potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

1

Upload: others

Post on 06-Nov-2021

6 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Potencijal poljoprivrednebiomase u sistemimaproizvodnje biogasa u Republici Srbiji

Olivera Ećim-Đurić1, Dragan Kreculj2, Danijela Živojinović2, Miloš Vorkapić31 Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet2 Akademija tehničkih strukovnih studija strukovnih studija Beograd3 Univerzitet u Beogradu, Insitut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju

1

Page 2: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Dopunjena Direktiva Evropske Unije (EU) iz 2018. godine, (deoprojekta “Čista energija za sve zemlje Evrope”)

Pariski skup o emisiji štetnih gasova, prema kome udeoobnovljivih izvora do 2030. godine treba da bude najmanje 32%, tj. na svetskom nivou instalisane kapacitete treba povećati za josoko 3000 GW, čime se u pogledu zaštite životne sredine težizadržavanju porasta temperature okoline za dva stepena naglobalnom nivou

Pravni okvir:

2

Page 3: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

U avgustu 2003. godinezabeleženo je najtoplije leto u Evropi od 1540.godine.

Prema podacima Francuskog nacionalnog zdravstvenog instituta, zabeleženo je skoro 15 000 smrtnih slučajeva.

3

Page 4: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Izveštaj Energetske zajednice EU iz 2019. godine

16 zastarelih termoelektrana na području Zapadnog Balkana, prosečno emituje 20 puta više SO2, i 16 puta više toksičnih čestica od 250 termoelektrana u Evropi.Zdravstveni troškovi koji su povezani za zagađenjenjem vazduha u EU procenjuju se od 6,1 do 11,5 milijarde € godišnje.

4

Page 5: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

63%

4%

14%

5% 14%

Biomasa

GeotermalnaenergijaSolarna energija

Energija vetra

Hidropotencijal

= 12,5 miliona tona godišnje

5

Page 6: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Kultura

Godina

2014 2015 2016 2017 2018

Proizv. (hilj. t)

Biomasa(hilj. t)

Proizv. (hilj. t)

Biomasa(hilj. t)

Proizv. (hilj. t)

Biomasa(hilj. t)

Proizv. (hilj. t)

Biomasa(hilj. t)

Proizv. (hilj. t)

Biomasa(hilj. t)

Pšenica 2387 2387 2428 2428 2885 2885 2276 2276 2942 2942

Raž 12 24 13 26 14 28 11 22 13 26

Kukuruz 7952 11928 5454 8181 7377 11066 4018 6027 6965 10447

Suncokret 509 1018 437 874 621 1242 541 1082 734 1468Šećernarepa 3507 1403 2183 873 2684 1074 2513 1005 2325 930

Ukupno 14367 16760 10515 12382 13581 16295 9359 10412 12979 15813

6

Page 7: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Vojvodina Južna iIstočnaSrbija

Šumadija iZapadna

Srbija

regionBeograda

70%

14% 12%4%

Izvor Potencijal [TJ]

Ratarska proizvodnja 6,6·104

Stočarska proizvodnja 1,25·104

Izvor Potencijal [TJ]

Indrustrija prerade mleka 121

Indrustrija prerade mesa 487

Industrija prerade šećera 106

Izvor Potencijal [TJ]

Komunalni otpad 109

7

Page 8: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Hidroenergija Biogas Geotermalnaenergija

Energija vetra Solarnaenergija

35107

723 222 175 47

Prepreke:

nesistematičnost u prikupljani i manipulaciji biomasom propadanje velikih stočnih farmi nerazvrstavanje komunalnog otpada pri realizaciji projekta neophodan veliki broj dozvola i licenci na lokanom i držanom nivou

8

Page 9: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Tip elektrane Kvota[MW]

Instalisano[MW]

Podsticajna mera[c€/kWh]

Biogas 30 20 15 - 18

Biomasa 100 10 8 – 14

Deponijski gas 10 - 8,5

Otpad 3 - 8,5

2020.god. Uredba u merama podsticaja prestala je da važi sa prikazanim tarifama. Sadašnja otkupna cena za elektrane na biogas je oko 13 c€/kWh, što je na nivou rentabinosti ovih postrojenja.Proizvođači električne energije iz elektrana na biogas trebali bi da računaju na podsticajne mere u periodu od 12 godina.Procena otplate insvesticije je oko 9 godina.

9

Page 10: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Primer – opština Stara Pazova

30 000 ha obradive površine, od toga preko 70% u privatnom vlasništvu dugogodišnja degradacija zemljišta usled netretiranja otpada iz primarne ratarske proizvodnje i neadekvatne primene pesticida i mineralnih đubriva deponije i smetlišta u blizini međunarodnih saobraćajnicaOdlaganje organskog otpada separacijom ne postoji kao energent ranije se koristilo drvo. Gasifikacijom se potrošnja drva smanjila zanemarljiv % grejanja domaćinstava ostacima iz primarne poljoprivredne proizvodnjeBez podataka o organizovanom briketiranju i peletiranju ostataka poljoprivredne proizvodnje 1 pogon na biogas u funkciji, instalisane snage 640 kW na kukuruznu silažu i stajnjak

95 % poljoprivrednih domaćinstava zainteresovano je za prodaju otpada lošiji karakter interesovanja su težnje da korisnik (elektrana) finansijski pokriva troškove manipulacije, transporta i skladištenja.

10

Page 11: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Kukuruz PšenicaŠećernarepa

Soja Suncokret Ječam

Udeo [%] 43.5 12.6 29.4 10.7 3.3 0.5

Površina [ha] 3576.4 1037.7 2420 876.7 275.7 40.8

Pr.prinos [t/ha] 6.4 4.3 52.1 4 2.8 4

Ukupan prinos t 22888.96 4462.11 126082 3506.8 771.96 163.2

Biomasa t 25177.856 4462.11 126082 7013.6 1929.9 163.2Ukupno t 164828.7

Biomasa – ukupno 164828,7 t30 % za kosupstrat 49448,61 t

Stajnjak – ukupno 13574,6 t30 % za proizvodnju biogasa 4072, 4 t

Ukupno potencijalno proizvedene energije:- Električna energija 1,73·106 kWh- Toplotna energija 1,8·106 kWh

11

Page 12: Potencijalpoljoprivredne biomaseu sistemima

Prepeke:

Nepopunjenost kvota pokazatelj da je sektor biogasa neiskorišćen Vremenska neusklađenost između proizvodnje biomase i proivodnje energije iziskuje skladištenje biomase i povećanje troškova proizvodnjeUsitnjenost i razuđenost posedaNeedukovanost stanovništvaIzostanak jedinstvene baze podataka proizvođača i potrošačaKomplikovana procedura izdavanja dozvola

12