ponavljanje misljenje i inteligencija
TRANSCRIPT
Ponavljanje – Mišljenje i inteligencija
• Simbolički proces obrade ideja, predodžbi, simbola i pojmova.
• MIŠLJENJE
• Mišljenje je spoznajni proces s bitnom značajkom obrade informacija.
• Mišljenje koje nije usmjereno nekom cilju, nego se sastoji u nekontroliranom sanjarenju.
• “AUTISTIČKO” MIŠLJENJE
• “Autističke” misli nastaju neovisno od realnih okvira vanjskoga svijeta i izraz su naših potreba i želja.
• Proces preoblikovanja zapamćenih doživljaja i slika u nove cjeline.
• IMAGINACIJA (MAŠTANJE)
• Imaginacija je važna sastavnica stvaralačkog mišljenja.
• Sustavno zaključivanje na temelju opaženih činjenica i odgovarajućih pretpostavki.
• RASUĐIVANJE
• Rasuđivanje je u spoznajnom smislu najviši oblik mišljenja.
• Sve ono što stoji umjesto nečeg drugog.
• SIMBOL
• Korištenje simbola omogućuje nam da se odvojimo od neposredne perceptivne vezanosti za stvarni svijet i događanja u njemu.
• Kognitivne kategorije koje odražavaju opća i bitna obilježja neke grupe sadržaja sličnih svojstava.
• POJMOVI
• Pojam je simbol koji predstavlja neku grupu objekata ili događaja koji imaju neka zajednička obilježja. Pojmove stječemo procesom indukcije.
• Sustav znakova za namjerno sporazumijevanje i sustav simbola i pravila koji olakšavaju mišljenje.
• GOVOR
• Govor je oblik postojanja misli i kao takav on je odraz našeg mišljenja. Proširenje rječnika i usavršavanje jezičnog izražavanja pridonosi poboljšanju našeg mišljenja.
• Vještina kritičkog poštovanja suprotnog gledišta.
• DIJALEKTIČKO RASUĐIVANJE
• Smanjenje vlastite pristranosti u zaključivanju postiže se uživljavanjem u suprotno stajalište.
• Njemački psiholog koji drži da životinje mogu rješavati probleme uvidom.
• KÖHLER
• Köhler je suočavao nedresirane čimpanze s problemom kako se dočepati banane koja je izvan dohvata.
• Svojstvo uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama.
• INTELIGENCIJA
• Inteligencija znatno određuje razinu čovjekova uspjeha u nizu različitih aktivnosti. Postoji povezanost između inteligencije i znanja.
• Postupci za mjerenje inteligencije.
• TESTOVI INTELIGENCIJE
• U dobrom testu inteligencije utjecaj ispitanikova znanja i iskustva trebao bi biti sveden na najmanju moguću mjeru.
• Francuski psiholog koji je razvio prvi upotrebljivi postupak za mjerenje inteligencije.
• BINET
• Binetov postupak sadrži skupine zadataka različite težine za koje je ustanovljeno da odgovaraju djeci različite kronološke dobi.
• Pojam za određenje mentalnog razvoja djece koji se određuje na temelju težine zadataka koje je dijete sposobno riješiti.
• MENTALNA DOB
• Pojam mentalne dobi uveo je Binet za određenje mentalnog razvoja djece.
• Omjer između mentalne i kronološke dobi pomnožen sa 100.
• KVOCIJENT INTELIGENCIJE
• Prosječan kvocijent inteligencije iznosi 100. Kvocijenti u rasponu od 90 do 110 smatraju se pokazateljima prosječne inteligencije (45% populacije). Kvocijent inteligencije nije prikladna mjera inteligencije odraslih.
• Sposobnost viđenja stvari u novom svjetlu i rješavanja problema na nov i neobičan način.
• KREATIVNOST
• Osim što je originalan, proizvod kreativnog mišljenja mora biti prilagođen kontekstu i usuglašen sa zahtjevima situacije.
• Mišljenje koje se ispituje problemnim zadacima u kojima postoji samo jedno, dobro definirano ispravno rješenje.
• KONVERGENTNO MIŠLJENJE
• Većina tipičnih testova inteligencije sadrži takve probleme.
• Sposobnost razmišljanja u različitim pravcima i iznalaženja različitih rješenja.
• DIVERGENTNO MIŠLJENJE
• Ni s pomoću testova divergentnog mišljenja ne može se dovoljno dobro predivdjeti kreativnost u stvarnom životu.
• Pristup prema kojem je inteligencija svrsishodno prilagodljivo ponašanje u datim okolnostima.
• KONTEKSTUALISTIČKI PRISTUP
• Prema tom pristupu, nema jedinstvenog pojma inteligencije koji bi bio prikladan za sve kulture.
• 5 procesa uključenih u mišljenje.
• DOSJEĆANJE
• “AUTISTIČKO” MIŠLJENJE
• IMAGINACIJA (MAŠTANJE)
• UVJERENJE (STAV)
• RASUĐIVANJE
• 2 vrste rasuđivanja.
• DEDUKTIVNO RASUĐIVANJE
• INDUKTIVNO RASUĐIVANJE
• Za razliku od deduktivnog, induktivni zaključak nikad nije izvjestan.
• 3 načina rješavanja problema.
• METODA POKUŠAJA I POGREŠAKA• METODA TESTIRANJA HIPOTEZA• UVID
• Metoda pokušaja i pogrešaka je skupa i nepraktična. Uvid iznenadno dovodi trenutačne spoznaje rješenja.
• 6 savjeta za uspješnije mišljenje.
• PREDVIDJETI DOVOLJNO VREMENA• RAZMOTRITI PROBLEM TEMELJITO• KORISTITI SE SVIM RASPOLOŽIVIM
TEHNIKAMA• OSTAVITI PROBLEM PO STRANI• PROBATI VIDJETI PROBLEM U DRUGOM
SVJETLU• “RASKRINKATI” SVOJA UVJERENJA