pravo - crpsisak.hrpravo se priznaje od dana podno-šenja zahtjeva, a isplaćuje se mje-sečno. za...

1

Ovaj bilten izrađen je u sklopu projekta "Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u

cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva."

Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

IMAMPRAVO

bilten Projekta građanskih prava Sisak

veljača 2014. • broj 2

Europska unija kroz Europski program za demokraciju i ljudska prava (eng. EIDHR)

Ovaj projekt financiraju:

2 3

Impressum

IMAM PRAVOBilten Imam pravo

Nakladnik: Projekt građanskih prava Sisak

Uredništvo: Projekt građanskih prava Sisak

Glavna urednica: Milana Kreća

Priredili: Milana Kreća, Dunja Čurčija, Anita Košar Ulemek

Adresa uredništva: Rimska 6, Sisak

Grafička priprema: Maximativa, Sisak

Tisak: Maximativa, Sisak

Naklada: 250 primjeraka

Časopis izlazi 4 puta godišnje u razdoblju od 01.07.2013.-30.06.2014.g.

Sisak, veljača 2014.

UREDNICI:MILANA KREĆADUNJA ČURČIJAANITA KOŠAR ULEMEK

2 3

Sadržaj

5. OBAVIJESTI i FOTOGALERIJA 35

3. AKTUALNI PROBLEMI 21

1. TEMA BROJA: Socijalna skrb 7

2. DISKRIMINACIJA 18

2.1. Štojediskriminacija 18

2.2. Zabranadiskriminacijeipostupakpredsudom 19

2.3. RadPučkogpravobraniteljausuzbijanjudiskriminacije 19

1.1.NoviZakonosocijalnojskrbi 7

1.2. IntervjusravnateljicomCentrazasocijalnuskrbuSisku,MirnomMarčec 12

1.3. Pripadniciromskenacionalnemanjineisocijalnaskrb 15

1.4.IntervjusAlbertomCestarić,CrvenikrižGlina,referentzaopće iračunovodstveneposlove 16

Uvodna riječ urednika 5

4. RAZNO 30

4.1.Potpunikrahsustavaodrživogpovratkaistambenogzbrinjavanjasrpskihizbjeglica 30

4.2.AktivnostisrpskezajedniceuSisku 32

4.3.OsobnidokumentiiputovanjauEuropskuuniju 33

3.1. Besplatnapravnapomoć 21

3.1.1.Projekt„Zajednozagrađane“ 23

3.2. Povratničkistatus 23

3.2.1.Statuspovratnika 23

3.3. Konvalidacija 26

3.3.1.Štojekonvalidacijaikakoseprovodi 26

3.3.2.Problematikavezanauzprovođenjedokaznogpostupkaiodlučivanjeozahtjevima 27

3.3.3.Zaključak 28

4 5

SURADNICI:1. Županija Sisačko-moslavačka2. Grad Sisak3. Centar za socijalnu skrb Sisak4. UNHCR

Uvodna riječ urednikaVeljača, 2014.

Dragi čitatelji,

pred vama je drugo izdanje biltena „Imam pravo“. Za temu ovog izdanja izabrana je socijalna skrb odnosno novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.g. i koji u sebi donosi mnogobrojne izmjene.

Smatramo kako će ova tema našim korisnicima biti posebno zani-mljiva budući je među njima velik broj korisnika socijalnih prava. Tema se pokazala kao izuzetno aktualna i na sastanku koordina-cije „Zajedno za pravdu“ koji je održan 31.01.2014. godine u Grad-skoj vijećnici, a u sklopu projekta „Stvaranje novog modela među-sektorske suradnje u cilju zaštite nacionalnih manjina i socijalno ugroženog stanovništva“, u okviru kojeg se piše i ovaj bilten. Na sastanku su bili prisutni predstavnici Grada Siska, Sisačko-mosla-vačke županije, Centra za socijalnu skrb Sisak, Policijske uprave, udruga, predstavnici romske i srpske nacionalne manjine te ostali relevantni dionici. Predstavnici romske nacionalne manjine su inicirali ovu temu, jer je za njih ona vrlo važna, no ona je isto tako važna i za ostale socijalno ugrožene građane Siska i Županije, a kojih je na žalost sve više.

S obzirom na novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji će možda za neke korisnike prava iz socijalne skrbi biti nepovoljniji od dosadašnjeg, smatramo da je jako važno upoznati građane s novim odredbama Zako-na te još poboljšati suradnju s centrima za socijalnu skrb u svrhu što boljeg i efikasnijeg rješavanja predmeta socijalno ugroženih građana, a da bi Zakon postigao svoju svrhu.Pored socijalne skrbi, govorit ćemo i o drugim aktualnim temama, uključujući borbu protiv diskrimina-cije, a sve u svrhu informiranja naših građana te promocije i zaštite njihovih ljudskih prava.

Glavna urednica: Milana Kreća, predsjednica PGP-a Sisak

PARTNERI NA PROJEKTU:1. Udruga mladih Novi svijet Luščani2. Centar za ruralne inicijative Klinac3. Romski kulturni centar

7

Tema broja • Socijalna skrb

6


7


6

1 Socijalna skrb1.1. NOVI ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI


Zakon o socijalnoj skrbi objavljen je dana 24.12.2013.g. u Narod-nim novinama br. 157 od 2013.g., a primjenjuje se od 1.01.2014.g. Prava koja se mogu ostvariti su-kladno novom zakonu su:

- zajamčena minimalna nakna-da, jednokratna naknada, na-knade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja, naknada do zapo-slenja te socijalne usluge.

Istim zakonom uveden je novi institut Zajamčene minimalne naknade (ZMN). To je pravo na novčani iznos kojim se osigura-va zadovoljenje osnovnih život-nih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba. Osnovicu na temelju koje se izračunava ZMN odre-đuje Vlada RH, a za ovu godinu ona iznosi 800,00 kn. Osnovicu za druga prava utvrđena zakonom također određuje Vlada RH a za ovu godinu ona iznosi 500,00 kn.

ZMN se priznaje samcu ili kućan-stvu u visini utvrđenoj u Zakonu ako nemaju sredstava za život, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imo-vine ili od obveznika uzdržavanja. Iznos ZMN-a za samca utvrđuje se u iznosu od 100% osnovice tj. 800,00 kn mjesečno. Za kućan-stvo se iznos utvrđuje kao zbroj udjela za svakog člana kućanstva s tim da udjeli članova kućanstva iznose:

100% osnovice ili 800,00 kn za samohranog roditelja, 60% osno-vice ili 480,00 kn za odraslog čla-na kućanstva i 40% osnovice ili 320,00 kn za dijete. Ako samac ili kućanstvo ostvaruje prihod, visina ZMN-a se utvrđuje kao ra-zlika između iznosa ZMN-a koji bi obitelji pripadao i iznosa pri-hoda kojeg samac ili član kućan-stva ostvaruju. Iznos ZMN-a za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u RH (trenutno je to 3.017,61 kn). Pravo se priznaje od dana podno-šenja zahtjeva, a isplaćuje se mje-sečno. Za radno sposobne odrasle osobe važno je napomenuti da su za vrijeme primanja ZMN-a duž-ni prihvatiti zaposlenje u skla-du s propisima o zapošljavanju, a takvoj osobi se priznaje pravo najdulje do dvije godine. Nakon toga korisnik ZMN-a nema pra-vo podnijeti novi zahtjev za ZMN dok ne istekne rok od tri mjese-ca. Ukoliko odbije zaposlenje, osposobljavanje, prekvalifikaciju, dokvalifikaciju ili samovoljno ot-kaže ugovor o radu nema pravo podnijeti zahtjev za ZMN u roku od 6 mjeseci. Također je novi-na da se pravo obustavlja radno sposobnim samcima ili članovima kućanstva ukoliko se ne odazovu pozivu jedinice lokalne ili po-dručne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade. Osoba-ma koje to odbiju ukida se ZMN, a novi zahtjev mogu podnijeti tek nakon isteka 6 mjeseci. U radovi-ma za opće dobro korisnici ZMN-

a mogu sudjelovati najmanje 30, a maksimalno 90 sati mjesečno.

Ukoliko je samac ili član kućan-stva korisnik prava na ZMN u ne-prekidnom trajanju od najmanje godine dana te se zaposli, pravo na ZMN se u prvom mjesecu ne ukida niti umanjuje za ostvareni prihod. U drugom mjesecu rada takvoj osobi se ZMN umanjuje za 25%, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa. Nakon toga ako oso-ba radi dulje od tri mjeseca pravo prestaje.

Naknada za troškove stanovanja - priznaje se korisnicima ZMN-a. Priznaje ju jedinica lokalne odno-sno područne (regionalne samo-uprave). Naknada za troškove ogrjeva - odobrava se korisnicima ZMN-a koji se griju na drva na način da im se osigura 3m3 drva ili odobri novčani iznos za podmirenje tog troška.

Autor: Ivana Ivša dipl. socijalni radnik, voditeljica odjela novča-nih davanja CZSS-a Sisak

TEM

A BR

OJA

8 9

- priznaje se samcu ili obite-lji koji radi trenutnih okolnosti nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe nastale radi rođenja ili školovanja dje-teta, bolesti ili smrti člana obi-telji, elementarne nepogode ili

Jednokratna naknada

sl. Može se priznati u novcu ili naravi ako CZSS utvrdi da kori-snik naknadu neće utrošiti na-mjenski. Ukupan iznos priznatih naknada za samca u jednoj ka-lendarskoj godini ne smije pri-ječi iznos od 2.500,00 kn, a za

kućanstvo iznos od 3.500,00 kn. CZSS može priznati jednokratnu naknadu za pogrebne troško-ve korisnika ZMN-a ili korisnika smještaja ili organiziranog sta-novanja, a koji u trenutku smrti nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja.

Naknada do zaposlenja

Tema broja • Socijalna skrbBilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.

Naknade u vezi s obrazovanjem su:

- naknada za redovno studiranje - naknada za troškove smještaja u učeničkom domu - naknada za troškove prijevoza

Osobna invalidnina

- priznaje se osobi s teškim in-validitetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdrav-stvenom stanju, a u svrhu za-

dovoljavanja njezinih životnih potreba za uključivanje u sva-kodnevni život zajednice. Za osobe koje nemaju vlastiti pri-

hod iznosi 250% osnovice tj. 1.250,00 kn mjesečno.

Doplatak za pomoć i njegu

- priznaje se osobi koja sama ne može udovoljiti osnovnim život-nim potrebama uslijed čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju pre-

hrane, pripremi i uzimanju obro-ka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene kao i obavljanju drugih

životnih potreba. Može se pri-znati u punom opsegu tj. 500,00 kn mjesečno ili u smanjenom opsegu od 350,00 kn mjesečno.

Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

- da je potpuno ovisno o pomoći i njezi druge osobe jer mu je radi održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen

- da je potpuno nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala - da ima više vrsta teških oštećenja

Roditelj njegovatelj, odnosno njegovatelj, ima pravo na na-knadu u iznosu od 5 osnovica tj. 2.500,00 kn mjesečno te prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba po posebnim propisima.

- priznaje se jednom od roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja ispunjava jedan od ovih uvjeta:

- priznaje se djetetu s teškoća-ma u razvoju, odnosno osobi s invaliditetom nakon završenog osnovnoškolskog, srednjoškol-skog ili visokoškolskog obrazo-vanja, a najranije s navršenih

15 godina života, ako naknadu za vrijeme nezaposlenosti ne ostvaruje prema drugim propi-sima, a uredno je evidentiran kao nezaposlena osoba pri nad-ležnoj službi za zapošljavanje ili

ima utvrđenu privremenu neza-pošljivost od strane nadležnog tijela prema posebnom propi-su. Visina naknade iznosi 70% osnovice, odnosno 350,00 kn mjesečno. TE

MA

BRO

JA

TEM

A BR

OJA

8 9

Socijalne usluge koje netko može ostvariti sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi su:


Prva socijalna usluga, savjetova-nje i pomaganje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana in-

tervencija, pomoć pri uključiva-nju u programe odgoja i redo-vitog obrazovanja (integracija),

boravak, smještaj i organizirano stanovanje.

Prva socijalna usluga - obuhva-ća informiranje korisnika o soci-jalnim uslugama, prepoznavanje i početnu procjenu potreba ko-risnika.

Savjetovanje i pomaganje - to je usluga sustavne stručne pomoći koja se pruža pojedincu radi pre-vladavanja poteškoća te stvara-nja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti i odgovor-nog odnosa prema sebi, obitelji i društvu. Ova usluga obuhvaća i sve oblike stručne pomoći pri prevladavanju obiteljskih poteš-koća i poteškoća roditelja u od-goju i skrbi za djecu.

Pomoć u kući - usluga koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni Centra radi pri-vremenih ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju, potrebna pomoć druge osobe. Ova usluga može obuhvatiti organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne hi-gijene te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Psihosocijalna podrška - je so-cijalna usluga koja podrazumi-jeva rehabilitaciju koja potiče razvoj kognitivnih, funkcional-nih, komunikacijskih ili socijal-nih vještina korisnika. Može se priznati djetetu s teškoćama u razvoju, odrasloj osobi s invalidi-tetom, ovisniku, žrtvi obiteljskog nasilja te svim drugim ljudima u potrebi prema procjeni stručnog tima nadležnog CZSS-a, a može se pružati individualno ili u grupi.

Rana intervencija - obuhvaća stručnu poticajnu pomoć djeci i stručnu i savjetodavnu pomoć njihovim roditeljima, uključujući i druge članove obitelji te udo-mitelja za djecu, kod nekog utvr-đenog razvojnog rizika ili razvoj-ne teškoće djeteta. Korisnik ove usluge ne može istovremeno pri-mati i uslugu psihosocijalne po-drške, a u pravilu se usluga pruža u obitelji korisnika.

Pomoć pri uključivanju u pro-grame odgoja i redovitog obra-zovanja (integracija) - je usluga koja se pruža odgajateljima, uči-teljima i nastavnicima u pred-školskim i školskim ustanovama.

Boravak - je usluga koja obuhva-ća cjelodnevni i poludnevni bo-ravak. Cjelodnevni boravak može trajati od 6 do 10 sati dnevno, a poludnevni od 4 do 6 sati dnevno. U to vrijeme se osigurava zado-voljavanje životnih potreba kori-snika pružanjem usluga prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slo-bodnog vremena, organiziranog prijevoza, ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

Smještaj - je usluga koja obu-hvaća uslugu stanovanja, pre-hrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivno-sti, aktivnog provođenja vreme-na, odgoja i obrazovanja, ovisno

o utvrđenim potrebama i izboru korisnika. Može se priznati kao privremeni ili dugotrajni smještaj.

Privremeni smještaj - se prizna-je u kriznim situacijama djetetu koje se zatekne bez nadzora ro-ditelja ili u skitnji, odrasloj oso-bi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta, odnosno nema prebivališta ili boravišta i nije u stanju brinuti se o sebi, beskućniku, trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana života djeteta, djeci i odraslim osoba-ma - žrtvama obiteljskog nasilja i žrtvama trgovanja ljudima, odra-slim osobama kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoći, ovisnosti ili so-cijalne isključenosti. Može traja-ti dok se ne osigura povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj ili se smještaj ne osigura na drugi način, a u pravilu do 6 mjeseci.

Dugotrajni smještaj - prizna-je se korisniku kojem je tijekom duljeg vremenskog razdoblja po-trebno osigurati intenzivnu skrb i zadovoljavanje drugih životnih potreba. O priznavanju prava u sustavu socijalne skrbi na ZMN, naknadu za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokrat-nu naknadu, naknade u vezi s obrazovanjem, osobnu invalid-ninu, doplatak za pomoć i nje-gu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknadu do zaposlenja i socijalne usluge rješenjem odlučuje centar za so-cijalnu skrb. O priznavanju prava TE

MA

BRO

JA

10 11


na naknadu za troškove stano-vanja odlučuje jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb, su-kladno odredbama Zakona o so-cijalnoj skrbi i posebnih zakona.

O priznavanju prava na nakna-du za troškove ogrjeva odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, su-kladno odredbama ovog Zakona.

Mjesna nadležnost Centra za so-cijalnu skrb utvrđuje se prema prebivalištu stranke.

Djelatnost socijalne skrbi obavljaju:

U odnosu na prethodni Zakon o socijalnoj skrbi, važno je napo-menuti da se u novom Zakonu ponovo uvodi institut zabilježbe na imovinu. Zabilježba se vrši na temelju pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na ZMN i uslu-gu smještaja ili boravka, a vrši se na nekretninama u vlasništvu

- ustanove socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici i centar za pomoć u kući)

- udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te obrtnici

- fizičke osobe kao profesionalna djelatnost - udomiteljske obitelji odraslog korisnika u korist RH na prijedlog nadležnog držav-nog odvjetništva. Zabilježba na imovinu se briše temeljem sugla-snosti Ministarstva kada se izvrši naplata potraživanja na imovini korisnika ili otpiše dug. Danom stupanja na snagu ovog Zakona ukinuti su obiteljski centri te su

sva prava i obveze koje su do tada radili obiteljski centri preuzeli centri za socijalnu skrb u sjedištu županija nadležni prema sjedištu obiteljskog centra, na način da su preuzeli poslove, radnike, novča-na sredstva, opremu, arhivu, do-kumentaciju i sredstva za rad.

Praksa PGP-a: S.K. (PGP broj 15 792) bio je korisnik vojne opskrb-nine u visini od 1.090,00 kn, do stupanja na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi kada ovaj insti-tut prelazi u ingerenciju centara za socijalnu skrb i zamjenjuje ga zajamčena minimalna naknada. Po ostvarivanju prava na zajam-čenu minimalnu naknadu stran-ka će od sada mjesečno primati 800,00 kuna. Dakle, manji iznos. Osim toga, na temelju pravo-moćnog rješenja o priznavanju prava, izvršit će se upis zabiljež-be tražbine u zemljišnim knjiga-ma na nekretninama u vlasništvu stranke (stranka je vlasnik kuće i manjeg zemljišta) što kod ostva-rivanja prava na opskrbninu nije bio slučaj.

Praksa PGP-a: Stranka M.V. (PGP broj 7542) obratila se PGP-u, područnom uredu u Vrginmostu u vezi brisanja tražbine koja je

zabilježena na nekretnini njego-ve pokojne rođakinje N.D. koja je preminula 2010.g. Upis zabi-lježbe u zemljišnim knjigama na nekretninama stranke upisan je za korist Republike Hrvatske bu-dući je pokojna N.D. bila korisni-ca pomoći za uzdržavanje. Da-kle, ova zabilježba izvršena je po starom Zakonu o socijalnoj skrbi. M.V. kao jedini zakonski nasljed-nik podnio je zahtjev za brisanje tražbine tijekom 2011.g. Centru za socijalnu skrb u Vojniću. Po-stupak do danas nije okončan. Nakon proslijeđene požurnice u 2013.g. nadležno Ministarstvo je uzelo u rad predmet stranke. Kod brisanja zabilježbe tražbine centar odnosno Ministarstvo so-cijalne politike i mladih provodi ispitni postupak je li osoba koja je podnijela zahtjev za brisanje korisnik socijalnih prava i postoje li dugovanja prema državi. Ukoli-ko ispunjava uvjete, Ministarstvo

prijedlog upućuje nadležnom Općinskom državnom odvjetniš-tvu radi provedbe daljnjih radnji i brisanja tražbine u zemljišnim knjigama kod nadležnog suda.

Praksa PGP-a: Centar za soci-jalnu skrb Glina donio je Rješe-nje Klasa: UP/I551-09/14-01/4, Urbroj: 2176-143-02-01-14-7 od 06.02.2014. kojim je stranci M.K. (PGP broj 14303) odbijen zahtjev za ostvarivanje prava na zajam-čenu minimalnu naknadu. U obrazloženju navedenog rješenja stoji kako je obveznik uzdržava-nja stranke njegova kćer te da u skladu s tim postoji mogućnost ostvarivanja uzdržavanja od ob-veznika uzdržavanja.

Praksa PGP-a: Rješenjem Cen-tra za socijalnu skrb u Sisku od dana 28.11.2013.g. odbijena je obitelj S.N. (PGP broj 16 925) za priznavanje prava na pomoć na uzdržavanje s obrazloženjem da TE

MA

BRO

JA

TEM

A BR

OJA

10 11


imaju u vlasništvu nekretninu, da suprug ima u vlasništvu jed-no teretno i četiri osobna vozi-la, da na održavanje svog vozila koje koristi troši znatna sredstva, da je isti registrirao, da je otac četvero maloljetne djece, da su supružnici kao radno sposob-ni prijavljeni nadležnoj službi za zapošljavanje kao nezaposleni. Okolnosti navedene u pobijanom rješenju netočne su, jer stranka koristi samo jedan automobil za potrebe četvero djece od kojih je jedno bolesno, automobil je star 15 godina, a što nije u suprotno-sti sa Zakonom o socijalnoj skrbi. Nadalje, ostali automobili jesu u njegovom vlasništvu, ali su odjavljeni i nisu u posjedu već u sekundarnom otpadu, a što je so-cijalni radnik utvrdio na terenu. Obitelj S.N. sada nema nikakvih primanja. Najvažnije, otac obitelji je prije zaposlenja putem pro-grama javnih radova bio korisnik pomoći za uzdražavanje prizna-te rješenjem Centra za socijalnu skrb u Sisku od 25.03.2013.g. s potpuno identičnim okolnostima materijalne situacije kao i danas. Na javnim radovima proveo je tri mjeseca nakon čega je ponovno podnio zahtjev za pomoć za uzdra-žavanje, koji je danas odbijen. In-stitut javnih radova pokazao se vrlo lošim u poticanju romske nacionalne manjine na zapošlja-vanje te integriranjem istih na tr-žište rada i zapošljavanja, a zbog ograničavajućih faktora u pogle-du ponovnog uspostavljanja pra-va na pomoć za uzdržavanje kao i najvećim mogućim razdobljem od šest mjeseci koliko osoba na javnim radovima može biti zapo-slena. TE

MA

BRO

JA

12 13

Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.

1.2. INTERVJU S RAVNATELJICOM CENTRA ZA SOCIJALNU SKRB SISAK, MIRNOM MARČEC

Mirna Marčec, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Sisak

PGP Sisak: Koliko ukupno kori-snika ima CZSS Sisak?

Ravnateljica: Centar za socijal-nu skrb Sisak ima ukupno 1119 korisnika zajamčene minimalne naknade, a u tu skupinu spadaju i osobe dosadašnji korisnici pomo-ći za uzdržavanje. Nadalje, 934 je korisnika doplataka za tuđu po-moć i njegu, 358 korisnika osob-ne invalidnine, 126 osoba koristi uslugu smještaja u udomiteljsku obitelj, 48 korisnika naknade do zaposlenja, a 79 korisnika (djece) prava na privremeno uzdražava-nje. U siječnju 2014. godine ispla-ćeno je ukupno 150 jednokrat-nih pomoći. Od 1. siječnja 2014. do 12. veljače 2014. na Odjelu novčanih davanja zaprimljeno je 959 novih zahtjeva.

PGP Sisak: Koliko zaposlenih so-cijalnih radnika ima CZSS i koli-ko prosječno stranaka (obitelji) ima svaki soc. radnik; imate li dovoljno kapaciteta obzirom na obim posla?

Ravnateljica: Centar ima pet socijalnih radnika koji rade na

novčanim davanjima, jednog u prijemnom uredu, tri na odjelu za odrasle, jednog u Timu za udomi-teljstvo i šest socijalnih radnika u Odjelu za djecu, brak i obitelj.

Konkretno, socijalni radnik u Odjelu novčanih davanja ima 250 obitelji korisnika zajamčene minimalne naknade i oko 100 osoba korisnika doplatka za po-moć i njegu. Stručnih radnika za sada nemamo dovoljno, ali se oče-kuje rasterećenje u rujnu ove godi-ne kada bi se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu trebalo početi ostvarivati u Uredu državne upra-ve u Sisačko-moslavačkoj županiji. Bržem i učinkovitijem rješavanju zahtijeva također će doprinijeti i uvođenje informatizacije u sustav socijalne skrbi, a s kojim je u Cen-tru za socijalnu skrb Sisak započe-to u listopadu 2013 god.

PGP Sisak: Vaše mišljenje o no-vom Zakonu o socijalnoj skrbi i njegova primjena u praksi; smatrate li ga diskrimnirajućim i neprimjenjivim u nekim dije-lovima, konkretno?

Ravnateljica: Zakon ne smatram diskriminirajućim. Zakonu i jest cilj poštivati načelo socijalne pravičnosti. Dakle, korisnik koji ostvaruje prava iz sustava socijal-ne skrbi ne može korištenjem tih prava postići povoljniji materijalni položaj od osobe koja sredstva za život ostvaruje radom ili po osno-vi prava koja proizlaze iz rada.Moguće je da ćemo primjenom Zakona u praksi naići na neke odredbe koje će zahtjevati dodat-no tumačenje, ali to je normalna i očekivana situacija.

PGP Sisak: U institut zajamčene minimalne naknade objedinje-

ne su četiri naknade, pomoć za uzdržavanje, naknada za neza-poslene (produžena novčana naknada), opskrbnine koje su proizlazile iz dva propisa - Za-kona o pravima hrvatskih bra-nitelja i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida Drugog svjet-skog rata. Smatrate li da će doista doći do lakše kontrole i pravednije raspodjele?

Ravnateljica: Da, smatram kako će doći do pravednije raspodje-le sredstava, a informatizacijom sustava i objedinjavanjem gore navedenih prava lakše će se kon-trolirati korištenje istih.

PGP Sisak: Konkretno, naknada za nezaposlene je sada pod cje-lokupnom ingerencijom Centra za sve osobe; možete li nam to pojasniti?

Ravnateljica: Ne, pod ingeren-ciju Centra pripala je produžena novčana naknada jer prema stan-dardima EU predstavlja „pasivnu mjeru“ te u tom smislu ne pred-stavlja poticajnu mjeru zapošlja-vanja nezaposlenih osoba i aktiv-nih tražitelja zaposlenja.

PGP Sisak: Revizija predmeta dosadašnjih primatelja pomoći za uzdržavanje i prijelazno raz-doblje od šest mjeseci; na koji način će se odvijati postupak?

Ravnateljica: Postupak revizije već je počeo. Osobe koje su kori-stile pravo na opskrbninu imale su prednost u ostvarivanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, a u nekim slučajevima donošena su i privremena rješenja i to ako se nisu mogle utvrditi sve činjenice koje mogu utjecati na donošenje

Razgovarala: Anita Košar Ulemek, bacc. admin. publ., pravni asistent u PGP-u Sisak

TEM

A BR

OJA

12 13


konačnog rješenja. Nadalje će biti obuhvaćeni svi samci, dosadašnji korisnici pomoći za uzdržavanje i to zbog toga što im se naknada povećava, a nakon toga će revizi-ja ići kod ostalih korisnika prema planu rada socijalnog radnika.

PGP Sisak: Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se najduže do dvije godine, te ko-risnik koji je izgubio to pravo nema pravo na podnošenje no-vog zahtjeva sljedećih šest mje-seci nakon mjeseca u kojem je to pravo ukinuto iako se njegove materijalne prilike nisu promi-jenile; smatrate li ovu zakonsku odredbu diskriminirajućom?

Ravnateljica: Ovo ograničenje od dvije godine doneseno je upravo zato da se korisnici potiču na tra-ženje zaposlenja, da ih se aktivira. Za sada još nemamo iskustvo i ne znamo hoće li se situacija u Repu-blici Hrvatskoj promijeniti, ali se nadamo da će kroz dvije godine tržište rada u Hrvatskoj omogućiti našim korisnicima da se i ova za-konska pretpostavka može ostva-riti bez većih odricanja.

PGP Sisak: Novina u zakonu je sudjelovanje u radovima za opće dobro i suradnja na tom polju s jedinicom lokalne samouprave; što mislite o tome?

Ravnateljica: Centar će dostav-ljati popis korisnika zajamčene minimalne naknade jedinicama lokalne samopurave, koja će na-vedene korisnike pozivati na rad za opće dobro. Osobno smatram kako će suradnja biti vrlo dobra.

PGP Sisak: Korisniku koji radi duže od tri mjeseca ukinut će se zajamčena minimalna nakna-da postepeno; nisu li te osobe u povoljnijem položaju od oso-ba koje gube pravo nakon dvije

godine iako im se materijalne prilike nisu promijenile?

Ravnateljica: Mislim da su u po-voljnijem položaju mladi zbog više programa putem kojih im se omogućuje zapošljavanje (npr. stručno osposobljavanje bez za-snivanja radnog odnosa, program Mali za mlade, itd.), dok su osobe u srednjoj dobi u mnogo težem položaju. Već samim tim što oso-ba radi, smatram da je u povolj-nijem položaju od one koja nije u mogućnosti pronaći zaposlenje.

PGP Sisak: Status roditelja nje-govatelja je za korisnike vrlo sporan. Radi se o podnošenju zahtjeva, dokumentaciji, liječ-ničkim nalazima, nemogućnosti ostvarivanja prava ako je dijete korisnik neke ustanove dulje od četiri sata, a roditelj bi trebao biti prisutan u ustanovi da bi ostvario pravo, no ustanova ne daje takve mogućnosti; kako ri-ješiti takve predmete?

Ravnateljica: Prema naputku resornog Ministarstva koje je pri-mio ovaj Centar situacija je slje-deća, ako se roditelj odluči da želi aktivno ili pasivno dežurstvo u ustanovi u kojoj njegovo dije-te pohađa program duže od če-tiri sata, navedena ustanova isto mu je dužna omogućiti, posebno imajući na umu da je prisutnost roditelja kao i djetetov boravak u odgojno-obrazovnoj ili drugoj ustanovi isključivo u djetetovom interesu, nema zapreka da roditelj u tom slučaju ostvari status rodi-telja njegovatelja.

PGP Sisak: Što se tiče ostvari-vanja prava na podmirenje troš-kova za ogrjevno drvo u zakonu stoji da korisnik tog prava može biti samo osoba koja je korisnik zajamčene minimalne naknade; ima li ovdje iznimaka?

Ravnateljica: Da, korisnik ovog prava može biti samo korisnik zajamčene minimalne naknade. Radi se o decentraliziranim sred-stvima koja se dobivaju preko žu-panije, koja ih prenosi na jedinice lokalne samouprave.

PGP Sisak: Što se tiče institu-ta zabilježbe, odnosno povrat isplaćenih iznosa, kada RH ima pravo na povrat sredstava? Je li točno da poslije smrti ko-risnika nasljednici nekretni-ne koja ima zabilježbu istu ne mogu naslijediti i prodati dok ne vrate isplaćene iznose drža-vi? Koliko ukupno Centar Sisak ima pokrenutih predmeta kod Općinskog državnog odvjetniš-tva u Sisku za povrat isplaćenih sredstava? Koliko ukupno imate sklopljenih nagodbi za naknadu štete? Jeste li do sada otpisivali dugove korisnika?

Ravnateljica: Kod donošenja rje-šenja o zajamčenoj minimalnoj naknadi utvrđuje se ima li pod-nositelj članove obitelji koji su ga dužni uzdržavati i ispunjavaju li ti članovi uvjete za uzdržavanje. Npr. ako se radi o djeci podnositelja, koja su zaposlena, a koja su dužna uzdržavati roditelje tada se s nji-ma sklapa sporazum o doprinosu za uzdržavanje roditelja u skladu sa svojim mogućnostima. Osoba tada ostvaruje pravo na zajamče-nu minimalnu naknadu u razlici. Druga situacija je kada roditelj ne želi od djece zatražiti uzdržava-nje, a radi se o osobi koja zaista ne može sama sebe uzdržavati, tada Centar usprkos postojanju obveznika uzdržavanja izda pozi-tivno rješenje, ali tada može tuži-ti obveznike za povrat sredstava,

Razgovarala: Anita Košar Ulemek, bacc. admin. publ., pravni asistent u PGP-u Sisak

TEM

A BR

OJA

14 15


naravno, ako su isti u mogućnosti doprinositi za uzdržavanje rodite-lja. Zabilježba se vrši na drugu nekretninu, a ne na nekretnini koja je u vlasništvu kao jedina nekretnina u kojoj osoba živi.U 2013.g. je ukupno pokrenu-to 64 postupka radi naknade štete, od toga su 3 sklopljene nagodbe za povrat sredstava, a isplata je u tijeku, 6 je otpisanih iznosa i to onih do 10.000,00 kuna, 12 šteta je otplaćeno bez nagodbe, 21 šteta je upućena resornom Ministarstvu koji će pokrenuti postupak preko Op-ćinskog državnog odvjetništva.U preostalim predmetima po-stupak utvrđivanja činjeničnog stanja je u tijeku.

PGP Sisak: Koji je vaš stav o čl. 255. novog Zakona koji govori o otpisu duga? Nije li on za vas kontradiktoran iz razloga otpisa duga korisniku na osnovu imov-nog stanja dok se paralelno vodi postupak za naknadu štete zbog očigledno promijenjenih materijalnih okolnosti u korist korisnika?

Ravnateljica: Dug se može otpi-sati na prijedlog korisnika djelo-mično ili u cijelosti uvažavajući njegovo imovinsko stanje i socijal-ni položaj. Postupak radi naknade štete Centar pokreće kada je ko-risnik neosnovano ostvario pravo iz sustava socijalne skrbi, dava-

njem neistinitih podataka za koje je morao znati da su neistiniti ili ako nije prijavio promjenu koja utječe na opseg prava, a za isto je znao. Tada Centar poziva na povrat iznosa u određenom roku, tada može s korisnikom zaključiti nagodbu uz mogućnost odgo-de povrata do 3 godine. Ukoliko nema razloga za otpis i ne posti-gne se nagodba te šteta ne bude nadoknađena, Republika Hrvatska podnosi tužbu radi naknade šte-te putem nadležnog Općinskog državnog odvjetništva na teme-lju dokumentacije koju dostavlja Centar.

PGP Sisak: Velik problem pred-stavlja dugotrajnost u rješa-vanju zahtjeva za ostvarivanje socijalnih prava; planirate li što učiniti u tom smjeru?

Ravnateljica: Ovaj Centar ima samo jedno vozilo koje koristi za cijelo područje koje pokrivamo, očekujemo da će nam Ministar-stvo dodijeliti još jedno te da će nam olakšati posao. Informatiza-cija sustava koja je u tijeku uvelike će pridonijeti rješavanju predme-ta na brži i učinkovitiji način. Iz-dvajanjem zajamčene minimalne naknade iz nadležnosti Centra rasteretit će se naša ustanova što će također utjecati na poštivanje zakonskih rokova u donošenju rješenja.

PGP Sisak: Što se tiče položaja Roma u Sisačko - moslavačkoj županiji u odnosu na ostvari-vanje socijalnih prava, koji su najčešći razlozi za donošenje negativnih rješenja, a posebno kod produljenja prava?

Ravnateljica: Romi kao i drugi građani ostvaruju svoja prava su-kladno Zakonu o socijalnoj skrbi, a ukoliko im pravo prestane, to je isključivo zbog promjene koja je utjecala na korištenje već ostva-renog prava. Ukoliko promjenu nisu prijavili, a ista se utvrdi ti-jekom preispitivanja činjenica, prema njima se primjenjuju sve odredbe Zakona kao i prema svim drugim korisnicima.

PGP Sisak: Na kraju, smatrate li da ćemo radom naše koordina-cije “Zajedno za pravdu” dopri-nijeti bržem rješavanju predme-ta naših stranaka i sprečavanju diskriminacije socijalno ugrože-nih osoba, dakako i nacionalnih manjina u našoj županiji?

Ravnateljica: Da, podržavam ovu koordinaciju, smatram kako bi trebala doprinijeti učinkovitijem rješavanju predmeta i sprečava-nju diskriminacije ukoliko negdje postoji. U Centru za socijalnu skrb diskriminacije nema, a svi stručni radnici postupaju prema korisnici-ma profesionalno i s uvažavanjem.

TEM

A BR

OJA

14 15


1.3. PRIPADNICI ROMSKE NACIONALNE MANJINE I SOCIJALNA SKRB

Velik broj pripadnika romske na-cionalne manjine je nezaposlen, a kao takvi korisnici su prava iz sustava socijalne skrbi. Posljedica nezaposlenosti pogađa većinom neobrazovane Rome međutim situacija je i kod obrazovanih Roma potpuno identična. Dakle, mladi obrazovani Romi nakon završetka srednje škole nailaze na barijere kod zapošljavanja iz kojeg razloga zajedno sa svojim obiteljima postaju ovisni o na-knadama iz sustava socijalne skr-bi. Zapošljavanje Roma u našoj županiji moguće je jedino kroz program javnih radova, a većina tih osoba su korisnici socijalnih prava koja gube po zapošljavanju kroz navedeni program.

Poražavajuća je činjenica da se ovdje radi o situaciji da osoba

koja je nakon isteka tri mjeseca po završetku rada na javnim ra-dovima mora ponovno podnositi zahtjev za socijalnu pomoć i če-kati da se njezin zahtjev riješi. U tom periodu Centar za socijalnu skrb ne odobrava čak niti jedno-kratne novčane pomoći. Dakle, ova situacija je za Rome neodrži-va te nikako nije stimulirajuća za zapošljavanje Roma.

Sam Zakon o socijalnoj skrbi je vrlo ograničavajući za Rome. Najviše se to odnosi na postupak odobravanja zajamčene mini-malne naknade ili postupak re-vizije tog prava. Naime, u Sisač-ko - moslavačkoj županiji većina Roma živi u odvojenim naseljima, od kojih su najveća Capraške po-ljane u Sisku, Palanjek i Radićeva ulica u Kutini. U tim naseljima ne postoji javni prijevoz. Iz tog razloga su Romi prisiljeni imati osobne automobile koji im služe u svrhu prijevoza djece i starijih članova obitelji doktorima, u ku-povinu te u različite institucije radi obavljanja različitih poslo-va. Po toj logici svim Romima posjedovanje osobnog vozila ne bi trebalo predstavljati prepreku za dobivanje prava na zajamče-nu minimalnu naknadu, među-tim Zakon tu nije precizan već to pravo regulira prema procjeni stručnog radnika centra za soci-jalnu skrb.

Navedena situacija dovodi do mnogih sukoba pripadnika rom-ske nacionalne manjine i socijal-nih radnika, a u slučajevima kada

korisnici dobivaju negativna rje-šenja. Ovdje bih želio istaknuti da djelatnici centra za socijalnu skrb ne žele na ovakvim predmetima prihvatiti predstavnike romskih vijeća i udruga kao zastupnike tih stranaka. Centar navodi da je to iz razloga što su stranke po-slovno sposobne te predstavnici vijeća i udruga nisu ovlašteni za zastupanje. To gledište je pravno ispravno međutim suprotno po-stupanje bi uvelike pridonijelo bržem i efikasnijem rješavanju pojedinačnih predmeta. To je po-sebno bitno iz razloga što je ta populacija neuka i nepismena.

Ja kao predsjednik Županijskog vijeća romske nacionalne manji-ne izražavam svoju bojazan da će novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 1. siječ-nja 2014.g. još pogoršati situaci-ju. Naime, Zakon sada propisuje zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 2.900,00 kuna što Romima koji imaju više djece tj. mnogobrojne obitelji, neće biti dovoljno za preživljavanje. Do-slovno se bojim da će biti prisilje-ni na razne načine prehranjivati svoje obitelji što bi moglo rezul-tirati povećanim brojem kazne-nih i prekršajnih djela.

Radi svega gore navedenog ja se nadam da će u budućnosti surad-nja Romske nacionalne manjine i Centra za socijalnu skrb biti bolja radi poboljšanja životnih uvjeta za sve Rome.

Autor: Stanoje Nikolić, predsjed-nik Vijeća Romske nacionalne manjine u Sisačko - moslavač-koj županiji i predsjednik udruge Romski kulturni centar

TEM

A BR

OJA

16 17


TEM

A BR

OJA

1.4. INTERVJU S ALBERTOM CESTARIĆ, CRVENI KRIŽ GLINA, REFERENT ZA OPĆE I RAČUNOVODSTVENE POSLOVE

1. Koje su zadaće i poslovi Cr-venog križa, koliko ih je zapo-slenih? Prema Zakonu o Hrvatskom Cr-venom križu i Statutu Gradskog društva Crvenog križa Glina za-daće i poslovi se ostvaruju prema zdravstvenom programu, socijal-nom, službi traženja, rad s mlade-ži i ostalo. Crveni križ Glina ima 3 zaposlenika (referent, voditelj asanacije, pomoćni radnik u asa-naciji) i ravnatelja koji ima status ravnatelja volontera.

2. Koje projekte ste provodi-li u 2013.g. i koje provodite u 2014.g.? U 2013.g. Crveni križ Glina je pro-vodio projekte: Dobrovoljno da-rivanje krvi, Prva pomoć, Pomoć u lokalnoj zajednici, Mobilizacija zajednice u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji, Po-djela humanitarne pomoći, Asa-nacija bunara, Pomoć i njega u

Razgovarala: Dunja Čurčija, mag.iur., pravni savjetnik PGP-a Sisak

Alberta Cestarić, Crveni križ Gli-na, referentica za opće i računo-vodstvene poslove

kući te Subvencioniranje troško-va ogrijeva i troškova stanovanja.

3. Kakav je odaziv davatelja krvi u Glini? U 2013.g. Crveni križ Glina je odr-žao četiri akcije za darivanje krvi, kojima je pristupilo 375 osoba, što je 30% više davatelja u odno-su na 2012.g. U navedenim akci-jama prikupljeno je 405 doza krvi.

4. Možete li reći koliko je ko-risnika socijalnog programa „Pomoć u lokalnoj zajednici“, od koga je financiran i koje ste aktivnosti imali u sklopu istoga?

Pomoć u lokalnoj zajednici ima 358 korisnika, koji su utvrđeni prema naputcima Nacionalnog ureda Crvenog križa i UNHCR-a, a finaciran je od strane UNHCR-a. U sklopu istog djelatnici su obila-zili i obilaze korisnike i to svakod-nevno, pomaže se teže pokretnim osobama u prijevozu do zdrav-stvenih ustanova, dostavljaju im se humanitarne pomoći i slično. Također smo u okviru ovog pro-jekta provodili asanaciju bunara, koju provodimo i dalje. Tijekom 2013.g. očišćeno je 62 bunara, a od 2011.g. otkako navedeni pro-jekt traje više od 500.

5. Poznato je da je Crveni križ tijekom 2012.g. provodio pro-jekt „Mobilizacija zajednice u Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji“ u okviru COMMO projekta, financiran od Unicredit foundation, kakva je situacija u 2013.g. i 2014.g.? Navedeni projekt smo nastavili provoditi i u 2013.g. i 2014.g. i to u skladu s mogućnostima, dakle

iz vlastitih sredstava. Naime, aktivnosti koje su se provodile tijekom istog, privukle su veliki broj korisnika. Tako smo u okviru psihosocijalne pomoći pomagali korisnicima redovitim obilaskom kako bi im se smanjio osjećaj izo-liranosti i napuštenosti, pomaga-lo im se oko uređivanja dvorišta, dostavljali smo im pitku vodu i lijekove i sl. Također smo održa-vali, a i održavamo akciju „Zdra-vi otkucaji srca“ koja obuhvaća kontrolu krvnog tlaka, indeksa tjelesne mase i obujma struka, te smo ih savjetovali o prehra-ni i zdravom životu. U akciju su bile uključene medicinske sestre i fizioterapeuti s licencama. U 2013.g. 56 osoba starije životne dobi sudjelovalo je u navedenim akcijama. Također smo u okviru ovog projekta nastavili pružati besplatnu pravnu pomoć u su-radnji s Projektom građanskih prava Sisak. U 2013.g. 224 kori-snika potražilo je besplatnu prav-nu pomoć. Sa ženskom udrugom „Ruža“ u 2013.g. održali smo 8 radionica za žene, na kojima su se izrađivali razni suveniri deco-upage tehnikom.

6. Koji su uvjeti da bi građani Gline ostvarili pravo na sub-vencioniranje troškova ogrjeva i stanovanja, koliko je zahtjeva pozitivno riješeno od ukupno podnesenih u 2013.g.?

Prema Ugovoru s Gradom Gli-nom u 2013.g. nastavili smo pri-kupljati predmetne zahtjeve. U 2013.g. predano je 547 zahtjeva

16 17


TEM

A BR

OJA

koji su proslijeđeni Gradu Glini, od kojih su svi pozitivno riješe-ni, a za što je ukupno utrošeno 240.853,52 kn. Preduvjet za sub-vencioniranje je da je podnositelj ujedno i korisnik stalne pomoći Centra za socijalnu skrb Glina. Najveći problem su mala sred-stva u odnosu na potrebu.

7. Na koji način Crveni križ Gli-na radi s mladeži?Rad s mladeži odvijao se i odvi-ja u okupljanju i sudjelovanju u humanitarnim akcijama, motivi-ranja za sudjelovanje na natjeca-njima i dobrovoljnom darivanju krvi. U 2013.g. Crveni križ Glina je organizirao V. Međužupanij-sko natjecanje mladeži u pruža-nju prve pomoći. U provođenju natjecanja bilo je uključeno 96 natjecatelja i 50 volontera.

8. Poznato je kako Crveni križ Glina uspješno surađuje i s Pro-

bacijskim uredom Sisak i Cen-trom za socijalnu skrb Glina. Na koji način se odvija ta suradnja i koliko je bilo osoba na radu za opće dobro? U 2013.g. Crveni križ Glina imao je 4 osobe na izvršavanju rada za opće dobro i 3 na izvršava-nju odgojne mjere. Njihov rad je protekao dobro te je njihov do-prinos u radu Crvenog križa oci-jenjen kao pozitivan. U 2014.g. odnosno do sada, zabilježeno je 5 osoba na izvršavanju navede-nih mjera.

9. Koliko Crveni križ Glina ima volontera i koliko je njihovo su-djelovanje bitno? Sudjelovanje volontera u radu Cr-venog križa je iznimno bitno. Do sada ih imamo 46. Volonteri su-djeluju u prikupljanju i raspodjeli humanitarne pomoći, čišćenju prostorija Crvenog križa i skladi-

šta, pripremi Dobrovoljnog dari-vanja krvi i slično.

10. Što biste istaknuli kao naj-bitniju aktivnost u 2014.g.? Najbitnije je svakako asanacija bunara. Naime, asanacija se vrši na području Grada Gline i 68 sela od kojih 54 sela nemaju gradski vodovod i služe se isključivo bu-narima. Tako da su prioritet obite-lji koje nemaju pitku vodu.

18 19

Pučka pravobraniteljica je opu-nomoćenica Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Usta-vom, zakonima i međunarodnim dokumentima, a od 1. siječnja 2009. godine također je i središ-nje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije.

Naime, tada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminaci-je (NN 85/08, 112/12 u daljnjem tekst: Zakon), propis kojim se su-stavno i sveobuhvatno uređuje zaštita od diskriminacije do tada regulirana pojedinim zakonima, no samo u nekim područjima života te u odnosu na neke ma-njinske skupine.

Zakon definira diskriminaciju navodeći osnove temeljem ko-jih je diskriminacija zabranjena te navodi oblike diskriminacije,

2Bilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014. Tema broja • Socijalna skrb

DISK

RIM

INAC

IJA

Diskriminacija2.1. ŠTO JE DISKRIMINACIJA

područja života u kojima je dis-kriminacija zabranjena, iznimke od zabrane diskriminacije, ure-đuje institucionalni okvir za za-štitu od diskriminacije, uređuje postupak pred sudom i navodi prekršajne odredbe.

Prema Zakonu, diskriminacija je stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imov-nog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog polo-žaja, bračnog ili obiteljskog sta-tusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta i izražavanja rodnog identiteta te spolne ori-jentacije. Diskriminacija je tako-đer stavljanje u nepovoljniji po-ložaj osobe koja je rodbinskim ili

drugim vezama povezana s dis-kriminiranom osobom te stavlja-nje u nepovoljniji položaj osobe na temelju pogrešne predodžbe o postojanju neke od prije nave-denih osnova.

Oblici diskriminacije koje Zakon definira su izravna diskrimina-cija, neizravna diskriminacija, uznemiravanje, spolno uznemi-ravanje, poticanje na diskrimina-ciju, propuštanje razumne prila-godbe osobama s invaliditetom te segregacija. Zakon definira i teže oblike diskriminacije - više-struku, ponovljenu i produljenu diskriminaciju. Žrtvama diskri-minacije i svim osobama koje su nazočile diskriminaciji sukladno odredbama ovog Zakona omo-gućuje se zaštita od viktimizacije te za takvo postupanje određuje prekršajne sankcije.

18 19

2


DISK

RIM

INAC

IJA


Zabrana diskriminacije odnosi se na postupanje svih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te svih pravnih i fizičkih osoba. Osim što zabranjuje diskriminaciju za sve navedene skupine, Zakon također propisuje obvezu prijavljivanja osnovane sumnje na diskrimina-ciju (uz pristanak osobe za koju se sumnja da je žrtva diskrimina-cije) te obvezu dostave podataka u vezi diskriminacije u roku od 15 dana pučkom pravobranitelju ili posebnim pravobraniteljicama, na njihov zahtjev. Štoviše, Zakon u određenim slučajevima predvi-đa i prekršajnu odgovornost zbog nedostavljanja podataka u ovom kontekstu.

Kada je riječ o područjima u ko-jima je diskriminacija zabranjena

2.2. ZABRANA DISKRIMINACIJE I POSTUPAK PRED SUDOM

Zakon navodi veliki opseg po-dručja društvenog, gospodarskog i političkog života (primjerice rad i zapošljavanje, obrazovanje, zdrav-stvenu zaštitu i dr.) te ostavlja otvorenu mogućnost primjene i u područjima koja nisu eksplicitno navedena.

U postupcima pred sudom Zakon o suzbijanju diskriminacije donosi važne inovacije koje mogu zna-čajno pridonijeti zaštiti od diskri-minacije. Zakon predviđa posebne tužbe za zaštitu od diskriminacije (tužbu za utvrđenje, za zabranu ili otklanjanje diskriminacije, za naknadu štete te da se presuda objavi u medijima), određuje da je teret dokazivanja da nije došlo do diskriminacije na tuženoj strani te dopušta uključivanje u parnicu tijelima, organizacijama, ustano-vama, udrugama ili drugim oso-

bama koje se bave zaštitom prava na jednako postupanje, na strani tužitelja, kao umješačima. Također je temeljem Zakona moguće pod-nijeti udružnu tužbu za zaštitu prava na jednako postupanje većeg broja osoba koje pripadaju određe-noj skupini, a čije pravo na jednako postupanje je povrijeđeno.

Uz sve navedeno, kao što je na početku spomenuto, Zakon odre-đuje i pučku pravobraniteljicu kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije. Pučka pravobraniteljica prema Zakonu ima niz ovlasti, a osim naše insti-tucije po Zakonu postupaju i pra-vobraniteljica za ravnopravnost spolova, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom i pravobraniteljica za djecu, kada je diskriminacija po-činjena temeljem neke od osnova iz njihovog djelokruga rada.

Od donošenja Zakona, kao insti-tucija, zaprimamo pritužbe na diskriminaciju te ih je do kraja 2013. zaprimljeno ukupno 914 od čega 249 tijekom 2013. go-dine. O svim zaprimljenim pri-tužbama na diskriminaciju vodi se evidencija na temelju koje u svom godišnjem Izvješću Saboru dostavljamo podatke o pojava-ma diskriminacije u koje imamo uvid na temelju svog rada. Ovi podaci redovito obuhvaćaju i in-formaciju o područjima života u kojima je diskriminacija raširena te o osnovama na temelju kojih se diskriminacija događa. Do sada su uvijek područje rada i radnih uvjeta kao i rasa ili etnička pri-padnost, boja kože i nacionalno

2.3. RAD PUČKOG PRAVOBRANITELJA U SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE

podrijetlo bili najučestalije po-dručje i osnova u vezi kojih su se građani žalili na diskriminaciju. Na slične trendove ukazuju i re-zultati istraživanja koje smo pro-veli u 2009. i u 2012. godini kako bismo saznali kakva je javna per-cepcija problema diskriminacije i koje su, u percepciji građana, naj-problematičnija područja života i najučestalije osnove za diskrimi-naciju.

Osim rada na pojedinačnim pri-tužbama te prijedlozima za po-boljšanje pojedinih zakonskih i podzakonskih akata aktivno ra-dimo i na promicanju jednakosti. Do sada su provedene dvije naci-onalne antidiskriminacijske kam-

panje kojima je cilj bio ukazati na problem diskriminacije i njegove uzroke te potaknuti građane/ke da nam se obrate u slučaju dis-kriminacije. Također su održane brojne edukacije različitih cilja-nih skupina koje su uključene u provedbu Zakona te pripremljeni različiti informativni materijali - kako za stručnu tako i za širu javnost.

Bez obzira na do sada uloženi rad u promociju antidiskrimina-cije, diskriminacija se još uvijek nedovoljno prijavljuje nadležnim institucijama i mali broj građa-na svjestan je diskriminacije koja im se događa te na koji se način mogu od nje zaštititi. Zbog toga

20 21


20

na različite načine pokušavamo ove informacije učiniti što vid-ljivijima građanima, a jedan od načina je i suradnja s organiza-cijama civilnog društva na regio-nalnoj i lokalnoj razini, koje rade na suzbijanju diskriminacije. U tu

DISK

RIM

INAC

IJA

smo svrhu odabrali pet nevladi-nih organizacija iz različitih dije-lova Hrvatske koje funkcioniraju kao regionalne antidiskriminacij-ske kontakt točke, među kojima je i Projekt građanskih prava iz Siska.

Autor: Nikolina Patalen, Viša stručna savjetnica za promica-nje ljudskih prava Ureda pučke pravobraniteljice

20 21

Aktualni problemi3.1. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ


Od 1. siječnja 2014. u primjeni je novi Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći NN 143/13. Novim zako-nom najveće promjene je doži-vjela primarna pravna pomoć. Novina je kako primarna pravna pomoć od sada obuhvaća, uz dosadašnji pravni savjet i opću pravnu informaciju, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima, Europskim sudom za ljudska prava i međunarodnim organizacijama, zastupanje u postupcima pred javnopravnim tijelima i pravnu pomoć u izvan-sudskom mirnom rješenju spora.

Također je novina kako se primar-na pravna pomoć može pružiti u svakoj pravnoj stvari sukladno čl. 10. Zakona o besplatnoj prav-noj pomoći NN 143/13 (dalje: ZBPP). To znači da će podnositelji moći dobiti pravni savjet iz bilo kojeg pravnog područja (npr. obiteljsko, mirovinsko, vlasništvo, prekršajno i sl.)

Novim Zakonom propisano je u čl. 11. kako se postupak za ostva-rivanje primarne pravne pomoći pokreće izravnim obraćanjem pružatelju primarne pravne po-moći. To znači da više za odobra-vanje primarne pravne pomoći nije potrebno predavati zahtje-ve nadležnim uredima držav-ne uprave već je sam pružatelj ovlašten preispitati zadovoljava li podnositelj pretpostavke iz čl. 10. zakona. Primarnu pravnu po-moć sukladno čl. 6. Zakona mogu pružati uredi državne uprave, a ovlaštene udruge i pravne kli-nike kada i ako njihov projekt na natječaju bude prihvaćen.

Pretpostavke za ostvarivanje primarne pravne pomoći

Članak 10.

Primarna pravna pomoć može se pružiti u svakoj pravnoj stvari: a) ako podnositelj zahtjeva sam ne raspolaže dovoljnim zna-

njem i sposobnošću da svoje pravo ostvari b) ako podnositelju zahtjeva pravna pomoć nije osigurana na

temelju posebnih propisac) ako podneseni zahtjev nije očito neosnovan id) ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi

plaćanje stručne pravne pomoći moglo ugroziti uzdržavanje podnositelja zahtjeva i članova kućanstva.


21

3

Broj korisnika besplatne prav-ne pomoći proširen je tako da je po novom zakonu napušten uvjet uzajamnosti za strance na stalnom boravku. Stranci na privremenom boravku još uvijek mogu ostvariti pravo na besplat-nu pravnu pomoć samo ako uz sve zakonom propisane uvjete, ispunjavaju i uvjet uzajamnosti.

S druge strane sekundarna po-moć se mijenjala samo u dijelu koji se odnosi na imovno stanje

podnositelja. Dakle, u članku 14. novog ZBPP-a propisano je ako ukupni prihodi podnositelja i članova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos proračunske osnovice (3.326,00 kn) i ako ukupna vrijednost imo-vine u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstva ne prelazi iznos od 60 proračunskih osnovica (199.560,00 kn), pod-nositelj ima pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Pretpostavke za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći

Članak 15.

(1) Sekundarna pravna pomoć odobrit će se bez utvrđivanja imovnog stanja ako je podnositelj zahtjeva:

a) dijete u postupku radi ostvarivanja prava na uzdržavanje b) žrtva kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja

prava na naknadu štete koja je počinjenjem kaznenog djela prouzročena

c) osoba koja je korisnik pomoći za uzdržavanje u skladu s posebnim propisima kojima je uređeno ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi ili

d) osoba kojoj je korisnik prava na opskrbninu prema Zako-nu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.

AK

TUAL

NI P

ROBL

EMI

22 23


BESPLATNA PRAVNA POMOĆ - STATISTIKA PGP-a - 2013.g.

Postupak za ostvarivanje sekun-darne pravne pomoći pokreće se kao i prije, podnošenjem za-htjeva za besplatnu pravnu po-moć nadležnom uredu državne uprave.

Novim zakonom izmijenjen je i način financiranja besplatne pravne pomoći. Istim je pružanje

pravne pomoći prvenstvena ob-veza države te se stoga sredstva za pružanje pravne pomoći, su-kladno čl. 35. zakona osiguravaju u državnom proračunu, ali i iz ti-jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Svrha besplatne pravne pomoći jest da se građanima olakša pri-stup sudu i drugim tijelima koja odlučuju o pravima i obvezama hrvatskih državljana i stranaca. Hoće li ta svrha ispuniti svoja očekivanja, ostaje vidjeti.

- UKUPAN BROJ SLUČAJEVA PRUŽENE PRAVNE POMOĆI U PGP- U SISAK: 6766, OD TOGA PRIMARNA PP: 5803

- PRAVNI SAVJETI: 5976, OD TOGA PRAVNI SAVJETI U PRIMARNOJ PP: 3070

- OPĆE PRAVNE INFORMACIJE: 1231, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 939

- ŽALBE: 455, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 138

- OSTALA PISMENA: 1582, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 1106

- DRUGI NAČINI POKRETANJA POSTUPKA: 749, OD TOGA U PRIMARNOJ PP: 550

- EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA: 9

- USTAVNE TUŽBE: 17

- UPRAVNE TUŽBE: 42

- TUŽBE: 100

BESPLATNA PRAVNA POMOĆ PUTEM RJEŠENJA UDU - SMŽ:

- UKUPAN BROJ ZAHTJEVA ZA BPP: 151

- UKUPAN BROJ IZDANIH/ODOBRENIH RJEŠENJA: 63

- UKUPAN BROJ PRIZNATIH RJEŠENJA: (Ministarstvo pravosuđa do izdavanja ovog biltena nije odlučilo po podnesenim izvještajima pružatelja)

Praksa PGP-a:Upravni sud u Zagrebu odbio je tužbeni zahtjev za poništenje Rješenja Ministarstva pravosuđa RH, Klasa: UP/II-720-01/13-03/7, Urbroj: 514-04-01-02-3/12-4-2 od 18.2.2013.g i to presudom broja UsI-2024/13-12. Stranka J.B. podnijela je zahtjev za besplatnu pravnu pomoć, konkretno za ispunjavanje ZFO obrasca (radi podnošenja zahtjeva za otpis duga). Navedeni zahtjev za besplatnu pravnu pomoć bio je odbijen, slijedom čega je ista uložila žalbu a potom i tužbu Upravnom sudu. Upravni sud u obrazloženju navedene presude navodi kako J.B. zna pisati te da samim time ima dovoljno znanja i sposobnosti da pravnu pomoć ostvari sama. Također sud navodi kako je tijelo kojem se podnosi za-htjev dužno pomoći podnositeljici da ga ista podnese. J.B. (PGP broj 13 409), koja je rođena 1946.g. nije ostvarila pravo na besplatnu pravnu pomoć.

AKTU

ALN

I PRO

BLEM

I

22 23

3.1.1. Projekt „Zajedno za građane“

Projekt građanskih prava Sisak od 1.01.2014. započeo je provo-đenje pilot-projekta „Zajedno za građane“ financiranog od strane Nacionalne zaklade za razvoj ci-vilnog društva. Navedeni projekt dio je međunarodnog projekta „Trostruko A za građane“ ko-jeg Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva provodi zajedno s Europskom organizacijom za građansku akciju (ECAS).


3.2. POVRATNIČKI STATUS

U prvom izdanju ovog biltena kratko smo se osvrnuli na problematiku povratničke populacije u Republici Hrvatskoj. Ovim tekstom pobliže ćemo objasniti način ostvarivanja tog prava, ali i pro-blematiku za povratnike koji se vraćaju u svoja prijeratna prebivališta.

„Zajedno za građane“ će se pro-voditi u razdoblju od 1.1.2014. do 31.12.2014.g. U okviru nave-denog projekta, između ostalog će se tiskati letci koji će sadr-žavati informacije o temeljnim ljudskim pravima kao i podatke o suradničkim organizacijama na projektu, a koje također pru-žaju besplatnu pravnu pomoć. PGP Sisak pružat će besplatnu pravnu pomoć građanima u svim pravnim područjima i bez obzira na njihovo imovno stanje. Tako-đer, organizirat će se dvije radio-nice za pravne savjetnike surad-ničkih organizacija koje imaju za cilj izgraditi kapacitet pružatelja besplatne pravne pomoći.

Status povratnika reguliran je Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o statusu progna-nika i izbjeglica (NN 51A/13) i njegovim podzakonskim aktima, Uredbom Vlade RH o uvjetima za utvrđivanje i gubitak statusa izbjeglice, prognanika odnosno povratnika i Odlukom Vlade o vrsti i visini financijske pot-pore prognanicima i povratni-cima (NN 133/13). Republika Hrvatska potpisnica je i Ženevske konvencije iz 1951.g., osnovnog dokumenta koji regulira status izbjeglica i njihova prava. Sta-tus povratnika može steći osoba koja je prebivala na području Re-

publike Hrvatske do 8. listopada 1991.g. te je napustila svoj dom odnosno mjesto prebivališta ti-jekom Domovinskog rata kao izbjeglica, a vratila se u Repu-bliku Hrvatsku, u mjesto rani-jeg prebivališta ili drugo mjesto povratka, s namjerom trajnog ostanka ili prebivanja.

Zahtjev za stjecanje statusa po-vratnika predaje se mjesno nad-ležnom uredu državne uprave u županiji prema mjestu povrat-ka, a prema novoj Uredbi podno-si se u roku od 90 dana od dana povratka. Uz zahtjev povratnik je dužan priložiti sljedeću do-kumentaciju: uvjerenje zavoda

za zapošljavanje o nezaposleno-sti, uvjerenje mirovinskog zavoda da nije korisnik mirovine, uvje-renje centra za socijalnu skrb da nije korisnik socijalne pomoći, zdravstvenu iskaznicu ili uvjere-nje Hrvatskog zavoda za zapo-šljavanje da nije zdravstveno osi-guran, dvije slike, važeću osobnu iskaznicu, domovnicu, uvjerenje o JMBG i OIB, rješenje Komesa-rijata za izbjegla i raseljena lica Republike Srbije ili Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH o prestanku statusa izbjeglice za sve članove obitelji. Status povratnika ne može se ostvariti u slučajevima kada je osoba pravomoćno osu-

Autor: Dunja Čurčija, mag. iur, pravna savjetnica PGP-a Sisak i članica Povjerenstva za besplat-nu pravnu pomoć

3.2.1. Status povratnika

AK

TUAL

NI P

ROBL

EMI

24 25


đena za kaznena djela u RH. Sta-tus povratnika stječe se danom za koji se u provedenom postupku utvrdi kao dan povratka i traje šest mjeseci od toga dana.

Osoba kojoj je utvrđen status po-vratnika ili koja je ostvarila pra-vo na tzv. „zeleni karton“ može ostvariti pravo na: novčanu po-moć u iznosu od 500,00 kuna po osobi i besplatnu primarnu zdravstvenu zaštitu po poseb-nom propisu te pravo na or-ganizirani smještaj do trajnog stambenog zbrinjavanja.

Rokom za donošenje rješenja o statusu povratnika smatra se rok predviđen Zakonom o općem upravnom postupku za donoše-nje rješenja (15 dana).

Nažalost, spomenuta procedura u praksi se pokazala neprimjenji-vom i diskriminirajućom u odno-su na naše stranke. Prije svega, nadležna bivša Uprava za stam-beno zbrinjavanje i statusna prava Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije do ustrojavanja Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjava-nje kao drugostupanjskog tijela odnosno Ureda državne uprave kao prvostupanjskog tijela, su-kladno novom Zakonu o područ-jima posebne državne skrbi (NN 51/13) navedeni je rok uvelike premašivala i nije reagirala na brojne požurnice naših stranaka.

Povratnici su donošenje rješenja čekali i više od godine dana.

PGP Sisak o ovoj je problema-tici tijekom pružanja besplatne pravne pomoći strankama, kroz 2012.g. i 2013.g. aktivno izvje-štavao Pučkog pravobranitelja i partnera UNHCR te otvoreno o tome govorio na okruglim sto-lovima u nadi da će se situacija promijeniti. Naša baza podataka do danas bilježi oko 40 strana-ka koje nisu regulirale status po-vratnika ili boravak u Republici Hrvatskoj zbog neučinkovitosti i sporosti sustava koji o tim pravi-ma odlučuje.

Diskriminirajuća je i poražavaju-ća okolnost da je Vlada RH svo-jim Odlukama kao podzakonskim aktima išla na štetu naših stra-naka u pogledu smanjivanja fi-nancijske potpore s 550,00 kuna na 500,00 kuna. Potporu svodi na cenzus osnovice iz socijalne skrbi, odnosno ako osoba ima primanja manja od 500,00 kuna po članu obitelji, ostvaruje pravo na financijsku potporu u visini razlike prihoda, a ako su prima-nja veća od 500,00 kuna, osoba nema pravo na novčanu potporu. Dakle, radi se o naknadi koja tra-je šest mjeseci i tu nema mjesta uštedama ili ograničenjima ve-zanim za prihod. Dapače, sma-tramo kako bi se prava iz statusa povratnika trebala produžiti na godinu dana.

Drugo, povratnici ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu kao takvi, tj. uz predočavanje rješenja o utvrđenom povratničkom sta-tusu i odjavi iz države u kojoj su bili osigurani, u trajanju od šest mjeseci. Dakle, od 1.7.2013.g. povratnici ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu isključivo te-meljem odredbi Zakona o obve-znom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) ukoliko ispu-njavaju pretpostavke.

Rok od 90 dana kojim se povrat-nika ograničava na podnošenje zahtjeva, a prelaze se svi razu-mni rokovi za donošenje rješenja, smatramo također diskriminira-jućim. Nadalje, institut povratka usko je vezan i za ostvarivanje prava na stalni boravak u Repu-blici Hrvatskoj po povlaštenim uvjetima sukladno Zakonu o strancima (NN 74/13). Navede-ni Zakon se također poziva na program povratka te zahtjeva podnošenje potvrda o povratku za čije izdavanje je nadležan Dr-žavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Dakle, nije potreb-no kumulativno ispunjenje svih uvjeta jer postoje slučajevi gdje povratnik nije korisnik stambe-nog zbrinjavanja, a oni koji to jesu ne bi trebali čekati sugla-snosti za stambeno zbrinjavanje kao relevantan dokument već bi im se trebala izdati potvrda o programu povratka.

Nažalost, situacija je u ovim slu-čajevima komplicirana i pred-stavlja jedan od gorućih proble-ma povratničke populacije koji su izbjegli iz RH, ali nisu hrvatski državljani te sada trebaju reguli-rati svoj stalni boravak.

Postoji još jedna usko vezana pro-blematika uz povratnike koji nisu

AKTU

ALN

I PRO

BLEM

I

24 25


Autor: Anita Košar Ulemek, bacc. admin. publ., pravni asi-stent u PGP-u Sisak

Praksa PGP-a:

B.T. (PGP broj 14 117) podnositelj je zahtjeva za stalni boravak sukladno čl. 94. stavak 1. toč.2. Zakona o strancima. Stranka je državljanin BiH, a iz RH izbjegao je 1991.g., zajedno sa suprugom hrvatskom državljankom umirovljenom učiteljicom razredne nastave i bivšom nositeljicom stanarskog prava, da-nas podnositeljicom zahtjeva za stambeno zbrinjavanje model E4 (dodjela i organizirana ugradnja građevinskog materijala). U RH se trajno vraća/nastanjuje 2011.g. te svoj boravak regulira prijavom privremenog boravka kod nadležne Policijske uprave. Tijekom trajanja privremenog boravka stranka 20.04.2012.g. podnosi zahtjev za stalni boravak po povlaštenom statusu sukladno gore navedenom članku tj. kao povratnik i član obitelji nositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Međutim zahtjev stranke do danas NIJE RIJEŠEN niti će biti riješen sve do okončanja postupka i donošenja suglasnosti za stambeno zbrinjavanje. Naime, MUP je odbio riješiti o zahtjevu stranke dok stranka ne dostavi suglasnost da je korisnik stambenog zbrinjavanja, jer nikakve druge potvrde ne priznaju. UNHCR je pokušao stranci pomoći izdavanjem potvrde o povratku međutim niti ta potvrda nije uvažena. Pribav-ljena je i potvrda Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje da se stranka nalazi u postupku rješavanja koja također nije uvažena. Stranka dakle od 2011.g. redovito regulira svoj privremeni bora-vak za koji pristojba iznosi 500,00 kuna (od ulaska u Europsku uniju obveznik je plaćanja 250,00 kuna) te plaća zdravstveno osiguranje mjesečno u iznosu od 409,00 kuna, iako bi statusom stalnog boravka ostvario pravo na zdravstveno osiguranje preko supruge. Nakon mnogobrojnih požurnica proslijeđe-nih MUP-u i prepiski s istima, PGP Sisak podnio je pritužbu Pučkom pravobranitelju na rad nadležnih tijela u lipnju 2013.g. U listopadu 2013.g. stranka je primio rješenje MUP-a kojim se njegov postupak prekida do donošenja suglasnosti za stambeno zbrinjavanje. U ovom predmetu radi se o nepravilnom tumačenju zakonske odredbe spomenutog članka. Dakle, ako u Zakonu stoji jasno naznačeno da oso-ba može ostvariti pravo na stalni boravak ako je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, ne radi se o ispunjavanju kumulativnih uvjeta za izdavanje potvrde. Kako smo spomenuli u tekstu, problem je što se ovdje Zakon nepravilno tumači na štetu stranaka odnosno povratničke populacije.

hrvatski državljani, a prije 8. listo-pada 1991.g. su imali prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Takvim osobama čak je do nedav-no bilo onemogućeno podnijeti zahtjev za status povratnika, što je u suprotnosti i sa Zakonom o općem upravnom postupku, iako su te osobe nesporno povratnici te ispunjavaju sve pretpostavke za priznavanje tog prava.

Ustrojstvom Ureda državne upra-ve u Sisačko - moslavačkoj žu-paniji, Službe za gospodarstvo, Odjela za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu, početkom 2014.g. situacija se počinje mije-njati te konačno bilježimo poče-tak izdavanja pozitivnih rješenja

o priznavanju statusa povratnika s pripadajućim pravima. Međutim ostaje još mnogo predmeta koji nisu riješeni te koji i dalje čekaju na svoja minimalna prava i zato im je potrebna sveobuhvatna pravna pomoć koju pruža PGP Sisak.

Status povratnika nesporno je vezan za ostvarivanje niza dru-gih prava i trebao bi biti riješen u najkraćem mogućem roku kako bismo povratniku omogućili što učinkovitiju reintegraciju u hr-vatsko društvo. Potpuna briga države i pružanje potpore toj populaciji proizlazi iz naših ob-vezujućih dokumenata čiji smo potpisnici, ali i iz našeg Ustava i zakona.

AK

TUAL

NI P

ROBL

EMI

26 27


J.B. (PGP broj 13 146) rješenjem UDU SMŽ od 26.11.2013.g. odbačen je zahtjev za priznavanje statusa povratnika uz obrazloženje da je zahtjev za priznavanje statusa povratnika podnio dana 24.9.2012.g., a da se u RH vratio dana 9.11.2009.g. (čl.3. st.2. Uredbe o uvjetima za utvrđivanje statusa izbjeglice, prognanika odnosno povratnika). Dakle, vidljivo je nerazumijevanje upravnog tijela, koje je vrijeme pri-mopredaje stana uzelo kao vrijeme povratka u RH. Stranka je zapravo dobio stan kroz program stam-benog zbrinjavanja i preuzeo ga u 12.mj. 2009.g., ali stan nije namjestio i uredio sve do 9.mj. 2012.g., što znači da se nije trajno vratio u RH 2009.g. Na primitak negativnog rješenja stranka je morao čekati više od godine dana.

3.3. KONVALIDACIJA

Zakonom o konvalidaciji (NN 104/97) i Pravilnikom o po-stupku konvalidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područ-ja mirovinskog osiguranja (NN 53/08), koji je stupio na snagu 17. svibnja 2008. (nastavno: Pra-vilnik), uređuju se pitanja konva-lidacije staža osiguranja i konva-lidiranja odluka i pojedinačnih akata iz područja mirovinskog osiguranja donesenih ili izdanih od strane raznih tijela ili pravnih osoba koje su imale javne ovla-sti na područjima Republike Hr-vatske koja su bila pod zaštitom ili upravom Ujedinjenih naroda. Osnovna novina koju je donio Pravilnik u odnosu na ranije va-žeću Uredbu za provođenje Za-kona o konvalidaciji za upravno područje rada, zapošljavanja… (NN 51/98), koja se primjenjivala od 10.4.1998. do 10.4.1999. je da osobe koje su bile u osiguranju na bivšim okupiranim područji-ma Republike Hrvatske nisu više ograničene rokom za podnošenje zahtjeva za konvalidaciju staža osiguranja i mirovina.

Postupak konvalidacije pokreće se na zahtjev zainteresirane oso-be. Uz zahtjev se podnose odgo-varajući pisani dokazi s kojima stranka raspolaže (radna knjižica te ostale isprave s kojima stranka

3.3.1. Što je konvalidacija i kako se provodi

dokazuje postojanje radnog od-nosa kod poslodavca kod kojega je radila), a osobe koje su staž ostvarile kao individualni po-ljoprivrednici uz zahtjev prilažu posjedovni list kao dokaz da su u ratnom periodu bili vlasnici - po-sjednici poljoprivrednog zemlji-šta, a po potrebi i ostale dokaze (vjenčane i rodne listove kako bi, ako su bili članovi poljoprivred-nog domaćinstva, dokazali srod-ničku vezu s predstavnikom tog domaćinstva).

Člankom 4. st. 1. Pravilnika odre-đeno je da se osobama koje su bile u radnom odnosu kod raznih tijela, pravnih ili fizičkih osoba, fizičkim osobama koje obavlja-ju djelatnost samostalnog pri-vrednika ili samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost te in-dividualnim poljoprivrednicima, vrijeme provedeno u radnom od-nosu, odnosno obavljanju djelat-nosti, priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja, pod uvjetom da su imali status osiguranika evidentiran u odgovarajućim evidencijama tijela mirovinskog i invalidskog osiguranja koja su djelovala na područjima Repu-blike Hrvatske koja su bila pod zaštitom ili upravom Ujedinjenih naroda. Stavak 4. istog članka određuje da se prava prema ovo-me Pravilniku utvrđuju na teme-

lju činjeničnog stanja prigodom nastanka konvalidiranog akta, očevidnika i upisnika tijela koje je akt donijelo, drugih dokaznih sredstava, te izjava svjedoka kao dodatnih dokaza.

Također se, kao staž osigura-nja, ne priznaju razdoblja koja je zainteresirana osoba provela na radnom mjestu u tijelima čiji je rad bio usmjeren na rušenje pravnog poretka Republike Hr-vatske, niti je takva mogućnost propisana zakonima Republike Hrvatske.

Dakle, svi postupci konvalidacije pokrenuti i po Uredbi i po Pra-vilniku vode se radi konvalidacije mirovinskog staža i konvalidacije rješenja o ostvarenim pravima, a HZMO zahtijeva dokazivanje evidentiranosti kod parafonda.Obzirom da je gotovo nemogu-će dokazati svojstvo osiguranika, stranke su u postupcima uglav-nom dokazivale postojanje rad-nog odnosa podnoseći pritom razne dokaze u vidu radne knjiži-ce, zdravstvene iskaznice, raznih rješenja i ostalih dokaza.

Znači, iako i Zakon i Pravilnik, a ranije Uredba, govore o kon-validiranju pojedinačnih akata (konvalidacija i pretpostavlja po-stojanje pisanog akta) praksa po-stupanja HZMO (i ranije i sada)

AKTU

ALN

I PRO

BLEM

I

26 27


nedvosmisleno ukazuje na to da se u nedostatku dokaza o evidenciji kod parafonda dokazivalo i doka-zuje postojanje radnog odnosa.

Međutim, i Visoki upravni sud Republike Hrvatske i Upravni sud u Zagrebu do sada su dosljedno i bez izuzetka odbijali sve upravne

tužbe ukoliko stranka nije do-kazala svojstvo osiguranika, ne uvažavajući nikakve druge do-kaze koji ukazuju na postojanje radnog odnosa. Ustrajanje na dokazima o evidenciji osigurani-ka kod parafonda dovodi stran-ke do toga da ne mogu ostvariti svoje pravo. Evidencije, po navo-

dima HZMO-a nisu sačuvane, pa se postavlja pitanje gdje se nalazi ta evidencija, je li uništena ili je na neki drugi način nedostupna, a veoma je važna jer predstavlja direktan dokaz. Te okolnosti do sada nisu utvrđene, a problem za stranke je tim veći jer je na njima teret dokazivanja.

3.3.2. Problematika vezana uz provođenje dokaznog postupka i odlučivanje o zahtjevima

Kako je navedeno, stranke uz za-htjeve podnose odgovarajuće do-kaze kojima raspolažu. I tu nasta-ju problemi, jer HZMO nekada te dokaze smatra relevantnim (rijet-ko), a uglavnom zahtjeve odbija smatrajući ih nevjerodostojnim.

S tim u vezi napominjemo da je HZMO Središnja služba uvažila desetak žalbi naših korisnika koje su se upravo odnosile na dokazni materijal. Uvažavajući žalbe Sre-dišnja služba je ne samo poništila rješenja Područne službe u Sisku, nego je ta rješenja izmijenila na način da je strankama konvalidi-ran staž za traženo razdoblje. Ali i tu ima nedosljednosti na koje ćemo u ovom tekstu ukazati.

Posebno naglašavamo da se stranke suočavaju s problemom dokazivanja staža osiguranja u

slučaju ako je pisana dokumen-tacija o stažu osiguranja nedo-stupna ili uništena, jer se u praksi sužava zakonska lista dokaznih sredstava za utvrđivanje stanja stvari utvrđena u ranije važećem Zakonom o općem upravnom postupku (čl. 159. st. 2.). Napo-minjemo, da se na veliku većinu predmeta i sada primjenjuje ra-nije važeći ZUP, jer postupci nisu okončani prije donošenja novog Zakona. Prema tom članku "kao dokazno sredstvo upotrijebit će se sve što je podesno za utvrđi-vanje stanja stvari i što odgovara pojedinačnom slučaju, kao što su isprave odnosno mikrofilmske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija, svjedoci, izjava stranke, vještaci, uviđaj." Svrha ispitnog postupka je prvenstveno u tome da se utvrde činjenice koje su

važne za donošenje zakonitog rješenja, odnosno koje bi mu tre-bale biti temelj te da se stranka-ma omogući da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Usprkos tome, kao relevantni do-kazi se ne priznaju radne knjižice, zdravstvene knjižice i sl., iako se i u samom Pravilniku propisu-je da se prava, utvrđena njime, utvrđuju na temelju činjeničnog stanja utvrđenog, pored ostalih, i drugim dokaznim sredstvima.

Osim toga, nije se primjenjivala ni eksplicitna odredba čl. 99. st. 2. Zakona o mirovinskom osi-guranju, koja propisuje da se svojstvo osiguranika i mirovinski staž, kada podatke o tome nije moguće pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih Domovinskim ra-tom, može dokazivati i izjavama

27

AK

TUAL

NI P

ROBL

EMI

28 29

3.3.3. Zaključak

AKTU

ALN

I PRO

BLEM

ITema broja • Socijalna skrbBilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.

Broj stranaka koji nam se sada obraća u predmetima konvali-dacije manji je nego proteklih godina, međutim, broj zahtjeva koji se i dalje podnose pokaza-telj je da je proces konvalidacije još uvijek u tijeku.

Naši statistički podaci pokazu-ju da je određeni broj stranaka uspio konvalidirati svoj radni staž, dok većina zainteresiranih stranaka koje su bile u radnom odnosu ili u poljoprivrednom osiguranju to svoje pravo nisu ostvarili iz navedenih razloga (nedostatak dokaza i nejednako postupanje nadležnih tijela).

Iz navedenih primjera (a ima ih još) vidljivo je da postupajuća tijela HZMO jednostavno arbi-trarno donose odluke u pojedi-

nim predmetima ne poštujući niti vlastita pravna stajališta, niti pravna stajališta Ustavnog suda, koji je u odluci objavlje-noj u Narodnim novinama broj 85/09 utvrdio da je radna knjiži-ca pravno relevantni dokument kojim se dokazuje postojanje i duljina radnog staža.

Dalje, a vezano za navedene pri-mjere, jasno je da se radi o dis-kriminaciji čija bit jeste razlika u postupanju prema pojedinci-ma unutar iste skupine ljudi, pri čemu je važno da se pri utvrđi-vanju diskriminacije nepovoljno postupanje prema određenoj osobi može usporediti sa postu-panjem prema drugoj osobi u sličnoj ili istoj pravnoj situaciji. Navedene stranke su se nala-zile u činjenično i pravno istim

okolnostima (usporedive situa-cije koje su naprijed opisane), a o njihovim pravima je odlučeno drukčije.

Autor: Milan Rudić dipl.iur, pravni savjetnik PGP-a

svjedoka. U skladu s tim se i u čl. 110. st. 4. ZOMO izričito propi-suje da se za utvrđivanje činje-nica o mirovinskom stažu, plaći, osnovici osiguranja te drugih či-njenica koje utječu na stjecanje i utvrđivanje prava na mirovinu ne mogu kao jedino dokazno sredstvo koristiti izjave svjedoka, osim u slučaju iz spomenutog čl. 99. st. 2. i 3. ovoga Zakona.

Pravilnik je, međutim, propis ni-žeg ranga u odnosu na zakon, te bi, u slučaju da je pisana do-kumentacija o stažu osiguranja nedostupna ili uništena odnosno kada podatke o tome nije mogu-će pribaviti zbog okolnosti prou-zrokovanih Domovinskim ratom, svojstvo osiguranika i mirovinski staž trebalo dokazivati i izjavama svjedoka, kako je to eksplicitno nalagao ranije važeći Zakon o mirovinskom osiguranju.

Slijedom iznesenog, nadležna tijela neosnovano ograničavaju dokaznu građu, a time i moguć-nost utvrđivanja relevantnih či-njenica u skladu s načelom ma-terijalne istine.

Ovdje posebno ističemo proble-me koje imaju naši korisnici u Hrvatskoj Kostajnici jer velika većina njih nema gotovo nikakve pisane dokaze, a bili su u rad-nom odnosu (radi se uglavnom o ženama koje su bile zaposle-ne u tvornici tekstila „POUNJE“, Tvornici obuće „UNA“, grafičkoj industriji i drugima). Jedini dokaz koji mogu predložiti jesu svjedo-ci. Pošto su svjedoci samo dodat-no dokazno sredstvo to stranke ostaju bez konvalidacije te po-sljedično, i drugih prava (imaju manju mirovinu ili je ne mogu niti ostvariti jer nemaju 15 godi-na staža osiguranja tj. nedostaje im upravo staž koji treba priznati

kako bi ispunili uvjet potrebnih 15 godina staža).

Nemamo podatke koliko je stra-naka na našem području konva-lidiralo staž, a koliko ih je odbi-jeno, nego tekst temeljimo na iskustvima naše udruge.

Ovdje se kao problem može ista-knuti da postoje osobe kojima je poljoprivreda bila jedino i glavno zanimanje, a koje se ne nalaze u bazama podataka HZMO i stoga staž ne mogu konvalidirati jer HZMO ne priznaje niti jedan do-kaz (radi se o raznim rješenjima i uplatnicama kojima stranke do-kazuju da su plaćali doprinos za mirovinsko osiguranje), osim tzv. IP obrasca (obrazac prijave na mirovinsko osiguranje). IP obra-zac kao dokaz nema niti jedna stranka i stoga su im odbijeni i zahtjevi i žalbe.

28 29

AK

TUAL

NI P

ROBL

EMI


Praksa PGP-a:Stranci Š.M. (PGP broj 12 834) staž je konvalidirala Središnja služba nakon podnesene žalbe, ali je njezinoj kolegici Š.D. (PGP broj 13 173) koja je radila u isto vrijeme, iste poslove i kod istog poslodavca Središnja služba žalbu odbila, Upravni sud joj je odbio tužbu, a Ustavni odbacio ustavnu tužbu, zbog toga što navodno ne postoje pretpostavke za odlučivanje o istoj. Stranka je podnijela zahtjev Europ-skom sudu za ljudska prava (ESLJP) i predmet još nije riješen. Obje su podnijele iste dokaze (podnosite-ljica čak i jedan dokaz više - zdravstvenu iskaznicu svoga sina), a i isti svjedoci (kvalificirani) su i jednoj i drugoj bili dodatno dokazno sredstvo. Stranka je ESLJP-u dostavila rješenje svoje kolegice, kako bi ukazala na arbitrarnost u postupanju.

Praksa PGP-a:Stranka M.Đ. (PGP broj 12 315) je također ostvario pravo na konvalidaciju radnog staža ostvarenog u radnom odnosu. Najprije je bio odbijen, a nakon podnesene žalbe Središnja služba je istu uvažila, poništila prvostupanjsko rješenje i utvrdila mu u mirovinski staž sve sporno vrijeme koje je proveo u radnom odnosu kod poslodavca. Središnja služba je prihvatila pisane dokaze koje je stranka podnio prvostupanjskom tijelu (radi se o dokumentima iz radnih odnosa). Pošto je stranka u mirovini podnio je zahtjev za preračun iste i iznos mirovine sada je veći za oko 300,00 kn.

Praksa PGP-a:Stranka D.V. (PGP broj 12 179) sve vrijeme od 8.10.1991. do 5.8.1995. bio je u radnom odnosu kod određenog poslodavca i ima upisan staž u radnu knjižicu. Zahtjev je odbijen, kao i žalba i upravna tuž-ba. Istovremeno njegov kolega s posla R.M. je staž uspio konvalidirati u ponovnom postupku (nakon uvažene žalbe).

Praksa PGP-a:Stranka A.V. (PGP broj 14 859) obratila se PGP-u Sisak s problemom oko ostvarivanja prava iz miro-vinskog sustava. Naime, ista nije mogla podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava iz mirovinskog sustava jer nije imala dovoljno godina mirovinskog staža. Naime, stranka se od 1980.g. bavila poljoprivrednom djelatnošću kao individualni poljoprivrednik te joj je to bio jedini način ostvarivanja prihoda. Iako je stranka i u razdoblju od 1991. do 1995. obavljala navedenu djelatnost, ista uslijed ratnih zbivanja nije bila zavedena u evidencijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Stoga je ista u listopadu 2013. podnijela zahtjev za konvalidaciju radnog staža. Uz navedeni zahtjev ista je priložila sve rele-vantne dokumente (uvjerenje o prebivalištu, vjenčani list, zemljišno knjižni izvadak, izjave 2 svjedoka, rješenje o nasljeđivanju). U veljači 2014. stranka je zaprimila Rješenje HZMO, Klasa: 140-10-13/02-03951241269, Ur.broj: 341-15-11/2-13-018514 od 14.11.2013. kojim se stranci usvaja zahtjev za kon-validaciju radnog staža i to za 3 godine, 9 mjeseci i 28 dana. Kako je stranci usvojen zahtjev, ista će sada podnijeti zahtjev za mirovinu.

30 31

RaznoTema broja • Socijalna skrbBilten “Imam pravo” • Broj 2. • Veljača, 2014.

44.1. POTPUNI KRAH SUSTAVA ODRŽIVOG POVRATKA I STAMBENOG ZBRINJAVANJA

SRPSKIH IZBJEGLICA

Republika Hrvatska još nije niti približno riješila sva otvore-na pitanja vezana uz naslijeđe rata i povrataka izbjeglih i ra-seljenih o čemu najbolje govo-re podaci da je broj izbjeglica iz Hrvatske u Srbiji 41.724, u BiH 6.726, a u Crnoj Gori 567.

Od usvajanja novih izmjena i dopuna Zakona o područjima posebne državne skrbi (dalje: Za-kon o PPDS) koje su stupile na snagu 1.05.2013. proces povrat-ka i stambenog zbrinjavanja je u još većoj blokadi nego što je bio prije kada je situacija bila kata-strofalna, budući je sam proces stambenog zbrinjavanja do-datno birokratiziran i admini-strativno zakompliciran.

Brojke koje govore u prilog ovoj tezi su: 11.000 zahtjeva za ob-novu i stambeno zbrinjavanje je riješeno pozitivno no zbog ne-dostatka sredstava i/ili stambe-nih jedinca ovi pozitivno riješeni predmeti se ne mogu ostvariti. Također 30.000 zahtjeva je još uvijek neriješeno. Što se tiče bivših nositelja stanarskih pra-va podaci od 1.12.2013. pokazuju da je zaprimljeno 17.819 zahtje-va od čega je 10.732 na PPDS, a 7.087 izvan PPDS, ali što se tiče pozitivno riješenih zahtjeva, od njih 9.402 samo je 1.800 izvan PPDS.

Osnovan je novi državni ured: Dr-žavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji je od Ministar-stva regionalnog razvoja i fondo-va EU preuzeo upravljanje ovim

procesom. Ured ima preko 190 zaposlenih, no nakon više od 6 mjeseci uspostavljanja struk-ture, još uvijek nije u moguć-nosti funkcionalno upravljati procesom stambenog zbrinja-vanja. Prema Izmjenama i dopu-nama Zakona o PPDS zaprimanje novih zahtjeva i njihovo prvostu-panjsko rješavanje preuzimaju Uredi državne uprave na lokalnoj razini koji su podkapacitirani i nisu educirani niti je u zakonu i uredbama jasno određeno kako se dokazuje status povratnika, kako se i nakon kojih procedura isplaćuju naknade povratnicima, otvaranje računa i brojne druge administrativne procedure.

Najveći problem izmjena i do-puna Zakona o PPDS je to što je sam Zakon u suprotnosti s vi-šim pravnim aktom - Zakonom o općem upravnom postupku (dalje: ZOUP). Prema Zakonu o PPDS podnositelj zahtjeva ko-jem se zahtjev ne riješi u tekućoj godini u kojoj je predao zahtjev mora ponovno predavati zahtjev za stambeno zbrinjavanje. Ovo rješenje ne samo da je u suprot-nosti s ZOUP nego i stavlja do-datne administrativne prepreke pred povratnike koji su ionako opterećeni obimnom dokumen-tacijom koju moraju prikupiti te troškovima. Prosječno trajanje Procesa stambenog zbrinjava-nja od ulaska u RH do dobiva-nja krova nad glavom traje 8 godina, a prosječan trošak za četveročlanu obitelj je 4500 eura.

Ono što se postavlja kao najveće pitanje u upravljanju procesom stambenog zbrinjavanja jest kako sastaviti liste prvenstva za 2014. i kako ujedno uspješno rješavati već odavno zaprimljene sluča-jeve. S obzirom na kroničnu ne-stašicu stambenih objekata, koji se usprkos obilnom nacionalnom i međunarodnom financiranju nisu gradili, stanova je malo i ne odgovaraju potrebama podno-sitelja zahtjeva, a s obzirom na nova zakonska rješenja cijelom sustavu prijeti kolaps.

Što se tiče samog financiranja, u zadnjih nekoliko godina primje-tan je pad nacionalnog finan-ciranja za stambeno zbrinjava-nje. Od 2011. kada su neutrošena sredstava za stambeno zbrinjava-nje prikazana kao ušteda do ovo-godišnjeg rebalansa kada je sa stavki vezanih za stambeno zbri-njavanje „skinuto“ 87 milijuna kuna. Što se tiče međunarodnog financiranja Republika Hrvatska kao korisnica Regionalnog fonda za stambeno zbrinjavanje pred-stavila je da kroz Regionalni fond želi zbrinuti 8.529 osoba, no go-dinu i pol dana nakon Sarajev-ske konferencije nije započela implementacija ovog programa u RH, a pritom je važno istaknuti da je RH za sada kroz ovaj projekt prijavila samo sljedeće projekte: izgradnja 29 stanova u Koreni-ci (sredina 2015.), izgradnja 40 stanova u Kninu (kraj 2015.), re-konstrukcija i dogradnja doma za stare i nemoćne u Glini za 75 osoba (sredina 2015.) te kupnja

RAZN

O

30 31


4 101 stana preko APN za bivše nositelje stanarskih prava. Kao što se može vidjeti ovi projekti ne pokrivaju niti mali dio od bro-ja osoba koje bi trebalo zbrinuti kroz Regionalni program, a da ne govorimo o ukupnom broju oso-ba koje su podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, pri čemu treba naglasiti da je za osobe koje potražuju stambeno zbri-njavanje izvan PPDS rok istekao 31.08.2013. te više ne mogu pod-nositi zahtjeve usprkos činjenici da Regionalni program još uvijek traje i trajat će do kraja 2016. Fondovi EU dostupni RH, tako-đer u pogledu smanjenja socijal-ne isključivosti ranjivih skupina gdje su navedeni povratnici i izbjeglice, predviđaju sredstva za stambeno zbrinjavanje, ali prema riječima Predstojnice Državnog ureda za stambeno zbrinjava-nje gđe. Stanić-Popović Državni ured će ova sredstva koristiti za podizanje vlastitih kapaciteta. Uz postojanje različitog zakon-skog okvira za stambeno zbrinja-vanje izvan i na PPDS, posebno diskriminatorno djeluje činjenica da Srbi povratnici bivši nositelji stanarskog prava moraju plaćati izrazito visoke, gotovo tržišne cijene stanova, budući da kva-dratni metar po ovom programu vlade iznosi od 500 do 700 eura, dok se istodobno drugoj gru-pi ratnih stradalnika - izbjeglim Hrvatima iz BiH - daruju stam-beni objekti potpuno besplatno. Građani Republike Hrvatske su otkupljivali stanove nad kojima su imali stanarsko pravo (1993.-1994. god.) po cijenama koje su bile višestruko manje od ovih „povlaštenih“ po kojima bi sta-nove trebali otkupljivati Srbi po-vratnici. Visoke otkupne cijene, darivanje stambenih objekata

samo jednoj skupini stradalni-ka, etnička diskriminacija, pot-puna društvena nezainteresi-ranost uz konstantni izostanak političke volje za rješavanje ovog problema, doveli su kate-goriju ratnih stradalnika srpske nacionalnosti u položaj grube diskriminacije u kojem nemaju jednaka prava, jednake šanse i jednake uvjete kao i drugi gra-đani Republike Hrvatske, te ih se nastavkom dosadašnje prak-se u području stambenog zbri-njavanja potpuno obesprav-ljuje kao građane ove zemlje i dovodi u drugorazredni položaj te dodatno kažnjava. Dodat-nu diskriminaciju i „ekskluzi-vitet“ imaju Srbi povratnici i u postupanjima države kada se isključivo od njih traži da kontinuirano stanuju u svojim obnovljenim kućama. Trenutno se jedino njih kažnjava sa tužba-ma zbog stalnog neprebivanja u obnovljenim kućama i povratu uloženih sredstava u obnovu, te imaju ekskluzivno pravo ovr-he na njihove mizerne mirovine, koje postupke u ime države vodi Državno odvjetništvo. Samo oni moraju stalno prebivati u obnov-ljenim kućama i gotovo nigdje iz njih ne odlaziti na duži period,

dok istovremeno jedino oni ne mogu ostvariti pravo na zapo-slenje i kvalitetnu reintegraciju u društvo. Država od njih traži da kontinuirano stanuju u obnov-ljenim kućama, ali ista ta država ne provodi Ustavni zakon o pra-vima nacionalnih manjina i ne omogućava im zaposlenje u jav-nim i državnim tijelima u skladu s člankom 22. istog tog zakona. Moraju stanovati u kućama, ali istovremeno nemaju pravo na dostojanstven život. Predmetni Zakon je naknadno izmijenjen, ali pravne posljedice i dalje osta-ju, te Državno odvjetništvo pod-nosi zahtjeve za ovrhu na teme-lju provedenih radnji po starom zakonu.

MOŽEMO ZAKLJUČITI: da je vrlo lako moguće da će sustav stambenog zbrinjavanja ove go-dine krahirati. Osamnaest godi-na nakon rata još uvijek 49.000 izbjeglih Srba, građana RH, živi u susjednim zemljama i čeka po-vratak u Hrvatsku. Zakonski okvir za ove osobe izuzetno je nepo-voljan i u suprotnosti s višim pravnim normama što uzrokuje kolaps sustava povratka i stam-benog zbrinjavanja gdje preko 30.000 zahtjeva čeka na svoje rješavanje, a 11.000 pozitivno ri-

RA

ZNO

32 33

ješenih zahtjeva nije provedeno u djelo. Novo državno tijelo uspo-stavljeno da koordinira i upravlja sustavom povratka i stambenog zbrinjavanja - Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje - nije učinilo ništa novo ili kon-struktivno da se nagomilani pro-blemi riješe, a lokalni službenici koji rješavaju zahtjeve nemaju jasne instrukcije kako postupati. Usprkos velikom broju zahtjeva, RH konstantno smanjuje izdava-nja za ovu grupu građana. Regi-onalni program stambenog zbri-njavanja niti 1,5 godinu nakon uspostavljanja nije zaživio na terenu, a zbog novog Zakona o prebivalištu izbjegli Srbi bi mogli izgubiti pravo na povratak.

Način na koji je Republika Hr-vatska kroz zadnjih 15-ak godi-na „rješavala“ područje održivog povratka srpskih izbjeglica, nji-hovo stambeno zbrinjavanje i re-integraciju u društvo nije dobar, potpuno je kontraproduktivan i na žalost je više u službi etničkog čišćenja nego održivog povrat-ka i zaštite ljudskih i građanskih prava. Zbog toga je neophodno da Vlada RH napokon, bez kal-kulacija i figa u džepu, poduzme stvarne i efikasne aktivnosti i mjere kako bi se zaustavila sve-prisutna obespravljenost i etnič-ka diskriminacija građana srpske nacionalnosti u području povrat-ka, stambenog zbrinjavanja i re-integracije.

Autor: Igor Palija, Glavni ured-nik magazina Identitet

4.2. AKTIVNOSTI SRPSKE ZAJEDNICE U SISKU

Ovu godinu je srpska zajednica u Sisku počela radno uz intenzivnu suradnju s drugim dionicima u upravnom, kulturnom i vjerskom životu Grada Siska. Na Badnjak je nakon Svete liturgije koju je održao sisački paroh, jerej Veselin Ristić, organiziran i prigodni pro-gram u prostoru Srpske pravo-slavne crkve Sveta Petka u Sisku te tradicionalno paljenje Badnja-ka u dvorištu Crkve. U programu je učestvovala i pjevačka grupa SKD „Prosvjeta“ Pododbora iz Si-ska, kroz izvedbu prigodnih pra-voslavnih duhovnih pjesama, kao što su „Božić, Božić, blagi dan“, „Badnjače, Badnjače“, „Govo-ri Gospode“ i druge. Događaj je bio odlično posjećen, a ono što je bilo posebno znakovito, među pravoslavnim posjetiteljima je bilo dosta pripadnika, kako hr-vatskog naroda, tako i drugih, manjinskih zajednica. U tome se očituje i izrazito ekumensko dje-

lovanje mladog paroha Ristića. Mladi paroh je također podijelio zahvalnice članovima zajednice koji su se posebno istaknuli kroz pomaganje u prethodnoj godini. Prigodno je obilježen i sam Bo-žić, gdje su Svetoj liturgiji u Crkvi Svete Petke u Sisku prisustvovali i predstavnici Grada Siska: gos-pođa gradonačelnica, Kristina Ikić-Baniček te oba zamjenika, gospoda Marko Krička i Vlado Andučić.

Dana 25.01.2014. održan je 1. Svetosavski šahovski turnir u or-ganizaciji sportske sekcije SKD „Prosvjeta“ Pododbora Sisak. Bilo je 10 natjecatelja, a nakon zanimljive borbe, dobili smo po-bjednike. Najbolji je bio gospodin Željko Vitorac s osvojenim prvim mjestom, drugi je bio gospo-din Bogdan Bogdanović, a treći gospodin Ratko Đurić. Gospodin Živadin Stefanović kao voditelj

sportske sekcije je istaknuo da će ovaj turnir postati tradicija te da se nadaju da će dogodine biti još veći broj natjecatelja. Ovom na-tjecanju se odazvao i gospodin Boro Rkman, dožupan SMŽ.

Kao značajan događaj, možemo izdvojiti još i obilježavanje Sve-tog Save, dana 26.01.2014. godi-ne, slave Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Siska, koje Slavu obilježava već sedmu godinu za redom, doduše, ove godine jedan dan ranije, što je protokolima do-pušteno. Posebnost obilježavanja Svetog Save u ovoj godini je u tome što se organiziranju prosla-ve po prvi put službeno pridru-žila i SKD „Prosvjeta“ Pododbor Sisak koja također slavi svog za-štitnika na isti dan. Prisutne su, kao domaćini, pozdravili gospo-din Milan Krstinić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Siska i gospođa Svjetlana


RAZN

O

32 33

RA

ZNO

Grubješić, predsjednica sisačkog Pododbora „Prosvjete“. Među stotinjak prisutnih, svoje čestit-ke Vijeću i sisačkom Pododboru „Prosvjete“, uputili su i gospoda Marko Krička i Vlado Andučić, zamjenici gradonačelnice Grada Siska, gospodin Asim Kulenović ispred Vijeća bošnjačke nacio-nalne manjine Grada Siska, gos-poda dožupani: Zdenko Vahovec te Boro Rkman, dožupan iz reda srpske nacionalne manjine, kao i sisački paroh, jerej Veselin Ristić. Sam program se odvijao na dvi-je lokacije: u Crkvi Svete Petke u Sisku s početkom u 10 sati, slu-ženjem Svete liturgije i osveće-njem Slavskog kolača, zatim je uslijedila Svetosavska akademija u okviru koje su djeca, polaznici pravoslavnog vjeronauka u Sisku, pjevala i recitirala prigodne re-citacije o Svetom Savi, a potom

Autor: Svjetlana Grubješić, dopredsjednica udruge mladih „Novi svijet Luščani“

im je sisački paroh Veselin Ristić, podijelio poklon paketiće sa slat-kišima.

Drugi dio programa koji se odvi-jao u hotelu „Panonija“ u Sisku, započeo je pjevanjem Himne Svetom Savi od strane pjevačke grupe sisačkog Pododbora „Pro-svjete“. Uz obraćanje domaćina i uzvanika, prisutne se upoznalo sa životnim putem Svetog Save kao iznimno duhovne osobe i njegovim značajem za srpski na-rod, od uloge prosvjetitelja do uloge mirotvorca i ujedinitelja. Kroz glazbeni program i Savine dogodovštine zabilježene u na-rodu kroz narodnu predaju, a in-terpretirane od najmlađeg člana Pododbora Sisak, Nikole Didulice, službeni dio programa je prive-den kraju oko 13 sati. Potom je uslijedio domjenak. Financijska

potpora za ovu proslavu osigura-na je kroz donaciju Grada Siska, a kolače su pripremile vrijedne članice sisačkog Pododbora „Pro-svjete“ vlastitim sredstvima.

4.3. OSOBNI DOKUMENTI I PUTOVANJA U EUROPSKU UNIJU

Otkako smo postali članicom Eu-ropske unije, građani Republike Hrvatske mogu koristiti brojne pogodnosti koje im članstvo Hr-vatske u Europskoj uniji donosi.

Izgled osobne iskaznice izdava-ne do 01. siječnja 2003.

Jedna od tih je i svakako lakše putovanje u zemlje članice Eu-ropske unije, kao i u zemlje regije. Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o osobnoj iskaznici

NN 68/13 koji je stupio na snagu 8. lipnja 2013. godine, umjesto putovnica, koje su prije 1. srpnja 2013. bile obavezna putna ispra-va za ulazak u gotovo sve zemlje Europske unije, od sada nam je omogućeno putovanje u zemlje EU i s osobnom iskaznicom. Kao valjane putne isprave smatrat će se sve osobne iskaznice izdane nakon 1. siječnja 2003. godine, što znači da ukoliko imate osob-nu iskaznicu koja je važeća, a iz-dana je nakon 1. siječnja 2003., sve do njenog isteka moći ćete se koristi njome pri putovanjima u zemlje Europske unije. Prema podacima MUP-a, u optjecaju je i određen, iako vrlo mali, broj


34 35

RAZN

O

Izgled osobne iskaznice izdavane nakon 10. lipnja 2013.

osobnih iskaznica izdanih prije 1. siječnja 2003. koje su izdane s naznakom „trajno“ kao datumom isteka. Takve osobne iskaznice su valjane i mogu se koristiti u pravnom prometu Republike Hr-

vatske, no obzirom da ne odgovaraju standardima sigur-nosti i zaštite, ne mogu se koristiti kao valjane putne isprave.

Od 10. lipnja 2013., otkako se izda-ju nove osobne iskaznice, osobna iskaznica se može izraditi i za dijete, neovisno o godina-ma djeteta. Takva osobna iskaznica je također valjan dokument za pre-lazak granice, ali dijete mlađe od 14 godina mora biti, ukoliko prelazi gra-

nicu, u pratnji roditelja ili zakon-skog zastupnika, ili neke druge osobe uz posjedovanje ovjerene izjave. Za izradu takve osobne iskaznice potrebno je uz dokaz o

uplati troška izrade osobne iskaznice i jedne fotografije, priložiti i rodni list ili izvadak iz matice rođenih i domovni-cu djeteta. Zahtjev za izdavanje osob-ne iskaznice za di-jete podnosi njegov

Izgled osobne iskaznice izdavane nakon 1. siječnja 2003.

roditelj ili skrbnik. Pri podnošenju zahtjeva dijete mlađe od 12 go-dine ne mora osobno biti prisut-no dok djeca starija od 12 godina moraju biti prisutna kod podno-šenja zahtjeva radi davanja otiska papilarnih linija i potpisa.

Ove pogodnosti donijet će gra-đanima znatnu uštedu, obzirom da će umjesto dosadašnjih 320 kuna koliko je koštala izrada putovnice (410 kuna ukoliko se radi o žurnom postupku), građa-ni moći putovati u zemlje EU i s osobnom iskaznicom, koju su ionako dužni posjedovati ukoli-ko su stariji od 16 godina te čija izrada iznosi 48,50 kuna.

Osim zemalja članica Europske unije, građani Republike Hrvat-ske s osobnom iskaznicom mogu putovati i u Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Make-doniju i Srbiju.

Autor: Saša Zeljug, pravni asistent PGP-a


34

34 35

Obavijesti i fotogalerijaJAVNI POZIV PODNOSITELJIMA ZAHTJEVA ZA STAMBENO ZBRINJAVANJE

PGP Sisak podsjeća kako je u tijeku rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na području posebne državne skrbi od

01.01.2014. - 31.03.2014.

Sukladno članku 12. stavak 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“ broj 86/08, 57/11, 51A/13 i 148/13) u tijeku je rok za pod-nošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi.

Zahtjevi se mogu podnijeti u uredima državne uprave u županijama nadležni-ma prema mjestu u kojemu se traži stambeno zbrinjavanje.


FO

TOGA

LERI

JASAVJET PGP-a:

Informirajte se o detaljima postupka u uredima PGP-a ili posjetite Ured državne uprave u Sisačko - moslavačkoj županiji na adresi:

Ured državne uprave u Sisačko - moslavačkoj županiji, Služba za gospodar-stvo, Odjel za stambeno zbrinjavanje, promet i poljoprivredu

Trg matice hrvatske 18, 44 250 Petrinja ili na brojeve

044 500 056044 500 057044 500 058

ili na Besplatni pravni telefon PGP-a 0800 200 098

Rok istječe 31. ožujka 2014. godine.

36 37


FOTO

GALE

RIJA

Rimska 6, 44000 SisakBesplatni pravni telefon 0800 200 098

Tel.: 044 571 752 • Fax: 00 385 44 521 292E-mail: [email protected]

www.moja-prava.info www.crpsisak.hrwww.crpsisak.hr

Web portal i web forum

PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK

Civil Rights Project Sisak

Ovaj projekt � nancira EU kroz program za demokraciju i ljudska prava (engl. EIDHR)

Na jednom mjestu svi potrebni propisi i obrasci!

Objavljivanje novih zakona i redovno ažuriranje!

POSTAVITE PITANJE PRAVNOM SAVJETNIKU POTPUNO BESPLATNO!!!

Brzi odgovori pravnih savjetnika na sva vaša pitanja!!!

Rimska 6, 44000 SisakTel.: 00 385 44 571 752Fax: 00 385 44 521 292

E-mail: [email protected]

Besplatni pravni telefon!!!0800 200 098

PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK

Civil Rights Project Sisak

Ovaj projekt � nancira EU kroz program za demokraciju i ljudska prava (engl. EIDHR)

Rimska 6, 44000 Sisak

36 37

FOTOGALERIJA

Centar za ruralne inicijative Klinac i PGP Sisak u podjeli alata u Klincu kroz projekt Europa na mom imanju, rujan 2013.g.

Promotivni štand PGP-a u 2. ulici u Sisku, listopad 2013.g.

Mobilni tim sastavljen od predstavnika MUP-a, Centra za socijalnu skrb Sisak i PGP-a, u Capraškim poljanama, studeni 2013.

Obilježavanje blagdana Svetog Save u hotelu Panonija, prosinac 2013.g.




FO

TOGA

LERI

JA

38 39

FOTO

GALE

RIJA


Predstavnici OSCE-a Sarajevo i predstavnik Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacional-nih manjina u PGP-u Sisak, listopad 2013.g.

Promotivni štand PGP-a u 2. ulici u Sisku, listopad 2013.g.

Pružanje besplatne pravne pomoći u PGP-u Sisak, prosinac 2013.g.

Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g.



38 39






PGP na konferenciji u sklopu Twinning light projek-ta Ministarstva pravosuđa „Unaprjeđenje sustava besplatne pravne pomoći“, Zagreb, veljača 2012.g.

Sastanak koordinacije Zajedno za pravdu u Gradskoj vijećnici, siječanj 2014.g. FO

TOGA

LERI

JA

Za više informacija o projektu obratite se na sljedeće kontakte:

Za više informacija o EU:

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 4, 10 000 Zagreb, Hrvatska

TEL: +385 1 4681 300, FAX: +385 1 4627 499 e-mail: [email protected]

web: http://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

Sadržaj ove brošure isključiva je odgovornost Projekta građanskih prava Sisak i ni na koji način se ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the Civil Rights Project Sisak and can in no way be taken to

reflect the views of the European Union.

Stvaranje novog modela međusektorske suradnje u zaštiti prava nacionalnih manjina i ostalih socijalno ugroženih skupina

Partneri na projektu:

Udruga mladih Novi svijet Luščani Luščani bb, 44 250 Petrinja044 532 413, 091 4544101

www.uns.hr

Centar za ruralne inicijative Klinac Klinac 15, 44 204 Jabukovac 044 815 194, 099 8111 582

Romski kulturni centarCapraške poljane 17, Sisak

098 714 054

Projekt građanskih prava Sisak PGP - CRP Sisak

Rimska 6, 44000 SisakTEL: +385 44 571 752 FAX: +385 44 521 292

e-mail: [email protected]

The overall protection response - Creating of a new model of intersectoral cooperation in protection of national minorities and other socially vulnerable population

Hrvatska KostajnicaTrg kralja Tomislava 2a

44430 Hrvatska Kostajnica

Dvor Trg bana Jelačića 18 (Crveni križ)

44 440 DvorTel: 044 871-927

KrnjakKrnjak br. 5

47 242 KrnjakTel: 047 727 120

VrginmostTrg dr. Franje Tuđmana 6

44 410 VrginmostTel: 044 881 533

pravo - crpsisak.hrpravo se priznaje od dana podno-šenja zahtjeva, a isplaćuje se mje-sečno. za...

Documents