ISPUNJENJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI - provedba ugovora obuhvaa skup radnji koje je ugovorna stranka duna poduzeti da bi ispunila ugovorene obveze. - Te radnje mogu biti ugovorene ili propisane - Temeljna je dunost prijevoznika uredno obaviti ugovorom preuzetu obvezu prijevoza stvari - Provedba brodskog ugovora za putovanja obino se odvija u 4 posebne i meusobno razliite faze: - 1)pripremno putovanje i stavljanje na raspolaganje u ukrcajnoj luci - 2)preuzimanje tereta na prijevoz; ukrcaj i slaganje tereta na brod - 3)putovanje od ukrcajne luke do ugovorenog mjesta za predaju tereta - 4)iskrcaj tereta i predaja tereta naruitelju ili drugom primatelju 1) STAVLJANJE BRODA NA RASPOLAGANJE KRCATELJU U UKRCAJNOJ LUCI - jedna od osnovnih dunosti prijevoznika - u odnosima iz brodskih ugovaora valja razmotriti ova pitanja: - a) pripremno putovanje broda, b)koji se brod mora staviti na raspolaganje,c) sposobnost broda za plovidbu,d)vrijeme dolaska broda u ukrcajnu luku, e) ukrcajana/ iskrcajna luka i mjest u toj luci 2) PRIPREMA PUTOVANJA BRODA - da bi prijevoznik mogao staviti na raspolaganje krcatelju,najee je potrebno obaviti putovanje do ukrcajne luke, tzv.pripremno putovanje - ako se brod s kojim se ima obavit putovanje ne nalazi u ukrcajnoj luci, dunost je prijevoznika da obavi prethodno putovanje do ukrcajne luke,kako bi ispunio obvezu i stavio brod na raspolaganje. To je putovanje prva pripremna radnja u provoenju ugovora - naruitelj je zainteresiran da mu je barem priblino poznat datum prispjea broda kako bi mogao obaviti pripremene radnje za ukrcaj tereta i izbjei nepotrebne trokove uskladitenja tereta ili trokove prekostojnica - s druge strane vrsto vezivanje brodovlasniku ne odgovara jer u sluaju zakanjenja, moe prekriti ugovorenu obvezu s moguim ozbiljnim pravnim posljedicama - u arter partijima zbog toga se esto navdi oekivano vrijeme spremnsoti za ukrcaj 3) UGOVARANJE ODREENOG BRODA I NJIHOVIH SVOJSTVA - individualno odreeni brod bitan je element ugovora - stranke mogu i alternativno ugovorit brod,pravo izbora broda pripada brodovlasniku

-

-

elementi individualizacije broda u broskim ugovorima: ime broda, upisana luka, dravna pripadnost, bruto i neto registarska tonaa,nosivost broda, godina gradnje i klasa broda kada stranke ugovore brod, prijevoznik je duan staviti na raspolaganje za ukrcaj tereta ugovoreni brod ako brodovlasnik ima pravo ugovoreni brod zamjeniti drugim,on ima pravo izbora bez obrazloenje. To pravo prijevoznik mora iskoristiti do predaje pisma spremnosti. U naem pravu to nije potrebno ako prijevoznik ne stavi na raspolaganje ugovoreni brod ili brod koji ima ugovorena ili uobiajna svojstva ,naruitelj ima pravo odustati od ugovora bez obzira na to je li prijevoznik,odnosno osobe za koje odgovara,kriv za svojstva broda

4) SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU a)pojam sposobnosi broda za plovidbu pod tim pojmom podrazumijeva se da je brod prema svom stanju sposoban obaviti ugovoreno putovanje i sigurno prevesti i sauvati teret do odredita - pod tim se pojmom ukljuuje i :fiziko stanje broda,oremljenost broda, osposobljenih lanova posade,pskrbljenost gorivom i zalihama, te sposobnost da se tertet moe ukrcati ,sloiti , uvati,prevesti u stanju u kakvom je primljen na prijevoz - prema eng.Marine Insurance (1906) smatra se da je brod spreman na plovidbu kada je razborito sposoban u svakom pogledu suoiti se s uobiajnim morskim opasnostima na osiguranom putovanju - sposobnost broda za plovidbu,ukljuuje 2 elementa:a) postojanje potrebnih svojstva za nautiku sposobnost za obavljanje ugovorenog putovanja,b) sposobnost odnosno prikladnost broda za preuzimanje ,prijevoz i ouvanje tereta u stanju u kojem je primljen na prijevoz - maritimna sposobnost broda moe biti: a) opa- ope stanje broda,npr.vrstoa broda,stabilitet.. b) posebna-ona koja je potrebna da se obavi konkretno putovanjenpr.dovovljna kol.goriva i zaliha ,odgovarajui br.lanova posade,posebna oprema i sl. - za sposobnost broda potrebno je udovoljiti i zahtjevima iz pravila SOLAS konvencije i odgovarajuih pravilnika - stupanjem na snagu ISM coda kriterij za ocjenu sposobnosti broda za plovidbu mogu biti i zahtjevi Kodeksa za sigurnim upravljanje i voenjem broda - ISPS code- propisano da vlasnik ,brodar ili dr,osoba koja je od vlasnika preuzela odgovornost za rad i poslovanje broda duna,utvrditi sigurnosni ustroj,imenovati osobu odgovornu za -

-

sigurnosnu zatitu...to povjerava nadlena organizacija drave lanice Kod nas je to Hrvatski registar brodova,ako brod udovoljava uvjete SOLAS konvencije,ISPS pravilnika i naeg Zakona , Hrvatski registar brodova izdat e brodu Meunarodnu svjedodbu o sigurnosnoj zatiti broda

b)prijevoznikova dunost u osposobljavanju broda za plovidbu - propisana je pomorskim zakonikom i Konvencijom o teretnici - prema Pomorskom zakoniku ,prijevoznik je do poetka putovanja obvezan dunom panjom,rjeenjem Konvencijom: osposobiti brod za plovidbu,primjereno ga otpremiti,popniti posadom, opskrbiti potrebnim zalihama i pripremiti tako da se teret moe ukrcati,sloiti,uvati, prekrcavati iskrcavati u stanju u kakvom je primljen na prijevoz - duna panja moe se oznaiti kao poteno, kompetentno i razborito nastojanje prijevoznika da ispuni svoju zakonsku obavezu c)vrijeme ulaganja dune panje - prema Konvenciji (1924) o teretnici ta dunost tereti prijevoznika prije i na poetku putovanja, a prema Pomorskom zakoniku do poetka putovanja - iz toga proizlazi da ta dunost ne tereti prijevoznika za vrijeme izvoenja putovanja. Prijevoznik ne odgovara za tete koje u tijeku plovidbe nastanu na teretu zbog slabog stanja broda,osim ako teta nije posljedica msne broda - Konvencija UN o prijevozu robe morem,1978,mjenja to pravilo i prema toj konvenciji prijevoznik za sposobnsot broda za plovidbu odgovara za vrijeme itavog putovanja. Teret dokaza je na prijevozniku. To je jedna od najveih izmjena u odnosu na konvenciju iz 1924 d)odgovorost prijevoznika -odgovara na principu pretpostavljene krivnje -prijevoznik se moe osloboditi odgovornsoti za tetu prouzroenu slabim stanjem broda ako dokae injenicu ulaganje dune panje za osposobljavanje broda za plovidbu -skrivene mane- mana ili nedostatak u konstrukciji, strojevima ili brodskoj opremi koji nije mogla otkriti struna osoba pri redovnom pregledu - ako je teta posljedica nesposobnosti brosa zaplovidbu,logino rjeenje je: a) da prijevoznik mora dokazati uzrok tete,b) na prijevozniku je teret dokaza da je prije zapoetog putovanja s dunom panjom osposobio brod za plovidbu

e) odgovornost prijevoznika za rad s drugim osobama - tu odgovornost obveznik moe obaviti sam ,putem svojih slubenika ili se moe posluiti islugama dr.samostalnih poduzetnika - obzrom da je rije o osobnoj obvezi prijevoznika, on se ne moe osloboditi odgovornosti prijenosom ispunjenja te obveze na drugog, jer on odgovara i za propuste osobama kojima je to povjerio f) primejri nesposobnosti broda za plovidbu - brodski trup,pregrade,brodske oplate..moraju biti u dobrom stanju - poklopci brodskih skladita moraju biti nepropusni -mavigacijske karte moraju biti aurne -crpke,pipci i cijevi moraju biti nepropusni i bez korozije -brodski strojevi i grneratori moraju biti u dobrom stanju za rad VRIJEME DOLASKA BRODA U UKRCAJNU LUKU A)openito -dva osnovna pitanja: a) kad brod mora stii u luku, i b) kada e se smatrati da je brod stigao -mjerodavno je ono to su stranke odluile - to se vrijeme moe ugovoriti pomou vie kriterija: ugovaranjem tono odreenog dana i eventualno sata, ugovaranjem priblinog dana dolaska broda,ugovaranjem izmeu dva datuma ili otprilike izmeu dva datuma -ako brod stigne prije ugovorenog ,krcatelj nije duan ukrcati teret prije ugovorenog dana -zakanjenje samo po sebi ne znai odustanak od ugovora i ne daje pravo naruitelju naknadu tete - u u takvom sluaju naruitelj ima pravo odustati od ugovora ako dokae da mu je zakanjenje broda ispunjenje ugovora onemoguene ili ekonomski neisplativo - kod linijskog prijevoznika prijevoznik je duan drati se plovidbenog reda i nije duan obavjetavati naruitelja o dolasku broda u luku c) Cancelling Clause - stranke mogu ugovoriti da naruitelj ima pravo odustati od ugovora na temelju same injenice zakanjenja. To se postie ugovaranjem tzv.BRISOVNE KLAUZULE - takvu kaluzulu sadre voayge arter partije,npr.Gecon. prema toj kaluzuli, naruitelj ima pravo odustati od ugovora ako brod ne stigne do ugovorenog roka u ukrcajnu luku i ne preda pismo spremnosti - prema Gencon ,naruitelj moe odustati od ugovora ili se izjasniti da brod unato zakanjenju prihvaa. Tom se kaluzulom

-

brodovlasnik obvezuje da e u sluaju zakanjenja obavjestiti naruitelja i trait njegov odgovor. - u primjeni Canceling c. Naruitelj ima pravo odustati na temelju same injenice da brod u ugovorenom roku nije stavljen na raspolaganje. To pravo ne ovisi o tome je li brodovlasnik kriv za zakanjenje ili nije

UKRCAJANA ISKRCAJNA LUKA -moe biti ugovorena ili naruitelj prema ugovoru ima pravo odrediti luku unutar ugovorenoga geografskog podruja ili luku s ugovorenog popisa luka. a) ugovorena luka -prijevoznik je duan postaviti brod za ukrcavanje tereta u ugovorenoj luci - kada je naruitelj ovlaten odrediti luku,on to mora uiniti u ugovorenom roku,ako taj rok nije dogovoren,u primjerenom roku. -ako naruitelj prema ugovoru,iam pravo izbora luke,on nije duan voditi rauna o tome koja je luka pogodnija sa stajalita interesa brodovlasnika. Naruitelj e biti duan brodovlasniku nadoknaditi tetu koja je nastala zbog zakanjenja u davanju naloga MJESTO PREDAJE STVARI NA PRIJEVOZ-u ugovoru se oznauje pomou: a.) geografskog mjesta b.) lokaliteta unutar tog mjesta. Mjesto predaje stvari na prijevoz u geografskom smislu odreuje se ugovorom stranaka (luka, ali i mjesto izvan nje). Ako je luka ugovorena, to e biti ona u kojoj je prijevoznik duan staviti brod na raspolaganje za ukrcaj. Ako je u linijskom prijevozu, prijevoznik je duan preuzimati teret jedino u lukama u kojima odrava liniju. Lokalitet mjesta predaje odreuje se ugovorom, a ako to nije ugovoreno primjenjuje se zakon ili luki obiaji. Time se odreuje mjesto gdje prijevoznik preuzima stvari , gdje teret iz dranja naruitelja prelazi u dranje prijevoznika i gdje prijevoznik preuzima odgovornost za teret. To se mjesto moe odrediti pomou vie kriterija: uko skladite, ispod vitla broda, postavljanje tereta u brodsko skladite, kontejnerski terminal. Prema pomorskom zakoniku prijevoznik preuzima teret ispod vitla. Istovjetno rijeenj e poznaju Haka pravila. Luke uzance navode da je krcatelj duan na svoj troak i rizik dopremiti teret do ispod vitla, a da je prijevoznik duan na svoj troak i opasnost iskrcati teret do ispod vitla. Smatra se da je teret dopremljen do ispod vitla kada je nadohvat brodu i pascu, da ga brod moe dignut. Ako se teret na zahtjev prijevoznika krca lukim dizalicama prijevoznik prima teret kada ga zahvati dizalica ili neko drugo sredstvo za ukrcaj. Ako upotrebu tih

sredstava zahtjeva krcatelj , prijevoznik prima teret kada se odvoji od ukrcajnog sredstva u brodu. TROKOVI I RIZIK UKRCAJA TERETA NA BROD- ope pravilo je da trokove do toke predaje snosi naruitelj, a od te toke prijevoznik. To se u praksi rijeava ugovaranjem posebnih klauzula. Snoenje trokova ne podrazumjeva i snoenje rizika za propast ili oteenje stvari za vrijeme ukrcaja. Ope je pravno pravilo u odnosima iz kupoprosaje da predajom robe rizik prelazi na drugu stranu. Ako prijevoznik preuzima teret ispod vitla, on e snositi rizik ukrcaja. Ako je mjesto predaje u brodskom skladitu rizik snosi naruitelj. Treba imati u vidu da se odgovornost brodara brodara prema konvenciji o teretnici (1924) protee od poetka ukrcaja , ta konvenc ne zabranjuje da stranke ugovore na kojoj e toki prijevoznik primiti teret. Za ugovaranje mjesta preuzimanja tereta i snoenje trokova postoji vie klauzula: FIO( trokove ukrc i iskrc snosi naruitelj), FI(trokove ukrcaja snosi naruitelj), FO ( trokove iskrcaja snosi primatelj), FIOS ( naruitelj snosi trokove ukrcaja, slaganja ,i iskrcaja tereta), FIOST( naruitelj snosi trokove ukrcaja slaganja ravnanja i iskrcaja) HEAVY LIFT CLAUSE: prijevoznik ne snosi ni trokove niti rizik za ukrcaj i iskrcaj tereta koji prelazi u ugovoru odreenu teinu. U primjeni ovih klauzula moe biti sporno koja stranka snosi rizik za gubitak ili oteenje robe nastale za vrijeme ukrcaja ili iskrcaja.snositi troskove jos ne znaci preuzimati rizik. To ovisi o sadraju klauzule iz ugovora o prijevozu. Klauzule se uvijek odnose na trokove da bi se odnosile na razik potrebno je to posebno ugovoriti. SLAGANJE TERETA- teret koji je preuzeo na prijevoz prijevoznik je duan uredno sloiti na brod, ako nije drugaije ugovoreno. Slaganje tereta se uzima kao dio ukrcajne operacije. Pod slaganjem tereta podrazumjevaju se svi aspekti slaganja poravnavanja i osiguranja tereta u skladitu broda ili na palubi. Slaganje tereta obavlja se prije zapoetog putovanja. Slaganje ukljuuje posebne mjere: kod rasutog tereta poravnavanje tereta djelomino uvreivanje tereta, a vree se slau iznad rasutog tereta radi osiguranja trima i stabilnosti broda, djelomino uvreivanje tereta i slaganje vrea u zdenac oko grotla, vezivanje i uvrivanje tereta, postavljanje razdjelnih pregrada, izolacija tereta od tetnog utjecaja brodske oplate i izvora topline na brodu. Trokove slaganja tereta u brodu uvijek snosi prijevoznik, ako nije drugacije ugovoreno. Prijevoznik je uvijek odgovoran za slaganje sa aspekta sigirnosti neovisno o tome na ciji troak je slaganje obavljeno. Prijevoznik je odgovoran za pravilno slaganje tereta koje obavlja sam. Ako slaganje obavlja krcatelj, prijevoznik je duan krcatelju dati upute o nainu slaganja tereta da bi se izbjegla oteenja. O rasporedu i redoslijedu slaganja uvijek odluuje zapovijednik. Krcatelj se pri ukrcavanju mora drzati uputa zapovijednika koje se odnose na raspored tereta u brodu i ostale okolnosti u vezi s sigurnou osoba. Broda, ureajai opreme te drugog tereta i na sprijeavanje oneienja okolia. Ako se krcatelj ne

pridrava zapovjednikovih uputa, prijevoznik moe zabraniti ukrcavanje i narediti iskrcavanje, te odustati od ugovora na tetu naruitelja. Naruitelj odnosno krcatelj duan je prijevvozniku dati upute za manipulaciju teretom ako se taj teret ne nalazi u redovnom trgovakom prometu. I ako bi zapovjednik bio duan poduzeti posebne mjere pri slaganju tereta. Kod prijevoza opasnog tereta naruitelj-krcatelj moraju obavjestit prijevoznika o naravi opasnosti i oznaiti koje zastit mjere treba poduzeti. Prijevoz opasnih tereta reguliran je SOLAS konvencijomkonvencijom o zatiti ljudskih ivota na moru i meunarodnim pomorskim kodeksom o opasnom teretu. IMDG- kodeks standardni je vodi za sve akspekte rukovanja opasnim teretom i oneiivaima mora. Za domai promet mjerodavne su oderedbe zakona o prijevozu opasnih tvari. Ako o slaganju nekog tereta postoje nacijonalni ili meunarodni propisi zapovijednik je duan slaganje obvaviti prema tim propisima. U nedostatku raznik propisa zapovijednik broda duan je primjeniti uobiajeni nain slaganja. Ako zapovijednik za rijetke terete ne poznaje nain slaganja duan je zatraziti uputu krcatelja. Za prijevoz ivih ivotinja vrijede posebna pravila. SLAGANJE TERETA NA PALUBU BRODA-u pom pravu postoji naelna zabrana krcanja tereta na palubu broda.iznimno je doputeno sloiti teret na brodsku palubu na temelju a.) obiaja u ukrcajnoj luci ili u prometu odnosne vrste robe, b.) izriitog ugovornog utanaenja. Prema pom zakoniku teret se ne moe smjestiti na palubu brod abez suglasnosti krcatelja ako nije rije o teretu koji se obino smjesta na palubu. Prijevoznik je i bez pismenog pristanka krcatelja ovlaten sloiti na palubu teret koji se uobiajeno prevozi na palubi jer je to preutno dogovoreno. Takav obiaj postoji jedino kod prijevoza veih tereta i velike teine koji se mogu prevoziti jednino na palubi uobiajeno mjesto za prijevoz tereta moze ovisiti i o konstruktivnim osobnostima broda. Znaajke pojedinih tipova suvrrem brodova da su im palube namjenjenne za prijevoz tereta. Konvencija o teretnici 1924 ne primjenjuje se na ugovoreni palubni prijevoz . prem atoj konvenciji pojam roba ne ukljuuje teret za koji se u ugovoru o prijevozu navodi da je ukrcan na palubi i koji se uistinu tako prevozi. Za iskljuenje primjene konvencije potrebno je ispuniti dva uvjeta a.) ugovor o prijevozu na palubi b.) da se teret stvarno tako prevozi. Unato tome ta konvencija ce se primjeniti a.) kada je teret ukrcan pod palubom, bez obzira na to je li u teretnici navedeno prevozi li se na palubi ili pod njom b.) kada je teret ukrcan na palubu i tako je u teretnici naznaeno , ali je posebnom klauzulom u teretnici ugovorena primjena konvencije i za tako ukrcan teret. Ako teretnica ili neka druga isprava o prijevozu ne sadri naznaku da je teret sloen na palubi, pretpostavlja se da je ugovoren potpalubni prijevoz. U odnosu na treeg posrednika teretnice u dobroj vjeri u tom je pogledu teretnica neoboriv dokaz. Prema hamburskim pravilima vrijedi naelna zabrana slaganja tereta na brodsku palubu ali se za razliku od haskih pravila ne iskljucuje primjena konvencije na palubni teret.

SLAGANJE KONTEJNERA NA PALUBU BRODA- prijevoz kontejnera na brodskoj palubi je jedna od osobitosti suvremene tehnologije pomorskog transporta. To vrijedi naroito za brodove koji su za prijevoz kontejnera posebno konstruirani ili adaptirani. Treba razlikovati tri vrste brodova: a.) kontejnerske brodove b.) brodove rekonstruirane za prijevoz kontejnera c.) konvencijonalne brodove. Prijevoz kontejnera na palubi specijaliziranih kont brodova smatra se uobic nacinom prijevoza. Paluba takvih prodova namjenjena je prijevozu kontejnera. Kontejnera valja tretirati kao palubni teret bez obzira jesu sloeni na palubu ili podpalubu. Mogue je razlikovati kontejnere u palublju i potpalublju. Tako je onemogueno ugovaranje klauzula o neodgovornosti i izmicanje iz pravnog sustava konvencije o teretnici. Isto naelo vrijedi i za prijevoze kontejnera na palubi brodova koji su znaajnijom rekonstrukcijom tehniki osposobljeni za siguran palubni prijevoz. Prijevoz na palubi konvencijalnih brodova naelno se nemoe smatrati uobiajenim. VRIJEME UKRCAJA I ISKRCAJA (147-159.STR) Pitanje za koje se vrijeme teret mora ukrcati ili iskrcati javlja se kada je mjesto predaje stvari na prijevoz na brodu ili uz brodski bok. S tim u svezi javljaju se ova pitanja: a) Poetak raunanja vremena b) Trajanje ukrcaja ili iskrcaja c) to se sve uraunava u vrijeme ukrcaja i/ili iskrcaja d) Posljedice zakanjenja pri ukrcaju i/ili iskcaju Sve je to karakteristino za brodarske ugovore (charterparties)i zato se upotrebljavaju brojne ugovorne klauzule pomou kojih stranke reguliraju pojedina pitanja. Kod pomorsko-prijevoznikih ugovora, posebice u linijskoj plovidbi, veina pravila koja vrijede za arter partije i slobodnu plovidbu ne primjenjuju se u linijskoj plovidbi. 1. Vrijeme stojnica (laytime) Vrijeme stojnica redovito je vrijeme odreeno za ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta. Prema VOYLAYRULES 93, izraz LAYTIME podrazumijeva vrijeme ugovoreno izmeu stranaka u kojemu e brodovlasnik staviti brod na raspolaganje za ukrcaj ili iskrcaj bez dodatnog plaanja u odnosu na vozarinu. Naknada za sojnice uzima se u obzir pri odreivanju vozarine i ini njen sastavni dio.Vrijeme stojnica odreuje se ugovorom. Ako nije ugovoreno, traajanje vremena stojnica odreuje se prema obiajima u ukrcajnoj ili iskrcajnoj luci, ve prema tome ja li rije o ukrcaju ili iskrcaju tereta.Vremenom koje je na raspolaganu za ukrcaj/iskrcaj tereta naruitelj je ovlaten koristit se na nain koji njemu najvie odgovara. Prijevoznik nije ovlaten pourivati ga, ali je naruitelj duan teret

krcati/iskrcati u ugovorom predvieno vrijeme. Naruitelj odnosno krcatelj duan je preije nego istekne vrijeme stojnica predati zapovjedniku broda carinske i dr. isprave potrebne za ukrcaj, prijevoz i iskrcaj tereta. 2. Pismo spremnosti (notice of readiness) Da bi vrijeme stojnica poelo tei, zapovjednik broda treba obavijestiti krcatelja pisanim putem da je brod spreman za ukrcavanje/iskrcavanje. Obavijest se daje pismom spremnosti. Prema VOYLAYRULES 93, Notice of readiness znai obavijest naruitelju, krcatelju, primatelju ili dr. osobi, kako proizlazi iz ugovora, da je brod stigao u luku ili na vez i da je spreman za ukrcavanje ili iskrcavanje. Javljaju se 3 pitanja: a) Na kojem mjestu brod mora biti da bi predao valjano pismo spremnosti b) Spremnost broda za ukrcavanje/iskrcavanje c) Uinak postupanja naruitelja

a) Mjesto predaje obavijesti Temeljni je uvijet za valjanost pisma

spremnosti da je brod stigao u ugovorenu luku (arrived ship). Ako je ugovoreno mjesto unutar luke dvije su mogunosti: da je ugovoreno mjesto slobodno u vrijeme prispijea broda u luku ugovoreno mjesto nije slobodno. Ako je mjesto slobodno, brod mora proslijediti do tog veza a za predaju pisma spremnosti brod mora stvarno biti privezan za taj vez. Ako vez nije slobodan, brod mora doi na mjesto unutar luke gdje brodovi uobiajeno ekaju na vez. S mjesta izvan luke ne moe se predati pismo spremnosti. Ako je ugovoreno time lost in waiting for berth is to count (Gencon) pismo spremnosti bit e valjano ako je predano s uobiajenog mjesta za ekanje, ak i kada to mjestonije unutar luke. Slian uinak ima klauzula Whether in berth or not ili Berth or not. Prema toj klauzuli, pismo spremnosti moe se predati kada brod prispije u luku ili na mjesto gdje brodovi ekaju na vez, i vrijeme stojnica e poeti tei u skladu sa odredbama arter partije.b) Spremnost

broda na ukrcivanje/iskrcivanje U trenutku predaje pisma spremnosti brod u svakom pogledu mora biti

stvarno spreman za predvieni ukrcaj/iskrcaj tereta, noevisno o tome gdje se nalazi. Spremnost podrazumijeva: tehniku spremnost; da su brodska skladita u odgovarajuem stanju s obzirom na vrstu tereta; da su ukrcajna sredstva spremna; brod mora posjedovati vaee brodske isprave koje je zapovjednik duan pokazati krcatelju na njegov zahtjev; zapovjednik je dobio prethodna odobrenja za promet s kopnom i ukrcavanje, te da su obavljenje druge radnje koje omoguuju ukrcavnje tereta u brod.Pismo spremnosti moe se odbiti kada brod u vrijeme predaje pisma nije spreman za ukrcavanje tereta. Zapovjednik je duan ponovno predati pismo kada se uklone razlozi zbog kojih je ono bilo odbijeno.c) Uloga naruitelja (krcatelja)-Ako je naruitelj prema ugovoru

bio duan obaviti odreene radnje da bi se moglo smatrati da je brod prispio i na taj mu se nain omoguiti predaju pisma spremnosti, naruitelj je to duan baviti s razboritom hitnou, ak i onda kada u arter pariji ne postoji o tome izriita odredba. Prema Pomorskom zakoniku, pismo spremnosti moe se predati i ako brod nije bio doveden na mjesto s kojega je to trebao uiniti, ako je u tome bio sprijeen razlozima koji padaju na teret naruitelja. Ugovaranje klauzule Reachable on arrival (always accessible) znai da se naruitelj obvezao osigurati vez za ukurcaj/iskrcaj im brod prispije u luku, tako da odmah moe proslijediti na taj vez bez zadravanja. Naruitelj ili njegov agent mogu prihvatiti pismo spremnosti ako ono i nije valjano. U takvom sluajunaruitalj moe poslije osporavati njegovu valjanost samo ako je krivnjom brodovlasnika bio pogreno informiran o spremnosti broda na ukrcaj. Predaja pisma spremnosti Za predaju pisma spremnosti vezuje se poetak tijeka vremena stojnica. Za nain predaje pisma vrijede ugovorne odredbe. Ako drugaije nije ugovoreno, pismo spremnosti dostavlja se krcatelju na njegovu adresu (adresa njegovog poslovnog sjedita ili nadlene podrunice) u tijeku radnog vremena (radno vrijeme u radnim danima). Pismo spremnosti osmi zapovjednika moe predati i brodovlasnik, brodar, naruitelj ili agent. Dostava se obavlja izravno, pismom, brzojavom ili teleksom. 3. Poetak i trajanje vremena stojnica 3 uvjeta:

a) Brod mora prispjeti na odredite navedeno u ugovoru (arrived

ship) b) Brod mora biti spreman i u odgovarajuem stanju za ukrcaj ili iskrcaj tereta c) Naruitelju se mora predati pismo spremnosti (notice of readiness) Kad su ti uvjeti ispunjeni, smatra se da je brod u pravnom smislu prispio (arrived) a vrijeme stojnica moe poeti tei. Trajanje vremena stojnica odreuje se ugovorom odnosno prema lukim obiajima. Uobiajeno je da se krcatelju ili primatelju stavi na raspolaganje neko vrijeme kako bi se mogli pripremiti za ukrcaj ili iskrcaj tereta. To se naziva vrijeme predaha (free time) razdoblje izmeu predaje obavijesti o spremnosti broda za iskrcaj/ukrcaj do poetka raunanja vremena stojnica. Prema Pomorskom zakoniku vrijeme stojnica poinje tei poetkom prijepodnevnoga radnog vremena, uz uvijet da je pismo spremnosti predano najkasnije 2 sata prije proteka prijepodnevnog, odnosno poslijepodnevnog radnog vremena. Izraz Clear day ili Clear days prema VOYLAYRULES 93, znai uzastopne dane koji zapoinju u 00:00 sati na dan kada je obavijest predana i zavravaju u 24:00 sata zadnjeg dana od ugovorenog broja dana. Vrijeme stojnica odreuje se prema radnim danima i djelovama radnog dana. Uzimaju se tekui radni dani (Running days ili Consecutive days). Running days znai dane koji slijede jedan za drugim. Days znai svaki dan, raunajui i praznike. Working days podrazumijeva dane stajanja broda u luci kada se noramlno u toj luci radi. Holiday u ugovorima znai dan u tjednu ili dio dana kada bi se inae rad s teretom normalno odvijao da nije prekinut u mjestu ukrcaja ili iskrcaja zbog: primjene domaih propisa: mjesnih obiaja. Weather premitting u ugovorima oznauje vrijeme koje se ne rauna u vijemem stojnica zato to se zbog vremenskih prilika nije moglo raditi. U vrijeme stojnica ne raunaju se ni dani koji su u ugovoru navedeni uz oznaku Excepted (ili Excluded) ak i kada se u te dane teret ukrcavao ili iskrcavao. Kada bez krivnje stranaka nastupe neke izvanredne okolonosti koje onemoguuju izvoenje operacija ukrcaja ili iskrcaja, govorimo o prekidu tijeka vremena stojnica npr. Zbog vie sile, trajka, rata i sl. Vrijeme stojnica prestaje tei na 2 naina: a) Operacija ukrcaja ili iskrcaja potpuno je dovrena do ugovorenog vremena stojnica b) Istekom ugovorenog vremena stojnica poinju tei prekostojnice

4. Naini ugovaranja vremena stojnica 4 metode: a) Kao vrijeme ukrcaja/iskrcaja predvidi se tono odreeni broj dana ili sati b) Ukrcavanje/iskrcavanje mora se obaviti do odreenog datuma koji se uzima kao krajnji rokc) Prema mogunostima broda, klauzula As fast as the vessel can

receive/deliver d) Trajanje vremena stojnica rauna se na osnovi koliine tereta koji treba ukrcati/iskrcati u jednom danu. Koliina tereta moe se odrediti po 2 kriterija: po radnom grotlu dnevno ili po radivom najveemo grotlu dnevno. Klauzule su: per hatch per day: stojnice = koliina tereta / dnevna norma x br.grotala = broj dana per working hatch per day: stojnice = najvea koliina u jednom skladitu /dnevna norma po grotlu x br.grotala koji posluuju to skladite

Ako stranke nisu u ugovoru predvidjele vrijeme u kojemu e brod biti na raspolaganju krcatelju za ukrcaj/iskrcaj, teret se mora U/I u razborito vrijeme odnosno u uovbiajeno vrijeme trajanja stojnica u toj luci (Customary laytime). Kada vrijeme stojnica nije ugovorom precizirano, u ugovoru se esto nalazi odredba o primjeni lukih obiaja (With all dispatch according to the custom of the port). Stranke mogu ugovoriti da se vrijeme stojnica raina jedinstveno za U/I. To su tzv. Reverzibilne stojnice (reversible laytime)

5. Vremenska tablica (time sheet) Nakon to se zavri U/I sastavi se pisani prikaz tijeka tih operacija radi konanog obrauna vremena stojnica. Ta se isprava naziva

Vremenska tablica (Time sheet). U toj se ispravi prema danima, satima i minutama upisuje tijek radnje ukrcaja ili iskrcaja s prikazom opravdanih prekida i konanim obraunom trajanja stojnica. Isprava slui u dokazne svrhe. PREKOSTOJNICE -Nakon to protekne ugovoreno vrijeme stojnica (laytime), a U/I nije zavreno, poinje tei vrijeme prekostojnica. Za vrijeme prekostojnica prijevozniku se plaa posebna naknada. Pravno na naknadu moe biti predvieno zakonom, ugovorom ili lukim obiajem, U naem pravu to je predvieno zakonom. Stranke mogu ugovorom predvidjet stanovit iznos novca koji naruitelj duguje prijevozniku za prekoraenje odobrenog vremena stojnica. Taj se novani iznos naziva naknada za prekostojnice (demurrage). Stranke nemaju pravo naknadno dokazivati da je stvarna teta zbog zadravanja broda bila vea ili manja od ugovorena naknade za prekostojnice. VOYLAYRULES 93., definiraju Demurrage kao dogovoreni iznos novca koji se duguje brodovlasniku za zadravanje broda preko vremena stojnica, za oje brodovlasnik nije odgovoran. Na vrijeme prekostojnica ne primjenjuju se iskljuenja koja su predviena za vrijeme stojnica. Trajanje prekostojnica tee kontinuirano bez prekida perma tekuim danima i dijelovima dana. Naknada se rauna na bazi 24 sata. Ne uzimaju se u obzir nedjelje, praznici ni dr. razlozi zbog kojih se prekida tijek trajanja stojnica. Stranke mogu, isto kao i kd dtojnica, izriito ugovoriti odreene razloge zbog kojih se prekida tijek trejanja vremena prekostojnica. Trajanje prekostojnica moe se predvidjeti ugovorom. Moe se predvidjeti tono odreeni br.dana ili se ugovorom predvidi visina naknade za 1 dan. Prema Pomorkom zakoniku, trajanje vremena prekostojnica jednako je trajanju vremena stojnica. Visina naknade za perkostojnice odreuje se ugovorim. Brojni razlozi utjeu na njenu visinu (vrsta broda, veliina broda, vrsta tereta..). Nkanada za prekostojnice plaa se svakaog dana unaprijed za cijeli dan. Ako se nakanda za prekostojnice ne plati o dospjelosti, brod moe odmah otputovati s ukrcanim teretom. To moe uiniti i nakon to protekne vrijeme prekostojnica. U oba sluaja, prema Pomorskom zakoniku, prijevoznik zadrava pravo na punu vozarinu, naknadu za prekostojnice i druhe trabine koje mu pripadaju prema ugovoru. Ako se naknada za prekodtojnice ne plati, zapovjenik broda moe, radi osiguranja naknade za prekostojnice i drugih trabina iz ugovora o prijevozu, na troak i rizik primatelja ili druge osobe koja je ovlatena raspolagati teretom, iskrcati teret i uvati ga sam ili ga dati na uvanje javnom skladitu ili drugoj prikladnoj osobi. NAKNADA ZA ZADRAVANJE BRODA (DAMAGES FOR DETENTION)-Nakon to protekne vrijeme stojnica i prekostonjica, a tert nije ukrcan ili iskrcan, nastupa vrijeme zadravanja broda koje se u naem pravu oznaava i izrazom izvanredne prekostojnice. Vrijeme izvanrednih prekostojnica moe nastupiti na temelju sporazuma stranaka ili zakonskih odredaba. Stranke mogu dogovorno produiti vrijeme ukrcaja ili iskrcaja tereta i prko vremena prekostojnica te za to

vrijeme dogovoriti posebnu naknadu. Naknada za izvanredne prkostojnice dogovorom je utvren iznos naknade tete za izvanredno zadravanje broda. Pomorskim su zakonikom izvanredne prekostojnice predvienje za sluak kada je teret do proteka vremena stojnica odnosno prekostojnica postavljen uz bok broda, ali u tom vremenu nije ukrcan. Prijevoznik ne moe u takvu sluaju odbiti ukrcavanje terta, ali mu Zakon daje pravo na naknadu za zadravanje broda (naknadu za izvanredne prekostojnice) koja je 50% via od naknade za prekostojnice. Ako teta zbog zadravanja broda premauje svotu nakande za izvanredne prekostojnice, prijevoznik prema Pomorskom zakoniku ima pravo i na naknadu tete. NAKNADA ZA UTEENO VRIJEME (DISPATCH MONEY CLAUSE)Uteeno je ono vrijeme za koje je ukrcajni ili iskrcajni postupak zavrio prije isteka ugovorenog ili uobiajenog vremena stojnica. Budui da je brod za vrijeme stojnica stavljen na slobodno raspolagnje krcatelju, ne postoji pravna osnova na temelju koje bi krcatelj od prijevoznika mogo potraivati naknadu za od prievoznika uteeno vrijeme. Stranke su slobodne to pravo predvidjeti ugovorom.Prema VOYLAYRULES 93, Despatch money znai dogovoreni iznos koji brodovlasnik duguje ako se ukrcavanje ili iskrcavanje tereta zavri prije isteka vremena stojnica. Visina naknade iznosi polovinu naknade za vrijeme prekostojnica. Klauzula Despatch on (all) working time saved (WTS) , uteeno vrijeme od zavretka ukrcaja ili iskrcaja do isteka stojnica ne raunaju se prekidi stojnica, do se prema klauzuli Despatch on all time saved (ATS) takvi prekidi raunaju.

VRIJEME UKRCAJA I ISKRCAJA TERETA BRODOVA U LINIJSKOJ PLOVIDBI U linijskoj plovidbi postoje posebna pravila. Ne predaje se pismo spremnosti, a teret se ukrcava im brod na odreenom mjestu bude spreman za ukrcavanje. Stojnice i prekostojnice se ne primjenjuju, ne daje se vrijeme predaha. Krcatelj je duan predati teret onom brzinom kojojm ga brod moe preuzimati. Brod je duan drati se objavljenog plovidbenog reda. Ako je smetnja na strani broda, prijevoznik je duan na svoj troak i rizik drati brod u luci dok se ne zavri ukrcavanje. Prijevoznik ne mora biti kriv za tu smetnju. Kada prijevoznik nije odgovoran za zakanjelo ukrcavanje, ima pravo na naknadu za zadravnje broda. To pravo ima i kada mu nisu na vrijeme oredane odgovarajue isprave.

ONEIENJE MORSKOG OKOLIA ULJEMPomorska nezgoda svaki dogaaj ili skup dogaaja istoga podrijetla koji prouzroi tetu uslijed oneienja ili stvori teku i neposrednu prijetnju za nastanak tete (Konvencija o odgovornosti 1992.). teta uzrokovana oneienjem : a) svaki gubitak ili teta nastala uslijed oneienja izvan broda zbog otjecanja ili izbacivanja ulja s broda gdje se to otjecanje ili izbacivanje dogodilo, ako je iznos naknade za oteenje okolia, ne raunajui gubitak dobiti zbog takvog oneienja, ogranien na trokove razumnih mjera koje su stvarno poduzete ili se imaju poduzeti za ponovno uspostavljanje stanja prije nastale tete b) trokove zatitinih mjera i bilo kojeg gubitka ili tete prouzroene ovim mjerama Ulje - postojano ugljikovo mineralno ulje, kao to su sirova nafta, gorivo ulje, teko dizelsko ulje ili ulje za podmazivanje, bez obzira na to prevozi li se kao teret ili kao gorivo za pogon takvog broda. MARPOL konvencijom pojam ulje je proiren. Na razne naine ulje dospijeva u more: a) pranje teretnih tankova i isputanje neistoe u more, b) odbacivanje s broda raznih otpadaka i ispiranje neistoe s palube, c) otjecanje tekueg tereta u more prilikom ukrcaja, iskrcaja ili pretakanja kao i za vrijeme krcanja goriva zbo prepunjenosti tankova, greaka na dovodnom sustavu i dr., d) curenje ulja i dr tvari iz brodskih strojeva: ulje na brtvi propelera ili za vrijeme debalastiranja, e) curenje iz tereta zbog oneienja pakiranja ili kontejnera za vrijeme ukrcaja, iskrcaja ili prijevoza na brodskoj palubi IMO, MEPC, CMI KONVENCIJA O GRAANSKOJ ODGOVORNOSTI ZA TETU PROUZROENU ONEIENJEM ULJEM (1992) Temeljni je meunarodni pravni akt koji ureuje odgovornost brodovlasnika za oneienje morskog okolia uljem. Svrha te konvencije je osigurati pravednu naknadu osobama koje pretrpe tetu zbog oneienja ili zagaenja otjecanjem ili izbacijvanjem ulja s brodova. Izlijevanje pogonskog goriva ne spada u podruje primjene te kovencije. Vlasnik broda odgovara po principu relativnog kauzaliteta (princip uzronosti). To znai da odgovara za svaku tetu, osim ako ne dokae da je teta nastala zbog uzroka za koji prema konvenciji ne odgovara. Prema njoj brodovlasnik se moe osloboditi ako dokae da je oneienje nastalo kao posljedica: a) rata, neprijateljstva, graanskog rata, pobune ili vie sile; b) radnje ii propusta tree osobe s namjerom

da prouzroi takvu tetu; c) radnji ili propusta tijela odgovornog za sigurnost plovidbe, d) radnji ili propusta oteene osobe. - 2 ili vie brodova, vl odgovaraju solidarno - - do 5 000 t limit 3 000 000 SDR a preko 5 000 t iznos od 3000 000 se poveava za 420 SDR po svakoj toni ali ne vie od 59 700 000 SDR Da bi brodovlasnik iskoristio pravo na ogranienje odg mora osnovati fond ograniene odg u visini njegove odgovornosti do limita predvienog kovencijom. Posebna znaajka je to je predvieno obvezno osiguranje odg za vlasnike broda koji prevozi vie od 2 000 t nafte. KONVENCIJA O OSNIVANJU MEUNARODNOG FONDA ZA NAKNADU TETE PROUZROENA ONEIENJEM (FUND CONVENTION), 1992. Konvencija o odgovrnosti samo je 1.dio dvojnog meunarodnog sustava mnamijenjenog za obeteenje teta zbog izlijevanja ulja s tankera, jer prua obeteenje u prvom sloju. Drugi dio tog sustava, tj obeteenje u drugom sloju, sadran je u Meunarodnoj konvenciji o fondu. Temeljna svrha donoenja Konvencije o fondu bila je da se osigura isplata odtete zbog oneienja u onim sluajevima kada se primjenom Konvencije o odgovornosti ne moe postii odgovarajua naknada. Fond je pravna osoba, stoga je samostalni nosilac odgovornosti za isplatu tete. Novana sredstva fonda formiraju se od uplata uvoznika nafte koji imaju poslovno sjedite u dravama lanicama. Fond je obavezan isplatiti odtetu u ovim sluajevima: Kada ne postoji odgovornost prema Konvenciji o odgovornosti Kada vlasnik tankera ne moe pdmiriti svoje obveze prema K. o odgovornosti ili kada njegovo osiguranje odnosno financijsko jamstvo nije dostatno da pokrije nastalu tetu Kada visina tete premauje granice odgovornosti predviene K. o odgovornosti Fond se moe osloboditi odgovornosti samo ako dokae: Da je teta nastala kao posljedica rata, neprijateljstva, graanskog rata ili pobune ili da je do izlijevanja nafte dolo iz ratnih ili javnih brodova koji se ne koriste u trgovake svrhe Ako oteenik ne moe dokazati da je teta nastala zbog nezgode jednog ili vie brodova Da je teta nastala krivnjom oteene osobe

IZMJENE CLC I KONVENCIJE O FONDU IZ 2000. TREI SLOJ ODGOVORNOSTI Nezgode brodova Nakhodka i Erika pokazale su da su granice odgovornosi iz CLC konvencije iz 1992, i kompenzacijski fond iz Fond konvencije nisu dovoljne, jer je u tim nezgodama visina tete bila iznad konvencijskog limita. Zbog toga je pokenuta akcija za izmjenu te konvencije. Imo je 200.g prihvatio izmjene Protokola o CLC i Fond konvencije kojima su granice odgovornosti poveane u odnosu na one iz 1992.g. Da bi se osigurala odgovarajua naknada u sluaju velikih nezgoda tankera, EU je predloila osnivanje dopunskog Fonda za naknadu tete zbog oneienja uljem (COPE Fund Compensation for Oil Pollution in European Waters). Dodatni fond bi se primjenjivao kod teta koje nadilaze konvencijski kompenzacijski fond, tj. Kao trei sloj postojeem sustavu. Na IMO diplomatskoj konferenciji u svibnju 2003.g usvojen je Protokol o dodatnom fondu i u tijeku je postupak njegove ratifikacije. TOVALOP, CRISTAL 2 dobrovoljna sporazuma sklopljena na autonomnom polju, u odnosima samih sudionika prometa naftom vlasnika tankera i trgovaca naftom: TOVALOP i CRISTAL TOVALOP Tanker Owner's Voluntary Agreement Concerning Liability for Oil Pollution (Dobrovljni sporazum vlasnika tankera glede odgovornosti za oneienje naftom). Sporazum je stupio na snagu 1969.g., obuhvatio je 95% svjetske tankerske flote. Ugovorom su se potpisnici obvezali da e ispaltiti naknadu za tete od oneienja i trokove peventivnih mjera nastale kao posljedica izlijevanja nafte zbog nepanje iz tankera koji je u vlasnitvu lana ili ga je zakupio. Fond se formirao od uplata doprinosa lanova, a odreivao se prema koliini prevezene nafte i sl. CRISTAL Contract Regarding and Interim Supplement to Tanker Liability for Oil Pollution (Sporazum o privremenom dodatnom pokriu glede odgovornosti za oneienje naftom). Sporazum je potpisan 1971.g, a stranke tog sporazuma bile su velike naften tvrtke. Temeljna svrha bila je pribaviti dodatno obeteenje oteenim osobama (vlastima i srugim teim osobama) za tete nastale izlijevanjem nafte u sluajevima kada granini iznosi nagrade prema TOVALOP i CLC nisu bili dovoljni za potpunu nknadu tete ili kada FOND nij obvezan. TOVALOP i CRISTAL sheme revidirane su 1987.g. Sporazumi su prestali 1997.g KONVENICIJA O SPRIJEAVANJU ONEIENJA MORA S BRODOVA (MARPOL CONVENTION) 1973/1978. Konvencija o sprijeavnju oneienja mora s brodova (Internationa Convention for the Prevention of Pollution from Ships MARPOL) temeljni je preventivni meunarodnopravni akt o zatiti morskog okolia. Nastao

je kao odgovor meunarodne zajednice na neodgovarajuu praksu u izgradnji i koritenju brodova za prijevoz ulja do sredine 20.st., to je sve vie ugroavalo morski okoli. Namjerno izbacivanje ulja s brodova, a naroito zauljenih balastinh voda, uljnih ostataka iz kaljune strojarnice, zauljenih voda nakon pranja teretnih tankova i tankova za bunker, bila su redovita i rutinska praksa prije nego bi brod uplovio u luku. Zaslugom IMO-a pokrenut je postupak za rjeavanje tog problema na meunarodnom polju donoenjem meunarodne konvencije. Prva je doneena Konvencija za sprijeavanje oneienja mora uljem donesena 1954. (OILPOL, 1954.),ali nije davala oekivan rezultat. Zato je 1973. donesena Meunarodna konvencija o sprijeavanju oneienja mora s brodova MARPOL 73. MARPOL konvenciju prate mnogi tehniki zahtjevi sadrani u 5 priloga Konvenciji: Prilog 1 sprjeavnje oneienja uljem, Prilog 2 sprjeavanje oneienja tetnim tvarima koje se prevoze u tekuem stanju, Prilog 3 sprjeavanje oneienja tetnim tvarima koje se prevoze pakiranje, Prilog 4 sprjeavanje oneienja mora fekalijama s brodova, Prilog 5 sprjeavanje oneienja mora otpacima s brodaova Prilog 1 je najznaajniji jer su u njemu sadrana pravila za sprjeavanje onienja uljem. Sadri pravila iz OILPOL 54, ali su postvljni stroiji zahtjevi za nove tnkere, smanjena koliina ulja i drugih tvari koja se smiju ispustiti u more i odreena podruka gdje je zabranjeno svako isputanje ulja. Drave potpisnice konvencije obavezne su u svojim naftnim terminalima, remontim lukam i dr.lukama odresiti mjesto i postaviti ureaje za prihvat zauljenih tekuina i otpadnih ulja. MARPOL 73/78 uneseno je vie znaajnih promjena pootreni su zahtjevi u pregledima i inspekcijom a uvode se i ei pregledi. Svaki novi tanker od 20 000 t nosivosti i svaki novi brod za derivate od 30 000 tona nosivosti i vie mora biti opremljen tankovima za balast, balastna voda ne smije se prevoziti u teretnim tankovima, za pranje tankova upotreblajva se sirova nafta, tankeri moraju biti opremljni dvostrukim dnom, . MARPOL konvenciju ratificiralo je vie od 70 zemalja ije flote ine 90% svjetske trgovake mornarice.

HRVATSKO PRAVO ZATITE MORSKOG OKOLIA Propisi: 1. Preventivni 2. Propisi o odgovornosti

1. Preventivni propisi Odredbe: Brod je sposoban za plovidbu ako udovaoljava odredbama zakonima, propisima donesenim na temelju Zakonika i Tehnikim pravilima o: -

Sprjeavanju oneienja pomorskog okolia uljem, tetnim tvarima, otpadnim vodama i smeem Zatiti pom.okolia od bioinvaznvnih vrsta u balastnim vodama Zatiti morskog okolia od tetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa Sprijeavnje oneienja zraka

Ako nastupe dogaaji koje brod ili osobe na njemu dovedu u opasnost, zapovjednik je duan poduzeti sve mjere za spaavnje osoba i otklanjnje opasnosti za brod i svtari na njemu te za zatitu okolia lan brodske posade duan je odmah obavijestiti zzapovjednika odnosno deurnog asnika o svakome izvanrednom dogaaju koji bi mogao imati za poslijedicu oneienje okolia uljem i sl. te u sluaju opasnosti ili pomorske nezgode nastojati da se zatiti okoli

Propisi o odgovornosti

2 grupe odredaba o izvanugovornoj odgovornosti za oneienje morskog okolia: Odredbe o odgovornosti za oneienje od broda (tankera) izlijevanjem ulja koje se prevozi kao teret Odredbe o odgovornosti za tete nanesene lukim operativnim obalama, lukim ureajima i sl., te oneienje okolia

Odgovornost tankera Za tetu koju prouzroi takav brod izlijevanjem ili izbacijvanjem ulja odgovara vlasnik broda prema naelu relativnog kauzaliteta. Vlasnik se moe osloboditi odgovornost samo ako dokae da je izlijevanje ili izbacivanje nastalo kao posljedica: Ratnih rizika i vie sile Dijela ili propusta tree osobe s namjerom da se prouzroi teta Dijela ili propusta bilo koje drave ili drugog tijela odgovornog za odravanje pomorskih plovnih putova

Prema pomorskom zakoniku, isto tako kao i prema konvenciji, zahtjev za naknadu tete zbog oneienja ne moe se podnijeti protiv: Osoba u slubi vlasnika, njegovih opunomoenika i lanova brodske posade Peljara Naruitelja ugovora o prijevozu, zakupoprimatelja, poslovaoe ili brodara Spaavatelja Osobe koja poduzima zatitne mjere

-

Svih osoba u slubi osoba navedenih pod c,d,e ili njihovih opunomoenika

Odgovornost za oneienje luka Prema Pomorskom zakonu, vlasnik broda odnosno brodar odgovara za tetu nastalu na operativnim obalama, lukim ureajima i sl. Zbog oneienja prema naelu relativnog kauzaliteta. Trabine s osnove naknade tet prouzroene uporabom broda (ukljuujui i tete lukama) spadaju u privilegirane trabine.

ULOGA ZAPOVJENIKA BRODA U SPRJEAVANJU ONEIENJA MORSKOG OKOLIA Zapovjenik ima glavnu i vrlo odgovornu ulogu u sprijeavnju nastanke i smanjenja teta zboh oneienjaodgovornih osoba, popisivanje nastale tete i utvrivanja njene visine s izricanjem novanih kazni, donoenjm mjera privremenog zaustavljnja broda i sl. Prema ISM kodeksu, zapovjednik broda u zatiti okolia djeluje pream brodarevoj politici zatite okolia i brodarevim pisanim uputama i naredbama. Prema MARPOL, svaki tanker od 150 BRT i svaki drugi brod od 400 brt i vie mora na brodu imati oil emergency plan (SOPEP). Dunosti primjene mjera za smanjenje opasnosti od izlijevanja ulja Zapovjednikova je dunost postupati u skladu s politikom zatite okolia svoje tvrtke i s oil pollution emergency planom. Brodar i zapovjednik duni su na brodu ustrojiti sustav sigurnosti kako bi se smnjila opasnost od izlijevanja ulja. Radnim uputama predvidjeti postupke kod iskrcaja, prekrcaja ili ukrcaja ulja, te predvidjeti asnika koji e biti zaduen za te radnje. Treba ustrojiti sustav evidentiranja svih radnji s tertom, gorivom i ienjem tankova. Valja voditi knjigu ulja, te provjeravati potuju li se propisani radni postupci. Treba prganizirati izvoenje vjebi ako se u kojem sluaju izlije ulje. Poduzimanje mjerea za smanjenje tete

Valja bez odgaanja djelovati kako bi se zaustavilo daljnje istejcanje ulja. Treba odstraniti ulje s palube ili prebaciti ono to je isteklo u tankove i dr.prostore. Zapovjenik je duan pobrinuti se da se odmah poduzmu mjere za ukljanjnje ili sprjeavanje irenja ulja koje je isteklo u more te ienje okolia. Provjeravanjem koliine ulja u tankovima treba utvrditi koliinu isteklog ulja i o tome sauvati dokaze. Treba utvrditi razmejre oneienja, irinu podruja obuhvaenu izlijevom. Prije upotrebe sredstva za ienje zapovjednik treba pribaviti doputenje mjesnih vlasti. Valja prikupiti i sauvati sve dokaze o uzrocima i opsegu oneienja. Obavjetavnje brodara ili upravitelja Zapovjednik je duan bez odgaanja obavjestiti brodara ili upravitelja o nezgodi Obavjetavanje osiguratelja Brodar ili upravitelj broda na temelju obavijesti koju su dobili od zapovjednika, o nezgodi e obavjestiti P&I klub u koji jr ulanjen odnosni brod. To moe uiniti i zapovjednik u dogovoru s brodarom. P&I klub pruit e mu savjet kako treba prijaviti nezgodu mjesnim clastima i osigurati potrebnu pravnu pomo. Dunosti suraivanja s tijelima vlasti Preporuuje se da zapovjenik surauje s lokalnim tijelima vlasti ipolae brigu u uklanjanje avih tetnih posljedica nastale nezgode. Predstavnicima vlasti treba dopustiti pristup na brod i u takvu sluaju zabiljeiti njihova imena, tijelo valsti koje predstavljaju u koje radnje su na brodu obavili. Dunost prijavljavanja oneienja na plovnom putu Zapovjednik je duan peko radiokomunikacija obavijestiti nadlena tijela drave u ijem je teritorijalnom moru zapaeno oneienje. Potrebno je biljeku o danoj obavijesti unijeti u brodski dnevnik. Opis dogaaja u brodskom dnevniku Biljeke o oneienju unijeti u brodski dnevnik u roku od 24 sata, valja cjelovito i tono opisati itav dogaaj. Obavjetavanje klasifikacijskog zavoda

Zapovjenik mora to je mogue prije izvijestiti Hrvatski registar brodova ili drugi nadleni klasifikacijski zavod.

POMORSKO OSIGURANJE Pravni posao osiguranja, osiguravaju brodovi, roba koja se prevozi brodom, odgovornost brodara i dr interesi izloeni rizicima na moru ili u vezi s plovidbom na moru. Obuhvaa: osiguranje pomorskih brodova i broda u plovidbi, osiguranje roba u pomorstvu i multimodalnom prijevozu, osiguranje vozarine, brodova u gradnji, kontejnera, platformi za podmorje, osiguranje trokova osiguranja drugih trokova, prava i imovinskih interesa. - Poslovima pomorskog osiguranja bave se drutva za osiguranje i drutva za uzajamno osiguranje - Obvezna osiguranja od odgovornosti za tetu nastale treoj osobi TRANSPORTNO OSIGURANJE Grana osiguranja gdje se osiguravaju imovinski interesi izloeni riziku transporta. Obuhvaa plovne objekte i letjelice, osigurava robu i dr.stvari u prijevozu unutarnjim vodama, kopnom i zrakom jednom ili kombiniranom vrstom prometa kao i osiguranje odgovornosti brodara, prijevoznika i brodopopravljaa TRANSPORTNO OSIGURANJE RAZVRSTAVAMO 1. prometu osiguranja 2. grani prometa 3. obliku organizacije POVIJESNI RAZVOJ U srednjem vijeku na podruju sjever. Italije 1. propisi osiguranja 14. i 15.st. u statutima mediteranskih gradova. Dubrovaki zakon o pomorskom osiguranju 1568. najstariji pravni akt legislativnog podrijetla o poslu osiguranja, ope priznati povijesni spomenik Ugovorno pravo osiguranja razvija se iz poslovnih obiaja, pa su 1. cjelovita pravila bila iz zbirke obiaja pomors.osig. Npr. Le Guidon de la Mar, Ordomance de la Marina vana uloga u razvoju prava osiguranja u dr. evropskim dravama PRAVNA VRELA Pravo pom.osig.: skup pravnih normi, reguliraju odnose iz ugovora o pom.osig. Sadri razvojni put instituta pomor.osigu. Propisi za pomor.osig. u jednom pravnom aktu, a osiguranje imovine i osoba u drugom Pomorsko osig. kod nas ureeno POMORSKIM ZAKONIKOM, a dr.vrste osiguranja ZAKONOM O OBVEZNIM ODNOSIMA POMORSKI ZAKONIK primjenjuje se na: A) osiguranje tim zakonom predviena, B) druga slina osiguranja sklopljena policom ili uvjetima uobiajenim za pom.osig. C) odredbe PZ na odgovarajui nain primjenjuje se na unutarnju plovidbu D) odredbe PZ na odgovarajui nain primjenjuje se na odredbe u zranom prometu.

E) odredbe PZ na odgovarajui nain primjenjuje se na osiguranje stvari u kopnenom prijevozu PZ predmete osiguranja dijeli u 3 kategorije: 1. osiguranje broda i robe 2. osiguranje vozarine i dr. interesa u vezi plovidbe i iskoritavanje broda 3. osiguranje odgovornosti za tete nanesene 3. osobama PZ primjenjuje se i na osiguranje: brodova u izgradnji i stvarima namijenjenim njihovoj izgradnji, kontejnera, platformi, stvari koje prije/poslije prijevoza brodom prevoze druga prijevozna sredstva ili se prije u tijeku, nakon takva prijevoza nalaze u skladitu, stovaritima ili dr.mjestima, odgovornosti brodopopravljaa, jahti i brodica Osiguranje robe u kopnenom prijevozu PZ primjenjuje i na uzajamna i na reosiguranja Primjena pravnih vrela: 1. prisilni zakonski propisi i pravila morala 2. ugovor tek nakon njih Kao dio ugovora smatra se praksa razmijenjena meu ugovornim strankama POJAM UGOVORA UGOVOR O POMORSKOM OSIGURANJU: Ugovor kojim se ugovaratelj osiguranja obvezuje da e osiguratelju platiti premiju osiguranja ili doprinos, a osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja da e osiguraniku ako nastane dogaaj osiguranog sluaja u skladu s odredbama ugovora isplatiti naknadu za tetu ili na drugi odgovarajui nain odtetiti osiguranika. ELEMENTI UG. O POM. OSIG.: 1. osiguran predmet 2. osiguran rizik 3. premija osiguranja/ doprinos 4. naknada za tetu u sluaju ostvarenja osiguranog sluaja UGOVOR O POMOR.OSIGU.: obvezno pravni posao, trgovaki pravni, karakteristino je da je dvostrano obvezni ugovor tzv. naplatno obvezni ugovor STRANKE UGOVORA: 1.OSIGURATELJ osoba koja ugovorom o osiguranju obvezuje ugovaratelju osiguranja da po uvjetima ugovora e nadoknaditi osiguraniku tetu , posljedninu osiguranog sluaja Obveze: izdavanje police osiguranja i isplata naknade za tetu Drutvo za osiguranje moe obavljati: d.d. ili drutvo za uzajamno osiguranje 2. OSIGURANIK osoba koja potrauje od osiguratelja naknadu tete pokrivene osiguranjem 3. UGOVARATELJ osiguranja osoba koja u svoje ime sklapa ugovor o osiguranju s osigurateljem.

Moe sklopiti ugovor: za svoj raun, za raun druge osobe VRSTE UGOVORA O OSIGURANJU 1. pojedinani ugovor - osiguravaju se pojedini brodovi, pojedino ugovorom tono odreene poiljke robe koja se prevozi na odreenoj relaciji 2. opi/generalne ugovor: otpisna polica, otvoreno pokrie.generalna polica - osiguravaju se vie brodova, vei broj poiljki koje se uzastopce otpremaju i ugovorom su oznaene u opim crtama FLOTNI UGOVOR / policom osiguranja svih brodova jednog osiguranika ili vie njih TRAJANJE UGOVORA UG.O POM.OSIG. mogu biti: 1. ugovor na vrijeme (ugovor o osiguranju brodova) - trajanje ug. odreuje se na voenjem u ugovoru ili polici osiguranja 1. i posljednjeg dana osiguranja. Poinje tei u 0 sati 1. i zavrava u 24 h posljednjeg dana predvienog ugovora 2. ugovor za putovanje (osiguranje prijevoza robe) - osigurava se predmet osiguranja za vrijeme prijevoza na odreenoj relaciji utvrenoj ugovorom Neovisno o svemu osigurano putovanje odreuje se po 3 elementa: Relacija, pravac puta, trajanje putovanja, ako su ti elementi ugovoreni oni su bitni elementi ugovora. PRIJENOS PRAVA IZ UGOVORA Mogu se prenositi na drugu osobu, ako meu stranka nije drukije ugovoreno tj. Prijenos prava ugovorenih stranaka na 3. osobu mogu prenositi obje stranke (osiguratelj i osiguranik). Osim prijenosa prava iz ugovora mogue je prenijeti i otuive trabine. Pravo na naplatu osigurninu.Prava iz osiguranja mogu se prenositi prije i poslije nastanka osiguranog sluaja. CESIJA ugovor o ustupu prava. Prijenos prava nakon nastanka osiguranog sluaja svodi se na prijenos trabine za naplatu osigurnine PRAVA iz ugovora o osiguranju mogu se prenositi ugovorom prijenosom police osiguranja (osigurana prava i obveza iz ugovora na 3. osobu) NAIN prijenosa polica osiguranja ovisi o vrsti polica: moe biti na ime, po naredbi, na donositelja za raun kojeg se tie PRAVO na naplatu naknade prije nastanka osiguranog sluaja ustupa se u korist banke koja kreditira kupnju/gradnju broda. U tom sluaju je to oblik jamstva za otplatu kreditnog duga. To se pravo ustupa VINKULACIJOM police osiguranja. Njom se ne prenosi svojstvo osiguranika. Predmet je ustupanja iskljuivo pravo na naplatu naknade za tetu. PRESTANAK UGOVORA 1. redovni (istek ugovorenog roka osiguranja)

2. izvanredni ( mogu biti propisani, ugovoreni) Razlog prestanka ugovora predvien standardnim uvjetima osiguranja ili ugovorenim odredbama u polici/ugovoru pri sklapanju ISPRAVE OSIGURANJA 1. list pokria 2. potvrda o sklopljenom ugovoru o osiguranju 3. certifikat o osiguranju 4. polica osiguranja POLICA OSIGURANJA osnovna i najvanija isprava o sklopljenom ugovoru o pom.osiguranju Pomorska polica, u osiguranju robe Kargo polica, osiguranje broda i pomorska Kasko. Tzv. Nova pomorska polica jo od 1983.god. ; -osiguratelji se koriste vlastitim obrascem pomor.police POMORSKA POLICA sadri: broj police, ime osiguranika/broda, oznaku putovan ja/trajanje osiguranja, oznaku osiguranog predmeta, ugovorenu vrijednost, osiguranu svotu, premiju osiguranja, ugovorene uvjete osiguranja POSTOJI jo uz novu policu osiguranja i nova Engleska pomorska polica jednostavnog oblika i ne sadri uvjete osiguranja GRUPE POLICA: - kasko i kargo police - pojedinane i generalne police - uvozne i izvozne - valutirane i nevalutirane - police za odreivanje putovanja i pol. Na odreeno vrijeme - police na ime - po naredbi - na donositelja - za raun onoga koga se tie EL.UG. Osigurani predmet, osigurana svota, osigurani rizici, premija osig.i osigurnina OSIGURANI PREDMET Uvjet je postojanja i valjanosti ugovora, mora biti oznaen na ugovoru/polici osiguranja Mogu biti: 1. brod i roba, i druge stvari koje prevozi brod ili se na njemu nalaze 2. vozarina, oekivana dobit, trokovi osiguranja, opskrbe broda idr.imovinske koristi prava 3. odgovornost brodara za tete nanesene 3. osobi u vezi iskoritavanja broda 4. odgovornost brodopopravljaa 5. brod u gradnji, kontejneri, platforme 6. jahte i brodice Roba se u polici oznaava:

a) pojedinano (u polici osim osiguranog predmeta navedene i identitetske oznake predmeta b) generino ( oznaava se navoenjem vrste robe) Ako osigurani predmet je nedovoljno ili pogreno oznaen da se ni posredno ne moe utvrditi izloenost riziku i oteenju osiguravatelj NIJE OBVEZAN NADOKNADITI TETU. Brod kao osigurani predmet u polici oznaava se: imenom broda, osiguran interes u odnosu na taj brod OSIGURANI RIZICI Rizik obuhvaen osiguranjem, budui neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika (zbog kojeg osiguranik moe pretrpjeti imovinsku tetu). OSIGURANI SLUAJ: dogaaj nastao ostvarenjem osiguranog rizika (dogaaj koji se ve ostvario). PODJELA RIZIKA u 4 grupe U OSIGURANJU ROBE 1. osnovni 2. dopunski 3. dopunski rizici koji nisu obuhvaeni pojmom rizik 4. ratni i rizici trajka PODJELA RIZIKA U OSIGURANJU BRODOVA 1. pomorski rizik 2. ratni 3. rizik trajka OSIGURANA SVOTA STVARNA VRIJEDNOST/ trina vrijednost osiguranja predmeta na poetku osiguranja je kriterij za procjenu visine svote na koji e se sklopiti osiguranje. UGOVORENA VRIJEDNOST osiguranog predmeta koju stranke utvruju dogovorom, dok visinu osigurane svote odreuje jednostrano ugovaratelj osiguranja. Ona mora biti navedena u ugovoru/polici s naznakom da se radi o ugovorenoj vrijednosti tzv VALUTIRANE POLICE( polica osiguranja broda i robe )/NEVALUTIRANE POLICE ako se ne vidi da je vrijednost osiguranog predmeta ugovorena. OSIGURANA SVOTA navedena u ugovoru/polici osiguranja trojake funkcije 1. gornja je granica obveze osiguratelja za tete pokrivene osiguranjem 2. osnovica za obraun naknade tete 3. osnovica za obraun premije osiguranja Neovisno o svemu osiguravatelj moe osporiti ugovorenu vrijednost u sluaju prijevare ili oite pogreke. Ako nije ugovorena vrijednost uzimamo njezinu stvarnu vrijednost PUNO OSIGURANJE ako je osiguranje provedeno na stvarnu vrijednost onda NADOSIGURANJE ako je osiguranjem provedeno na veu od stvarne vrijednosti PODOSIGURANJE osiguranje na manju od stvarne vrijednosti

DJELOMINO OSIGURANJE samo dio ugovorene vrijednosti osiguranog predmeta Ako je nadosiguranje isplate tete, osiguranje e platiti onoliku svotu kolika je njena stvarna vrijednost PRAVILA PODOSIGURANJA Kad je osigurana svota manja od ugovorene/stvarne vrijednosti, osiguratelj je obvezan nadoknaditi tetu samo razmjerno odnosu izmeu osigurane i ugovorene svote tj. Stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. PREMIJA OSIGURANJA - novana naknada mora platiti ugovaratelj osiguranja u zamjenu za preuzimanje rizika u osiguranju (visina ovisi o teini i veliini rizika) - sa stajalita teine/rizika ovisi o: stupnju vjerojatnosti nastupa osiguranog rizika, moguoj visini tete - premija osiguranja za svaki konkretni sluaj odreuje se temeljem: tarife osiguranja, individualne procjene teine rizika temeljem iskustva i znanja - ovisno o rizicima i vremenu odreivanja premija moe biti: osnovna ili dodatna OSIGURANI SLUAJ Dogaaj prouzroen osiguranim rizikom. Sastoji se od uzroka i posljedica, a kao posljedica osigurana teta tetne promjene postojeeg stanja u obliku: a) fiziko unitenje ili pogoranje stanja osiguranog predmeta b) spreavanje poveanja materijalnog dobra osiguranika u sluaju osigurane oekivane dobiti - osigurani rizik se ostvaruje dok traje osiguranje Poznata dva sustava 1. prema prvome teorija neposrednog uzroka 2. prema drugome pokrivene tete nastale kao posljedica osiguranja rizika i meu njima ne mora postojati neposredna UZRONA VEZA Danas kao osnovni kriterij umjesto najblieg uzroka vremenu nastanka tete uzima se najvaniji stvaran uzrok tete tj RIZIK KOJI JE NEPOSREDNO UZROKOVAO TETU ILI JE TETA NASTALA KAO NEMINOVNA POSLJEDICA NJEGOVA OSTVARENJA OSIGURANE TETE Gubitak/oteenje osiguranog predmeta, kao i druga vrsta osiguranjem pokrivene tete nastala kao posljedica osiguranih rizika. POSLJEDICE ostvarenja osiguranog rizika ogledaju se: potpuno ili djelomino gubitkom osiguranog predmeta, njegovu oteenju, raznim trokovima i obvezama osiguranika prema 3. osobama VRSTE/KATEGORIJE TETA PZ POZNAJE: 1. Potpuni gubitak osiguranog predmeta 2. djelomini / oteenje 3. osiguranikovi trokovi spaavanja 4. trokovi uzrokovani nastupanjem osiguranog sluaja

5. zajednike havarije 6. nagrade za spaavanje 7. trokovi utvrivanja i likvidacije tete pokrivene osiguranjem POTPUNI GUBITAK Potpuni gubitak osiguranog predmeta moe se javiti kao stvarni potpuni gubitak ili kao izvedeni potpuni gubitak. Ako osiguratelj i osiguranik jednu tetu sporazumno rjeavaju sporazumni potpuni gubitak. Stvarni potpuni gubitak: a) potpuni materijalni gubitak osiguranog predmeta b) osigurani predmet oteen u takvom opsegu ili su oteenja takve naravi da njegov popravak nije mogu i prestaje biti stvar odreene vrste c) nestanak ili trajno oduzimanje osiguranog predmeta. Pretpostavljeni gubitak - ko je brod nestao i prolo je 3 mjeseca odkad se ulo za njega. - Pravo potraivanja od treih osoba osiguratelj stjee na temelju instituta subrogacije. Izvedeni potpuni gubitak ekonomski je a ne fiziki gubitak osiguranog redmeta. U smislu tete, pod tim pojmom razumijevamo sluaj kada osigurani predmet nije potpuno fiziki izgubljen ali su posljedice ostvarenja osiguranog rizika takve naravi i opsega da bi trokovi popravka osiguranog predmeta, tr spaavanja i dr trokovi bili isti ili vei od njegove stvarne vrijednosti. Pomorski zakonik takve tete navodi: ako je potpuni gubitak osiguranog predmeta neizbjean, ako trokovi potrebni za popravak oteenog osiguranog predmeta i trokovi spaavanja prelaze njegovu ugovorenu ili stvarnu vrijednost, ako osiguranik zbog osiguranog rizika ne moe u neprekidnom trajanju od 12 mj slobodno upotrebljavati cijeli osigurani predmet i njime raspolagati. Deposesija broda osiguranik gubi pravo da se slobodno koristi brodom u sluaju osiguanja od ratnih rizika. DJELOMINI GUBITAK ILI OTEENJE OSIGURANOG PREDMETA a) potpuni gubitak dijela osiguranog redmeta b) oteenje osiguranog predmeta Particular average (posebne havarije)je djelomina teta nastala zbog osiguranih rizika koja se ne priznaje kao zajednika havarija pa je osiguranik snosi u cijelosti: tete nastale zbog sudara brodova, udara, nasukanja, nevremena, poara. - osiguratelj je duan nadoknaditi uzastopne tete. Ako je osigurani predmet podosiguran trokovi popravka se nadoknauju prema pravilu proporcije, a kod nadosiguranja pri likvidaciji tete uzet e se u obzir samo ugovorena odnosno stvarna vrijednost osiguranog predmeta.

OSIGURANIKOVI TROKOVI SPAAVANJA Izvanredni trokovi osiguranika ili njegova opunomoenika nastali da bi se izbjegle tete od neposredne opasnosti ili smanjile nastale tete ne obuhvaene nagrade za spaavanje i zajednike havarije. Te trokove poduzima sam osiguranik. Obveza osiguratelja za osiguranikove trokove spaavanja po visini je dvojako ograniena: troak mora biti razborit i gornja granica obveze osiguratelja za te trokove je osigurana svota. TROKOVI NEPOSREDNO UZROKOVANI NASTUPANJEM OSIGURANOG SLUAJA Naknadivi su samo ako su neposredna posljedica osiguranog sluaja, a ne i kada su posredno time uzrokovani. Ako je osigurani predmet podosiguran, pri odreivanju naknade iz osiguranja za ove trokove, za razliku od osiguranikovih trokova spaavanja, primjenjuje se pravilo podosiguranja. ZAJEDNIKE HAVARIJE a) gubici ili oteenja osiguranog predmeta i trokvi osiguranika u vezi s tim predmetom koji su priznati u pravovaljanoj diobnoj osnovi b) b) doprinosi u zajedniku havariju koji su za osigurani predmet odreeni u takvoj diobnoj osnovi - osigurane su samo one zajednike havarije nastale kao posljedica osiguranih rizika - naknada za gubitak ili oteenje osiguranog predmeta utvruje se prema pravilima koja vrijede za posebne havarije - primjenjuje se pravilo podosiguranja Ako je osigurani predmet osiguran na manju vrijednost nego je njegova kontribuirajua vrijednost, obveza osiguratelja utvruje se prema: osigurana svota x doprinos/kontribuirajua vrijednost= obveza osiguratelja G.A. in full clause unaprijed ugovoreno da e osiguratelj naknaditi osiguraniku pun iznos doprinosa u zaj havariju neovisno o premaivanju vrijednosti. Small general average clause ako procijenjena visina zaj havarije ne dosee do posebno ugovorenog iznosa, osiguranik ima pravo naplatiti iznos zajednike havarije izravno od osiguratelja broda i bez provoenja postupka obrauna zaj havarije. General Average Absortion Clause klauzula 40 u sluaju zaj havarije pokrivene osiguranjem, osiguranik po svom izboru ima pravo, uz uvjet prethodne pisane suglasnosti osiguratelja, postaviti osiguratelju odtetni zahtjev za itav iznos zaj havarije, spaavanja, posebnih osiguranikovih trokova do iznosa koji je prethodno ugovoren, bez zahtijevanja doprinosa od drugih interesa u pothvatu NAGRADE ZA SPAAVANJE Razumijevaju se potraivanja spaavatelja na temelju pomorsko pravnih propisa za pruenu uslugu spaavanja. Ukljuivanje se temelji na

pretpostavci: a) da se radi o spaavanju osiguranog predmeta b) da je spaavanje natalo kao posljedica osiguranih rizika c) da je spaavanje dalo koristan rezultat Visina nagrade ograniena je vrijednou spaene imovine to vrijedi i za osiguranje. Obveza na strani osiguratelja postoji samo ako se radi o spaavanju kao specifinom pomorsko-pravnom institutu. Time nisu obuhvaeni osiguranikovi trokovi spaavanja. Razlikuje se jamstvo za plaanje nagrade za spaavanje od jamstva za plaanje doprinosa u zajedniku havariju. Potreba odvojenih tretiranja ovih jamstava postoji jer obveza za pruanje jamstva ne nastaje u oba sluaja u istom trenutku i to poloaj brodara u odnosu na jamstvo nije isti kod spaavanja i zajednike havarije. Ako je rije o nagradi za spaeni brod jamstvo je duan dati brodar spaenog broda. Jamstvo za spaeni teret duan je dati njegov vlasnik. U novoj Konvenciji o spaavanju iz 1989. i u obrascu Lloyd's unesena je odredba spaenog broda da uloi sve svoje napore o osiguranju da vlasnici tereta prue zadovoljavajue jamstvo spaavateljima. Ne postoji zakonska obveza osiguratelja za davanje jamstva spaavatelju. TROKOVI UTVRIVANJA I LIKVIDACIJE TETE Nadoknauju se u potpunosti i u sluaju podosiguranja, te kada zajedno s naknado za tetu prelaze osiguranu svotu. TETE ISKLJUENE IZ OSIGURANJA a)propisane b)ugovorene tete nastale posredno ili neposredno zbog namjernog postupka osiguranika ne mogu se osigurati ni izriitim ugovornim odredbama. Drugu grupu iskljuenih teta ine one tete koje se mogu osigurati posebnim ugovornim odredbama. Spadaju nastale posredno ili neposredno zbog: krajnje nepanje osiguranika, namjernog postupka ili krajnje nepanje osoba za ije postupke odg osiguranik, nastupanje ratnih i politikih rizika i rizika trajka, nastupanja nuklearnih rizika. tee iskljuene iz osiguranja-posljedine tete-gubitak trine vrijednosti robezbog zakanjenja u prijevozu. ZAKONSKA ISKLJUENJA IZ OSIGURANJA tete nastale zbog namjernog postupka iil krajnje nepanje osiguranika Iskljuene su iz osiguranja na temelju samog Pomorrskog zakonika. Odredba o iskljuenju kogentne je pravne naravi pa te tete nije uope mogue osigurati na pravno valjan nain. tete nastale krivnjom osoba za ije postupke odgovara osiguranik Tretira se kao i krivnja samog osiguranika. Time nisu obuhvaene tree samostalne osobe s kojima je osiguranik sklopio ugovor o obavljanju neke usluge npr. prijevoznici, skladitari i sl; krivnja tih osoba ne utjee na osiguranikova prava iz osiguranja. Od svega se odstupa u osiguranju brodova.

tete nastale zbog mane ili nesposobnosti broda za plovidbu Idkljuene su tete ako je osiguranik za njih zna ili mogao saznati dunom panjom i sprijeiti nastanak tete. Kao primjere moguih uzroka nesposobnosti, Zakonik navodi tehnike tehnike nedostatke, nedovoljnu opremljenost, neodgovarajuu posadu, prekomjerno ili nepravilno ukrcavanje tereta, ukrcaj veeg broja putnika nego je doputeno. tete zbog mane ili prirodnog svojstva osiguranog predmeta Pomorskih zakonikom izriito iskljuene tete iz osiguranja osim ako nije drukije ugovoreno. Razlog proizlazi iz injenice to se tee zbog prirodnog svojstva ili unutranje mane robe javljaju i u uvjetima normalnog odvijanja prijevoza. tete nastale zbog prirodnog svojstva u okviru ovog osiguranja jesu tete uzrokovane normalnim svojstvima robe. Pod manom robe razumijeva se odstupanje fizikih svojstava robe od njenih uobiajenih svojstava uslijed ega moe doi do gubitka ili oteenja robe.tete su iskljuene iz osiguranja i u sluaju kad je do zakanjenja dolo zbog osiguranih rizika. Ratni i politiki rizici, rizik trajka, rizik terorista U praksi se od ratnih rizika naroito osiguravaju trgovaki brodovi i letjelice. U novim International Hull Clauses uvrtena je posebna klauzula o iskljuenju teta zbog teroristikog akta, djelovanja s politkim pobudama i zlonamjernih postupaka. UGOVORNO ISKLJUENJE IZ OSIGURANJA Ugovoriti se moe osiguranje onih teta koje su zakonom iskljuene iz osiguranja, osim teta zbog namjernog postupka osiguranika. Ugovorno iskljuenje pojedinih teta: a) ugovaranjem odreene ugovorene klazule koja sadri i odredbe o tetama isljuenim iz osiguranja b) pojedinanim navoenjem u ugovoru rizika odnosno teta iskljuenih iz osiguranja. Tome je svrha da se iz osiguranja izriito iskljue tete koje nisu posljedica izvanrednih dogaaja. SUDJELOVANJE OSIGURANIKA U TETI FRANIZA Stranke mogu ugovorom predvidjeti da osim osiguratelja dio osigurane tete snosi i osiguranik. Sudjelovanje osiguranika u teti ugovorno se provodi ugovaranjem franize i samopridraja osiguranika. Pod granizom se podrazumijeva iznos ili postotak predvien ugovorom o osiguranju do kojeg iznosa teta nije naknadiva iz osiguranja premda je inae pokrivena osiguranjem, moe biti izraena u novanom iznosu ili postotku od osigurane svote. Osnovna je svrha primjene franize da potie osiguranika na poduzimanje preventivnih mjera te da se iz osiguranja iskljue male tete ili tete koje su posljedica normalnog gubitka. 2 vrste franize: odbitna i integralna. to je franiza vea, premija je manja. U sustavu odbitne franize osiguranik snosi svaku tetu do ugovorenog iznosa franize. Osiguratelj je obvezan naknaditi samo iznos pretprljene tete koja premauje franizu. Moe biti izraena u apsolutnom iznosu

(osiguranje brodova) ili u postotku (od osigurane svote, u osiguranju robe). U sustavu integralne franize osiguranik snosi tetu u cijelosti ako visina nastale tete nije premaila ugovoreni iznos. U osiguranju brodova ugovorena se ffraniza primjenjuje na sve djelomine tete ukljuujui i tete i osiguranikove trokove spaavanja. Ne primjenjuje se na tete zbog stvarnog ili izvedenog potpunog gubitka osiguranog predmeta. Kriterij dogaaj. SUBROGACIJA OSIGURATELJA Pravo osiguratelja da isplatom osigurnine stupi u osiguranikovu ravnu poziciju prema treim odgovornim osobama u vezi sa tetom za koju je isplaena osigurnina. Osiguratelj time stjee osiguranikovo pravo na zahtjev za naknadu tete od treih osoba koje su potpuno ili djelomino odgovorne na nastanak tete za koju je isplaena osigurnina. Odgovornost treih osoba: a)ugovorna b) izvanugovorna Pravo subrogacije osiguratelja opravdavaju 2 osnovna pravna razloga: a) Ope je pravno naelo da oteeni ne moe ostvariti veu naknadu negoli je vrijednost tete. B) tree osobe ne mogu imati korist od injenice to postoji ugovor o osiguranju u okviru kojeg one nemaju poloaj stranke. Iteenom pripada pravo izbora. On moe traiti naknadu tete ili od osiguratelja ili od osobe odg za tetu. Za subrogaciju potrebne ove pretpostavke: a) da je osiguratelj isplatio osigurninu b) da postoji odgovornost tree osobe za tetu za koju je isplaena naknada iz osiguranja c) da osiguranik ima pravo na odtetni zhtjev prema treoj osobi NAPUTANJE OSIGURANOG PREDMETA Naputanje osiguranog predmeta u korist osiguratelja izvorno je institut subrogacije osiguratelja. Primjenjuje se u sluaju izvedenog potpunog gubitka. Osiguranik ima pravo na naknadu iz osiguranja kao da je nastao stvarni potpuni gubitak uz uvjet da osiguratelju prepusti oteeni osigurani predmet. Daa bi osiguranik mogao zahtijevati naknadu za tetu u sluaju izvedenog potpunog gubitka osiguranog predmeta, pravni je uvjet da osiguratelju objavi naputanje osiguranog predmeta u njegovu korist. Isplatom naknade za izvedeni potpuni gubitak, sva prava koja je osiguranik imao na osiguranom predmetu prelaze na osiguratelja. Meu tim pravima je dominantno pravo vlasnitva. Razlika izmeu ovoga i subrogacije je to kod subrogacije isplatom naknade iz osiguranja nedolazi d o promjene u subjektima stvarnopravnih odnosa. OSIGURANJE ROBE REMA INSTITUTSKIM KLAUZULAMA Inst. klauz. za osiguranje robe mogu se prema namjeni podijeliti na: Ope osig pomorskih rizika

Posebne namijenjene za osiguranje pojedinih vrsta roba, ratnih rizika i rizika trajka Za osiguranje pomorskih rizika postoje tri cjelovite zbirke inst klauz: institute cargo A, B ,C Prema sadraju instututske klauzule su gotovo potpuni ugovorni regulativi. Primjenjuju se uz novi obrazac pomorske police MAR Form. Inst klauz pruaju osiguranje od skladita do skladita. Roba je osigurana i za vrijeme prijevoza kopnom koji prethodi ili slijedi pom prijevozu. OSIGURANI RIZICI I TETE Osigurani rizici sadre tri klauzule: Klauzulu o osiguranim rizicma (Risk Clause), Klauzulu o zajednikoj havariji (General Average Clause), Klauzulu o sudaru uslijed obostrane krivnje (Both to Blame Collision Clause) Prema inst klauz A osigurani su svi rizici gubitka ili oteenja osiguranog predmeta osim onih izriito iskljuenih iz osiguranja Prema ins klauz B osigurani su: Gubitak ili oteenje osiguranog premeta koji se moe pripisati: paru, prevrnuu, iskrcaju tereta u skloninoj luci Gubitak ili oteenje osig premeta nastali zbog: izbacivanja tereta u more, prodora morske vode, rtvovanje u zajednikoj havariji Potpuni gubitak koleta nastao padom u more Prema inst klauz C: poar ili eksplozija, iskrcaj tereta, prevrnue Opa klauzula o tetama iskljuenim iz osiguranja Ovom se klauzulom iz osiguranja iskljuene tete nastale zbog : namjernog postupka osiguranika, normalnog curenja, normalnog gubitka u teini ili zappremnini ili uobiajenog troenja osiguranog predmeta, nedovoljnog ili neodovarajueg pakiranja, unutranje mane ili prirodnog svojstva predmeta Klauzula o iskljuenim tetama zbog nesposobnosti broda za plovidbu Ovom se klauz iz osiguranja iskljuene tete nastale zbog nesposobnosti broda za plovidbu u sluaju kad je osiguraniku ta okolnost bila poznata u vrijeme ukrcaja robe u vozilo. Klauzula o iskljuenju ratnog rizika Ovom se klauzulom iz osiguranja iskljuene tete nastale zbog rata, revolucije, pobune... Klauzula o iskljuenju rizika trajka. Iskljuene su tete koju su prouzrokovali trajkai TRAJANJE OSIGURANJA Sadre 3 klauzule kojima je regulirano trajanje osiguranja: KLAUZULA O PRIJEVOZU osig traje od skladita do skladita KL O PRESTANKU UGOVORA O PRIJEVOZU ako prijevozni pothvat bez volje osiguranika zavri u nekoj drugoj luci ili mjestu a ne u odredinom mjestu navadenom u polici osig ostaje na snazi ako se plati dopunska premija.

KL O PROMJENI PUTOVANJA ako nakon stupanja osiguranja na snagu osiguranik promijeni odredino mjesto, osig ostaje na snazi ako osiguravatelj bude obavijeten. INSTITUTSKE KLAUZULE ZA OSIGURANJE RATNIH RIZIKA Institute War Clause sadre 2 kl: a) Kl o osiguranim rizicima B) kl o zajednikoj havariji Osiguran je gubitak ili oteenje zbog: rata, zarobljavanja, zaostalih mina. INST KL ZA OSIGURANJE RIZIKA TRAJKA a) Klauzula o osiguranim rizicima (trajkai, teroristi) b) Klauzula o zajendikoj havariji Ovim osiguranjem pokriveni su samo fiziki gubici ili oteenja osiguranog predmeta a ne i posljedini gubici nastali osiguraniku zbog nastupa rizika trajka. OSIGURANJE BRODOVA Pod pojmom podrazumijeva se ugovor o odig brodova i drugih plovnih objekata. Mogu se osigurati sve vrste plovila. Najpoznatiji uvjeti za osiguranje brodova jesu institutske klauzule. Inst kl za osig brodova zbirke su kl kojima se reguliraju najvanija pitanja iz ug odnosa. Sklapanjem ugovora o osiguranju broda brodovlasnik zatiuje svoj vlasniko pravni i interes. Sklapanjem ugovora o zakupu broda brodovlasnik potpuno preputa brod na koritenje zakupoprimatelju pa imovinksi interes za osiguranje tog broda stje i zakupoprimatelj. PREDMET OSIGURANJA Osiguranje broda obuhvaa trup broda, strojeve, ureaje i opremu, redovne zalihe broda, zalihe hrane i pia. Kriterij za procjenu visine svote na koju e se sklopiti osiguranje broda jest stvarna vrijednost broda.. Uzima se njegova sadanja trina vrijednost na poetku osiguranja. KLASIFIKACIJA BRODOVA I OSIGURANJA Ugovorom o osiguranju esto se predvia obveza postojanja klase broda. Osiguranje broda prestaje u sluaju promjene, suspenzije, prekida ili isteka klase. UGOVORNO OGRANIENJE PODRUJA PLOVIDBE Granice plovidbe ugovaraju se tako da se geografski m kriterijima odreuju podruja u kojima brod moe ploviti. U tu je svrhu formulirana posebna klauzula (Institute Warranties Clause). Novi meunarodni uvjeti za osiguranje brodova iz 2003. Sadre i popis podruja iskljuenih za plovidbu. Osiguranje ostaje neprekinuto uz uvjet da se o krenju granica plovidbe obavijesti osiguravatelj.

JAMSTVO OSIGURANIKA U ODNOSU NA SPOSOBNOST BRODA ZA PLOVIDBU U sluaju povrede jamstva osiguravatelj je od dana povrede jamstva osloboen svake obveze naknade tete iz ugovora. Nije vana je li zbog povrede jamstva teta nastala ili nije. Jamstva osiguranika mogu biti iizriita (mogu se ugovoriti i u pisanom obliku) ili preutna. OSIGURANJE BRODA PREMA INST. KLAUZ. Za osiguranje pom rizika postoje ove osnovne cjelovite zbirke (1995) - Institute time clause Hulls (za osiguranje brodova na odreeno vrijeme) - Institute time clause Hulls Restricted Perils( za osiguranje brodova na odreeno vrijeme- sueno pokrie) - Institute time clause Hulls Total Loss (ue pokrie) - Institute time clause Hulls Total Loss only ( za potpuni gubitak) - Institute voyage Clause hulls za putovanje - Institute voyage Clause total loss ( ue pokrie) - Inst war and strikes Hulls - time - Inst war and strikes Hulls voyage OSIGURANI RIZICI a)Perils clause svi su osigurani rizici podijeljeni u 2 grupe. Osnovna je razlika izmeu tih dviju grupa u tome to je pokrie rizika druge grupe uvjetovano time da teta nije nastala kao posljedica propusta dune panje na strani osiguranika dok takav uvjet za rizike prve grupe ne postoji Pojmom perils of the sea obuhvaeni su ovi rizici: sudar, udar u uronjeni ili plutajui predmet, udar u neki nepokretni predmet, potonue ili prevrnue, nevrijeme b) Polution hazard clause proiruje osiguranje tako da obuhvaeni gubitak ili oteenje broda ako je gubitatk ili oteenje uzrokovano postupkom organa dravne uprave u sprjeavanju nastanka ili smanjenja rizika oneienja - Rizik oneienja neposredna je posljedica oteenja broda za koje je osiguravatelj u obvezi prema ugovoru o osiguranju broda. tete iskljuene iz osiguranja mogu biti: propisane i ugovorene. tete nastale zbog namjernog postupka osiguranika ne mogu se osigurati ni izriitim ugovornim odredbama. Postoje ova ogranienja i iskljuenja iz osiguranja: 1.trokovi pripreme povrine i bojenja podvodnog dijela broda- ako je do oteenja dolo zbog osiguranih rizika

2. nepopravljena oteenja osiguranog broda osiguratelj nije u obvezi ako osigurani predmet nije popravljen a potom nastupi potpuni guibitak broda 3. zarade i trokovi uzdravanja posade broda pokriveni osiguranjem broda jedino za vrijeme plovidbe 4. postupak u sluaju oteenja broda osiguranik je duan u sluaju neke nezgode obavijestiti osiguratelja kako bi putem svoga vjetaka utvrdio narav, uzrok, opseg i visinu tete 5. zastupnike provizije osiguratelj nije u obvezi za njih kao ni za trokove osiguranja Postoje dva kompleta institutskih klauzula za osiguranje brodova na vrijeme za sueno pokrie: 1. institute time clauses hulls, total loss, general average and colision liability, 1983 i 1995. Osiguranjem su pokrivene ove kategorije teta: 1. potpuni gubitak 2. zajednike havarije 3. trokovi i nagrade za spaavanje 4. odgovornosti za tete iz sudara brodova 2. institute time clause hulls, total loss only, 1984 i 1995. Pokrivene su samo ove kategorije teta: 1. potpuni gubitak osiguranog broda 2. doprinos broda u trokovima spaavanja i nagradi za spaavanje 3. osiguranikovi trokovi spaavanja Institustskim klauzulama za osiguranje ratnih rizika i rizika trajka pokrivene su tete na osiguranom brodu nastale zbog: a) rata, graevinskog rata, revolucije, ustanka, pobune, graanskih sukoba,... b) zarobljavanja, zapljene, uzapenja, zaustavljanja,... c) zaostalih mina, torpeda, bombi,... d) postupaka trajkaa, radnika otputenih sa posla,... e) postupak terorista ili bilo koje osobe koja djeluje zlonamjerno f) konfiskacije ili eksproprijacije Osiguranje brodova prema institutskim klauzulama iz 1995 (institute time clauses, hulls) Promjene se odnose na zatitu morskog okolia stimuliranjem spaavatelja da sprjeava nastanak ili smanjuje ve nastale tete na okoliu. Odreuje se koji trokovi spaavanja se pokrivaju osiguranjem, a koji ne. Izdaci za tzv. Posebnu naknadu spaavatelju nisu pokriveni osiguranjem, niti je pokrivena odgovornost za oneeenje ni trokovi preventivnih mjera u zatiti morskog okolia. Najznaajnije promjene: a) ako se za vrijeme prestanka osiguranja brod zatekne na moru, osiguranje traje do dolaska broda u prvu sigurnu luka, uz uvijet da je bio ne samo u plovidbi nego i u opasnosti

b) dunost je osiguranika da osigurani brod ima klasu klasifikacijskog zavoda to ga je odobrio osiguratelj c) novi istek roka za pregled koji je odredio klasifikacijski zavod d) proiren je krug osoba zbog kojih osiguranik ako one propuste dunu panju gubi pravo na osigurninu. e) Dodane su i preventivne mjere u zatiti morskog okolia, a ne samo mjere protiv oneienja f)Obavijest o teti treba dati osiguratelju im osiguranik, vlasnici ili upravitelj saznaju ili su trebali saznati da je nastala teta koja moe rezultirati odtetnim zahtjevom prema osiguratelju Institute time clauses, hulls, restiricted perils, 1995. Ti su uvjeti u svemu identini uvjetima pod naslovom institute time clause hulls 1995. osim kaluzule o osiguranim riziicima. U usporedbi s perils clause u institute time clauses 1995. izostavljeni su ovi rizici: a) prsnue kotlova, lom osovine b) nepanja zapovjednika, asnika ili posade broda c) baraterija zapovjednika, asnika ili posade broda Institute war and strikes clauses-hulls, 1995. Najznaajnija je promjena u odnosu na prijanje stanje u tome to je u ove uvjete prenesena nova odredba iz zbirke za osiguranje brodova od pomorskih rizika o obavijesti o teti. Izriito je iskljuen i rizik nuklearnog oneienja. Osiguranje brodova prema international hull clauses, 2003. Poboljana verzija prijanjih klauzula, nadopunjena brojnim novim odredbama i izmjenama postojeih. Umjesto zastarjelog instituta insurance warranties primjenjuje se metoda ugovornog reguliranja. Rizik prve grupe: Opasnosti od mora, rijeka, jezera ili drugih plovnih voda, poar, eksplozija, praterija, potres, udar gromova, dodir sa satelitom, dodirr s kopnenim vozilom, zrakoplovom, helikopterima,... Druga grupa, tete nastale zbog: prsnua kotlova, lomova osovina, skrivene mane u strojevima, nepanja zapovjednika, asnika, nepanja popravljaa,... Polution hazard clause pokriven gubitak ili oteenje broda nastalo zbog postupka organa dravne uprave pri sprjeavanju nastanka ili smanjenju rizika oneienja kada je rizik oneienja neposredno uzrokovan oteenjem broda za koje je osiguratelj obvezan prema ugovoru o osiguranju. colision liability prueno osiguranje tri etvrtine osiguranikove odgovornosti prema treim osobama za tete uzrokovane drugom brodu ili stvarima na tom drugom brodu zbog sudara brodova. Osigurana je izvanugovorna odgovornost osiguranika.osiguranje unajmljene opreme i opreme dok je izvan broda pokrie proireno i na osiguranej opreme koja je ugraena na brod a koja nije u vlasnitvu osiguranika nego je osiguranik koristi na temelju ugovora i za koju ugovorno dogovara. Proireno pokrie, se odnosi na:

- 4/4 odgovornosti iz sudara brodova - odgovornosti za tete iz udara osiguranog broda u neki nepokretni ili plutajui objekt - pravo osiguranika da zahtijeva potpunu nak nadu u sluaju zajedniek havarije - osiguranje trokova popravka ili zamjene prsutog kotla, slomljene osovine, neke skrivene mane ili oteenja broda nastalo zbog nezgode,... Rizici iskljueni iz osigruanja Prema collision clause, osiguranje ne obuhvaa iznose koje e osiguranik platiti za ili u vezi s: - uklanjanjem ili unitenjem prepreka, podrtine, tereta ili bilo kojih drugih predmeta - bilo kojom nepokretnom ili pokretnom imovinom ili stvarima osim drugih brodova - teretom ili durgim stvarima na osiguranom brodu - gubitkom ivota, tjelesnim ozljedama ili boleu - zagaenjem ili oneienjem bilo koje nepokretne ili pokretne imovine ili stvari Paramount odredbom obuhvaena su ova iskljuenja: - isklj ratnih rizika i rizika trajka - isklj rizika teroristikog aktra, djelovanja s politikim pobudama i zlonamjernih postupaka - isklj rizika radioaktivnog zagaenja, kemijskog, bilolkog, biokemijskog i elektromagnetskog oruja Dunost osiguranika - duty of the assured klauzula dunost je osiguranika da dok traje osiguranje poduzme sve mjere kako bi sesprijeila ili smanjila teta naknadiva ovim osiguranjem. Osiguranik ima pravo na naknadu razborito uinjenih trokova spaavanja neovisno o drugim isplatama - classificatio and ISM klauzula dunost osigranika je da brod ima klasu klasifikacijskog drutva koje je odobrio osiguratelj i da se ta klasa odrava.vlasnik broda je obvezan u odnosu na osigurani brod posjedovati valjan document of compiance i safety management certificate - management klauzula- dunost je osiguranika, vlasnika ili upravitelja na poetku osigranja i dok osiguranje traje ispunjavati sve zakonske zahtjeve drave zastave broda u odnosu na brodsku konstrukciju, njegovo stanej, opremu,... Automatski prestanak osiguranja u sluaju promjene vlasnitvabroda, zastave, predaje broda novom menadmentu, predaje broda u zakkup, rekvizicije broda. Naknada iz osiguranja primjenjuje se odbitna franiza. Naknada za tetu nee se isplatiti ako ukupni iznos vih teta proisteklih iz svake pojedine nezgoe ili odgaaja ne premai ugovoreni iznos franize.

Plaanje premije osiguranja - osiguranik se obvezuje da e u cijelosti platiti premiju osiguranja u roku od 45 dana od poetka osiguranja, osima ako nije drukije ugovoreno. Odredbe o odtetnim zahtjevima o svakoj se teti bez odgaanja mora obavijestiti vodei osiguratelj od dana kada su osiguranik, vlasnik ili upravitelj saznali za nastanak tete kako bi se osigurateljima, ako to ele omoguilo imenovati vjetaka za pregled tete. Ako obavijest nije data u roku od 180 dana, teta se nee nadoknaditi iz osiguranja, osima kao vodei osiguratelj ne odlui drukije. Dunosti i prava osiguratelja u odnosu na odtetni zahtjev: - moe imenovati vjetaka za pregled tete - imenovati nezavisnog likvidatora havarija - razmotriti prijedlog likvidatora ili zahtjev osiguranika uz prezentaciju valjane dokumentacije - donijeti odluku u odnosu na svaki odtetni zahtjev u roku od 28 dana - donijeti odluku u okviru razboritog vremena - u ime osiguranika pribaviti potrebno jamstvo ili protujamstvo - duan je isplatiti osiguraninu Regres osiguratelja osiguranik je duan poduzeti razborite mjere da bi sauvao svoja prava prema treim osobama u vezi sa tetom za koju se trai naknada iz osiguranja. Odnosi iz suosiguranja Osiguravatelji osigurniku ne odgovaraju za itavu tetu, nego samo razmjerno svome udjelu. Vodei osiguratelj ima centralni poloaj te je na temelju odredaba u mnobim pitanjima ovlaten djelovati kao zastupnik svih sudjelujui osiguratelja. Leading underwriter je ovlaten: a) imenovati surveyera ili vjetaka b) provoditi dunosti i obveze osiguratelja c) voditi postupak obrade teta d) obavljati sva plaanja ili sklapati nagodbe Djelomini gubitak ili oteenje broda kao posebna kategorija tete obuhvaa: a) potpuni gubitak dijela osiguranog broda b) oteenje osiguranog broda Djelomini gubitak podrazumijeva potpuni gubitak dijela osiguranog broda ili njegova pripatka Oteenjem osiguranog broda podrazumijeva se fiziko oteenje trupa ili stroja Odreivanje naknade iz osiguranja za djelomini gubitak ili oteenja broda Prema standardnoj praksi, priznaju se ovi trokovi: a) trokovi popravka nadoknadivi iz osiguranja b) trokovi privremenih popravaka, uz stanovite uvjete c) trokovi premjetanja broda radi popravka- nadoknadivi iz osiguranja

d) luki trokovi e) trokovi dokovanja o okolnostima ovisi naknauje li osiguratelj trokove 100 ili50% f)opi trokovi podjela 50 - 50 g) trokovi nabave rezervnih dijelova potrebnih za popravak dio razboritih trokova h) trokovi brodarova inspektora u nadzoru popravka priznaju se iz osiguranja i) trokovi osigurateljeva vjetaka osiguratelj sam snosi trokove j) trokovi vjetaka klasifikacijskog zavoda iz osiguranja broda k) zarade i trokovi uzdravanja zapovjednika, asnika i brodske posade, ovisno o uvjetima police l) gorivo posebno potroeno u vezi s popravkom naknadivo iz osiguranja m) trokovi likvidacije tete Trokovi privremnih popravaka naknauju se samo u ovim sluajevima: a) ako privremeni popravak smanjuje trokove konanog popravka, do visine postignutih uteda b) kod putnikih linijskih brodova i kargo brodova koji odravaju redovan servis c) ako u luci ili mjestu gdje se zatekao oteeni brod nije bilo mogue gapopraviti d) ako neki dio ili materijal nuno potreban za potpuno dovrenje popravka nije mogue pribaviti u mjestu popravka Popravak oteenog podvodnog dijela broda trokovi se priznaju u ogranienom opsegu. Nisu naknadivi trokovi pjeskarenja i bojenja podvodnog dijela broda. Izuzeci od tog osnovnog naela odnose se na: a) trokove popravka oplate podvodnog dijela broda, koja je oteena zbog ostvarenja osiguranog rizika b) trokovi dobave i nanoenja prvog premaza temeljne antikorozivne boje na povrine popravljene oplate Prekovremeni rad nadoknauje se iz ugovora o osiguranju broda. Od ovog opeg naela u suvremenoj praksi likvidatora ima izuzetaka: a) ako su prekovremenim radom uteeni ukupni trokovi popravka b) kod linijskih brodova c) kada je iz tehnikih razloga zbog naravi popravka neizbjean Ako osiguranik postavi odtetni zahtjev prije nego je brod popravljen, naknada iz osiguranja u takvu se sluaju utvruje u visini: