porezni sustav republike hrvatske nastavni materijali final

Porezni sustav Republike Hrvatske

1


NASTAVNI MATERIJALI

EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB SVEUČILIŠNI PREDDIPLOMSKI STUDIJ POSLOVNE EKONOMIJE

2011

Gordana Kordić


2

KRATKI SADRŢAJ

1. UVOD – O POREZNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE…… ………...3

2. OPOREZIVANJE DOHOTKA U REPUBLICI HRVATSKOJ….......... ………..7

3. OPOREZIVANJE DOBITI U REPUBLICI HRVATSKOJ…………… ……….34

4. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ. ……….55

5. POSEBNI POREZI NA PROMET (TROŠARINE) U REPUBLICI

HRVATSKOJ ………………………………………………………….

……….78

6. OPOREZIVANJE IMOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ…………. ……….94

7. FISKALNA DECENTRALIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ –

ţupanijski i gradski/ općinski porezi …………………………………...

……101

8. OSTALI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ……………………... ...……109

9. CARINE U REPUBLICI HRVATSKOJ……………………………….. ……...111

10. POREZNO SAVJETNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ ………... ……...118

LITERATURA ………………………………………………………… ……122


3

1. UVOD – O POREZNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

U pravilu, javne potrebe financiraju se iz prikupljenih javnih prihoda koji se u suvremenim

drţavama sastoje najvećim dijelom od prihoda prikupljenih oporezivanjem te se suvremena

drţava nerijetko naziva i poreznom drţavom. Teško je jednostavnom definicijom opisati

poreze te literatura radije definira karakteristike koje javni prihod treba imati kako bi se

smatrao porezom. Prije svega, porezi su prinudna, nepovratna (isključivo) novčana davanja

bez izravne protučinidbe. To su izvedeni (derivativni) prihodi koje drţava naplaćuje temeljem

svog financijskog suvereniteta te ih troši prema svom nahoĎenju, što im daje karakteristiku

nedestiniranih prihoda drţave. Snaţan udio poreza u ukupnim prihodima drţave ukazuje i na

postojanje, osim fiskalnih u smislu punjenja proračuna, i niza nefiskalnih ciljeva koji se mogu

i trebaju ostvariti poreznom politikom. Stoga je porezna politika uvijek daleko širi pojam od

pukog prikupljanja novčanih sredstava za financiranje potreba drţave.

Niz je podjela poreza, primjerice prema vrsti porezne osnovice (dohodak/ dobit, potrošnja,

imovina); prema razini drţavne vlasti (prihodi središnje drţave ili niţih razina vlasti); prema

vrsti porezne stope (proporcionalni, progresivni, regresivni) te ovisno o tome tko ih u

konačnici snosi (posredni ili neposredni).

U nastavku ovog, uvodnog poglavlja prikazane su osnovne karakteristike poreznog sustava

Republike Hrvatske, a potom su prikazane karakteristike najznačajnijih poreznih oblika.

1. 1. Karakteristike poreznog sustava Republike Hrvatske

I sektor javnih financija, jednako kao i ostali gospodarski sektori u Hrvatskoj, doţivio je

brojne promjene od osamostaljenja drţave do danas. Kako je područje javnih financija

neodvojivo od političkog procesa, demokratizacija drţave i napuštanje socijalističkog načina

ţivota, razmišljanja i privreĎivanja s jedne strane te ratne okolnosti i tranzicija s druge, imali

su snaţan utjecaj na razvoj i stanje hrvatskog javnofinancijskog sektora. NaslijeĎeni

financijski sustav imao je brojne manjkavosti, a analitičari su suglasni u ocjeni kako je bio

neučinkovit i nepravičan, izazivajući vrlo visok stupanj poreznog opterećenja1.

1 Usporediti: Jurković, P. Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002.


4

Porezni prihodi pripadaju drţavnom proračunu ili proračunima niţih jedinica, a u jednom

dijelu se raspodjeljuju meĎu više razina vlasti.

Tablica 1. - Prikaz poreznih oblika prema razini pripadnosti poreznih prihoda

Drţavni porezi

Porez na dodanu vrijednost

Posebni porezi i trošarine

Porez na dobit

Zajednički porezi Porez na dohodak

Porez na promet nekretnina

Ţupanijski porezi

Porez na nasljedstva i darove

Porez na cestovna motorna vozila

Porez na plovila

Porez na automate za zabavne igre

Općinski/ gradski porezi

Porez na kuće za odmor

Porez na tvrtku ili naziv

Porez na korištenje javnih površina

Porez na potrošnju

Prirez porezu na dohodak Izvor: Porezna uprava

Struktura hrvatskog poreznog sustava prema podjeli na izravne i neizravne poreze prikazana

je u tablici 2. Podsjetimo, neposredni (izravni) su porezi koje u drţavnu blagajnu obveznik

uplaćuje osobno ili to u njegovo ime radi poslodavac te ih nije moguće prevaliti. S druge

strane, posredni (neizravni) porezi su oni koje je moguće prevaliti i u tu kategoriju u pravilu

spadaju porezi na potrošnju.

Tablica 2. – Neposredni i posredni porezi u hrvatskom poreznom sustavu

NEPOSREDNI (IZRAVNI) POREZI POSREDNI (NEIZRAVNI) POREZI

Porez na dohodak Porez na dodanu vrijednost

Porez na dobit Porez na promet nekretnina

Porez na nasljedstva i darove Posebni porezi na potrošnju

Porez na cestovna motorna vozila • poseban porez na osobne automobile, ostala

motorna vozila, plovila i zrakoplove

Porez na plovila • poseban porez na kavu

Porez na automate za zabavne igre • poseban porez na bezalkoholna pića

Porez na kuće za odmor • porez na luksuzne proizvode

Porez na tvrtku ili naziv • poseban porez na premije osiguranja od

automobilske odgovornosti i premije kasko

osiguranja cestovnih motornih vozila


5

Porez na korištenje javnih površina

• trošarine (trošarinski sustav oporezivanja

alkohola i alkoholnih pića, duhanskih

proizvoda, energenata i električne energije)

• porez na potrošnju

Izvor: Porezna uprava

Porezni sustav Republike Hrvatske snaţno je potrošno orijentiran te se glavnina poreznih

prihoda prikuplja od poreza na dodanu vrijednost te od trošarina i od poreza na dobit.

Grafikon 1. - Struktura poreznih prihoda u 2009. godini

Izvor: Ministarstvo financija, Godišnje izvješće 2009

Hrvatski porezni sustav često je pod udarom kritika, ali promatrano u cjelini za njega se ne

moţe reći kako je loš ili kako ne ispunjava osnovne (pred)uvjete koje dobar porezni sustav

mora ispunjavati. Teorija navodi sljedeće karakteristike koje treba imati porezni sustav kako

bi se smatrao dobrim poreznim sustavom, a to su (vidjeti više u Jelčić, Ba, 1997.):

Efikasnost : Potrebno je da porezi što manje utječu na odnose u gospodarstvu kako bi

se postigla što efikasnija upotreba resursa; što se nastoji ostvariti proširivanjem

porezne osnovice (bilo ukidanjem izuzeća i povlastica pojedinim poreznim

obveznicima, smanjivanjem broja i sniţavanjem visine poreznih stopa).

Nastoji se kreirati i sustav koji bi bio pravedan, kako bi se osigurala ravnomjerna i

pravedna raspodjela poreza za sve članove zajednice.


6

Slijedeća je zadaća dobrog poreznog sustava prikupiti dovoljno javnih prihoda kako bi

se osiguralo dovoljno sredstava za pokriće javnih rashoda, koju ćemo definirati kao

izdašnost.

Porezni sustav treba biti i jednostavan, dakle propisi za poreznog obveznika moraju

biti što jednostavniji, jasniji i razumljiviji kako bi troškovi ubiranja poreznih prihoda

bili što niţi i za poreznog obveznika i za poreznu administraciju.

Porezni sustavi takoĎer se ne smiju često mijenjati jer je i gospodarskim subjektima i

stanovništvu nuţna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskih odluka.


7

2. OPOREZIVANJE DOHOTKA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Oporezivanjem dohotka obuhvaćaju se primici fizičke osobe tijekom odreĎenog razdoblja.

Riječ je o subjektnom porezu u okviru kojeg se uvaţava niz osobnih karakteristika obveznika

i koji jače ili slabije utječe na sve stanovnike odreĎene drţave. Karakteristika subjektnosti čini

ga dobrim instrumentom s aspekta ostvarivanja nefiskalnih ciljeva oporezivanja, ali troškovi

njegovog ubiranja stoga su razmjerno visoki.

Za oporezivanje dohotka karakteristično je progresivno oporezivanje, odnosno postojanje više

poreznih stopa čiji porast prati povećanje porezne osnovice, s ciljem da se snaţnije oporezuju

oni obveznici koji imaju veće dohotke. Time se, naravno, otvara prostor i raspravama o

pravednosti u oporezivanju te o potencijalnim demotivirajućim učincima progresivnog

oporezivanja. Upravo iz tih razloga bitno je ispravno definirati fiskalni kapacitet pojedinca

kako bi se izbjegao osjećaj nepravde te time smanjio otpor prema plaćanju poreza.

Trendovi oporezivanja dohotka pokazuju smanjenje najviših stopa oporezivanja dohotka,

posebno ako se gleda prosjek za 27 zemalja.

Na slici 1., prikazane su najviše stope poreza na dohodak za područje Europske unije u

razdoblju 1995. – 2008. godine.

Slika 1. – Najviše stope poreza na dohodak, EU 27 i EA 16

Izvor: Eurostat, 2010.


8

Učinkovit razrez i naplata prihoda poreza na dohodak uvjetuju i postojanje porezne uprave

koja je dobro organizirana i sposobna obraditi velik broj poreznih prijava u relativno kratkom

vremenu. Nuţan je takoĎer i kvalitetan sustav evidencije i kontrole kako bi se izbjegla,

namjerna ili nenamjerna, porezna evazija. S druge strane, kod poreznih obveznika potrebna je

dobra informiranost i odreĎena razina poznavanja osnovnih načela sustava, uz svijest o

nuţnosti plaćanja poreza na dohodak, kako bi se ciljevi oporezivanja mogli ispuniti u što

većoj mjeri.

Prvih godina nakon osamostaljenja, u hrvatskom poreznom sustavu u uporabi je bio

analitički, parcijalni porez na dohodak, da bi se 1994. godine u sustav uveo sintetički,

jedinstveni porez na dohodak, kakav je u primjeni u najvećem broju suvremenih drţava i koji

zahvaća ukupne primitke obveznika. Porez na dohodak odnosi se na fizičke osobe te se njime

obuhvaćaju primici ostvareni iz različitih izvora tijekom poreznog razdoblja koje je najčešće

kalendarska godina. Hrvatski sustav oporezivanja dohotka od početaka primjene do danas

prošao je kroz niz promjena od kojih su neke (prije svega uvoĎenje stope od 45% te „kriznog“

poreza) izazvale i burne negativne reakcije, što je sasvim razumljivo kada se zna kako je riječ

o poreznom obliku koji zadire u ţivote svakog pojedinca.

Tablica 3. – Pregled stopa poreza na dohodak od 1995. do 30. 06. 2010.

Razdoblje Stopa Osnovica obračuna

01.01. 1995

31. 12. 1996

25%

25%

Do trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka (25.200 kn godišnje)

Iznad trostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka

01. 01. 1997

31. 12. 1998

20%

35%



01. 01. 1999.

31. 03. 2000.

20%

35%



01. 04. 2000.

31. 12. 2000

20%

35%



01. 01. 2001

31. 12. 2002

15%

25%

35%

Do dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka (30.000 kn godišnje)

Do peterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka (75.000 kn godišnje)

Iznad peterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka

01. 01. 2003

31. 12. 2004

15%

25%

35%

45%

Do umnoška osnovnog osobnog odbitka i faktora 2 (36.000 kn godišnje)

45.000 kn godišnje (razlika izmeĎu 36.000 i 81.000 kn; faktor 4,5) 171.000 godišnje (razlika izmeĎu 81.000 i 252.000 kn; faktor 14)

Razlika iznad 252.000 kn

01. 01. 2005

30. 06. 2010

15%

25%

35%

45%

Do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka (43.200 kn god)

Razlika izmeĎu dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka (108.000 kn godišnje)

Razlika izmeĎu peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog

odbitka (302.400 kn godišnje)

Razlika iznad14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka

Izvor: „Financije i porezi“, TEB i Porezna uprava


9

Oporezivanje dohotka u RH danas je regulirano Zakonom o porezu na dohodak (NN 177/04,

73/08, 80/10) koji je u primjeni od 1. siječnja 2005. godine. Na snazi je takoĎer i Pravilnik o

porezu na dohodak2. Dodatna pojašnjenja mogu se dobiti i od Ministarstva financija RH koje

pismenim putem odgovara na upite o poreznom rješenju odreĎene situacije, pri čemu se

njihova mišljenja javno objavljuju.

Obveznici poreza na dohodak duţni su plaćati i doprinose (neovisno plaćaju li ih na ili iz

dohotka, odnosno tko je obveznik obračuna, a tko uplate doprinosa: poslodavac ili radnik, o

čemu će više riječi biti u nastavku teksta) te je u obzir potrebno uzeti i zakonske odredbe koje

reguliraju plaćanje doprinosa. Konkretno, radi se o Zakonu o doprinosima3 i Pravilniku o

doprinosima4. Doprinosi se obračunavaju zajedno s obračunom plaće i obveznik obračuna je

isplatitelj.

2. 1. Porezni obveznik

Porezni obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak.

Ukoliko više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, obveznik je svaka fizička osoba

zasebno, do visine svog udjela u zajednički ostvarenom dohotku.

Nadalje, porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze što ih je u trenutku smrti

ostvario ostavitelj. Ukoliko su predmet nasljeĎivanja odreĎeni izvori dohotka, nasljednik je

porezni obveznik i za dohodak koji mu pritječe iz tih izvora i to do vrijednosti naslijeĎene

imovine.

Razlikujemo tuzemnog (rezident) i inozemnog (nerezident) poreznog obveznika:

Rezident je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište5.

Rezidentom se takoĎer smatra i fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni

uobičajeno boravište, ali je zaposlen u drţavnoj sluţbi RH i po toj osnovi prima plaću.

2 NN 95/05; 96/06; 68/07; 146/08; 2/09; 9/09 – ispravak; 146/09, 123/10 3 NN 84/08; 152/08; 94/09; 18/11 4 NN 2/09, 9/09 – ispravak ; 97/09, 25/11 5Da bi se smatrala tuzemnim poreznim obveznikom, osoba mora imati prebivalište ili uobičajeno boravište

neprekidno najmanje 183 dana, a koja ne moraju biti unutar jedne kalendarske godine. Ako prebivalište ima

istovremeno u tuzemstvu i u inozemstvu, smatra se tuzemnim poreznim obveznikom.


10

Nerezident je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH

ostvaruje dohodak koji se oporezuje odredbama hrvatskog Zakona te se oporezuje samo do

visine tako ostvarenog dohotka.

2. 2. Porezno razdoblje

Porezno razdoblje oporezivanja porezom na dohodak jest kalendarska godina.

Oporezivanjem se obuhvaćaju primici koji su pritekli poreznom obvezniku tijekom

navedenog razdoblja, ali porezno razdoblje u odreĎenim slučajevima moţe biti i kraće:

kada tijekom godine rezident postane nerezident i obrnuto. Porezno razdoblje tada će

obuhvatiti samo dio godine u kojem je fizička osoba bila rezident.

kada je tijekom godine došlo do roĎenja ili smrti poreznog obveznika.

Poreznu prijavu obveznik podnosi nadleţnoj ispostavi porezne uprave dva mjeseca nakon

isteka godine za koju se podnosi porezna prijava (do kraja veljače tekuće godine za

prethodnu), neovisno o tome je li porezno razdoblje trajalo kraće od kalendarske godine ili ne.

2. 3. Utvrđivanje porezne osnovice

Porezna osnovica utvrĎuje se za porezno razdoblje primjenom načela blagajne, odnosno

sukladno naplaćenim (a ne obračunatim) primicima poreznog obveznika. Primjenjuje se

metoda oporezivanja po odbitku, pri čemu se tijekom godine plaćaju predujmovi poreza koji

se mogu, ali i ne moraju smatrati konačno plaćenim porezom.

Način odreĎivanja porezne osnovice moţe se razlikovati prema nekoliko kriterija:

(1) ovisno o vrsti primitka,

(2) ovisno o tome radi li se o utvrĎivanju predujma mjesečno (najčešće za plaću od

nesamostalnog rada) ili po isplati (uglavnom za ostale vrste primitaka) te

(3) ovisno o tome radi li o godišnjem razrezu poreza ili ne.

Kod godišnjeg obračuna poreza na dohodak porezni obveznik moţe biti u situaciji da silom

zakona mora podnijeti godišnju poreznu prijavu i pri tome je podnosi za sve svoje primitke,

neovisno o tome ostvaruje li povrat preplaćenog (predujma) poreza ili je duţan u proračun

uplatiti negativnu razliku. Ukoliko ne postoji zakonska obveza, porezna prijava je

dobrovoljna i podnosi se kada obveznik vlastitim izračunom utvrdi kako ostvaruje pravo na


11

povrat preplaćenog poreza. Navedeno je i dobar primjer sloţenosti primjene poreza na

dohodak jer od poreznih obveznika zahtijeva angaţiranje oko utvrĎivanja visine i

karakteristika porezne obveze.

2.3.1. Pojam (oporezivog) dohotka

Jedno od sloţenijih pitanja u sustavu poreza na dohodak jest definiranje porezne osnovice,

odnosno utvrĎivanje oporezivog dohotka. Visina oporezivog dohotka trebala bi odraţavati

stvarnu poreznu snagu obveznika, što je bitna pretpostavka za utvrĎivanje njegovog poreznog

kapaciteta, odnosno ukupne visine poreza koju moţe snositi. U suprotnom se moţe javiti

osjećaj nepravednosti sustava i nezadovoljstvo obveznika, raste rizik od porezne evazije te

porezna politika ne ostvaruje svoje ciljeve ni u fiskalnom niti u nefiskalnom smislu.

Kako ni literatura ne daje jedinstvenu i općeprihvaćenu definiciju, u dosta poreznih sustava

koristi se metoda nabrajanja (enumeracije) kojom zakonodavac ne definira karakteristike

(oporezivog) dohotka nego primitke (izvore dohotka) koji se smatraju oporezivim dohotkom.

Istu praksu ima i hrvatski zakon te, sukladno navedenoj metodi, pri definiranju porezne

osnovice nabraja primitke koji se smatraju dohotkom i situacije kada se uplaćeni predujam

poreza moţe, a kada ne, smatrati i konačno plaćenim porezom.

2.3.2. Izvori oporezivog dohotka u Republici Hrvatskoj

Oporezivim dohotkom u RH, primjenom metode enumeracije, smatraju se:

1. primici od nesamostalnog rada (plaća temeljem radnog odnosa)

2. primici od samostalne djelatnosti (obrt, slobodna zanimanja)

3. primici od imovine i imovinskih prava (najam, zakup, autorska prava)

4. primici od kapitala (kamate na pozajmice, izuzimanja za privatne potrebe, dividende i

udjeli u dobiti)

5. primici od osiguranja

6. primici ostvareni temeljem drugih dohodaka

Načelno, dohotkom se smatra razlika prihoda i rashoda nastala tijekom jednog poreznog

razdoblja. Hrvatski Zakon definira dohodak kao razliku izmeĎu primitaka koji su pritekli u


12

poreznom razdoblju i izdataka tog istog razdoblja, pri čemu se pod primicima

podrazumijevaju sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i sl.) koji su obvezniku

pritekli u promatranom poreznom razdoblju, dok su izdaci svi odljevi dobara kojima je

moguće odrediti novčanu vrijednost, a koji su izvršeni radi ostvarivanja ili osiguravanja

primitaka.

Kao što je već naglašeno, pri utvrĎivanju oporezivog dohotka primjenjuje se načelo blagajne.

Primjerice, ukoliko se plaća od nesamostalnog rada za prosinac obračunava i isplaćuje u

siječnju sljedeće (kalendarske, ali i porezne) godine, tretirat će se kao dio porezne prijave

sljedećeg poreznog razdoblja.

Koristeći istu metodu nabrajanja kao i kod definiranja primitaka što se smatraju dohotkom,

Zakon propisuje i primitke koji se ne smatraju dohotkom, u punom iznosu ili djelomično:

Primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe na ţiro, tekućem i deviznom

računu (po viĎenju i oročene) koji su ostvareni od banaka, štedionica i štedno– kreditnih

zadruga

Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu

Primici od kamata po vrijednosnim papirima

Primici od otuĎenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika

Izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela mirovine

Mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja

Drţavne nagrade

Dohotkom se ne smatraju ni primici za koje fizičke osobe ne pruţaju trţišne protuusluge:

Primici po posebnim propisima

potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih

branitelja iz Domovinskog rata

socijalne potpore

doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta


13

Primici osoba s invaliditetom (osim plaća i mirovina)

Potpore zbog uništenja/ oštećenja imovine zbog elementarne nepogode

Potpore zbog uništenja/ oštećenja imovine zbog ratnih dogaĎanja

Nasljedstva i darovi

Primici od otuĎenja osobne imovine

Odštete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnošću

Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima, prema posebnom zakonu

Primici koji se ostvare za zdravstvene potrebe, rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim,

dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem

Primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ţivota i imovine

Neoporezive nagrade, potpore i drugi primici

2. 4. Osobni odbitak

Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio dohotka čija se visina odreĎuje ovisno o osobnim

karakteristikama poreznog obveznika. U literaturi (Jelčić, Ba., (1997)) se naziva i

egzistencijskim minimumom. U hrvatskom poreznom sustavu, nakon izmjena zakona iz 2010

godine, imamo samo osnovni osobni odbitak, koji se moţe uvećati za pripadajuće faktore

uzdrţavanih članova.

Kako veći iznos osobnog odbitka znači i veći iznos osloboĎen od oporezivanja te kao i

povećanje neto dohotka za isplatu poreznim obveznicima, jasan je njegov značaj kako s

fiskalnog, tako i s nefiskalnog aspekta oporezivanja.

2. 4. 1. Osnovni i uvećani osnovni osobni odbitak u Republici Hrvatskoj

Osnovni osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio dohotka za koji se obvezniku izravno

umanjuje porezna osnovica i primjenjuje se već pri obračunu predujma poreza na dohodak.

Visina ovog odbitka definirana je u fiksnom iznosu koji se, ovisno o osobnim

karakteristikama obveznika, uvećava za odreĎene faktore.


14

Tablica 4 – Prikaz faktora i iznosa osobnog odbitka

Porezni obveznik/

Uzdrţavani članovi

Faktor

Svota osobnog odbitka

Mjesečno godišnje

Osnovni osobni odbitak 1,0 1.800 21.600

Uzdrţavani član (supruţnici, roditelji,

roditelji supruţnika, unuci, bake i

djedovi)

0,5

900

10.800

Prvo dijete 0,5 900 10.800

Drugo dijete 0,7 1.260 15.120

Treće dijete 1,0 1.800 21.600

Četvrto dijete 1,4 2.520 30.240

Peto dijete 1,9 3.420 41.040

Dodatak za djelomičnu invalidnost

(por. obveznika ili uzdrţavanog člana)

0,3 480 5.760

Dodatak za 100% invalidnost

(por. obveznika ili uzdrţavanog člana)

1,0 1.800 21.600

Umirovljenici

Visina mirovine,

max 3.200 kn;

min 1.800 kn

Visina mirovine,

max 38.400 kn,

min 21.600 kn

Područja posebne drţavne skrbi Prva skupina 3.840 46.080

Druga skupina 3.200 38.400

Treća skupina 2.400 28.800

Brdsko planinska područja 2.400 28.800 Izvor: RiF, Porezna uprava

Uzdrţavanim osobama mogu se smatrati osobe koje ispunjavaju odreĎene uvjete i to prema

više kriterija: prvo, kriteriju povezanosti s poreznim obveznikom te, drugo, kriteriju ukupno

ostvarenih primitaka u prethodnoj godini. Prema prvoj skupini kriterija, uzdrţavane osobe su:

Djeca koju uzdrţavaju roditelji (uključujući i skrbnike, poočima i pomajku) te djeca

nakon završetka školovanja do prvog zaposlenja uz uvjet da su prijavljena na

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i aktivno u potrazi za zaposlenjem

Supruţnici, roditelji obveznika i njegovog supruţnika, preci i potomci u izravnoj liniji

te maćeha/ očuh koji su uzdrţavani

Bivši supruţnici kojima obveznik plaća alimentaciju

Punoljetne osobe kojima je obveznik imenovan skrbnikom

Nadalje, maksimalni godišnji primitak uzdrţavane osobe manji je ili jednak šesterostrukom

osobnom odbitku, odnosno iznosi


15

1.800 x 6 = 10.800 kn

na godišnjoj razini, bez obzira radi li se o oporezivim primicima ili ne. Iznos je isti i na

područjima od posebne drţavne skrbi. Ukoliko je osobni odbitak iskorišten kao porezna

olakšica, a naknadno se ustanovilo kako je osoba imala primitke u višem iznosu i nije se

mogla smatrati uzdrţavanom osobom, obveznik mora podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Potrebno je naglasiti kako se mjesečni iznos osnovnog osobnog odbitka obračunava u visini

1.800 kuna, bez obzira na područje na kojem ţivi porezni obveznik ili članovi njegove

obitelji. Ukoliko ostvaruje pravo na uvećani iznos osnovnog osobnog odbitka (jer ţivi na

području posebne drţavne skrbi ili brdsko planinskom području), moţe ga ostvariti pri

podnošenju godišnje porezne prijave.

Pri obračunu iznosa osobnog odbitka za osobe na područjima od posebne drţavne skrbi ili

brdsko-planinskim područjima, povećani iznos osnovnog osobnog odbitka moţe se koristiti

samo za obveznika i/ili uzdrţavane članove koji ţive na tim područjima. Dakle,

ako porezni obveznik ţivi na području od posebne drţavne skrbi ili brdsko-

planinskom području, a članovi njegove obitelji izvan tog područja, pravo na viši

iznos osobnog odbitka obveznik ostvaruje samo za sebe, uz uvjet podnošenja godišnje

porezne prijave

ako porezni obveznik ţivi van navedenih područja na kojima mu ţivi obitelj

(uzdrţavani članovi), ima pravo na više iznose osobnog odbitka, ali samo za dio

odbitka koji se odnosi na članove obitelji, uz uvjet podnošenja godišnje porezne

prijave

Iz navedenog je jasno kako prava na viši iznos neoporezivog iznosa, odlukom poreznog

obveznika, mogu ostati neiskorištena ukoliko obveznik odluči ne podnositi godišnju poreznu

prijavu.


16

Okvir 1.

Dodatni osobni odbitak

Do izmjena zakona u lipnju 2010. godine, porezni obveznici mogli su, podnošenjem godišnje

porezne prijave, koristiti i pravo na dodatni osobni odbitak i to u maksimalnom iznosu do

12.000 kn godišnje. Osnova za korištenje prava na dodatni osobni odbitak bile su:

zdravstvene usluge koje nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog ili privatnog

zdravstvenog osiguranja

troškovi s osnove rješavanja stambenog pitanja (kamate na kredite te odrţavanje

stambenog prostora radi poboljšanja uvjeta stanovanja, pod uvjetom da u tom

stambenom prostoru rezident ima prebivalište i trajno boravi)

troškovi nastali temeljem plaćene slobodno ugovorene najamnine

osobni odbitak temeljem danih darovanja

Izmjenama Zakona, od lipnja 2010 godine ta mogućnost više ne postoji, a djelomično se još

mogla iskoristiti za uplate koje su učinjene do 30. lipnja 2010. godine


17

2.5. Porezne stope i porezni razredi u sustavu oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj

Kao što je prikazano u ranijem tekstu, porezne osnovice u hrvatskom sustavu oporezivanja

dohotka su se relativno često mijenjale, jednako kao i način utvrĎivanja osnovice. Ipak, ono

što je zajednička karakteristika svih sustava jest odreĎivanje poreznih razreda temeljem visine

osobnog odbitka te razlomljena progresija u oporezivanju.

Sukladno vaţećem Zakonu6, na snazi su tri stope poreza na dohodak te način obračuna

temeljen na osobnim odbicima kakav je prikazan na shematskom prikazu u nastavku:

6 Napominjemo kako se pri godišnjem obračunu za 2010. godinu, zbog zakonskih izmjena tijekom godine,

koristilo pet stopa poreza na dohodak (13,5%; 25%; 30%; 37,5% te 42,5%)

Ukupno oporezovano iznad 10.800 (iznad 129.600)

Razlika iznad 6 osnovnih osobnih odbitaka

40% Mjesečno Godišnje

Razlika iznad 10.800 Razlika iznad 129.600

Ukupno oporezovano 10.800 (129.600)

razlika 2 do 6 osnovnih osobnih odbitaka

(razlika 10.800 i 3.600 kuna)

25%

Mjesečno Godišnje

7.200 86.400

Ukupno oporezovano 3.600 (43.200)

do 2 osnovna osobna odbitka

12% Mjesečno Godišnje

3.600 43.200

Ukupno oporezovan iznos Porezna stopa


18

2. 6. Obračunavanje i utvrđivanje predujma poreza na dohodak

Kao što je ranije navedeno, odreĎivanje porezne osnovice razlikuje se ovisno o izvoru i vrsti

primitka, a plaćeni predujam poreza na dohodak moţe se, ali i ne mora smatrati konačno

plaćenim porezom.

2. 6 1. Utvrđivanje oporezivog dohotka od primitaka od nesamostalnog rada

Nesamostalni rad podrazumijeva svaki rad u kojem posloprimac radi prema uputama

poslodavca te u posao ulaţe samo svoj rad dok sve ostale uvjete odreĎuje poslodavac i

osigurava prostor i sredstva za rad.

Poslodavac snosi i sve troškove koji nastaju vezano uz ostvarenje ove vrste dohotka kao što

su troškovi prijevoza, troškovi na sluţbenom putu i sl. Dio ovih troškova priznaje se u punom

iznosu, a za dio je propisana gornja granica, kao što je prikazano u tablici 5. Ukoliko

poslodavac isplati radniku iznos koji je viši od zakonom ograničenog iznosa, razlika se smatra

plaćom radnika te se oporezuje porezom na dohodak.


19

Tablica 5. – Najviši neoporezivi iznosi naknada, potpora i nagrada

Izvor: RiF i Porezna uprava

NAKNADE, POTPORE,

NAGRADE IZNOS KN

NAKNADE, POTPORE,

NAGRADE IZNOS KN

Otpremnina za mirovinu 8.000 Naknada za odvojeni ţivot 1.600/mjes

Potpora zbog invalidnosti

(god.) 2.500

Jubilarne nagrade

(10-40 godina radnog staţa) 1.500-5.000

Potpora za slučaj smrti radnika

7.500 Prigodna nagrada (godišnje) 2.500

Potpora za slučaj smrti člana uţe obitelji

3.000 Dar u naravi (godišnje) 400

Potpore zbog bolovanja duţeg od 90 dana (godišnje)

2.500 Dar djetetu do 15 god. (godišnje)

600

Troškovi prijevoza na sl.putu stvarni troškovi Otpremnina 6.400/ god,

8.000 invalidi

Troškovi noćenja na sl.putu stvarni troškovi Potpora za novoroĎeno dijete 3.326

Prijevoz na posao/ s posla

U visini troškova

prijevoza javnim

prometom

Nagrade učenicima za praksu 1.600

Naknada za privatni automobil

2 kn/km Stipendije 1.600

Dnevnice u zemlji 170 kn/ za

udaljenost min 30

km

Stipendije za izvrsna

postignuća 4.000

Dnevnice u inozemstvu Propisani iznos Športske stipendije (mjesečno) 1.600

Terenski dodatak u zemlji 170 kn/ za

udaljenost min 30

km

Naknade športašima amaterima

(mjesečno) 1.600

Terenski dodatak u

inozemstvu 250

Naknade za športska ostvarenja

(god.) 20.000

Pomorski dodatak (dnevno)

250/ 400

(meĎunarodna plovidba)

Primici učenika i studenata za

rad preko ovlaštenih posrednika (godišnje)

50.000


20

Razlika izmeĎu prihoda i rashoda predstavlja dohodak. MeĎutim, kako bi izračunali osnovicu

za obračun poreza od nesamostalnog rada, dohodak je potrebno umanjiti za osnovni osobni

odbitak, sukladno osobnim karakteristikama poreznog obveznika.

Osim u novcu, plaća moţe biti i u naravi, odnosno u dobrima i uslugama koje poslodavac daje

radnicima bez naknade:

Ako se primitak u naravi daje u vidu najma ili zakupa poslovnog ili stambenog

prostora ili kuća za odmor/ odmarališta vrijednost plaće utvrĎuje se u visini trţišne

cijene u mjestu gdje se nekretnina nalazi

Kod davanja na uporabu prometnih sredstava u cestovnom prometu vrijednost plaće u

naravi odreĎuje se u visini 1% nabavne vrijednosti vozila ili u visini umnoška broja

prijeĎenih kilometara i 2 kn/km

U slučaju korištenja plovila ili zrakoplova vrijednost primitaka u naravi odreĎuje se u

visini umnoška broja sati korištenja vozila i cijene sata u mjestu korištenja

U slučaju davanja kredita bez kamata vrijednost primitaka u naravi odreĎuje se u visini

kamate po stopi 4% godišnje na taj kredit, a ako je ugovorena kamata niţa od 4% onda u

visini razlike izmeĎu ugovorene kamate i 4%

U slučaju davanja radniku bilo kakvog drugog dobra ili usluge bez naknade vrijednost

primitaka utvrĎuje se u visini maloprodajne cijene u tom mjestu

U vrijednosti primitka u naravi sadrţan je i porez na dodanu vrijednost, jer je riječ o krajnjem

potrošaču dobra ili usluge koja podlijeţe oporezivanju navedenim porezom.

2.6.2. Obračun predujma poreza na dohodak temeljem primitaka od nesamostalnog

rada

Kao što je navedeno u prethodnom tekstu, obračunati porez (i eventualni prirez) na mjesečnoj

razini predstavlja predujam poreza na dohodak pri čemu se osobni odbitak obračunava u

svom osnovnom iznosu od 1.800 kuna, bez obzira ima li obveznik pravo na viši iznos ili ne.

Primjer obračuna plaće od nesamostalnog rada prikazan je u tablici 6.


21

Tablica 6 – Primjer obračuna plaće od nesamostalnog rada

1. BRUTO PLAĆA

2. Doprinosi za MIROVINSKO OSIGURANJE Red. broj 1 x 15%

Red. broj 1 x 5%

UKUPNO Red. broj 1 x 20%

3. Dohodak Red. broj 1 – 2

4. Osobni odbitak (1.800 ,00x faktori)

5. Porezna osnovica Red. broj 3 – 4

I. ) 3.600,00 x 12% 432,00

II.) 7.200,00 x 25% 1.800,00

= 10.800 2.232,00

III.) razlika iznad 10.800 X 40%

6. Porez na dohodak (ukupno) Red. br. 5 (I. + II. + III. )

7. Prirez porezu na dohodak Red. br. 6. x stopa

(propisuje općina/ grad)

8. Ukupno porez i prirez Red br. 6 + 7

10. Neto plaća za isplatu Red. br. 3 – 8

Doprinosi NA plaću (obveza POSLODAVCA)

11. Doprinos za zdravstveno osiguranje Red. br. 1 x 15%

12. Doprinos za slučaj ozljede i profesionalne bolesti Red. br. 1 x 0,5%

13. Doprinos za zapošljavanje Red. br. 1 x 1,7%

UKUPNI TROŠAK PLAĆE (za poslodavca) = red. br. 1 + 11 + 12 + 13

Izvor: prema Turković – Jarţa, L: Doprinosi i obračun plaća u 2010, RRiF 1/10

Kod obračuna poreza na dohodak dolazi do izraţaja njegova progresivnost, ali i socijalna

osjetljivost. Visina poreznog opterećenja tako će ovisiti o visini dohotka, ali i o broju

uzdrţavanih članova poreznog obveznika što ćemo prikazati na primjeru mjesečnog obračuna

poreza na dohodak


22

Primjer:

Porezni obveznik ima mjesečno ugovorenu plaću od 25.000 kuna. Uzdrţava suprugu i jedno

dijete. Ţivi u Zagrebu i plaća prirez po stopi od 18%. Obveznik je dobio drugo dijete te je

Poreznoj upravi prijavio još jednog uzdrţavanog člana i zatraţio povećanje faktora za osobni

odbitak. Nakon toga je dobio povišicu te njegova bruto plaća sad iznosi 30.000 kuna

Izračunati poreznu obvezu, neto plaću za isplatu te ukupan trošak poslodavca

Opis Iznos prije rođenja

drugog djeteta

Iznos nakon rođenja

drugog djeteta

Iznos nakon

povišice

Bruto primitak 25.000,00 25.000,00 30.000,00

Doprinos za mirovinsko

osiguranje (15%+5%)

5.000,00

5.000,00

6.000,00

Dohodak 20.000,00 20.000,00 24.000,00

Osobni odbitak

1+0,5+0,5 =2,0

3.600,00

1+0,5+0,5+0,7=2,7

4.860,00

1+0,5+0,5+0,7=2,7

4.860,00

Porezna osnovica 16.400,00 15.140,00 19.140,00

Porez

3.600 x12% = 432,00

7.200 x 25% = 1.800,00

5.600 x 40% = 2.240,00

3.600 x12% = 432

7.200 x 25% = 1.800

4.340 x 40% = 1.736

3.600 x12% = 432

7.200 x 25% = 1.800

8.340 x 40% = 3.336

Ukupno porez 4.472,00 3.968,00 5.568,00

Prirez na porez (18%) 804,96 714,24 1.002,24

Ukupno porez i prirez 5.276,96 4.682,24 6.570,24

Neto plaća 14.723,04 15.317,76 17.429,76

Doprinosi na plaću

Za zdravstveno

osiguranje 3.750,00 3.750,00 4.500,00

Za ozljede i

profesionalne bolesti 125,00 125,00 150,00

Za zapošljavanje 425,00 425,00 510,00

Ukupni trošak poslodavca 29.300,00 29.300,00 35.160,00

Iz primjera se vidi smanjenje porezne osnovice te iznosa duţnog poreza i prireza nakon

povećanja broja uzdrţavanih članova, dok je obveza poslodavca ostala ista.


23

2.7. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak na ostale primitke

Dohodak od samostalne djelatnosti obuhvaća primitke ostvarene od obrta i s obrtom

izjednačenih djelatnosti, od slobodnih zanimanja te od poljoprivrede i šumarstva. Porezni

obveznici kod ove kategorije dohotka mogu postati i obveznici poreza na dobit i to

dobrovoljno (temeljem zahtjeva Poreznoj upravi) ili ispunjavanjem zakonom propisanih

kriterija, o čemu će biti više riječi u dijelu koji obraĎuje porez na dobit.

2. 7. 1. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak temeljem drugog dohotka

Primitke ostvarene izvan radnog odnosa nazivamo još i drugi dohodak. Za ove primitke je

karakteristično kako je riječ o povremenim prihodima za koje se predujam poreza moţe

smatrati konačno plaćenim porezom, a obveznik ne ostvaruje pravo na osobni odbitak. Na

primitke koje porezni obveznik ostvari van radnog odnosa primjenjuje se oporezivanje

jedinstvenom poreznom stopom od 25% na iznos porezne osnovice.

U ovu skupinu dohodaka ubrajamo: primitke članova skupština i nadzornih odbora, upravnih

odbora i sličnih tijela, autorske honorare, primitke športaša, trgovačkih putnika, agenata,

akvizitera te ostale slične primitke.

Za rad temeljem drugog dohotka (ugovor o djelu) isplatitelj je obvezan uplatiti doprinose za

mirovinsko i zdravstveno osiguranje te se obračun vrši na sljedeći način:

Tablica 7. – Primjer izračuna po osnovi drugog dohotka

Red. br. Naziv primitka/ izdatka Svota primitka, doprinosa i poreza

1. Primitak

2. Doprinosi za MIO (15% + 5%) red. br. 1. x 20%

3. Dohodak = porezna osnovica red. br. 1. – red. br. 2.

4. Porez na dohodak red. br. 3 x 25%

5. Prirez porezu na dohodak red br. 4 x stopa prireza

6. Ukupno porez i prirez red. br. 4 + red. br. 5

7. Neto za isplatu red. br. 3 – red. br. 6

8. Doprinos za zdravstveno osiguranje red. br. 1 + 15%

9. Ukupan trošak isplatitelja red. br. 1 + red. br. 8


24

MeĎutim, porezni obveznik koji ostvaruje primitak po odredbama ugovora o autorskom

honoraru ima pravo na umanjenje osnovice u visini 30% ukupnog primitka, a po osnovi

troškova koji su bili nuţni kako bi se odradio posao definiran ugovorom. Nadalje, ako je riječ

o autoru koji je član strukovne udruge (a što se dokazuje predočenjem odgovarajuće potvrde),

obveznik ima pravo na odbitak dodatnih 25%, tako da se u konačnici oporezuje tek 45%

ukupnih primitaka. Za poreznog obveznika ova situacija je povoljnija zbog niţeg poreznog

opterećenja, ali, kako nije i obveznik uplate doprinosa, ne osigurava mu prava iz sustava

zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

Tablica 8. – Primjer izračuna po osnovi autorskog honorara

Red. br. Naziv primitka/ izdatka Svota primitka, doprinosa i poreza

1. Primitak

2. Izdatak 30% (55%) red. br. 1 x 30% (55%)

3. Dohodak = porezna osnovica red. br. 1 – red. br. 2

4. Porez na dohodak red. br. 3 x 25%

5. Prirez porezu na dohodak red. br. 4 x stopa prireza

6. Ukupno porez i prirez red. br. 3 + red. br. 4

7. Neto za isplatu red. br. 1 – red. br. 6

Primjer:

Pretpostavimo kako porezni obveznik sklapa ugovor o drugom dohotku u bruto iznosu od

20.000 kuna. Prirez plaća u visini od 10%. U tablici je prikazan obračun neto dohotka za

situaciju da je sklopljen ugovor o autorskom honoraru (situacija kada je obveznik umjetnik i

kada nije) te kada je riječ o primitku koji podlijeţe plaćanju doprinosa.


25

Red. br.

Opis pozicije

Autorski

honorar

Autorski

honorar

umjetnika

Ugovor o

djelu

1. Primitak 20.000,00 20.000,00 20.000,00

2. Izdatak 30% 6.000,00 6.000,00 -

3. Izdatak s potvrdom o umjetničkom djelu (25%) - 5.000,00 -

4. Ukupno izdatak 6.000,00 11.000,00 -

5. Doprinos za MIO (20%) - - 4.000,00

6. Dohodak = porezna osnovica 14.000,00 9.000,00 16.000,00

7. Porez (25%) 3.500,00 2.250,00 4.000,00

8. Prirez (10%) 350,00 225,00 400,00

9. Ukupno porez i prirez 3.850,00 2.475,00 4.400,00

10. Neto za isplatu

20.000 -3.850

16.150,00

20.000 –2.475

17.525,00

16.000 –4.400

11.600,00

11. Doprinos za zdravstveno osiguranje (15%) - - 3.000,00

13. Ukupan trošak isplatitelja 20.000,00 20.000,00 23.000,00

2. 7. 2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od kapitala

Predujam poreza plaćen po osnovi primitaka od kapitala smatra se konačno plaćenim

porezom, a obveznik nema pravo na osobni odbitak te se dohodak ujedno smatra poreznom

osnovicom.

Zakon iz 2005. godine ukida oporezivanje dohotka od dividende i isplate po osnovi udjela u

dobiti, a porez će se i dalje plaćati za isplate koje se odnose na razdoblje 2001. – 2004.


26

Predujam poreza na dohodak od kapitala plaća se:

• Na kamate koje su porezni obveznici ostvarili od slobodno ugovorenih kamata na

pozajmice predujam se plaća po stopi od 40% uvećan za prirez,

• Na izuzimanja, koja obuhvaćaju izuzimanja imovine iz trgovačkog društva za osobne

potrebe predujam se plaća po stopi od 40% uvećan za prirez,

• Na dohodak od dodjele i opcijske kupnje vlastitih dionica predujam se plaća po stopi od

25% uvećano za prirez.

2. 7. 3. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od osiguranja

Osnovica za obračun predujma poreza na primitke od osiguranja obračunava se na temelju

uplaćenih i porezno priznatih premija osiguranja. Osiguravatelj (isplatitelj premije)

obračunava i uplaćuje porez na dohodak po odbitku po stopi od 12% bez prava na osobni

odbitak. Predujam poreza uplaćen po ovoj osnovi smatra se konačno plaćenim porezom te

obveznici nisu po toj osnovi duţni podnijeti godišnju poreznu prijavu.

2. 7. 4. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak po osnovi primitaka od imovine i

imovinskih prava

Oporezivanje imovine i imovinskih prava obuhvaćeno je nizom zakona koji tretiraju

različite imovinske poslove, kao što su promet nekretnina te nasljeĎivanje ili darovanje

imovine, a u okviru poreza na dohodak predviĎeno je oporezivanje primitaka koji su nastali

temeljem imovine i imovinskih prava. Ovi primici odnose se na najam i zakup stambenih i

poslovnih prostorija, otuĎenje nekretnina, iznajmljivanje soba i postelja putnicima i

organiziranje kampova na vlastitom zemljištu te ustupanje autorskih, imovinskih i sličnih

prava.

Osnovica za oporezivanje u slučaju najma i zakupa je iznos najamnine umanjen za 30% na

ime troškova. Predujam poreza na dohodak plaća se po stopi od 12% i smatra se konačno

plaćenim porezom bez obveze podnošenja godišnje porezne prijave. Obveznik nema pravo na

osobni odbitak te se dohodak smatra poreznom osnovicom.


27

Primjer:

Pretpostavimo da fizička osoba izdaje stan te da je s najmoprimcem potpisan ugovor kojim je

utvrđena mjesečna najamnina u iznosu od 5.000,00 kn. Najmodavac ţivi u gradu gdje je

propisana obveza plaćanja prireza u iznosu od 10%. Izračunati iznos poreza i prireza kojeg

je obvezan uplatiti Poreznoj upravi!

Red.br. Opis Iznos

1. Ugovorena najamnina 5.000,00

2. Paušalni izdatak (red. br. 1. x 30%) 1.500,00

3. Porezna osnovica (red.br. 1 – red. br. 2) 3.500,00

4. Porez na dohodak (red. br. 3 x 12%) 420,00

5. Prirez porezu na dohodak (red. br. 4 x 10%) 42,00

6. Ukupno porez i prirez (red. br. 4 + red. br. 5) 462,00

Porezna uprava zadrţava pravo procjene visine najamnine, ukoliko procijeni kako je

prijavljeni iznos netočan.

Ako najmodavac nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, porez se moţe utvrditi i u

paušalnom iznosu.

Primici ostvareni od prodaje imovine oporezuju se ukoliko se nekretnina prodaje prije nego

što su protekle 3 godine od dana nabave te se dohodak utvrĎuje kao razlika nabavne i

prodajne vrijednosti i oporezuje po stopi od 25% uvećanoj za prirez. Plaćeni predujam smatra

se konačno plaćenim porezom, bez prava na osobni odbitak i bez obveze podnošenja godišnje

porezne prijave.

Porezna obveza ne utvrĎuje se ako je nekretnina sluţila za stanovanje poreznom obvezniku i

njegovim članovima obitelji te ako prodaja nekretnine nije vezana za rastavu braka. U

suprotnom se plaća predujam poreza na ostvareni dohodak po stopi od 25% i smatra se

konačno plaćenim porezom. Nadalje, ako porezni obveznik proda više od tri nekretnine u

razdoblju od 5 godina podlijeţe oporezivanju primitaka od samostalne djelatnosti.

Porezni obveznici koji iznajmljuju 20 postelja, odnosno imaju najviše 10 smještajnih mjesta u

kampu (30 gostiju) plaćaju porez na dohodak obračunat kao primitak od iznajmljivanja

soba i postelja putnicima i turistima i organizacija kampova na vlastitom zemljištu

paušalno prema formuli:


28

Porez = broj leţajeva x cijena po leţaju x koeficijent područja

Primici od ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih

imovinskih prava oporezuju se po stopi od 25%, bez prava na odbitak osobnog odbitka.

Plaćaju ga isplatitelji primitka te obveznik nije duţan podnijeti godišnju poreznu prijavu.

2.8. Ulazak fizičke osobe u sustav poreza na dodanu vrijednost

U slučaju da obveznik po osnovi samostalnih djelatnosti tijekom godine ostvari primitak koji

premašuje 85.000 kn bruto obvezan je prijaviti se u sustav poreza na dodanu vrijednost

(PDV) najkasnije do 15. siječnja sljedeće godine. U tom slučaju duţan je voditi knjige

sukladno Zakonu i Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost te knjiţiti ulazne i izlazne

račune. Što se tiče obračuna autorskog honorara nema izmjena, ali treba voditi računa o

situaciji da ako naručitelj nije u sustavu PDV-a, dodatni porez poskupljuje uslugu. Za

naručitelja koji jest u sustavu PDV-a on je neutralan jer ga odbija kao pretporez na ulaznom

računu. Napomenimo kako su umjetnici osloboĎeni plaćanja PDV-a na isporuke autorskih

djela s umjetničkim obiljeţjem7.

Ukoliko je u sustavu poreza na dodanu vrijednost, fizička osoba obveznik poreza na dohodak

treba voditi računa o pravilima oporezivanja ovog poreznog oblika. Primjerice, ukoliko

iznajmljuje i stambeni prostor fizičkoj osobi za stanovanje i poslovni prostor poduzeću za

obavljanje djelatnosti, platit će ga samo za primitak ostvaren od iznajmljivanja poslovnog

prostora jer su stambeni prostori po ovoj namjeni osloboĎeni plaćanja PDVa sukladno Zakonu

o PDV-u.

2.9. Doprinosi iz obveznog osiguranja

Radni odnos podrazumijeva i ostvarivanje prava iz socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog

osiguranja te su svi obveznici poreza na dohodak ujedno i obveznici doprinosa iz obveznog

osiguranja.

7 Iako postoji mogućnost ulaska u sustav PDV-a metodom vlastite prijave nadleţnoj ispostavi Porezne uprave,

do kraja tekuće godine za sljedeću.


29

Osnovicu za obračun doprinosa čine plaća od nesamostalnog rada (u novcu i naravi) te svi

ostali primici za koje zakonodavac propisuje obvezu plaćanja (odreĎenih ili svih) doprinosa.

Neovisno o visini isplaćene plaće, osnovica za obračun doprinosa ne moţe biti manja od

minimalne plaće8 koju je poslodavac duţan isplatiti radniku za rad u punom radnom vremenu

Razlikujemo sljedeće vrste doprinosa:

Doprinosi za mirovinsko osiguranje – prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja su

obvezni, dok je treći stup dobrovoljan. Specifičnost ovog doprinosa jest to što se uplaćuje

iz plaće, što ukazuje na to da je obveznik uplate radnik, mada ga obračunava i uplaćuje

poslodavac pri obračunu plaće

o prvi obvezni stup mirovinskog osiguranja nazivamo još i sustav međugeneracijske

solidarnosti, gdje se doprinosi izdvajaju po stopi od 15%

o drugi obvezni stup jest individualna kapitalizirana štednja u visini 5% koja se

uplaćuju u obvezni mirovinski fond po izboru obveznika

o treći stup mirovinskog osiguranja nije obvezan, nego porezni obveznik sam

odabire hoće li i koliki dio dohotka će izdvajati za mirovinu u budućnosti

Osnovica za obračun ovih doprinosa jest bruto plaća, ali uz definiranu najvišu i najniţu

mjesečnu osnovicu. Naime, maksimalna osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko

osiguranje jednaka je šesterostrukom iznosu prosječne bruto plaće (objavljuje je Drţavni

zavod za statistiku) u razdoblju siječanj - kolovoz prethodne godine9 za tekuću godinu (za

2011. godinu iznosi 7.657 kn te se primjenjuje tijekom cijelog razdoblja siječanj - prosinac).

Ukoliko je osnovica za obračun veća od iznosa najviše mjesečne osnovice, doprinosi za

mirovinsko osiguranje (u punom iznosu od 20% iz plaće) obračunavaju se na iznos

maksimalne osnovice, ali samo za plaću od nesamostalnog rada. Ukoliko je tijekom

promatranog razdoblja isplaćen neki od oblika dohotka koji takoĎer podlijeţe isplati

doprinosa iz plaće (bonusi, naknade i sl.), oni se obračunavaju i plaćaju na puni iznos.

Najviša godišnja osnovica primjenjuje se samo za doprinose za mirovinsko osiguranje za

prvi stup, dok se svi ostali doprinosi na i iz plaće obračunavaju prema stvarnim iznosima.

Izračunava se kao šesterostruki iznos prosječne bruto plaće (mjesečni maksimum) x 12

mjeseci. Za 2011. godinu iznosi 7.657 x 6 x 12 = 551.304 kn

8 Sukladno Zakonu o minimalnoj plaći (NN 67/08) 9 Objavljuju se podaci do 30. studenog tekuće godine za sljedeću godinu


30

Najniţa mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznosi 35% iznosa te plaće te za 2011

godinu iznosi 7.567 x 0,35 = 2.679,95.

Doprinosi na plaću obračunavaju se na iznos bruto plaće, neovisno o njezinoj visini.

Ostali doprinosi prikazani su u tablici 9.

Tablica 9 - Vrste doprinosa na plaću i iz plaće

Vrsta doprinosa Stopa

doprinosa

Obveznik

obračuna i uplate

Obveznik

plaćanja

Mirovinsko osiguranje

I stup 15% Poslodavac Radnik

II stup 5% Poslodavac Radnik

UKUPNO doprinosi IZ plaće 20%

Zdravstveno osiguranje 15 % Poslodavac Poslodavac

Osiguranje za slučaj ozljede i

profesionalne bolesti

0,5% Poslodavac Poslodavac

Osiguranje za slučaj nezaposlenosti

(uključuje i poticaj za zapošljavanje

osoba s invaliditetom)

1,7%

(1,6% + 0,1

ili 02%)

Poslodavac

Poslodavac

UKUPNO doprinosi NA plaću 17,2%

Izvor: Turković – Jarţa, L: Doprinosi i obračun plaća u 2010, RRiF 1/10

TakoĎer, postoji i obveza plaćanja posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s

invaliditetom. Naime, tijela drţavne uprave, sudbene vlasti, jedinice lokalne područne

(regionalne) samouprave (JLP(R)S), javne sluţbe izvanproračunski fondovi, pravne osobe u

vlasništvu ili u preteţitom vlasništvu JLP(R)S duţni su zaposliti propisan broj osoba s

invaliditetom10

. Ukoliko ih ne zaposle plaćaju poseban doprinos u visini od 0,2% (1,6% +

0,2%). Svi ostali (s izuzetkom poslodavaca koji imaju manje od 20 zaposlenih) duţni su

plaćati doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom u visini 0,1% (1,7% = 1,6% + 0,1%).

10 Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02 i 33/05)


31

2.10. Podnošenje godišnje porezne prijave poreza na dohodak

Porez na dohodak koji je obračunat i uplaćen tijekom poreznog razdoblja smatra se

predujmom poreza na dohodak bez obzira na koji se izvor dohotka odnosi. Po isteku

poreznog razdoblja utvrĎuje se konačni dohodak, obračunavaju se osnovni i (ukoliko postoji)

dodatni osobni odbitak te se utvrĎuje konačni iznos poreza na dohodak, uvećan za moţebitni

prirez. Obzirom na uplaćene predujmove, porezni obveznik moţe imati razliku za uplatu

(uplaćeni predujmovi su manji od ukupne porezne obveze te obveznik treba namiriti razliku),

odnosno razliku za povrat (uplaćeni predujmovi su veći od ukupne porezne obveze te se

pozitivna razlika vraća obvezniku).

Konačni iznos poreza utvrĎuje Porezna uprava na temelju porezne prijave koju podnosi sam

porezni obveznik.

Plaćeni predujam poreza na odreĎene primitke i pod odreĎenim uvjetima moţe se smatrati i

konačno plaćenim porezom te porezni obveznici nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, ako

to sami ne ţele kako bi ostvarili povrat poreza. Koji su to bili uvjeti za 2011. godinu (za

prijavu poreza na dohodak za 2010. godinu) prikazujemo u tablici 10.


32

Tablica 10. – Obvezna i dobrovoljna prijava poreza na dohodak

POREZNU PRIJAVU OBVEZNO PODNOSE GRAĐANI KOJI SU U

PRETHODNOJ GODINI OSTVARILI:

POREZNU PRIJAVU NISU OBVEZNI PODNIJETI GRAĐANI

KOJI SU U PRETHODNOJ GODINI OSTVARILI

Dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca, istodobno radeći

kod svakog u nepunom radnom vremenu

Plaću (dohodak od nesamostalnog rada) samo kod jednog poslodavca

ili kod više poslodavaca, ali ne istodobno, odnosno mijenjali su radna

mjesta tijekom godine, ali su uvijek radili samo kod jednog poslodavca

Mirovinu (dohodak od nesamostalnog rada) kod više isplatitelja

(osiguravatelja) ili invalidsku mirovinu na temelju rješenja o djelomičnoj

nesposobnosti za radi plaću za rad s preostalom sposobnošću

Mirovinu samo od HZMO

Dohodak od obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, imovine i

imovinskih prava ako utvrĎuju dohodak na temelju stvarnih podataka iskazanih

u poslovnim knjigama, poljoprivrede i šumarstva i ostalih povremenih

djelatnosti, ako su putem obrasca RPO prijavili da utvrĎuju dohodak na temelju

podataka iskazanih u poslovnim knjigama

Dohodak od imovine (najamnine i zakupnine)ako nisu u sustavu PDVa

pa nisu bili obvezni voditi poslovne knjige, već su plaćali predujam

poreza po rješenju Porezne uprave

Dohodak ostvaren i isplaćen izravno iz inozemstva osim inozemnih mirovina

koje ne podlijeţu oporezivanju u RH

Dohodak od kapitala, ako je isplaćena dividenda ili udio u dobitku

ostvarenom u godinama 2001. – 2004., kamata na pozajmice koja je

ugovorena poslije 2001. te porez plaćen na izuzimanja iz djelatnosti za

vlastite potrebe

Dohotke na koje poslodavac isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije

obračunao, obustavio i uplatio porez na dohodak

Dohodak od osiguranja, ako im je po isteku ţivotnog ili dobrovoljnog

mirovinskog osiguranja osiguravatelj obračunao porez na dohodak na

premije koje su korištene kao izdatak i po toj osnovi ostvarivan povrat

poreza na dohodak


33

Drugi dohodak (autorski honorar, zaradu po ugovoru o djelu i sl.) na koji je

isplatitelj bio obvezan obračunati porez na dohodak, a to nije učinio

Drugi dohodak pod kojim se smatraju :

• Primici članova nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih

odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih

pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koji imaju ta tijela i

sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika na sudu

• Naknade koje se najčešće ostvaruju na temelju ugovora o djelu kao

što su primitci trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih

sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika,

konzultanata te slične djelatnosti

• Naknade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja u dijelu

razlike iznad 1.600 kuna mjesečno

• Primici učenika i studenata ostvareni preko učeničkih i studentskih

udruga u dijelu razlike iznad 50.000 kuna godišnje

• Stipendije učenika i studenata na redovitom školovanju u dijelu iznad

1.600 kuna mjesečno, odnosno iznad 4.000 kuna mjesečno dobivene

na temelju nagradnih natječaja

• Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju

športašima za njihovo športsko usavršavanje u dijelu razlike iznad

1.600 kuna mjesečno

• Drugi primitci ostvareni u novcu ili u naravi izvan radnog odnosa

Ako je predaju porezne prijave zatraţila Porezna uprava

Pomorci u meĎunarodnoj plovidbi


34

3. OPOREZIVANJE DOBITI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Oporezivanje dobiti jedan je od najmlaĎih poreznih oblika, jer je nastao kao „posljedica“

razdvajanja dobiti društva od dohotka pojedinca te je primarno vezan uz društva kapitala. Stoga

se u prvom redu odnosi na pravne, ali u odreĎenim okolnostima i na fizičke osobe. Pri tome je za

definiranje poreznog obveznika bitno ispuniti kriterij da se gospodarska djelatnost obavlja

samostalno, trajno i s ciljem ostvarenja odreĎene gospodarski procjenjive koristi (dobiti ili

dohotka).

Europske zemlje pokazuju tendenciju sniţavanja stopa poreza na dohodak kao što je prikazano na

slici 2.

Slika 2. - Stope poreza na dobit u EU

Izvor: Eurostat, 2010

Dobit se u RH oporezuje od stupanja na snagu Zakona o porezu na dobit 1. siječnja 1994., ali se

zakon višestruko mijenjao kako u smislu stopa, tako i odreĎivanja oporezive dobiti. Oporezivanje

dobiti u Hrvatskoj je u ovom trenutku regulirano Zakonom o porezu na dobit11

i Pravilnikom o

11 NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08; 80/10


35

porezu na dobit12

. Izmjenama Zakona olakšice za područja od posebne drţavne skrbi, brdsko–

planinska područja, grad Vukovar i slobodne zone prenesene su u zasebne zakone. U obzir

takoĎer valja uzeti i Zakon o slobodnim zonama13

s njegovim izmjenama i dopunama koje

propisuju kriterije za korištenje poticajnih mjera za poduzetnike koji udovoljavaju propisanim

kriterijima.

3. 1. Porezni obveznik

Kao što je navedeno u ranijem tekstu, kriterij za definiranje obveznika poreza na dobit jest da

obavlja djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarenja dobiti, dohotka, prihoda ili drugih

gospodarski procjenjivih koristi, bez obzira na vrstu djelatnosti i pravni status. U slučaju kada se

radi o poreznom obvezniku rezidentu, koristi se načelo svjetske dobiti te poreznu osnovicu čini

dobit ostvarena i u tuzemstvu i u inozemstvu; dok se poreznom obvezniku nerezidentu oporezuje

samo dobit ostvarena u tuzemstvu.

Slijedom navedenog, obveznik poreza na dobit u RH je trgovačko društvo i druga pravna i/ili

fizička osoba rezident RH.

Obveznici poreza na dobit nisu drţavni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati,

komore, udruge graĎana, zaklade i fondacije, osim u slučajevima kada obavljaju gospodarsku

djelatnost te bi ih neoporezivanje u tim slučajevima dovelo u neopravdano povoljniji poloţaj na

trţištu. U tom slučaju Porezna uprava, na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih

obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrĎuje kako su obveznici poreza na dobit za

tu djelatnost. Obveznici poreza na dobit takoĎer nisu ni otvoreni investicijski fondovi koji su

osnovani i posluju sukladno odgovarajućem zakonu14

. Specifičan porezni tretman imaju i

ustanove koje su obveznici poreza na dobit u slučajevima kada su im osnivači fizičke ili pravne

osobe (a ne drţava ili jedinice regionalne samouprave), bez obzira jesu li osnovane radi stjecanja

dobiti ili ne.

12 NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10 13

NN 44/96, 92/05, 85/08 14 MeĎutim, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondom jest obveznik poreza na dobit.


36

Poreznu prijavu obvezno podnose svi porezni obveznici, uz svega nekoliko izuzetaka. Najčešći

je svakako slučaj kada poduzetnik koji je upisan u trgovački registar od registracije društva nije

obavljao poduzetničku djelatnost niti je ostvarivao promet po ţiro-računu te u tom slučaju

nema obvezu podnijeti prijavu poreza na dobit nego samo odgovarajuću izjavu Poreznoj upravi.

Iako je definicija poreznog obveznika razmjerno jednostavna, posebno pitanje je oporezivanje

dobiti tuzemnih poslovnih jedinica inozemnih poduzetnika. Neovisno obavljaju li pri tome

djelatnost u cijelosti ili djelomično u Hrvatskoj, obveznici su:

Sjedišta uprave inozemnog poduzetnika

Podruţnica, poslovnica, radionica, tvornica, mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava u

RH, gradilište (samo ako traje dulje od 6 mjeseci), obavljanje usluga15

Zastupnik koji u RH djeluje u ime inozemnog poduzetnika, neovisno o tome kojom se

poslovnom aktivnošću bavi. MeĎutim, poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra se (te

se i ne oporezuje porezom na dobit) poslovanje preko posrednika, glavnog ili drugog

zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove za inozemnog poduzetnika obavlja u

okviru svoje redovite samostalne djelatnosti.

Inozemni poduzetnik ne smatra se obveznikom poreza na dobit u RH u slučajevima kada:

Koristi prostore samo za skladištenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe

Drţi zalihe proizvoda ili robe samo radi skladištenja, rastavljanja ili dostave te radi

prerade od strane druge osobe

Drţi mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe, odnosno prikupljanja

informacija za sebe, samo za pripremne ili pomoćne aktivnosti te za bilo koju

kombinaciju navedenih aktivnosti

U dijelu u kojem se oporezuju primici od samostalne djelatnosti fizičke osobe (obrtnik,

slobodno zanimanje, poljoprivrednik koji vodi poslovne knjige i sl.), moguće je oporezivanje

primjenom i poreza na dohodak i poreza na dobit jer su ispunjeni kriteriji oba porezna oblika.

15 Ako traju dulje od 3 mjeseca za redom u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci (za redom), pri čemu se dopušta

prekid u trajanju od tjedan dana.


37

Fizička osoba moţe postati obveznik poreza na dobit na dva načina:

(1) Dobrovoljno, odnosno prema vlastitoj procjeni kako je povoljnije biti u sustavu oporezivanja

dobiti nego dohotka. U tom slučaju potrebno je podnijeti zahtjev Poreznoj upravi kako će umjesto

poreza na dohodak plaćati porez na dobit i voditi poslovne knjige. Sustav oporezivanja fizička

osoba ne moţe promijeniti tijekom sljedećih 5 godina.

(2) Sukladno zakonskim propisima, odnosno ispunjavanjem jednog od Zakonom propisanih

uvjeta kada obveznik obavlja samostalnu djelatnost, obrt ili s njima izjednačene djelatnosti:

Ako je u prethodnom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 2.000.000 kuna

Ako je u prethodnom razdoblju ostvario dohodak veći od 400.000 kuna

Ako je ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000 kuna

Ako je u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavao više od 15 radnika

Napominjemo kako je uvjete potrebno ispuniti pojedinačno, a ne kumulativno.

Posebni postupci oporezivanja provode se i za društva koja su ušla u stečaj, koja su u postupku

likvidacije te za sva društva koja su uključena u odreĎene statusne promjene.

Društva u stečaju obveznici su poreza na dobit od 2005. godine. MeĎutim, kako u razdoblju

2001. - 2004. prema tada vaţećem zakonu nisu bili obveznici poreza na dobit, nemaju kontinuitet

oporezivanja te ne ostvaruju pravo na prijenos gubitaka za navedeno razdoblje.

Društva koja su u stečaj ušla tijekom godine podnose dvije porezne prijave i to:

za razdoblje od početka godine do dana koji prethodi danu otvaranja stečaja

za razdoblje od dana otvaranja stečaja do kraja godine

U ostalim slučajevima društvo podnosi prijavu za godinu koja se oporezuje.

Društva u likvidaciji podnose prijavu poreza na dobit za ukupno razdoblje likvidacije, bez

obzira na duljinu trajanja postupka (dakle, moţe obuhvatiti i više poreznih razdoblja, odnosno


38

više kalendarskih godina). Po pojedinačnim (godišnjim) poreznim razdobljima društva ne

podnose prijavu poreza na dobit. Društva koja prestaju s radom zbog spajanja dostavljaju PU

prijavu poreza na dobit od početka godine do dana koji prethodi danu upisa spajanja u trgovački

registar. Novo društvo koje je nastalo spajanjem podnosi svoju poreznu prijavu i to za razdoblje

od dana upisa spajanja u trgovački registar do dana isteka poreznog razdoblja. U slučaju

pripajanja društava podnosi se zasebna porezna prijava za društvo koje se pripaja i to za

razdoblje od početka godine do dana koji prethodi danu upisa pripajanja (kada se briše iz registra

poreznih obveznika) te cjelovita prijava za porezno razdoblje za društvo kojem se pripojilo.

3. 2. Porezna stopa

Porez na dobit tipični je objektni porez te se oporezivanje vrši primjenom proporcionalne porezne

stope u visini 20%.

Porezna stopa iznosi 15% za oporezivanje odreĎenih vrsta poslova koje tuzemni naručitelj

isplaćuje inozemnom poduzetniku (koji su prikazani u dijelu koji se bavi porezom po odbitku).

MeĎutim, porezna stopa iznosi 20% na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju

sjedište ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u drţavama u kojima je opća ili

prosječna nominalna stopa oporezivanja dobiti niţa od 12,5%, a drţava je objavljena u Popisu

drţava koji donosi ministar financija. Navedeno se ne odnosi na drţave članice Europske unije

3. 3. Porezno razdoblje

Porezno razdoblje u pravilu je kalendarska godina te se prijava podnosi i porez plaća četiri

mjeseca nakon isteka razdoblja (30. travnja tekuće godine za prethodnu). Obveza se plaća danom

podnošenja prijave. MeĎutim, obveznik tijekom godine uplaćuje predujmove poreza na dobit, a

temeljem porezne obveze izračunate za prethodnu godinu te se utvrĎuje razlika za uplatu ili

povrat.

Porezno razdoblje razlikuje se od kalendarske godine u slučajevima kada je tijekom godine


39

poduzeće registrirano nakon 01. siječnja tekuće godine, te se porezno razdoblje odnosi

samo na razdoblje njegovog postojanja

otvoren ili završen postupak stečaja ili likvidacije

došlo do statusnih izmjena (spajanje i pripajanje) izmeĎu društava

izmješteno sjedište poduzetnika iz tuzemstva u inozemstvo i obrnuto

Posebnim rješenjem porezne uprave, porezno razdoblje se iznimno moţe utvrditi i drugačije,

ukoliko je tako prikladnije sukladno vrsti djelatnosti kojom se bavi porezni obveznik (tipičan

primjer jesu obrazovne ustanove čija školska, time i poslovna, godina počinje u rujnu). O izmjeni

poreznog razdoblja porezna uprava izdaje posebno rješenje, koje se ne moţe promijeniti tijekom

sljedećih pet godina.

3. 4. Utvrđivanje porezne osnovice

Kao polazna točka za utvrĎivanje osnovice poreza na dobit koristi se računovodstvena dobit ili

gubitak (koja se dobije kao razlika prihoda i rashoda iz Računa dobiti i gubitka) čijom se

korekcijom, sukladno odredbama Zakona dobiva porezna osnovica. Jasno je kako se

računovodstvena i porezna osnovica razlikuju, uključujući i mogućnost da se, zbog stavki

korekcije, računovodstveni gubitak moţe pretvoriti u oporezivu osnovicu poreza na dobit i

obrnuto. Svakako treba spomenuti i niz olakšica i osloboĎenja koji takoĎer utječu na visinu

porezne obveze.

Stavke korekcije podrazumijevaju porezno nepriznate rashode (stavke povećanja dobiti ili

umanjenja gubitka) te porezno priznate rashode (stavke umanjenja dobiti ili povećanja gubitka).

3. 4. 1. Porezno nepriznati rashodi (stavke povećanja dobitka/ umanjenja gubitka)

U poreznu prijavu najprije se unose porezno nepriznati rashodi, odnosno stavke koje povećavaju

poreznu osnovicu. Ove stavke odnose se na one troškove (rashode) koji u punom ili djelomičnom

iznosu povećavaju računovodstvenu dobit (time i poreznu osnovicu), odnosno umanjuju

računovodstveni gubitak.


40

3. 4. 1. 1. Amortizacija

Amortizacija se odnosi na trošenje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te se u sustavu

poreza na dobit javlja na više mjesta. Dugotrajna imovina jesu stvari i prava čiji je pojedinačni

trošak nabave veći od 3.500 kuna, a vijek trajanja dulji od jedne godine; pri čemu se ne odnose na

obnovljiva prirodna bogatstva (npr. šume, zemljišta i sl.), spomenike kulture, financijsku imovinu

te umjetnička djela. U obračunu godišnjeg iznosa amortizacije primjenjuje se linearna metoda.

Amortizacija iznad propisane svote odnosi se na sredstva za osobni prijevoz čija nabavna

vrijednost prelazi 400.000 kn (s uključenim PDV-om). Svota amortizacije obračunata na nabavnu

vrijednost od 400.000 kn u potpunosti je porezno priznata, a svota obračunata na dio koji prelazi

taj iznos u potpunosti je porezno nepriznata i uključuje se u poreznu osnovicu (iznos s uključenim

PDV-om). Odnosi se na sredstva nabavljena u razdoblju nakon 2005. godine, bez obzira jesu li

uzeta na leasing ili su kupljena sredstvima poduzeća.

TakoĎer, izmjenama Zakona tijekom 2010. godine, od 1. srpnja 2010. godine, za poreznog

obveznika koji je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima,

odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor i koji tijekom poreznog

razdoblja

1. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova nije ostvario prihod najmanje u visini 3,5%

nabavne vrijednosti takve imovine

2. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor nije ostvario prihod najmanje u visini

2,5% nabavne vrijednosti takve imovine

3. po osnovi korištenja navedene imovine na temelju poslovnog najma nije ostvario prihod

najmanje u visini troškova najma nakon 1. srpnja 2010.

povećava se porezna osnovica za troškove amortizacije, odnosno troškove najma, te za sve

pripadajuće troškove.


41

Zakonodavac propisuje stopu amortizacije koja se moţe koristiti za pojedino osnovno sredstvo i

ta stopa moţe se podvostručiti kako bi se dobila maksimalno dopuštena stopa amortizacije, koja

je u cijelosti porezno priznat iznos. Ukoliko je tijekom obračunskog razdoblja korištena stopa

amortizacije viša od stopa propisanih zakonom, razlika je porezno nepriznat trošak i uvećava

poreznu osnovicu.

Tablica 11. - Stope amortizacije osnovnih sredstava

Imovina Amortizacijski

vijek

Stopa

amortizacije

Najviša porezno

dopustiva stopa

GraĎevinski objekti i brodovi veći od

1000 BRT 20 godina 5% 10%

Osnovno stado, osobni automobili 5 godina 20% 40%

Nematerijalna imovina, oprema, vozila,

osim osobnih automobila te mehanizacija 4 godine 25% 50%

Računala, računalna oprema i programi,

mobilni telefoni i oprema za računalne

mreţe

2 godine 50% 100%

Ostala nespomenuta imovina 10 godina 10% 20%

Primjer:

Poduzeće je amortiziralo dugotrajnu imovinu u vrijednosti 25.000 kn po stopi od a) 63%; b)

45%. Zakonodavac za tu vrstu dugotrajne imovine predviđa amortizaciju po stopi od 25%.

Ukoliko se primijeni ubrzana amortizacija (podvostručena stopa), porezno je priznata

amortizacija po stopi od 25% x 2 = 50%.

a) Razlika 63% - 50% = 13% je stopa koja će se primijeniti

b) Maksimalna stopa koja je porezno priznata je viša od porezne; cjelokupni iznos je porezno

priznat, a razlika ostaje neiskorištena.


42

3. 4. 1. 2. Reprezentacija i troškovi promidţbe

Troškovi reprezentacije podrazumijevaju troškove nastale u vezi s ugošćavanjem i darovanjem

poslovnih partnera (postojećih ili onih za koje se tek očekuje da će to postati), a iznos se

prikazuje predočenjem originalnih R–1 računa.

Obuhvaćaju takoĎer i darove sa i bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, troškove odmora,

športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova i kuća za odmor. MeĎutim,

darovi u vrijednosti do 80 kn (s PDV-om) smatraju se troškovima promidžbe i u cijelosti su

porezno priznati. U tom smislu mogu se koristiti i proizvodi iz asortimana poreznog obveznika,

ali koji su svojim pakiranjem prilagoĎeni za svrhe promidţbe te imaju naznaku „nije za prodaju“.

Komercijalna pakiranja proizvoda koja su uobičajena u prodaji ne mogu biti trošak promidţbe

osim u posebnim okolnostima kao što je npr. nagradna igra. U slučaju uporabe vlastitih

proizvoda za potrebe reprezentacije porezno nepriznat trošak je 70% cijene proizvodnje

(nabavne vrijednosti) uvećan za PDV.

Primjer:

Poduzeće X je imalo trošak reprezentacije

a) po R-1 računu, u visini 10.000 kn

10.000 kn x 70% = 7.000 kn povećava osnovicu poreza na dobit

b) podijelilo je 100 kišobrana, po cijeni od 50 kn/kom (PDV uključen)

pojedinačni iznos je manji od 80kn trošak promidţbe, u potpunosti porezno priznat

3. 4. 1. 3. Troškovi za osobni prijevoz

Troškovi za osobni prijevoz porezno su nepriznati u visini 30% troškova nastalih u vezi s

vlastitim ili unajmljenim osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvima (brod,

zrakoplov i sl.) kojima se koristi osoba zaposlena kod poreznog obveznika, ali samo kada se na


43

ovaj način ne utvrĎuje plaća16

. U ovaj iznos ne uračunava se ni porez na cestovna motorna vozila

ili plovila kojeg lokalnoj jedinici plaćaju vlasnici.

3. 4. 1. 4. Izuzimanja

Troškovi izuzimanja odnose se na privatni ţivot dioničara i članova trgovačkog društva i

zaposlenika (uključuju troškove za zabavu, odmor, šport i rekreaciju) ukoliko ovi troškovi nisu

oporezovani porezom na dohodak (kao primitak od kapitala stopom od 40%, uvećano za

moţebitni prirez). Hoće li se izuzimanja za potrebe dioničara/ člana društva smatrati dohotkom (i

time biti porezno priznato s aspekta poreza na dobit) ili uvećati osnovicu poreza na dobit, ovisi o

odluci članova društva i/ili dioničara.

3. 4. 1. 5. Skrivene isplate dobitka i manjkovi na imovini

Skrivene isplate dobitka uključuju davanje odreĎenih koristi ili naknada za dobra i usluge koje su

povoljnije od trţišnih dioničaru, članu društva ili njima bliskim osobama, odnosno omogućavanje

raspolaganjem drugih koristi za koje nema pravne osnove.

Navedeni primici mogu biti isplaćeni u novcu ili u naravi. MeĎutim, ukoliko je na njih obračunat

porez na dohodak, tada se tretiraju kao porezno priznati trošak za koji se osnovica poreza na dobit

ne uvećava.

Porezno su nepriznati i manjkovi na imovini u visini utvrĎenoj odlukom Hrvatske gospodarske

komore, a za koje nije moguće teretiti odgovornu osobu. Ovi manjkovi najčešće se utvrĎuju tek

nadzorom PU.

Inspekcijskim nadzorom mogu se utvrditi i povlastice i drugi oblici imovinskih koristi koji su

dane fizičkim i pravnim osobama da nastane ili ne nastane odreĎeni dogaĎaj, odnosno da se

odreĎena radnja obavi brţe i bolje nego što je to uobičajeno ili da se, pak, propusti napraviti.

16

Ukoliko se na taj način utvrĎuje plaća, smatra se plaćom u naravi i oporezuje sukladno odredbama poreza na

dohodak


44

Naravno, ukoliko su dane fizičkim osobama, mogu se oporezivati porezom na dohodak te su

porezno priznat rashod s aspekta poreza na dobit.

3. 4. 1. 6. Troškovi prisilne naplate poreza i troškovi kazni

Troškovi prisilne naplate poreza te troškovi kazni za prekršaje i prijestupe u punom iznosu su

porezno nepriznati troškovi.

Troškovi po osnovi prisilnih naplata poreza i davanja često se utvrĎuju tek nadzorom Porezne

uprave. Nije riječ o naplati samog poreza, nego o naplati troškova koji nastaju zbog poreznog

duga, npr. pristojbe.

Kazne za prekršaje i prijestupe, osim što uključuju kazne upravnih i sudskih tijela, obuhvaćaju i

kazne koje su skrivile osobe zaposlene kod poreznog obveznika, a platilo ih je društvo17

.

3. 4. 1. 7. Poslovanje među povezanim osobama

Zakon posebnu pozornost pridaje i povezanim osobama18

te kamate koje im se obračunavaju u

punom iznosu predstavljaju porezno nepriznat rashod. Ukoliko postoje prihodi (rashodi) po

osnovi kamata na zajmove meĎu povezanim osobama, Porezna uprava obračunava kamate

najmanje (najviše) do visine stope koja bi bila odobrena na zajmove kod nepovezanih osoba u

trenutku odobravanja zajma. Na taj način izbjegava se smanjenje prihoda od kamata kod društva

koje pozajmljuje, odnosno povećanje rashoda (time i smanjenje dobiti te, posljedično, porezne

obveze) kod društva koje je dobilo pozajmicu.

17 Ministarstvo financija dalo je tumačenje prema kojem se kazne za prometne prekršaje ne mogu smatrati priljevima

radnika te se po toj osnovi ne moţe utvrditi (time ni oporezovati) dohodak od nesamostalnog rada (MF Kl.: 410-

01/07-01/1723, Ur. br. 513-07-21-01/08-3 od 5. oţujka 2008) 18 Povezane osobe Zakon definira na sljedeći način:

Društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja

Ovisno i vladajuće društvo

Društva koncerna

Društva s uzajamnim udjelima

Društva povezana poduzetničkim ugovorima


45

Iznimno, ukoliko su plaćene nerezidentu (inozemnom poduzetniku) i ako se pri tome obračunava,

obustavlja i isplaćuje porez po odbitku, porezno nepriznat iznos zatezne kamate umanjit će se za

plaćeni porez po odbitku.

3. 4. 1. 8. Rashodi darivanja

Porezno priznat rashod darivanja19

je iznos u visini 2% ukupnog prihoda iz prethodne godine.

Razlika izmeĎu porezno priznatog iznosa i ukupnog iznosa darivanja povećava poreznu

osnovicu.

Primjer:

Poduzeće je u prethodnoj godini imalo UP od 1.000.000 kuna. U tekućoj godini je imalo ukupne

rashode darivanja a) 45.000 kn i b) 15.000 kn

Dopušteni rashodi darivanja : 1.000.000 x 2% = 20.000;

a) razlika 45.000 – 20.000 = 25.000 (povećava osnovicu poreza na dobit)

b) iznos je u potpunosti porezno priznat jer je manji od 20.000. Iako je iznos manji od porezno

priznatog iznosa, razlika ostaje neiskorištena

Ova stavka ne uključuje darivanja s protučinidbom koja se smatraju troškovima promidţbe.

Donacije političkim strankama nisu porezno priznat rashod.

Kako se porezno priznati iznos utvrĎuje temeljem ukupnog prihoda, ako je poduzeće osnovano

tijekom prethodne godine, nije moguće izračunati visinu dopuštenih porezno priznatih darovanja

te se olakšica ne moţe koristiti.

19 Darivanjima se smatraju darivanja u novcu i naravi učinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-

obrazovne, zdravstvene i druge općekorisne ciljeve.

Nadalje, uračunavaju se i plaćeni troškovi za zdravstvene potrebe fizičkih osoba ako su izravno uplaćene na ţiro-

račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove u kojoj se zahvat obavlja. U suprotnom se smatraju dohotkom od

nesamostalnog rada i podlijeţu oporezivanju po toj osnovici, a s aspekta oporezivanja dobiti su porezno priznat

rashod.


46

3. 4. 1. 9. Vrijednosno usklađenje i otpis potraţivanja

Kako je osnova za odreĎivanje osnovice poreza na dobit fakturirana, a ne naplaćena vrijednost te

primljeni (neovisno jesu li plaćeni ili ne) računi; u slučaju da nije izvršena naplata potrebno je

provesti vrijednosno usklaĎivanje. U poreznom smislu, nenaplaćena potraţivanja mogu se

promatrati kao rashod ukoliko su u poslovnim knjigama evidentirana kao prihod te su, paţnjom

dobrog gospodarstvenika20

, poduzete sve radnje za naplatu duga i ukoliko je od dospijeća

potraţivanja do kraja poreznog razdoblja prošlo više od 120 dana, a potraţivanja nisu naplaćena

do 15og dana prije podnošenja porezne prijave.

Vrijednosno usklađenje i otpis potraživanja odnosi se na potraţivanja za koja je iskazan rashod

temeljem vrijednosnog usklaĎenja po osnovi ispravka vrijednosti potraţivanja, a za koji nisu

obavljene sve radnje kako bi se, paţnjom dobrog gospodarstvenika, naplatio dug.

3. 4. 1. 10. Troškovi rezerviranja

Kod troškova rezerviranja porezno priznatim rashodom smatraju se rezerviranja za rizike i

troškove na temelju zakona ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima, kao

što su npr. rezerviranja za otpremnine, za troškove u jamstvenim rokovima, po započetim

sudskim sporovima itd.

3. 4. 2. Stavke umanjenja dobitka/ uvećanja gubitka

Druga skupina stavki obuhvaća one koji umanjuju računovodstveni dobitak, odnosno uvećavaju

postojeći gubitak te obuhvaćaju sljedeće kategorije:

20 Moţe se smatrati kako se postupa s paţnjom dobrog gospodarstvenika u sljedećim slučajevima:

Ukoliko su potraţivanja utuţena ili se zbog njih vodi ovršni postupak

Ukoliko su dio stečajne mase ili

Ukoliko je postignuta nagodba s duţnikom, a koji nije povezana osoba


47

I. prihode od dividendi i udjela u dobiti – slijedi pravilo koje se primjenjuje i kod oporezivanja

dohotka i koje predviĎa neoporezivanje raspodijeljene dobiti. Obzirom su navedene stavke

uključene u računovodstvenu dobit, na ovaj način se postiţe njihovo neoporezivanje.

II. nerealizirane dobitke ukoliko su bili uključeni u poreznu osnovicu

III. prihode od naplaćenih otpisanih potraţivanja koja su u prethodnim razdobljima bila porezno

nepriznat rashod

IV. ranije nepriznat trošak amortizacije do visine propisane Zakonom

V. ukupni iznos drţavnih potpora za obrazovanje i izobrazbu te za istraţivačko-razvojne projekte

VI. smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice

VII. ostale rashode ranijih razdoblja (rashodi koji su u prethodnim razdobljima bili porezno

nepriznati, a u tekućoj godini ispunili su uvjete da ih se porezno prizna)

3. 5. Porezne olakšice, oslobođenja i poticaji u sustavu oporezivanja dobiti

Hrvatski sustav oporezivanja dobiti uključuje i niz osloboĎenja i olakšica kojima je cilj pomoći

područjima s nepovoljnijim uvjetima za razvoj te onima koji su bili snaţno pogoĎeni ratom. To

su olakšice predviĎene za brdsko-planinska, područja od posebne drţavne skrbi , grada Vukovara

te za otoke.

Niz olakšica tijekom proteklog razdoblja bio je usmjeren na novoosnovana poduzeća te na

novozaposlene osobe. MeĎutim, posljednje izmjene Zakona uvode drţavne poticaje i to za

obrazovanje i izobrazbu, istraţivačko razvojne projekte te olakšice za zapošljavanje.


48

3. 5. 1. Olakšice i oslobođenja za područja od posebne drţavne skrbi, Grada Vukovara i

brdsko-planinskim područjima

Kako bi porezni obveznik mogao iskoristiti neku od olakšica ili osloboĎenja koje regulira Zakon

o područjima posebne drţavne skrbi (NN 86/08), bitno je da djelatnost obavlja na ovim

područjima, neovisno o tome gdje ima sjedište ili prebivalište. Ukoliko poduzetnik samo dio

svoje djelatnosti obavlja na ovom području, moţe koristiti olakšicu samo za dobitak ostvaren iz

tog dijela svoje ukupne djelatnosti. Nadalje, kako bi iskoristio pravo na olakšicu, mora

zapošljavati više od 5 radnika u radnom odnosu na neodreĎeno vrijeme, pri čemu više od 50%

zaposlenika mora imati prebivalište i boravište na PPDS, u gradu Vukovaru ili na brdsko-

planinskom području na razdoblje od najmanje 9 mjeseci tijekom poreznog razdoblja21

.

Tablica 12. - Stope poreza na dobit na područjima posebne drţavne skrbi

Obveznik Razdoblje Stopa poreza na dobit

PPDS I skupina

2008. – 2010. godine Ne plaća porez na dobit

2011. – 2013. godine 25% od propisane porezne stope


od 2017. godine propisana porezna stopa

PPDS II skupina




PPDS III skupina




21 U ovom dijelu postojale su odreĎene nejasnoće o broju zaposlenih kao i o situaciji da je obveznik započeo

djelatnost tijekom godine, te je Ministarstvo dalo pojašnjenje. Za obveznika koji je započeo s radom tijekom godine

(ali u razdoblju kraćem od 9 mjeseci do isteka poreznog razdoblja) bitno za korištenje olakšice jest da su zaposlene

osobe ţivjele 9 mjeseci na području PDS, a da su zaposlene kod njega od samog početka obavljanja djelatnosti.

Ukupni broj zaposlenika (radi utvrĎivanja uvjeta od 50%) utvrĎuje se na kraju obračunskog razdoblja (dakle, na dan

31. 12.) i tada njih više od 50% treba zadovoljiti navedene uvjete, dakle devet mjeseci prebivalište i boravište te

radni odnos na neodreĎeno vrijeme. (MF Kl.:410-10/05-01/25, Ur. br. 513-07-21-01/05 od 30. rujna 2005)


49

Olakšice se po ovoj osnovi odnose na smanjenje porezne obveze. U prijavi porezne obveze

izračunava se iznos olakšice primjenom odgovarajuće stope. Dakle, ukoliko je riječ o prvoj

skupini PPDS, za razdoblje 2011. – 2013. na osnovicu se primjenjuje stopa od 15%. Tako

izračunat iznos predstavlja iznos olakšice te se oduzima od punog iznosa porezne obveze i

ukupno plaćeni porez izračunat je primjenom stope od 5% (25 % od propisane porezne stope od

20%).

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva (i zadovoljavaju ostale

navedene uvjete) osloboĎeni su plaćanja poreza na dobit do ulaska Republike Hrvatske u

Europsku uniju na prvoj skupini područja. Na drugoj skupini područja plaćaju 25 % od propisane

porezne stope, a na trećoj 75 %.

Porezni obveznici koji na području grada Vukovara obavljaju djelatnost te zapošljavaju više od

5 zaposlenika na neodreĎeno vrijeme (kojih više od 50% ima prebivalište i boravište na području

grada Vukovara, PPDS i brdsko-planinskom području najmanje devet mjeseci tijekom poreznog

razdoblja) u razdoblju 2011. – 2013. plaćaju porez po stopi od 25.% propisane porezne stope, a u

razdoblju 2014. – 2016. po stopi od 75% od propisane porezne stope. Nakon toga (od 2017.

godine) plaćaju porez na dobit po vaţećoj poreznoj stopi.

Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko–planinskom

području te zapošljavaju više od 5 zaposlenika na neodreĎeno vrijeme (kojih više od 50% ima

prebivalište i boravište na brdsko-planinskom području ili području posebne drţavne skrbi

najmanje devet mjeseci tijekom poreznog razdoblja) plaćaju porez na dobit u visini 75% od

propisane porezne stope do trenutka ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Od 2011.

godine obveznici poreza na dobit koji na brdsko-planinskom području obavljaju ostale djelatnosti

plaćaju porez sukladno vaţećoj poreznoj stopi.

3. 5. 2. Poticaji ulaganja

Problematika poticajnih mjera novoosnovanim poduzećima regulirana je s dva zakona o poticaju

ulaganja, jednim koji je donesen 2000. godine (NN 73/00) i drugim iz 2006. (NN 138/06).


50

Poduzetnici koji su ostvarili pravo na poticaje prema „starom“ zakonu, imaju pravo koristiti ih do

kraja razdoblja za koje im je poticaj odobren.

Zakon predviĎa sljedeća ulaganja:

Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu do 1,5 milijuna eura (protuvrijednost u kn), porez

će se plaćati po stopi od 10% deset godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u

tom razdoblju otvori najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u roku od 3

godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera

Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu 1,5 do 4 milijuna eura (protuvrijednost u kn),

porez će se plaćati po stopi od 7% deset godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se

u tom razdoblju otvori najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u roku od

3 godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera

Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu 4 do 8 milijuna eura (protuvrijednost u kn), porez

će se plaćati po stopi od 3% deset godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se u tom

razdoblju otvori najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u roku od 3

godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera

Na dobit ostvarenu od ulaganja u iznosu preko 8 milijuna eura (protuvrijednost u kn),

porez će se plaćati po stopi od 0% deset godina od godine početka ulaganja, uz uvjet da se

u tom razdoblju otvori najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem u roku od

3 godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva izdaje potvrdu o dodjeli statusa nositelja

poticajnih mjera za ulaganje. Svota olakšice ne moţe biti viša od svote porezne obveze, a ukoliko

dio olakšice ostane neiskorišten, ne moţe se prenijeti u sljedeću godinu.

3. 5. 3. Drţavne potpore za troškove obrazovanja i izobrazbe i za istraţivačko-razvojne

projekte

Zakon razlikuje opće obrazovanje i izobrazbu (obrazovanje i izobrazba koja omogućuje

stjecanje kvalifikacija koje su većim dijelom prenosive i na druga radna područja i kod drugih


51

poslodavaca) od posebnog obrazovanja i izobrazbe, pri kojem se stječu kvalifikacije koje nisu

ili su samo dijelom prenosive kod drugih poslodavaca ili na druga radna područja. Ovaj tip

školovanja namijenjen je prvenstveno sadašnjem ili budućem radnom mjestu kod poslodavca koji

ga financira.

Opravdani troškovi22

se priznaju na način prikazan u tablici 13, pri čemu poduzetnik ima pravo

na dodatnih 10% za „radnika u nepovoljnom poloţaju“23

(što je iznos prikazan u zagradi) :

Tablica 13. - Pravo na drţavnu potporu prema veličini poduzetnika i zapošljavanju radnika u

nepovoljnom poloţaju – smanjenje porezne osnovice

Veliki poduzetnici Srednji i mali poduzetnici

Opće obrazovanje do 50% (do 60%)

opravdanih troškova

do 70% (do 80%)


Posebno obrazovanje do 25% (do 35%)


do 35% (do 45%)


Pravo na drţavnu potporu razlikuje se i sukladno tome gdje se obavlja djelatnost prema Karti

regionalnih potpora24

te se moţe uvećati i za dodatnih 10 postotnih bodova ako se djelatnost

22 Pod opravdanim troškovima općeg obrazovanja i izobrazbe priznaju se:

1. Školarine na osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te drugim obrazovnim institucijama na

kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujući poslijediplomske i doktorske studije

2. Troškovi sudjelovanja na seminarima, tečajevima i kongresima, troškovi specijalizacija i drugih oblika

obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu

3. Naknade predavačima i instruktorima te troškovi savjetovanja u vezi s projektima obrazovanja i izobrazbe

4. Troškovi stručne literature u papirnatom ili elektroničkom obliku

5. Trošak amortizacije ureĎaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju i izobrazbi

Isti ovi troškovi, osim troška školarina, smatraju se opravdanim troškovima posebnog obrazovanja i izobrazbe 23 Radnik u nepovoljnom poloţaju je radnik:

1. MlaĎi od 25 godina koji prethodno nije našao nikakav posao s redovitom plaćom

2. S invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih i psiholoških oštećenja, ali koji je sposoban sudjelovati na trţištu rada

3. Koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje 3 godine, a posebice onaj koji se ponovno zaposlio

nakon što je prestao raditi zbog teškoća u usklaĎivanju svojih radnih obveza i obiteljskog ţivota, pri čemu

se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od 6 mjeseci od njegovog ponovnog zapošljavanja

4. Stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu

5. Koji je dugotrajno nezaposlen, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom 12 uzastopnih mjeseci, pri

čemu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova

ponovnog zapošljavanja 24 Republika Hrvatska je sukladno toj karti podijeljena u tri prostorne jedinice:

1. Sjeverozapadna Hrvatska (Grad Zagreb, Zagrebačka ţupanija, Krapinsko-zagorska ţupanija, Varaţdinska

ţupanija, Koprivničko-kriţevačka ţupanija i MeĎimurska ţupanija)


52

obavlja na područjima Središnje i Istočne (Panonske) Hrvatske te Jadranske Hrvatske; a za

dodatnih 5 postotnih bodova ako je riječ o djelatnosti koja se obavlja na području Sjeverozapadne

Hrvatske.

U ove potpore ulazi i umanjenje osnovice poreza na dobit na koje imaju pravo poduzetnici koji

imaju licencu Hrvatske obrtničke komore za izvoĎenje praktičnog dijela naukovanja u visini:

1. Svote nagrada isplaćenih naučnicima

2. Za 5% dobitka (iz računa dobiti i gubitka) ukoliko je na naukovanju imao do tri naučnika.

Ukoliko ih je imao više od tri, umanjenje se povećava za jedan postotni bod po naučniku

(dakle, 5%+(broj naučnika)%), ali najviše do 15% dobitka. Svota umanjenja porezne

osnovice ne moţe biti viša od godišnje neoporezive svote (1.600 x 12 = 19.200)

3. 5. 4. Drţavna potpora za istraţivačko razvojne projekte

Potporu po ovoj osnovi ostvaruje poduzetnik za opravdane troškove istraţivanja i razvoja25

i to u

visini:

150% opravdanih troškova projekta za temeljna istraţivanja26

125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraţivanja27

100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraţivanja28

2. Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska ţupanija, Virovitičko-podravska ţupanija,

Poţeško-slavonska ţupanija, Brodsko-posavska ţupanija, Osječko-baranjska ţupanija, Vukovarsko-

srijemska ţupanija, Karlovačka ţupanija i Sisačko-moslavačka ţupanija)

3. Jadranska Hrvatska (Primorsko-goranska ţupanija, Ličko-senjska ţupanija, Zadarska ţupanija, Šibensko-

kninska ţupanija, Splitsko-dalmatinska ţupanija, Istarska te Dubrovačko-neretvanska ţupanija) 25 Pod opravdanim troškovima istraţivanja i razvoja podrazumijevaju se:

1. Plaće zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraţivanjima

2. Materijalni troškovi (utrošena energija, sitni inventar, utrošene sirovine i materijal i sl.)

3. Troškovi usluga korišteni tijekom istraţivanja (npr. intelektualne usluge)

4. Troškovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme

5. Troškovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija

6. Opći troškovi (npr. najamnina, osiguranje i sl) 26 Temeljna istraţivanja su ona koja su namijenjena širenju znanstvenih i tehničkih znanja koja nisu povezana s

industrijskim i komercijalnim ciljevima. 27

Primijenjena istraţivanja su planirana istraţivanja ili kritička ispitivanja s ciljem stjecanja novih znanja koja se

mogu koristiti za razvoj novih ili za znatna poboljšanja postojećih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga


53

3. 6. Porezni gubitak u sustavu poreza na dobit

U slučajevima kada su porezno priznati rashodi veći od porezno priznatih prihoda, osnovica za

obračun poreza je negativna. U tom slučaju javlja se porezni gubitak koji se prenosi i

nadoknaĎuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina i to tako da se osnovica

umanjuje najprije za gubitak starijeg datuma.

Ako tijekom roka od 5 godina ne ostvari pozitivnu (oporezivu) poreznu osnovicu, obveznik gubi

pravo na odbitak.

3. 7. Oporezivanje dobiti koju u Hrvatskoj ostvari nerezident

Zakon predviĎa i oporezivanje dobiti koju u Hrvatskoj ostvari nerezident, obavljajući djelatnost

za domaćeg poduzetnika. Porezni obveznik poreza po odbitku je:

(1) tuzemni isplatitelj naknade što je plaća inozemnom primatelju (nerezidentu).

(2) poslovne jedinice inozemnog poduzetnika kad matičnom poduzeću plaćaju kamate na

autorska i druga prava intelektualnog vlasništva. Ako se naknada pripisuje kao prihod

tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika, porez po odbitku se ne plaća.

Porez po odbitku plaća se za (1) autorska i druga prava intelektualnog vlasništva koja se plaćaju

inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, (2) usluge istraţivanja trţišta, poreznog i poslovnog

savjetovanja i revizorske usluge plaćene inozemnim osobama, (3) kamate osim na

kamate isplaćene na robne kredite za kupnju dobara koja obvezniku sluţe za obavljanje

djelatnosti

kredite koje daje inozemna banka ili druga financijska institucija,

kamate inozemnim pravnim osobama, imateljima drţavnih i korporativnih

obveznica,

28 Razvojna istraţivanja su ona namijenjena pretvaranju rezultata primijenih istraţivanja u planove, nacrte ili modele

za nove, izmijenjene ili poboljšane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, namijenjeni prodaji ili uporabi,

uključujući i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno upotrebljivi.


54

Visina porezne stope iznosi 15 % od bruto iznosa naknade, odnosno 20% za zemlje kod kojih

stopa iznosi manje od 12,5 %. Ukoliko je sa zemljom iz koje potječe nerezident sklopljen ugovor

o dvostrukom oporezivanju, primjenjuju se odredbe iz Ugovora.


55

4. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ

Oporezivanje prometa proizvoda i usluga, iako je riječ o poreznim oblicima koji su jeftini za

primjenu, izazivaju malo otpora (ubiru se uračunati u cijenu proizvoda ili, kako se to u literaturi

voli nazivati, „pod anestezijom“) te su izvrsni „punjači“ proračuna, povezano je i s nizom

problema u svakodnevnoj primjeni. Vjerojatno najznačajnija i najpoznatija poteškoća jest

mogućnost poreznog obveznika da sa sebe skine poreznu obvezu i prevali je na obveznika

sljedeće faze, uračunatu u cijenu proizvoda (taj učinak koji prati bruto svefazni oblik

oporezivanja prometa nazivamo kaskadnim ili lavinskim jer se cjelokupni porezni teret na kraju

prevali na krajnjeg potrošača (Jelčić, Ba., 1997.)29

) te visoka razina porezne evazije koja ga

nerijetko prati, posebno ako je porezni nadzor neadekvatan. Nadalje, u sustavu oporezivanja

prometa, bez obzira na primijenjeni oblik, prisutna je odreĎena razina regresivnosti, koja se

ogleda u tome što ovaj porez snaţnije pogaĎa slojeve stanovništva s niţim dohocima, što rezultira

socijalnom neosjetljivošću na koju je vrlo teško utjecati uobičajenim mjerama i olakšicama.

Opći, bruto svefazni porez na promet kakav je do uvoĎenja poreza na dodanu vrijednost bio u

primjeni u najvećem broju zemalja, nije neutralan prema poduzetničkoj aktivnosti. MeĎutim,

danas većina zemalja, pa tako i Hrvatska, u primjeni ima neto svefazni oblik poreza na promet,

odnosno porez na dodanu vrijednost koji rješava većinu navedenih problema. Oporezivanje

prometa porezom na dodanu vrijednost (odnosno neto svefaznim porezom na promet), zasad je

jedan od učinkovitijih načina na koji drţava (u poreznom smislu) rasterećuje gospodarstvo,

neutralna je prema gospodarskim aktivnostima, sprječava nastanak porezne evazije i uspješno

suzbija sivu ekonomiju. UvoĎenje poreza na dodanu vrijednost takoĎer je i dio procesa

harmonizacije nacionalnih poreznih sustava zemalja kandidata za članstvo u Europskoj uniji,

kojima se predviĎaju usklaĎivanja u okvirima poreznih sustava koji ostaju na nacionalnim

razinama. Temeljni dokument koji ureĎuje ovo pitanje je Šesta smjernica EU donesena u svibnju

1977. godine. U razdoblju nakon uvoĎenja smjernica je višestruko nadopunjavana te je zbog

nepreglednosti sistematizirana 2006. tako da se nova Smjernica primjenjuje od 01. siječnja 2007.

godine.

29 Jelčić, Ba.: Javne financije, Informator, Zagreb, 1997.


56

Promet pojedinih proizvoda takoĎer se oporezuje i pojedinačnim porezima na promet (još se

nazivaju i trošarinama ili akcizama). Njihov broj razlikuje se od jedne do druge zemlje, jednako

kao i predmeti oporezivanja. Ipak, najčešće su to energenti, duhan i naftni derivati, ali mogu

obuhvatiti i npr. kavu, bezalkoholna pića, tropsko voće pa sve do igraćih karata i šibica.

Obzirom na potrošno orijentiranu strukturu hrvatskog poreznog sustava, porez na dodanu

vrijednost (PDV) uz trošarine predstavlja porezni oblik koji s najvišim iznosima sudjeluje u

poreznim prihodima. MeĎutim, kako se nalazi pod utjecajem općih poreznih kretanja, globalna

ekonomska kriza koja je zahvatila svijet, osjetila se i u RH kroz pad potrošnje, time i poreznih

prihoda, posebno od druge polovice 2008. (vidi grafikon 2).

Grafikon 2. – Mjesečno kretanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost u RH

Izvor: Ministarstvo financija, Godišnje izvješće 2009.

Teret globalne krize osjetio se i na povišenju stope PDV-a i je ona od 1. kolovoza 2009. viša za

jedan postotni bod te opća stopa sada iznosi 23%.

MeĎutim, sukladno već ranije spomenutoj Šestoj smjernici, vjerojatno to nisu i posljednje

izmjene u sustavu ovog poreza, obzirom na zahtjev za harmonizaciju poreznih propisa koji

predviĎaju postojanje jedne stope više od 15% te dviju sniţenih stopa koje ne mogu biti niţe od


57

5%. Svaka takva izmjena nuţno će izazvati brojne rasprave, posebno odredba koja zahtijeva

ukidanje nulte stope. Nulta stopa će u hrvatskom sustavu poreza na dodanu vrijednost biti ukinuta

ulaskom u Europsku uniju, bez prelaznog razdoblja.

Neposredno nakon uvoĎenja u porezni sustav RH 1998. godine, sustav PDV-a bio je izgraĎen po

modelu pristaša korištenja jedne stope te smo dobili sustav blizak osnovnom teorijskom modelu

koji je svojom širokom osnovicom i malim brojem izuzeća bio učinkovit za prikupljanje prihoda i

jeftin za ubiranje. MeĎutim, vremenom je došlo do udaljavanja od početnog modela uvoĎenjem

dodatnih osloboĎenja odnosno sniţavanjem stopa (s 22% na 10%, prvo na odreĎene usluge u

turizmu, a potom i na novine i časopise) a kasnije je uvedena takoĎer i nulta stopa.

Materija oporezivanja porezom na dodanu vrijednost regulirana je Zakonom o porezu na dodanu

vrijednost30

te Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost31

.

4. 1. Obveznik poreza na dodanu vrijednost u Republici Hrvatskoj

Porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost je poduzetnik, odnosno fizička ili pravna osoba

koja samostalno i trajno obavlja odreĎenu djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda.

Dakle, riječ je o poduzetniku koji isporučuje dobra i usluge, uvozniku, izvozniku te domaćem

poduzetniku kojem uslugu obavi inozemni poduzetnik. Obveznik plaćanja PDV-a je i izdavatelj

računa za isporučena dobra i obavljene usluge ako je na računu naznačio PDV, a za to nije bio

ovlašten. Porezni obveznik je i poduzetnik koji u RH nema sjedište poslovne jedinice,

prebivalište ili boravište, ali u tuzemstvu obavlja oporezive isporuke dobara i usluga te je

oporezovan preko poreznog zastupnika. Porezni zastupnik je registrirani obveznik poreza na

dodanu vrijednost te mu je za obavljanje navedenih poslova potrebno dopuštenje Porezne uprave.

Obveznik PDV-a je i fizička osoba koja je tijekom jedne godine ostvarila oporezive isporuke

dobara i usluga (osim plaće od nesamostalnog rada32

) u bruto vrijednosti većoj od 85.000 kn.

30

NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09 31 NN 146/09


58

Izuzetak od ovog pravila su samostalni umjetnici jer su njihove isporuke osloboĎene plaćanja

PDV-a. Poduzetnici čija je vrijednost isporuka tijekom jedne godine manja od 85.000 kn, prema

odredbama Zakona nisu porezni obveznici. TakoĎer, nemaju pravo iskazivanja PDV-a na svojim

izlaznim računima, kao ni pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima.

Tijela drţavne vlasti, tijela drţavne i lokalne samouprave i uprave, političke stranke, sindikati i

komore ne smatraju se poduzetnicima, osim ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost čije

neoporezivanje bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica. Porezna uprava u tim će

slučajevima izdati rješenje o poreznoj obvezi za tu djelatnost.

4. 2. Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost

Predmet oporezivanja PDV-om odnosi se na isporuke dobara i obavljene usluge te uvoz.

Sukladno hrvatskom Zakonu moţe se razvrstati u nekoliko skupina:

4. 2. 1. Isporuke svih vrsta dobara i sve usluge obavljene u tuzemstvu uz naknadu

Bitno je naglasiti kako je naknada najčešće novčana, ali moţe biti i u obliku dobara i usluga.

Nuţno je da postoji gospodarski interes sudionika (neovisno kako su oni nazvali taj posao) te

meĎusobna uzročna veza izmeĎu isporuke i naknade. Problemi mogu nastati kod razgraničenja

isporuke dobara od obavljanja usluge što je vrlo bitno pitanje zbog načina njihovog oporezivanja

i odreĎivanja osobe poreznog obveznika33

.

Ukoliko se radi o isporukama dobara, bitno je da je kupcu omogućeno raspolaganje dobrom; a

kao dobra se javljaju nekretnine, pokretnine, ţiva bića (uz izuzetak ljudi), isporuke električne

energije te poslovne jedinice u cijelosti ili djelomično.

32 Takva definicija sukladna je definiciji poreznog obveznika kao osobe koja samostalno obavlja gospodarsku

djelatnost. 33 Zakon propisuje samo kako sve ono što se ne smatra isporučenim dobrima predstavlja usluge. Razlika nastaje kod

oporezivanja PDV-om jer se kod obavljanja usluga mjestom obavljanja usluge smatra sjedište tvrtke (uz niz izuzeća),

dok se kod isporuke dobara mjestom smatra tuzemstvo. Vidjeti više u Šimović, J. i ostali: „Hrvatski fiskalni sustav“,

Narodne novine, 2010.


59

Usluge obuhvaćene ovim poreznim oblikom jesu usluge slobodnih zanimanja (odvjetnici,

liječnici, stomatolozi, revizori i sl.), zanatske usluge kod kojih ne dolazi do isporuka dobara

(frizeri, dimnjačari, različite popravke i sl), usluge prijevoza i pomoćne usluge oko prijevoza,

usluge vezane uz nekretnine (najam, zakup, ustupanje prava najma ili zakupa), usluge vezane uz

autorska prava, umjetničke, nastavne i slične usluge te njihovo organiziranje, usluge

posredovanja, promidţbene usluge, usluge odricanja od korištenja odreĎenih prava, bankarske i

usluge osiguranja i reosiguranja te razmjena usluga.

4. 2. 2. Uvoz dobara u tuzemstvo

Podrazumijeva oporezivanje dobara pri čemu se vodi računa da ne doĎe niti do dvostrukog

oporezivanja niti do neoporezivanja. Načelo odredišta, koje zahtijeva i Šesta smjernica EU,

primjenjuje se kako bi se s poreznog aspekta na nacionalnom trţištu izjednačile domaće i uvozne

robe i usluge i s tog aspekta bile porezno neutralne.

Problemi se mogu javiti kod oporezivanja usluga jer bi se porez trebao platiti prema mjestu

obavljanja usluge, a prema odredbama Zakona o PDVu to je mjesto sjedišta poduzeća koje

obavlja uslugu. Postoji, meĎutim, niz izuzetaka od ovog pravila:

Ukoliko je riječ o uslugama u vezi s nekretninama, one se oporezuju prema mjestu gdje se

nekretnina nalazi (uključujući najam i zakup nekretnina)

Kod usluga prijevoza kao mjesto obavljanja usluge uzima se dionica puta

Za odreĎeni broj usluga mjesto oporezivanja jednako je mjestu gdje je usluga stvarno

obavljena. Takva definicija prisutna je kada se radi o:

umjetničkim, znanstvenim, nastavnim, športskim, zabavnim ili sličnim uslugama i

njihovim organiziranjem,

pomoćnim uslugama u prijevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje,

uslugama koje se obavljaju na pokretnim fizičkim dobrima, uslugama stručnoga

mišljenja, procjene i ocjene tih dobara,

Za posredničke usluge prema mjestu isporuke dobra ili obavljene usluge za koju je

obavljeno posredovanje


60

Ukoliko je primatelj odreĎenih usluga poduzetnik, bitno je mjesto sjedišta poduzetnika, a ne

obavljanja usluge. Te usluge su:

prijenos, ustupanje i korištenje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog

znakovlja i sličnih prava te odricanje od tih prava,

promidţbene usluge, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama,

usluge: inţenjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i druge

slične usluge savjetovanja

usluge elektronske obrade podataka

ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu,

usluge banaka, osiguranja i reosiguranja uz izuzetak usluge iznajmljivanja sefova

ustupanje osoblja

iznajmljivanje pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava

telekomunikacijske usluge

usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički obavljene usluge

4. 2. 3. Posebni slučajevi isporuka dobara i usluga

Kod posebnih slučajeva isporuke dobara i usluga oporezivanje se predviĎa (dakle, smatra se

isporukom dobara) u slučaju izuzimanja imovine iz društva (ali se unos privatne imovine u

društvo ne oporezuje) jednako kao i kada je riječ o otuĎenju poduzeća, prodaje dobara u slučaju

ovrhe, korištenja zaloţnih dobara uz naknadu te isporuke dobara i usluga u postupku likvidacije.

Ne oporezuju se promjene oblika društva (uključujući i spajanje i pripajanje), jednako kao ni

članarine i odštete

4. 3. Porezna osnovica u sustavu poreza na dodanu vrijednost

Porezna osnovica u sustavu poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučeno dobro ili

obavljenu uslugu koja je najčešće izraţena u novcu. Obzirom na predmet oporezivanja, porezne

osnovice su prikazane u tablici 14.


61

Tablica 14. – Predmet oporezivanja i porezna osnovica u sustavu poreza na dodanu vrijednost

PREDMET OPOREZIVANJA POREZNA OSNOVICA

Isporuke svih vrsta dobara i sve obavljene usluge

u tuzemstvu uz naknadu, a što ih poduzetnik

izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom

djelatnosti

naknada za isporučena dobra ili obavljene

usluge

Isporuke svih vrsta dobara i sve usluge što se

obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka

drţavnih tijela

trţišna vrijednost u trenutku isporuke

dobara ili obavljene usluge

Razmjena vrijednost dobara ili usluga što su

predmet razmjene

Prijenos gospodarske cjeline ili pogona u cijelosti

OtuĎenje poduzeća ili dijela poduzeća koji čini

gospodarsku cjelinu

pojedinačna naknada za svaki preneseni

predmet, s tim da zbroj svih tih

pojedinačnih naknada čini ukupnu

naknadu za tu gospodarsku cjelinu ili

pogon umanjenu za vrijednost nekretnina

Prijenos vlasničkog prava nad zaloţnicom cijena zaloţnice uvećana za razliku do

trţišne vrijednosti zaloţenog dobra

Korištenje dobara, što čine dio poduzetničke

imovine, od strane poreznog obveznika ili

njegovih zaposlenika u privatne ili druge

nepoduzetničke svrhe ako se PDV na ta dobra

mogao odbiti u cijelosti ili djelomično



Obavljanje usluga bez naknade od strane

poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u

privatne ili druge nepoduzetničke svrhe



Uvoz dobara u tuzemstvo carinska vrijednost utvrĎena prema

carinskim propisima

Uvoz dobara što su prethodno bila izvezena u

inozemstvu radi oplemenjivanja

plaćena naknada za oplemenjivanje, a ako

naknada nije plaćena, tada povećana

vrijednost zbog oplemenjivanja

Isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela,

kolekcionarskih i antiknih predmeta koje obavi

preprodavatelj - primjenjuje se poseban postupak

oporezivanja marţe

marţa koja je jednaka razlici izmeĎu

prodajne i nabavne cijene isporučenih

dobara umanjena za iznos PDV-a koji je

sadrţan u toj marţi

Izvor: Porezna uprava, svibanj 2010.


62

Kod isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih i antiknih predmeta koje obavi

preprodavatelj poreznu osnovicu čini marţa. Iznos marţe dobiva se kao razlika nabavne i

prodajne cijene isporučenih dobara koja je umanjena za iznos PDV-a koji je u njoj sadrţan. Porez

na dodanu vrijednost koji je plaćen pri uvozu ili nabavi dobara moţe se odbiti od obveze plaćanja

PDV-a samo ukoliko je primijenjen redovni postupak oporezivanja. MeĎutim, ukoliko je

primijenjen posebni postupak oporezivanja marţe te ukoliko je navedena dobra sam uvezao ili

nabavio od pravnih slijednika ili poreznih obveznika koji nisu preprodavatelji, nabavnoj

vrijednosti mora dodati PDV plaćen pri carinjenju ili nabavi, ali ne moţe od svoje obveze PDV-a

odbiti iznos plaćen pri uvozu, odnosno nabavi.

4. 4. Porezne stope i porezna oslobođenja

Prvotno uvedeni model poreza na dodanu vrijednost u RH predviĎao je oporezivanje prometa

primjenom jedne stope na široku osnovicu i time je bio vrlo blizak optimalnom, teorijskom

modelu. MeĎutim, takav sustav nema nikakav mehanizam ublaţavanja regresivnog učinka ovog

poreza jer je porezni teret ravnomjerno rasporeĎen na sve stanovnike jedne zemlje, bez obzira na

njihovu visinu dohotka. U okviru samog sustava PDV-a, ovaj problem nastoji se riješiti

uvoĎenjem sniţenih i nultih stopa za odreĎene skupine proizvoda namijenjene širokoj potrošnji.

Nedostatak takvog načina ublaţavanja regresivnosti je u porastu troškova oporezivanja uz

ograničene koristi. Naime, prednosti niţih stopa i jeftinijih proizvoda i usluga podjednako koriste

i bogatiji slojevi stanovništva. Kao mjere korekcije izvan sustava poreza na dodanu vrijednost

spominju se progresivne stope oporezivanja dohotka, odnosno postojanje značajnijeg raspona

izmeĎu najniţe i najviše porezne stope.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 23% uz odreĎen broj izuzetaka i osloboĎenja. U

primjeni je takoĎer i jedna sniţena porezna stopa (u visini 10%), kao i nulta porezna stopa.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 10% na

usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim

vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene

usluge


63

sve vrste novina i časopisa koji izlaze dnevno ili periodično osim onih koji preteţno sluţe

oglašavanju

Preračunata stopa

Koristi se kada iz ukupnog iznosa ţelimo izračunati PDV i/ili osnovicu bez PDV-a

= = = 18,699 %

Ukoliko se cijena odnosi na potrošnju u ugostiteljstvu na koju lokalna jedinica obračunava i

porez na promet u iznosu od 3%, osnovica je cijena bez PDV-a te je nuţno koristiti preračunatu

stopu koja iznosi 2,9126%.

Konačno, kada je stopa poreza na dodanu vrijednost 10% preračunata stopa iznosi 9,0909%

4. 4. 1. Porezna oslobođenja

Porezna osloboĎenja kod potrošnih poreza predmet su brojnih rasprava zbog same prirode ovih

poreznih oblika. Jednostavnije rečeno, ma koliko bili učinkoviti u punjenju proračuna, kroz

potrošne poreze teško je ispuniti nefiskalne ciljeve te mjerama porezne politike utjecati na

odabranu društvenu skupinu. Pozitivne efekte osjećaju tako svi koji plaćaju porez uračunat u

cijenu odreĎenog proizvoda ili usluge, bez obzira na to pripadaju li u skupinu kojoj je

osloboĎenje prvobitno bilo namijenjeno ili ne.

Općenito se kod poreznih osloboĎenja razlikuju:

1. porezna osloboĎenja kod kojih ne postoji pravo na odbitak pretporeza (izuzeće)

2. porezna osloboĎenja kod kojih postoji pravo na odbitak pretporeza (nulta stopa)

Kod poreznih osloboĎenja kod kojih postoji pravo na odbitak pretporeza, obveznik na svojim

izlaznim fakturama obračunava PDV, ali po stopi od 0%. Slijedom toga, moţemo govoriti o

Preračunata stopa 23 x 100

23 + 100

2.300

123


64

njegovom osloboĎenju od plaćanja poreza, uz pravo na odbitak pretporeza obračunatog na

ulaznim fakturama. Kod osloboĎenja kod kojih ne postoji pravo na odbitak pretporeza, porezni

obveznik tretira se kao krajnji potrošač te nema pravo na odbitak pretporeza prema ulaznim

fakturama. Takav slučaj javlja se kod izvoza te kod ograničenog broja dobara i usluga u

tuzemstvu.

4. 4. 1. 1. Porezna oslobođenja u tuzemstvu – isporuke od javnog interesa

Plaćanja poreza na dodanu vrijednost bez prava na odbitak pretporeza dio su poreznih

osloboĎenja u tuzemstvu te obuhvaćaju niz isporuka od javnog interesa, a pod uvjetom da ih

obavljaju ustanove, pravne osobe i tijela s javnim ovlastima. Ukoliko obavljaju još neku

djelatnost koja nije osloboĎena plaćanja PDV-a, za taj dio će postati obveznici PDV-a s pravom

na odbitak pretporeza. Te usluge su:

a) univerzalne poštanske usluge i s njima

povezane isporuke svih pratećih dobara,

b) usluge bolničke dijagnostike, liječenja i

zdravstvene njege i s njima usko povezane

usluge koje se obavljaju na temelju javnih

ovlasti, sukladno propisima na području

zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama:

domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoći,

poliklinikama, općim i specijalnim bolnicama i

klinikama, usluge zdravstvene njege koje

obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući,

tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije

slične prirode te isporuke dobara povezane s

liječenjem koje obave navedene ustanove

c) usluge i isporuke dobara doktora medicine,

doktora stomatologije ili dentalne medicine,

medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta,

psihologa te usluge biokemijskih laboratorija

povezanih s liječenjem, koje se pruţaju u

privatnoj praksi,

d) isporuke organa, tkiva i stanica, krvi i

majčinog mlijeka,

e) usluge što ih obavljaju zubni tehničari u

okviru svoje prakse te zubni nadomjesci koje

isporučuju zubni tehničari i stomatolozi,

f) usluge što ih za svoje članove obavljaju

udruţenja osoba koje obavljaju djelatnosti

osloboĎene poreza ili za koje nisu porezni

obveznici, ako su te usluge namijenjene

neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz

uvjet da ta udruţenja od svojih članova za

obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu


65

njihova dijela troškova i da takvo osloboĎenje ne

dovodi do narušavanja trţišnog natjecanja,

g) usluge i isporuke dobara povezane sa

socijalnom skrbi, uključujući one što ih

obavljaju i isporučuju domovi za starije i

nemoćne osobe, ustanove, tijela s javnim

ovlastima ili druge organizacije koje se prema

propisima Republike Hrvatske smatraju

organizacijama socijalnog karaktera,

h) usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom

djece i mladeţi što ih obavljaju i isporučuju

ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge

organizacije koje se prema propisima Republike

Hrvatske smatraju organizacijama socijalnog

karaktera,

i) obrazovanje djece i mladeţi, usluge i isporuke

dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i

visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i

studentskog standarda, stručno obrazovanje ili

prekvalifikacija odraslih, uključujući s time

povezane isporuke dobara i obavljanje usluga što

ih nude tijela s javnim ovlastima kojima je to cilj

ili druge organizacije za koje se prema propisima

Republike Hrvatske smatra da imaju slične

ciljeve,

j) nastava koju privatno odrţavaju nastavnici, a

koja obuhvaća obrazovanje u predškolskim,

osnovnim, srednjim i visokoškolskim

ustanovama te ustanovama učeničkog i

studentskog standarda,

k) ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih

institucija u svrhe regulirane točkama b), g), h) i

i), a kojima je cilj duhovna dobrobit,

l) usluge i s njima usko povezane isporuke

dobara koje neprofitne organizacije, čiji su

ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske,

dobrotvorne ili druge općekorisne naravi,

obavljaju u korist svojih članova za članarinu

utvrĎenu u skladu s pravilima tih organizacija,

pod uvjetom da to osloboĎenje neće narušiti

trţišno natjecanje,

m) usluge u kulturi i s njima usko povezane

isporuke dobara javnih ustanova u kulturi ili

drugih organizacija u kulturi koje se takvima

smatraju prema propisima Republike Hrvatske, i

to: muzeja, galerija, arhiva, knjiţnica, kazališta,

orkestara i drugih glazbeno-scenskih te

konzervatorskih i restauratorskih ustanova,

ustanova za zaštitu spomenika kulture,

umjetničkih organizacija i samostalnih

umjetnika,

n) usluge i isporuke dobara ako to čine

organizacije čije su djelatnosti osloboĎene u

skladu s odredbama točaka b), g), h), i), l), i m) u

vezi s priredbama organiziranima za prikupljanje

sredstava isključivo u njihovu korist, pod

uvjetom da osloboĎenje neće narušiti načela

trţišnog natjecanja,


66

o) usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeĎenih osoba

u vozilima posebno izraĎenima za tu svrhu, ako

to čine ovlaštene osobe,

p) pretplata za obavljanje djelatnosti javnog

radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti.

4. 4. 1. 2. Porezna oslobođenja sukladno funkcionalnom načelu oporezivanja dodane

vrijednosti

Izmjenama sustava oporezivanja dodane vrijednosti iz 2010 godine, u sustav su uvedena porezna

osloboĎenja po funkcionalnom načelu, bez prava na odbitak pretporeza. Za razliku od

dosadašnjeg sustava koji se zasnivao na institucionalnom načelu (i po kojem su od plaćanja

PDVa bile osloboĎene banke, društva osiguranja i reosiguranja); izmijenjeni sustav oporezivanja

odnosi se na oslobaĎanje financijskih usluga, neovisno o instituciji koja će ih obaviti. Slijedom

navedenog, isporuke koje su osloboĎene plaćanja PDV-a su:

a) transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i

reosiguranja, uključujući povezane usluge što ih

obavljaju posrednici i zastupnici u osiguranju,

b) odobravanje i ugovaranje kredita te upravljanje

kreditom od strane osobe koja ga odobrava,

c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi

poslovi po kreditnim garancijama ili kojem

drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim

garancijama, kada to čini osoba koja odobrava

kredit

d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa

štednim i tekućim računima, plaćanjima,

transferima, dugovima, čekovima i drugim

prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate

duga,

e) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s

valutama, novčanicama i kovanicama koje se

koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz iznimku

kolekcionarskih predmeta odnosno kovanica od

zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se

u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo

plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa,

f) transakcije, uključujući posredovanje, ali ne i

upravljanje i čuvanje, u vezi s dionicama, udjelima

u trgovačkim društvima ili udruţenjima,

obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz

iznimku dokumenata kojima se utvrĎuje neko

pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira

kojima se utvrĎuju odreĎena prava na

nekretninama,


67

g) usluge upravljanja posebnim investicijskim

fondovima koje obavljaju društva za upravljanje

investicijskim fondovima, u skladu sa posebnim

propisima,

h) isporuka poštanskih maraka po nominalnoj

vrijednosti za poštanske usluge u tuzemstvu,

drţavnih i drugih sličnih biljega,

i) prireĎivanje lutrijskih igara, igara na sreću u

kasinima, igara klaĎenja i igara na sreću na

automatima,

j) najam stambenih prostorija,

k) isporuke dobara koja se koriste isključivo za

osloboĎene djelatnosti, za čiju nabavu nije bio

moguć odbitak pretporeza,

l) promet zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska

narodna banka.

4. 4. 1. 3. Porezna oslobođenja pri izvozu

Kod poreznih osloboĎenja, u hrvatskom sustavu razlikujemo i porezna osloboĎenja u tuzemstvu

razlikujemo ona koja se mogu koristiti pri izvozu te porezna osloboĎenja pri uvozu.

Porezna osloboĎenja pri izvozu obuhvaćaju:

1. izvozne isporuke dobara i oplemenjenih

dobara, uključujući prijevozne i sve druge

otpremne usluge,

2. isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i

carinska skladišta te isporuke dobara unutar

slobodne zone, slobodnih i carinskih skladišta,

3. isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih

izvoze izvan Republike Hrvatske, u okviru

njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili

obrazovnih djelatnosti izvan Republike

Hrvatske,

4. isporuke dobara, osim naftnih derivata, koja

putnici u okviru putničkog prometa sami

otpreme ili prevezu iz Republike Hrvatske ili to

netko obavi u njihovo ime. OsloboĎenje se

primjenjuje isključivo uz sljedeće uvjete:

a) ako putnik nema prebivalište ni uobičajeno

boravište na području Republike Hrvatske, što

dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom,

b) ako je ukupna vrijednost isporuke, uključujući

porez na dodanu vrijednost, veća od 740,00

kuna,

c) ako su dobra prevezena izvan Republike

Hrvatske prije isteka roka od tri mjeseca, te


68

d) ako postoji dokaz o izvozu, račun i obrazac

potvrđen od carinarnice na području koje su

dobra iznesena iz Republike Hrvatske,

5. pri izvozu dobara iz točke 4. osloboĎenje se

ostvaruje kad porezni obveznik – isporučitelj

dobara primi dokaz o izvozu. Već obavljeno

oporezivanje izvoza porezni obveznik moţe

ispraviti u obračunskom razdoblju u kojemu je

zaprimljen dokaz o izvozu.

Kako bi se navedeno osloboĎenje moglo koristiti, potrebno je predočiti dokaz o izvozu te

odgovarajuće knjigovodstvene evidencije.

4. 4. 1. 4. Porezna oslobođenja na isporuke dobara i usluga koje su izjednačene s izvozom

i porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prometom

TakoĎer, treba spomenuti i porezna osloboĎenja na usluge koje su izjednačene s izvozom te

osloboĎenja koja su u vezi s meĎunarodnim prometom.

Porezna oslobođenja za isporuke dobara i usluga koje su izjednačene s izvozom

a) isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i konzularnim predstavništvima, pod uvjetom

uzajamnosti,

b) isporuke dobara i obavljene usluge meĎunarodnim organizacijama koje kao takve priznaje

Republika Hrvatska i članovima tih organizacija, uz ograničenja i pod uvjetima propisanima

meĎunarodnim sporazumima o osnivanju takvih organizacija ili sporazumima o njihovu sjedištu,

c) isporuke dobara i obavljene usluge na području Republike Hrvatske za potrebe oruţanih snaga

drugih drţava članica NATO saveza ili civilnog osoblja koje ih prati te za opskrbu njihovih

menza i kantina, kada te snage sudjeluju u zajedničkim vojnim akcijama.

Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom

a) isporuke dobara za opskrbu plovila, osim isporuke goriva, koja se koriste za plovidbu na

otvorenom moru i za prijevoz putnika uz naknadu, za potrebe komercijalnih i industrijskih

djelatnosti te plovila koja se koriste za spašavanje ili pomoć na moru,


69

b) isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova prema Carinskoj tarifi, koji napuštaju

Republiku Hrvatsku ploveći prema stranim lukama ili sidrištima,

c) isporuke, preinake, popravci i odrţavanje plovila iz točke a) te isporuke, iznajmljivanje,

popravci i odrţavanje opreme koja je ugraĎena u plovila ili se u njima koristi,

d) isporuke, preinake, popravci, odrţavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje let jelica kojima se

koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu preteţno na meĎunarodnim linijama te

isporuke, iznajmljivanje, popravci i odrţavanje opreme koja je ugraĎena u letjelice ili se u njima

koristi,

e) isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica iz točke d),

f) obavljanje usluga, osim onih navedenih u točki c) koje sluţe neposredno za potrebe plovila iz

točke a) ili njihova tereta,

g) obavljanje usluga (osim onih navedenih u točki d) koje sluţe neposredno za potrebe letjelica iz

točke d) ili njihova tereta.

4. 4. 1. 5. Porezna oslobođenja pri uvozu

Porezna osloboĎenja pri uvozu propisana su u 34 točke te obuhvaćaju:

1. konačni uvoz dobara čija bi isporuka od

strane poreznog obveznika u svim slučajevima

bila osloboĎena plaćanja poreza na području

Republike Hrvatske,

2. uvoz osobne prtljage te dobara

nekomercijalne naravi što ih putnici unose sa

sobom iz inozemstva u vrsti, vrijednosti i

količini utvrĎenim carinskim propisima,

3. uvoz dobara kućanstva što ih pri preseljenju

u Republiku Hrvatsku uvoze fizičke osobe

koje su prethodno u drugoj zemlji boravile

neprekidno najmanje dvanaest mjeseci, uz

uvjete propisane carinskim propisima.

OsloboĎenje se ne odnosi na alkohol i

alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode,

4. uvoz dobara što ih osobe koje se

preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi

sklapanja braka uvoze, uključujući i darove

dobivene prigodom sklapanja braka, uz uvjete

propisane carinskim propisima. OsloboĎenje

se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića,

duhan i duhanske proizvode, motorna vozila i

opremu za obavljanje djelatnosti,


70

5. uvoz dobara koje su hrvatski i strani

drţavljani s uobičajenim boravištem u

Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu,

uz uvjete propisane carinskim propisima,

6. uvoz pomagala i instrumenata koje za

vlastite potrebe i za potrebe školovanja unose

učenici i studenti koji u Republiku Hrvatsku

dolaze zbog školovanja, uz uvjete propisane

carinskim propisima,

7. uvoz pošiljaka vrijednosti do 160,00 kuna

poslanih iz inozemstva, uz uvjete propisane

carinskim propisima. OsloboĎenje se ne

odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i

duhanske proizvode, parfeme i toaletne vode,

8. uvoz dobara poduzetničke imovine koju radi

nastavka obustavljene poduzetničke

djelatnosti, zbog preseljenja u Republiku

Hrvatsku, uvoze fizičke osobe koje su u zemlji

prethodnog boravka obavljale takvu djelatnost

najmanje dvanaest mjeseci, uz uvjete

propisane carinskim propisima,

9. uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva,

stočarstva, šumarstva, ribogojstva i pčelarstva

dobivenih na posjedima koje drţavljani

Republike Hrvatske, koji ţive u pograničnom

području, posjeduju u pograničnom području

susjedne drţave, sjemena, umjetnih gnojiva i

proizvoda za obraĎivanje zemlje i uroda s tih

posjeda, te uvoz priploda i drugih proizvoda

koje dobiju od stoke koju drţe na tim

posjedima zbog poljodjelskih radova, ispaše ili

zimovanja, uz uvjete propisane carinskim

propisima,

10. uvoz terapeutskih supstanci ljudskog

podrijetla i reagensa za odreĎivanje krvne

grupe i tipizaciju tkiva koji se upotrebljavaju

za nekomercijalne svrhe, uzoraka referentnih

tvari za kontrolu medicinskih proizvoda,

uključujući laboratorijske ţivotinje posebno

uzgojene za potrebe znanstvenih istraţivanja,

lijekove i medicinske proizvode namijenjene

za odobrena klinička, laboratorijska i

farmakološko-toksikološka ispitivanja, te uvoz

farmaceutskih proizvoda humane i

veterinarske medicine za ljudsku i ţivotinjsku

uporabu na športskim priredbama, uz uvjete


11. uvoz dobara posebno izraĎenih i

prilagoĎenih za osobnu uporabu, obrazovanje,

kulturnu, socijalnu, profesionalnu i drugu

rehabilitaciju slijepih, slabovidnih, gluhih,

dijaliziranih, te mentalno ili fizički

hendikepiranih osoba, kada ih uvoze ustanove

ili organizacije registrirane za pruţanje pomoći

i rehabilitaciju takvih osoba, a dobivena su bez


71

plaćanja naknade, uz uvjete propisane


12. uvoz besplatno dobivenih dobara za

zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao

što su hrana, lijekovi, odjeća, obuća,

posteljina, higijenske potrepštine i slično, koja

radi besplatne podjele ugroţenim osobama

uvoze drţavne i druge registrirane

humanitarne i dobrotvorne organizacije i

ustanove. Plaćanja poreza osloboĎen je uvoz

dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih

potreba koja ţrtvama katastrofa besplatno

dijele drţavne i druge registrirane humanitarne

i dobrotvorne organizacije i ustanove. Plaćanja

poreza osloboĎen je i uvoz opreme koja se

besplatno iz inozemstva šalje navedenim

organizacijama i ustanovama u svrhu

zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i

ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva.

OsloboĎenje se ostvaruje uz uvjete propisane

carinskim propisima. OsloboĎenje se ne

odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i

duhanske proizvode, kavu i čaj te na motorna

vozila, osim vozila prve pomoći,

13. uvoz odlikovanja i priznanja dobivenih u

okviru meĎunarodnih dogaĎaja, te darova

primljenih u okviru meĎunarodnih odnosa, kao

i dobara, na temelju uzajamnosti, koja koriste

šefovi drţava ili njihovi predstavnici pri

sluţbenim posjetima Republici Hrvatskoj, uz

uvjete propisane carinskim propisima.


alkoholna pića te duhan i duhanske proizvode,

14. uvoz uzoraka dobara neznatne vrijednosti

koji sluţe za naručivanje istovrsnih dobara i

koji su neupotrebljivi za bilo koje druge svrhe,


15. uvoz tiskanog i promidţbenog materijala

koji šalju osobe sa sjedištem izvan Republike

Hrvatske, uz uvjete propisane carinskim

propisima,

16. uvoz dobara koja se koriste ili troše na

sajmovima, izloţbama i sličnim priredbama,

uz uvjete propisane carinskim propisima.


alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode te

kruta, tekuća i plinovita goriva,

17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju,

analiziranju i testiranju i koja se nakon takva

korištenja u cijelosti unište, uz uvjete


18. uvoz ţigova, robnih marki, patenata,

modela, nacrta i prateće dokumentacije, te

obrazaca za priznavanje izuma, patenata,

inovacija i slično, koji se dostavljaju

nadleţnim tijelima za zaštitu autorskih prava


72

ili industrijskog i komercijalnog vlasništva, uz

uvjete propisane carinskim propisima,

19. uvoz turističkog informativnog materijala

koji se dijeli besplatno i čiji je cilj predstaviti

stranu turističku ponudu, uz uvjete propisane


20. uvoz dokumenata, isprava, obrazaca i

nositelja podataka:

a) dokumenata koji se besplatno šalju javnim

sluţbama,

b) publikacija stranih vlada i sluţbenih

međunarodnih tijela namijenjenih za besplatno

dijeljenje,

c) glasačkih listića za izbore u organizaciji

tijela osnovanih u drugim drţavama,

d) predmeta koji se kao dokazi ili u slične

svrhe dostavljaju sudovima i drugim sluţbenim

tijelima,

e) uzoraka potpisa i tiskanih cirkularnih

pisama koja se šalju u okviru uobičajene

razmjene informacija između javnih sluţbi ili

bankarskih institucija,

f) sluţbenih tiskanica koje se šalju Hrvatskoj

narodnoj banci,

g) izvješća, izjava, bilješki, prospekata,

formulara zahtjeva i drugih dokumenata koje

izdaju trgovačka društva sa sjedištem izvan

Republike Hrvatske i koji se šalju imateljima

ili potpisnicima vrijednosnih papira izdanih od

takvih trgovačkih društava,

h) snimljenih nosača podataka (bušenih

kartica, zvučnih snimki, mikrofilmova, itd.) za

prijenos informacija koje se besplatno šalju

primateljima, ukoliko oslobođenje ne dovodi

do zlouporabe ili značajnog narušavanja

trţišnog natjecanja,

i) spisa, arhivskog materijala, tiskanih

obrazaca i drugih dokumenata za korištenje na

međunarodnim skupovima, konferencijama i

kongresima, te izvješća o takvim skupovima,

j) nacrta, tehničkih crteţa, kopija nacrta na

prozirnom papiru, opisa i drugih sličnih

dokumenata uvezenih s ciljem pribavljanja ili

izvršavanja narudţbi ili sudjelovanja u

natječaju raspisanom u Republici Hrvatskoj,

k) dokumenata koji će se koristiti u

ispitivanjima koje u Republici Hrvatskoj

provode ustanove osnovane u drugoj drţavi,

l) tiskanih obrazaca koji će se u okviru

međunarodnih ugovora koristiti kao sluţbeni

dokumenti u međunarodnom prometu vozila ili

dobara,

m) tiskanih obrazaca, naljepnica, karata i

sličnih dokumenata koje prijevoznička ili

hotelska poduzeća smještena u drugim

drţavama šalju putničkim agencijama

osnovanima u Republici Hrvatskoj,


73

n) tiskanih obrazaca i karata, teretnica,

tovarnih listova i drugih komercijalnih i

sluţbenih dokumenata,

o) sluţbenih tiskanih obrazaca nacionalnih i

međunarodnih tijela i tiskanica u skladu s

međunarodnim standardima koje udruge

drugih drţava šalju odgovarajućim udrugama

u Republici Hrvatskoj za distribuciju,

p) fotografija, dijapozitiva i klišeja za

fotografije, s tekstom ili bez teksta, koji se

šalju novinskim agencijama i izdavačima

časopisa,

r) predmeta proizvedenih od strane

Organizacije ujedinjenih naroda ili neke od

njenih specijalnih agencija, bez obzira na

njihovu namjeravanu svrhu,

s) kolekcionarskih predmeta i umjetničkih

djela obrazovnog, znanstvenog ili kulturnog

obiljeţja, koja nisu namijenjena prodaji i koja

uvoze muzeji, galerije i druge ustanove s

odobrenjem nadleţnih tijela za bescarinski

uvoz tih dobara, a oslobođenje se odobrava

samo pod uvjetom da se odnosni predmeti

uvoze besplatno ili, ako se uvoze za novac, da

ih ne isporučuje osoba koja je porezni

obveznik,

t) sluţbenih publikacija izdanih uz odobrenje

drţave izvoznice, međunarodnih institucija,

regionalnih i lokalnih tijela vlasti te

javnopravnih tijela osnovanih u drţavi

izvoznici i tiskanica koje u povodu nacionalnih

izbora u zemlji iz koje tiskanice potječu

distribuiraju strane političke organizacije koje

su sluţbeno priznate u drugim drţavama

ukoliko je na takve publikacije i tiskanice

plaćen porez u drţavi izvoznici i ako one nisu

oslobođene poreza na izvoz,

21. uvoz pomoćnog materijala za zaštitu

dobara i za skrb o ţivim ţivotinjama tijekom

transporta, uz uvjete propisane carinskim

propisima,

22. uvoz goriva i maziva sadrţanog u tvornički

ugraĎenim spremnicima cestovnih motornih

vozila i specijalnim kontejnerima, uz uvjete


23. uvoz kovčega s umrlim osobama, urni s

pepelom umrlih osoba, cvijeća, vijenaca i

drugih uobičajenih ukrasnih pogrebnih

predmeta, te dobara namijenjenih gradnji,

odrţavanju ili ukrašavanju groblja i spomenika

ţrtvama rata na području Republike Hrvatske,


24. uvoz dobara sadrţanih u pošiljkama koje

fizičke osobe iz inozemstva besplatno šalju

fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, pod

uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne

naravi i da odgovaraju propisanoj vrsti,


74

količini i vrijednosti, uz uvjete propisane


25. ponovni uvoz dobara od osobe koja ih je

izvezla, u stanju u kojem su bila izvezena, ako

su ta dobra osloboĎena plaćanja carine,

26. uvoz dobara na temelju diplomatskih i

konzularnih sporazuma ako su osloboĎena

plaćanja carine,

27. uvoz dobara od meĎunarodnih organizacija

koje kao takve priznaje Republika Hrvatska ili

od strane članova takvih organizacija, u skladu

s ograničenjima i uvjetima propisanima

meĎunarodnim sporazumima o osnivanju

takvih organizacija ili sporazumima o njihovu

sjedištu,

28. uvoz dobara od strane oruţanih snaga

drugih drţava članica NATO saveza za

potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih

prati, kao i za opskrbu njihovih menza ili

kantina, ako te snage sudjeluju u zajedničkim

vojnim akcijama,

29. uvoz nepreraĎenog ili preraĎenog ulova u

luke, ali još neisporučenog, od strane ribarskih

poduzeća koja se bave morskim ribolovom,

30. uvoz zlata Hrvatske narodne banke,

31. usluge koje se odnose na uvoz dobara, ako

je vrijednost takvih usluga uključena u

poreznu osnovicu u skladu sa Zakonom,

32. privremeni uvoz dobara koji je prema

meĎunarodnoj konvenciji o privremenom

uvozu i carinskim propisima osloboĎen od

plaćanja carine,

33. usluge koje se neposredno odnose na uvoz

dobara za koje je Carinska uprava odobrila

privremeno korištenje u tuzemstvu. To se ne

odnosi na usluge u vezi s prijevoznim

sredstvima, paletama i kontejnerima,

34. dobra u provozu kroz carinsko područje

Republike Hrvatske, uključujući prijevozne i

sve druge otpremne usluge.


75

4. 4. 2. Oporezivanje dodane vrijednosti nultom stopom

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0% na slijedeće kategorije proizvoda :

sve vrste kruha,

sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u

tekućem stanju, svjeţe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog

mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za

majčino mlijeko,

knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadrţaja, udţbenike

za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na

papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivo i CD-ROM, video kasetu i audio kasetu,

lijekove odreĎene Odlukom o utvrĎivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno

osiguranje,

proizvode koji se kirurškim putem ugraĎuju u ljudsko tijelo - implantati (srčani zalisci,

elektronski stimulatori, umjetni zglobovi, materijal za osteosintezu, stentovi, interauterini

ulošci i dr.), te ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili

nedostatka iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za

zdravstveno osiguranje,

znanstvene časopise,

usluge javnog prikazivanja filmova.

4. 5. Pretporez

Uvodno je naglašeno kako se sustav neto svefaznog poreza na promet zasniva na pravu na

odbitak poreza plaćenog u prethodnoj fazi, što se dokazuje računom. Time račun postaje

značajan dokument sustava, kako za izdavača tako i za primatelja.

Pretporez je ulazni iznos poreza, onaj koji na računu iskazuje poduzetnik koji vrši isporuku.

Iako ga plaća uračunatog u cijenu isporučenog dobra ili obavljene usluge, poduzetnik ima

pravo na povrat tog dijela poreza te mu se oporezuje samo vrijednost koju je dodao u „svojoj“

fazi gospodarskog ciklusa. Činjenica kako sustav osigurava plaćanje samo onoliko poreza

koliko je sukladno dodanoj vrijednosti u promatranoj fazi rezultira samokontrolom meĎu


76

poreznim obveznicima te se time izbjegava (ili barem umanjuje) porezna evazija. Obzirom se

radi o neto iznosu plaćenog poreza, sustav je neutralan za poduzetničku aktivnost.

TakoĎer se pretporezom smatra i iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obračunala i

naplatila carinarnica pri uvozu. Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u punom

iznosu, prema ispostavljenom računu

4. 6. Računi u sustavu poreza na dodanu vrijednost

Račun je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloţi obračunava

isporučena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se isprava naziva u poslovnom

prometu. Razlikujemo račune poduzetničke potrošnje R-1 i R-2 i mali tzv.“gotovinski“ račun.

Podaci koje treba sadrţavati R-1 račun kako bi bio valjan, odnosno kako bi se mogao koristiti

u sustavu PDV-a su:

• Mjesto izdavanja, broj i nadnevak

• Ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra/

obavio usluge

• Ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika kojem su isporučena dobra ili

obavljene usluge (kupca)

• Količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih

usluga

• Nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga

• Iznos naknade (cijene) isporučenih dobara/ obavljenih usluga; razvrstane po poreznoj stopi

• Iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi

• Zbrojni iznos naknade i poreza

Račun se ispostavlja u dva primjerka od kojih se jedan uručuje kupcu.

Računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih ureĎaja moraju

sadrţavati najmanje sljedeće podatke:

• Broj i nadnevak izdavanja

• Ime, adresu i porezni broj poduzetnika koji je isporučio dobra/ obavio usluge te naznaku

mjesta gdje je isporučeno dobro/ usluga obavljena


77

• Količina i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih

usluga

• Ukupan iznos naknade i pretporeza razvrstan po poreznoj stopi

Posjedovanje računa za primatelja znači pravo na korištenje pretporeza pod uvjetom da se

promet oporezuje stopom od 23%. Ako se promet oporezuje stopom od 0%, prodavatelj nema

obvezu plaćanja poreza, ali kupac nema pravo na odbitak pretporeza (jer je iznos na izlaznoj

fakturi jednak nuli). Računi se takoĎer izdaju za primljene predujmove i vlastitu potrošnju te

za isporuke osloboĎene poreza.

Ako se preteţni dio vrijednosti (više od 50%) isporuka u prethodnoj godini odnosi na

maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih preraĎevina, lutrije, športske prognoze i sl.

kao i pri prodaji na trţnicama i otvorenim prostorima, nema obveze izdavanja računa.

Iznimno, obveznik ne moţe odbiti pretporez za dobra/ usluge koje su:

• osloboĎene plaćanja PDVa u tuzemstvu

• obavljene u inozemstvu, koje bi bile osloboĎene da su obavljene u tuzemstvu

• obavljene bez naknade, koje bi bile osloboĎene poreza

4. 7. Razdoblje oporezivanja

Kalendarska godina, osim u slučaju da je porezni obveznik poslovao samo tijekom jednog

dijela godine, kada se porezna obveza obračunava samo za taj dio godine.

Razlikujemo dva obračunska razdoblja ovisno o iznosu prometa u prethodnoj kalendarskoj

godini

* mjesečno (računaju se od prvog do posljednjeg dana u mjesecu)

* tromjesečno (ako je promet u prethodnoj kalendarskoj godini (uključujući i PDV), bio

ispod 300.000 kn, od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju)


78

5. POSEBNI POREZI NA PROMET (TROŠARINE) U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za razliku od općeg poreza na promet (i njegovih oblika koje susrećemo u praksi različitih

zemalja, u prvom redu poreza na dodanu vrijednost), trošarine predstavljaju pojedinačni porez

na promet, odnosno takav oblik oporezivanja kojim se zahvaća samo jedan ili skupina

istovrsnih proizvoda. Kao i svi ostali oblici oporezivanja prometa, i trošarine su izrazito

učinkovite u fiskalnom smislu, dakle, dobri su „punjači“ drţavnog proračuna, a s obzirom na

manji broj poreznih obveznika relativno ih je lako i jeftino naplatiti te izbjeći eventualnu utaju

poreza. Ne postoji pravilo o tome koliko će proizvoda biti obuhvaćeno trošarinama, broj se

razlikuje od zemlje do zemlje i varira od svega nekoliko do nekoliko desetaka. Obzirom je u

pravilu riječ o skupinama proizvoda, a ne o općem oporezivanju, otpori njihovom plaćanju

nisu toliko snaţni (posebno prilikom izmjena poreznih zakona), kao što je to uobičajeno

slučaj.

Osim fiskalnih, prisutan je i niz nefiskalnih razloga za uvoĎenje ovih poreza: zdravstveni

(kako bi se proizvodi koji su dugoročno opasni po zdravlje (primjerice, alkohol, duhanski

proizvodi i sl.), ekološki, socijalni, ekonomski (zaštita domaćeg gospodarstva ukoliko se

uvedu na uvozne proizvode) čime se nastoji opravdati dodatno porezno opterećenje proizvoda

u prometu.

U hrvatski porezni sustav trošarine su kao porezni oblik uvedene već na počecima reforme

poreznog sustava. MeĎutim, njihov broj je značajno manji nego u ostalim europskim

zemljama. Sredstva prikupljena ovim poreznim oblikom prihod su drţavnog proračuna. Prva

trošarina bila je na kavu, uvedena u srpnju 1993. godine. Obuhvat proizvoda koji su

obuhvaćeni ovim poreznim oblikom proširen je već 1994. godine kada se uvode trošarine na

naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo, bezalkoholna pića, osobne automobile,

motorna vozila, plovila i zrakoplove; dok je u listopadu 1999. godine uveden posebni porez

na luksuzne proizvode.


79

Slika 3. - Struktura prihoda od posebnih poreza u RH u 2009

Izvor: Ministarstvo financija

5. 1. Zakon o trošarinama – usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije

Od 2010. na snazi je Zakon o trošarinama (NN 83/09) koji trošarinski sustav usklaĎuje s

europskim standardima u oblastima alkohola i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda te

energenata i električne energije (nazivaju se trošarinski proizvodi te će tako biti označeni i u

nastavku ovog teksta). Navedenim Zakonom, ispunjeni su zahtjevi harmonizacije s pravnom

stečevinom Europske unije, dok su ostale trošarine regulirane posebnim zakonima.

Novim Zakonom se kod oporezivanja trošarinskih proizvoda uvodi sustav odgode plaćanja

trošarina, koji omogućava odgodu obveze plaćanja trošarine do trenutka kada se trošarinska

roba stavlja u potrošnju ili se utvrde manjkovi ili gubici koji podlijeţu plaćanju trošarine.

MeĎutim, odgoda je moguća samo u trošarinskim skladištima za što je potrebno dobiti

odobrenje nadleţne carinarnice i poloţiti jamstvo za slučaj nastanka trošarinskog duga.

Obveza plaćanja trošarine, sukladno navedenome, nastaje u trenutku kada se trošarinska roba


80

pušta u potrošnju ili kada se ustanove gubici ili manjkovi koji podlijeţu plaćanju trošarine, što

znači da se vremenski usklaĎuju prodaja robe krajnjem potrošaču i plaćanje trošarine34

.

U sustavu odgode plaćanja trošarine javlja se niz novih instituta35

:

ovlašteni drţatelj trošarinskog skladišta - pravna ili fizička osoba koja je od nadleţne

carinarnice dobila trošarinsko odobrenje da u okviru svoje registrirane djelatnosti u

trošarinskom skladištu moţe primati, proizvoditi, skladištiti i izvoditi druge radnje s

trošarinskim proizvodima te ih otpremati u sustavu odgode plaćanja trošarine,

trošarinsko odobrenje - odobrenje koje nadleţna carinarnica izdaje pravnoj ili fizičkoj

osobi da u okviru obavljanja svoje registrirane djelatnosti u trošarinskom skladištu moţe

primati, proizvoditi, skladištiti i izvoditi druge radnje s trošarinskom proizvodima te ih

otpremati u sustavu odgode plaćanja trošarine,

trošarinsko skladište - mjesto odobreno od strane nadleţne carinarnice koje je vidljivo

označeno i fizički odijeljeno od drugih površina ili prostora gdje ovlašteni drţatelj

trošarinskog skladišta prima, proizvodi, skladišti i izvodi druge radnje s trošarinskim

proizvodima ili ih otprema u sustavu odgode plaćanja trošarine,

sustav odgode plaćanja trošarine - sustav koji se odnosi na primanje, proizvodnju,

skladištenje i izvoĎenje drugih radnji s trošarinskim proizvodima te njihovo otpremanje u

sustavu odgode plaćanja trošarine,

oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda – pravna ili fizička osoba koja je dobila

odobrenje nadleţne carinarnice da moţe u okviru svoje registrirane djelatnosti nabavljati

trošarinske proizvode bez plaćanja trošarina i za odreĎene namjene,36

34 Podsjetimo, u dosadašnjoj praksi trošarina se plaćala u trenutku isporuke trošarinskih proizvoda iz

proizvoĎačevog ili veleprodajnog skladišta, danom nastanka carinskog duga pri uvozu, u trenutku kada je utvrĎen gubitak koji je veći od zakonom dopuštenog te u trenutku izuzimanja trošarinskih proizvoda za vlastitu

krajnju potrošnju, odnosno preuzimanjem nadzornih markica kod duhanskih proizvoda 35 Prema Zakonu o trošarinama (NN 83/09) i Marinović, Ţ.:“Što donosi novi Zakon o trošarinama“, RRiF 11/09,

str. 128 – 142 36 Te namjene su:

Kad se alkohol i alkoholna pića koriste u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda (denaturirani), za

proizvodnju lijekova i odreĎenih vrsta octa (tarifne oznake KN 2209), u proizvodnji neposredno ili kao

sastojak nekog poluproizvoda za proizvodnju prehrambenih proizvoda, punjenih ili u drugom obliku, pod

uvjetom da sadrţaj alkohola nije veći od 8,5 litara čistog alkohola na 100 kg proizvoda za čokoladu te 5

litara čistog alkohola na 100 kg proizvoda za druge proizvode, za proizvodnju aroma za pripremu

prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića s volumnim udjelom alkohola ne većim od 1,2% vol., u proizvodnim procesima pod uvjetom da krajnji proizvod ne sadrţava alkohol, za konzerviranje preparata i

pulpiranje voća, u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja i ljekarnama, za znanstveno-

istraţivačke ili obrazovne potrebe na fakultetima, institutima i drugim znanstvenim ustanovama koje alkohol

koriste za obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti

Kad energente proizvoĎač energenata i električne energije koristi u svojim proizvodnim prostorijama za

daljnju preradu odnosno proizvodnju drugih energenata i električne energije osim ako se koriste kao


81

pogon oslobođenog korisnika – prostor ili površina u koju su smješteni trošarinski

proizvodi koje je osloboĎeni korisnik nabavio za potrebe svoje registrirane djelatnosti bez

plaćanja trošarine

uvoznik trošarinskih proizvoda – carinski duţnik prema carinskim propisima

registrirani primatelj – pravna ili fizička osoba koja ima odobrenje nadleţne carinarnice

da u okviru svoje registrirane djelatnosti prima trošarinske proizvode od osoba iz druge

drţave članice u sustavu odgode plaćanja trošarine. Nije mu dopušteno skladištiti niti

otpremati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine

povremeno registrirani primatelj – pravna ili fizička osoba koja ima odobrenje nadleţne

carinarnice da u okviru svoje registrirane djelatnosti povremeno prima trošarinske

proizvode iz druge drţave članice u sustavu odgode plaćanja trošarine. Ne smije skladištiti

niti otpremati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja carine, a nadleţnoj

carinarnici mora dostaviti instrument osiguranja plaćanja trošarine prije nego što mu

pošiljatelj otpremi trošarinske proizvode

trošarinski zastupnik – pravna ili fizička osoba koju ovlašteni drţatelj trošarinskog

skladišta iz druge drţave članice ovlasti da u njegovo ime i za njegov račun u RH obavlja

usluge i ostvaruje ostala zakonska prava

Obveznici plaćanja trošarine su ovlašteni drţatelj carinskog skladišta, uvoznik i proizvoĎač

izvan sustava odgode plaćanja trošarine. Kao što je ranije u tekstu navedeno, bitna novina je u

trenutku nastanka porezne obveze koji sada predstavlja trenutak puštanja trošarinskih

proizvoda u potrošnju. Trošarinu obračunava i u roku 30 dana uplaćuje sam trošarinski

obveznik, a pri uvozu trošarina se plaća sukladno carinskim propisima osim kad se odgaĎa

plaćanje trošarine.

Trošarinski proizvodi su alkohol i alkoholna pića, duhan te energenti i električna energija.

5. 1. 1. Trošarina na alkohol i alkoholna pića

Predmetom oporezivanja smatraju se pivo, vino, ostala pića dobivena vrenjem,

meĎuproizvodi te etilni alkohol. Vrste alkohola ovise o volumnom udjelu stvarnog alkohola u

pogonsko gorivo za prijevozna sredstva te na energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko

gorivo ili gorivo za grijanje


82

navedenim proizvodima, a izračunava se kao volumni postotak alkohola mjeren pri

temperaturi od 20 stupnjeva Celzija. Na alkoholnom piću označen je oznakom % vol.

Vina se dijele na

mirna vina u kojima je sav alkohol sadrţan u gotovom proizvodu nastao vrenjem te je

o volumni udio alkohola izmeĎu 1,2% vol. i 15% vol.

o volumni udio alkohola izmeĎu 15% vol. i 18% vol. pod uvjetom da su proizvedeni

bez ikakvog obogaćivanja

pjenušava vina

o punjena u boce s posebnim čepom ili imaju tlak od tri i više bara

o volumni udio alkohola veći od 1,2% vol., ali ne veći od 15% vol., pod uvjetom da

je sav alkohol sadrţan u gotovom proizvodu nastao vrenjem

Zakon definira i

ostala mirna pića koja se dobivaju vrenjem (a nisu pivo ni vino) i u kojima se volumni

udio stvarnog alkohola kreće izmeĎu 1,2% vol. do 10% vol., te u rasponu 10% vol. do

15% vol., pod uvjetom da je sav sadrţani alkohol nastao vrenjem

međuproizvode koji ne pripadaju nekoj od spomenutih kategorija, a imaju volumni

udio stvarnog alkohola od 1,2% vol. do 22% vol.

etilni alkohol

Trošarinska osnovica za pivo je 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadrţanog u jednom

hektolitru gotovog proizvoda. Visina trošarine na pivo iznosi 40,00 kuna za 1% volumnog

udjela stvarnog alkohola sadrţanog u jednom hektolitru gotovog proizvoda.

Trošarinska osnovica za vino, ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina te

međuproizvode je jedan hektolitar gotovog proizvoda. Visina trošarine na mirna i

pjenušava vina te na ostala pića koja su dobivena vrenjem osim piva i vina iznosi 0,00 kuna.

Trošarinska osnovica za međuproizvode je jedan hektolitar gotovog proizvoda. Visina

trošarine na međuproizvode

s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i većim plaća se u iznosu od 800,00

kuna po hektolitru gotovog proizvoda,


83

s volumnim udjelom stvarnog alkohola manjim od 15% plaća se u iznosu od 500,00

kuna po hektolitru gotovog proizvoda.

Visina trošarine na etilni alkohol plaća se u iznosu od 5.300,00 kuna po hektolitru čistog

alkohola (odnosno, 53 kn/litra). Trošarinska osnovica za etilni alkohol je jedan hektolitar

čistog alkohola izraţenog u volumnim postocima mjerenima pri temperaturi od 20º C.

Mali proizvoĎači vina su osobe koje ne proizvode više od 1.000 hl vina godišnje te su

osloboĎeni trošarine. Mali proizvoĎači jakih alkoholnih pića jesu fizičke osobe, vlasnici ili

korisnici poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakih alkoholnih pića koji

proizvodi za vlastite potrebe u količini do 20 litara čistog alkohola godišnje po domaćinstvu.

Vlasnici kotlova, mali proizvoĎači jakog alkoholnog pića, duţni su podnijeti godišnje izvješće

o ukupno proizvedenoj količini pića, a ukoliko ih u tekućoj godini ne namjeravaju proizvoditi,

trebaju zatraţiti pečaćenje kotla kako bi izbjegli obvezu plaćanja trošarine. Paušalni iznos

trošarine ovisi o zapremini kotla:

za kotao zapremine 40 – 100 litara plaća se iznos trošarine u iznosu od 100 kn

za kotao zapremine preko 100 litara plaća se trošarina u iznosu od 200 kn

Ukoliko se proizvede više od 20 litara čistog alkoholnog pića godišnje, mali proizvoĎač

dodatno plaća i trošarinu sukladno Zakonu. TakoĎer, prodaja jakih alkoholnih pića malim

proizvoĎačima nije dopuštena bez prijave u registar trošarinskih obveznika.

Primjer:

Mali proizvođač posjeduje kotao zapremine do 100 litar te je proizveo

a)75 litara jakog alkoholnog pića s udjelom čistog alkohola 40%.

b) 35 litara jakog alkoholnog pića s udjelom čistog alkohola 40%.

Koliko će platiti trošarine na alkoholna pića?

Mali proizvođač duţan je u oba slučaja paušalno platiti 100 kn trošarine za posjedovanje

kotla zapremine do 100 l


84

a) 75 l x 40% = 30 l u 75 l proizvedenog alkoholnog pića sadrţano je 30 l čistog alkohola

Dopuštena godišnja količina (za koju nije potrebno platiti trošarinu) iznosi 20l te se trošarina

plaća samo na razliku (10 l)

10 l x 53 kn/l = 530 kn

b) 35 l x 40% = 14 l u 35 l proizvedenog alkoholnog pića sadrţano je 14 l čistog alkohola,

što je dopuštena godišnja količina i nije potrebno dodatno platiti trošarinu.

Postoji niz slučajeva kada se trošarina na alkohol i alkoholna pića ne plaća. Primjerice to su

situacije kada se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda, za proizvodnju

lijekova, kada se koristi u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama te

pri uporabi u znanstveno-istraţivačke ili obrazovne potrebe na institucijama koje ga koriste za

obavljanje nastave i znanstvene djelatnosti.

Proizvodi koji se stavljaju u promet moraju biti pakirani u odgovarajuću ambalaţu te, u

slučaju vina, biti označeni posebnom markicom Ministarstva financija RH, nalijepljenom

preko čepa tako da se pri otvaranju ošteti.

5. 1. 2. Trošarina na duhanske proizvode

Predmet oporezivanja su cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pušenje. Jednom cigaretom se

smatra smotuljak duhana čija je duţina bez filtera (usnika) do 9 cm.

Trošarinska osnovica na cigarete je 1.000 komada i postotak od maloprodajne cijene. Plaća

se kao specifična trošarina propisana u odreĎenom iznosu za količinu od 1.000 komada

cigareta te kao proporcionalna trošarina u odreĎenom postotku od maloprodajne cijene

cigareta

Specifični posebni porez iznosi 185,00 kn za 1.000 komada cigareta

Proporcionalni posebni porez 33% od maloprodajne cijene

Trošarinska osnovica na cigare i cigarilose je 1.000 komada. Plaća se kao specifična

trošarina propisana u odreĎenom iznosu za količinu od 1.000 komada i to:


85

Za cigare 1.100 kuna za 1.000 komada

Za cigarilose 220,00 kuna za 1.000 komada

Trošarinska osnovica za sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje je jedan kilogram.

Plaća se kao specifična trošarina propisana u odreĎenom iznosu za jedan kilogram i to:

Na sitno rezani duhan 234,00 kune

Na ostali duhan za pušenje 146,00 kuna

Od plaćanja posebnog poreza na duhanske proizvode osloboĎeni su proizvodi koji su

namijenjeni isključivo znanstvenim istraţivanjima te analizi kvalitete proizvoda.

Duhanski proizvodi moraju biti označeni odgovarajućim markicama Ministarstva financija

RH.

5. 1. 3. Trošarina na energente i električnu energiju

Predmet oporezivanja su energenti koji se koriste kao pogonsko gorivo ili kao gorivo za

grijanje te električna energija.

Trošarinska osnovica za energente je 1.000 kilograma neto mase, 1.000 litara pri osnovnim

uvjetima temperature energenta od +15ºC, Gigajoul bruto toplinske vrijednosti te kubni metar

pojedinog trošarinskog proizvoda. Trošarinska osnovica za električnu energiju je količina

električne energije mjerena u Megawat satima.


86

Tablica 15. - Trošarine na energente i električnu energiju

R.BR. TROŠARINSKI PROIZVOD TROŠARINSKA

OSNOVICA

VISINA

TROŠARINE

1. Motorni benzini što se koriste kao pogonska goriva

1.1 Olovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11

59

1000 litara pri osnovnim

uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C

3.600,00 kn / 1000 l

1.2 Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710

11 45, 2710 11 49

1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature

energenta od +15 stupnjeva C 2.950,00 kn / 1000 l

2. Plinsko ulje iz tarifnih oznaka KN 2710 19 41 do 2710 19 49

2.1 za pogon 1000 litara pri osnovnim

uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C

2.050,00 kn / 1000 l

NAPOMENA: Na plinsko ulje koje uz predočenje kartice goriva kupuju korisnici plinskih ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu i

akvakulturi trošarina je 0,00 kuna.

2.2 za grijanje 1000 litara pri osnovnim

uvjetima temperature

energenta od +15 stupnjeva C 300,00 kn / 1000 l

3. Kerozin – petrolej iz tarifnih oznaka KN 2710 19 21 i 2710 19 25

3.1 za pogon 1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature

2.200,00 kn / 1000 l


87

energenta od +15 stupnjeva C

3.2 za grijanje 1000 litara pri osnovnim


energenta od +15 stupnjeva C 1.752,00 kn / 1000 l

4. UNP – ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 12 11 do 2711 19 00

4.1 za pogon 1000 kilograma neto mase 912,50 kn / 1000 kg

4.2 za grijanje 1000 kilograma neto mase 0,00 kn / 1000 kg

5. Teško loţivo ulje iz tarifnih oznaka KN 2710 19 61 do 2710 19 69 1000 kilograma neto mase 110,00 kn / 1000 kg

6. Biogoriva – čista 1000 litara pri osnovnim


energenta od +15 stupnjeva C 0,00 kn

Izvor: Porezna uprava, svibanj 2011


88

5. 2. Ostali posebni porezi u poreznom sustavu Republike Hrvatske

Stupanjem na snagu novog Zakona o trošarinama 01. siječnja 2010. godine, prestaje vaţiti dio

ranijih zakona, ali zakoni o posebnim porezima koji se ne odnose na navedene trošarinske

proizvode ostaju na snazi i o njima će više riječi biti u nastavku.

5. 2. 1. Poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i

zrakoplove

Materija je ureĎena Zakonom o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna

vozila, plovila i zrakoplove (NN 136/02; 44/02; 95/04 i 94/09) te Pravilnikom o načinu

izvješćivanja o obračunatom posebnom porezu na plovila, odnosno zrakoplove proizvedene i

isporučene u Republici Hrvatskoj (NN 26/10).

Predmet oporezivanja su osobni automobili, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplovi koji

se uvoze ili proizvode i prodaju u Republici Hrvatskoj. Trošarina se naplaćuje takoĎer i

ukoliko je riječ o prometu upotrebljavanih predmeta oporezivanja, a visina trošarine tada se

utvrĎuje po stopi od 5% na cijenu iz kupoprodajnog ugovora, uz mogućnost procjene od

strane Porezne uprave.

Porezna osnovica odreĎuje se kao prodajna cijena bez PDV-a pri prodaji u tuzemstvu; pri

uvozu carinska osnovica uvećana za iznos carine.

Tablica 16. - Iznos posebnog poreza na nove i neupotrebljavane predmete oporezivanja

osnovica = prodajna cijena u kn

Iznos posebnog poreza više od do

0 50.000 13%

50.000 100.000 6.500 + 18 % na iznos preko 50.000

100.000 150.000 15.500 + 23 % na iznos preko 100.000

150.000 200.000 27.000 + 28 % na iznos preko 150.000

200.000 250.000 41.000 + 33 % na iznos preko 200.000

250.000 300.000 57.500 + 38 % na iznos preko 250.000


89

300.000 350.000 76.500 + 43 % na iznos preko 300.000

350.000 400.000 98.000 + 48 % na iznos preko 350.000

400.000 450.000 122.000 + 53% na iznos preko 400.000

450.000 500.000 148.500 + 58% na iznos preko 450.000

500.000

177.500 + 63% na iznos preko 500.000

Porezni obveznik je uvoznik (ili krajnji korisnik ukoliko se za njegov račun obavlja uvoz

proizvoda) ili proizvoĎač za nove i neupotrebljavane predmete oporezivanja. Ukoliko je riječ

o posebnom porezu na promet upotrebljavanih predmeta oporezivanja porezni obveznik je

kupac ili stjecatelj.

Porezna oslobođenja predviĎaju kako se ovaj porez ne plaća na osobne automobile i

motocikle na električni pogon, u slučaju darovanja ili nasljeĎivanja u okviru prvog nasljednog

reda, kod izvoza (uz dokaz o izvozu i dokaz da je plaćanje iz inozemstva obavljeno sukladno

deviznim i vanjskotrgovinskim propisima) te kod plovila koja se isporučuju radi obavljanja

registrirane djelatnosti. OsloboĎenje takoĎer postoji i za diplomatska i konzularna

predstavništva, uz uvjet uzajamnosti.

5. 2. 2. Poseban porez na bezalkoholna pića

Zakonski okvir dan je u Zakonu o posebnom porezu na bezalkoholna pića (NN. 136/02), te

pripadajućem Pravilniku37

.

Porezni obveznici posebnog poreza na bezalkoholna pića su pravne i fizičke osobe koje

proizvode ili daju proizvoditi bezalkoholna pića za svoj račun te osobe koje u carinsko

područje Republike Hrvatske uvoze, unose ili primaju bezalkoholna pića, osim osoba i

količina koje su, prema posebnim propisima, osloboĎene od plaćanja carine.

37 Puni naziv je Pravilnik o obračunavanju i plaćanju posebnog poreza na bezalkoholna pića, iskazivanju i

dostavljanju izvješća te oslobaĎanju od plaćanja posebnog poreza (NN 59/94, 109/96; 119/01).


90

Predmet oporezivanja su bezalkoholna pića koja se proizvode ili uvoze u carinsko područje

Republike Hrvatske, uključujući i dehidrirane praškaste proizvode pića čijim se otapanjem u

vodi prema uputi na deklaraciji dobivaju osvjeţavajuća bezalkoholna pića, kao i

osvjeţavajuća bezalkoholna pića, umjetna osvjeţavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska

osvjeţavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili pripremu

osvjeţavajućih pića. MeĎutim, domaće i uvozne prirodne mineralne gazirane i negazirane

vode, stolne vode i 100% prirodni sokovi, voda za piće te domaće i uvozne izvorske vode

koje se isporučuju u pakiranjima, ne smatraju se bezalkoholnim pićima i ne podlijeţu

oporezivanju.

Posebni porez plaća se u iznosu od 40,00 kuna po hektolitru domaćeg i uvoznoga

osvjeţavajućega bezalkoholnog pića.

Oslobođenja od plaćanja posebnog poreza na bezalkoholna pića odnose se na bezalkoholna

pića koja se izvoze (uz dokaz o izvozu i dokaz da je plaćanje iz inozemstva obavljeno

sukladno deviznim i vanjskotrgovinskim propisima), bezalkoholna pića koja se isporučuju iz

proizvodnje u distribucijske centre i punionice proizvoĎača, koja se koriste za tehničke probe

ili u svrhu kontrole kvalitete te ona bezalkoholna pića koja se smještaju u slobodne zone radi

izvoza, proizvodnje ili potrošnje te ona koja se iz slobodnih zona i carinskih skladišta

isporučuju na prodajna mjesta u meĎunarodnim zračnim lukama.

5. 2. 3. Poseban porez na luksuzne proizvode

Zakonski okvir je u Zakonu o posebnom porezu na luksuzne proizvode (NN 136/02) te

Pravilniku o posebnom porezu na luksuzne proizvode38

.

Porezni obveznik je pravna i fizička osoba proizvoĎač ili uvoznik luksuznih proizvoda.

Predmet oporezivanja su nakit i srodni proizvodi, satovi, odjeća i obuća od krzna i od koţe

reptila, pirotehnički proizvodi za vatromete, oruţje te bjelokost, kornjačevina, koralji, sedef i

upaljači za cigarete. Pri tome se prometom proizvoda smatra:

38 NN 112/99; 119/01; 25/09; 26/09; 27/09; 73/09


91

1. isporuka proizvoda koju obavi proizvoĎač i uvoznik,

2. uzimanje proizvoda za vlastite potrebe te

3. manjak proizvoda

Poseban porez na luksuzne proizvode plaća se po stopi od 30%. Porezna osnovica za

obračunavanje posebnog poreza na promet luksuznih proizvoda je prodajna vrijednost bez

poreza na dodanu vrijednost.

Oslobođeni od plaćanja ovog poreza su izvoz luksuznih proizvoda (uz dokaz o izvozu i

dokaz da je plaćanje iz inozemstva obavljeno sukladno vanjskotrgovinskim propisima),

prodaja luksuznih proizvoda tijelima drţavne vlasti i tijelima lokalne samouprave, privremeni

uvoz luksuznih proizvoda te prodaja luksuznih proizvoda diplomatskim i konzularnim

predstavništvima i meĎunarodnim organizacijama uz uvjet uzajamnosti.

5. 2. 4. Poseban porez na kavu

Zakonski okvir definira Zakon o posebnom porezu na kavu (NN 87/05) te Pravilnik o

posebnom porezu na kavu i rukovanje markicama za označavanje kave (NN 92/05; 155/05).

Predmet oporezivanja je kava koja se uvozi na carinsko područje Republike Hrvatske.

Kavom se smatra:

1. neprţena kava

2. prţena kava

3. kavine ljuske i opne

4. ekstrakti, esencije i koncentrati od kave

5. nadomjesci kave što sadrţe kavu

6. mješavine ekstrakata, esencija i koncentrata od kave s prţenom cikorijom i ostalim

prţenim nadomjescima kave ili ekstraktima, esencijama i koncentratima tih proizvoda

7. pripravci na osnovi ekstrakta, esencija i koncentrata od kave ili na osnovi kave i pripravci

što sadrţe kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave

8. napitci i bezalkoholna pića što sadrţe kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave


92

Porezni obveznik posebnog poreza na kavu je pravna i fizička osoba koja u carinsko

područje Republike Hrvatske uvozi, unosi ili prima kavu.

Porezna osnovica je kilogram neto teţine kave ili njezinih preraĎevina. Iznimno se ovaj

posebni porez plaća prema postotku učešća kave u jednom kilogramu neto teţine proizvoda za

gotove napitke koji sadrţe kavu, ekstrakt, esenciju ili koncentrat kave (sa ili bez kofeina) u

vodi, mlijeku ili sličnom, sa ili bez drugih dodataka.

Visina porezne obveze prikazana je u tablici 17.:

Tablica 17. - Poseban porez na kavu

Osnovica Mjerna jedinica Iznos poreza

Sirova kava (sa i bez kofeina) Kilogram neto teţine 5 kn

Prţena kava (sa i bez kofeina) Kilogram neto teţine 6 kn

Kavine ljuske i opne Kilogram neto teţine 15 kn

Ekstrakti, esencije i koncentrati od kave Kilogram neto teţine 20 kn

Kava sadrţana u gotovom proizvodu Kilogram neto teţine 60 kn

Primjer

Porezni obveznik uveze 1.000 kg prţene kave bez kofeina u vrijednosti 10.000 kn. Koliko će

iznositi ukupna porezna obveza? Carina se plaća u visini 5%.

Opis pozicije Iznos

Carina 5% (10.000 x 5%) 500,00

Posebni porez na kavu (6 kn/kg) 1.000 x 6 kn = 6.000,00

Porez na dodanu vrijednost 23% 6.500,00 x 23% = 1.495,00

UKUPNO 7.995,00

Porez obračunava i naplaćuje nadleţna carinarnica koja je i provela carinski postupak. U

slučaju da je porezni obveznik uvezao sirovu kavu, a izvozi prţenu kavu ili ostale proizvode

od kave, uz dokaz o izvozu ima pravo na povrat poreza u iznosu plaćenog posebnog poreza na

sirovu kavu uvećanog za 20%.


93

Kava koja je u prometu mora biti obiljeţena markicom Ministarstva financija.

5. 2. 5. Poseban porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije

kasko osiguranja cestovnih vozila

Zakonska podloga posebnom porezu definirana je kroz Zakon o porezu na premije osiguranja

od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila (NN 150/02) te

Pravilnik o vođenju evidencije o plaćenom porezu na premije osiguranja od automobilske

odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila (NN 16/03).

Predmet oporezivanja ovim zakonom su premije osiguranja od automobilske odgovornosti i

premije kasko osiguranja; odnosno premije utvrĎene ugovorom s društvom za (obvezno ili

kasko) osiguranje. Porezni obveznici plaćanja trošarine su društva za osiguranje koja s

pravnim i fizičkim osobama sklapaju ugovore i naplaćuju premije osiguranja od automobilske

odgovornosti i kasko osiguranja, izravno ili neizravno (preko posrednika ili zastupnika).

Poreznu osnovicu čine premije osiguranja koje društvo utvrĎuje pravnoj ili fizičkoj osobi

Porez se plaća po stopi koja iznosi

15% od ugovorene premije osiguranja od automobilske odgovornosti

10% od ugovorene premije kasko osiguranja

Porezna oslobođenja predviĎena su za diplomatska i konzularna predstavništva.


94

6. OPOREZIVANJE IMOVINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Imovina kao predmet oporezivanja predmet je brojnih rasprava i to zbog mogućnosti koje

pruţa financiranju lokalnih jedinica uprave (i ostvarenja njihove fiskalne neovisnosti o

sredstvima pomoći središnje drţave), a potom i zbog činjenice kako je imovina samo povod

za oporezivanje dok se porez plaća iz dohotka, dobiti i drugih primitaka. Nadalje, porez na

imovinu se plaća jednokratno (jednom godišnje ili pri promjeni vlasništva) te s aspekta

pojedinca predstavlja značajno opterećenje. Ipak, udio prihoda od oporezivanja imovine u

ukupnim poreznim prihodima su niski, jednako kao i stope koje se primjenjuju i koje rijetko

kada prelaze 5% ukupnih poreznih prihoda, kao što se vidi sa slike.

Slika 4. – Udio poreza od imovine u ukupnim poreznim prihodima u europskim zemljama,

usporedba 1965 – 2006

Izvor: OECD, 2009.

Oporezivanje imovine je u poreznom sustavu RH sadrţano u nekoliko zakona. Obuhvaćeno je

djelomično kroz oporezivanje dohotka (najam, imovinska prava, otuĎenje imovine), promjene

vlasništva nad nekretninom (nasljedstvo ili darovanje te promet, bez obzira na pravni posao

koji ga prati i naknadu) te porezima koje uvode općina ili grad gdje se nekretnina nalazi

(nekretnine koje se koriste sezonski (sluţe za odmor), korištenje javnih površina), a prihodi od

oporezivanja imovine u cijelosti ili djelomično pripadaju lokalnim jedinicama.


95

Posebno pitanje je eventualno uvoĎenje poreza na nekretnine u kojima se stanuje što otvara

niz rasprava. Prvo se odnosi na odreĎivanje porezne osnovice, koja bi trebala predstavljati

neto vrijednost imovine, a potom i na promjenu njezine vrijednosti, do koje je došlo kroz

promjenu trţišne cijene (tada govorimo o kapitalnoj dobiti) ili zbog inflacije. Nadalje, kada

govorimo o odreĎivanju vrijednosti nekretnina, poznato je kako je riječ o heterogenoj

kategoriji gdje gotovo da je potrebno pojedinačno odreĎivati njihovu vrijednost.

U nastavku se bavimo porezom na promet nekretnina, dok su karakteristike ostalih vidova

oporezivanja imovine objašnjeni u okviru njihovih matičnih zakona.

6. 1. Porez na promet nekretnina u Republici Hrvatskoj

Porez na promet nekretnina ubire se na području Republike Hrvatske i predstavlja zajednički

prihod drţave i lokalnih jedinica na kojima se nekretnina nalazi. Udio općine ili grada na

kojem se nekretnina nalazi iznosi 60%, dok je preostalih 40% prihod drţavnog proračuna.

Zakonski okvir definiran je kroz Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 69/97, 26/00,

153/02) te niz drugih propisa.39

6. 1. 1. Predmet oporezivanja

Predmet oporezivanja je promet nekretnina, pri čemu se nekretninom smatraju zemljište i

graĎevine. Pod prometom nekretnina smatra se svako stjecanje vlasništva na nekretnini, kao

što je kupoprodaja, zamjena, nasljeĎivanje, unošenje nekretnine, izuzimanje iz trgovačkog

društva, stjecanje nekretnine u postupku stečaja ili likvidacije, na temelju odluke suda ili

drugog tijela te svi ostali načini stjecanja nekretnina koji eventualno nisu spomenuti.

Potrebno je naglasiti kako se prometom nekretnina ne smatra stjecanje novosagraĎenih

graĎevina koje isporučuje poduzetnik i koje se oporezuju sukladno Zakonu o porezu na

dodanu vrijednost. Nekretnine će se oporezovati na nekoliko načina, ovisno o tome radi li se o

novosagraĎenoj nekretnini koju isporučuje poduzetnik ili fizička osoba ili o prometu „stare“

nekretnine:

39 Pravilnik o obliku i sadrţaju prijave poreza na promet nekretnina (NN 28/01); Zakon o područjima posebne

drţavne skrbi (NN 86/08) te Zakon o pravnom poloţaju vjerskih zajednica (NN 83/02).


96

1) Porezom na promet nekretnina u slučajevima kada stjecatelj nekretnine nije plaćeni PDV

mogao odbiti kao pretporez. U tom slučaju plaća se samo porez na promet nekretnina i to

samo na dio vrijednosti zemljišta i komunalnog ureĎenja. PDV se plaća uključen u cijenu

nekretnine i stjecatelj nekretnine je konačni platac PDV-a

2) Porezom na dodanu vrijednost u slučajevima kada stjecatelj nekretnine plaćeni PDV moţe

odbiti kao pretporez te se PDV u stvari prevaljuje na kupca koji ga je duţan uračunati u

cijenu

3) Kombinacijom poreza na promet nekretnina i PDV-a u situacijama kada je stjecatelj

nekretnine mogao odbiti pretporez samo za jedan dio njezine vrijednosti te se PDV u

daljnjem prometu plaća samo za taj dio njezine vrijednosti, dok se na ostale dijelove

nekretnine plaća porez na promet nekretnina.

6. 1. 2. Porezni obveznik

Porezni obveznik poreza na promet nekretnina uvijek je stjecatelj nekretnine, bez obzira na

način na koji se javlja u procesu prometa nekretnina. Tako se kao porezni obveznik moţe

javiti kupac, sudionik u zamjeni nekretnina, nasljednik, daroprimatelj, davatelj uzdrţavanja40

te svaka osoba koja nekretnine stječe na zakonom dopušten način (npr. odlukom nadleţnog

tijela, suda i sl.).

6. 1. 3. Porezna osnovica

Za odreĎivanje porezne osnovice bitna je promjena vlasništva nad nekretninom, pri čemu je

nebitno je li posao bio naplaćen ili besplatan te je li stjecatelj fizička ili pravna, tuzemna ili

inozemna osoba.

Porezna osnovica jest trţišna vrijednost nekretnine u trenutku stjecanja, odnosno cijena koja

se moţe postići na trţištu ili cijena navedena na ugovoru. MeĎutim, kako postoji (opravdana)

opasnost iskazivanja netočnog (u pravilu manjeg) iznosa nadleţna porezna uprava ima

mogućnost odrediti trţišnu vrijednost vlastitom procjenom. Porezni obveznik u toj situaciji

duţan je omogućiti pristup stručnjaku PU predmetu oporezivanja.

40 U slučaju davanja uzdrţavanja, davatelju se pri stjecanju nekretnine priznaje umanjenje stope od 5% za svaku

godinu davanja uzdrţavanja. Ukoliko su nasljednici prvog nasljednog reda ili unuci davatelji uzdrţavanja, nisu

duţni platiti ovaj porez.


97

Pri stjecanju nekretnina, razlikujemo dva slučaja :

1) stjecanje nekretnine uz naknadu, pri čemu je osnovica poreza na promet nekretnina

ukupan iznos naknade. Konkretno, to znači da će se osim novčanog iznosa, naknadom

smatrati i stvari, prava ili nekretnine i drugo

2) u slučaju zamjene nekretnina, za svakog sudionika odreĎuje se porezna osnovica prema

trţišnoj vrijednosti nekretnine koja se stječe

6. 1. 4. Porezna stopa

Porezna stopa je proporcionalna i iznosi 5%. Jedinstvena je i odnosi se na sve vrste prometa

svih vrsta nekretnina bez obzira na karakteristike stjecatelja nekretnine i plaćeni iznos. Ipak,

zakon poznaje odreĎeni broj osloboĎenja.

6. 1. 5. Oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina

Plaćanja poreza na promet nekretnina u RH osloboĎeni su:

Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave,

tijela drţavne vlasti, zaklade i fondacije, Crveni kriţ i slične humanitarne udruge

Diplomatska i konzularna predstavništva pod uvjetom uzajamnosti i meĎunarodne

organizacije po posebnim meĎunarodnim ugovorima

Nasljednici prvog nasljednog reda koji stječu nekretnine na temelju ugovora o

doţivotnom uzdrţavanju41

Plaćanja poreza su osloboĎeni i graĎani koji kupuju prvu nekretninu kojom rješavaju vlastito

stambeno pitanje uz ispunjenje niza uvjeta:

Hrvatsko drţavljanstvo

Prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina koju kupuju nalazi

Fizička osoba i članovi uţe obitelji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu koja

zadovoljava njihove stambene potrebe, stan ili kuću za odmor te druge nekretnine

znatnije vrijednosti

Porezno osloboĎenje odnosi se na odreĎeni broj kvadrata, ovisno o broju članova uţe obitelji:

41 Članovima uţe obitelji smatraju se bračni drug i djeca prijavljena na istoj adresi kao i porezni obveznik


98

Za jednu osobu do 50 m2 stambene površine

Za dvije osobe do 65 m2 stambene površine

Za tri osobe do 80 m2 stambene površine

Za četiri osobe do 90 m2 stambene površine

Za pet osoba do 100 m2 stambene površine

Za šest osoba do 110 m2 stambene površine

Za sedam i više osoba do 120 m2 stambene površine

Ako se stan/ kuća otuĎi u roku od 5 godina od dana nabave nekretnine, odnosno ako Porezna

uprava naknadno utvrdi da nisu postojali uvjeti za porezno osloboĎenje, porez na promet

nekretnina se plaća u punom iznosu.

Porez na promet nekretnina ne plaćaju ni graĎani koji kupuju zemljište do 600 m2 na kojem će

graditi kuću za rješavanje vlastitog stambenog pitanja (uz uvjet ispunjenja ostalih uvjeta

sukladno Zakonu).

Ako se zemljište otuĎi u roku od 5 godina od dana nabave ili ako se u istom roku na njemu ne

izgradi kuća, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu postojali uvjeti za porezno

osloboĎenje, porez na promet nekretnina se plaća u punom iznosu.

GraĎanin koji je iskoristio pravo na osloboĎenje po bilo kojoj osnovi, bilo da je kupio stan/

kuću ili zemljište za gradnju kuće kojom je riješio svoje stambeno pitanje, odnosno ako je

kupio novosagraĎenu nekretninu, nema pravo na ponovno osloboĎenje od plaćanja poreza na

promet nekretnina.

Valja spomenuti i porezna osloboĎenja koja su uzrokovana specifičnim dogaĎajima i

povijesnim okolnostima:


99

Osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine

Prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine u RH zamjenom svojih nekretnina u

inozemstvu

GraĎani koji kupuju stambenu zgradu ili stan na kojem su imali stanarsko pravo

Osobe koje stječu nekretninu sukladno propisima kojima se utvrĎuje pretvorba

društvenog u druge oblike vlasništva

Nadalje, plaćanja PPN bit će osloboĎen i unos nekretnina u trgovačko društvo pod uvjetom da

član društva unese nekretnine u društvo kao osnivački ulog ili radi povećanja temeljnog

kapitala. Porez se ne plaća ni kada se nekretnine stječu u procesu spajanja i pripajanja društva

te u postupku razdvajanja trgovačkih društava.

MeĎutim, ako se nekretnine unose u trgovačko društvo iz bilo kojeg drugog razloga, kao i ako

se izuzimaju iz trgovačkog društva i prenose na drugu osobu (uključujući i osobu koja je

unijela tu nekretninu na ime temeljnog kapitala), nema poreznog osloboĎenja i porez plaća

stjecatelj u punom iznosu.

U slučaju stjecanja nekretnina bez naknade, porez na promet nekretnina ne plaćaju:

bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja

braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada

nasljeĎuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište, ako im je poljoprivreda osnovni

izvor prihoda

braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, kada

nasljeĎuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem ţivjeli u

gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje graĎevine, stjecanja druge nekretnine,

ostaviteljeve smrti ili primitka dara

pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave i

uprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u

svezi s Domovinskim ratom

bivši bračni drugovi kada ureĎuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka

Porezna obveza nastaje u trenutku zaključenja ugovora ili drugog pravnog posla kojim se

stječe nekretnina. Ako se nekretnina stječe na temelju odluke suda, porezna obveza nastaje u


100

trenutku pravomoćnosti odluke. U slučaju da je riječ o stjecanju temeljem ugovora o

doţivotnom uzdrţavanju, nekretnina se stječe trenutkom smrti primatelja uzdrţavanja.

Porezni obveznik duţan je nastanak porezne obveze prijaviti ispostavi Porezne uprave na

području koje se nalazi nekretnina u roku od 30 dana od dana njezina nastanka. Porezni

obveznik uz prijavu o nastanku porezne obveze podnosi ugovor, a ako se prijenos nekretnine

obavlja drugim pravnim poslom, odlukom tijela drţavne uprave ili suda, porezni obveznik

podnosi ispravu o tomu pravnom poslu, odnosno odluku tijela drţavne uprave ili suda. Isprave

se dostavljaju u roku 15 dana po isteku mjeseca u kojem je odluka postala pravomoćna.


101

7. FISKALNA DECENTRALIZACIJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

- ţupanijski i gradski/ općinski porezi –

Kako se moderne drţave sastoje od više razina vlasti, logično se nameće pitanje na koji način

će biti organizirane i u kakvoj će meĎusobnoj vezi biti središnja vlast i niţe jedinice vlasti.

Odluku o fiskalnoj decentralizaciji donose nacionalne vlasti, u Hrvatskoj je regulirana

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave42

, Odlukom

Ustavnog suda (NN 26/07) te pravilnicima43

.

Ipak, trendovi posljednjih nekoliko desetljeća ukazuju na slabljenje uloge središnje drţave što

je, uz širenje funkcija suvremene drţave, razlog za sve snaţniju i izraţeniju fiskalnu

decentralizaciju, odnosno prenošenje ovlasti i financija sa središnje drţave na niţe razine

vlasti.

Koristi od decentralizacije drţavnih funkcija i financija vidljive su primarno u boljoj suradnji

lokalnih drţavnih tijela i stanovništva, odnosno učinkovitijoj komunikaciji na relaciji

preferencije glasača – drţavne funkcije. Sustav postaje fleksibilniji i bliţi graĎanima (lokalnoj

zajednici), a na taj način zadrţava i kvalitetne mehanizme kontrole i korekcije. Nadalje,

smanjuju se administrativni troškovi, a poboljšava se i učinkovitost ispunjavanja mjera

središnje drţave. Spuštanjem dijela ovlasti na niţe razine omogućava se participiranje

različitih (etničkih, političkih, religijskih i sl.) skupina u vlasti. Općenito, smatra se kako se

neke mjere mogu provoditi isključivo s drţavne razine (npr. stabilizacijski program

nacionalnog gospodarstva kao tipični primjer), dok su, s druge strane, lokalne vlasti bolje

upućene u stvari iz svog djelokruga, npr. školstvo, zdravstvo, upravljanje prirodnim resursima

i sl.

Nedostaci decentralizacije javljaju se kod loše organiziranih niţih razina vlasti koje mogu

rezultirati razlikama u stupnju razvoja meĎu regijama, lošijom kvalitetom pruţenih javnih

usluga iz njihovog djelokruga, slabijom alokacijskom učinkovitošću u funkcioniranju javnog

42 NN 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01-ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08 43 Pravilnik o prireĎivanju zabavnih igara (NN 86/01; 3/02), Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata

za zabavne igre (NN 107/03)


102

sektora, visokim troškovima administracije i uprave, korupcijom i smanjenom neovisnošću

lokalnog javnog sektora itd44

Problem koji se javlja jest i odreĎivanje optimalne razine (de)centralizacije, jer je dosadašnja

praksa pokazala kako pre-decentraliziran sustav moţe biti manje učinkovit. Iako niţe jedinice

imaju svoj fiskalni kapacitet kojim financiraju poslove iz svog djelokruga, one se već i u

okviru jedne drţave meĎusobno toliko razlikuju po svojim osnovnim karakteristikama (broj i

struktura stanovnika, razvijenost gospodarstva, razina prikupljenih poreznih prihoda itd) da je

jasno kako nisu sve podjednako u stanju ispunjavati funkcije iz svoje nadleţnosti. Kako u

većini ekonomija nedostaje proračunskih sredstava za ulaganje u lokalnu infrastrukturu,

odgovornost je delegirana na niţe razine. Princip djelovanja45

zasniva se na stajalištu kako se

odreĎene javne usluge trebaju pruţati kroz najniţu razinu upravljanja koja moţe uočiti

relevantne koristi i troškove pruţanja takve usluge.

Republika Hrvatska ima tri razine vlasti: središnju drţavu, ţupanije te općine i gradove te,

sukladno tome, i porezne prihode koji pripadaju pojedinoj razini vlasti te zajedničke koji se

raspodjeljuju primjenom odgovarajućih kriterija. Središnja vlast dopušta vlastima na niţim

razinama odreĎene razine fiskalnog suvereniteta jer mogu odlučiti hoće li uvesti pojedini

porezni oblik ili ne (primjerice, prirez); ali ostaju u okvirima prethodno odreĎenima od strane

središnje vlasti.

7. 2. Županijski porezi u Republici Hrvatskoj

Porezi predstavljaju samo jedan od izvora prihoda ţupanija (uz prihode od vlastite imovine te

prihode od kazni i drugih oblika materijalne koristi) ali one, kako je objašnjeno u ranijem

tekstu, imaju ograničen fiskalni suverenitet, obzirom je značajan dio karakteristika ovih

poreza unaprijed zakonski definiran.

Ţupanijski porezi su:

1. Porez na nasljedstva i darove

2. Porez na cestovna motorna vozila

44

Drezgić, S. (2005): Lokalni javni sektor u sustavu financiranja Republike Hrvatske, Hrvatska pred vratima

EU: fiskalni aspekti, HAZU - Odsjek za ekonomska istraţivanja Zavoda za povijesne i društvene znanosti 45 Koji se naziva još i princip subsidijarnosti.


103

3. Porez na plovila

4. Porez na automate za zabavne igre

7. 2. 1. Porez na nasljedstva i darove

Porezna osnovica poreza na nasljedstva i darove jest trţišna vrijednost nekretnina, gotov

novac, traţbine i vrijednosni papiri te pokretnine kojima je na dan utvrĎivanja porezne obveze

pojedinačna trţišna vrijednost veća od 50.000 kuna. U slučaju da se na naslijeĎene ili

darovane pokretnine plaća porez na dodanu vrijednost, porez na nasljedstva i darove neće se

plaćati.

Primjer,

Kod javnog biljeţnika sklopljen je ugovor o darovanju po kojem se daruje 10.000 kn u

gotovini i umjetnička slika čija je trţišna vrijednost u trenutku darovanja 13.000 kn. Primatelj

dara duţan je ispostavi Porezne uprave (kojoj pripada prema svom prebivalištu) dostaviti

ugovor o darovanju u roku od 30 dana. Obzirom je trţišna vrijednost dara manja od 50.000

kn, PU rješenjem utvrđuje da ne postoji obveza plaćanja poreza na darovani novac i

pokretnine.

Porezni obveznici su fizičke i pravne osobe koje na teritoriju RH naslijede ili prime na dar ili

po drugoj osnovi steknu bez naknade imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove.

Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi, porez plaća osoba kojoj je nasljedstvo

pripalo ili je ustupljeno. Porez se plaća po stopi od 5 % .

Izuzeci od plaćanja poreza predviĎaju kako porez ne plaćaju:

Bračni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji te posvojenici umrlog ili darovatelja

Braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kad nasljeĎuju ili

primaju na dar poljoprivredno zemljište ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda

Braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kad nasljeĎuju ili

primaju na dar nekretnine ako su s ostaviteljem ili darovateljem ţivjeli u gospodarskoj


104

zajednici46

u trenutku izgradnje ili stjecanja nekretnine, u trenutku smrti te u trenutku

primitka dara

Fizičke i pravne osobe kojima RH ili jedinica lokalne i područne samouprave daruje

pokretnine ili nekretnine bez naknade radi odštete ili drugih razloga u svezi sa

Domovinskim ratom

RH i jedinice područne samouprave, tijela drţavne uprave, humanitarne udruge osnovane

na temelju posebnih propisa

7. 2. 2. Porez na cestovna motorna vozila

Obveznici plaćanja ovog poreza su pravne i fizičke osobe koje su vlasnici registriranih

osobnih automobila i motocikala. Plaća se godišnje prema snazi motora iskazanoj u kW i

godinama starosti vozila.

Tablica 18. - Visina poreza na CMV za osobne automobile (prema snazi motora, u kunama)

Preko kW do kW Do 2 god

starosti

Od 2 do 5

godina Od 5 do 10 godina

55 300 250 200

55 70 400 350 250

70 100 600 500 400

100 130 900 700 600

130

1500 1200 1000

Izvor: Porezna uprava, 2011.

Tablica 19. – Visina poreza na CMV za motocikle (prema snazi motora, u kunama)

Preko kW do kW Do 2 god

starosti

Od 2 do 5

godina

Od 5 do 10

godina

Preko 10

godina

20 100 80 50 -

20 50 200 150 100 50

50 80 500 400 300 200

80

1200 1000 800 600

Izvor: Porezna uprava, 2011.

46 Postojanje gospodarske zajednice podrazumijeva zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje

imovinom koja se nasljeĎuje ili daruje


105

7. 2. 3. Porez na plovila

Obveznici plaćanja poreza na plovila su pravne i fizičke osobe koje su vlasnici plovila.

Plaća se godišnje prema duţini plovila iskazanoj u metrima, godinama starosti plovila, ima li

kabinu ili nema te snazi motora iskazanoj u kW. Rješenje o utvrĎivanju poreza donosi

nadleţno porezno tijelo na području kojeg je plovilo registrirano (neovisno o mjestu

prebivališta ili boravišta fizičke te sjedišta pravne osobe).

Ne plaća se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i brodice u vlasništvu

domicilnog stanovništva na otocima koje sluţe za nuţnu organizaciju ţivota i odrţavanje

posjeda na otocima.

Tablica 20. - Visina ţupanijskog poreza na plovila

VRSTA PLOVILA VISINA POREZA

Plovila bez kabine Od 100,00 kn do 600,00 kn

Plovila s kabinom na motorni pogon Od 200,00 kn do 5.000,00 kn

Plovila s kabinom i pogonom na jedra Od 200,00 kn do 4.000,00 kn

Izvor: Porezna uprava, svibanj 2010.

Pitanje koje se nuţno postavlja u ovom kontekstu (a to je i najčešća kritika koja se upućuje

ovom poreznom obliku) je poštivanje načela pravednosti kod ovakvog načina oporezivanja jer

je već i površnim poznavanjem tematike jasno kako se vrijednost plovila istih poreznih

karakteristika moţe značajno razlikovati ovisno o ureĎenju i mogućnostima plovila. Jedna od

mogućnosti je i procjena trţišne vrijednosti plovila u trenutku odreĎivanja porezne obveze

(godišnje), ali u tom slučaju bi se porezni sustav dodatno zakomplicirao (jer bi zahtijevao

postojanje ovlaštenih procjenitelja i značajno povisio troškove oporezivanja, što je u

suprotnosti sa zahtjevima za učinkovitim sustavom oporezivanja s niskim troškovima) dok se

u obranu postojećeg sustava moţe reći kako su elementi bitni za odreĎivanje porezne obveze

dostupni u svakom trenutku što troškove ubiranja čini niskima.


106

7. 2. 4. Porez na automate za zabavne igre

Predmet oporezivanja ovim zakonom su automati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu

u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim

prostorima.

Porez se plaća mjesečno u iznosu 100 kn po automatu koji se stavlja u uporabu. Ne plaća se

za biljarske stolove koji imaju istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.

Porezni obveznik duţan je mjesečno podnositi zahtjev za izdavanje nadzorne markice za

označavanje automata.

7. 3. Općinski/ gradski porezi

Osim poreznim prihodima, općine i gradovi mogu se financirati i prihodima od vlastite

imovine, naplatom upravnih i boravišnih pristojbi i komunalnih naknada te naknadama za

uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina kao i drugim prihodima u skladu s posebnim

zakonima.

Općine ili gradovi mogu uvesti sljedeće porezne oblike:

1. Prirez porezu na dohodak

2. Porez na potrošnju

3. Porez na kuće za odmor

4. Porez na tvrtku ili naziv

5. Porez na korištenje javnih površina

Kao i ţupanije, općine i gradovi imaju ograničen fiskalni suverenitet. Naime, osim za porez

na korištenje javnih površina, za ostale je propisana gornja i donja granica porezne obveze pa

lokalne vlasti u tom rasponu odreĎuju koliko će ona iznositi.


107

7. 3. 1. Prirez porezu na dohodak

Prirez je oblik financiranja lokalnih jedinica koji se plaća na obračunati iznos poreza na

dohodak te ga se često naziva i porezom na porez. Osnovica za obračun prireza je iznos

poreza na dohodak te ga obračunava i uplaćuje poslodavac zajedno s obvezom poreza na

dohodak. Porezni obveznik je fizička osoba obveznik poreza na dohodak koja ima prebivalište

u općini ili gradu gdje je propisana obveza obračuna i uplate prireza.

UvoĎenje prireza ovisi o odluci lokalnih vlasti te je moguća situacija u kojoj obveza plaćanja

prireza ne postoji. Stope prireza ovise o veličini lokalne jedinice:

Općina moţe ubirati prirez po stopi do 10%

Grad ispod 30.000 stanovnika moţe ubirati prirez po stopi do 12%

Grad iznad 30.000 stanovnika moţe ubirati prirez po stopi do 15%

Grad Zagreb moţe ubirati prirez po stopi do 30%, u ovom trenutku stopa iznosi 18%

7. 3. 2. Porez na potrošnju

Plaća se na potrošnju alkoholnih pića, prirodnih i specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u

ugostiteljskim objektima te poreznu osnovicu predstavlja prodajna cijena pića koje se prodaje

u ugostiteljskim objektima.

Porezna stopa iznosi do 3%, propisuje je općina ili grad kojem ovaj prihod i pripada.

Porezni obveznik je pravna i fizička osoba koja pruţa ugostiteljske usluge.

7. 3. 3. Porez na kuće za odmor

Plaćaju ga pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor, pri čemu se kućom za

odmor smatra svaka zgrada ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski.

Ovaj porez ne plaća se za gospodarstvene zgrade koje sluţe za smještaj poljoprivrednih

strojeva, kao ni za one kuće za odmor koje se ne mogu koristiti (koje su npr. oštećene u

elementarnoj nepogodi ili tijekom Domovinskog rata).


108

Visina poreza iznosi 5 do 15 kuna po metru četvornom korisne površine. Visinu propisuje

općina ili grad, ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim

za korištenje kuće za odmor.

7. 3. 4. Porez na tvrtku ili naziv

Obveznici su fizičke i pravne osobe koje su obveznici poreza na dobit ili dohodak i

registrirane za obavljanje djelatnosti. Prihod je općine ili grada na području kojih se nalazi

sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika tog poreza.

Visina poreza je do 2.000 kn po jednoj tvrtki ili nazivu.

7. 3. 5. Porez na korištenje javnih površina

Obveznici plaćanja ovog poreza su pravne ili fizičke osobe koje koriste javne površine.

Što se smatra javnom površinom propisuje općina ili grad. Porez se plaća pod uvjetima koje

utvrdi općina ili grad, uključujući i način obračuna te visinu poreza.


109

8. OSTALI POREZI U REPUBLICI HRVATSKOJ

8. 1. Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću

Definiran je Zakonom o igrama na sreću (NN 87/09) te je predmet oporezivanja ovim

porezom dobitak od igara na sreću, a porezni obveznici su fizičke osobe koje ostvaruju

dobitke od igara na sreću.

Porezna obveza nastaje u trenutku isplate dobitka. Obveznik obračuna i uplate poreza jest

prireĎivač igara na sreću.

Prihodi od ovog poreza pripadaju drţavnom proračunu.


Porezna osnovica odreĎuje se prema vrsti dobitka:

Za novčane dobitke, poreznu osnovicu čini pojedinačni novčani iznos

Za dobitke koji se sastoje od stvari, usluga ili prava, poreznu osnovicu čini trţišna

vrijednost dobitka


Za dobitke u rasponu od 300.000 – 500.000 kuna, porez se plaća po stopi od 15%, dok na

primitke iznad 500.000 kuna porezna stopa iznosi 20%.

Dobici do 300.000 kuna se ne oporezuju.

8. 2. Porez na dobitke od igara klađenja

Definiran je Zakonom o igrama na sreću (NN 87/09) te je predmet oporezivanja dobitak od

igara klaĎenja. Porezni obveznici su fizičke osobe koje ostvaruju dobitke od igara klaĎenja.

Prihodi od ovog poreza pripadaju drţavnom proračunu.


110

Porezna obveza nastaje u trenutku isplate dobitka. Obveznik obračuna i uplate poreza jest

prireĎivač igara klaĎenja.


Poreznu osnovicu čini pojedinačni iznos novčanog dobitka


Za dobitke u rasponu od 300.000 – 500.000 kuna, porez se plaća po stopi od 15%, dok na

primitke iznad 500.000 kuna porezna stopa iznosi 20%.

Dobici do 300.000 kuna se ne oporezuju.


111

9. CARINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Carine su oblik posrednih poreza koji su odreĎeni posebnim zakonom koji se primjenjuje na

sva pitanja vezana uz carine. Zakonski okvir carina u Republici Hrvatskoj definiran je

odredbama Carinskog zakona, Zakona o carinskoj tarifi te Zakona o carinskoj sluţbi47, kao i

nizom propisa iz područja pomorskog prava i trgovine, meĎunarodnim konvencijama i

ugovorima.

U Republici Hrvatskoj drţavna vlast uvodi i regulira carine, ureĎuje carinski sustav i definira

carinsko – pravne odnose te, u konačnici, raspolaţe prihodima od carina.

9. 1. Carinsko područje i carinski obveznik

Carinski zakon primjenjuje se na cijelom carinskom području Republike Hrvatske koje

obuhvaća drţavni teritorij te je carinska crta istovjetna graničnoj crti.

Carinski zakon takoĎer se primjenjuje i na postrojenja i ureĎaje u epikontinentalnom pojasu

RH koji obuhvaća morsko dno i njegovo podzemlje (do vanjskog ruba kontinentalne orubine,

odnosno do udaljenosti od 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina

teritorijalnog mora)

Carinski obveznici su fizičke i pravne osobe pri čemu je svaki carinski duţnik uvijek i

carinski obveznik, ali svaki carinski obveznik ne mora biti carinski duţnik.

Carinski duţnik, definiran kao osoba koja je duţna podmiriti carinski dug, je:

carinski deklarant (osoba koja podnosi uvoznu, izvoznu ili provoznu deklaraciju),

osoba za čiji je račun carinska deklaracija podnesena,

osoba koja je dala podatke iskazane u carinskoj deklaraciji, a znala je ili je morala

znati da podaci nisu istiniti,

osobe koje su nezakonito unijele robu u carinsko područje RH (uključujući i unos iz

slobodne zone ili slobodnog skladišta) ili nezakonito izuzele robu ispod carinskog

47 Carinski zakon (NN 78/99., 94/99, 98/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06; 60/08, 45/09), Zakon o

carinskoj tarifi (NN 61/00, 117/00, 119/00, 146/08), Zakon o carinskoj sluţbi (NN 83/09)


112

nadzora, a znale su ili su trebale znati kako je takav unos nezakonit kao i osobe koje su

tu robu stekle u vlasništvo ili u posjed. Navedeno uključuje i obveze koje proizlaze iz

privremenog smještaja robe ili carinskog postupka i koji je roba bila stavljena,

osoba koja nije ispunila propisane obveze koje proizlaze iz privremenog smještaja ili

stavljanja robe u carinski postupak,

osoba koja je potrošila ili upotrijebila robu u slobodnoj zoni suprotno propisima,

osoba koja je prema saznanju carinarnice bila posljednji posjednik robe ako nije

moguće utvrditi osobu koja je protupropisno potrošila ili upotrijebila robu,

osoba koja je iznijela/sudjelovala u iznošenju robe iz carinskog područja RH iako je

znala ili trebala znati kako propisana carinska deklaracija nije podnesena, iako je

morala biti.

9. 2. Carinski dug

Carinski dug predstavljaju sva davanja koja je Carinska uprava obvezna naplaćivati na na

robu koja se uvozi ili izvozi, sukladno carinskim i drugim propisima.

Carinski dug nastaje u trenutku prihvaćanja carinske deklaracije te razlikujemo uvozni i

izvozni carinski dug.

Uvozni carinski dug nastaje u trenutku:

prihvaćanja uvozne carinske deklaracije,

puštanja robe u slobodan promet,

stavljanja robe u postupak privremenog uvoza s djelomičnim osloboĎenjem od

plaćanja carine,

Nezakonitog unosa robe u carinsko područje RH, uključujući i unos iz slobodne zone

ili slobodnog skladišta te neispunjavanjem uvjeta i obveza carinskog postupka.

Izvozni carinski dug nastaje u trenutku:

prihvaćanja izvozne carinske deklaracije,

izvoza robe iz carinskog područja RH, nakon podnošenja carinske deklaracije,

neispunjavanje ili nepridrţavanje uvjeta za djelomično ili potpuno osloboĎenje od

izvozne carine. Navedeno se ne odnosi na robu koja je potpuno uništena ili nepovratno


113

izgubljena, a do čega je došlo uslijed naravi same robe, nepredviĎenih okolnosti, više

sile ili uz odobrenje nadleţne carinarnice.

9. 3. Carinska vrijednost robe

Carinska vrijednost uvezene robe je njezina transakcijska vrijednost koja predstavlja stvarno

plaćenu cijenu za robu koja se radi izvoza prodaje u RH. Ukoliko tu cijenu nije moguće

utvrditi, carinska vrijednost utvrĎuje se kao transakcijska vrijednost istovjetne ili slične robe u

istom vremenskom razdoblju. Ukoliko ni tu metodu nije moguće primijeniti, koriste se

deduktivne metode, odnosno primjenjuju odredbe odgovarajućih meĎunarodnih sporazuma.

Transakcijska cijena uvećava se za:

iznos provizije i posredničke naknade,

troškove ambalaţe, pakiranja, prijevoza, utovara/ istovara/ rukovanja s robom,

prikladno rasporeĎenu vrijednost roba i usluga koje je kupac isporučio izravno ili

neizravno bez naplate ili po sniţenoj cijeni, a radi uporabe u proizvodnji i prodaji

uvezene robe radi izvoza, i to do stupnja do kojeg ta vrijednost nije bila uključena u

cijenu koja je plaćena ili koju treba platiti. Navedene robe i usluge podrazumijevaju:

o materijale, sastavne dijelove i slične stvari ugrađene u uvezenu robu,

o alate, matrice, kalupe, odljeve i slične robe koje su upotrijebljene u proizvodnji

uvezene robe,

o materijale utrošene u proizvodnji uvezene robe, te

o usluge projektiranja, razvoja, umjetničkog rada, oblikovnog rada, te planova i

skica napravljenih izvan Hrvatske a potrebnih za proizvodnju uvezene robe,

iznos tantijema i licencija,

dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, ustupanjem ili uporabom uvezene robe koji se

izravno ili neizravno plaćaju prodavaču.


114

9. 4. Podrijetlo robe

Podrijetlo robe iznimno je bitno za odreĎivanje visine carine (carinskog duga), a dokazuje se

odgovarajućom potvrdom koju u RH izdaje Hrvatska gospodarska komora temeljem pisanog

zahtjeva na propisanom obrascu.

Razlikujemo:

robu nepovlaštenog podrijetla na koju se primjenjuju uobičajene carinske stope

navedene u Carinskoj tarifi. Ona moţe biti dobivena ili proizvedena u cijelosti u

jednoj zemlji ili na području više zemalja pri čemu se podrijetlo se odreĎuje prema

zemlji u kojoj je izvršena posljednja bitna faza obrade ili prerade,

robu povlaštenog podrijetla, a čije podrijetlo odgovara uvjetima koje je RH dogovorila

sa zemljom s kojom zaključuje ugovor o slobodnoj trgovini ili uvjetima o primjeni

povlaštenih tarifnih mjera iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruţivanju.

9. 5. Carinski postupak

Carinski postupak podrazumijeva pravila kojih se sudionici carinskog postupka trebaju

pridrţavati prilikom stavljanja domaće i strane robe u carinski postupak.

Nakon što je provjerena deklaracija i izvršen pregled isprava i robe, carinarnica je stavlja u

jedan od carinskih postupaka koji imaju gospodarski učinak:

postupak puštanja robe u slobodan promet,

postupak provoza robe,

postupak carinskog skladištenja,

postupak unutarnje proizvodnje,

postupak vanjske proizvodnje

postupak prerade pod carinskim nadzorom,

postupak privremenog uvoza,

postupak izvoza

Carinarnica takoĎer moţe odobriti i pojednostavljenje postupka.


115

9. 6. Ovlašteni carinski službenici i carinska uprava

Ovlašteni carinski sluţbenici obavljaju poslove carinske uprave, u civilnoj ili sluţbenoj

odjeći. Ovlaštenja dokazuju sluţbenom iskaznicom i sluţbenom značkom s identifikacijskim

brojem.

Ovlašteni carinski sluţbenici imaju pravo:

pratiti, zaustaviti, pregledati i pretraţiti prijevozno i prijenosno sredstvo i robu,

provjeriti identitet i pregledati osobe,

pregleda i pretrage poslovnih prostorija, prostora, objekata, dokumentacije, kao i

provjere vjerodostojnosti i istinitosti isprava podnesenih u carinskom postupku,

privremeno oduzeti predmete i isprave te privremeno ograničiti slobodu kretanja,

pozivati,

prikupljati, obraĎivati, evidentirati i koristiti osobne i druge podatke,

upotrijebiti sredstva prisile.

Sukladno Zakonu o carinskoj sluţbi, carinska uprava obavlja sljedeće poslove:

1. provodi carinski nadzor nad stranom

robom, nadzor nad domaćom robom

stavljenom u postupak radi izvoza ili

smještenom u slobodnu zonu i carinsko

skladište, te nadzor nad proizvodima

podloţnim posebnim porezima,

2. provodi carinske postupke te odreĎuje

carinski dopuštena postupanja ili uporabu

robe,

3. utvrĎuje elemente za obračun carine,

posebnih poreza, poreza na dodanu

vrijednost te drugih propisanih davanja,

4. provodi obračun carine, posebnih

poreza, poreza na dodanu vrijednost te

drugih propisanih davanja,

5. provodi mjere osiguranja naplate

utvrĎenog, a nedospjelog carinskog duga,

posebnog poreza, poreza na dodanu

vrijednost te drugih davanja koja se

naplaćuju prema posebnim propisima,

6. obavlja naplatu, uključujući i ovrhu radi

naplate carine, posebnih poreza, poreza na

dodanu vrijednost i drugih davanja

sukladno propisima iz njezine nadleţnosti,


116

7. provodi mjere carinskog nadzora i

nadzora posebnih poreza,

8. obavlja carinske i porezne provjere u

svrhu otkrivanja prekršajnih i kaznenih

djela iz svoje nadleţnosti i nadleţnosti

drugih ovlaštenih tijela o čemu ih

izvješćuje, te podnosi prijavu drţavnom

odvjetništvu ili drugim tijelima nadleţnim

za pokretanje i provedbu kaznenih

postupaka,

9. provodi dokazne radnje povjerene od

strane drţavnog odvjetništva sukladno

Zakonu o kaznenom postupku,

10. vodi upravni postupak u prvom

stupnju,

11. vodi prekršajne postupke u prvom

stupnju za prekršaje propisane Carinskim

zakonom, ovim Zakonom te drugim

zakonima kada je njihova provedba

stavljena u njezinu nadleţnost,

12. sukladno deviznim i drugim propisima

obavlja kontrolu unosa na carinsko

područje i iznosa iz carinskog područja

domaćih i stranih sredstava plaćanja,

13. obavlja nadzor i kontrolu unosa, uvoza,

izvoza ili provoza robe za koje su

propisane posebne mjere u svrhu

sigurnosti, zaštite zdravlja i ţivota ljudi,

ţivotinja i bilja, zaštite kulturne baštine,

zaštite nacionalnog blaga i zaštite

intelektualnoga vlasništva,

14. obavlja kontrolu prelaska osoba preko

drţavne granice na graničnim prijelazima,

koje odreĎuje Vlada Republike Hrvatske (u

daljnjem tekstu: Vlada),

15. prikuplja, evidentira i obraĎuje podatke

o carinskim postupcima, o visini i strukturi

obračunate i naplaćene carine, posebnih

poreza, poreza na dodanu vrijednost i

drugih davanja koja se plaćaju uz carine,

16. prikuplja, evidentira i obraĎuje podatke

potrebne za provedbu carinske provjere i

nadzora nad obračunom i primjenom

propisa,

17. prati provedbu mjera gospodarske

politike u području carinskog sustava,

sustava posebnih poreza, politike carinske i

izvancarinske zaštite, te sudjeluje u izradi

stručnih podloga za njihovo donošenje i

izradi nacrta akata za njihovu provedbu,


117

18. daje suglasnost o izgradnji,

rekonstrukciji, odrţavanju i opremanju

graničnih prijelaza i drugih carinskih

objekata,

19. suraĎuje sa stranim carinskim i drugim

sluţbama i meĎunarodnim organizacijama,

20. kroz rad Carinskog centra za obuku

organizira temeljne i specijalističke obuke

za carinske sluţbenike, kao i stručno

obrazovanje i usavršavanje sluţbenika iz

drugog drţavnog tijela ili ustanove te

sudjeluje u provedbi drţavnih stručnih

ispita za carinske sluţbenike,

21. izdaje stručne i druge publikacije iz

područja carinskog i poreznog sustava,

22. obavlja poslove koji su joj stavljeni u

djelokrug rada zakonskim i podzakonskim

propisima kojima se ureĎuju uvjeti za

obavljanje meĎunarodnog otpremništva u

vezi s carinjenjem roba, odnosno ureĎuju

uvjeti za obavljanje poslova zastupanja u

carinskom postupku,

23. obavlja poslove prikupljanja podataka,

kontrole i unosa podataka te ih dostavlja

Drţavnom zavodu za statistiku,

24. daje priopćenja za javnost o radu

sluţbe,

25. obavlja i druge poslove koji su joj

carinskim i drugim propisima stavljeni u

nadleţnost,

26. u skladu s posebnim ovlaštenjima

obavlja i druge poslove iz djelokruga

drugih nadleţnih tijela koji su joj dani u

nadleţnost.


118

10. POREZNO SAVJETNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ

Materija poreznog savjetništva regulirana je donošenjem odgovarajućeg zakonskog okvira

2000. godine čime su stvoreni preduvjeti za razvoj profesije koja ima istaknuto mjesto u

većini trţišnih gospodarstava.

10. 1. Osoba poreznog savjetnika

Poslovima poreznog savjetništva mogu se baviti:

1. Fizičke osobe koje ispunjavaju opće i posebne uvjete kako slijedi:

opći uvjeti: poslova sposobnost, prebivalište u RH, znanje hrvatskog jezika i pisanje

latiničnim pismom ili drugim jezikom i pismom koji je u sluţbenoj uporabi na

području na kojem se obavlja djelatnost, uvjet o nekaţnjavanju za odreĎene kategorije

prekršaja,

posebni uvjeti: diplomirani pravnik ili ekonomist s pet godina radnog iskustva na

poreznim i računovodstvenim poslovima, poloţen ispit za poreznog savjetnika i

odobrenje za rad Hrvatske komore poreznih savjetnika

2. Javna trgovačka društva za porezno savjetništvo,

3. Ovlašteni revizori i revizorske tvrtke (u okviru ovlasti iz Zakona o reviziji), trgovačka

društva i obrti za računovodstvene usluge (okviru svoje djelatnosti),

4. Poslodavci u predmetima vezanim uz poreze na plaće svojih zaposlenika kao osobe koje su

ovlaštene za ograničeno porezno savjetništvo, ali bez prava zastupanja stranke u poreznim

postupcima pred poreznim tijelima i u poreznim sporovima

Jedan ili više poreznih savjetnika mogu osnovati javno trgovačko društvo za porezno

savjetništvo kao društvo osoba, uz suglasnost Komore poreznih savjetnika. Takvo društvo u

nazivu tvrtke treba koristiti oznaku »porezno savjetništvo«. Članom društva za porezno

savjetništvo moţe biti samo porezni savjetnik.


119

10. 2. Poslovi i ovlasti poreznog savjetništva

Djelokrug poslova koje moţe obavljati porezni savjetnik je:

pomoć u poreznim pitanima koja se sastoji od:

savjetovanja stranaka u vezi s poreznim pitanjima,

pomoć pri izradi poreznih prijava,

zastupanje u poreznim postupcima pred poreznim tijelima,

sudjelovanje u poreznim sporovima pred sudovima te

nadzor voĎenja poreznih i računovodstvenih evidencija.

ispunjavanje porezne prijave i drugih isprava koje je porezni obveznik duţan

ispunjavati i dostavljati u poreznom postupku.

O uslugama poreznog savjetništva u pravilu se sklapa ugovor u pisanom obliku. Iznimno,

ukoliko se porezno savjetništvo obavlja za pojedinačne slučajeve, ugovor ne mora biti u

pisanom obliku.

10. 3. Uvjeti za obavljanje poslova poreznog savjetnika

Poreznim savjetništvom mogu se baviti samo fizičke osobe kojima je Hrvatska komora

poreznih savjetnika dala odobrenje za rad. Pri tome, ukoliko djelatnost poreznog savjetništva

obavljaju kao samostalnu djelatnost, porezni savjetnici ne mogu biti zaposleni kod druge

fizičke ili pravne osobe.

Za obavljanje poslova poreznog savjetništva, potrebno je imati poloţen ispit za poreznog

savjetnika, sukladno sljedećim pravilima:

ispit organizira i provodi Komora,

ispit se polaţe pred povjerenstvom od najmanje pet članova koje imenuje

Ministarstvo financija na prijedlog Komore,

troškove ispita snosi osoba koja polaţe ispit,

prijavu za ispit moţe podnijeti osoba koja ispunjava (gore navedene) opće i

posebne uvjete za obavljanje poslova poreznog savjetnika.


120

Nakon poloţenog ispita dobiva se odobrenje za rad.

10. 4. Prava i obveze poreznog savjetnika

Porezni savjetnik obavlja poslove poreznog savjetništva samostalno i neovisno uz

odgovarajuću naknadu sukladno odgovarajućoj tarifi, koju propisuje Komora uz suglasnost

ministra financija. Temelj obavljanja djelatnost jesu isprave i podaci dobiveni od stranke.

Porezni savjetnik i društvo za porezno savjetništvo duţni su čuvati isprave koje ne vrate

stranki najmanje šest godina od dana njihova nastanka ili zaprimanja. TakoĎer, duţan je

čuvati kao poslovnu tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u radu saznao na drugi

način. Tajnu su duţne čuvati i druge osobe koje rade ili su radile za poreznog savjetnika48.

Porezni savjetnik ovlašten je i obvezan čuvati prava i opravdane zahtjeve svoje stranke u

okviru zakonskih propisa i vlastitog uvjerenja.

Porezni savjetnik moţe raskinuti sklopljeni (pismeni ili, u iznimnim slučajevima usmeni)

ugovor o pruţanju usluga poreznog savjetništva ukoliko stranka ne suraĎuje na način koji,

osigurava ispunjenje preuzetih obveza poreznog savjetnika.

Porezni savjetnik koji je u posljednje tri godine prije podnošenja zahtjeva za dobivanje

odobrenja poreznog savjetnika bio zaposlen u drţavnoj upravi, područnoj (regionalnoj)

samoupravi ili lokalnoj samoupravi, u čijem je djelokrugu rada bilo izravno odlučivanje ili

nadzor o poreznim stvarima, ne smije u trajanju od jedne godine od izdavanja odobrenja,

sklopiti ugovor o poreznom savjetništvu sa strankom na koju se odnosio njegov rad.

Drţavna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti duţne su poreznom savjetniku dati

podatke koji su mu potrebni radi obavljanja poslova u odreĎenom predmetu, ako to nije

protivno i na štetu čuvanja sluţbene ili profesionalne tajne davatelja podataka.

48 Na obvezu čuvanja poslovne tajne primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.


121

10. 5. Ustroj poreznih savjetnika

Porezni savjetnici obvezno se udruţuju u Komoru poreznih savjetnika, kao samostalnu i

neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe. Osim što predstavlja porezne savjetnike

Republike Hrvatske kao cjelinu, Komora promiče, usklaĎuje i zastupa zajedničke interese

poreznih savjetnika.

Komora takoĎer vodi imenik osoba koje su poloţile ispit za poreznog savjetnika i imenik

javnih trgovačkih društava za porezno savjetništvo, s posebnom naznakom onih koji obavljaju

djelatnost. U imenik se upisuju sve promjene, a podaci iz imenika su javni.


122

LITERATURA

1. Bajo, A.; Jurlina Alibegović, D.: Javne financije lokalnih jedinica vlasti, Školska

knjiga Zagreb 2008

2. Carinski zakon NN 78/99., 94/99, 98/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06;

60/08, 45/09

3. Drezgić, S. (2005): Lokalni javni sektor u sustavu financiranja Republike Hrvatske,

Hrvatska pred vratima EU: fiskalni aspekti, HAZU - Odsjek za ekonomska

istraţivanja Zavoda za povijesne i društvene znanosti, pp. 317-340

4. Jelčić, Ba.: Javne financije, Informator, Zagreb, 1997.

5. Jurković, P. Javne financije, Masmedia, Zagreb, 2002.

6. Marinović, Ţ.: Što donosi novi Zakon o trošarinama, RRiF 11/09

7. Mijatović, N.: Postanite porezni savjetnik, Porezni vjesnik 02/03

8. Ministarstvo financija, Godišnje izviješće 2009

9. Odluka Ustavnog suda NN 26/07

10. Opći porezni zakon NN 147/08; 18/11

11. Pravilnik o doprinosima NN 2/09, 9/09 – ispravak ; 97/09, 25/11

12. Pravilnik o načinu izvješćivanja o obračunanom posebnom porezu na plovila odnosno

zrakoplove proizvedene i isporučene u Republici Hrvatskoj NN 26/10

13. Pravilnik o obliku i sadrţaju prijave poreza na promet nekretnina NN 28/01;

14. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju posebnog poreza na bezalkoholna pića,

iskazivanju i dostavljanju izviješća te oslobaĎanju od plaćanja posebnog poreza NN

59/94, 109/96; 119/01

15. Pravilnik o porezu na dobit NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10

16. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost 146/09

17. Pravilnik o porezu na dohodak NN 95/05; 96/06; 68/07; 146/08; 2/09; 9/09 – ispravak;

146/09, 123/10

18. Pravilnik o posebnom porezu na kavu i rukovanje markicama za označavanje kave NN

92/05; 155/05

19. Pravilnik o posebnom porezu na luksuzne proizvode NN 112/99; 119/01; 25/09;

26/09; 27/09; 73/09

20. Pravilnik o prireĎivanju zabavnih igara NN 86/01; 3/02

21. Pravilnik o programu i polaganju ispita za poreznog savjetnika NN, 54/01, 79/01 i

38/03


123

22. Pravilnik o trošarinama NN 1/10

23. Pravilnik o uvjetima tehničke ispravnosti automata za zabavne igre NN 107/03

24. Pravilnik o voĎenju evidencije o plaćenom porezu na premije osiguranja od

automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila NN 16/03

25. Šimović, J., Arbutina, H.; Mijatović, N.; Rogić Lugarić, T. ; Cindori, S.: Hrvatski

fiskalni sustav, Narodne novine, Zagreb, 2010

26. Turković – Jarţa, L: Doprinosi i obračun plaća u 2010, RRiF 1/10

27. Zakon o carinskoj sluţbi NN 83/09

28. Zakon o carinskoj tarifi NN 61/00, 117/00, 119/00, 146/08

29. Zakon o doprinosima NN 84/08; 152/08; 94/09; 18/11

30. Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave NN

117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01-ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08

31. Zakon o minimalnoj plaći, NN 67/08

32. Zakon o područjima posebne drţavne skrbi NN 86/08

33. Zakon o poreznom savjetništvu, NN 27/00

34. Zakon o porezu na dobit NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08; 80/10

35. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00,

73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09

36. Zakon o porezu na dohodak NN 177/04, 73/08, 80/10

37. Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko

osiguranja cestovnih vozila NN 150/02

38. Zakon o porezu na promet nekretnina NN 69/97, 26/00, 153/02

39. Zakon o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i

zrakoplove NN 136/02; 44/02; 95/04 i 94/09

40. Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića NN 136/02

41. Zakon o posebnom porezu na kavu NN 87/05

42. Zakon o posebnom porezu na luksuzne proizvode NN 136/02

43. Zakon o pravnom poloţaju vjerskih zajednica NN 83/02

44. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom NN 143/02;

33/05

45. Zakon o slobodnim zonama NN 44/96, 92/05, 85/08

46. Zakon o trošarinama NN 83/09

47. Zakon o igrama na sreću NN 87/09

porezni sustav republike hrvatske nastavni materijali final

Documents