POREME AJI U PONA ANJU Poreme aji socio emocionalnih funkcija Pojam poreme aji u pona anju (engl. behavior disorders) koristi se u razli itim disciplinama, ispunjem dijelom razli itim sadr ajima. Ipak, on se sve vi e uzima kao nadre en pojam (obuhvata psihi ke poreme aje, emocionalne poreme aje, socijalnu zapu tenost, disocijalitet i dr.), koji koriste razli ite discipline (specijalna pedagogija, socijalna pedagogija, psihologija, socijalni rad i dr.) i koje se interdisciplinarno odnose spram te slo ene pojave. Definicija i klasifikacijaVelika raznolikost u terminologiji kojom se ozna avaju razne vrste smetnji pona anja li nosti sigurno je izme u ostalog rezultat diferentnog pristupa definiranju ovog pojma. Dijete je poreme eno u pona anju : - kad se njegovo pona anje izdvaja iz uobi ajenih standarda i u sebi sadr i asocijalne i antisocijalne crte, - kad to pona anje predstavlja opasnost za dalji razvoj djeteta i - kad zbog toga dijete treba podvr i posebnom odgojnom postupku i tretmanu. prema R. J. Thompsonu (1986) , empirijski su utvr eni simptomi, pri emu se razlikuje ira i u a skupina : 1. Kompleksni sindromi (Broad band S): - nekontrolirano pona anje (undercontrolled), ozna eno agresivnim, eksternaliziranim, agiraju im pona anjem; - prekontrolirano pona anje (overcontrolled) , oza eno kao optere uju e, internaliziraju e, srame ljivo tjeskobno pona anje i poreme aji li nosti. 2. Rje Specijalni sindromi ili faktori (narrow band S): agresivan delinkventan hiperaktivan shizoidan stra ljiv depresivan socijalno zaostao somati ke pritu be

e: seksualni problemi problemi sazrijevanja nekomunikativnost prisilno pona anje problemi spavanja.

Svakako da je i ovaj popis simptoma nepotpun. Postoje i druge fenomenolo ke podjele, posebno one koje se koriste u psihijatriji djece i mlade i. Valja ista i da su uzroci i pojavni oblici esto izmje ani.

Sve vrste poreme aja u pona anju mogu se, prema L. Bergantu (1968) svrstati u etiri etiolo ke skupine : I. Primarno bilo ki uvjetovane smetnje 1. smetnje kao posljedica grubih organskih uzroka 2. smetnje kao posljedica epilepsije i psihoza II. Razvojno (peristati ki) uvjetovane smetnje

1. smetnje kao posljedica o te enosti djelovanjem miljea i zabluda 2. smetnje kao posljedica emocionalno ometenog razvoja li nosti. Uzroci neadekvatnog pona anja : a) ivot djece u poreme enim obiteljskim odnosima koji se manifestiraju stalnim sva ama , trzavicama u ku i, u neujedna enom stavu prema djetetu, neprijateljskom dr anju i nastupu prema djetetu, u postavljanju pretjeranih zahtjeva na dijete i ogor enju kad ono te zahtjeve ne ispuni; zatim u pretjeranoj brizi i strahu za dijete, u sputavanju aktivnosti djeteta , u negativnom uticaju maloljetnih osoba koje su se odale prostituciji, alkoholizmu, skitnji, prosja enju, vr enju krivi nih djela isl. b) Dru tvo nema adekvatan uticaj na odgoj djece i omladine; djeca nemaju potreban kontakt s okolinom jer ive u izoliranim prilikama i mjestima, roditelji im brane kontakt sa vr njacima, djeca se nalaze pod uticajem neadekvatne i negativne sredine; djeca ive u uvjerenju da ih okolina sumnji i za kra u i razne tete te u svakoj prilici vr i pritisak na njih, progla ava ih krivima i tako izolira iz svoje sredine. c) Pote ko e u odgoju zbog li nih osobina koje su rezultat psihosomatskog statusa subjekta; maloljetne osobe s raznim smetnjama u psihi kom ili fizi kom razvoju (ometena djeca, logopati, slabovidni, nagluhi, neuroti ari, epilepti ari) koji nisu podvrgnuti adekvatnom postupku lije enja i rehabilitacije. d) Nedostatak uzajamnog djelovanja biolo kih , psiholo kih i sociolo kih faktora dovodi do poreme aja u razvoju i formiranju li nosti to se ogleda u vr enju nedozvoljenih radnji.

KARAKTERISTIKE DJECE S POREME AJIMA U PONA ANJU Djeca s poreme ajem u pona anju odlikuju se nizom zajedni kih i specifi nih karakteristika ve prema tome kakav je uzrok poreme aja i i u kojem stupnju je izra ena ta poreme enost. Takvoj djeci je potrebno mnogo poticaja da po nu raditi i da taj svoj rad dovedu do kraja; ona su nepovjerljiva, indiferentna, ili ak vidljivo lijena; ispoljavaju nervozne reakcije kao na primjer grickanje noktiju, sisanje palca, ili prstiju, mucanje, uo ljiv i izrazit nemir, gr enje mi i a, uplitanje kose, bockanje i grebanje, isklju uju se iz kruga druge djece i njihovih aktivnosti, pokazuju neuspjeh u koli, ili vidljivo ispoljavaju odsustvo interesa za kolu, izgledaju nesretnija od druge djece, posti u slabije rezultate od svojih mogu nosti, ljubomorna su, ili se previ e prihvataju takmi enja itd. Navedeni simptomi naj e e mogu pomo i u otkrivanju djece s emocionalnim smetnjama. Jedni su prema okolini upadljivo uljudni, a drugi bezobzirni. U stanju su napustiti posao i odlutati bez cilja i to na vi e dana, a da se ne sje aju gdje su bili i sta su radili. Navedene pojave kod epilepti ara nisu takvog karaktera i inteziteta da se one ne bi mogle ubla iti, ili otkloniti. U psihopatske djece imamo pojave agresivnosti, malodu nosti, nesigurnosti, emocionalne labilnosti, bezdu nosti, svadljivosti, te nju za isticanjem pod svaku cijenu, sugestibilnost. Ova djeca esto mijenjaju posao u stalnom su sukobu s okolinom, ine ispade, te ko se prilago uju poslu i privatnom ivotu. Neadaptirano pona anje mo e biti od jedva uo ljivog do jako izra enog. U neuroti ne djece i omladine poreme ena je psihi ka ravnote a, takva djeca te ko podnose ograni enja, frustracije i sukob s okolinom. U djece s promjenama karaktera javlja se na primjer: Nastrljivost, ni ta ne ostavljaju na miru, uni tavaju sve do ega do u, bje e od ku e i kole, vr e sitne kra e; upadljiva je rana seksualna aktivnost i sklonost seksualnim perverzijama. Karakteristike ove kategorije su promjene u djelovanju nagona i odsustvo neophodne racionalne inhibicije. Ovo je obi no rezultat posencephaliti kih promjena. Sre a je da su ovakvi slu ajevi danas rijetki. U delikvenata se mogu primijetiti fizi ka vrsto a, nemiran temperament, impulsivnost, ekstrovertiranost, agresivnost, destrukcija, esto, sadizam. U svojim stavovima su esto neprijateljski raspolo eni, socijalno sigurni, pustolovi, nepokorni autoritetima. U prvom su im planu konkretna korist i zabava, ekspresivni su, nedovoljno sistemati ni i metodi ni u pristupanju ozbiljnim problemima. U odgojno zapu tene djece manifestuje se nerad, skitnja, prosja enje, nedoli no vladanje na javnim mjestima, potkradanje, la i, prevare, u ivanje alkohola, prostitucija, vr enje raznih nedozvoljenih radnji koje se ne kvalificiraju kao krivi na djela.

KARAKTERISTI NI OBLICI MANIFESTIRANJA POREME ENOG PONA ANJA Me u naj e e mane i poreme aje pona anja ubrajamo one koje se javljaju na relaciji li nost-dru tvo, ili individua-dru tvena zajednica. Konkretni oblici tog sukobljavanja li nosti i dru tva manifestiraju se u formi nediscipline, agresivnosti, kra e, plja ke i sli no. Lo i obi aji i navike su tako er vrlo este mane pona anja. Oni se naj e e ispoljavaju u toku konzumiranja hrane i pi a. Za lo obi aj ka emo da je lo a navika. Tako ka emo u oblasti emocija da su lo e navike: eksplozivnost, vanjska grubost, pretjerano divljenje, osje ajna hladno a, pretjerano tituliranje, prikrivanje osje ajnih odnosa i tako dalje. U procesu sticanja znanja ka emo da su lo e navike: neobra anje pa nje na ono to se u i, nepra enje toka nastave, povr nost u u enju i tako dalje. U lo e radne i stvarala ke navike ubrajamo: sporost, lijenost, komoditet, otpor prema radnim naporima, radna depresivnost, razdra ljivost, nepa nja, nemarnost itd. U oblasti volje, esto imamo slijede e lo e navike: letimi no postupanje, izbjegavanje kolizije, navika da na eksplozivan na in ostvaruje elje itd. U lo e navike ubrajamo pu enje i konzumaciju alkohola. Kod prve navike dijete ide u potragu za novcem, a kod druge ubla ava osje aj straha. Otpor-Djeca poreme enog pona anja esto ispoljavaju i otpor koji se skoro uvijek u po etku javlja kao odgovor na pona anje drugih. U toj situaciji evidentan je stav djeteta ( narastu i gnjev, ili pasivna reakcija)U onom slu aju gdje ra unaju na slabost starije osobe otpor je jo ja e izra en jer nastoje provesti svoju volju do kraja. Otpor se esto javlja kao posljedica direktne intervencije odgajatelja. Otpor se mo e pojaviti u prividnoj formi kad dijete reagira kao da uop e nije razumjelo zapovijed. Isto tako, otpor se mo e pojaviti uslijed bolesnih stanja. Nedostatak ilu odsustvo discipline, nepriznavanje autoriteta i aktivno suprotstavljanje starijima esto je odlika ove djece. Me u uzrocima nediscipline nalazimo popustivljivo, kolebljivo, pretenciozno dr anje odgajatelja i neslogu me u njima. Osamljenost, akolektivnost, dereisti ko mi ljenje i autizam tako er mogu biti prisutni u pona anju ove djece.U raznim prilikama ova djeca i la u, ali je te ko otkriti da li se la javlja kao odgojni problem, a kada je simptom bolesnog stanja.

Postoji vi e podjela poremecaja u ponasanju. Jedna od njih je slijede a: 1. poreme aj pona aja ograni en na porodi nu sredinu 2. nesocijalizovan poreme aj pona anja 3. socijalizovan poreme aj pona anja 4. poreme aj u vidu protivljenja i prkosa 5. nespecifikovan poreme aj pona anja 1. Poreme aj pona aja ograni en na porodi nu sredinu Ova kategorija se sastoji od poreme aja pona anja koji obuhvataju antisocijalno ili agresivno pona anje (a ne samo suprostavljaju e, prkosno, ru ila ko pona anje) u kojima je izmjenjeno pona anje, u potpunosti ili skoro u potpunosti, ograni eno na ku u i/ili interakcije sa lanovima naju e porodice. Mogu da se jave kra e iz ku e, esto usmjerene na novac ili stvari jedne ili dvije odre ene osobe. Ovo mo e biti pra eno namjernim destruktivnim pona anjem, ponovo esto usmjerenim na odre ene lanove porodice, kao to je lomljenje igra aka, cijepanje odje e, grebanje po namje taju ili uni tavanje vrijednih stvari. Nasilje prema lanovima porodice (ali ne i drugih ) i namjerno podmetanje vatre ograniceno na ku u tako e predstavlja podlogu za dijagnozu. 2. Nesocijalizovan poreme aj pona anja Ovaj tip poreme aja se karakeri e kombinacijom trajno prisutnog antisocijalnog pona anja sa zna ajno rasprostranjenim o te enjem odnosa sa drugom djecom. 3. Socijalizovan poreme aj pona anja Ova kategorija se primjenjuje za poreme aje pona anja koji obuhvataju stalno antisocijalno ili agresivno pona anje kod pojedinaca koji su uglavnom dobro integrisani u grupu vr njaka. 4. Poreme aj u vidu protivljenja i prkosa Karakteristika ovog oblika pona anja je da se vi a kod djece mla e od 9 godina. Defini e se prisustvom nazna eno nepokornog, neposlu nog i provokativnog pona anja uz odsustvo oziljnijih antisocijalnih ili agresivnih akata koji naru avaju zakon ili prava drugih. Mnogi autoriteti smatraju da ovi oblici pona anja predstavljaju bla i oblik poreme aja pona anja. Treba biti oprezan prilikom upotrebe ove kategorije naro ito kod starije dece. Klini ki zna ajni poreme aji pona anja starije djece su obi no pra eni antisocijalnim ili agresivnim pona anjem koje prevazilazi nepokornost, neposlu nost ili ru ila tvo, mada ne tako rijetko njima mo e da prethodi neposlu no i prkosno pona anje na mla em uzrastu. Kategorija je uklju ena da odslika svakida nju dijagnosti ku praksu i da olak a klasifikaciju poreme aja koji se javljaju kod male djece. 5. Nespecifikovan poreme aj pona anja Ova razidualna kategorija nije preporu ljiva i trebalo bi je koristiti samo za poreme aje koji ispunjavaju op te kriterijume ali koji nisu specifikovani podvrstom, ili koji ne ispunjavaju kriterijume za bilo koju od posebo ozna enih podvrsta