posebna zastita dobro poznatih i cuvenih zigova

D. ZLATOVI, Posebna zatita dobro poznatih i uvenih igova Zb. Prav. fak. Sveu. Rij. (1991) v. 28, br. 1, xxx-xxx (2007)

1

POSEBNA ZATITA DOBRO POZNATIH I UVENIH IGOVA

Dragan Zlatovi, dipl. iur. Ravnatelj ibenskog kazalita

UDK: 347.77 Ur.: 12. studenog 2006. Pr.: 12. sijenja 2007. Pregledni znanstveni lanak

U ovom radu autor panju posveuje posebnim kategorijama igova dobro poznatim i uvenim igovima. Uz poblie oznaavanje i definiranje ovih vrsta igova, daje se vrlo precizna analiza kriterija razlikovanja uvenih igova od drugih obinih igova, uz usporednopravni pregled. U nastavku teksta raspravljeni su izvori igovnog prava koji ureuju pitanja u svezi s poznatim igovima, a posebice izvori meunarodnopravne razine Parika konvencija i TRIPS. Nadalje, dat je pregled rjeenja na ovom podruju u hrvatskom igovnom pravu, s akcentom na recentni Zakon o igu iz 2003. Konano, predstavljeni su posebni modaliteti zatite uvenih igova, i to rjeenja iz igovnog prava, prava suzbijanja nelojalne utakmice i opih pravila graanskog prava. Kljune rijei: dobro poznati ig, uveni ig, opasnost razvodnjavanja, igovno pravo, nelojalna utakmica.

1. Uvod1.1. Pojmovno odreenje i vrste poznatih igova U pravnoj teoriji, a takoer i u pravnoj, a posebice sudskoj praksi, pojam poznatih igova nije definiran na cjelovit i jedinstven nain. Tako nailazimo na doktrinarne stavove po kojima se ovi igovi vezuju za iroku prepoznatljivost. Po tom stajalitu poznat je onaj ig kojeg dobro poznaje ukupna populacija neke zemlje, neovisno o njihovim osobinama, odnosno o njihovom uzrastu, statusu, stupnju obrazovanja, potroakom

2


krugu i dr. Naroito se to odnosi na vii stupanj poznatosti igova, koja onda vrsta igova postaje sastavnicom jezika nekog naroda bez dvojbi glede njihove jedinstvene predstave u tom okruju.1 Kod toga je od bitne vanosti naelo teritorijalnosti, po kojem je takav ig poznat na domicilnom podruju, bez obzira na njegovu rairenost i stupanj poznatosti izvan granica domae drave.2 Po drugom gleditu izostaje precizno odreenje poznatih igova koje bi vrijedilo kao opa definicija.3 Ovo stajalite preferira one igove koji uz stupanj poznatosti imaju status jedinog znaka prema kojima se vezuje opa predstava posebnosti i jedinstvenosti. Meutim, na tritu nailazimo i na one igove koje ne krasi jedinstvenost u njihovoj pojavnosti, ali se radi ili o posebno poznatim igovima, meusobno razliitim po stupnju prepoznatljivosti i karakteristinim po manjem stupnju dominantnosti, odnosno o iznimno poznatim igovima koji su poznati samo uem krugu publike ili struke. Ni sudske rjeidbe ne sadre kvalitetne definicije ovog pojma ve se obino zadovoljavaju opim zakljucima. Tako obino sudske odluke dostupne nam prakse kod odreivanja ovog pojma polaze od pojedinih kriterija ili grupe kriterija, primjerice za njemaku sudsku praksu posebne reklamne moi odreenog iga4, svjetskog znaenja iga, dominantne moi oznaavanja s dugotrajnom uporabom i intenzivnom reklamom6, te jedinstvenosti znaka, odnosno injenice da je jedini takav na odreenom tritu7.Becher, Der Schutz der beruhtmen Marke, GRUR 11/1951, str.490. Vlakovi, Pravna zatita slavnih igova, Savezni zavod za patente Pronalazatvo, Beograd, 1992., str. 30. 3 Friedrich, Besonders bekannte marken, Markenartikel, 53, str. 316. 4 Primjerice ig Odol , odluka LG Elberfeld, od 11.9.1924., JW, 1925, str.502. Vidi odluku RG, od 31.10.1942, GRUR, 1943, str.85. 6 Vidi odluku BGH, od 22.10.1954., GRUR 6/1955, str.299. 7 Vidi odluku BGH, od 14.2.1958., GRUR 8/1958, str.393.. U sporu BGH, GRUR 1966, str.623., sud je odluivao o zahtjevu proizvoaa ampanjca koji je vie od sto godina koristio u svojoj firmi ime Kupferberg. Ono je istovremeno bilo zatieno i kao ig. Tueni, takoer s prezimenom Kupferberg, osnovao je 1946. godine tvrtku Ignacy Kupferberg Co. Gm BH, koja je poslovala uskoro samo kao Kupferberg Co. GmbH. Trgovala je drvetom, metalom i strojevima, prije svega s tvrtkama iz istonih zemalja. Njena je aktivnost u Njemakoj bila ograniena na suradnju s tridesetak industrijalaca i veletrgovaca. Pored ove dvije tvrtke postojala je i trea. Bila je to Florian Kupferberg Verlag , koja je poslovala jo od 1797. godine. Proizvoa ampanjca je sluajno 1958. godine saznao za tvrtku Kupferberg Co. GbH, te je zatraio njeno brisanje. BGH je usvojio zahtjev, suprotno odluci prvostupanjske molbe. Osnovnu tekou u odluivanju inila je okolnost da ig tuioca nije bio jedinstven, jer je postojala i tvrtka Kupferberg Verlag. Zato je sud morao dati posebno znaenje ovom pojmu. To je uinjeno na ovaj nain: Ukoliko je rije o posebnoj reklamnoj moi kao pretpostavci zatite, ona ne moe biti negirana u spornom sluaju samo zato to gotovo nepoznato domae poduzee u svojoj tvrtki koristi isto ime. Zahtjev tzv. jedinstvenosti se ne smije razumjeti u isto objektivnom smislu da nijedna tvrtka u zemlji ne moe upotrebljavati istu ili slinu oznaku na bilo kojem, pa makar i tako specijaliziranom podruju. Cit. prema Vlakovi, op.cit., str.34-35.1 2


3

Ranija njemaka sudska praksa vezivala je zatitu poznatih igova za njihovu jedinstvenost, a ne prepoznatljivost i glasovitost, meutim, ta su stajalita kasnije promijenjena te je jedinstvenost ocjenjivana kroz poznatost iga u javnosti odnosno kod potroaa.8 Analizirajui postojeu legislativu, kako na nacionalnoj tako i na meunarodnoj razini, te recentnu pravnu teoriju i raspoloivu sudsku prasku, nailazimo na vie povezanih pojmova koji se odnose na ovu problematiku. U ovom radu koristit emo iskljuivo pojmove dobro poznat ig (wellknown) i uveni ig (famous), radi preciznijih odreenja i lake percepcije materije koja se izlae.9 Openito govorei, razlika izmeu pojma dobro poznat i uven ili izmeu dobro poznat robni ig i uveni robni ig nije vrlo jasna ni u jednoj meunarodnoj konvenciji ili sporazumu, nacionalnim igovnim zakonima i s njima povezanim zakonima, ak ni u radovima znanstvenika i strunjaka.10 Meutim, kao to je i prvobitno naglaeno, neke od roba ili usluga koje je mogue prepoznati temeljem odreenog robnog iga kontinuirano su dio transakcija na meunarodnoj razini te ih je mogue kupiti na bilo kojem tritu svijeta, a ime je takav konkretan robni ig zapravo postao globalni identifikator odreenog izvora ili kvalitete robe ili usluga koje predstavlja. U ovome smislu postoje referentna miljenja koja zagovaraju realistinu vrijednost razlikovanja dobro poznatih robnih igova i uvenih robnih igova. S obzirom na ovo, u radu gospodina Frederica Mosterta, jednog od predsjednika Meunarodne organizacije za zatitu igova (INTA), navedeno je sljedee: Uobiajeno rjeniko znaenje pojma dobro poznat, a sukladno rjeniku Merriam Webster, jest, meu ostalim, iroko poznat i poznat mnogima. Stoga, u kontekstu igovnoga prava, dobro poznat robni ig moe se okarakterizirati kao ig/znak koji je poznat znaajnome dijelu relevantne javnosti u smislu da se povezuje s odreenom robom ili uslugama. esto se predlagalo priznavanje posebne kategorije dobro poznatih robnih igova tj. uvenih igova. Smatra se da uveni igovi imaju viu razinu ugleda od dobro poznatih igova te stoga zasluuju iri opseg zatite od neovlatene upotrebe s nekonkurentnom robom ili uslugama.11 I u domaoj pravnoj teoriji igovnog prava nailazimo na pokuaje definiranja ovih pojmova koja se naslanjaju na prezentirane dosege inozemnih autora i tamonje prakse.Ibid. Dobro poznat ig neki oznaavaju kao znani, notorni ili ope poznati ig, a uveni ig kao slavni, renomirani ili glasoviti ig. Detaljnije kod izmi, Zlatovi, Komentar Zakona o igu, Faber & Zgombi Plus, Zagreb, 2002., str. 63. i dr. 10 Piotrowska, Renomowane znaki towarne i ich ochrona, Wydawnictwo C.H.Beck, Warszawa, 2001., str., 13. 11 Objavljeno u The Trademark Reporter. Vol. 86, svezak 86.8 9


Tako se razlikuju: dobro poznati igovi - kao oni igovi koji su dosegli odreen relevantan stupanj prepoznatljivosti; poznati igovi (known) koji nisu dobro poznati nego su samo poznati u nekom manjem stupnju ili nekom uem, primjerice, poslovnom ili strunom krugu; uveni igovi posebna kategorija u okviru poznatih igova, sa izrazito visokim stupnjem poznatosti; ugledni igovi kao oni igovi, koji nemaju stupanj poznatosti kao slavni igovi, kao niti dobro poznati igovi, ali uivaju adekvatan visoki ugled u odreenom krugu javnosti kojem su poznati. 12 1.2. Kriteriji za razlikovanje dobropoznatih i uvenih igova Navedena pojmovna odreenja ipak nisu dovoljna da bi se razlikovali igovi po stupnju poznatosti, odnosno odredilo u koju se kategoriju poznatih igova odreeni ig moe uvrstiti, to onda utjee ne samo na njegovu marketinku mo nego i na modalitete zatite od moguih povreda prava. U pravnoj teoriji i normativnim rjeenjima nailazimo na razliitost kriterija za razlikovanje dobro poznatih i uvenih igova, ali uoavaju se brojne zajednike odrednice koje omoguavaju donoenje pravilne odluke o stupnju poznatosti odreenog iga i njegovom statusu i pravnoj zatiti. Ipak, ima i dokrinarnih miljenja po kojima nije potrebno jasno odrediti kriterije za uvene igove, nego se osloniti na ope konstrukcije po kojima se radi o igovima koji svojom svjetlou nadsijavaju sve druge i obasjavaju i najudaljenija podruja na kojima se vie ne moe govoriti o istovrsnim proizvodima.13 Kako bismo mogli doi do opeprihvaenih kriterija, primjenjivih za hrvatsko igovno pravo te sudsku i trgovaku praksu, razmotrit emo dostupna gledita pravne doktrine, te neka rjeenja velikih nacionalnih igovnih legilastiva. U pravnoj teoriji igovnog prava iskristalizirala su se etiri kljuna kriterija ispunjavanjem kojih odreeni ig stjee epitet uvenog ili prepoznatljivog: dominatnost na tritu jedinstvenost ig izvornost znaka posebna pozicija (percepcija) iga u javnosti.1412 Slino, uz odreenja odstupanja kod Topi, Zatita poznatih i uvenih igova, Hrvatski patentni glasnik, 3, 1996, 1, str. 249. , te Topi, Zatita znanih igova, Hrvatski patentni glasnik, 4, 1997, 1, str. 228. 13 Friedrich, Verwechslung oder Verwasserung, Juristische Wochenschrift, 1951, str.314. 14 Slino i Hefermehl, Schutz der beruhmten Marke gegen Neuanmeldung gleicher oder


Za kvalifikaciju uvenog iga nuna je njegova dominantna pozicija na tritu, odnosno postizanje izrazito visokog stupnja snage oznaavanja, ime se deklarira kao prepoznatljiva oznaka neke tvrtke ili odreenog proizvoda. Kod toga se trai prepoznatljivost kod ukupnog potroakog korpusa, a ne samo onog koji je usmjeren na proizvode koji su tim igom oznaeni. Iznimka su karakteristini proizvodi koji se iskljuivo vezuju samo uz jedan poseban krug konzumenata, primjerice lijekovi i drugi farmaceutski proizvodi. U tom sluaju trai se da prepoznatljivost bude u granicama same prirode poznatosti pripadajueg proizvoda. Obino se smatra se da je ig ispunio uvjet ope prepoznatljivosti ako ga poznaje 70-80 % stanovnitva zemlje u kojoj se trai zatita.15 Nadalje, trai se jedinstvenost pojavnosti iga na odreenom tritu, odnosno da se radi o jedinom takvom igu. Ipak ne trai se strogo udovoljavanje ovom kriteriju, nego prije svega primjerenost iga percepciji javnosti, da li je taj ig poznat u maksimalnoj mjeri, te da li ga javnost percipira kao ig odreenog nositelja. Kod toga se ne trai da takav ig koristi iskljuivo jedna tvrtka neovisno o poslovnoj djelatnosti odnosno vrsti proizvoda ili usluga na koje se odnosi.16 uveni igovi obvezno moraju implicirati i odeen stupanj izvornosti, osobitosti ili originalnosti. Kao izvorni igovi mogu se promatrati samo oni znakovi koji zbog svog sadraja ili oblika ili zbog povezanosti sadraja i oblika predstavljaju neto novo i jedinstveno.O originalnosti ne moe se govoriti onda kad je ig slian oznakama koje su uobiajene na tritu. Kao jedan od kriterija razlikovnosti navodi se i ugled iga u javnosti, odnosno koliko je jedan ig cijenjen od potroaa i ukupne javnosti. Ovaj dojam ovisi o percepciji koju potroai imaju o tom igu, neovisno o razlozima koji utjeu na takav odnos odnosno predodbu javnosti. Dakle, ne mora nuno biti vezana za kvalitetu proizvoda oznaenog tim igom, jer se radi o objektivnom kriteriju koji se lako moe trino utvrditi, niti je rije o odnosu potroaa prema kvaliteti proizvoda. Kriterij cijenjenosti iga opeg je karaktera, a moe se temeljiti na rangu i starosti tvrtke, njenoj veliini, tehnikim mogunostima, dobro organiziranoj servisnoj slubi itd.17 Ovi kriteriji ne moraju biti kumulativno spnjeni, ali se radi o odrednicama koje u svojoj povezanosti i interakcijama mogu bitno utjecati na stupanj poznatosti nekog iga. Tako i u situaciji da neki ig ne ispunjava jedan od navedenih krierija, izrazita intenzivnost drugih kriterija moe ipak taj ig svrstati meu uvene igove. Primjerice zatitu u statusu uvenog iga moe uivati i takav ig koji je dodue iznimno poznat, ali ne ispunjava uvjet jedinstvenosti, ukoliko se radi o igu s kojim je povezana percepcija

verwechslungsfahiger Zeichen im Eintragungsverfahren, GRUR Int.,6-7/1973, str.425 .. 15 Baumbach-Hefermehl, Warenzeichengesetz, 12.Aulge, Muenchen, 1985, str. 982. 16 Ibid. 17 Fezer, Der Benutzungswang im Markenrecht, Berlin, 1984, str.185.


javnosti da se njime oznaavaju naroito kvalietne robe ili usluge. Uz navedene bitne kriterije mogu se rabiti i neki drugi, primjerice reklamna mo iga. Tu se misli na samo one igove ija je reklamna mo izuzetna, a njena trina vrijednost tolika da i neznatna povreda uzrokuje tetu titularu iga. Ona, pak, u svakom sluaju daleko nadmauje gubitke koji nastaju na strani treih osoba za sluaj da im bude zabranjena upotreba tog iga za oznaavanje neistovrsnih proizvoda ili usluga.18 Moe se zakljuiti da su uveni igovi neka vrsta simbola za samu robu koja je njima oznaena. Takvi su igovi duboko ukorijenjena u svijest publike, te i sam njihov spomen izaziva asocijaciju na ig, proizvod i odreeno mjesto proizvodnje. ig se pribliava imenu proizvoda, ali se od njega razlikuje upravo po jo ouvanoj funkciji oznaavanja podrijetla. On se, dakle, transformira u pojam kojim se oznaava predmet za zadovoljavanje neke potrebe. Na primjer, ne kupuje se sklopivi kiobran nego Knirps, ne kupuje se neko osvjeavajue pie nego Coca-Cola itd.19 Dakle, da bi neki ig imao referencu uvenog iga, mora zadovoljavati barem to da je postao prepoznatljiv simbol za jedan ili vie proizvoda u krugovima svih sadanjih ili potencijalnih sudionika na tritu, da je uao u njihov jezik na cijelom dravnom teritoriju, te da se s njim izaziva dojam posebne vrijednosti proizvoda koji su njime oznaeni. Stranke koje imaju nakanu da njihov ig postigne status dobro poznatog iga i da potom postane ope poznat drugim poduzetnicima odnosno potroaima, moraju raspolagati podupiruom dokumentacijom radi mogueg razmatranja, ukljuujui, izmeu ostaloga, i sljedee : fakture, trinu i marketinku dokumentaciju, dokumentaciju o izvozu odnosno uvozu, te detaljne statistike podatke o prodaji roba ili usluga; oglaavanje u domaim i inozemnim medijima, kao to su novine, asopisi ili televizijske emisije; dokumentaciju koja se odnosi na distribuciju i trgovinske kanale za proizvode ili usluge; vrijednost ili vrednovanje iga na tritu, rangiranje u prodajnim rezultatima, rangiranje u reklamnim trokovima i dr.; dokaz o godini kad je ig prihvaen ili stvoren, kao i dokaz o premanentnoj uporabi iga; materijale koji pokazuju registacijski status iga u zemlji i izvan zemlje podrijetla, ukljuujui registracije uinjene po podrunicama; relevantne evidencije ili trine pregledne izvjetaje izdane od vjerodostojnih organizacija; dokumente o priznanju izdane od upravnih ili sudskih tijela; drugu evidenciju koja dokazuje poznatost ili slavnost iga.18 19

Cit. Vlakovi, op.cit., str.32. Ibid., str.33.


7

Uz ova u doktrini zastupljena specifina mjerila evaluacije, neke od kriterija nailazimo i u pravnim dokumentima i aktima, bilo meunarodnim konvencijama i ugovorima, bilo u nacionalnim zakonima ili drugim pravnim propisima.20 Mjerila evalucije nisu jasno naznaena u Parikoj konvenciji i sporazumu TRIPS .21 U odredbi lanka 16(2) sporazuma TRIPS navodi se samo kako e drave kao lanice Svjetske trgovinske organizacije - WTO-a voditi rauna o znanju o robnome igu u relevantnom dijelu javnosti, ukljuujui znanje u predmetnoj dravi lanici koje je ostvareno kao posljedica promoviranja robnoga iga. Postoje neke zemlje u kojima su propisani detaljni elementi mjerila evaluacije namijenjenih utvrivanju dobro poznatih i uvenih robnih igova i obuhvaaju te elemente u relevantnom nacionalnom pravu. Primjerice, u odredbi lanka 43 (c) (1) revidiranog Lanham Acta Sjedinjenih Amerikih Drava navedeni su elementi evaluacije, iako odredba nije iskljuiva. Vlasnik22 slavnoga iga imat e prema Lanham Actu pravo, a pod uvjetima naela pravinosti i onim uvjetima koje sud bude smatrao opravdanima, zahtijevati izricanje mjere zabrane protiv komercijalne primjene u trgovini iga ili trgovakoga imena od strane druge osobe, a ukoliko navedena primjena zapone nakon to je ig postao slavan te dovede do umanjivanja svojstvene i razlikovne kvalitete slavnoga iga, i ishoditi svaki takav drugi pravni lijek spomenut o ovome pododjeljku. Prilikom utvrivanja da li je robni ig karakteristian i uven, sud moe u obzir uzeti imbenike poput, ali ne ograniavajui se na iste: (1) stupanj karakteristine ili steene svojstvenosti odnosno razlikovnosti iga; (2) trajanje i opseg koritenja iga s obzirom na robu ili usluge uz koje se ig koristi; (3) trajanje i opseg promidbe i publiciteta iga; (4) zemljopisni opseg podruja trgovanja u okviru kojega se ig koristi; (5) putovi trgovanja robom ili uslugama za koje se ig koristi;20 Parika konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva iz 1883., objavljena u izmi, Ogledi iz prava industrijskog vlasnitva, knjig prva, Split 1998., str. 234.; Sporazum o trgovinskim aspektima pava intelektualnog vlasnitva TRIPS iz 1994, objavljen u Gliha, Autorsko pravo, Informator, Zagreb, 2000., str. 377. 21 Matsubara, Protection of Well-Known and Famous Trademarks, www.apic.jiii.or.jp/p_f/ text/text/2-08.pdf ., str.26. 22 U ovom radu rabit emo za titulara iga prvenstveno pojam nositelj iga, koji je prikladan za hrvatski pravni poredak (kao i za ostale pravne poretke kontinentalne Europe), dok se pojam vlasnika iga koristi samo za oznaavanje titulara u angloamerikom pravnom krugu (trademark owner). Koritenje pojma vlasnik iga umjesto pojma nositelj iga za na sustav i europske kontinentalne pravne sustave moglo bi zbunjivati o kojem se od dva razliita subjektivna prava radi - vlasnitvu ili igu, a koja oba mogu paralelno postojati na/glede iste stvari.

8


(6) stupanj prepoznavanja iga na podrujima i putovima trgovanja kojima se koristi vlasnik iga i osoba protiv koje se trai izricanje mjere zabrane; (7) narav i opseg primjene istih ili slinih igova od strane treih osoba i (8) postojanje registracije u skladu sa Zakonom od 3. oujka 1881. ili Zakonom od 20. veljae 1905. ili u glavnome registru.23 Nadalje, elementi mjerila evaluacije takoer su primjerice konkretno popisani u lanku 84. Sporazuma iz Cartagene u Junoj Americi, u odredbama lanka 3. u svezi s lankom 67. brazilskoga Zakonika o industrijskome vlasnitvu, u lanku 5. revidiranog kanadskog Zakona o robnim igovima i u Pretranim mjerilima kineskoga Ureda za robne igove. Tako prema odredbi lanka 81. Sporazuma iz Cartagene24, u svrhu utvrivanja da li je ig slavan na svjetskoj razini, u obzir e se, meu ostalima, uzeti sljedei kriteriji: (a) mjera u kojoj je ig poznat potroakoj javnosti kao karakteristian ig roba ili usluga za koje se primjenjuje; (b) opseg i podruje diseminacije i reklamiranja ili promidbe koja se odnosi na ig; (c) opseg provedivosti iga i njegove stalne primjene; i (d) analiza proizvodnje i marketinga roba i usluga koje se oznaavaju predmetnim igom. Brazilski Zakonik o industrijskome vlasnitvu iz 1996.25 u svom lanku 67.3. utvruje sadraj jamstvene izjave u kojoj se navode pratee injenice, a koja e biti priloena prijavi za utvrivanje iga slavnim, i to u vidu sljedeih odrednica: (a) vijednost robnoga iga kao imovne tvrtke, kako se vodi u financijskim i poslovnim knjigama; (b) tokovi reklame izravno povezani s robnim igom, na godinjoj osnovi; (c) opseg domaih i meunarodnih trita, s procijenjenim brojem potroaa i trini udio i pozicija tvrtke u predmetnome sektoru; (d) popis zemalja u kojima je ig registriran; i (e) prvi datum primjene robnoga iga u Brazilu, popraen dokaznom dokumentacijom.

23 The Lanham Act, of July 5, 1946, as amended, Matthew Bender & Co., Inc., Rel.37-4/97, Pub.726. 24 Dostupan na internet stranici http://www.unionsudamericana.net/ingles/tratados/can/can_ 01.html . 25 Dostupan na internet starnici http://www.araripe.com.br/law9279eng.htm .


9

Odredbom lanka 5. kanadskoga revidiranoga Zakona o robnim igovima iz 1985.26, propisano je da je sljedee imbenike potrebno uzeti u obzir prilikom procjenjivanja da li se smatra da je ig uinjen poznatim: ukoliko ga koristi ta osoba u zemlji Unije, osim Kanade, u svezi s robom ili uslugama, i (a) roba se u Kanadi distribuira u svezi s igom, ili (b) se roba ili usluge reklamiraju u svezi s igom u (i) bilo kakvom tiskanom izdanju koje se distribuira u Kanadi u okviru redovitoga tijeka trgovine, i to, potencijalnim distributerima ili korisnicima roba ili usluga, ili (ii) putem radioprijenosa ije je primanje u Kanadi redovito mogue, i to, od strane potencijalnih distributera ili korisnika roba ili usluga, te je ig, uslijed distribuiranja ili reklamiranja, postao dobro poznat u Kanadi. Prema Pretranim mjerilima kineskoga Ureda za robne igove27, temeljem sljedeih kriterija odredit e se da li je robni ig dobro poznat: (a) opseg zemljopisnih podruja na kojima se ig koristi; (b) vremensko razdoblje tijekom kojega je ig bio koriten; (c) veliina i ukupni prihod tvrtke podnositelja zahtjeva; (d) trokovi promidbe i podruje obuhvaeno reklamom; (e) svijest javnosti o igu; (f) status iga (da li je registriran) u drugim zemljama; (g) napori koje je poduzeo titular robnog iga u zatiti istog i (h) sposobnost titulara da trajno odri dobru kvalitetu proizvoda koji nose ig. S druge strane, ankete (upitnici) ire javnosti provode se kao metoda evaluiranja da li je robni ig dobro poznat ili uven, a postoje neke zemlje koje su usvojile sustav sukladno kojemu se robni igovi evaluiraju u skladu s postotkom svoje popularnosti. Primjerice, ini se da se na njemakim sudovima rezultati anketa visoko cijene, a u sluaju da su podneseni kao dokaz. Naravno, iako postoji odreeni stupanj kontroverze s obzirom na pravednost anketne metode, ini se da se pravednost u Njemakoj openito provodi. Primjeri postotnih smjernica u Njemakoj ukoliko rezultati ankete pokazuju da je 80% ili vie anketiranih ljudi upoznato s robnim igom, taj e robni ig biti mogue ocijeniti kao uven, a ukoliko je gotovo 40% ili vie anketiranih ljudi upoznato s robnim igom taj e robni ig biti ocijenjen kao dobro poznat.28 U Francuskoj se u obzir uzimaju i drugi uvjeti, poput onoga da ukoliko budu dobiveni rezultati koji pokazuju kako je 20% ili vieDostupan na internet starnici http://www.trademark-law-canada.com/act.html . Vidi na internet stranici http://www.chinatrademarkoffice.com/about/laws.jsp. 28 Berlit, W., Das neue Markenrecht, 3.Auflage, Verlag C.H.Beck, Mnchen, 1999., str.16.-17.26 27

10


anketiranih osoba upoznato s robnim igom, taj e robni ig biti ocijenjen kao dobro poznat.29 U Italiji, ukoliko rezultati ankete pokazuju da je 70% ili vei postotak ire javnosti upoznat s robnim igom, tada e isti postotak biti dostatan da bi navedeni robni ig bio ocijenjen dobro poznatim.30 1.3. Poznati igovi i njihova uloga u marketinkoj strategiji poduzea Nositelji igova u mnogome koriste svoje igove u svrhu marketinkog nastupa, tovie, u veini temelje svoju ukupnu marketinku strategiju na uspostavljenom potrfelju vlastitih igova. Posebice se u tom smislu koriste dobro poznati i uveni igovi, zbog njihove prepoznatljiosti i trine rairenosti, kao i njihove vrijednosti koja esto nadmauje vrijednost ostalih poslovnih komponenti njihovog nositelja.Najvrijedniji svjetski igovi u 2005.godini31Pozicija 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ig Coca-Cola Microsoft IBM GE Intel Nokia Disney McDonalds Toyota Malboro Vrijednost u $ milijardama 67,525 59,941 53,376 46,996 35,588 26,452 26,441 26,014 24,836 21,189 Zemlja podrijetla SAD SAD SAD SAD SAD Finska SAD SAD Japan SAD Sektor Pia Kompjuterski software Kompjuterski software Investicije Kompjuterski hardware Telefonija Zabavna industrija Restorani Autoindustrija Duhanska industrija

Iako se najbitnija namjena poznatih i uvenih igova ogleda u porastu prodaje proizvoda ili usluga odreenog trinog subjekta, popis mogunosti marketinke uporabe poznatih igova je sukladno suvremenoj trgovinskoj praksi i uvjetima iznimno irok. Tako se, u sklopu strateke uporabe poznatih igova u poslovanju, poznati igovi koriste radi:

29 Bertrand, A.R., French Trade Trade mark Law: From the Well-Known Brand to the Famous Brand, EIPR, br.4/93, 56. 30 Sena, G., Il Nuovo Diritto Dei Marchi, seconda edizione, GiuffrEditore, Milano, 36. 31 Izvor: www.interbrand.com.


11

poveanja pojedinane prodaje; jaanja i uvrivanja vjernosti potroaa; kvalitetnog odgovora konkurenciji; poveanja profita; proirenja i odravanja dijela trita; razlikovanja proizoda; uvoenja novih linija proizvoda; ostvarivanja dobiti od licenciranja; irenja franchising poslova; uspostavljanja stratekih partnerstava i marketinkih saveznitava i dr.32

2. Prikaz sustava zatite opepoznatih i uvenih igova2.1. Meunarodni sporazumi i konvencije2.1.1. Parika konvencija za zatitu industrijskog vlasnitva

Prema odredbi lanka 6 bis. Parike konvencije, dobro poznati robni ig kojega je potrebno zatititi obuhvaao je samo robne igove koji se odnose na robu, odnosno, usluni igovi nisu bili obuhvaeni zatitom, dok je robni ig, da bi bio zatien temeljem navedene odredbe, trebao biti dobro poznat u konkretnoj zemlji.33 Naravno, nema uvjeta postojanja registracije u navedenoj zemlji, ali mora postojati stvarna dvojba ili opasnost od takve dvojbe kako bi se moglo realizirati pravo na zatitu dobro poznatog robnog iga. S druge strane, primjeri u kojima je registracija robnih igova od strane treih osoba morala biti odbijena ili proglaena nevaeom, a uslijed postojanja dobro poznatog iga, sluajevi su u kojima je kopiran itav ili dio dobro poznatog iga ili je isti oponaan, u mjeri koja dovodi do dvojbi, ili takvim postane32 Detaljnije Idris, K., Intelektualna svojina mono sredstvo ekonomskog rasta, Zavod za intelektualnu svojinu & BalkanKult, Beograd, 2003., str. 129. i dalje. 33 lanak 6bis. Parike konvencije glasi: 1) Zemlje Unije obvezuju se da, bilo po slubenoj dunosti, ako zakonodavstvo zemlje to doputa, bilo na traenje zainteresiranog, odbiju ili ponite registraciju i zabrane upotrebu tvornikog ili trgovakog iga koji predstavlja reprodukciju, oponaanje ili prijevod, tako izvren da moe stvoriti zabunu sa nekim igom koji bi nadlena vlast zemlje registracije ili uporabe smatrala da je u toj zemlji nesumnjivo poznat kao ig osobe koja uiva pravo koritenja ovom konvencijom i uporabljuje se za istovrsne ili sline proizvode. Na isti nain postupie se i ako bitni dio iga predstavlja reprodukciju jednog takvog iga koji je nesumljivo poznat ili oponaanje koje moe stvoriti zabunu sa ovim igom. 2) Jedan najkrai rok od pet godina, raunajui od dana registracije, treba da istekneza traenje brisanja takvog iga. Zemlje Unije mogu predvidjeti jedan rok u kojem se zabrana uporabe mora traiti. 3) Nee se odreivati rok za traenje brisanja ili zabrane uporabe igova registriranih ili uporabljenih zlonamjerno.

12


uslijed prijevoda. Nadalje, opseg robe za koju e se robni ig koristiti mora biti istovjetan ili slian onome koji se odnosi na dobro poznati robni ig. Ovdje treba imati na umu da su isti proireni odredbama lanka 16 (2) i (3) Sporazuma TRIPS -Sporazum o trgovakim aspektima prava intelektualnog vlasnitva. U sluaju da robni ig takve tree osobe bude registriran te podnesen zahtjev da ig bude proglaen nitavim, isti je zahtjev doputeno podnijeti u roku od pet godina od datuma registracije. Ipak, u sluaju da je navedeni robni ig registriran u zloj vjeri, uvjet petogodinjega razdoblja za podnoenje zahtjeva za proglaenje nitavosti ne primjenjuje se, nego ga je mogue prihvatiti u bilo koje vrijeme. Kao to je mogue zakljuiti iz navedenog objanjenja, odredba lanka 6 bis Parike konvencije smatra se uvelike nedostatnom u smislu trenutnih trinih tendencija. Kao posljedica toga proizlaze nastojanja WIPO-a (Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo) u pruanju podrke stvaranju odvojenog sporazuma koji bi se odnosio na zatitu dobro poznatih i slavnih robnih igova od druge polovice 1995. te su u tri navrata provedene rasprave na sastancima strunjaka. Dogovore je nastavio Stalni odbor za pravo robnih igova, industrijski dizajn i zemljopisne oznake podrijetla, u okviru WIPOa. Najrecentniji nacrt koji je javno objavljen u obliku nacrta sporazuma bio je sadran u izvjeu gore spomenutog odbora pod nazivom SCT/1/3 (14. svibnja 1998.). S obzirom da se o sadraju ovoga nacrta takoer raspravljalo na sastanku koji je odran u razdoblju od 13. do 17. srpnja 1998., bilo je oekivati da e tijekom 1999. biti odrana formalna diplomatska konferencija, a u skladu s rezultatima dogovora sa ovoga sastanka. Predmetni e sadraj morati biti jo konkretniji od lanka 16 (2) i (3) sporazuma TRIPS , a s ciljem prilagoavanja stvarnim okolnostima na tritu. U tom smislu Skuptina Parike unije za zatitu industrijskoga vlasnitva i Generalna skuptina Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO), na zasjedanju od 20.-19.9.1999., uzimajui u obzir odredbe Parike konvencije za zatitu industrijskog vlasnitva koja se odnosi na zatitu dobro poznatih igova, utvrdila je Zajedniku preporuku glede odredaba o zatiti dobro poznatih igova.34 Ovom Zajednikom preporukom preporuuju da svaka drava lanica razmotri primjenu bilo koje od odredbi koje je Stalni odbor za pravo robnih igova, industrijskih nacrta i zemljopisnih pokazatelja (SCT) usvojio na svojoj drugoj sjednici, drugome dijelu, kao smjernice za zatitu opepoznatih igova,35 te se nadalje preporua svakoj dravi lanici Parike34 Zajednika preporuka (Joint Recommendation Concerning Provisions on the Protection of Well-Known Marks) objavljena je na internet - stranici http://www.wipo.int/about-ip/en/ development_iplaw/pub833.htm . 35 O Radu ovog Komiteta detaljnije na internet - stranici http://www.wipo.int/ipl/en/ipl01.htm#P66_9153 .


13

unije ili WIPO-a koja je ujedno lanica regionalne meuvladine organizacije koja ima nadlenost u podruju registracije igova da ukae toj organizaciji na mogunost zatite dobro poznatih igova sukladno, mutatis mutandis, u Zajednikoj preporuci sadranim odredbama. Ova Zajednika preporuka sadri i odreene kriterije potrebne za odreivanje da li je ig dobro poznat u dravi lanici. U odreivanju da li je ig dobro poznat, mjerodavno e tijelo uzeti u obzir sve okolnosti temeljem kojih je mogue zakljuiti da je ig opepoznat. Mjerodavno e tijelo posebice razmotriti informacije koje su mu predoene, a s obzirom na imbenike temeljem kojih je mogue zakljuiti da ig jest ili nije dobro poznat, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na informacije u svezi sa sljedeim: 1. stupanj poznavanja ili prepoznavanja iga u relevantnom dijelu javnosti; 2. trajanje, opseg i geografsko podruje bilo koje primjene iga; 3. trajanje, opseg i zemljopisno podruje bilo kakve promidbe iga, ukljuujui reklamiranje ili publicitet i predstavljanje na sajmovima ili izlobama roba i/ili usluga na koje se ig odnosi; 4. trajanje i zemljopisno podruje bilo kakvih registracija i/ili bilo kakvih prijava za registraciju iga, u mjeri da oni odraavaju primjenu ili prepoznavanje iga; 5. evidencija uspjenog provoenja prava sadranih u igu, posebice opsega u kojemu je ig prepoznat kao dobro poznat od strane mjerodavnih tijela; 6. vrijednost povezana sa igom. Spomenuti imbenici predstavljaju smjernice koje pruaju pomo mjerodavnom tijelu u odreivanju da li je ig dobro poznat, ali nisu preduvjeti za dolaenje do takvoga zakljuka. Zapravo, zakljuak e u svakom sluaju ovisiti o odreenim okolnostima konkretnog sluaja. U nekim sluajevima svi e imbenici biti od podjednake vanosti. U drugim sluajevima samo neki od imbenika mogu biti znaajni. U ostalim sluajevima nijedan od imbenika ne mora biti znaajan i odluka se moe temeljiti na dodatnim imbenicima, a koji nisu spomenuti.Takvi dodatni imbenici mogu biti od znaenja sami ili u kombinaciji s jednim ili vie navedenih imbenika. Relevantni dijelovi javnosti obuhvaat e, ali nee nuno biti ogranieni na sljedee: (i) stvarne i/ili potencijalne potroae vrste roba i/ili usluga na koje se ig odnosi; (ii) osobe ukljuene u kanale distribucije vrste roba i/ili usluga na koje se ig odnosi; (iii) poslovne krugove koji se bave vrstom roba i/ili usluga na koje se ig odnosi.

14


Kada je ig utvren kao dobro poznat u barem jednom relevantnom dijelu javnosti u dravi lanici, drava lanica e taj ig smatrati dobropoznatim igom. Kada je ig utvren kao poznat u barem jednom relevantnom dijelu javnosti u dravi lanici, drava lanica moe taj ig smatrati dobropoznatim igom. Kao uvjet za utvrivanje da li je ig dobro poznat, drava lanica nee zahtijevati: i) da je ig bio koriten u dravi lanici, ili da je ig registriran ili je podnesen zahtjev za registraciju iga u ili s obzirom na dravu lanicu; (ii) da je ig dobro poznat u dravi lanici, ili da je ig registriran ili je podnesen zahtjev za registraciju iga u dravi lanici ili s obzirom na bilo koju nadlenost razliitu od drave lanice; ili (iii) da je ig dobro poznat irokoj javnosti u dravi lanici. Dakle, prema odredbi l.2. Zajednikih preporuka, nositelj iga koji namjerava dokazati da je ig dobro poznat, mora pribaviti informacije kojima e dokazati svoje tvrdnje, a mjerodavno tijelo mora uzeti u obzir sve okolnosti koje su iznesene kako bi se dokazalo da je ig dobro poznat. Putem taksativnog nabrajanja, u stavku (1)(b) l.2. navodi se nekoliko kriterija koje je, ukoliko budu izneseni, mjerodavno tijelo duno razmotriti. Tijelu nije doputeno inzistirati na iznoenju bilo kojeg odreenog kriterija; izbor informacija koje e biti proslijeene preputen je stranci koja zahtjeva zatitu. Neispunjenje bilo kojeg odreenog kriterija ne moe samo po sebi dovesti do zakljuka da predmetni ig nije dobro poznat. Stupanj znanja ili prepoznavanja iga moe se odrediti pomou anketa meu potroaima i ispitivanjima javnoga mnijenja. Trajanje, opseg i zemljopisno podruje bilo koje primjene iga predstavljaju pokazatelje visoke vanosti to se tie utvrivanja da li je ig dobro poznat ili ne, u okvirima relevantnog dijela javnosti. Prema odredbi lanka 2(3)(a)(i), propisano je da nije mogue zahtijevati stvarnu primjenu iga u dravi u kojoj ima biti zatien kao dobro poznat ig. Meutim, primjena iga na susjednim podrujima, podrujima na kojima se govori isti jezik ili jezici, podrujima koja su pokrivena istim medijem (televizija ili tisak) ili podrujima koja su u bliskim trgovinskim odnosima mogla bi biti od znaenja za utvrivanje razine upoznatosti s tim igom u predmetnoj dravi. Drava lanica e tititi dobro poznati ig od proturjenih igova,


15

poslovnih identifikatora36 i naziva domena37, poevi od vremena kada je ig postao dobro poznat u Dravi lanici. Zla vjera moe se uzeti u obzir kao jedan od imbenika prilikom ocjenjivanja konkurentskih interesa. Dakle, odredbe Zajednike preporuke ne odnose se na sukobe izmeu dobro poznatih igova i zemljopisnih oznaka ili oznaka podrijetla. Meutim, ove odredbe predstavljaju najnii standard zatite i drave lanice su, naravno, slobodne predvidjeti iru zatitu. Dobro poznati ig ima pravo na zatitu drave lanice barem od vremena kada je ig postao dobro poznat u dravi lanici, to znai da drava lanica nije obvezna tititi meunarodno poznat ig ako taj ig nije dobro poznat u toj dravi ili je ig poznat, iako ne dobro poznat.. Smatrat e se da je ig proturjean dobro poznatom igu u sluaju kada taj ig ili njegov bitan dio predstavlja reprodukciju, imitaciju, prijevod ili transliteraciju dobro poznatog iga, a koji bi mogao izazvati zbunjenost, ukoliko se ig ili njegov bitan dio koristi, predmet je zahtjeva za registraciju, ili je registriran, a u odnosu na robe i/ili usluge koje su istovjetne ili sline robama i/ili uslugama na koje se odnosi dobro poznati ig. Bez obzira na robe i/ili usluge za koje se ig koristi, predmetom je zahtjeva za registraciju ili je registriran, smatrat e se da je ig u proturjeju s dobro poznatim igom u sluaju kada taj ig ili njegov bitan dio predstavlja reprodukciju, imitaciju, prijevod, ili transliteraciju dobro poznatog iga, i to u sluaju kada je ispunjen barem jedan od sljedeih uvjeta: (i) primjena toga iga ukazala bi na vezu izmeu roba i/ili usluga za koje se ig koristi, predmetom je zahtjeva za registraciju ili je registriran i nositelj dobro poznatog iga, te postoji vjerojatnost da bi natetila njegovim interesima; (ii) postoji vjerojatnost da bi primjena toga iga mogla, na nepoten nain, naruiti ili umanjiti osobit karakter dobro poznatoga iga; (iii) primjenom toga iga na nepoten bi se nain iskoristio osobit karakter dobro poznatoga iga.

36 Prema priloenom tumaenju Zajednikih preporuka poslovni identifikator znai bilo koji znak koji se primjenjuje za identificiranje poslovanja fizike osobe, pravne osobe, organizacije ili udruenja. Poslovni identifikatori predstavljaju znakovlje koje oznaava tvrtke kao takve, a ne proizvode ili usluge koje tvrtka nudi, prilikom ega potonje obiljeje u potpunosti sainjava funkciju iga u smislu zatitnoga znaka. Znakovlje koje moe predstavljati poslovne identifikatore jesu, na primjer, trgovaki nazivi, poslovni simboli, amblemi ili logotipi. Odreena konfuzija s obzirom na funkcije igova i poslovnih identifikatora proizlazi iz injenice da je naziv tvrtke, tj. njezin poslovni identifikator ponekad istovjetan jednome od igova tvrtke, u smislu zatitnoga znaka. 37 Naziv domene znai alfanumeriki niz koji odgovara numerikoj adresi na Internetu. Internetski nazivi domena mogu se opisati kao zamjene za numerike internetske adrese koje su jednostavne za upotrebu. Numerika internetska adresa (koja se ujedno naziva Internetskom protokolarnom adresom ili IP adresom) jest numerika ifra koja omoguuje identifikaciju predmetnog raunala spojenog na Internet. Naziv domene predstavlja mnemoniku zamjenu za takvu adresu koja se, ukoliko se utipka u raunalo, automatski pretvara u numeriku adresu.

16


Ukoliko zakon koji je mjerodavan u odreenome sluaju doputa treim stranama da se usprotive registraciji iga, sukob s dobro poznatim igom predstavljat e osnovu za opoziciju iga.38 Nositelj dobro poznatog iga imat e pravo zahtijevati da se, odlukom mjerodavnog tijela, poniti registracija iga koji je proturjean dobro poznatom igu, a zahtjev ima podnijeti tijekom razdoblja koje ne moe biti krae od pet godina, poevi od datuma kojega je ured javnost upoznao sa injenicom registracije.Ukoliko mjerodavno tijelo moe registraciju iga ponititi na vlastitu inicijativu, proturjeje s dobro poznatim znakom bit e osnova za navedeno ponitenje, a tijekom razdoblja koje ne moe biti krae od pet godina poevi od datuma kojega je registracijski ured javnost upoznao s injenicom registracije. Nositelj dobro poznatog iga imat e pravo zahtijevati donoenje odluke mjerodavnog tijela o zabrani primjene iga koji je u proturjeju s dobro poznatim igom. Takav e zahtjev biti doputen tijekom razdoblja koje ne moe biti krae od pet godina poevi od vremena kada je nositelj dobro poznatog iga saznao za primjenu proturjenog iga. Drava lanica ne moe propisati bilo kakvu vrstu vremenskoga ogranienja za postavljanje zahtjeva za ponitenje registracije iga koji je u proturjeju s dobro poznatim igom, a ako je proturjeni ig registriran u zloj vjeri.Nadalje, drava lanica ne moe propisati bilo kakvu vrstu vremenskoga ogranienja za postavljanje zahtjeva za zabranu primjene iga koji je u proturjeju s dobro poznatim igom, a ako je proturjeni ig bio koriten u zloj vjeri.39 Takoer, drava lanica ne moe propisati bilo kakvu vrstu vremenskoga ogranienja za postavljanje zahtjeva za ponitenje registracije iga koji je u proturjeju s dobro poznatim igom ukoliko je predmetni ig registriran, ali nikada nije koriten. Smatrat e se da je poslovni identifikator u proturjeju s dobro poznatim igom onda kada taj poslovni identifikator, ili njegov bitan dio, predstavlja reprodukciju, imitaciju, prijevod, ili transliteraciju dobro poznatog iga, i to u sluaju kada je ispunjen barem jedan od sljedeih uvjeta: (i) primjena toga poslovnoga identifikatora ukazala bi na vezu izmeu tvrtke za koju se koristi i nositelj dobro poznatog iga, te postoji vjerojatnost da bi natetila njegovim interesima; (ii) postoji vjerojatnost da bi primjena toga poslovnoga identifikatora mogla, na nepoten nain, naruiti ili umanjiti osobiti karakter dobro poznatoga iga; (iii) primjenom toga poslovnog identifikatora na nepoten bi se nain iskoristio osobit karakter dobro poznatoga iga.40

38 Vidi Zlatovi, D., Opozicijski postupak u novom hrvatskom igovnom pravu, Zbornik Prav. fak. Sveu. Rijeka, 2001., vol. 22., br.1., str. 261.-288. 39 Vidi l.4. Zajednikih preporuka. 40 Vidi l.5. Zajednikih preporuka.


17

U lanku 5. navode se, dakle, pravna sredstva koja drave lanice moraju staviti na raspolaganje ukoliko je dobro poznati ig u proturjeju s poslovnim identifikatorom. Ovaj se lanak u biti sastoji od istih odredaba kao lanak 4. Zajednikih preporuka , ali uzima u obzir posebnu prirodu poslovnih identifikatora. Glavne su razlike izmeu igova i poslovnih identifikatora da (i) igovi omoguavaju razlikovanje roba i/ili usluga, dok pomou poslovnih identifikatora razlikujemo tvrtke i da (ii) na registraciju igova utjeu nacionalna ili regionalna tijela (u veini sluajeva uredi za zatitne znakove - igove), dok poslovne identifikatore mogu registrirati slube koje se mogu razlikovati od drave do drave, ili oni uope ne moraju biti registrirani. Smatrat e se da je naziv domene proturjean dobro poznatom igu barem onda kada naziv te domene, ili njegov bitan dio, predstavlja reprodukciju, imitaciju, prijevod, ili transliteraciju dobro poznatog iga, a naziv domene je registriran ili upotrijebljen u zloj vjeri.412.1.2. Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva TRIPS

Sporazum TRIPS formalno se naziva Sporazumom o trgovakim aspektima prava intelektualnog vlasnitva, ukljuujui trgovinu krivotvorenom robom. Kao to je i naznaeno samim imenom, sporazum TRIPS ratificiran je temeljem ponovno uspostavljene svijesti o pojavi razliitih ozbiljnih problema koji se tiu trgovine i prometa robom, poput problema s krivotvorenom robom, zbog pomanjkanja usklaenosti i nedostataka u sustavima za zatitu prava intelektualnog vlasnitva koji se primjenjuju u mnotvu zemalja, a nakon niza rasprava u okviru GATTa - Opeg sporazuma o carinama i trgovini (trenutno WTO-a Svjetska trgovinska organizacija), s ciljem poboljanja navedene situacije na globalnog razini, ukljuujui razvijene zemlje, zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje. Postignut je i dogovor o sadraju lanka 16 (2) i (3) ovoga Sporazuma, s obzirom na zatitu dobro poznatih i slavnih robnih igova. Ujedno je uspostavljeno i osnovno naelo koje obuhvaa lanak 2. TRIPS-a.42 Nositelj registriranog iga ima iskljuivo pravo sprijeiti sve tree osobe koje nemaju njegovu saglasnost da koriste u tijeku trgovine identine ili sline znake za robe ili usluge koje su identine ili sline onima za koje je ig registriran, gde postoji vjerovatnost da bi takvo koritenje moglo dosti do zabune. U sluaju koritenja identinog znaka za identine robe ili usluge, pretpostavlja se vjerovatnost zabune. Navedena prava nee vrijeati bilo kakva postojea prethodna prava, niti e utjecati na mogunost da lanice uine prava dostupnim na osnovu upotrebe. Ovdje je vrlo vana odredbaVidi l.6. Zajednikih preporuka. Folsom, R, Gordon, M., Spagnole, J., Meunarodni trgovaki poslovi u saetom obliku, Rijeka, 1998., str.123.41 42

18


koja utvruje kako e se lanak 6bis. Parike konvencije primenjivati mutatis mutandis, na usluge. Pri utvrivanju da li je ig nesumnjivo poznat, lanice e uzimati u obzir upoznatost odgovarajueg dijela javnosti sa igom, ukljuujui i poznavanje do koga je u toj lanici dolo putem promocije iga. lanak 6bis Pariske konvencije (1967.) primenjuje se mutatis mutandis na robe ili usluge koje nisu sline onima za koje je registriran ig, pod uvjetom da koritenje tog iga u odnosu na te robe ili usluge ukazuje na vezu izmeu tih roba ili usluga i nositelj registriranog iga i pod uvjetom da bi interesi nositelja registriranog iga takvom upotrebom vjerovatno bili oteeni. Navedena se odredba smatra poboljanjem u odnosu na lanak 6 bis Parike konvencije, a s obzirom na tri toke. Prva toka odnosi se na primjenu odredbe lanka 6 bis Parike konvencije i na uslune igove. Duga se toka odnosi na uzimanje u obzir znanja onih osoba koje su ukljuene u stvarnu trinu situaciju, ukljuujui korisnike i trgovce, prilikom odreivanja dobro poznatog robnog iga, a s ciljem stvaranja fleksibilnijih odredbi koje doputaju da se odreivanje vie podudara sa stvarnim transakcijama te da se odraava u odrivoj okolini. Trea toka odnosi se na proirivanje podruja primjene predmetne odredbe Parike konvencije, a s ciljem proirenja podruja primjene tih odredaba kako bi se obuhvatila i zatita uvenih robnih igova. Drugim rijeima, ova toka omoguava primjenu odredbe kojom je obuhvaena ak i razliita roba ili usluge. Naravno, posljednji se dio tree toke smatra ogranienim na sluajeve koritenja istovjetnog ili slinog robnog iga kod kojega postoji opasnost da e uzrokovati dvojbe, ak i u odnosu na razliitu robu ili usluge, a ime se ukazuje na mogunost meusobne povezanosti s nositeljem dobro poznatog robnog iga, kao i na povredu ugleda i reputacije koje je ustanovio nositelj dobro poznatog robnog iga, a to proizlazi iz primjene od strane tree osobe (ukljuujui, primjerice, takozvana besplatna iskoritavanja slinosti s poznatim igom ili umanjivanja svojstvenosti iga). Potrebno je napomenuti da s obzirom da lanak 2. sporazuma TRIPS obvezuje na primjenu prava i zemlje lanice WTO-a, a s obzirom na stvarne odredbe Parike konvencije, moe se oekivati racionalna zatita irokoga opsega izmeu zemalja lanica WTO-a (znaajan broj zemalja su i lanice Parike konvencije i WTO-a) uslijed odredaba lanka 16 (2) i (3) sporazuma TRIPS. 2.2. Hrvatsko igovno pravo Odredbe koje se implicite odnose na zatitu dobro poznatih i uvenih igova u hrvatskom pravu igova odavno postoje. Predmetne odredbe postoje od Zakona o zatiti industrijskog vlasnitva, iz 1922., kojima je zabranjena registracija istovjetnih ili slinih robnih igova od strane treih neovlatenih osoba. Vjeruje se da su takve odredbe postojale u hrvatskom pravu robnih igova s ciljem ostvarivanja same svrhe


19

zabranjivanja svake nepravine prakse u ovome podruju. Nadalje, u paragrafu 68.st.1. ovog Zakona gdje se ureuje postupak opozivanja, navodi se da nositelj neregistriranog iga koji se uporabljuje za istu vrstu robe, a koji je poznat u zainteresiranim krugovima u vrijeme kada je registriran ig koji je prijeporan, moe pokrenuti postupak opoziva tog drugog registriranog iga. Kod toga je poznatost neregistriranog znaka odluna za udovoljavanje kriterijima zatite po ovom institutu opoziva iga.43 Slinu odredbu o osporavanju prava na ig sadravao je i Zakon o industrijskom vlasnitvu iz 1981., odnosno u l.124.st.1. predvieno je bilo pravo ovlatenika tubom traiti od suda utvrenje da je znak koji upotrebljava u gospodarskom prometu za obiljeavanje svoje robe odnosno usluga istovjetan ili slian igu koji upotrebljava druga osoba za obiljeavanje svoje robe odnosno usluga iste ili sline vrste i da je taj znak bio opepoznat kao obiljeje robe odnosno usluga tog ovlatenika jo prije nego je tuenik podnio prijavu iga.44 Dakle, kao pretpostavka podizanja tube radi osporavanja prava na ig trailo se da se radi o ugroenom dobro poznatom znaku, pa injenica da je netko registrirao kasnije takav ig na svoje ime imala je za posljedicu mogui gubitak prava na strain te druge osobe. I Zakon o igu, iz 1999., u l.6., meu relativnim razlozima za iskljuenje od zatite, izmeu ostalog regulira, da se igom ne moe zatititi niti znak koji je istovjetan s ranijim igom za istovjetnu vrstu proizvoda ili usluga, te koji je istovjetan s ranijim igom ili je slian ranijem igu za istovjetnu ili slinu vrstu roba ili usluga te postoji opasnost od izazivanja zabune u gospodarskom prometu ukljuujui mogunost da javnost misaono dovede u svezu predloeni znak s ranijim igom. Pod pojmom ranijeg iga smatrali su se i igovi koji su, u vrijeme podnoenja prijave iga, dobro poznati u Republici Hrvatskoj u granicama znaenja l.6bis. Parike konvencije, a koji se primjenuje na odgtovarajui nain za usluge.45 Odredba lanka 6. novog Zakona o igovima (Narodne novine, br. 173/03.) posebno je uvedena u vrijeme revizije hrvatskog igovnog prava iz 2003., kojom su izvena dodatna usklaivanja hrvatske legislative na ovom podruju sa meunarodnim sporazumima (prije svega TRIPS-a) i recentnim rjeenjima reuropskog igovnog prava. Ova odredba smatra se najnaprednijom odredbom u ovome podruju u dosadanjem naem

43 Usp. uman, J., Zakonski propisi iz oblasti industrijske svojine, Zagreb, 1931., str.82. i Zlatovi, D., Opoziv iga i novo hrvatsko igovno pravo, Zbornik Prav. fak. Sveu. Rijeka (1991) v. 25, br.1, 559-583 (2004). 44 Usp. izmi, J. Ogledi iz prava industrijskog vlasnitva, Rijeka Split, 1998., str. 40. i Zlatovi, D., O tubi radi osporavanja prava na ig, Hrvatska gospodarska revija, Zagreb, 1999., god. XLVIII., br. 3., str. 51.-56. 45 Usp. izmi, J., Zlatovi, D., Komentar Zakona o igu, Faber & Zgombi, Zagreb, 2002., str.114. i Zlatovi, D., Zabrane u igovnom pravu (Apsolutni i relativni razlozi za iskljuenje), Zbornik Prav. fak. Sveu. Rijeka, 2001., vol. 22., br. 2., str. 735-761.

20


igovnom pavu, a u pogledu umanjivanja problematinih zahtjeva i uvjeta koji su se nametali stvarnim nositeljima takvih igovnih prava u odnosu na dobro poznate i slavne igove. Dobro poznati ig uiva pravnu zatitu samo u odnosu na robe ili usluge za koje se rabi. Kod nas ovaj ig uiva zatitu sukladno igovnom pravu te pravu o nepotenom trinom natjecanju. Po ZO-u poznati ig uiva prednost pred istim ili slinim igom registriranim za istu vrstu proizvoda ili usluga, te se ta zatita ostvaruje u tzv. opozicijskom postupku, odnosno postupku po prigovoru na registraciju iga.46 Tako prema odredbi l.6. st.st.1. u svezi sa st.2.to.4. ZO-a, na temelju podnesenoga prigovora nee se registrirati ni znak ako je istovjetan s ranijim igom registriranim za istovjetne proizvode ili usluge, odnosno ako zbog njegove istovjetnosti ili slinosti s ranijim igom i istovjetnosti ili slinosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovoenja javnosti u zabludu, to ukljuuje vjerojatnost dovoenja u svezu s ranijim igom. Pod pojmom raniji ig razumijevaju se, izmeu ostalih, i igovi koji su na dan prijave za registraciju iga ili, ako je zatraeno pravo prvenstva, na datum prava prvenstva zatraenog u prijavi, dobro poznati u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se rijei dobro poznat rabe u lanku 6.bis. Parike konvencije. 47 Prema l.6bis. Parike konvencije zemlje Parike unije obvezuju se da ex offo, ako zakonodavstvo zemlje to doputa, ili na zahtjev zainteresiranog, odbiju ili ponite registraciju i zabrane uporabu tvornikog ili trgovakog iga koji je takva reprodukcija, oponaanje ili prijevod da moe stvoriti pomutnju s nekim igom, to bi nadlena vlast zemlje registriranja ili uporabe smatrala kako je u toj zemlji nedvojbeno poznat kao ig osobe koja uiva pravo koristiti se Parikom konvencijom i rabi se za sline ili istovjetne proizvode. Na isti nain postupit e se i ako je bitni dio iga reprodukcija jednog takva iga koji je nedvojbeno poznat ili oponaanje koje moe stvoriti zbrku s tim igom. Dakle, ako je takav ig ve priznat, moi e se ponititi u posebnom postupku.48 Postupak za proglaavanje iga nitavim moe se pokrenuti prema odredbi l.49. ZO-a i u odnosu na lanak 6. stavak 1. ZO-a na zahtjev nositelja ranijega iga, odnosno ovdje nositelja poznatog iga. Zatitu poznatog iga od zloporabe tree osobe korisnik poznatog iga moe ostvariti tubom zbog nelojalne utakmice.49

46 O prigovoru na registraciju iga vie kod Zlatovi, D., Opozicijski postupak u novom hrvatskom igovnom pravu, Zbornik Prav. Fak. Sveu. Rijeka, 2001., vol. 22., br.1., str. 261.288. 47 O poznatom igu u drugim meunarodnim pravnim dokumentima vidi Joint Recommendation Concerning Provisions on the Protection of Well-known Marks, WIPO, Geneva, 2000. 48 Usp. Verona, A., Pravo industrijskog vlasnitva, Informator, Zagreb, 1978., str. 30. 49 Zlatovi, D., Nepoteno trino natjecanje i modaliteti graanskopravne zatite u hrvatskom i komparativnom pravu, Zbornik Prav. fak. Sveu. Rijeka (1991.) v. 27, br.1, 499542 (2006).


21

Zatita uvenih igova nije svugdje ureena igovnim propisima, ve se prije svega oslanja na pravo u svezi s nepotenim trinim natjecanjem.50 Tako je bilo i kod nas do novog ZO-a iz 2003. godine. Tako sada u Republici Hrvatskoj, prema novom ZO-u, odnosno odredbi l.6.st.5., na temelju podnesenoga prigovora nositelja ranijega iga nee se registrirati ni znak ako je istovjetan s ranijim igom ili slian ranijem igu, a zatraena je registracija za proizvode ili usluge koji nisu slini onima za koje je registriran raniji ig kada raniji ig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kada bi uporaba kasnijega iga bez opravdanoga razloga nepoteno iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijega iga ili im natetila. Takoer u l.49.st.5. ZO-a predvieno je da ig ne moe biti proglaen nitavim na temelju ranijega iga koji ima ugled ako raniji ig nije stekao ugled u smislu lanka 6. stavka 3. ovoga Zakona do datuma prava prvenstva kasnijega iga. Navedene odredbe ZO-a slue za odbijanje neovlatene prijave tree osobe preslikanog robnog iga te proglaavanje registracije istog nitavom u sluaju da je njime obuhvaena roba istovjetna ili slina robi ili uslugama na koje se odnosi i za koje stvarni nositelj koristi dobro poznati robni ig. Navedeni lanci slini su lanku 6 bis Parike konvencije, i zahtjeva utvrenosti poznatosti robnoga iga u tuzemstvu , odnosno na podruju Republike Hrvatske.51 Odredba lanka 6.st.3. ZO-a nastoji zatititi dobro poznate i slavne robne igove u odnosu na iri spektar roba ili usluga od onoga iz lanka 6.st.1.i 2., te nalikuje odredbi propisanoj u lanku 16(3) sporazuma TRIPS utoliko to se ne zahtijeva da spektar roba i usluga spada unutar okvira meusobne istovjetnosti ili slinosti. Drugim rijeima, smisao ove odredbe je u zabrani registriranja ili izostanku zatite robnoga iga kod kojega postoji opasnost od zabune, ak i u sluaju robnog iga koji se odnosi na razliite robe i usluge. U praksi je mogue da nositelj registriranog iga moe, kada njegov registrirani robni ig (primjerice, proizvoa automobila registrirao je ig s obzirom na automobil u daljnjem tekstu osnovna registracija ili

Gorenc, V. et al., Rjenik trgovakog prava, Masmedia, Zagreb, 1997., str.50. Neke zemlje ne prate doslovno citiranu odredbu Parike konvencije te ne zahtijevaju poznatost iga samo na svom podruju. Primjerice vidi l.4-1-19. Zakon o igu Japana, kod Matsubara, N. op.cit., str. 14. Slino priznanju iga koje je u sudskim odlukama dano, u sluajevima koji se odnose na restoran Maxim de Paris, u SAD-u i Irskoj, navedena se poznatost ne trai stoga to, ukoliko je robni ig za robe i usluge prepoznat kao dobro poznat ili slavan u inozemstvu, ak iako se moda aktivno ne primjenjuje u Japanu, postoje sluajevi u kojima je isti robni ig prepoznat kao dovoljno dobro poznat u Japanu, kao i putem turista, medija, novina i asopisa. odredba lanka 4-1-19,koja je uvedena revizijom 1996.,mjerodavna je za zatitu dobro poznatog ili slavnog robnog iga ukoliko titular toga iga uspije dokazati dobru poznatost ili slavu koja je prepoznata ili u Japanu ili u nekoliko prekomorskih zemalja izvan Japana. Ipak, prilikom primjene ove odredbe takoer je potrebno dokazati da je trea osoba svoju prijavu za registriranje iga trebala podnijeti u zloj vjeri (namjera stjecanja nezakonitih koristi, namjera nanoenja tete drugoj osobi ili druge nezakonite svrhe).50 51

22


osnovni robni ig) postane dobro poznat meu potroaima, a s obzirom na robu na koju se odnosi, pribaviti obrambenu registraciju robnoga iga koji je istovjetan osnovnome robnome igu, a s obzirom na robu ili usluge za koje postoji mogunost zabune, te se registracija obrambenog iga nee moi sankcionirati ukidanjem zbog nekoritenja. Vanost ove registracije prvenstveno lei u injenici da je mogue pretpostaviti da je osnovni robni ig trebao biti prepoznat kao dobro poznat i uven kod nas, te da, jednom kada je registriran, ne postoji obveza da ga se koristi, tako da e prijava ili koritenje istovjetnog ili izuzetno slinog robnog iga od strane tree osobe biti blokirani ili zabranjeni u mjeri u kojoj je robni ig u sukobu te u mjeri u kojoj su u sukobu roba ili usluge s robom ili uslugama obuhvaenima obrambenom registracijom. U ovome smislu navedeni sustav postoji u svrhu zatite dobro poznatih i uvenih igova. Nuno je napomenuti da je u sluaju da je, primjerice, proizvoa automobila registrirao osnovni robni ig koji se odnosi na odjeu kao obrambeni robni ig, osnovni robni ig toga proizvoaa automobila zatien je i u odnosu na odjeu. Sukladno tome, utvreno je kako u sluaju da trea osoba zapone koristiti robni ig koji je istovjetan ili izuzetno nalikuje registriranom obrambenom robnom igu koji obuhvaa odjeu, tada nositelj obrambenog robnog iga moe podnijeti zahtjev za izricanje mjere zabrane protiv neovlatene primjene tree osobe, kao oblika povrede obrambene registracije robnoga iga. S druge strane, ukoliko nositelj nije registrirao osnovni robni ig kao obrambeni ig, on nije u mogunosti podnijeti tubu zbog povrede, ali moe podnijeti zahtjev za izricanje mjere zabrane temeljem propisa o nelojalnoj konkurenciji52, a ukoliko je isti mjerodavan u konkretnome sluaju. Osim u ZO-u pitanja zatite uvenih i dobro poznatih igova ureena je i u bilateralnim izvorima hrvatskog igovnog prava, primjerice u odredbi l.6. Memoranduma o razumijevanju izmeu Vlade SAD-a i Vlade Republike Hrvatske u svezi sa zatitom prava intelektualnog vlasnitva iz 1997.53

3. Posebnosti u svezi sa zatitom uvenih igovaUz redovite modalitete zatite iga54, ipak kod uvenih igova vrijede52 Vidi Zakon o trgovini (Narodne novine, br. 49/03. proieni tekst, 103/03. i 170/03., dalje: ZOT). 53 Vidi tekst Memoranduma u izmi, J., Ogledi iz prava industrijskog vlasnitva, knjiga druga, Mostar, 1999., str.181. 54 Usp. Zlatovi, D., Kaznenopravne sankcije radi povrede iga u gospodarskom prometu, Hrvatska gospodarska revija, Zagreb, 2000., god. XLIX., br. 9., str. 87.-93.; Zlatovi, D., Posebna obiljeja graanskopravne zatite iga, Zbornik Prav. fak. Sveu. Rijeka, 2002., v. 23., br. 1., 143.-178.; Zlatovi, D., Oblici upravnopravnog nadzora radi zatite iga, Hrvatska gospodarska revija, Zagreb, 2000., god. XLIX, br. 11.-12., str. 118.-123.


23

posebne situacije i mjere zatite. Tako se ova zatita moe promatrati u sklopu propisa koji reguliraju postupak i uvjete registracije iga, zatim propisa koji ureuju ostala pitanja igovnog prava, propisa o nelojalnoj utakmici te propisa opeg graanskog prava. 3.1. Zatita uvenih igova u postupku registracije uveni igovi uivaju intenzivniju pravnu zatitu u usporedbi s obinim igovima, koji nemaju steen takav stupanj poznatosti i renomea. Pored izloenih oblika zatite vrlo rano se postavilo pitanje da li uveni igovi mogu biti zatieni ve u samom postupku registracije, odnosno moe li biti odbijena registracija istog ili slinog iga koji je kasnije prijavljen za oznaavanje neistovrsnih proizvoda. Poznati zakonski propisi o igovima nisu o tome sadravali posebne odredbe, to je izazvalo sporove i u teoriji i u praksi. Kako su u uveni igovi uvijek i dobro poznati igovi, oito je da se i na njih mogu primijeniti odredbe koje su slijedom rjeenja iz l.6bis. Parike konvencije prenesene u veinu nacionalnih zakonodavstava, pa i u novo hrvatsko igovno pravo.Dakle, iskljuit e se iz registracije i znakovi koje, prema opem znanju domaih sudionika u prometu, neka druga osoba ve koristi za oznaavanje iste ili istovrsne robe. No, ova zatita ne omoguava ostvarivanje glavnog cilja u zatiti slavnih igova, a to je zabrana registracije iga za oznaavanje neistovrsnih proizvoda. Zato su se praksa i teorija posluile rjeenjima po kojoj se ne mogu registrirati znaci koji sadre navode koji vidljivo ne odgovaraju stvarnim okolnostima i izazivaju opasnost obmane u prometu. 3.2. Zatita uvenih igova po igovnom pravu Ni pravna doktrina ni praksa nisu utvrdile jedinstvene i preciznije kriteriji za uvene igove. Ovaj pojam je poblie definiran, ali uporabom uobiajenih izraza, kao to su: dominantna mo oznaavanja, opa prepoznatljivost koja nije ograniena samo na krug sadanjih ili potencijalnih potroaa, jedinstvenost oznake i njena osobitost, izuzetno reklamno djelovanje, itd.56 Opasnost zamjenjivanja u odnosu na podrijetlo proizvoda, koja definira granice zatite u okviru prava o igovima u veini zemalja, u direktnoj je zavisnosti sa snagom oznaavanje iga. Ukoliko je ig poznatiji, tim je vea opasnost da javnost dovodi u vezu sa slikom koju ima u sjeanju o poznatom igu neki drugi ig, koji se, takoer, vrlo malo pribliava poznatom.Cit. Vlakovi, B., op.cit., str. 95. Ibid., str. 36.

56

24


Prema temeljnim naelima igovnog prava opasnost zamjenjivanja igova posebice je izraena kada su u pitanju slavni igovi, pa ak i u sluaju kad se radi o neznatnoj, ali ipak vidljivoj slinosti s uvenim igom. Tako, uveni igovi uivaju iznimno iroku zatitu koja se temelji na jednoj od elementarnih funkcija iga onoj po kojoj je ig oznaka podrijetla robe iz odreenog izvora. Ipak, u nekim zakonskim komparativnim rjeenjima moemo nai i na proirenu zatitu, kao to je sluaj kod rjeenja sadranih u Zakonu o igovima zemalja Beneluxa57, po kojima u ovim zemljama nije potrebna dopunska zatita poznatih ili uvenih igova temeljem propisa o nepotenom trinom natjecanju, odnosno opim pravilima graanskog prava, pokraj rjeenja sadranih u citiranom zakonu. Prema l.13a. uspostavljena je proirena zatita na nain kako slijedi: Ne dirajui u primjenu opih pravnih propisa o deliktnim radnjama, iskljuivo pravo jami titularu iga ovlatenost da se suprotstavi: 1. Svakom koritenju iga ili nekog podudarnog znaka na proizvodima za koje je ig registriran ili na njima istovrsnim: 2. Svakom drugom koritenju iga ili podudarnog znaka koje se poduzima u poslovnom prometu, a koje je, sukladno prilikama, pogodno da, bez opravdanog razloga, uini tetu titularu iga. Dakle, razvidno je da je ne samo ureena zatita igova koji se odnose na iste ili sline proizvode, nego i ona proirena zatita prema kojoj titular iga moe poduzeti mjere zatite ne samo u odnosu na koritenja u cilju oznaavanja podrijetla proizvoda, nego i uporabi koja samo ukazuje na vrstu robe. Suvie predviena je i zatita igova koji se upotrebljavaju za oznaavanje neistovrsnih roba ili usluga, poduvjetima da se radi o koritenju podudarnog znaka, koritenju u poslovnom prometu, mogunosti nastanka tete za titulara iga i nepostojanju razloga koji bi opravdao kasnijeg korisnika iga. Neto je ua zatita predviena u Smjernicama Savjeta za ujednaavanje pravnih propisa drava lanica EEZ-a o igovima58, gdje se regulira zatita igova protiv njihove upotrebe za oznaavanje neistovrsnih proizvoda ako se njome iskoritava ili oteuje distinktivnost iga ili njegova vrijednost. Ovdje se, dakle, zatita prua samo za sluaj upotrebe iga u svrhe razlikovanja robe ili usluga, dok se zatita protiv uporabe, koja nema za svrhu razlikovanje robe ili usluga, ostvaruje na osnovi vaeih nacionalnih propisa zemalja lanica EU.5957 Uniform Benelux Law on Marks (as last amended by the Protocol of 11 December 2001), dostupan na internet stranici http://oami.europa.eu/pdf/mark/nl_bx_2_fr.pdf . 58 First Directive 89/104/EEC of the Council, of 21 December 1988, to Approximate the Laws of the Member States Relating to Trade Marks (OJ EC No L 40 of 11.2.1989, p. 1). 59 Detaljnije kod Tritton, G., Intellectual Propety in Europe, sec.ed., London, Sweet & Maxwell, 2002, str. 445.


25

3.3. Zatita uvenih igova po propisima o nelojalnoj utakmici uveni igovi uivaju najiru zatitu protiv opasnosti razvodnjavanja (zamjenjivanja) u odnosu na podrijetlo njima oznaenih proizvoda.60 Ali takva se zatita sukladno igovnom pravu moe ostvariti samo kada se radi o uporabi iga za oznaavanje proizvoda iste vrste. Problem nastaje kada se uveni ig rabi za oznaavanje neistovrsnih proizvoda.61 Iako se zatita uvenih igova od opasnosti razvodnjavanja ostvaruje po razliitim pravnim osnovama, ipak u naznaenom problematinom sluaju jedan je od najee primjenjivanih generalna klauzula prava o suzbijanju nelojalne utakmice. Ona se moe primijeniti samo onda kada su ispunjeni odreeni uvjeti definirani u pravnoj teoriji i sudskoj praksi. No, njihovo postojanje je uvijek bilo sporno kada je rije o zatiti uvenih igova protiv opasnosti razvodnjavanja po ovoj osnovi.62 Nae ranije naznake o uvjetima za primjenu generalne klauzule pokazuju da je sporna njena primjena za zatitu uvenih igova protiv opasnosti razvodnjavanja. Naime, u sluaju koritenja uvenog iga za oznaavanje neistovrsnih proizvoda ne moe se govoriti o odnosu konkurencije kao jednom od bitnih uvjeta za primjenu generalne klauzule.63 Naime, pojam istovrsnih proizvoda ui je od pojma srodnih proizvoda, na kojima se bazira odnos konkurencije. Srodni proizvodi su oni koji su po shvaanju javnosti toliko podudarni, pa se meusobno ometaju u prometu. Drugim rijeima, oni zadovoljavaju istu potrebu kupca, te jedan proizvod moe da potisne drugi s trita. Ipak, neovisno o ovim doktrinarnim dvojbama, sudska se praksa pozivala upravo na generalnu klauzulu o nelojalnoj utakmici u ovim sluajevima. Tako je za sud e bilo odluujue da se kasnijim koritenjem iga oteuje njegova reklamna mo i mo obiljeavanja. U ovom obezvrjeivanju sagledana je protivnost dobrim obiajima jer pristojni trgovac izbjegava sve kako bi oznaku koja se ve ukorijenila za oznaavanje tuih proizvoda koristio za svoje proizvode.64 Tako se generalna klauzula primjenjuje onda kada netko preuzme ili se pribliava tuoj poznatoj oznaci, iako nema neposrednog odnosa konkurencije, niti su u pitanju proizvodi istovjetni u smislu prava o igovima. U prilog primjeni odredbi propisa o nelojalnoj utakmici na ove prijepore isticalo se kako je protivno dobrim obiajima iskoritavanje inidbe drugog60 Opasnost razvodnjavanja je slabljenje vrijednosti ili slabljenje reklamne moi ili moi oznaavanja koja pripada nekom igu. Cit. prema Vlakovi,B., op.cit., str. 44. 61 Ibid., str. 43. 62 Usp. Popovi, S.A., Zatita robnih i uslunih igova u jugoslavenskom pravu, Institut za uporedno pravo, Beograd, 1969., str. 143., te Manigodi, M., Robni i usluni igovi, Pronalazatvo, Beograd, 1989., str. 113. 63 Baumbach Hefermehl, Wettbewerbsrecht, Mnchen, 1985., str. 259. 64 Elsaesser, Der Rechtschutz berhmter Marken, Weinheim, 1959., str. 33.

26


koja je rezultat uloenih napora i trokova. Ne bi bilo prihvatljivo da netko uloi velika novana sredstva kako bi ig uini slavnim, a da nasuprot tome ne moe stei iskljuivo pravo njegovog koritenja za obiljeavanje ma koje robe. Ipak ovakvi stavovi nisu naili na sveope doktrinarno odobravanje, tovie bilo je bitnih kritika na ovakva presuenja. Po njima oponaanje samo po sebi nije, dakle, nedoputeno, nego moraju nastupiti posebne okolnosti koje bi opravdale prigovor protivnosti dobrim obiajima. Kriterij utroka vremena i novca neprihvatljiv je u tu svrhu. Dva su razloga za to. Prvo, velik broj uvenih igova tu svoju osobinu nije stekao na osnovi u njega uloenih sredstava. Mnogi od njih su to postali zahvaljujui drugim oklonostima, kao to su, na primjer, posebna originalnost, visoki kvalitet njime obiljeenih proizvoda, patentna zatita za proizvod koji je obiljeen igom itd. Drugo, u reklamiranje igova ulau se velika sredstva, koja, u velikom broju sluajeva, ne ostvaruju postavljeni cilj da ig stekne epitet uvenog odnosno slavnog. Zbog tih razloga ne bi trebalo primjenjivati kriterij rezultata rada, koji su steeni ulaganjem napora i sredstava. 65 Pozivanje na originalnost iga ne moe, takoer po doktrinarnim stajalitima, biti obrazloenje za protivnost dobrim obiajima. ig bi tada naime, bio zatien po naelima autorskog prava.66 Ipak, u inozemnoj sudskoj praksi nailazimo na sudske odluke u kojima je protivnost dobrim obiajima dovedena u svezu s kvalifikacijom iga kao uvenog. Naime, zatita od opasnosti razvodnjavanja pruena je samo slavnim igovima, iako je priznato da je pod istim okolnostima slabljenje snage iga mogue i kada je rije o igovima koji nisu slavni. Prema tome, u sklopu ocjene o nelojalnosti nekog ponaanja moraju se uzeti u obzir i subjektivni i objektivni elementi.67 Kada je pitanje da li proizvod koji nije zatien posebnim pravom uiva zatitu protiv oponaanja po pravu nelojalne utakmice, mora se imati u vidu kako objektivna podobnost za zatitu oponaanog objekta i subjektivna obiljeja radnje oponaanja stoje u vrstoj meusobnoj vezi. Ukoliko je radnja oponaanja snanije obojena subjektivnim obiljeima nelojalnosti, utoliko e se postaviti nii zahtjevi u pogledu osobitnosti proizvoda koji se oponaaju ili stupanj njegovog znaenja na tritu. Novija raspoloiva komparativna sudska praksa je vie panje posvetila prouavanju odnosa nelojalne konkurencije. Ona je to uinila rjeavajui sluajeve kada je poznati ig, koji nije i slavni, koriten za obiljeavanje neistovrsnih proizvoda. Kada se uveni ig koristi za oznaavanje neistovjetnih proizvoda, rije je o odnosu trinog natjecanja, ime je otklonjena prva smetnja za primjenu generalne klauzule i na njih. uveni igCf.Ibid., str.98. Cf. Ibid, str.99. 67 Vlakovi, B., op.cit., str. 71.65 66


27

je zatitu od opasnosti razvodnjavanja uivao bez obzira za koji je proizvod uporabljen. Nasuprot tome, zatita poznatih igova po pravu o suzbijanju nelojalne utakmice ograniava se samo za sluaj njihovog koritenja za oznaavanje nekih neistovrsnih proizvoda.68 Poto je ustanovljen odnos konkurencije, ostalo je pitanje protivnosti dobrim obiajima. Kada se akceptira stav kako je koritenje glasovitosti utoliko vjerovatnije ukoliko je poznatiji ig, ija se glasovitost rabi, tada se za sluaj uvenih igova moe pretpostaviti da kasniji korisnik poduzima svoju radnju u namjeri naslanjanja. Stoga je opasnost od razvodnjavanja ispravnije svrstati u grupu oteenja glasovitosti. Naime, glas koji je vezan s uvenim igom povrijeuje se tako to slabi njegova privlana sila, razvodnjava reklamna mo i slabi njegov poloaj u prometu. Zatita od opasnosti razvodnjavanja pripada samo uvenim igovima, a ne i onima koji su samo bolje poznati. Neophodno je za takvu zatitu da je reklamna mo i vrijednost slavnog iga konkretno oteena u konkurenciji, odnosno da posebne okolnosti moraju ukazati na protivnost dobrim obiajima. Te posebne okolnosti jesu iskoritavanje i oteenje glasovitosti kada je rije o poznatim igovima, te dominantno vaenje u prometu i ugroavanje reklamne moi kada su u pitanju uveni igovi.69 3.4. Zatita od opasnosti razvodnjavanja po opim pravilima graanskog prava Postojea pravna praksa u preteitom broju sluajeva zatitu od opasnosti razvodnjavanja bazira na primjeni generalne klauzule prava nelojalne utakmice. Ipak, moemo naii i na rjeenja inozemne sudske prakse koja naputa doslovno temeljenje zatite na ovoj reguli, ve se orjentira na opa pravila graanskog prava. Tako se njemaka sudska praksa u sluaju Quick pozvala na opa pravila graanskog prava, odnosno na l. 823.I. BGB-a. Po toj navedenoj odredbi onaj tko namjerno ili nenamjerno nezakonito povrijedi ivot, tijelo, zdravlje, slobodu, vlasnitvo ili neko drugo pravo nekoga obvezan mu je na naknadu tete koja je nastala iz toga.70 Dakle, njemaka sudska praksa je na temelju navedenog lana BGBa priznala pravo na osnovanoj i koritenoj tvrtki, i to uz iroko poimanje pojma povrede koja ukljuuje ne samo postupanja koja su bila direktno usmjerena protiv supstance i opstanka tvrtke, uz posljedicu neposrednog ometanja ili sprjeavanja, nego i na povredu oekivanja ili izgleda na stjecanja komintenata ili njihovo odvlaenje koritenjem lojalnih sredstava.

Ibid., str.72. Ibid., str. 73. 70 Ibid., str. 36.68 69

28


4. ZakljuakMeu razliitim tipovima igova posebno mjesto zauzimaju oni igovi koji su dosegli odreeni stupanj prepoznatljivosti, odnosno uivaju izniman ugled na tritu i kod konkurencije i konzumenata. Iako ova terminologija nije kod nas toliko razvijena, ak nije zastupljena ni u igovnoj legislativi, bitno je ukazati na razliku izmeu dobro poznatih (notornih, tzv. well-known) igova od uvenih (slavnih, glasovitih, renomiranih) igova te modalitete njihove zatite, posebice u okrilju propisa o nepotenom trinom natjecanju i o igu. Poznatim igom odreuje se znak koji je na jednom dravnom podruju opepoznat kao znak za oznaavanje odreene vrste proizvoda ili usluga, ali u naelu nije prijavljen niti je registriran kao ig. uveni ig je ig koji je opepoznat za obiljeavanje robe odnosno usluga na tritu, te koji uiva takav ugled na tritu da prerasta u simbol iznimne kvalitete. Opeprihvaeno je pravno stajalite da uveni igovi uivaju zatitu neovisno od proizvoda ili usluga za koje su registrirani, pa trea osoba ne bi mogla koristiti znak isti ili slian uvenom igu ni za proizvode odnosno usluge druge vrste od onih za koje se koristi uveni ig. Da bi se neki ig odreivao kao uveni ig, nuno je da je dostigao najvei mogui stupanj snage oznaavanja.Nadalje, trai se kao pretpostavka i da je takav ig jedinstven na tritu, odnosno da je jedan i jedini. uveni ig mora takoer ispunjavati i uvjet odreenog znatnog stupnja osobitosti ili originalnosti.Konano, bitan kriterij za odreivanje nekog iga kao uvenog jest i cijenjenost iga, koja se vezuje za predstavu koju o njemu imaju potroai. Dakle, da bi ig bio uven, nuno je da je postao pojam za odreene ili samo jedan proizvod u krugovima svih sadanjih i potencijalnih sudionika na tritu, da je uao u njihov jezik na cijelom dravnom prostoru, te da se njime izaziva predstava o posebnoj vrijednosti proizvoda koji su njime oznaeni. Tradicionalno vezivanje zatite igova za funkciju oznaavanja podrijetla onemoguilo je da se problem zatite slavnih igova rjeava u okviru zakonodavstva o igovima. On je kvalificiran kao poseban zato to su na njega primjenjivana pravila drugih grana prava, na primjer, prava o suzbijanju nelojalne konkurencije ili graanskog prava. Kako je zatita od opasnosti razvodnjavanja shvaena kao posebna i regulirana pravilima koje nije sadravalo zakonodavstvo o igovima, to su postavljeni i vrlo otri zahtjevi za njenu realizaciju. Na nju su se mogli pozivati samo malobrojni igovi koji su stekli epitet slavnog. Sutina ove zatite je u obrani jedinstvenog poloaja slavnog iga u privrednom prometu, u smislu da on mora ostati jedan i jedini.71

71

Cit. Vlakovi, B., op.cit., str 102.


29

Summary

SPECIAL PROTECTION OF WELL-KNOWN AND FAMOUS TRADEMARKSTrademarks that have reached a certain level of recognizability and enjoy a significant appraisal on the market, both by competition and consumers, have a special position among different types of trademarks Although this terminology is not developed in Croatia, nor it is included in trademark law, it is important to demonstrate the differences between so-called well-know (notorious) trademarks and famous (reputable, distinguished, renowed) trademarks, as well as the modalities of their protection, especially within unfair competition law and trademark law. A well-know trademark is a sign that is notorious in a certain state as a symbol for labeling a certain kind of products or services. In principle, it is not reported or registered as a trademark. A famous trademark is a notorious trademark for labeling goods or services on the market enjoying such a reputation which makes it a symbol of exceptional quality. It is a common legal view that famous trademarks enjoy protection regardless of the actual products or services for which they have been registered, and that the third person could not use the same or similar trademark not even for products or services of a different kind. In order for a trademark to be considered famous it must have reached the maximum level of recognizability. Moreover, it must be unique on the market, i.e., one and only. Famous trademark has to, furthermore, possess a certain level of particularity or originality. Finally, an important criterion for a famous trademark is its reputation linked to its perception by the consumers. Thus, for a famous trademark it is necessary that it has become a landmark for labeling certain group of products, or a single product, among all the present and potential participants on the market; moreover, that it has become a part of their language on the whole state territory, and that it is perceived as a symbol for exceptional quality of the actual products. Traditional role of trademark protection, i.e., establishing origins of a product, is inadequate for protection of the famous trademarks. They are qualified as special trademarks whose protection is granted by other branches of law, such as unfair competition law or civil law. Since there is a specially recognized danger of dilution, regulated by the other branches of law, there are very high standards for realization of this kind of protection. Only a few trademarks that have acquired the status of famous trademarks could count on it. Its essence is in protection of the unique position of the famous trademark in business transactions; the famous trademark must remain the one and only. Key words: well-known trademark, famous trademark, dilution, trademark law, unfair competition.

30


Zusammenfassung fail


31

Sommario

TUTELA SPECIALE DEI MARCHI BEN CONOSCIUTI E FAMOSII marchi che hanno raggiunto un determinato livello di riconoscibilit e godono di una significativa stima sul mercato sia dai competitori che dai consumatori hanno una speciale posizione tra i differenti tipi di marchi. Sebbene questa terminologia non sia sviluppata in Croazia, n sia inclusa nella legislazione sul marchio, importante dimostrare le differenze tra i cosiddetti marchi ben conosciuti (notori) e i marchi famosi (stimati, distinti, rinomati), cos come le modalit della loro tutela, specialmente nel diritto della concorrenza e nel diritto del marchio. Un marchio ben conosciuto un segno che notorio in un determinato stato come un simbolo per contrassegnare un certo tipo di prodotti o servizi. In principio, non riportato o registrato come un marchio. Un marchio famoso un marchio notorio per contrassegnare beni o servizi sul mercato godendo di una tale reputazione che lo rende un simbolo di eccezionale qualit. un parere giuridico comune che i marchi famosi godono di una tutela a prescindere dai prodotti o servizi concreti per i quali sono stati registrati, e che le terze persone non possono utilizzare lo stesso o un simile marchio neanche per prodotti o servizi di un tipo differente. Affinch un marchio sia considerato famoso deve avere raggiunto il massimo livello di riconoscibilit. Inoltre esso deve essere unico sul mercato, cio uno e solo. Oltre a ci un marchio famoso deve possedere un certo livello di particolarit od originalit. Infine un importante criterio per un marchio famoso la sua reputazione legata alla sua percezione da parte dei consumatori. Cos per un marchio famoso necessario che sia diventato un punto di riferimento per contrassegnare certi gruppi di prodotti o un singolo prodotto tra tutti i presenti e potenziali partecipanti sul mercato, che sia divenuto parte del loro linguaggio sullintero territorio dello stato, e che sia percepito come un simbolo per leccezionale qualit dei prodotti concreti. Il ruolo tradizionale della tutela del marchio, cio lidentificazione delle origini di un prodotto, inadeguato per la tutela dei marchi famosi. Essi sono qualificati come marchi speciali la cui tutela garantita da altre branche del diritto, come il diritto della concorrenza o il diritto civile. Siccome esiste un rischio di annacquamento specificamente riconosciuto, regolato da altre branche del diritto, ci sono standards molto alti per la realizzazione di questo tipo di tutela. Solo pochi marchi che hanno acquistato lo status di marchi famosi possono contare su di essa. La sua essenza nella tutela della posizione unica del marchio famoso nelle transazioni economiche, in cui il marchio famoso deve rimanere uno e solo. Parole chiave: marchio ben conosciuto, marchio famoso, rischio di annacquamento, diritto di marchio, concorrenza sleale.

posebna zastita dobro poznatih i cuvenih zigova

Documents