prezentacija menadzersko raČ

Click here to load reader

Upload: ena-feriz

Post on 29-Dec-2015

39 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Slide 1

Mentor: Prof.dr. Meliha Bailanovi grupe: Borovina Naida Danovi Vernesa 70442 Feriz Dana 70370 Garanovi Sedin

Analiza pokazatelja uspjenosti poslovanja na osnovu podataka iz FI II DIO(solventnosti, horizontalna i vertikalna analiza) po starim obrascima i novim obrascima

1Analiza likvidnostiDvije vrste likvidnosti:

1. Mjere utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive,

2. Mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja tekue aktive, koja nije novac, u novac.

Glavne mjere likvidnosti utemeljene na odnosu izmeu tekue aktive i tekue pasive su:

Tekui odnos (Current Ratio),Radno raspoloivi kapital (Working Capital),Brzi odnos (Quick Ratio).

1. Tekui odnos (Current Ratio)

Tekui odnos=

Current ratio=Tekua aktivaTekua pasivaCurrent AssetsCurrent Liabilities20092010201120123,31:12,82:14.25:14,23:1

2. Radno raspoloivi kapital (Working Capital)Radno raspoloivi kapital=Tekua aktiva Tekua pasiva

Working Capital=Current Assets Current Liabilities2009201020112012287.727.000203.563.000264.654.082254.116.128

3. Brzi odnos (Quick Ratio)

Brzi odnos=

Quick Ratio=

Brzi odnos =

Quick Ratio =Brza aktivaTekue obavezeCurrent AssetsCurrent LiabilitiesBrzi odnos =Tekue obavezeTekua aktiva - zaliheQuick Ratio =Current Assets - StocksCurrent LiabilitiesNovac + Utr. vrijednosni papiri + KupciTekue obavezeCash + Marketable securities + Accounts receivableCurrent Liabilities20092010201120122.86:12.31:1Mjere koje pokazuju mogunost pretvaranja tekue aktive, koja nije novac, u novac su:

Broj obrtaja zaliha u vremenu, iProsjeno vrijeme unovenja potraivanja.1. Broj obrtaja zaliha u vremenu (Inventory Turnovers)Broj obrtaja zaliha=Broj obrtaja zalihaTrokovi za prodanoCost of Goods SoldAverage StockAverage Stocke Turnover=20092010201120122. Prosjeno vrijeme unovenja potraivanja od kupaca (Average Collection Period)

Potraivanja od kupaca Ukupno naplaena potraivanja tokom razdoblja365Prosjeno vrijemeunovenjapotraivanja=

Analiza solventnostiSolventnost (Solvency) se moe definisati kao sposobnost preduzea da u roku udovolji svojim dugoronim obavezama.

Mjere solventnosti (Solvency Measures) i njihovo koritenjeMjere solventnosti su usmjerene na posmatranje dugorone finansijske stabilnosti kroz odnose unutar kapitalne i finansijske strukture preduzea te odnose pojedinih pozicija te strukture sa aktivom.

j BILANCAAKTIVAPASIVAKratkotrajna imovina(tekua aktiva)Kratkorone obaveze (tekua pasiva)Dugorone obavezeDugotrajna (fiksna) aktivaVlastiti kapital Dioniki kapital Rezerve Zadrana dobit Kapitalna strukturaFinansijska strukturaUkupna aktivaUkupna pasivaFinancijska i kapitalna struktura kompanije Pokazatelji solventnostiNajvaniji pokazatelji solventnosti jesu:

Odnos dugoronih obaveza i ukupnog dugoronog kapitala,Stepen zaduenosti kao odnos ukupnih obaveza i ukupne aktive (Debt Ratio) ili odnos dionike glavnice i ukupne aktive (Equity Ratio ) Odnos ukupnih obaveza i glavnice (Debt/Equity Ratio), Odnos pokria kamata ( Interest Coverage Ratio)

Odnos dugotrajne aktive i dionike glavnice (vlastitog kapitala) i kumulativni odnos izmeu pozicija aktive i pasive

Pokazatelji upotrebe finansijske poluge

Ako posueni kapital koriten u poslovanju donosi veu zaradu od kamata koje na njega treba platiti, neto dobit i povrat na dioniku glavnicu e porasti.

Na primjer, ako je kamata na posueni kapital 7% a njegovom upotrebom zarauje se 14%, u tom sluaju se finasiranje zaduivanjem isplati. Ako je postotak plaenih kamata na posueni kapital vei od stope povrata na ukupnu aktivu u tom sluaju posueni kapital smanjuje neto dobitak i povrat na dioniku glavnicu.a) Odnos dugoronih obaveza i ukupnog dugoronog kapitalaOdnos dugoronih obaveza prema ukupnom dugoronom kapitalu pokazuje udjel dugoronih obaveza u ukupno koritenom dugoronom kapitalu (vlastitom i tuem) pa se moe nazvati udjel tueg kapitala.Za izraunavanje udjela tueg dugoronog kapitala u ukupnom dugoronom kapitalu vrijedi sl. obrazac:

Udjel tueg kapitala_______Dugorone obaveze s fiksnom kamatom_______Dugorone obaveze s fiksnom kamatom + Vlastiti kapitalTekua pasiva

Ukupni kapital (tui i vlastiti) 100 %

Dugorone obaveze Max. 30 35 %Vlastiti kapital Min. 65 70 %Aktiva BILANCA PasivaUdjel dugoronih obaveza u ukupnom dugoronom kapitalu

20092010201120128,03%6,28%1,48%1,02%ODNOS DUGORONIH OBAVEZA I UKUPNOG DUGORONOG KAPITALA

b) Stepen zaduenosti kao odnos ukupnih obaveza i ukupne aktivePokazuje koliki se dio imovne finansira iz tuih izvora (kratkoronih i dugoronih).Prema tome za izraunavanje stepena zaduenosti koristi se sljedea formula:

Aktiva BILANCA PasivaPrikaz stepena zaduenosti kao odnos ukupnih obaveza i ukupne aktiveUkupna aktiva = 100 %Ukupne obaveze (kratkorone i dugorone) : maksimalno 50% u odnosu na aktivu

200920102011201216,97%14,46%13,47%12,89%STEPEN ZADUENOSTI

Obzirom da zaduenost preduzea BH Telecom opada iz godine u godinu zakljuujemo da preduzee nije prekomjerno zadueno. Iz toga proizilazi da se preduzee u 2012 finansira tuim izvorima u iznosu od 12,89%, a vlastitim u iznosu od 87,11%.Umjesto stepena zaduenosti esto se koristi i pokazatelj odnosa izmeu vlasnike glavnice (vlastitog kapitala) i aktiveRazlika je u tome to ukupne obqveze trebaju biti jednake ili manje od 50% vrijednosti aktive a vlasnika glavnica treba biti jednaka ili vea od 50% vrijednosti aktive.

Formula za izraunavanje odnosa izmeu vlasnike glavnice i aktive:

POKAZATELJ ODNOSA IZMEU VLASTITOG KAPITALA I UKUPNE AKTIVE200920102011201283,03%85,54%86,5%87,11%

Odnos vlastiog kapitala i aktive preduzea BH Telecom za 2012 godinu iznosi 0,8711:1,0 to znai da je vlastiti kapital vei od 50% vrijednosti aktive. To je odnos koji zadovoljava iskustvenu normu od 50%. Budui da je odnos vlastitog kapitala i aktive nalije stepena zaduenosti isti se odnos dobije ako od 100% oduzmemo 12,89% zaduenosti u odnosu na aktivu.

100%-12,89%=87,11%c) Odnos ukupnih obaveza i glavnicePokazuje zaduenost preduzea u odnosu na vrijednost vlastitog kapitala. Naziva se jo i odnos duga i glavnice. On pokazuje osnovne odnose unutar finansijske strukture, odnosno strukture izvora imovine (pasive). Daje istu informaciju kao i stepen zaduenosti samo kroz drugaiji odnos. Prema tome kada se procjenjuje solventnost preduzea na osnovu kumulativnog promatranja pokazatelja solventnosti treba uzimati jedan od ta dva pokazatelja a ne oba zajedno.

Ukupne obavezeVlastiti kapitalMaksimum : 1 : 1Kompanija se ne bi trebala zaduivati iznad vrijednosti vlasnike glavnice200920102011201220,44%16,90%15,57%14,80%

ODNOS UKUPNIH OBAVEZA I GLAVNICEIzraunati odnos duga i glavnice za 2012 godinu u iznosu od 14,80 % znai da se dug i glavnica odnose kao 0,14:1 to je zadovoljavajui odnos koji pokazuje da preduzee nije prezadueno kada se posmatraju obaveze u ukupnom iznosu.

d) Odnos pokria kamataPredstavlja odnos izmeu operativnog dobitka (dobitka prije odbitka trokova za kamate i poreza) i kamata.Taj se odnos izraunava prema slijdeoj formuli:

Da bi se kamate platile odnos pokria kamata mora biti vei od 1.Ako je odnos pokria kamata 1 to znai da e dobitak prije oprezivanja u raunu dobiti i gubitka biti nula.Kreditori su sigurniji u naplati svojih kamata to je vei odnos pokria kamata.

200920102011201244,84 puta36,67 puta53,66 puta99,03 putaODNOS POKRIA KAMATA

Odnos pokria kamata od 44,84 puta za BH Telecom pokazuje da je operativna dobit iz poslovanja 44,84 puta vea od plaenih kamata.e) Odnos dugorone aktive i dionike vlastitog kapitala i kumulativni odnsi izmeu pozicija aktive i pasive

Osnos izmeu dugorone imovine i vlastitog kapitala ukljuivi i sve ostale odnose definira kononu kumulativnu optimalnu strukturu pozicija aktive i pasive.

Model odreivanja kumulativnih odnosa izmeu pozicija aktive i pasive moe se temeljiti na iskustveno prihvaenim odnosima izmeu ukupnih obaveza i ukupne aktive to znai i ukupne pasive (2:1) te procjeni mogunosti pokria kamata. Model za odreivanje optimalne strukture bilance moe izgledati: BILANCAAKTIVAPASIVATEKUA IMOVINA

Manja sposobnostpokria kamataTEKUE OBAVEZEManja sposobnostpokria kamataVea sposobnostpokria kamata DUGORONE OBAVEZEVea sposobnostpokria kamataDUGORONA IMOVINA VLASTITI KAPITAL (Najmanje 50% od vrijednosti aktiveRAUN D/GPrihod Trokovi za prodanoTrokovi uprave i prodaje

Operativni dobitak kamte =Relativni odnos temeljnih sadraja bilance ovisno o ostvarivanju operativnog dobitka50%25%25%50%50%BH Telecom d.d.BILANCAOdnosi izmeu pozicija na dan 31.12.2009AKTIVAPASIVATekua imovina: 411.875.000

32,26%

Tekue obaveze: 124.148.000

9,72%Dugotrajna imovina: 864.985.000

67,74%Dugorone obaveze: 92.558.000

7,25%Vlastiti kapital: 1.060.154.000

83,03%UKUPNA AKTIVA1.276.860.000UKUPNA PASIVA1.276.860.00037BH Telecom d.d.BILANCAOdnosi izmeu pozicija na dan 31.12.2012AKTIVAPASIVADugotrajna imovina: 995.182.214

78,45%Kapital: 1.104.879.456

87,1%Tekua imovina: 273.229.040

21,54 %Dugorone obaveze:85.063.5796,70%Kratkorone obaveze: 78.468.219

6,20%UKUPNA AKTIVA1.268.411.254UKUPNA PASIVA1.268.411.254

HORIZONTALNA ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJAHorizontalna analiza je usporedni prikazapsolutnih iznosa najvanijih pozicija ubilansu i rauna dobiti/gubitka i promjenatih iznosa tokom vremena.

Predmet analize su bilansne pozicije i pozicije iz rauna dobiti i gubitka;

Uvijek je bolje da se usporeuju pozicije za vei broj godina, kako bi se mogle uoiti odreene tendencije i na temelju njih donositi kvalitetnije poslovne planove i odluke za budua razdoblja;

Za izraunavanje promjena u pozicijama finansijskih izvjetaja i njihovo usporeivanje moe se uzeti neka godina kao bazna, a ostale se onda usporeuju s njom. Osim toga mogu se praviti usporedbe svake godine u odnosu na prethodnu.

Kao primjer provoenja horizontalne analize koriteni su podaci za 2009. i 2010. godinu (stari obrasci) i 2011. i 2012. godinu (novi obrasci) koji se odnose na kompaniju BH Telecom d.d. Sarajevo.

BILANS USPJEHA 2009. 2010. Godina (stari obrasci)BILANS USPJEHA 2009. 2010. Godina (stari obrasci)BILANS USPJEHA2011. 2012. godina (Novi obrasci)BILANS USPJEHA2011. 2012. godina (Novi obrasci)BILANS USPJEHA2011. 2012. godina (Novi obrasci)BILANS STANJA 2009. 2010. Godina (stari obrasci)BILANS STANJA 2009. 2010. Godina (stari obrasci)BILANS STANJA2011. 2012. godina (Novi obrasci)BILANS STANJA2011. 2012. godina (Novi obrasci)BILANS STANJA2011. 2012. godina (Novi obrasci)