poplavne Šume u kraŠkom podruČju submediterana …

Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive 151

DOI: 10.5644/PI2018.176.10

POPLAVNE ŠUME U KRAŠKOM PODRUČJU SUBMEDITERANA HERCEGOVINE

Sead Vojniković, Ćemal VišnjićŠumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu

[email protected], [email protected]

ApstraktPoplavne šume tvrdih (lužnjak) i mekih (topola, vrba i joha) lišćara u Bosni

i Hercegovini općenito su slabo očuvane. Najčešći razlog male očuvanosti su različiti negativni antropogeni uticaji, uglavnom zbog fragmentacije njihovih staništa za različite potrebe života ljudi: poljoprivreda, urbanizacija, razvoj transportne mreže (cestovne i zeljezničke). Ove šume su preostale u manjim skupinama npr. lužnjakove sastojine i sastojine poljskog jasena u dolinama rjeka ili „u trakastom obliku“ vrba, joha i topola uz vodotoke.

Naučna i stručna literatura koja obrađuje poplavne šume u BiH je veoma oskudna. Pogotovo je rijetka literatura koja obrađuje poplavne šume na kraš-kom području Hercegovine.

U ovom radu će se na osnovu dosadašnjih istraživanja kao i opažanja au-tora pokušati prikazati sintaksonomski i geografski pregled poplavnih šuma kraškog područja u Hercegovini. S obzirom na nedovoljnu istraženost ove vegetacije neophodne su daljnje analize i terenski radovi da bi imali jasnu „sliku“ o ovoj vegetaciji i njenim ekološko-vegetacijskim i florističkim karakteristikama. Ključne riječi: Hercegovina, kraška područja, poplavne šume

UvodDinarski je krš jedinstven prirodni fenomen. Pojam krša se odnosi na kreč-

njačko dolomitno područje sa specifičnim morfološkim i hidrološkim karak-teristikama. Krš nastaje djelovanjem površinske i podzemne vode u topivim karbonatnim stijenama, posebno krečnjacima. Specifični reljefni oblici kar-sta su: škrape, ponikve, uvale, krška polja i krške zaravni. U podzemlju se najčešće nalaze brojne špilje i kaverne. Krški tereni u kojima su razvijeni svi krški oblici nazivaju se potpuni krš ili holokarst. Iako se krš raporostire kroz

152 Simpozij Poljoprivreda i šumarstvo na kršu mediteransko-submediteranskog istočnojadranskog područja - stanje i perspektive

Grčku (Helenide, Peloponez, Kreta), Tursku (Taurus) i Iran (Zagors), dinarski – hercegovački krš u svijetu je poznat kao klasični tip krša.

Karta 1. Rasprostranjenost krša u istočnojadranskom području Map 1. The distribution of karst in the eastern Adriatic area

Osim geografskog položaja, geološke građe, specifične orografije te kli-matskih uvjeta i same vegetacije (ekoloških činilaca) na specifičan izgled krša, posebno kroz povijest, imao je antropogeni uticaj. Čovjek je sječom primarne prirodne šumske vegetacije i kasnije ispašom doveo do degradacije šumskih ekosistema. U procesu degradacije, nastale su izdanačke šume a da-ljom degradacjom livade i kamenjare sa pripadajućom vegetacijom.

U Bosni i Hercegovini kraška područja zauzimaju oko 1/3 ukupne površi-ne države. Iako je krš rasprostranjen i u sjeverozapadu BiH njegovi klasični oblici i pojave su vezane za jug države odnosno Hercegovinu.

Kraško područje u klimatskom pogledu odlikuje maritimni režim oborina, sa većim količinama oborina u hladnijem dijelu godine odnosno dužim ili kraćim sušnim razdobljima tokom vegetacionog perioda.

Šumsku vegetaciju krša submeditarana Hercegovine čine poglavito termo-filne zajednice na nižim nadmorskim visinama, dok više nadmorske visine zauzimaju mezokserotermne ili mezofilne zajednice (Slika 1).

Posebna izdanja ANUBiH CLXXVI, OPMN 27, str. 151-160


Sead Vojniković, Ćemal Višnjić: Poplavne šume u kraškom području submediterana hercegovine

Slika 1. Vegetacijski profi l na krša istočnojadranskog područjaFigure 1. Vegetation profi le on Karst eastern Adriatic area

Karta 2. Pregledna karta slivova u Bosni i Hercegovini(Zavod za vodoprivredu – Bijeljina)

Map 2. An overview map of the river basins in Bosnia and Herzegovina(Zavod za vodoprivredu – Bijeljina)


U kraškim područjima oborinska voda ponire kroz propusnu matičnu kreč-njačku podlogu pa je za čitavo kraško područje Hercegovine karakteristična slaba mreža površinskih voda, sa izuzetkom većih rijeka ili ponornica koje izviru u podnožjima kraških planina. Za razliku od površinskih voda, kraško područje obiluje podzemnim vodama i jezerima. Povremeno, kraška polja u Hercegovini budu kraće vrijeme poplavljena, pretvorena u jezera, uslijed velike količne oborina tokom proljeća ili jeseni.

Cilj i metode istraživanjaPrema Direktivi o staništima u Aneksu I (Habitat directive 92/43 EEC–

Anex I ) posebno su apostrifirane „Aluvijalne šume – 91E0 (Alnus glutinosa i Fraxinus excelsior) – Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albe) u smi-slu neophodnosti njihove zaštite (Vojniković, 2017). Cilj ovoga rada je da se objedine podaci vezani za poplavne šume u Hercegovine u funkciji zaštite prema ovoj Direktivi.

Općenito sastojine poplavnih šuma su poznate po svom specifičnom flo-rističkom sastavu i kao takve su bile interesantne za vegetacijska istraživanja (Klimo, 2008). U posljednje vrijeme u vrše se intenzivna istraživanja poplav-nih šuma johe u Evropi npr.: Vukelić, i dr. (2006), Douda i dr. (2016), kao i njenom južnom sumediteransko mediteranskom dijelu (Sburlino i dr. 2011).

Međutim, literatura koja obrađuje poplavne šume u BiH je veoma oskudna (Beus, 2008). Navedeno je razumljivo s obzirom na dominantnu šumovitost BiH u brdsko-planiskim područjima. Pogotovo je rijetka literatura koja obra-đuje poplavne šume na hercegovačkom kršu. Redžić i dr. (1992) je obradio šumske fitocenoze i šikare uz Neretvu. Ostala literatura koja obrađuje šumsku vegetaciju Hercegovine (Fukarek, 1957; Kolaković i Biščević 1970; Fukarek, 1970; Stefanović i dr. 1977) skoro da nema ni riječi o poplavnim šumama. Bitno je napomenuti da je Ritter-Studnička (1954 i 972) detaljno obradila floru i vegetaciju kraških livada Hercegovine. Tokom kartiranja (šumske) ve-getacije 1967-1991 u BiH su registrirane različite poplavne šume i na kršu u Hercegovini (Fukarek 1976 i 1978; Stefanović 1988; Lakušić 1990). Litera-turni prikazi kao i vlastita opažanja predstavljaju osnovni metod za kartograf-ski prikaz kao i sintaksonomski pregled istraživanih zajednica.

Rezultati i diskusijaNa području Livanjskog polja u zapadnom dijelu kod sela Jaruge (Ste-

fanović, 1988) registrovane su sljedeće zajednice: crne johe Alnetum glu-tinosae, Genisto elatae – Quercetm, roboris, kao i Leucoio – Fraxuinetum angustifoliae.



U području gornjeg toka Une i Unca s uticajem submediteranske klime (Lakušić et al. 1988/89) (pripadaju sekciji 2 i 4 Knin) na granici Bosne i Hercegovine Hrvatske registrirane su zajednice: Salicetum albae-fragilis, Al-netum glutinosae kao i Leucoio – Fraxinetum angustifoliae.

Vlastistim opažanjem uz donji tok rijeke Neretve od Mostara registrirane su zajednice: Salicetum albae-fragilis, Populetum nigro-albae.

Također u jugozapadnoj Hercegovini uz rijeku Lišticu registrovane su za-jednice sive vrbe Salicetum incanae (Fukarek, 1978). Ove zajednice su česte na siparima kanjona Neretve između Jablanice i Mostara. Također, uz Nere-tvu kod Dive Grabovice registrvana je endemna zajednica Petterio-Salicetum elaegani (Redžić i dr. 1992).

Stefanović (1990) u području rijeke Trebišnice navodi potencijalnu zajed-nicu (i njene fragmente) Periploco – Quercetum roboris. U području Parka prirode Hutovo blato (Jasprica i Carić, 2002) pored ostalih barskih zajednica registrirali su zajednicu rakite Salicetum purpureae. Vlastitim opažanjem u istom području su registrirani fragmenti zajednice Leucoio – Fraxinetum an-gustifoliae.

a) b)Slika 2. – a) Zajednica Salicetum albae – fragilis u donjem toku Neretve (foto: S.

Vojniković); b) Zajednica Salicetum incanae u toku Bune (foto: V. Beus) Figure 2. – a) Salicetum albae – fragilis in the lower flow Neretva river (photo: S.

Vojniković); b) Salicetum incanes in flow of Buna river (photo: V. Beus)



Simbol Zajednica Simbol Zajednica

Salicetum incanae Genisto eletae – Quercetum roboris

Salicetum albae-fragilis Periploco – Quercetum roboris

Saponario-Salicetum purpurae Populetum nigro-albae

Petterio-Salicetum elaegani Leucoio – Fraxinetum angustifoliae

Salicetum purpureae Alnetum gloutinosae (montanum)

Karta 3. Položaj različitih zajednica poplavnih šuma u kraškom području Hercegovine

Map 3. Position of diferent flood forest communities in the Karst region of Herzegovina

Kod analiziranja prikupljenih podataka ušlo se u fitocenološku analizu sin-taksonomske i sinsistematske pripadnosti registriranih zajednica. Međutim, bitno je napomenuti da postoji neujednačena praksa određivanja sintakso-



nomski pripadnosti poplavih šuma u smislu ICPN (Weber i dr., 2000) kao npr.: Vukelić (2012), Sarić, (1997) Oberdorfer, (1994). Za pojedine zajednice čak uopšte ne vodi njihovo javljanje u susjedstvu iako sigurno postoje npr.: Salicetum incanae Jovanović 1955. Ova zajednica se pogotovo učestalo jav-lja u kraškim submediteranskim uvjetima.

ZaključciPoplavne šume u kraškom području Hercegovine općenito su slabo izu-

čavane i očuvane. Najčešći razlog male očuvanosti su različiti negativni an-tropogeni uticaji, uglavnom zbog fragmentacije njihovih staništa za različite potrebe života ljudi: poljoprivrede, urbanizacije, razvoja transportne mreže ili razvoja novih hidrografskih objekata (kanala, tunela i sl.) . S obzirom na evidentne klimatske promjene može pretpostaviti da će u budućnosti doći do značajnih promjena ovih šuma u smislu florističkog sastava pa čak i areala.

Na osnovu navedenih literaturnih informacija i vlastitih opažanja do sada su u kraškom području Hercegovine registrirane sljedeće poplavne šume ili njihovi ostaci – fragmenti:

Šume johe i poljskog jasenaSveza: Alnion glutinosae Malciut 1929- Alnetum glutinosae (montanum) Fukarek 1969 - Leucoio – Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959

Šume vrba i topolaSveza: Salicion albae Soó 1930- Salicetum albae-fragilis Soó 1930- (Saponario-)Salicetum purpurae Wendenberger – Zelenika1952- Salicetum incanae Jovanović 1955 - Populetum nigrae Jovanović et Tomić 1979- Populetum nigro-albae Slavnić 1952

Sveza: Salicion eleagni Aichinger 1933- Petterio-Salicetum elaegani Redžić, Muratspahić, Lakušić 1992

Poplavne šume lužnjaka Sveza: Alno-Quercion robori Horvat (1937) 1938.- Fraxino angustifoliae – Quercetum roboris Jovanović i Tomić 1979- Periploco-Quercetum roboris Černjavski 1949- Genisto elatae – Quercetum roboris Horvat 1938



Prema navedenom može se zaključiti da je u području submediteranskog krša Hercegovine registrovano: 4 sveze i 11 asocijacija.

S obzirom na nedovoljnu istraženost ove vegetacije neophodna su daljnje analize i terenski radovi da bi imali jasnu „sliku“ o ovoj vegetaciji i njenim ekološko-vegetacijskim i florističkim karakteristikama kao i sintaksonomiji poplavanih šuma kraškog područja Hercegovine.

LiteraturaBeus, V. (2008): Bosnia and Herzegovina; in: Foodplane forests of the temperate zone of

Europe ed. Klimo, E., Lesnicka prace, s.r.o., publishing house for forestry. Kostelec nad Černymi lesy.

Douda, J. ur. (2016): Vegetation classification and biogeography of European floodplain forests and alder carrs; Applied Vegetation Science, No. 19.; pp.: 147-163.

Fukarek, P. (1957): Fitocenološka raspodjela bosanskog i hercegovačkog krša; Savezno savjetovanje o kršu, Krš BiH, Knjiga III, Split; pp 139-144.

Fukarek, P. (1970): Fitocenološka, istraživanja i kartiranja šumskih i šibljačkih zajednica na hercegovačkim planinama Orjen, Prenj i Čvrsnica. Radovi ANUBiH Vol. XXXIX, br. l; Sarajevo; pp 175-229.

Fukarek, P. ur. (1976) : Vegetacijska karta Jugoslavije – Teritorija SR BiH; Godišnji izvještaj za 1976. godinu; Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (mnsc.).

Fukarek, P. ur. (1978) : Vegetacijska karta Jugoslavije – Teritorija SR BiH; Godišnji izvještaj za 1977. godinu; Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (mnsc.).

Jasprica, N., Carić, M. (2002): Vegetation of natural park of Hutovo Blato (Neretva river delta, Bosnia and Herzegovina); Biologia, 57/3, Bratislava, pp.: 505-516.

Klimo, E., ur. (2008): Foodplane forests of the temperate zone of Europe Lesnicka prace, s.r.o., publishing house for forestry; Kostelec nad Černymi lesy.

Kolaković, R., Biščević, A. (1970): Značaj šuma na hercegovačkom kršu; Privredna komora BiH; Sarajevo; pp.: 1-45.

Lakušić, R. ur. (1990): Vegetacijska karta Jugoslavije – Teritorija SR BiH;; Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (mnsc.).

Oberdorfer, E. (1994): Pflanzensoziologische Exkursionflora; UTB – Ulmer, Stuttgart. Redžić, S., Muratspahić, D., Lakušić, R. (1992): Neke fitocenoze šuma i šikara iz doline

Neretve; Poljoprivreda i šumarstvo; Vol. XXXVIII, br. 1-2; Podgorica; pp.: 95-101. Ritter-Studnička H. (1954): Flora i vegetacija kraških polja Bosne i Hercegovine; Godišnjak

Biološkog instituta u Sarajevu; Sveska 1-2; Sarajevo, pp.:25–101.Ritter-Studnička H. (1972): Neue Pflanzengesellschaften aus den Karstfeldern Bosniens und

Hercegovina. Bot. Jhb. Syst. 92 Sarajevo, pp.: 108 – 154.Sarić, R., M. ur. (1997): Vegetacija Srbije II – Šumske zajednice 1; SANU – odjeljenje

prirodno-matamatičkih nauka, Beograd, pp.: 1- 474. Sburlino, G., Poldini, L., Venanzoni, R., Ghirelli L. (2011): Italian black alder swamps:

Their syntaxonomic relationships and originality within the European context; Plant Biosystems, Vol. 145, pp.: 148–171.

Stefanović V. (1990): Cenološki dijapazon lužnjaka (Quercus robur L.) u Bosni i Hercegovini. Glasnik Biološkog instituta, Sarajevo, Vol. 42; pp.: 73-83.




Stefanović V. ur. (1988): Vegetacijska karta Jugoslavije – Teritorija SR BiH; Godišnji izvještaj za 1987/1988. godinu; Biološki institut Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (mnsc.).

Stefanović, V., Burlica, Č., Dizdarević, H., Fabjanić, B., Prolić, N. (1977). Tipovi niskih degradiranih šuma submediteranskog područja Hercegovine; Radovi Šumarskog fakultet i Instituta za šumarstvo u sarajevu; Posebna izdanja br. 11; Sarajevo; pp.: 1-131.

Vojniković, S. (2017): Zaštićena šumska područja u Bosni i Hercegovini; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo (str.: 1-220).

Vukelić, J. (2012): Šumska vegetacija Hrvatske Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet i Državni zavod za zaštitu prirode; Zagreb, pp.: 1- 403.

Vukelić, J., Baričević, D., List Z., Šango, M. (2006): Prilog fitocenološkim istraživanjima šuma crne johe (Alnus glutinosa Geartn) u Podravini; Šumarski list CXXX br. 11–12, Zagreb, pp.: 479-492.

Weber, H.E., Moravec, J.; Theurillat, J.-P (2000): International Code of Phytosocological Nomenclature; Journal of Vegetation Science no. 1; Uppsala, pp. 739-768.

FLOODPLANE FORESTS IN THE SUBMEDITTERANIAN KARST REGION OF HERZEGOVINA

Summary

Floodplain forests in the Karst region of Herzegovina are generally poorly studied and preserved. The most common reasons for low conservation are the various negative anthropogenic influences, mainly due to the fragmenta-tion of their habitats for different people's needs: agriculture, urbanization, development of the transport network or the development of new hydro-graphic objects (canals, tunnels, etc.). Given the obvious climatic changes it can be assumed that in the future there will be significant changes of these forests in terms of floristic composition and even the area. Based on the above mentioned literary information and personal observations, the following floodplain forests or their remains have been registered in the Karst region of Herzegovina: – fragments:

Adler and ash forest: Alliance: Alnion glutinosae Malciut 1929- Alnetum gloutinosae (montanum) Fukarek 1969- Leucoio – Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959

Forests of willow and poplar:Alliance: Salicion albae Soó 1930- Salicetum albae-fragilis Soo 1930- (Saponario-) Salicetum purpurae Wendenberger – Zelenika 1952


- Salicetum incanae Jovanović 1955- Populetum nigrae Jovanović et Tomić 1979- Populetum nigro-albae Slavnić 1952

Alliance: Salicion eleagni Aichinger 1933- Petterio-Salicetum elaegani Redžić, Muratspahić, Lakušić 1992

Flooded forests of pedunculate oak:Alliance: Alno-Quercion robori Horvat (1937) 1938.- Fraxino angustifoliae – Quercetum roboris Jovanovic and Tomic 1979- Periploco-Quercetum roboris Černjavski 1949- Genisto elatae – Quercetum roboris Horvat 1938

According to the above it can be concluded that in the area of the submedi-terranean karst of Herzegovina are registered: 4 alliances and 11 associations.

Due to the inadequate exploration of this vegetation, further analyzes and field work are needed to have a clear picture of this vegetation and its eco-logical-vegetation and floristic characteristics as well as the syntaxonomy of flooded forests in the Karst region of Herzegovina.Key words: Herzegovina, karst areas, floody forests


poplavne Šume u kraŠkom podruČju submediterana …

Documents