške zadatke

KJ SM NS DS PS

8. Ne volim pisati KJ SM NS DS PS 9. Volim rješavati teške probleme KJ SM NS DS PS 10. Ja sam organizovana osoba KJ SM NS DS PS 11. Teško mi je reći drugima da su pogriješili KJ SM NS DS PS 12. Volim da radim fiksne sate svaki dan KJ SM NS DS PS 13. Gledam na rad sa papirima kao na trivijalan posao KJ SM NS DS PS 14. Volim pomoći drugima da nauče nove stvari KJ SM NS DS PS 15. Volim raditi sam KJ SM NS DS PS 16. Vjerujem da je važno koga znaš, a ne šta znaš KJ SM NS DS PS 17. Volim raditi nekoliko stvari u isto vrijeme KJ SM NS DS PS 18. Dobar sam u upravljanju novcem KJ SM NS DS PS 19. Radije volim da se povučem iz svađe nego da pustim

stvari da izmaknu kontroli KJ SM NS DS PS

20. Znam raditi na računaru KJ SM NS DS PS KJ= kao ja SM= slično meni NS= nisam siguran DS= donekle suprotno od mene PS= potpuno suprotno od mene Za pitanja od 1, 2, 4, 6, 7, 9, 10, 11, 13, 14, 16, 17, 18 i 20 dajte sebi 5 bodova za svaki KJ odgovor, 4 boda za SM, 3 boda za NS, 2 boda za DS, 1 bod za PS. Za ostala pitanje bodujte se u suprotnom redosljedu, znači 1 bod za KJ, 2 boda za SM itd... Zbrojite bodove. Šta znači ostvareni zbir bodova? Maksimalni broj bodova je 100. Broj bodova između 80-100 pokazuju da vi posjedujete mnoge vještine koje su potrebne uspješnom menadžeru. Dati skor kazuje da imate i jaku želju da upravljate drugima. Broj bodova između 40-79 pokazuje da imate neke od sposobnosti da upravljate uspješno, ali vam je potrebno malo unapređenje. Učenje novih vještina i iskustava mogu vam poslužiti. Broj bodova ispod 40 ukazuje da su vaše sposobnosti skrivene i da iamte malu želju da upravljate drugima. Neko iz ove kategorije ko želi da upravlja treba da

170.

obrati pažnju na menadžerske vještine i tehnike u kojima se osjeća najslabijim. (Izvor: Robbins P. S. , De Cenzo A. D. , 1998, 14-15) Fokusiranje na zadatu temu – trajanje 20 minuta - kratko teoretsko izlaganje trenera (slijedi prilog br. 4) Na temu koju obrađujemo pripremili smo više izvora teksta. Trenerima je ostavljeno da se prema vlastitom izboru opredjele za tekst koji će koristiti na obuci. Koncept materijala treneri će prezentirati na grafofolijama, a njegov sažetak unaprijed kopirati za učesnike. Istovremeno podijeliti i prazne kartice za listu očekivanja. Prilog broj 4 Moderan i demokratski školski menadžment Riječ "Management" (lat. manus-ruka; manage-rukovođenje i eng. manager-upravitelj, poslovođa, direktor) prvi je upotrijebio Fredericki W. Taylor, utemeljivač menadžmenta kao naučne discipline u drugoj polovini 19. stoljeća. Mnogi autori na različite načine definiraju pojam menadžment. Najčešće citirana definicija pojma menadžment je definicija američke teoretičarke biznisa iz ranih 30-ih godina prošlog stoljeća, Mary P. Follet, koja glasi da je menadžment umijeće obavljanja poslova pomoću ljudi. Istinski otac menadžmenta je Francuz Henry Fayol, koji je daleke 1916. godine u svojoj paradigmičnoj knjizi "Administration Industrielle et Generale" utvrdio da je tkz. administrativna funkcija, tj. menadžerska funkcija, centralna funkcija svake radne organizacije. H. Fayol upoređujući radnu organizaciju sa ljudskim organizmom menadžerskoj funkciji daje ulogu mozga i krvotoka. Istinski guru menadžmenta Peter Drucker slikovito kaže: dobar menadžer je i kompozitor i dirigent, tj. čovjek koji ima sposobnost da podjednako dobro koristi i lijevu i desnu stranu mozga. On je prvi teoretičar menadžmenta koji je uspješnost menadžerskog procesa počeo sagledavati kroz dimenziju efektivnosti i dimenziju efikasnosti. Po njemu biti efektivan znači raditi prave stvari, dok biti efikasan znači raditi stvari na pravi način. Koontz i Weihrich definiraju menadžment kao proces u kojem pojedinci radeći zajedno u grupama efikasno ostvaruju postavljene ciljeve. Ne ulazeći dublje u elaboraciju nekih drigih najrazličitijih definicija menadžmenta, pod pojmom menadžment obuhvaćene su sve poslovne aktivnosti koje obavljaju menadžeri u okviru odgovarajuće radne organizacije, angažirajući potrebne resurse, uz težnju da se osigura odgovarajući balans, između efektivnosti i efikasnosti u karatkom i dugom vremenskom roku u promjenljivoj okolini. Bitne karakteristike menadžmenta: − timski rad − ostvarivanje ciljeva − ravnoteža efikasnosti i efektivnosti − racionalno korištenje ograničenih resursa − promjenjiva okolina. Dobro menadžerstvo nije samo namicanje sredstava, to je TIMSKI rad svih aktera umreženih u jedan zajednički cilj, a to je kontinuiran rad na promjeni svijesti o školi, rad na savladavanju tehnika dobre komunikacije i tolerancije na kontinuiranom educiranju, korištenju iskustava uspješnih škola, konstantnoj doradi strategije razvoja škole te timskim i transparentnim radom svih umreženih subjekata.

171.

− Jedna od osnovnih pretpostavki uspješnog menadžerstva jeste stalna kvalitetna materijalna potpora kroz riješenu zakonsku regulativu u kojoj bi bila data određena fleksibilnost glavnom menadžerskom timu u školi.

− Partnerski odnosi svih sudionika u obrazovanju (obrazovnih institucija, direktora, nastavnika, učenika, roditelja kao i lokalne zajednice i šire), u cilju općeg dobra.

− Ovakav aktivan odnos u radu škole omogućio bi kvalitetnu nastavu kojom bi bili zadovoljni i učenici i roditelji i nastavnici.

− Timski rad u školi svakako bi se pozitivno odrazio i na opće stanje u lokalnoj zajednici i šire.

− Učenici obrazovani na ovaj način (naučeni na timski rad, naučeni tehnikama komuniciranja, preuzimaju odgovornost da bolje i kvalitetnije rade u demokratskom okruženju i da imaju svoj stav o svakom pitanju koje se pred njih postavi.

Menadžeri – Nosioci procesa menadžmenta Nosioci procesa menadžmenta su menadžeri. Tradicionalna definicija menadžera je da su menadžeri ljudi koji su odgovorni za rad drugih ljudi, odnosno ljudi koji imaju formalnu "moć" u odnosu na grupu ljudi čiji rad koordiniraju. Vrste menadžera Menadžerske pozicije unutar jedne organizacije identificiraju se kroz proces izgradnje organizacione strukture. Izgradnjom organizacione strukture projektiraju se radna mjesta i organizacione jedinice, te se dodjeljuje "moć" pojedinim radnim mjestima u odnosu na grupe izvršilaca na svim organizacionim nivoima i u različitim dijelovima poslovnog procesa. I upravo kriterij organizacionog nivoa i kriterij poslovnog područja su kriteriji za identificiranje različitih vrsta menadžera. Prema kriteriju organizacionog nivoa, razlikuju se tri vrste menadžera i to: 1. menadžer prve linije: oni koordiniraju rad operativnih izvršilaca na

organizacijskom dnu 2. menažeri srednje linije: oni su odgovorni za pojedine dijelove poslovnog

procesa 3. glavni (top) menadžeri: odgovorni su za poslovanje cjelokupne organizacije,

oni su ključni organizacijski resursi Prema kriteriju poslovnog područja, možemo govoriti o različitim vrstama menadžera. To su, na primjer: marketing menadžeri, finansijski menadžeri, menadžeri istraživanja i razvoja školskog rada, menadžer nastavnik u učionici, menadžer razrednik, menadžer za vannastavne aktivnosti, menadžer za rad sa roditeljima, menadžer za rad sa učenicima, menadžer učenik, menadžer roditelj. Menadžerske funkcije (aktivnosti) Vodeći poslovne procese, menadžeri obavljaju širok set najrazličitijih poslovnih aktivnosti. Teoretičari menadžmenta grupiraju srodne poslovne aktivnosti u tzv. menadžerske funkcije i to: − strategijski menadžment(strategijsko planiranje) − organiziranje − menadžment ljudskih resursa(materijalni ili fizički resursi, ljudski resursi i

finansijski resursi) − operativno vođenje − operativna kontrola

172.

Efikasan menadžment u školi bi karakterizirali:

a) Učešće svih zainteresiranih strana u procesu odlučivanja (ministarstvo, opština, zavod, direktor, nastavnici, roditelji, učenici), komunikacija među njima i svjesnost o zainteresiranim stranama. Primjer: Direktor radi svoj posao, profesori predaju, učenici uče, roditelji očekuju rezultate a niko ne razmišlja šta i kako se to radi, šta drugi misle o tome (problemi u nastavi, radno vrijeme. . .) ili, trenutno stanje u našim školama je takvo da nijedna promjena ne može proći ako direktor to ne odobri. Direktor se pita za svaku sitnicu i odlučuje o njoj.

b) Efikasnija upotreba ljudskih resursa, razvoj ljudskih resursa (profesionalni

razvoj, obuka za menadžment, akciono planiranje rada za sve zaposlene). Ulaganje u ljudske resurse jedna je od najproduktivnijih investicija, obraćajući pažnju na nova područja vaspitanja i obrazovanja za koja tradicionalna pedagogija nije imala sluha (emocionalno vaspitanje, radno-akciono, socijalno). Primjer: maksimalan kvalitet rada uz bolje uslove, ali i odgovornost profesora van pukog održavanja nastave uz stalni trening nastavnika u saradnji sa nadležnim institucijama(ovaj trening, pilot škole, ostale obuke.)

c) Timski rad, udruživanje na različitim osnovama i delegiranje na nivou

struke, multiprofesionalno i slično. Timski rad jača "mi" identitet i identifikaciju zaposlenih sa kolektivom, kao i manjim grupama u kojima djeluje. Primjer: Na nivou aktiva razmjena iskustava, traženje savjeta, predlaganje, preporuka literature i tome sl. , pod uslovom da znaš da imaš slobodu da napraviš od časa ono što misliš da je najbolje (umjesto suhoparnog predavanja). Takva saradnja pruža osjećaj odgovornosti zadovoljstva kao i mogućnost odlučivanja.

d) Rješavanje konflikata i donošenje odluka od najjednostavnijih

(problematičan učenik, profesor koji krši zakon, i tome sl.) do sitnih problema (kako organizirati neke aktivnosti u školi). Kad nastane problem u školi postavlja se pitanje da li sve zavisi od direktora škole ili se može uticati na razvoj situacije. Poznato je da konflikti stvaraju negativne emocije, povređuju ličnost, smanjuju koheziju i dijele i razbijaju grupu. U pozitivnoj atmosferi konflikti mogu proizvesti bolje razumijevanje, pojačati interakciju i motivaciju a mogu pomoći da se lakše donesu odluke. Primjer: Bilo koji konflikt u školi i način njihovog rješavanja.

e) Bolji rezultati školovanja, praćenje, evaluacija, efikasno vođenje podataka

(npr. EMIS), informacioni sistemi za obrazovni menadžment, i sve što rad u školi čini kvalitetnim i efikasnim. Menadžment u korištenju informacija podstiče rad u kome sam učenik traži informacije, sistematizuje ih i uz pomić profesora upotrijebi na adekvatan način, što je, u odnosu na klasičan način rada, produktivnije i korisnije. Potrebno je ovdje naglasiti značaj materijalne podrške bez koje se inoviranje nove obrazovne tehnologije, kao i obrazovanje nastavnika za njenu primjenu, teško ostvaruje. Primjer: Akcioni plan primjene inovacija za jedan predmet napravljen na nivou aktiva.

f) Mnogo bliža saradnja sa lokalnom zajednicom (opština, nevladine

organizacije, kulturne i društvene institucije i slično)

173.

Primjer: Grad ima dostupne informacije kako funkcioniše škola. Interes grada je da ima kvalitetnu osnovnu školu, kvalitetnu gimnaziju. Da li postoji način da se izrazi nezadovoljstvo uslugama škole ili obratno, da škola reaguje na usluge grada ili bilo koga iz lokalne zajednice. Primjer: Što više zainteresovanih strana učestuje u odlučivanju više je onih kojima odgovaraš, ali više i misliš o onome što radiš (javnost rada u školi).

g) Strateško i akciono planiranje bi obezbijedilo da svaka škola ima

informacije o kontekstu u kojem se škola nalazi i koje su to promjene na koje treba da se obrati pažnja. Idealan primjer bi bio škola koja savršeno funkcioniše, kod koje bi strateški plan ili plan aktivnosti bio da se održi postojeće stanje. Širi ciljevi bi bili npr. kako uvesti promjene u način rukovođenja ili kako uključiti u komunikaciju o školskim problemima razne zainteresirane strane. Isto tako plan sadrži i uže ciljeve i zadatke, tj. na koji način dostići šire ciljeve. Plan akcije predviđa npr. obučavanje određenog broja ljudi za novi način rukovođenja, Školskog odbora, Savjeta učenika ili roditelja.

h) Jedna zajednička i cjelovita vizija škole, jasnu ideju o tome kako neka

škola treba da izgleda, koje su promjene koje treba uvesti, zbog čega i na koji način, a sve je to dio dobro osmišljenog i urađenog strateškog i akcionog plana. (slijedi prilog šema na grafofoliji br. 5)

174.

Prilog broj 5

Glavni menadžer (top menadžer) - ključni organizacijski resurs Glavni menadžeri nalaze se na organizacijskom vrhu radne organizacije i oni su ključni organizacijski resurs, jer od njihove sposobnosti najčešće ovisi uspješnost same radne organizacije. Saradnici glavnog menadžera iz reda nastavnika Demokratski izabrani od svojih kolega iz razloga: − Posjeduju kvalitet i stručnost − Stvaraju pozitivnu atmosferu i povjerenje − Tolerantni su − Inovatori su − Vizionari su − Odgovorni su − Entuzijasti su − Posjeduju određene "veze" ili poznanstva − Reprezentativno predstavljaju svoj tim koji ih je izabrao − Njihov doprinos je mjerljiv i može se vrednovati − Odgovorno učestvuju u realizaciji zacrtane razvojne strategije − Timski rade na stvraranju kvalitetnijeg ambijenta u školi i izvan nje − Njihov rad je javan i dostupan svima (najčešće praćen lokalnom medijskom

kućom). Saradnici glavnog menadžera - učenici Također demokratski izabrani od strane školskog parlamenta ili vijeća škole: − čine ih učenici različite starosne dobi

175.

− to su talentovani učenici iz različitih oblasti − obavezno ih treba uključiti u donošenje i realizaciju strategije razvoja škole − stalno ih treba poticati i ohrabrivati u radu − omogućiti im da samostalno kreiraju vannastavne aktivnosti prema vlastitim

željama − obavezno ih uključiti u sve školske projekte koji se realiziraju − omogućiti im da kroz različite radionice prenesu svoja znanja i iskustva

drugim učenicima. Saradnici glavnog menadžera – roditelji učenika Vrlo pažljivo birati roditelje kao saradnike menadžere, trudeći se da oni zaista daju doprinos razvoju škole. To bi prije svega trebali biti: − roditelji koji vole djecu-prijatelji škole − roditelji koji su spremni svoje slobodno vrijeme uložiti u napredovanje škole − roditelji-lokalni biznismeni − roditelji-lokalni privrednici − roditelji-predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti − roditelji umjetnici − roditelji-ljekari − roditelji-predstavnici nevladinih organizacija. Cilj ovakvog načina aktivnog uključivanja roditelja u rad škole jeste iskorištavanje svih lokalnih kapaciteta radi kvalitetnijeg rada u školi, stvaranje ugodnije atmosfere pune povjerenja i saradnje. Kratka pauza (10 minuta):

Iskoristiti je za diskusiju i razmjenu mišljenja sa učesnicima obuke.

Radionica "Piramida života" po grupama (15 minuta):

Cilj radionice jeste prepoznati osobne potrebe i uvažavati potrebe drugih, a sve kroz saradnju u timskom radu kao i razvijanje dobre komunikacije i saradničkih odnosa (slijedi prilog br. 6).

Prilog broj 6 Radionica: Piramida života CILJ:

Pomoći učesnicima da nauče prepoznavati osobne potrebe i uvažavati potrebe drugih.

VJEŠTINE: Prepoznavanje svojih potreba, međusobna saradnja TOK AKTIVNOSTI:

Učesnike podjeliti u 5 grupa i dati im upute za vježbu "Piramida života".

Razmislite o svemu što vam je u životu potrebno da biste bili zadovoljniji, sretniji i uspješno napredovali u struci. Napišite sve što vam u vezi s tim padne na pamet (osobe, osobine, stvari, pojave). Nastojte biti realni! Kad završite, označite sve što ste napisali brojevima od 1 na više, tako da ono što vam je najvažnije označite brojem 1, a manje važno većim brojevima. Ako ste nešto propustili, dopišite. Imate 15 minuta vremena. Kada završite, zamislite da je sve ono što ste napisali kamenje od kojeg ćete graditi piramidu. Na dno upišite ono što vam je najvažnije. To su kameni temelji koji nose

176.

piramidu. Složite kamenje prema vrhu, tako da je ono što vam je najmanje važno na samom vrhu piramide. S prijateljima u grupi podijelite što ste napisali. Sada pokušajte složiti zajedničku piramidu vaše grupe, uvažavajući druge, ali i zalažući se za svoje kamenje. Grupne piramide predstavite jedni drugima. Šta je rezultat ove radionice? Šta smo otkrili o sebi, a šta o drugima? Koje su sličnosti, a koje razlike? Jesmo li se uvažavali, sarađivali i bili iskreni jedni prema drugima?

7.4. RADIONIČKE AKTIVNOSTI

1. Formiranje grupa - 5 minuta

Grupe heterogene, zavisne od brojnosti kolektiva a mogu se formirati po strukama ili slučajnim izborom. Koristiti osnovna pravila ponašanja za rad u timu – prema prilogu br. 1.

Prvi zadatak grupa - trajanje 15 minuta Svaka grupa identifikuje listu prioritetnih problema svoje škole vezanih za menadžment u cilju poboljšanja rada u školi. Grupa pravi postere na hamer papiru koristeći flomastere u boji. Grupi je data mogućnost da na svoj način verbalno ili vizuelno predstavi određene probleme.

Drugi zadatak grupa - trajanje 20 minuta Aktivnost I: Izbor najznačajnijeg problema realno rješivog

Svaka grupa izdvaja jedan trenutni problem koji opterećuje rad škole, a riješiv je.

Priprema akcionog plana za njegovo rješavanje Svaka grupa za identifikovani problem priprema i radi manji plan aktivnosti za njegovo rješavanje. Potrebno je insistirati na timskom rješenju problema u kojemu će svako imati svoju ulogu. Plan jasno pokazuje slijed aktivnosti i konkretna zaduženja. Način izlaganja prepušten je svakoj grupi (demonstracija crtežom, skečom, pisanim tekstom. . .).

Aktivnost II: Prijedlog saradnika glavnom menadžeru iz reda nastavnika

Svaka grupa identifikuje i predlaže potencijalnog saradnika-menadžera. To je član grupe koji ima osobine dobrog menadžera i koji se svojim radom već posebno istakao.

Aktivnost III: Izbor prezentatora grupe

Jedan član grupe, može ih biti i više, prezentira pred svima rad svoje grupe, a najčešće je to predloženi saradnik – menadžer.

2. Duža pauza za osvježenje – trajanje 20 minuta 3. Prezentacija porto-folija grupa - trajanje 5 minuta po grupi

Prezentacija urađenih malih akcionih planova svake grupe, te izbor najuspješnijeg rješenja-akcionog plana.

4. Evaluacija radionice – trajanje 10 minuta

177.

Učesnici ispunjavaju evaluacione listiće o sadržaju i toku radionice. Zatekli su ih na stolu na početku radionice kao ponuđeni radni materijal.

Pripremljeni evaluacioni listići za kraj radionice (slijedi prilog br. 7) Cilj ove aktivnosti jeste snimanje nivoa zatečenog stanja u školi iz ove oblasti. Na osnovu rezultata evaluacije planirati sljedeće aktivnosti. Prilog broj 7 EVALUACIJA RADIONICE Naziv radionice: Datum i mjesto: Pitanja: 1. Šta vam je na radionici najviše koristilo? 2. U kojoj je mjeri ova radionica ispunila vaša očekivanja?

1 2 3 4 5 veoma malo ispunila sva očekivanja

3. Šta bi ovu radionicu moglo učiniti sadržajnijom? 4. Kakve će promjene uslijediti u vašem poučavanju kao posljedica ove

radionice? 5. Kakav je opšti utisak o ovoj radionici?

1 2 3 4 5

nije korisno veoma je korisno

6. Predložite teme o kojima biste rado raspravljali na budućim radionicama. 7. Napišite svoje komentare i sugestije o radionici. 8. Vaša ocjena rada trenera:

1 2 3 4 5

nije uspješan veoma uspješan

178.

5. Diskusija kroz evaluacione rezultate – trajanje 10 minuta Diskutuje se na osnovu rezultata liste procjene. Vrlo je bitno saznati stavove učesnika prema ovoj temi. Kroz razgovor zaključujemo o efektu obuke i mogućim promjenama koje će nastupiti kao rezultat ove obuke. Šta dalje raditi? Ko će raditi? Kako ćemo znati da smo postigli cilj? Da li su nam potrebne dodatne informacije i kako do njih doći? Plan dinamike rada. . .

6. Obuku završavamo sa izrekom:

"Juče sam bio pametan, stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar, stoga mijenjam sebe." sa kojom smo i počeli, u želji da to bude poruka ove obuke.

179.

7.5. LITERATURA

1. Dr. Aziz Šunje: Top menadžer, vizionar i strateg, Sarajevo, 2002. 2. Heinz Klippert:Kako uspješno učiti u timu, EDUCA, 2001. 3. Dr. K. Blenčard, Dr. S. Džonson: Menadžer za jedan minut, Beograd,

2004. 4. Berthoff, A: The making of meaning, Sarajevo, 2002. 5. Dr. M. Novaković: Projekti u obrazovanju, Sarajevo, 2004. 6. Carin, A: Guided discovery activities for elementary school science,

Sarajevo, 2002. 7. Dr. R. Dunđrović: Psihologija međuljudskih odnosa, Sarajevo,