U Uredu SPH u Splitu trebali smo doći prije 11 sati. Kap. Željan Šmit, jedan

od kandidata za Plavu vrpcu Vjesnika 2014. došao je iz Njemačke, gdje živi, na uskršnje praznike – prilika da iz prve ruke doznamo detalje o spašavanju Garetha Stephena Geoffreya Dorana (vidi prošli Pomorski vjesnik). U dogovoreno vrijeme nalazimo se u uredu i krećemo prema kišovitoj obali. Došao je s obitelji... Kaže da je spašavanje bilo napeto i u nekoliko pokušaja. Pogleda-jte našu reportažu na web stranici.

Virtualni pomorciSnimamo prilog o Uredu Split, a u Sjevernoj

luci ITF inspektor Milko Kronja je sazvao još jedan u nizu sastanaka s posadom broda Ane. Sve ih je manje, a trenutno ih je – devet. Plaću potražuje ukupno 43 člana posada, a trides-etorica su dala punomoć SPH da ih zastupa. Dugovanja prema posadi iznose preko 300 tisuća dolara. Ugovori o radu su im istekli, a brodar je proglasio da je brod u – raspremi! Nema struje, vode... Na brodskoj skali drugi

časnik palube Veljko Konjevoda – znamo se još iz Jugolinije (sada mu je brada potpuno bijela). U mračnom brodskom salonu (pada kiša) kuju se planovi što dalje poduzeti. Prema zakonu još nisu napušteni, ali o njima brodar ne vodi brigu niti ih plaća. Većina najavljuje odlazak s ukletog broda, treba ploviti, zaraditi i plaćati dospjele račune. Brod više nije niti siguran, a pun je do „bale“ građevinskog željeza (teret vrijedniji od broda). Tko je sve kriv: brodar, manager, banka koja ima hipoteku, ministarstvo. Jedno je sigurno:

pomorci nisu ni za što krivi! Pao je dogovor: ako do kraja tjedna nema pomaka, iskrcavaju se. A SPH će pokrenuti postupak za sudsku prodaju broda. Pitanje je samo zašto vlasnik tereta ništa ne poduzima (brod koristi kao skladište)... Posada najavljuje pismo minis-tarstvu i medijima.

Prošlo je preko tri mjeseca otkako smo zaro-

bljeni na brodu Ane u splitskoj luci, bez plaća, u stalnoj borbi za osnovne civilizacijske tekovine- hranu, vodu i električnu energiju. Unatoč svemu tome, savjesno smo obavljali svoj posao i čuvali brod koji je nakrcan teretom građevinskog željeza vrijednim cca 2 milijuna dolara. Ukoliko se bilo što dogodi brodu,propast će i teret. Sačuvanje broda Ane u plovnom stanju je jedini način da se pokušamo sudskim putem izboriti za naše neisplaćene plaće, međutim čini se da se ni vlasnik ni nadležno ministarstvo ne briunu za sudbinu broda ni tereta, a ni za naša potraživanja. Kako u neljudskim uvjetima na brodu Ane, usporedivima samo s onima koje su imali ljudi koji su živjeli u pećinama u prethistoriji, ne možemo više boraviti bez ozbiljnih rizika za zdravlje, prije no što budemo prinuđeni napustiti brod želimo ovim putem poručiti da ćemo za bilo kakvu štetu koja bi nastala na brodu Ane i teretu smatrati direktno odgovornim ministarstvo i brodara, Fractal Shipping, kao i Credo banku koja, iako ima hipoteku na brodu, nije htjela preuzeti brod na sebe i u svom aranžmanu ga prodati ili promijeniti management koji nije sposoban osigurati normalnu plovidbu broda ni isplatu plaća pomorcima, kojima se duguje preko 300.000 US$.

Pomorci s broda Ane

Kasno poslijepodne krećemo put Orebića, dogovoren je sastanak s posadama broda (dvije) Tamaris koja održava liniju Orebić-Korčula.

prodaja pred sezonu Javljamo se u Orebiću

zapovjedniku (Botica) i krećemo prema Korčuli...

br. 78 svibanj 2014 godina 20Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Plava vrpca

Spašena 2 ribara i 222 emigranta

> str.14

Sekcija žena

Pomorci ne pate od amnezije!

> str.6

SO SPH

Direktna komunikacija s članovima

Peta po redu Sjednica Središnjeg odbora SPH održana je u Rijeci na Botelu Marina 22. svibnja.

Nakon prihvaćanja dnevnog reda i izvješća o radu zaposlenika SPH, glavni tajnik Predrag Brazzoduro obavijestio je Središnji odbor o zadnjem...

> str.2

> str.8-9

Život sa sedam koraReportaža

od 23. do 26. travnja lutajući

reporter spH (s tV snimateljem)

krenuo je iz rijeke put juga

– porazgovarati s posadama,

snimati tv-priloge, zabilježiti

zanimljivosti.

Romano Perić dočekuje MSC Preziosa

Sekcija mladih

Predsjednik – Ivan Karin

Nakon izbornog procesa koji je tekao u dva dijela, u daljenjem tekstu možete pronaći rezultate provedenih izbora za funkcije Predsjednik Sekcije mladih, Zamje-nik predsjednika Sekcije mladih, Tajnik Sekcije mladih te Regionalnih koordinatora.

U prvom dijelu kroz siječanj 2014. iznosile su se kandidature za određene funkcije, dok se kroz veljaču, a zaključno...

> str.7

2

Sastanak s Upravom Jadrolinije - travanj 2014.

Goreća pitanja koja je kap. Drag-omir Mucić naveo kao prob-

leme koji se moraju početi rješavati:

•Nacionalnikolektivniugovorzahrvatskepomorce(NKUHP),definiratidatumnastavkapregovora,

•Kolektivniugovorzaradnikenakopnu,definiratidatumpočetkapregovoraipregovaračketimove, •Zapošljavanjepomoracairadnikananeodređenovrijeme.Ispravljanjenepravdenaneseneza16pomoraca,kojinisuprimljeninaneodređenovrijeme,madasutrebalibiti,kaoidioradnikanakopnu,

•Plaće,

•Školovanjevlastitogkadra,omogućavanjeodlazakana

predavanjaipolaganjeispita,•Zapošljavanjevećegbrojavježbenikapalubeiasistenata,

•InternetskopovezivanjeipraćenjeTVprogramanabrodovimai

•Režijskekarte.

Dogovoren je datum nastavka pregovora o izmjenama i dopu-nama NKUPH , te su isti otpočeli 20.svibnja, a naredno sastajanje je ugovoreno za kraj lipnja 2014.

Za primanje vježbenika palube i asistenata stroja Klanac je potvrdio da je već zatražio od kadrovske službe da se izvidi mogućnost Jaorlinije za prijem u radni odnos još kadeta i asiste-nata. To se ujedno odnosilo i na doškolovanje postojećih kadrova u pomorskim zvanjima s njego-vom izjavom da će se svima izaći ususret za stjecanje novih zvanja i diploma. Povećanje plaća je pod upitnikom i dalje. Pitanje režijskih karata za povlaštena putovanja zaposlenika Jadrolinije i članova

obitelji se može i mora rješiti pomoću elektroničke kartice/iskaznice, koje postoje, ali se ne koriste. Đani Lukšić je konačno potvrdio da će se pitanje izmjena UOR za dio pomoraca s određenog na neodređeno vrijeme rješiti pozitivno, čak i prije nego što mi mislimo, ali za djelatnike na kopnu još uvijek ništa nije dogovoreno.

Zbog velikog obima posla, kako napominju članovi Uprave, nije bilo vremena za dodatni rad oko internetskog povezivanja brodova, ali obećanje jest da će se i to uskoro napraviti.

I konačno, zbog neiskorišta-vanja mogućnosti odlaska u mirovinu po osnovama beneficiranog radnog staža, trošak uplate od oko 8.000.000,00 kn na godišnjoj razini može se iskoristiti, stavljan-jem u posebni fond, kao sredstva za otpremnine.

Nastavak pregovora o izmjenama i dopunama Nacionalnog kolektivnog ugovora za hrvatske pomorce na putničkim brodovima i trajektima - svibanj 2014.

Sastanku su nazočili predstavnici brodara i sindikata, no zaključeno je da se mora promjeniti Proto-kol o pregovaranju zbog izmjena pregovaračkih sastava iz sindikata i brodara,

Od strane sindikata je dostavljen prijedlog članaka 31. do 40., no brodari su zamolili period čekanja radi usaglašavanja, nakon čega se očekuje povratna informacija u obliku njihovog prijedloga izmjene istih članaka.

Sljedeći sastanak je dogovoren za kraj lipnja 2014. • (bm)

Napokon nastavak pregovora

Podružnica SPH Jadrolinija

Dopis s mogućim rješenjima tekućih zavrzlama i prob-

lema na koje hrvatski pomorci nailaze, poslan je pomoćniku ministra Igoru Butorcu. Pitanje nepriznavanja vježbeničkog staža na jahtama, problem priznavanja rada na jahtama za obnovu STCW svjedodžbi, prob-lem električara i elektroničara te problem obnove osnovnih dokumenata problemi su za koje smo ministarstvu ponudili rješenja. Zasada smo dobili jedan pozitivan odgovor koji se odnosi na priznavanje plovid-bene straže na jahtama. Što sve SPH predlaže?

• Razmatranje neke otvorene mogućnosti primjene STCW konvencije na praktičniji i za korisnike jednostavniji način, a u okvirima konvencije i našeg nacionalnog zakonodavstva, posebno njegova opredjeljenja.

Malo dobre volje do rješenja?

Prijedlozi SPHuz članove

povjereništva spH , sas-

tanku su prisustvovali

i članovi uprave jadro-

linije: Vesna Vorkapić,

alan Klanac, jan Kreber

i Đani lukšić.

• Nakon prihvaćanja dnevnog reda i izvješća o radu zaposlenika SPH, glavni tajnik Predrag Brazzo-duro obavijestio je Središnji odbor o zadnjem održanom sastanku sa pomoćnikom ministra, Igor Butorac. U planu je slanje uputa o naplati mirovinskog osigu-ranja pomorcima s ugovorom na neodređeno, od strane Ministarst-va, Lučkim kapetanijama. Odluka

je da pomorac sam zatraži prizna-vanje Ugovora na neodređeno vrijeme. Ciljanim izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, na jesen bi se odstranilo nesuglasje u različitim tumačenjima.

• Novi pravilnik o visini plaća i ostalih materijalnih prava radnika u SPH je prihvaćen od strane SO. Istim pravilnikom o visini

plaća i ostalih materijalnih prava zaposlenika u SPH povezale su se plaće radnika SPH s plaćama na brodu, prema uzoru na ITF-ov TCC ugovor. S osnovicom plaće kormilara preuzeti su i sukladni koeficijenti.

• Središnji odbor primio je informaciju o delegatima koji idu na Kongres ITF-a u Sofiju u kolo-

vozu 2014, kao i o predloženim kandidatima za funkcije u ITF. Brazzoduro Predrag kao kandi-dat za Izvršni odbor ITF, uz uvjet obnašanja funkcije do mirovine i zamjene s mlađim kolegom iz SPH. Kolega Melvan Neven predložen je za delegaciju u Fair Practices Committee. Namjera je izgubljenu poziciju u FPC steering group vratiti.

• Glavni tajnik informirao je Središnji odbor o STCW konven-ciji. Prihvaćen je prijedlog SPH da se na jahtama priznaje vježbenički staž do 6 mjeseci. U fazi prihvaćanja je prijedlog da se certifikati mogu produživati,

ukoliko unazad 5 godina, pomorac ima godinu dana navigacije na jahtama preko 500 BTR. Nastoji se za kadete osigurati Ugovor o vježbeničkom stažu, čime bi poslo-davci bili oslobođeni dodatnih plaćanja za mirovinsko i zdravst-veno.

• Središnji odbor informiran je o Nacionalnom Inspektoratu. Glavni tajnik prenio je Središnjem odboru da je od strane ITF prihvaćeno da se odredi jedan ITF inspektor u Rijeci na pola radnog vremena i da se posao ITF kordinatora također smanji na pola radnog vremena. Time se otvara još jedno radno mjesto, koje bi drugu polovicu radnog vremena djelovao u svrhu programa obuke mladih.

NovostzačlanoveSredišnjegodborakojinisubiliumogućnostiprisustvovatiovojsjednicijestuživoprijenosdogađajaputeminternettelevizijeSedamkora.Naime,svikojinisubiliuRijeci,moglisupopratitisjednicupteminternetaijavitiseskyepom.Ovakvupraksudirektnekomuni-kacijesčlanovimaprimjenjivatićemoiubudućemradu.•(bm)

Direktna komunikacijas članovima

5. sjednica SO SPH

peta po redu sjednica

središnjeg odbora spH

održana je u rijeci na

Botelu marina 22.

svibnja.

Poslovna tajnica Jana Kanadić, predsjedavajući SO Ivica Grga i Glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro

Članovi SO na botelu Marina u Rijeci

3br. 78 • svibanj 2014

U ovom trenutku Međunarodna pomorska organizacija se

bavi s pet projekata od temeljne važnosti za pomorce. Prvi je projekt povećanje sigurnosti ukrcanih na putničkim brodovima (brodovi za krstarenje i trajekti).

• Najaktualnijijeprojektpovećanjasigurnostinaputničkimbrodovima,pogotovonakonnesrećabrodaCostaConcordiaitrajektaSewol.Projektje„star“14godina,kadasepočelogovoritiosigurnostibrodovanakojimaje

biovelikibrojputnikaičlanovaposade(2000.godinenabrodovimazakrstarenjejebilo5-6tisućaukrcanih,adanasihimaiprekoosamtisuća)–otvorenojepitanjenjihovesigurnostiuslučajunasukanja,požaraodnosnopotonuća.ITFpostavljapitanjekakoevakui-ratitakovelikibrojukrcanih,jerje2000.godine,nažalost,određenodajesambrodnajsig-urnijičamaczaspašavanje.Nakonovihnesrećatotrebamijenjati,paserazrađujenovisustavspašavanja.

Drugi projekt kojim se bavi IMO je sama navigacija odnosno najava uvođenja brodova bez posade.

• Nabrodovedolazisvevišeelektronike,uvedenesuelek-tronskenavigacijskekarte,padanasnautičarivišenisunavigatorinego„monitor“navi-gatori.Uglavnomseoslanjajunapodatkesmonitora,asvemanjepažnjeposvećujustvar-nimsituacijama.Tojevelikiproblem,jersegubeznanjaisposobnostištosuodlikovale,pogotovohrvatske,pomorce.Vjerujemdaseudoglednovrijemenećepojavitibrodovibezposada,ali...

Treći je projekt ljudski faktor i operativni broj članova posade.

•NakondonošenjaKonvencijeoradupomoraca,2006utvrđenojekolikobitrebalonabrodubitiposadedasebrodopslužujeuraduiplovidbi.No,jošuvijekimaproblema,ajedanodproblemajeiukrcajvježbenika.

Četvrti je projekt zaštita okoliša od ispušnih plinova brodskih motora.

• Pojedinezemljezabranilesuplovidbusvojimdijelovimamoraukolikobrodovikoristegorivasvećimpostotkomsumpora–poja-viosepojam„greenexhaustgas“idolazidosvevećeprimjenekaogorivaLNG-a.UovomsetrenutkujošnerazmišljaosigurnostiposadaiputnikanabrodovimačijimotorikoristeLNGgorivo.Smatra-modatreningčlanovaposadenijekvalitetnorazrađenzatajslučaj.

I peti je projekt pitanje sigurnosti na brodovima u off shore industriji.

• Utomsektoru,kojijerelativno

mlad,nemadovoljnezakonskeregulativeismatramodaimaprostorazanapredakupogledusigurnostiposada.

IMO je jedna od rijetkih, ako ne i jedina organizacija, koja brine o sigurnosti pomoraca. Iako donošenje novih propisa obično dugo traje, ipak kada se oni donesu prihvate i počnu primjenjivati to obično znači da je sigurnost pomoraca u tom trenutku unaprijeđena.

• IMOnedonosiodlukebrzoilako,smatramdaćemounarednetrigodineriješitiproblemsigurn-ostiputničkihbrodova,aondaćedoćinareddovršenjeostalihprojekata.•(dp)

s donedavnim

pomoćnikom glavnog

tajnika za međunarodne

poslove spH Brankom

Berlanom, sada pred-

stavnikom itF-a u

međunarodnoj pomor-

skoj organizaciji smo

razgovorali o najnovi-

jim aktivnostima imo-a

u zaštiti pomoraca.

IMO podpritiskom

Sigurnost

Nesreće trajekata od 2003. godine

Ime brodaGodina gradnje

ZastavaBrojstradalih

Mjesto događaja

Al Salam Boccaccio 1970 Panama 988 Saudijska

Arabija

Princess of the Start 1984 Filipini 831 Filipini

Senopati Nusantara 1969 Indonezija 373 Indonezija

Sewol 1996 Južna Koreja 302* Južna Koreja

Superferry 14 1981 Filipini 194 Filipini

St. Thomas Aquinas 1973 Filipini 137 Filipini

Laut Teduh 2 1990 Indonezija 28 Indonezija

Marina Nusantara 1970 Indonezija 18 Indonezija

Superferry 9 1986 Filipini 11 Filipini

Sahabat 1982 Indonezija 9 Indonezija

Levina 1981 Indonezija 4 Indonezija

Liao Lu Du 7 1980 Kina 4 Kina

Queen of the North 1969 Kanada 2 Kanada

Al-Kahfain 1967 Panama 1 Egipat

Pella 1983 Jordan 1 Jordan

Pride of Al Salam 95 1972 Panama 1 Egipat

* privremeno

1. Ispred svih problema ističemo problem prizna-vanja vježbeničkog staža na jahtama.

• Pozivamo se i na izjavu resornog ministra, koji je ne jednom iskazao, javno, spremnost da pomogne rješenju prob-lema prevelikog broja tražitelja vježbeničkog staža. Neminovno je priznavati vježbenički staž na jahtama do najviše 6 mjeseci te je jasno da je drugih 6 mjeseci vezano za obvezatan boravak na brodovima u međunarodnoj plovidbi, ali ista, rasterećena pritiska, praktično udvostručuje mogućnosti pružanja usluge vježbeničkog staža.

• Istakli smo da nismo odustali ni od proglašavanja vježbeničkog staža nastavkom školovanja, studija, te zamjenom sadašnjeg ugovora o radu sa vježbenicima, ugovorom o vježbeničkom stažu. Nominiranjem naknade, kao pomorskog dodatka koji se isplaćuje do sadašnjih maksi-malno 250,00 ili 400,00 kuna za svaki dan proveden na brodu, osloboditi ćemo brodare davanja (u međunarodnoj, ali i u nacio-nalnoj plovidbi), a vježbenike plaćanja obveznih osiguranja. Sva druga osiguranja za vrijeme boravka na brodu zadržala bi dosadašnju razinu.

• Drugi je problem priznavanja rada na jahtama za obnovu STCW svjedodžbi. Sadašnji sustav bi se mogao fleksibilizirati pravilnim tumačenjem STCW konvencije, koja u Članku III – Primjena u stavku 1. Točkom c) isključujesamojahtezazabavu(pleasurejacht),aliuključujesvekomer-cijalnejahte.Gotovo sve admin-istracije svijeta definiriju sve jahte

u najmu komercijalnim jahtama. (molim pogledati: Marshal Island, - “As vessels engaged in trade, commercial yachts are subject to SOLAS, MARPOL, Load Line ’69, ITC ’69, COLREGS ‘72 and STCW Convention requirements. “– Cayman Island, Dominikana itd.)

• Potpunogisključenjajahtenemanigdjeosimkodnas,pajetakavstavpotpunoneprihvatljiv.

2. Problem električara i elektroničara.

• Neprimjenjivanjem konven-cije na način kako ista traži, naša administracija otvara mogućnost da preko 1000 pomoraca izgube svoj posao.

• Nije točno da konvencija zago-vara isključivo obvezu slušanja dodatnih sati i polaganja ispita. U članku VII, Prelazne odredbe, upravo se priznaje zatečeno stanje, pa se određuju i kriteriji temeljem kojih netko može dobiti svjedodžbu sukladno novim zahtjevima konvencije.

PatakokažeKonvencija,daonikojisuuzadnjih7godinaimalinajmanjetrigodineprakseuzvanju(aovdjeraspravljamooelektročasniku),možedobititusvjedodžbu. Nije prihvatljiv stav naše admin-istracije da potvrde brodara nisu prihvatljive, jer konvencija predviđa – “produce evidence that they have performed that service satisfactorily;”. Malo prijateljskog odnosa prema pomorcima rješava opasan problem da nam kolege ne ostanu bez posla.

Regulation I/14 iz kojega su razvidna traženja prema brodari-ma koji koriste zastavu članice,

i obveze koje moraju ispunjavati “…4. Documentation and data relevant to all seamen employed on its ships are maintained and readily accessible, and include, without being limited to, docu-mentation and data on their expe-rience, training, medical fitness and competency in assigned duties;)

• Podržavamo stav da novopridošli u zvanje ispune uvjete iz Pravilnika s izmjenama i dopunama istog, kao i da se nacionalne svjedodžbe (HR III/2 ili HR III/3), upravo sukladno članku VII konvencije automatski prepišu u odgovarajuće STCW svjedodžbe. 3. Problem obnove osnovnih dokumenata.

• Obavješteni smo da su pred-stavnici IMO-a, verbalno sugerirali za obnovu svjedodžbi iz temeljne sigurnosti da je nužno ponovno polaganje ispita ili odslušati tečaj, bez obzira na iskustvo u posljed-njih 5 godina trajanja svjedodžbi. Takav zahtjev je nesukladan kako duhu konvencije, tako i našeg nacionalnog zakonodavstva.

• Ako tražimo da se na brodu obvezatno provode vježbe gašenja požara, spašavanja, napuštanja broda, da se vrši stalna kontrola pridržavanja pravila o sigurnosti na radu, dobijamo puno kvalitetni-ji osnov za potvrđivanje osnovnih svjedodžbi.

• Način na koji se sada tumači predstavlja samo još jedan od načina da se pljačka pomorce kroz plaćanje ispita ili tečajeva (tečajevi su najmanje 2.500,00 Kuna). Približavamo se troškovno sumama koje čine preveliki dio

godišnje zarade, a da bi se mogle tolerirati.

• Svakih pet godina je potrebno prema Djelu VI konvencije i Basic training djelu, pribaviti dokaz o održavanju standarda koje pokrivaju osnovne svjedodžbe. Kad se radi o brodovima zemalja članica konvencije, zar nije najbolji dokaz zahtjev o vježbama, nadzo-rom nad poslovima i sve ostale obveze koje se nameću brodarima tijekom korištenja zastave.

Konvencija još dodatno napućuje na moguće priznanje treninga na brodu i specificira u kojem obimu.

Iz svega navedenog, čini se mogućim da kroz dobar pris-tup pomognemo pomorcima da nemaju prevelika opterećenja na svoje teško zarađene plaće (prim-jer prosječne plaće kormilara nam govori da preko 10% plaće treba na godišnjoj razini osigurati za pokriće mogućih troškova svakih pet godina). • (bm)

NakonpritisakanaresornoMinistarstvo,pomoćnikministraIgorButorac,odgovoriojenanašupitvezanuzproblemprizna-vanjavježbeničkogstažanajahtama.OvogaputaodgovorNAPOKONideukoristhrvatskimpomorcima:

“...Sukladno članku 17. stavak 1. alienja 6. Pravilnika za stjecanje svjedodžbe o ospo-sobljenosti za časnika plovid-bene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1) potrebno je ostvariti najmanje 12 mjeseci plovidbene službe kao vježbenik palube, a od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe mora biti ostvareno na brodovima od 500 BT ili većima u međunarodnoj plovidbi. Kao uvjet za ispunjavanje preosta-

log dijela plovidbene službe u trajanju od najmanje 6 mjeseci, prihvaća se i plovidbena služba ostvarena na jahtama.

U službi stroja je analogija ista, odnosno sukladna članku 31. stavak 1. alineja 6. Pravilnika potrebno je ostvariti najmanje 12 mjeseci plovidbene straže u svojstvu vježbenika u strojarnici broda sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim od čega najmanje 6 mjeseci plovidbene službe u svojstvu vježbenika u strojarnici broda sa strojem porivne snage od 3.000 kW ili jačim. Dakle u drugom uvjetu, za ispunjavanje preostalog dijela plovidbene službe u trajanju od najmanje 6 mjeseci, prihvaća se i plovidbena služba ostvarena na jahtama sa stro-jem porivne snage od 750 kW ili jačim.”

Prihvaća se plovidbena služba na jahtama!

Branko Berlan

4

U uvodnom dijelu sastanka predsjedavajući J. Oyen je

govorio o industriji brodova za krstarenje u 2013. godini: krajem te godine svjetskim morima je plovilo ukupno 292 velikih brodova za krstarenje (151 u vodama sjeverne Amerike, 113 u europskim vodama te 28 brodova u vodama azijsko-pacifičke regije). Ukoliko se računaju obalni i riječni brodovi za krstarenje te brodovi za ekspedicije- broj brodova se penje na ukupno 460. Većina tih brodova upisana je u upisnike zastava pogodnosti (Bahami, Malta, Pana-ma i Bermuda) te pod nacionalnim zastavama Njemačke, Italije i SAD. Ukupno godiešnje ti brodovi ugoste 20,4 milijuna putnika te ostvare zaradu od vrtoglavig 31,8 bilijuna dolara.

U toj industriji je zaposleno između 260 i 280 tisuća pomoraca (na godišnjoj bazi). Najznačajniji poslodavci su Carnival Cruise Lines (preko 25 tisuća zaposle-

nika), Royal Caribbean Cruises Ltd. (preko 24. tisuće), Princess Cruise Lines Ltd. (preko 15 tisuća) te NCL, Costa Crociere, Celeb-

rity Cruises Inc., HAL... Najveća korporacija Carnival Corp. & PLC zapošljava preko 84 tisuće pomoraca!

Ocijenjeno je da je ta korpo-racija od iznimne važnosti za ITF s obzirom da se pregovori za apliciranje kolektivnog ugovora na njihovim brodovima privode kraju.

Fabrizio Barcelona (ITF Section Assistant Secretary) predložio je određeni broj ITF inspektora koji će biti posebno pripremljeni i trenirani za preglede brodova za krstarenje: Jeff Engels (Alaska), Stefan Mueller (USA West), Ricky Eskopa (USA East), Juan Louis Villalon i Rodolfo Vidal (LA West), Luz Baz (North Spain),

Joan Mas (West Mediterranean), Paolo Seretiello i Romano Perić ( Central Mediterranean), Costas Halas (East Mediterranean), Debbie Clain i Hamani Amadou (East North sea), Annica Barn-ing (Baltic), Kiril Pavlov (Russia), Natalia Yefrimenko (Black Sea), Matt Purcell (Australia), Rodrigo Aguiando (Philippines), Fusao Ohori (Japan) te popis strateških luka u kojima bi se kampanja provodila: Vina del Mar, Los Angeles, Juneau, San Juan, Barce-lona, Napoli, Venezia, Dubrovnik, Stockholm, Sydney, Tokyo, Buenos Aires, New York, Odessa, Pireaus i Hamburg.

S obirom na odluke ITF-a o ažuriranju politike u svezi brodova za krstarenje da bi se ona dovela u sklad s brzim razvojem pomorske industrije izabrana je tročlana radna grupa, u kojoj se nalazi i Romano Perić, koja će usko surađivati s Brankom Berlanom i Johnom Withlowom u izradi tih izmjena.

Raspravljalo se i o restrikcijama koje pomorcima ne omogućuju izlazak na kopno gdje je, kao negativan primjer, naveden SAD gdje indijski pomorci imaju zabranu kretanja. Istaknuto je da lokalni sindikati trebaju odlučnije zatražiti od administracije ukidan-je takvih administrativnih zabrana za pomorce, a kao pozitivan primjer navedeni su japan, Rusija, Italija, SAD i Hrvatska.

Slijedeći sastanak ITF Cruise Task Force održati će se u proljeće 2015. godine, a predloženo je da to bude Dubrovnik ili Sydney. • (rp)

Predstavnici Sindikata pomoraca Hrvatske su 04. travnja uz

desetke tisuća prosvjednika u Briselu, u organizaciji Europske konfederacije sindikata (ETUC), dali svoj glas protiv mjera štednje koje u Europskoj Uniji od početka svjetske gospodarske krize odmažu povratku starog kontinenta na pravi put. Politika europskih dužnosnika ne funkcionira, vrijeme je za zaokret i ulaganje u nova radna mjesta.

Na prosvjede je krenulo 11 predstavnika Sindikata pomoraca Hrvatske; 4 profesionalca, zaposle-nika SPH te 7 članova od kojih su većina predstavnici Sekcije mladih SPH. Na put smo krenuli s kombijem i jednim automobilom, kojima smo

prešli 2500 kilometara u tri dana..Pridružili smo se prosvjedima u

znak solidarnosti svim nezaposlen-im, potplaćenim i nezadovoljnim radnicima u Europi, kojih je već na domaćem tlu većina. Demon-stracije su ovoga puta popraćene i fizičkim negodovanjem sudionika; osim klasičnog mirnog mimohoda i zviždanja tisuća ljudi, ovogoišnji prosvjed je prošao uz nekoliko incidenata, na što su predstavnici policije upotrijebili vodene topove i suzavac.

Jasno je da se također i hrvatski političari i Vlada drže europske poli-tike mjera štednje, stoga se nadamo jednoj ovakvoj akciji i na hrvatskom tlu u skoroj budućnosti. • (bm)

u rotterdamu je 6. i 7.

veljače održan redo-

viti sastanak itF cruise

task Force u čijem je

radu sudjelovao roma-

no perić, itF inspektor u

dubrovniku

Industrija brodova za krstarenje

ITF Cruise Task Force

GDJE JE KRAJ MJERAMA ŠTEDNJE?

Prosvjed ETUC - Brisel

Demonstracije kroz centar Brisela

Okupljanje demonstranata

Prosvjednici iz redova SPH

EU je putem izgubila svoje zvjezdice?

5br. 78 • svibanj 2014

Na natjecanju u disci-plini pomorski nautičar su

sudjelovali još i učenici Pomor-skih škola Bakar, Zadar, Split, Dubrovnik te učenik iz sred-nje škole Ambroza Haračića Mali Lošinj. Razgovarali smo s mladim Vodičaninom i njegovim mentorom Davorom Lakošom, nastavnikom nautičke skupine predmeta u Prometno-tehničkoj školi Šibenik.

“Rođen sam u Šibeniku, ali sam iz Vodica, Vodičanin. Pohađam 4. c razred Prometno tehničke škole Šibenik, obrazovni sektor pomorski nautičar, te su me još od malena privlačili more i brodovi, što me i nagnalo da upišem pomorsku

struku. Do želje za natjecanjem je došlo davnih dana, tako da sam najprije išao na školsko, pa zatim i na državno natjecanje. Pripremao sam se sa svojim mentorom Davorom Lakošem malo više od dva mjeseca. Vježbali smo rad na navigacijskoj karti i zadatke objektivnog tipa (teorija a b c d) i zadatke iz stabilnosti broda, te smo pripremali prezentaciju i samostal-ni rad pod temom pomorske karte i priručnici. Bilo je naporno, ali se trud isplatio.”

Vrijedni mentor koji je dva mjeseca pripremao svog uzdanika, Davor Lakoš, rođen je u Šibeniku, dipl.ing. pomor-

skog menadžmenta te magistar nautike, a ujedno i časnik plovid-bene straže na brodovima preko 500 BT. Plovio je na brodovima kompanije Korkyra Shipping za koju ima samo riječi hvale kao i za njene zaposlenike.

Na Državnom natjecanju se Stipu dojmilo zajedništvo između sudionika u disciplini pomor-ski nautičar, jer kaže nije bilo ljubomore i preveliko izraženog natjecateljskog duha. Pobjedi se iznenadio, očekivao jest dobar rezultat, ali ne i plasman za 1. mjesto pored jake konkurencije.

Planovi za dalje?“Moja želja i plan je upisati

Pomorski fakultet u Splitu, također smjer Pomorsku nautiku, pa bi nakon toga išao obaviti kadeturu na brod i postići nešto konkretno

sa svojom strukom. Ovim putem bi se zahvalio svom mentoru, profe-sorima nautičke skupine predmeta u svojoj školi i svima koji su imali utjecaj na moju zainteresiranost za nautiku, pa tako i za uspjeh na Državnom natjecanju.”

Učenici Prometno - tehničke škole Šibenik svake godine sudjeluju na ovom natjecanju, ali nitko od Stipinih školskih kolega

u disciplini pomorskog nautičara dosad nije osvojio prvo mjesto; bilo je drugih i trećih mjesta, ali ne i prvog. To je veliki uspjeh za cijelu školu i nastavnički kadar, a posebno za učenika.

DragiStipe,Sindikatpomora-caHrvatsketiželisvusrećuudaljnjemživotu,aliipomorskojkarijeri!• (bm)

Brod je pokriven ITF TCC ugovorom na snazi od 25

ožujka 2014, u trajanju od godinu dana. Ugovor je potpisan između vlasnika Brightway Distribution Ltd i sindikata SMWUWR (Seafar-ers & Maritime Workers’ Union of Western Russia), u ime ITF-a. Uvidom u dokumentaciju nađene su 4 nepravilnosti:• 1. Zapovjednik je izjavio da brod ne posjeduje plavi certifikat

• 2. Special agreement je istekao (novi posebni sporazum isporučen od strane agenta); Nema ITF CBA ugovora na brodu

• 3. Ugovori o radu nisu ispun-jeni ispravno, nisu sukladni ITF TCC sporazumu

• 4. Plaće opisane u ugovoru o radu nisu u skladu s ITF TCC ljestvicom plaća za 2014. godinu (Dodatak 2), a također i sve plaće niže posade su ispod razine ILO minimalnih plaća.

Kontaktiran je ITF zbog nadzora broda, ali i brodovlasnik u obliku pisma upozorenja a ponajviše zbog utvrđene razlike u plaći za kompletnu posadu koja iznosi 68 272$. Brodovlasnik je uzvratio garantnim pismom. • (bm)

Uspjeh mladog Vodičanina

Edukacija

Slučaj BrightwaySPH Aktivnosti

od 23. do 25. travnja u

šibenskom hotelskom

naselju solaris održalo

se državno natjecanje

pomorskih i promet-

nih škola republike

Hrvatske u uku-

pno sedam disciplina

(tehničar cestovnoga

prometa,tehničar za

željeznički promet,

zrakoplovni prometnik,

tehničar pt-prometa,

tehničar za logistiku

i špediciju, Vozač mot-

ornoga vozila, i pomor-

ski nautičar). titulu

najuspješnijeg odnio

je stipe mićin, učenik

4.c razreda prometno-

tehničke škole Šibenik.

naš itF inspektor

romano perić je 30.

svibnja proveo

rutinsku inspekciju

na mV ˝Brightway ˝,

imo 8116984, zastava

broda Belize, na vezu u

hrvatskoj luci ploče.

Stipe u pripremama za natjecanje

Mentori i učenici - disciplina Pomorski nautičari

Stipe Mićin i mentor Davor Lakoš

6

Poštovani,osjetio sam se dužnim obratit

Vama, Sindikatu, kao zastupniku hrvatskog pomorca i borcu za njegova prava, da bi svi zajedno ostvarili bolje danas, ne čekajući sutra, dan koji možda i ne svane.

Zovem se Antonio Piplović. Prošle godine magistrirao sam na Pomorskom fakultetu u Splitu, smjer Pomorski sustavi i procesi, koji je u svom začetku zamišljen kao znanstveni studij. Nakon višemjesečne i bezuspješne potrage za zaposlenjem u struci, bilo to na brodu ili kopnu te redom bivao odbijan, napokon mi se igrom slučaja i sreće kako to obično biva pružila prilika odraditi kadeturu na brodu strane kompanije. Prihvateći priliku koja se rijetko pruža, tu dužnost obavljam i u ovom trenutku.

Sigurno se pitate zbog čega vam pišem? Naime, nakon što sam napokon uhvatio internet i vezu sa svojim domom, saznao sam od svojih kolega i prijatelja da se za naredne poručničke ispite u Lijepoj Našoj mora položiti još barem 4 breveta (ECDIS, BTM-A i B, SPREČAVANJE ONIČIŠĆENJA MORSKOG OKOLIŠA) ukupne vrijednosti oko 13 000 kn. Najiskrenije se nadam da ovo nije točna informacija. Kako sam i spomenuo, trenutno sam izoliran od dnevnih događaja, pa ne znam da li su ovo sasvim točni podaci.

Kada sam 2007.g. upisao pomor-ski fakultet znao sam pod kojim uvjetima ga upisujem. Za moj smjer konkretno, trebale su biti položene prve tri godine, odnosno

završen preddiplomski studij, da bi se zaslužili pravovaljani breveti, s kojima se nakon 12 mjeseci plovidbenog staža može slobodno pristupiti, bez polaganja dodatnih breveta i uz plaćanje naknade za izlazak na poručnički ispit, na taj isti i izići i prolaskom ispita steći časničko zvanje.

Preddiplomski studij završio sam 2010.g. znajući pod kakvim sam uvjetima upisao fakultet te pod kakvim sam ga završio. Sada, drage dame i gospodo, sada je mnogo upitnika nad našim glavama. Koliko je meni poznato na fakultetu jednostavno sliježu ramenima na ovu odluku, isti onaj kojem smo posvetili godine svog života da bi u ovim ludim i pogubnim vremenima posebno za mladog čovjeka postigli nešto na normalan i pošten način. Fakultet treba dozvolu ministarstva. Osobno se pitam gdje je zapelo? Dokada i da li ćemo dočekati tu odluku iz našeg žurnog Ministarstva? Zašto se to već i prije nije usuglasilo? Da stvar bude gora, svi ovi breveti koji se danas traže odslušaju se na predavanjima u obliku istih kolegija.

Oprostite mi, ali da stvar nije ozbiljna, poslužila bi kao izvrstan predložak za još jednu za humor-esknu epizodu Našeg malog mista. Kako je moguća tako nonšalantna igra sa državnim propisima i zakonima. Znam da smo potpisnici IMO-a koji donosi ove regulative,

a koji su obavezni ako se ne varam od 2016. g., ali kako je moguće da država ne zna ili možda ne želi zaštititi svoj pomorski kadar, koji joj je ujedno i jedan od najvećih izvoznih proizvoda? Znači brevete koji su obavezni od 2016.g., ispravite me ako griješim, mi uvodimo 2014.g. na ovakav način. Da smo u ostalim stvarima ovako ažurni gdje bi nam bio kraj.

Kako je moguće da izigravaju na ovakav način mlade ljude, studen-te, kadete, koji rade za minimalne plaće na stranim brodovima zbog sistemskog uništavanja domaće flote? Kako je moguće završiti fakultet pod jednim uvjetima i propisima, a potom jednostranom odlukom, bez ikakvih konzul-tacija i razmatranja alternativnih rješenja, sva ta prava jednostavno ukinuti? Recite vi meni barem još jedno visokoobrazovano zanimanje u kojem postoji toliko prepreka nakon diplome. Ako ćemo stvari oguliti do gole kože, ova oidluka je prosto rečeno na razini kriminalno lihvarskih organizacija. Nema kraja naplati navodnih dugova. Pa tko me onda može uvjeriti da znanje nije novac. Običnim kadetima se nameću financijska opterećenja kao da su u najmanju ruku časnici. Dobro i sami znate da kako kadeti također plaćaju doprinose državi i to s obzirom na plaću otprilike 1200kn mjesečno, a treći časnici tek za trećinu više. Uspoređujući razmjer plaća gubi se svaka veza

sa logikom. Sa prosječnom plaćom od 500$ koje im se na današnjem tržištu zbog dugogodišnje krize, n iskih vozarina i jeftine radne snage sa istoka, redovito nude jednostavnim računom dolazimo do čistih 280$. Niže nego što imaju i pripravnici u Lijepoj Našoj.

Zamislite koliko je moguće uštedjeti do povratka kući. Trebali bi nabaviti čarobni štapić da poplaćamo 14000-15000 kn novih breveta, bez poručničkog ispita. A cijena će samo rasti. Zar je nekome stvarno cilj uništiti budućnost hrvatskog pomorstva. Po ovoj računici, jedino što većini ostaje jest da se zaduži. Onaj tko nije takve sreće i nema gdje da posudi novac, po ovome može svo svoje znanje, sav svoj trud, suze i smijeh iz studentskih dana baciti u vjetar. Svaki osmijeh poslije položenog ispita uništen je ovakvom politikom. Da li je ikome stalo do toga? Riječima ne mogu opisati bijes i razočaranje koje me trenutno preplavilo, a neki od vas koji ovoi čitaju znaju koliko je teže kada si ovako daleko od doma, potpuno nemoćan. Da li se zna što će se dogoditi sa studen-tima koji trenutno studiraju na pomorskim fakultetima, te što će biti s nama koji smo završili? Da li imamo ikakva prava i hoće li itko stati na našu stranu? Jedno znam, ova odluka se ne smije promatrati skršetniuh ruku. Samo pojedine grupe od ovoga imaju svoje koristi. Većina sigurno ne.

Sve se to događa u trenutku rekao bih renesanse hrvatskog pomorskog kadra, a koja je vjerojatno produkt višegodišnje ekonomske krize. Znate i sami da je po broju prijava za upis na prvu godinu splitski Pomorski fakultet na splitskom Sveučilištu bio na drugom mjestu, odmah iza pravnog. Da li su nadležni svjesni dugoročnih posljedica? Mnogima će stvoriti probleme i odvratiti ih od ovog zanimanja. Umjesto da potičemo vlastiti kadar u žestokoj međunarodnoj utrci, birokrati gledaju kako izvući jednokratnu

korist, izazivajući bijes i očaj, a naposalijetku i nesnošljivost prema institucijama koje predstavljaju, a koje ne postoje zbog njih samih već zbog pomoraca.

Zato se obraćam vama, Sindikatu, koji bi svojim zalaganjem i časnim radnjama trebao biti na prvoj liniji obrane protiv ovakvog agresivno-licemjerno konzumerističkog ponašanja. Ovakva odluka treba se spriječiti u samom startu. Apeli-ram i na angažman Sekcije mladih sindikata, aktivno sudjelovanje u svrhu interesa svojih vršnjaka, da ovo ne prođe tiho, na mala vrata. Kontaktirajući ostale kolege, uvidio sam da su upali u određenu vrstu apatije, kao općenito i cijelo naše društo. Uklopiti se u sivilo nije opcija. Tko će te čuti ako ne digneš svojh glas?

Ako naša Vlada, odnosno Mini-starsvo poštuje odluke IMO-a, tada trebaju poštovati i svoje građane radeću u najboljem interesu po njih. To nije utopija, to je njihova dužnost. Dužnost im je uskladiti međunarodne propise u vlastito društvo na način koji je najadekvatniji po to isto. Mislim da nije previše tražiti da oni koji su na pravni i legalan način po zako-nima te iste države stekli određena prava, ta ista prava i imaju. Zaštitite ta prava i ne dopustite ovakvu prljavu i krajnje nepoštenu igru. Zato vas, kao mali građanin molim, da mi date odgovore na postavljena pitanja, da dignete svoj glas, da dignete pomorce, mlade pametne ljude, pune elana i ener-gije, čija se budućnost ovim potezi-ma doslovno uništava. Uskraćeno im je pravo na bolje sutra, a to se u zdravom demokratsmom društvu ne može i ne smije dogoditi.

Molim vas da pročitate ovo pismo, da ne bude jedno u nizu koje će nestati jednim klikom.

U prirodnim znanostima svaka akcija izaziva reakciju. Ne dopustite da tišina učini svoje. Izazovite reakciju! •

Lijep pozdrav,Toni

Pismo kadeta s gvardije

Pismadobili smo još jedno pis-

mo. ovoga puta od kadeta,

pisan iz srca za vrijeme

jedne straže na dalekom

oceanu..

Tatjana se trenutno nalazi na brodu Marko Polo, živi na

relaciji Split - Ancona odvojen život od svoje obitelji, a sindikalnim radom pokušava izboriti bolje sutra kako za svoju djecu, tako i za sve hrvatske pomorce koji plove na ovoj hrvatskoj kompaniji..

Svakodnevna pitanja su plaće, dnevnice (pomorski dodatak), a glas i svakodnevni život pomoraca govori da su plaće male...nikakve.

Prije desetak godina četveročlana obitelj je mogla, s primanjima, živjeti u okvirima srednjeg sloja, a danas možete u jednom danu platiti dio režija, kupiti najjeft-inije proizvode za hladnjak, poli salamu, malo kapule...pa narežite to djeci, ali ne svaki dan da se ne naviknu na puno...a telefon, MAX TV, Internet to je povlastica za

imućne...a kredit...gotovi ste, samo vi to ne znate, još vam nisu rekli, no ubrzo će vam banka to kazati. Imate auto, ne punite ga euro super ili dizel gorivom, morate čekati nova inovativna rješenja, ekološki prihvatljiva kao cipelcug snage jednog „magarca“( to je sada „in”) jer bicikleta košta 4-5 tisuća kuna (više od jedne plaće).

Potrošačka košarica je prazna, troškovi života besramno posk-upjeli, a plaće pomoraca brutalno niske, preniske.....zadnje povećanje plaće je bilo u svibnju 2008 za oko 8% i do njega se je došlo inici-jativom inicijativom SPH.

Tražimo da se pomorski dodatak uvrsti u plaću, ako ne u cijelosti, onda jedan dio i kao takav da bude jednak za sve članove posada brodova. Jer dok ste kod kuće tad koristite sate koje ste odradili i zaradili na brodu pa samim tim i dodatak, tako ne bi bilo prev-elikih oscilacija u plaći. Preispitati i regulirati platne koeficijente po zvanju tako da se nitko ne osjeća zakinuto.

Pomorci rade, za radno vrijeme se ne pita, brod ne trpi neak-tivnost, traži rad, često prekovre-meni, noćni. Znamo da svaki rad na brodu imaju svoju težinu u poslu,pa je žalosno da neki misle kako je križanje prikazanih sati rada nova društvena igra od broda do kompanije gdje odrađeni sati trebaju mijenjati agregatno stanje .....ispariti....

Ej gospodo birokrati, pomorci ne pate od amnezije. Znamo kada je bila povećana plaća, znamo koliko rastu troškovi života koje naša primanja nikako ne prate. Vlada kolektivni tbc (tuberkuloza) u našim džepovima. Upozoravamo, poštujte nas rad, ne radimo na crno, ne isplaćujte nam na crno...sve zaradimo poštenim radom.

Skromni smo, ponizni i istovre-meno ponosni, naš krik se šutke čuje, radimo u veoma teškim uvjetima koji bi za mnoge bili neprihvatljivi...posebno uvjeti života i smještaja koji su izuzetno teški na većini brodova, te ne osiguravaju ni malo komfora i udobnosti. Upravo zato su plaće pomoraca oduvijek bile više u odnosu na neka druga zanimanja.

Ponekad dobijemo prašak za

pranje rublja, pastu za ruke i sl., sve upitne kvalitete, tako da za neke osnovne potrepštine potrošimo veći dio pomorskog dodatka, a ostali dio, ako želimo sačuvati zdravlje, na kupnju voća, mliječnih prerađevine jer toga nema ili je zastupljeno u malim količinama, premda su u kuhinji doista virtuozi kad sa minimal-nim iznosom za hranarinu (tko zna kada je zadnji put povećana) uspijevaju prehraniti posadu. Sve pohvale kuhinji. Vrlo često mora-mo kupit obuću i odjeću kako bi na nešto sličili, jer mnogo puta nema odgovarajućih veličina garderobe. Ako ste sretnik onda radi perilica rublja, a ako ne imate „riflju“ pa rifljaj u ruzinavoj banji. Naravno sve to kupujemo od našeg pomor-skog dodatka kako bi izgledali pristojno i čisto.

Pogledam oko sebe vidim pomorce koji su tužni, razočarani, samo se čuje a kako preživjeti ovaj mjesec. Kava i novina su luksuz, odlazak u kazalište i kino je bivše svršeno vrijeme, jer plaća nije dovoljna ni za život.

Uvrstite dio pomorskog dodatka u plaće, povećajte plaće barem da budu na razini plaća ostalih javnih poduzeća i da minimalna plaća bude ista kao u Hrvatskoj, bez umjetnih dodataka.

Mi smo pomirljivi, nismo buntovni, nije nam stran dijalog i dogovor za sveopće dobro. Nemo-jte samo da se više ne čuje naš šutnjom zatomljeni krik, jer onda neće biti dobro, ni vama, ni nama.

I molimo vas da nas poštedite priča, obećanja i iluzija. Toga imamo i previše, puno lažnih i davno pročitanih obećanja, kako će nam uskoro biti bolje, ne samo nama nego svim ljudima u „Lijepoj našoj“.. •

Tatjana Božić, predsjednica Sekcije žena SPH

predsjednica sekcije

žena spH tatjana Božić

napisala je osvrt na

poziciju pomoraca

zaposlenih u jadrolin-

iji, kako uistinu živi i

radi hrvatski pomorac

najveće državne brodar-

ske kompanije.

Gospodo birokrati, pomorci ne pate od amnezije!

Sekcija žena

Tatjana u svojoj kabini na Marku Polu

7br. 78 • svibanj 2014

Ideja je mnogo, volje također, broj članova je svakim danom

sve veći, a u planu je do kraja ljetne sezone pokrenuti novu internetsku stranicu i forum za naše mlade pomorce.

Dogovoren je sastanak Odbora Sekcije mladih i pokretanje nove kampanje o kojoj ćemo izvjestiti javnost u vrlo brzom roku. U planu je do kraja tekuće godine organizacija edukacije za Sekciju mladih, povezivanje studenata splitskog i riječkog Pomorskog

fakulteta, te terenski seminari. Svi koji se želite uključiti u rad Sekcije, javite nam se u bilo koji od područnih ureda ili putem telefona i elektronske pošte. • (bm)

u splitskom uredu ugos-

tili smo članove sek-

cije mladih spH, a uz

druženje je dogovoren

i rad splitskog ogranka

sekcije do kraja 2014.

godine.

Nakon izbornog procesa koji je tekao u dva dijela, u daljenjem

tekstu možete pronaći rezultate provedenih izbora za funkcije Pred-sjednik Sekcije mladih, Zamjenik predsjednika Sekcije mladih, Tajnik Sekcije mladih te Regionalnih koor-dinatora.

U prvom dijelu kroz siječanj 2014. iznosile su se kandidature za određene funkcije, dok se kroz veljaču, a zaključno sa 20.02.2014, moglo glasovati za određene kandi-date i to pa načelu jedan član jedan glas. Budući se veći broj članova kandidirao za funkcije Predsjednik

Sekcije mladih, Zamjenik pred-sjednika Sekcije mladih, Tajnik Sekcije mladih a nitko za funkcije Regionalnog koordinatora regija Rijeka, Šibenik, Split, Dubrovnik te Sisak i Davor odlučeno je da će se onaj kandidat sa najvećim brojem glasova koji nije izabran za jednu od funkcija za koju se kandidirao biti na taj način izabran za Region-alnog koordinatora svoje regije prema mjestu prebivališta odnosno boravišta.

U nastavku vam donosimo imena kandidata prema broju primljenih glasova odnosno imena Predsjed-nika Sekcije mladih, Zamjenik predsjednika Sekcije mladih, Tajnik Sekcije mladih te Regionalnih koor-dinatorica.

Predsjednik Sekcije mladih: IvanKarin

Zamjenik predsjednika Sekcije mladih: StefanŠućurovićTajnik Sekcije mladih: IvanJuričević

Regionalna koordinatorica Rijeka: KlaudijaBrdarić

*Regionalna koordinatorica Zadar: PetraŽitko

Regionalna koordinatorica Šibenik: IvanaVlah

Regionalna koordinatorica Split: TonkaČupić

*označuje kandidate za Regional-nog koordinatora za zadarsku regi-ju, te se za njih glasovalo posebno odnosno glasovima koje su primili nisu bili u konkurenciji za funkcije Predsjednika Sekcije mladih, Zamje-nik predsjednika Sekcije mladih, Tajnik Sekcije mladih.

Prvi susret Odbora Sekcije mladih SPHNakon održanog dvodnevnog

seminara u Zadru 13. i 14. ožujka, okupili su se i izabrani kandidati na funkcije u Sekciji mladih SPH. Predsjednik, zamjenik predsjednika, tajnik i regionalne koordinatorice prvi puta su se susreli nakon provedenih izbora i prošlogodišnje konferencije u Rijeci.

Program rada Sekcije za tekuću godinu donijeti će izabrani kandida-ti u dogovorenom roku, o čemu će biti obaviješteni svi članovi Sekcije mladih SPH. Ideja ne manjka, glavni tajnik SPH Predrag Brazzoduro podržao je inicijative koje su zasada samo u pripremi, a kroz naredni period finalizirati će se i objaviti na našim web stranicama.

Ovim putem ujedno podsjećamo i sve sadašnje i buduće članove SPH koji ulaze u kategoriju do 35 godina starosti, priključite se našem radu i na takav način oblikujte politiku rada SPH u budućnosti. • (bm)

PREDSJEDNIK- IVAN KARIN

Održani izbori Sekcije mladih SPH

Sindikat pomoraca Hrvatske je za svoje članove priredio vodič kroz hrvatsko zakonodavstvo: propisi koji uključuju HZZO, HZMO, HZZ i poreznu upravu sada su svi na jednom mjestu s ciljem lakšeg snalaženja u moru pravila kojima je hrvatsko zakonodavstvo “uredilo” status hrvatskog pomorca.

Svi članovi mogu doći po svoj primjerak u najbliži ured SPH ili ga preuzeti na svoje računalo sawww.sph.hr u rubrici Dokumenti SPH.

ARGO-NAU-TIARGO-NAU-TI

Plovidba kroz prava pomoracau Republici Hrvatskoj

Okupljanjeu splitskomuredu

Odbor Sekcije mladih i zaposlenici SPH u Zadru

Članovi Sekcije mladih SPH - Split

8

Opet prijeti kiša, a nešto i puše. Ugodno je na malom zapovjedničkom mostu.

Upravitelj stroja Nikola Gugić, kao i ostali članovi posade strahuju za radna mjesta. Trgovački sud je oglasio sudsku prodaju oba broda za kraj svibnja. U najgore vrijeme, pred početak pune turističke sezone. Sjeća se i kako je SPH pomagao kupnjom goriva kada je proglašen stečaj. Brod poluprazan ... Ipak, tvrde da linija, s dva broda (i državnom potporom) posluje pozitivno, uspjeli su pripremiti oba broda, a tijekom zime liniju najviše koriste učenici koji odlaze na Korčulu u srednje škole.

KandidaturaOdlazimo u sjedište Korkyra

Shippinga (bivša zgrada Mediter-anske plovidbe, bivša robna kuća). Imamo dogovor da snimimo prilog o Korkyra Shippingu, ali – ništa. Upravo pred nekoliko dana jedan im je brod imao sudar - bit će poprilično vremena izvan funkcije, pa odgađamo za bolja vremena. Ipak, pred maketom broda Lady Račišće snimamo Deana Boticu – formalna kandidatura za Plavu

vrpcu. Snimanje nastavljamo ulicama Korčule. Vraćamo se Tamarisom u Orebić. Bila je smjena posade, a brod- pun. Vraćaju se učenici s nastave, nešto penzionera. Tvrde: gotovo puni, a prodali par karata. Novi zapovjednik kontak-tira glavnog tajnika SPH, ima neke prijedloge u svezi prodaje brodova. Saznajemo da u sezoni imaju žestoku konkurenciju – putnike im otimaju vlasnici brodica koji nemaju koncesiju, a niti dozvolu. Neka organi odrade svoj posao!

Iz Orebića krećemo put Dubrovni-ka i saznajemo da u petak navečer moramo iz Grada – prijeti nam „zatvor“ do nedjelje poslijepodne. U Gružu se sastaje katolička mladež koja dolazi autobusima, pa gradonačelnik zatvara Grad za promet.

S Romanom Perićem, voditeljem ureda i inspektorom ITF-a dogovar-amo sadržaj emisije: treba predstav-iti mlade snage - Vladimir Glavočić je otišao i mirovinu. Sve ide po planu u uredu, pa se spuštamo na rivu. I dok čekamo dozvole za ulazak u luku, stupamo u vezu sa zapovjednikom NoneAne. Otišao je kući, ali će odmah doći. Nismo se dugo vidjeli.

sVetac s none aneIvo Svetac, zapovjednik je

zamjenski član Središnjeg odbora. Sjedamo na avionske stolice na zapovjedničkom mostu i kreće priča... Počeo je ploviti odavno, od malih jahti do prekooceanskih brodova i završio na brzom katamaranu. Priprema se brod za sutrašnju izvanrednu vožnju – treba prevesti katoličku mladež.

I dok napuštamo Nonu Anu čujem na radio-postaji zahtjev da pilot isplovi ususret brodu za krstarenje MSC Preziosa. Na obali ugodni susret s posadom event-broda – nova kategorija brodova. Na njemu je održan i ples pomoraca. Posada – poznata, neki od njih su bili na kongresu u Malinskoj... Žurimo u luku, ali najprije moramo ispuniti zahtjev za dozvolu – ipak idemo u inozemstvo (da bi iz Rijeke došli do Dubrovnika, također smo otišli u inozemstvo).

proBlem su VizeNastavljamo snimanje, a onda

– glasna muzika! Isprobava se razglas upravo kad se trebamo javi-ti izravno u program Pomorskog

radija Bakar. S obzirom da je na obali pedesetak autobusa sklan-jamo se između njih... Odjava: Iako nisam Andrija Jarak, ali se javljam s mjesta događaja.

Romano Perić ističe problem izlaska članova posade s brodova za krstarenje – trebaju im vize, a one koštaju. Brodar ih ne plaća, pa su osuđeni na boravak unutar luke.

crew centerSrećom, SPH je napravio crew

service center unutar luke. Čim je prošla carina, centar se napunio... U radnoj robi članovi posade su se odmah „prikopčali“ se na wire-less i javljaju se obitelji. Neki i naručuju jelo, kažu da najviše vole – čevapčiće. Valjda ih na

Milko Kronja i zapovjednik Ane Veljko Konjevoda

Upravitelj stroja s Tamarisa

9br. 78 • svibanj 2014

cruiseru nema... Razgovaramo s turskim muzičarem: hvali centar. Kaže internet je brži i jeftiniji nego u Veneciji. No, i ljudi su pristupačniji, raspituje se za cijene nekretnina u Dubrovniku ... Malo su mu prevelike. Svira gitaru u sastavu i prvi put je na cruiseru, ali nije prvi put u Dubrovniku. Pogledajte tv-emisiju.

Odlazimo, ugodna vožnja do ... Javlja se Milko Kronja, sutra moramo biti u Trogiru, a subota je. Novinari i inspektori ITF-a nemaju radno vrijeme!

malinsKa - matična luKa zanziBar!Neplanirano skrećemo u Trogir

– u brodogradilištu se nalazi brod Malinska (izgrađen daleke 1972. kao JulieTower) od samo 900 dwt. Kaže Milko Kronja – treba je posjetiti, već su godinu dana prive-zani, a sada su na suhom doku, jer brod – pušta! U brodogradilištu tišina - subotom se ne radi. Na istom doku Malinska i trajekt Laslovo. Snimamo propuštanja, a na krmi nas čeka iznenađenje: nema više zastave Paname – već Tanzanije, matična luka Zanzibar (nedavno smo pronašli i brod imena Croatia s istom matičnom lukom). Na brodu dva člana posade: Arnel Tatum (oiler) i Mauro Zavala (kormilar i kuhar) iz – Hondurasa. Mobitelom pozivaju predstavnika brodara koji je u hotelu – Johnson Aristide Keasler Bazile iz Miamija. Ovaj potonji

odmah obećaje da neće mijenjati ime brodu pa mu objašnjavamo gdje se nalazi Malinska i – već žalimo pilote i lučke vlasti koje će morati lomiti jezik...

Brod je već godinu dana kupljen (vijao je hrvatsku zastavu i bio u vlasništvu Adria Ship d.o.o. i Solinske plovidbe), stavili su panamsku zastavu i – dočekali zabranu isplovljenja. Naime, da bi došli do Miamija odnosno Haitija brod mora preko velike „bare“, a za to nema propisanu opremu. Sada mora mijenjati i oplatu, jer je prijetilo potonuće. Kompletna posada već je bila prošle godine ukrcana, zvali su upomoć ITF inspektora zbog neisplate plaća. Isplaćeni su i otišli kući. Sada Johnson najavljuje da će se vratiti ista posada. Dva člana posade, prije dolaska Johnsona, potvrđuju da je plaća redovita. Milko Kronja ga upozorava na stupanje na snagu Konvencije o radu pomoraca i novim zahtjevima za ugovore o radu. Naravno, posjetiti će brod prije isplovljavanja.

Napokon, put nas vodi kući uz pauzu za kasni ručak kod Macole (nije reklama). • (dp)

Barba s None Ane

Mauro Zavala

Sanjin Eminović

Arnel Tatum

Sukru Gorus SPH promidžba

10

Sastanku su bili nazočni i Elisabetta Righini (zadužena

za pitanja državne pomoći u timu J. Almunie) te Philippe Alfonso (ETF) i Mark Dickinson (Nautilus International).

Predstavnici sindikata članova ETF-a su u ime svojih članova iskazali zabrinutost zbog odluke Europske komisije (EK) da odustane od izmjena i dopuna

Pravila državnih potpora za pomorski transport (State Aid Guidelines - SAG) usprkos jasnom iskazanom stavu EK (Communication on the strategic goals and recomandations for the EU maritime transport policies until 2018) da postoji potreba za poboljšanjem tih propisa odnosno preporuke da se istraži veza između zapošljavanja EU pomoraca i državnih potpora. EK se opredijelila za opciju „do noth-ing“ čime je izgubljena najbolja prilika da se državne potpore pomorskoj industriji povežu s otvaranjem novih radnih mjesta za EU pomorce kao i mogućnost poboljšanja edukacije tih pomoraca.

Uskrpkos dokazima o lošem korištenju državnih potpora i nakon gubitka gotovo četiri godine vremena da bi se dobio pozitivan odgovor industrije, žalosno je da povjerenik ignorira da postojeći sustav ni u formi niti u činjenju kroz tonnage sustav i naknade trođškova radne snage te smanjenje ili potpuno ukidanje poreza na plaće, nije utjecao na edukaciju i zaposlenost EU pomoraca.

ETF je upozoravao da se novac EU poreznih obveznika treba koristiti isključivo za povećanje broja radnih mjesta za EU pomorce, edukaciji i ukrcavanje vježbenika.

Neprihvatljivo je dugogodišnje zanemarivanje zahtjeva ETF-a da se promijeni definicija „bona fide“ EU pomoraca koje EK koristi (all seafarers liable to taxation and or social security contributions in a Member state) što je neprih-vatljivo, ali i zakonski upitno. ETF smatra da je na ovaj način novac EU poreznih obveznika upotrije-bljen u korist izvanEU pomoraca te se nužno mora suziti definicija na rezidente EU država članica.

Elisabetta Righini je, u raspravi, argumentirala odustajanje od izmjena i dopuna time da bi se njima otvorila Pandorina kutija te bi rezultat bio lošiji od postojećeg rješenja. Predložila je druge instru-mente koji bi mogli imati pozitivne efekte na državne potpore te je govorila o nedavno promoviranom mogućnošću da se EU usmjeri na istraživanje u sektoru- prilaganje većeg broja slučajeva koji poka-zuju negativne rezultate državnih potpora čime bi se otvorila istraga u sektoru i otvaralo mogućnost uvođenja izmjena i dopuna na brži i manje rizičan način.

Zaključeno je da će ETF razmot-riti sve mogućnosti nastavka pritis-ka kako bi se dobili instrumenti koji će promovirati isključivo otvaranje radnih mjesta za EU pomorce i EU pripravnike. Uz to, članovi ETF-a će morati predočiti nacionalne politike vezane uz državne potpore i rezultate istih kako bi se eventualno iskoris-tio predloženi način istrage u sektoru.• (dp)

Na sastanku su sudjelovali su predstavnici brodara (European

Community Shipowner’s Asso-ciation- ECSA) i sindikata (ETF) te Francois Ziegles, predstavnik EU Komisije za zapošljavanje, socijalnu politiku i Giancarlo Crivellaro, pred-stavnik EU Komisije za mobilnost i transport-sekcija za sigurnost u pomorstvu).

Raspravljalo se o smanjenju administrativnih prepreka za pomorce- nastavak zajedničkog projekta ECSA/ETF- koje utječu na brzinu poslovanja i komunikacije s kopnom. U zajedničkom dokumentu naglašene su inicijative na razini EU čija je izvršnost odgođena na početak 2014. godine, a očigledno je da će se čekati i na završetak izbora za EU parlament – taj dokument traži pijednostavljenje postojeće administrativne procedure i/ili integraciju postojećih sustava kroz „single window“. AIS, VTS i SafeSeaNet na EU razini mogli bi biti faktori poboljšanja da se podaci dostavljaju samo jednom tijelu koje bi, potom, iste učinilo dostupnima svim zainteresiranima. Sada se traženi podaci moraju dostavljati raznim tijelima unutar EU. Daljnji prijedlog je da se smanji broj traženih dokumenata te, za olakšanje života pomoraca, harmo-niziranje primjene schengenskog viznog režima. Tu je i Blue Belt Proj-ect – čiji je cilj kreiranje EU tržišta za pomorstvo (European maritime transport space) u kojem neće postojati zapreke i gdje će brodovi

biti u mogućnosti slobodno operirati s minimalnim administrativnim formalnostima unutar EU.

Nastavljena je rasprava o projektu o nasilju i zlostavljanju u kojoj je istaknuto da se putem video-filma nastavi s upozoravenjem na postojanje nasilja na brodu te je zaključeno da treba osmisliti i prih-vatiti proceduru koja će odgovoriti svim izazovima rješavanja problema (od provjere prijave do odgovora na prijavu u prvom redu kroz edukaciju).

Projekt Career Mapping 2 – sudjel-uje 13 zemalja EU (bez Hrvatske), a projekt je dao kvalitetne podatke koji će poslužiti u svim segmentima vezanim za pomorca i njegovu ulogu na brodu, ali i u pomorskom klasteru.Glavni tajnik SPH, Predrag Brazzoduro, je zatražio da ETF dostavi upitnik temeljem kojeg bi se napravila hrvatska inačica projekta kojim bi se dobili odgovori na veliki broj pitanja na koja danas nema odgovora temeljenog na statistici niti stvarnom primjeru.

U svezi problema piratstva dogovorena je da će predstavnici ECSA-e i ETF-a sudjelovati na slijedećem sastanku predstavnika zemalja Afrike i EU. P. Brazzoduro je intervenirao u raspravi u smislu da kad se govori o zapadnoj Africi nema govora o piratstvu, već se radi o oružanim pljačkama unutar teritorijalnih voda neke od zemalja što otvara pitanje nadležnosti. Slijedeći sastanak će se održati 30. lipnja. • (dp)

Taj podatak, koji se odnosi na 2012. godinu, iznijet je

u studiji ekonomske vrijednosti sektora pomorskih prijevoza u EU i naručen je od European Community Shipowners’ Associa-tions (ECSA) od britanske Oxford Economics, a iznijeta je početkom travnja na ručku u organizaciji europskog parlamenta te na semi-naru koju je održan u prisutnosti dopredsjednika Europske komisije Siima Kallasa, koji je odgovoran za transport.

U 2012. godini europska brodar-ska industrija, koja obuhvaća 28 država EU te Norvešku, je osig-urala zaposlenje za 2,3 milijuna radnika (između 2004. i 2012. godine izravno zapošljavanje je poraslo za 22 posto) što je generi-ralo 410 milijardi eura. Studija evidentira da je europski sektor brodarstva, koji je mnogo produk-tivniji u svezi BDP-a po radniku u odnosu na prosjek EU, ostaje lider svjetskog brodarstva i trenutno predstavlja oko 40 posto svjetskog grt-a. Uz to između početka 2005. i početka 2014. flota kontrolirana od strane EU je povećana za preko 70 posto (u grt). Između ostaloga EU kontrolira 60 posto svjetskih kontejnerskih brodova (po grt), a u okviru europske flote najveći porast je bio između 2005. i 2014. u segmentu offshore brodova.

Uz to, studija Oxford Economicsa podcrtava i vezu između flota pod europskom kontrolom (uključeni brodovi čije je zadnje vlasništvo

ili kontrola je bila u jednoj od država EU, ali mogu biti pod zastavom države koja nije članica EU) čiji je broj, unatoč krizi, i uz pomoć državnih potpora koje su odobrene od EU za podržavanje pomorskog transporta, pogo-tovo pod poreznim sustavom tonnage tax. Prema analizi Oxford Economicsa, ekonomski dopri-nos brodarstva BDP-u EU bi bio nešto manje značajan, možda jednak polovini onoga iz 2012. godine, da se te forme javnih potpora nisu uvele u pojedinim zemljama članicama EU krajem 90-tih godina. Početkom 2014. godine flota kontrolirana od EU je brojila 23.000 brodova s ukupno 660 milijuna grt i predstavl-jalo je 39 posto svjetskog grt-a (s manjim padom u odnosu prema 41 posto u 2005. godini). Grčka ima najveću kontroliranu flotu u EU (36 posto grt-a), a slijede Njemačka (21 posto grt). Najveći broj brodova kontroliranih od strane EU su brodovi za prijevoz sipkih tereta (28 posto grt), a slijede tankeri (25 %) i kontejner-ski brodovi (25 %).

- Iako je brodarstvo rijetko pod svjetlima reflektora, komentirao je generalni tajnik ECSA-e, Patrick Verhoeven, nije nikada prestalo obavljati svoju važnu ulogu za europsku ekonomiju. Europska brodarska industrija nastavlja održavati svoju ulogu u doba krize u odnosu na strašnu konkurenciju iz Azije i Srednjeg istoka. Danas, ostaje svjetski lider i izvor prihoda i radnih mjesta u Europi.

- Pomorski transport, potvrdio je potpredsjednik EU komisije Siim Kallas, je temeljni kamen europske industrije i igra ključnu ulogu u našoj ekonomiji. Europa treba pomorski transport da bi se razvijala, kako bi mogla pružiti više radnih mjesta i inovacija. Za jedan globalni sektor kao što je brodarstvo moramo misliti na globalnu regulativu koju je razvila Međunarodna pomorska orga-nizacija (IMO). EU i IMO imaju zajednički cilj da pomorski trans-port bude siguran i održiv. Naša je zajednička odgovornost pokazati da globalni propisi funkcioniraju na efikasan način.

• (dp)

Državne potpore - jamstvo konkurentnosti

ECSA

europska brodarska in-

dustrija doprinosi sa 145

miljardi eura u Bdp-u eu.

Kako olakšati pomorcima ?

Sektorski odbor za socijalni dijalog

Slučaj

Nakon štrajka- repatrijacija

Inspektor ITF-a Romano Perić je trećeg svibnja dobio poziv za pomoć posade broda Tritoins (IMO 8913772, izgrađen 1991. godine, 3.466 tona nosivosti, vlasnik Aljazeera Maritime Co. SA, manager Alfamarine Shipping Co. Ltd. iz Beiruta, zastava St. Vincent and Grenadines) koji se od početka tog tjedna nalazio u luci Ploče zbog nezadovoljstva posade.

Naime, upravitelju stroja je došla smjena zbog lošeg obavljanja dužnosti, a šest članova posade iz Sirije (ostala posada je iz Albanije) je zbog toga počela štrajkati: izrazili su nepovjerenje prema vlasniku koji je poslao smjenu posadi bez dogovora i ranije obavijesti. Sirijskim pomorcima je to stvarilo problem zbog političke situacije

i nemogućnosti povratka (bili bi unovačeni i poslati u borbu) u domovinu, pa za vrijeme kad nisu ukrcani traže druga prebivališta. S obzirom da je brod ukrcao cement za Libiju smatrali su da će biti nesig-urni s obzirom da vlasnik broda boravi u Libiji.

Nakon pregovora, zatražili su bezuvjetnu repatrijaciju u Tursku, iako je ugovor o radu istekao samo trojici članova posade, te isplatu

plaće prije iskrcaja (plaća je redo-vita). Postojala je bojazan da im ta plaća neće biti isplaćena ili da će brodar iz nje naplatiti troškove repatrijacije. Inspektor je stupio u kontakt s brodarom koji je izrazio razočaranje postupcima posade te zaprijetio da neće platiti troškove repatrijacije.

Tada je inspektor ITF-a zaprijetio da će pozvati Port State Control i sanitarnu inspekciju što bi značajno produljilo boravak broda u luci i stvorilo dodatne troškova brodaru. Nakon cjelodnevnih pregovora, brodar je odlučio repatrirati svu posadu o svom trošku na destinaciju koju žele te im je, putem brodsko agenta, isplatio plaće. Nova posada je preuzela brod koji je isplovio u predviđenom vremenu. (rp)

Europska komisija – propustila priliku !

Pravila državnih potpora za pomorski transport

sedmog ožujka glavni

tajnik spH, predrag

Brazzoduro sudjelovao

je u Briselu sastanku s

joaquinom almuniom,

potpredsjednikom

europske komisije i

povjerenikom eu za

politiku konkurentnosti.

Posada broda Tritoins

11br. 78 • svibanj 2014

Naime, veliki broj djece nastradale na Sewolu čini

taj događaj posebice tragičnim i bolnim, tragedija je ogromna, ali uznemiravajuća je i činjenica što su zapovjednik i posada osuđeni prije nego je uopće pokrenuta istraga.

Prenosimo pismo u cjelosti, kao i podrška od strane Sindi-kata pomoraca Hrvatske i dopis Glavnog tajnika Predraga Braz-zodura:

Kao organizacija koja predstavlja

više od 21.000 brodskih zapovjed-nika, časnika i ostalih pomorskih stručnjaka, s velikim zanimanjem pratimo razvoj događaja u Južnoj Koreji nakon tragičnog prevrnuća trajekta Sewol i tim povodom smo uputili iskrenu sućut svojim kole-gama u vašoj zemlji.

Ovim putem želim izraziti našu zabrinutost u svezi sa više zabrinjavajućih aspekata toga slučaja i zatražiti, putem vaših službi, da Južna Koreja uloži sve svoje napore kako bi osigurala da se iz te strašne nesreće izvuku stvarne pouke i da se izmijene propisi kako bi bolje zadovol-javali buduće potrebe, izazove i očekivanja. Žalosno je da je tragedija Sewol-a poslužila za naglašavanje hitne naravi takvih inicijativa i važnosti bavljenja

pitanjima kao što su projekti-ranje, izgradnja i rad ključnih vrsta brodova.

Međutim, najpresudnije pitanje koje se pojavilo nakon gubitka broda za nas je pitanje krimi-naliziranja posade. Veliki broj djece nastradale na Sewolu čini taj događaj posebice tragičnim i bolnim, a reakcije brojnih obitelji pokazuju kako je duboke osjećaje i tešku bol ta nesreća prouzročila. No, nesreća je to što je, ali nas je duboko uznemirila činjenica što je ona odmah otvorila novi slučaj u kojem su zapovjednik i posada osuđeni prije nego je uopće pokre-nuta istraga.

Posebice je zabrinjavajuće u slučaju Sewol što je ta kriminal-izacija započela od samog vrha: predsjednika vaše države, Park

Geun-hye, za koga je javljeno da je djelovanje zapovjednika i nekih članova posade trajekta usporedio s ubojstvom. Navodi koji se vašem predsjedniku pripisuju uključuju i izjavu da je ‘…ponašanje kapetana i nekih članova posade neshvatljivo sa stajališta zdravog razuma. Ono je bilo poput ubojstva koje se ne može i ne smije tolerirati…’ te da su zapovjednik i posada počinili ‘neoprostiva, ubilačka djela’ odgađajući napuštanje broda.

Mislim da je od ogromne važnosti da se takvim komentarima ne dopusti da prođu bez prigovora. Svi sudionici u pomorstvu u proteklom su desetljeću uložili veliki trud u borbu protiv rastuće tendencije optuživanja brodskih zapovjednika i časnika za kaznena djela nakon pomorskih nezgoda.

Ne radi se samo o temeljnom načelu prava na pravično suđenje, već postoji i zabrinutost da kriminaliziranje može kontra-produktivno utjecati na provođenje istrage o nezgodi podgrijavanjem mišljenja da se pomorce može tako jednostavno inkriminirati. Zabrinjavajuće jasno proizlazi iz istraživanja koje su proveli Nauti-lus i drugi da strah od kriminal-izacije predstavlja glavni problem za zapošljavanje i zadržavanje zaposlenja u slučaju sve malobro-jnijih pomorskih stručnjaka.

Jedan od najvažnijih rezultata proizišlih iz želje ove industrijske grane da se progovori o zabrinu-tosti zbog kriminalizacije bio je sporazum o Smjernicama IMO/ILO za pravično postupanje prema pomorcima u slučaju pomorske nezgode. Predložio bih da slučaj Sewol naglasi važnost pridržavanja ovih smjernica kako bi se osiguralo da pomorci dobiju osnovnu zaštitu pred zakonom, radi osiguranja koje (zaštite) su te mjere bile osmišljene, te da budu zaštićeni od prejudiciranja prije nego sve činjenice o slučaju budu poznate i valjano razmotrene od strane stručnih istražitelja.

Brojne nam istrage o nezgo-dama pružaju opsežne dokaze da su nezgode rijetko kad rezul-tat namjernih ili zlonamjernih postupaka, već proizlaze iz brojnih složenih lančano povezanih činitelja za koje više strana dijeli odgovornost. Vjerojatno vam je poznato da da vlada velika zabrinutost o podacima o sigurn-osti putničkih brodova – a posebice o ro-ro putničkim brodovima – i stoga je od posebne važnosti da se gubitak Sewola istraži na otvoren i transparentan način i pravovre-meno te da rezultati i povezane preporuke budu odmah dostupni. Nadam se da ćete nam moći pružiti jamstvo da će se tako postupiti.

Uzroci pomorskih nezgoda poput Sewola mogu biti brojni i obično su kumulativni; posljedice su više nego očigledne. Sad imamo brojne dokaze koji nam govore o ranji-vosti ro-ro putničkih i putničkih brodova i stoga je od vitalnog značaja da se poduzmu koraci za poboljšanje preživljavanja takvih brodova – posebice za smanjenje njihove tendencije tako brzom prevrnuću, a time i za osiguranje mogućnosti mirnog napuštanja broda. Nadam se da će Južna Kore-

ja nastojati pronaći način kojim bi poboljšanje propisa za projekti-ranje i izgradnju putničkih brodova moglo pomoći ublažavanju rastuće i neopravdane potrebe za krimi-naliziranje ljudi koji svakodnevno svoje živote izlažu opasnosti. Kad zakaže zakonodavac, plaća pomorac – bilo svojim životom, slobodom ili reputacijom, a s njime i druge nedužne duše svojim životima.

S poštovanjem, MarkDickinson

Generalni tajnik Nautilus InternationalAMD/AMc HELimSung-nam

Embassy of South Koreain London60 Buckingham GateLondon Poštovane kolegice i kolege,

Suradnja Sindikata Pomoraca Hrvatske i Nautilus Internationala, nastala je na međusobnoj pomoći u rješavanju problema članova jednog ili drugog sindikata. Tema kriminalizacije i piratstva odnosno oružanih pljački nam je zajednički projekt u kojemu kroz sve sustave, nacionalne i međunarodne pokušavamo dokazati rastuću potrebu za zaštitom pomoraca dnevno izloženih rizicima posla koji idu do smrtne opasnosti.

Kao ni prije, u niti jednom slučaju, naša javna i/ili direktna obraćanja administraciji na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, tako i ovim obraćanjem administraciji Južne Koreje, ne želimo niti iskazujemo bilo čiju nevinost ili krivnju za nemile događaje s brodom SEWOL. Kao i uvijek, naš je apel usmjeren na sve čimbenike, da ne izlaze s optužbama prije nego se provede stručna i nepristrana istraga. Posebno je naglašena nepristra-nost istrage koja to prestaje biti kada se državna administracija sa cijelim svojim aparatom okomi na najsabije. Svaka je žrtva uzalu-dna ako pored sućiti ne donese i pouku. Ovo je jedan od takvih slučajeva. Zaslužuje to izgubljena mladost.

S poštovanjem,PredragBrazzoduro,Sindikat pomoraca Hrvatske. •(bm)

Europska komisija je prvog travnja predstavila prijedloge

za fleksibilnije norme u svezi viza: skraćivanjem i pojednostavljivan-jem procedura za tražitelje viza za boravak u kratkom razdoblju (pomorci), s ciljem da se smanje troškovi odnosno da se smanji birokracija, jamči viša razina sigurnosti te promovira stvaranje novih radnih mjesta.

- Europa, objasnila je komes-arica za unutrašnje poslove Cecilia Malmstrom, treba „pametniju“ viznu politiku. Moramo privući što više turista, poslovnih ljudi, istraživača, studenata, umjetnika i drugih profesionalaca u kulturi. Namjeravamo pokrenuti ekonom-iju i stvoriti nova radna mjesta mijenjajući ekonomsku dimen-ziju naše politike u svezi viza, a zadržavajući visoku razinu sigurn-osti vanjskih granica. Današnji prijedlozi će znatno olakšati procedure za one koji će boraviti u kraćem razdoblju. Očekujemo da novi prijedlozi pridonesu značajnom povećanju broja putnika u slijedećim godinama.

- Naš prijedlog, potvrdio je potpredsjednik Europske komisije, Antonio Tajani, odgovoran za industriju i poduzetništvo – favorizirati će europsku turističku

industriju u trenutku povećane međunarodne konkurencije u kojoj sve više zemalja ovisi o turizmu kao faktoru napretka. Nova normativa u svezi viza je odgovor na izazov. Predložene promjene pomoći će turističkoj industriji da se suoči s predviđenim značajnim povećanjem broja turista u Europi. Turizam je motor napretka Europe

i bio je tijekom nedavne krize glavni stup europske ekonomije.

Prijedlog Europske komisije je prihvaćen, pogotovo, od brodara - objasnili su u European Commu-nity of Shipowners’ Association (ECSA), koja predstavlja interese brodarskih udruga država članica EU te Norveške i CLIA Europe, koja predstavlja europsku industriju za

krstarenje - jer predstavlja „prvi značajan korak za lakše izdavanje viza za pomorce“.

- Neke od novih mjera koje predlaže Europska komisija, preciziraju ECSA i CLIA Europe - imaju svrhu ukidanja ili smanjenja administrativnih državnih taksi i olakšavanje ulaza pomoraca u schengensku zonu. U svakom slučaju to je svrha novih prijed-loga koji produžavaju razdoblje važenja viza za višestruke ulaze, smanjujući potrebno vrijeme za proceduru i eliminaciju potrebe da se osobno traže. Ne samo da će te mjere olakšati brodarima final-iziranje ugovora o radu, već će biti od velike koristi za pomorce koji duga razdoblja provode na moru i trebaju veću fleksibilnost da bi lakše obavljali svoj posao.

- Naše posade - naglasio je generalni tajnik CLIA Europe, Robert Ashdown - su temeljni dio i velika vrijednost naše industrije. Čestitamo Europskoj komisiji na naporima da olakša njihov ulazak u Europu, s obzirom da opera-

tivni modeli vlasnika brodova za krstarenje traže da budu u stanju transferirati posade po cijelom svijetu. Neke od predloženih mjera olakšati će transfer pomoraca, koji će u manjoj mjeri biti prisiljeni tražiti vizu u posljednjem trenutku na granici. To će imati pozitivan utjecaj na način na koji djeluje industrija kružnih putovanja u Europi te će pomoći toj industriji da još više doprinosi europskoj ekonomiji.

- Ohrabrujuće je – primijetilo je generalni tajnik ECSA, Patrick Verhoven - konstatirati da je Euro-peka komisija uzela u obzir poseb-nost sektora pomorskog transporta predlažući izmjene koje prihvaćaju potrebe pomoraca. Posljednih godina pomorci i brodari su se često susretali s administrativnim preprekama koje su bile rezultat vizne politike EU koja je značajno ometala brzi ukrcaj i iskrcaj pomoraca u lukama EU. S novim prijedlogom Komisije napravljen je važan korak prema lakšem dobivanju viza za pomorce.

Među izmjenama normi u svezi viza Europska komisija su: smanjenje s 15 na 10 dana roka od zahtjeva do odluke, mogućnost traženja vize u konzulatu druge zemlje članice EU ako određena država nije prisutna niti je nitko ne predstavlja u zemlji tražitelja, olakšanja čestim putnicima uključujući obvezatno izdavanje vize za višestruki ulaz na razdoblje od tri godine, uvođenje pojed-nostavljene tiskanice i mogućnost traženja vize i preko interneta (on-line)...•

(dp)

Fleksibilnije norme u svezi izdavanja viza

Brodari podržavaju prijedloge EKinicijativa – naglašavaju –

predstavlja „prvi značajan

korak za lakše izdavanje

viza za pomorce“

Glavni tajnik britanskog

sindikata pomoraca nau-

tilus, mark dickinson,

uputio je pismo njegovoj

ekscelenciji lim sung-

namu u ambasadu južne

Koreje u londonu, zbog

kriminalizacije posade

broda u slučaju sewol u

južnoj Koreji.

NEDUŽNI DOK SE NE DOKAŽE SUPROTNO?

Kriminalizacija

Zapovjednik Sewola

12

Svjedodžbe o osposobljen-osti izdane od nadležnih tijela

država članica EU i trećih država priznatih od strane Europske komisije sukladno odredbama direktive kojom se uređuju mini-malni standardi izobrazbe pomora-ca, u Republici Hrvatskoj priznaju se ako su priznate od Europske komisije. PriznavanjestranihsvjedodžbiradiMinistarstvo,aneLučkekapetanije.

Svjedodžbe o dopunskoj osposo-bljenosti za rad na tankerima za zapovjednike brodova i časnike palube odnosno stroja izdanih od

strane država članica EU i trećih država priznatih od strane Europ-ske komisije u RH se priznaju ako su priznate od Europske komisije.

Na zahtjev imatelja strane svjedodžbe Ministarstvo izdaje ovjeru.

Ovjeru će Ministarstvo izdati nakon što utvrdi autentičnost odnosne svjedodžbe

Ovjeru će Ministarstvo izdati ukoliko posjednik svjedodžbe o osposobljenosti udovoljava prop-isanim zdravstvenim uvjetima

Ovjera se izudaje s rokom valjanosti do roka valjanosti

svjedodžbe temeljem koje je ovjera izdana

U RH se, uz uvjet jednakovrijed-nosti, priznaju svjedodžbe izdane od nadležnih tijela: Hong Kong (Kina), Kraljevina Nizozemska, Kraljevina Norveška, Malezija, Republika Singapur, Republika Slovenija i Republika Italija.

Slijedeće države priznaju svjedodžbe izdane od nadležnih tijela Republike Hrvatske: Antigva i Barbuda, Barbados, Belize, Bermu-da (Ujedinjeno kraljevstvo), Brunej Darussalam, Država Kuvajt, Hong Kong (Kina), Irska, Japan, Kraljevi-na Belgija, Kraljevina Danska, Kraljevina Nizozemska, Kraljevina Norveška, Malezija, Nizozezemski Antili i Aruba, Novi Zeland, Otok Man (Ujedinjeno kraljevstvo), Republika Cipar, Republika Fran-cuska, Republika Liberija, Repub-lika Malta, Republika Maršalovi Otoci, Republika Panama, Repub-lika Singapur, Republika Slovenija, Republika Vanuatu, Sveti Vincent i Grenadini, Švicarska Konfederacija, Talijanska Republika, Ujedin-jena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Zajednica Bahama i Zajednica Dominike.MinistarstvoizdajeovjereizasvjedodžbeizdaneuRepubliciCrnojGori. • (bm)

Suradnja s NautilusomSPH

S obzirom na dosadašnju praksu SPH pregovaranja i dogovaran-

ja zajedničkih ciljeva i suradnje, s ciljem jačanja pozicije prema Kompanijama, najviše se napredo-valo u razgovorima i dogovaranju suradnje sa Natutilusom s čijim Glavnim tajnikom upravo dogo-varamo tješnju suradnju. Kakvu suradnju i na koji način je to u interesu naših članova?

Ciljevi suradnje s britanskim sindikatom pomoraca su:• Nastojati osigurati da su svi brodovi u vlasništvu Velike Britanije, Nizozemske, Švicarske i Hrvatske u potpunosti organizirani i ispunjavaju relevantne zahtjeve

ITF politike• Međusobna podrška na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini• Podrška svim članovima u slučaju kada se nađu u tuđoj nadležnosti ili naiđu na probleme s ostalima zastavama/državama• Razmjena informacija, istraživanja, studija, publikacija i produciranje novih kroz zajedničke projekte• Poticati tehničku suradnju i razmjenu najboljih praksi, npr. u području obrazovanja i osposoblja-vanja• Podrška tripartitnosti i demokratskog sindikalizma

• Podrška socijalnom statu-su pomoraca i organizacija zajedničkih aktivnosti / inicijativa poput globalne pravne pomoći u slučajima kriminalizacije pomora-ca itd.

Pilot projekt zajedničke suradnje SPH i Nautilusa biti će kompanija Shell.

Daljnja suradnja bi bila u offshore industriji (Nizozemska) gdje se pojavljuje sve veći broj naših pomoraca, pa rastu i njihovi problemi koje vrlo teško možemo rješavati s naše pozicije, ali je realno očekivati da ih kolege u Nizozemskoj mogu kvalitetnije i lakše rješiti. • (bm)

Otkazi za hrvatske pomorce

Genmar odlazi u Indiju

KompanijaGenmarMaritimeCorporationzatvarasvojureduLisabonutepredajerukovođenjethirdpartymanagementu,kompanijiSelandiaShipManagementizIndije. Odluka je donijeta zbog nejenjavajuće gospo-darske krize i visokih vozarina. Proces prelaska managementa u Indiju trajati će 3 do 6 mjeseci.

Pedeset i pet visokokvalificira-nih hrvatskih časnika su na ovu kompaniju ukrcani posredstvom agencije Zorovic Maritime Servic-es. S obzirom da je s kompanijom Genmar potpisan IBF Kolektivni ugovor, čija valjanost traje do 31.12.2014, uvjeti zaposlenja za hrvatske pomorce se neće mijen-jati do isteka ugovora. U tijeku je dogovor o nastavku zaposlenja hrvatskih pomoraca te se čeka ponuda od strane novog manage-menta.

Nažalost, ovo je već druga kompanija koja zbog rezanja troškova zatvara svoj ured u Euro-pi, nakon OSG-a koji je također zatvorio ured u Grčkoj i promjenio management protekle godine.

Do kraja svibnja će se izvršiti primopredaja 4 broda kompanije Genmar, a u planu je primopredaja ostatka brodova kroz lipanj, srpanj i kolovoz. (bm)

Golar otkazao ugovore Hrvatima

Kompanija Golar/Wilhelmsen management odlučila je slijediti prošlogodišnji primjer kompanije Gearbulk Shipping Co. (otkazivanje 200 ugovora o radu hrvatskim časnicima) i otkazati ugovore hrvatskim junior officerima i kadetima.

Odluka kompanije nije u skladu s protokolom o pregovorima zaključenim sa Norveškom udrugom brodara u kojemu je dogovoreno da

kompanije moraju najaviti i razgo-varati u slučaju ovakvih odluka. Kao razlog je opetovano navedena financijska kriza na LNG tržištu.

Potvrđeno je da se ugovori otka-zuju za sljedeće pozicije i naciona-lnosti:

21 – 3. časnik palube - 2 Rusa, 2 Poljaka i 17 Hrvata

18 – 4. časnik stroja - 1 Rumunj, 1 Rus i 16 Hrvata

20 – kadeti palube - 2 Rumunja, 2 Rusa, 3 Bermuđanina i 13 Hrvata

5 – vježbenik stroja - 4 Hrvata i 1 Bermuđanin

1 – asistent električara - Hrvat. (bm)

Povećanje plaća za 2015.

Na sastanku pod nazivom SUBCOMMITTEE ON WAGES OF SEAFARERS OF THE JOINT MARITIME COMMISSION u Ženevi krajem veljače donešeno je povećanje osnovne plaće kormi-lara – člana plovidbene straže (Able Seafarer) na 592 US$ odnosno od 01.01.2016. na 614 US$.

Početne pozicije Poslodavačke grupe predvođene s International Shipping Federation (ISF) bile su trogodišnji dogovor, bez povećanja plaća, dapače, primjena formulom dobivenog smanjenja za 2014. godinu, što je 564 US$ ili 21 US$ manje od do sada važećih 585 US$. Također nikakvog povećanja u 2015. i 2016. godini te eventualni dogovor za početak 2017.

Pomorci predvođeni s Interna-tional Transport Workers’ Federation (ITF) imali smo kontraprijedlog koji se zasnivao na dvogodišnjem dogovoru 2015. i 2016. i ukupnim povećanjem od 40 US$ uz napo-menu da se o podjeli povećanja može dogovarati, ali da preferiramo da u prvoj godini bude veći dio povećanja.

Nakon pregovora koji su trajali do kasnih sati 26.02.2014. i nastavljeni u jutarnjim satima 27.02.2014. tijekom kojih se pomalo usuglašavalo i dogovaralo dio po dio dogovoreno je da se od 01.01.2015. osnovna plaća kormilara – člana plovidbene straže (Able Seafarer) POVEĆA na 592 US$ odnosno od 01.01.2016. na 614 US$. (pb)

U Središnjem uredu SPH u Rijeci 15. svibnja održan je sastanak pred-stavnika Societe de Navigation Mari-time S.A. (David Martinez, crew director; Guillame Brera, crew assis-tant i Ivica Pavlak, crew manager) s predstavnicima Sindikata pomoraca Hrvatske (Predrag Brazzoduro i Vladimir Svalina). Tema sastanka

bila je rješavanje problema koji su se pojavili u svezi mirovinskog osiguranja hrvatskih pomoraca koji plove na brodovima (svi plove pod švicarskom zastavom) ovog brodara. Dogovoreno je da SPH organizira sastanak s predstavnicima Hrvatsk-og zavoda za mirovinsko osiguranje. (dp)

Suisse-Atlantique

Problemi s mirovinskim

Obavijest za pomorce - strane svjedodžbe

SPH

Dodatno osiguran-je za članove

Za sve članove Sindi-kata pomoraca Hrvatske u podružnicama Jadrolinije i Plovputa, omogućili smo dodatno osigurnaje - naknadu u slučaju nesreće ili smrti. Osiguranje je započelo 1.svibnja ove godine i traje do 1.svibnja.2015.

Polica osiguranja ugovorena je u Croatia Osiguranju. Korisnici osiguranja u slučaju smrti: bračni drug, ako ga nema osiguranikova djeca, ako nema djece osiguran-ikovi roditelji ili ostali zakonski nasljednici.

Uvjete osiguranja članovi mogu dobiti u našim uredima.

Fond Solidarnosti

Pomoć stradalima u Slavoniji

Pogođeni događanjima

u Slavoniji i elementarnoj katastrofi koja je pogodila desetke tisuća ljudi u poplav-ljenim područjima na istoku Hrvatske, svi zaposlenici Sindikata pomoraca Hrvatske se odriču dijela mjesečne plaće te je dogovorena pomoć iz Fonda solidarnosti SPH u visini od 6000,00 kuna.

Ovim putem potičemo sve koji su u mogućnosti izdvojiti novčani iznos ili bilo koji oblik pomoći, neka to učine jer je svaka pomoć za one koji se trenutno suočavaju s najtežim trenutcima, dobrodošla.

13br. 78 • svibanj 2014

Međutim, yacht managemenata u ovoj industriji je svake

godine sve više i uglavnom je malo onih koji su zaista sposobni voditi jahtu iz ureda na kopnu na pravi način. Svatko od njih više - manje gleda kako što više uštedjeti na posadi, potrebnim radovima, popravcima i rezervnim dijelovima. To najčešće dolazi do izražaja baš onda kad ne treba, a to je tijekom sezone kad su gosti na brodu, kad nepotrebni kvarovi i problemi postaju svakodnevnica za vrijeme plovidbe. Tada nastupa (opravdana) nervoza za sve članove posade koja itekao dobro mora biti zataškana pred vlasnic-ima ili gostima. Sve se to nekako može i izdržati kad su samo vlas-nici s prijateljima na brodu, ali kad je u pitanju charter...

E, to je već sasvim druga priča i to vrlo - neugodna. Priča se kako u pojedinim zemljama optužuju „prave“ zapovjednike da varaju vlasnike i kradu novac od njih, jer vlasnici zapravo i ne znaju koliki je trošak održavanja jedne jahte tijekom cijele godine s uključenim remontom u zimskom razdoblju. Naravno da takve pojmove ne znaju oni koji zapravo ne razlikuju jahtu od kuće tj. vile. A takvih je vlasnika sve više. Zadnjih desetak godina Rusa je ponajviše. No, ni arapski vlasnici ne zaostaju u takvom načinu razmišljanja, jer jahte imaju isključivo, i samo, zbog prestiža! Kad im se čini da ih zapovjednici varaju i da mnogo

troše onda se odlučuju dati jahtu managerima, uglavnom onima koji im „prodaju“ najbolju priču zvana ušteda i kvaliteta! I sad se dolazi do pitanja kako jedan „štedljiv i kvalitetan“ manage-ment može staviti vlasnički novac u svoj džep? Vrlo jednostavno! Ponajprije, većina takvih managemenata nisu - profesionalci. Zaposlenici ni sami

ne znaju što predstavlja jedna jahta, kakvi su uvjeti života i rada na njoj i što takav život sa sobom donosi. Ne znaju, jer nikad na jahti nisu boravili duže od tjedan dana, a kamoli radili i živjeli u ovom specifičnom ambijentu. Takvi ponajprije štede na troškovima posade: režu plaće, zapošljavaju posadu bez znanja i iskustva i bez

da provjeravaju njihove preporuke. Na kraju sezone zahtjevaju od svakog odjela da pošalje listu potrebnih radova za (bolju) iduću sezonu, a kad se ista treba realizi-rati, onda stavku po stavku brišu i govore da to nije potrebno. To govore osobe koje, kako već rekoh, pojma nemaju što znači jahta. I u sve to uvjeravaju vlasnike, koji također bez iskustva i znanja - povjeruju. I tako „štede“ novac stavljajući ga „sa strane“ za svoje nove projekte. Kad se usred sezone dogodi kakva neprilika, naravno da sva krivica u tom trenutku pada na zapovjednika (niti krivog niti dužnog) koji se kasnije mora opravdavati pred vlasnicima. Na kraju sav onaj iznos koji na relaciji „vlasnik-zapovjednik“ na mjesečnoj bazi izgleda visok, u stvarnosti postaje trostruko veći, ali - na godišnjoj bazi. Vlasnici to kasno shvate, a manageri i dalje uvjeravaju vlasnike, uvijek onom istom pričom, da baš njih i dalje trebaju da im vode jahtu. Prava je sreća naići na dobar management i na još bolje vlasnike.

Trenutno surađujem s prosječnim managementom (doduše radila sam i sa boljim, ali i s daleko gorim) i s odličnim vlasnicima. Naravno, na Tursku, u kojoj radim i živim već godinu dana, se uvijek imam nešto požaliti, ali onda ubrzo samu sebe uvjerim da, unatoč volji i želji za radom, Turci ipak nemaju europsko obrazovanje i znanje pa im samim time ne mogu ni propuste uzeti za zlo.

Lijepi pozdravi iz kišnog Marmarisa. •

JulijanaAleksićChief stewardess

Zapovjednik - uvijek kriv!

Iskustva

nastavljam štoriju o svom

iskustvu rada na jahtama.

Vjerojatno, kao i svi ostali

pomorci, i ja se susrećem s

dobrim i lošim brodskim

rukovođenjem. rijetka, ali

definitivno najbolja, iskust-

va su ona u kojima nema

managementa kao posred-

nika, već se cijeli „posao“

obavlja na relaciji vlasnik

– zapovjednik/posada.

Julijana u trenutku predaha

Zima u brodogradilištu

Unutrašnjost jahte

14

Pomorci s LNG tankera, pod zapovjedništvom

splitskog kapetana Željka Protića, u akciji kod Indone-zije, 120 milja od najbližeg kopna, spasili su dva ribara nakon sedam dana plutanja.

Treći časnik palube ugledao je na udaljenosti od 1,5 nautičke milje brodicu nasred pučine i odmah, prema proceduri, o tome izvijestio zapovjednika. Nije bilo nikakve dvojbe, tanker

dužine 283 metra odmah je krenuo u spašavanje dvojice indonežanskih ribara koji su zbog kvara na motoru punih sedam dana plutali na moru oko 120 milja od Sumatre.

Iako je brodica uočena na vrlo prometnom plovnom putu prema Singapuru, a u tom trenutku je na oko 1,5 milje bilo više brodova, nitko nije krenuo upomoć osim posade LNG tankera (30 članova posade, osam

Hrvata).LNG tanker je plovio iz

katarskog terminala Ras Laffana prema japanskoj luci Tobata. Grdosija se polako približila ribarskoj brodici od tek desetak metara dužine i započela spašavanje.

Kapetan Protić: - Zadatku smo oprezno pristu-pili u koordinaciji s našom kompanijom i centrom za sigurnost plovidbe u Singapuru, jer smo znali da

se nalazimo u zoni u kojoj operiraju pirati. Najprije smo brodom napravili zavjetrinu ribarici i provjerili s kakvim su se problemom suočila dva Indonežana. Mislili smo da traže hranu i vodu ili gorivo, ali kada su otvorili poklopac motora,

sve nam je bilo jasno. Podigli smo ih na palubu, osvježili ih i nakon što su se okrijepili, otišli su se oporaviti u kabinu. Nakon dva dana iskrcali smo ih u indonežanskoj luci Karimun gdje su ih prihvatili pred-stavnici tamošnjih vlasti.

Ostao je gorak okus u usti-ma: od toliko brodova, niti jedan nije krenuo upomoć potrebitim ljudima...

– Današnje brodarstvo obilježeno je stalnom utrkom za rokovima i profitom. Svjestan sam da pomorci moraju ispuniti zahtjeve svojih kompanija i naručitelja tereta, ali zar smo zanemarili ili zaboravili onaj postulat da najprije treba pomoći ugroženim ljudima na moru ? – zapitao se kap. Protić.

Pothvat posade nije ostao nezabilježen: zapovjednik Protić primio je posebno priznanje Mitsui OSK Linesa (MOL). •(dp)

Sve je počelo kada je primljen poziv IMRCC

Roma 29. travnja u 10.51 sati da brod proslijedi prema naznačenom položaju kako bi sudjelovao u akciji spašavanja. Odmah je posada počela pripremati brod za predstojeću oper-aciju - pripremljene su pilotske ljestve, ali i brodska skala, osigurani su svi prilazi nadgrađu i strojarnici. Pilotske ljestve su priprem-ljene na temelju prethod-nih iskustava (isti brod je s drugom posadom nešto prije spašavao izbjeglice na istom području) i moguće panike koja je mogla uzro-kovati ozljede. Pripremljeni su i konopi za osiguranje brodice. Prva brodica je zamijećena u 13.30 sati, smanjena je brzina te su brodski strojevi zaustav-ljeni u 14.30 sati. S obzirom

da su zamijećeni znakovi panike na brodici, posada je pokušala smiriti situaciju kako bi počela operacija ukrcaja emigranata na brod. Operacija je uspješno izvršena, a s prve brodice je ukrcano ukupno 105 odras-lih muškaraca. Posada je asistirala i vodila ukrcane na za to predviđeno mjesto te im je ponuđena hrana, šećer i limun. Brodska posada je

bila u stalnom stanju prip-ravnosti kako bi mogla djelo-vati u slučaju nepredviđenih događaja s obzirom na veliki broj ljudi na palubi. Gumena brodica s koje su prihvaćeni emigranti podignuta je na brod.

Nakon toga zamijećena je još jedna brodica, situ-acija na njoj je bila mnogo mirnije, a među odraslim muškarcima bilo i deset žena

(dvije trudnice) i jedna beba od 6-7 mjeseci. Zbog toga je odlučeno da se 106 odraslih muškaraca ukrca na brod pilotskim ljestvama, a žene u djeca brodskom skalom.

Tri člana posade spustila su se u brodicu kako bi pomagala i dodala dodatne pojaseve za spašavanje preživjelima. More je bilo umjereno valovito. Najkritičnije je bilo ukrca-vanje bebe, ali je operacija izvedena vrlo sigurno. Svih 117 emigranata je bez prob-lema ukrcano na brod. Žene i dijete su smješteni u brod-sku prostoriju za rekreaciju. Svi su dobili hrane, vode i voća. Posada je omogućila svim slobodan pristup svježoj vodi za higijenske potrebe.

Prema pričanju, emigranti su se nalazili tri dana na

moru. Krajem ukrcaja emigranata s druge brodice, približio je ophodni brod libijske mornarice koji je naredio da brod zaplovi prema luci Tripoli. Zapovjed-nik je to odbio te je, prema instrukcijama IMRCC Roma, proslijedio za luku Pozzallo. Druga brodica je prepuštena ophodnom brodu.

Tijekom plovidbe od čak 18 sati, brodska posada je pripremila i podijelila još hrane održavajući stalnu stražu na palubi u slučaju potrebe.

Dolaskom u Pozzallo, emigranti su iskrcani te su brigu o njima preuzele tali-janske vlasti. Oba hrvatska pomorca ukrcana su posredstvom agencije Ta-Na d.o.o. iz Zagreba. Priča o spašavanju snimljena je za iTv SPH. •(dp)

posada broda za pri-

jevoz cementa Glory

sky, sa zapovjednikom

Gojkom milankovićem

i upraviteljem stroja

dinkom Brčićem te 18

filipinskih pomoraca,

spasila je 222 emigran-

ta kod libijske obale.

Spašeno 222 emigranata

LNG Taurus- spašena dva ribara

lnG taurus

imo 7390167Vlasnik: BGT Ltd.manager: MOL LNG Transport Europe Ltd.zastava: Marshall IslandsGrt: 95.084dwt: 72.642izgrađen: 1979.

Plava vrpca 2014

Željko Protić sa spašenima

222 emigranta na palubi

Gojko Milanković

15br. 78 • svibanj 2014

Nakon što su brodovi Sloga i Vukovar zaustavljeni

u Konstanci radi dugovanja Dunavskog Lloyda početkom travnja, te nakon smo dobili poziv od našeg člana, brodar-ca, Saše Čelića koji je čuvao brodove Osijek i Davor i dvije teglenice na 51 km u Novom sadu, i objasnio da je na brodu bez hrane i vode, a i bez novaca da ih nabavi, Sindikat pomoraca Hrvatske je imao pune ruke posla s direktorom ove kompanije. Ukupno 14 članova posade čeka rasplet.

Naime, Nakon pisanja hrvatskih dnevnih novina o problemu neisplate plaća u Dunavskom Lloydu, direktor ove kompanije konačno se oglasio. Komu-nikacija je polučila potpuno nezadovoljavajućim rezul-tatom: • Isplaćena je plaća za rujan i pola plaće za listopad 2013.g.• Uprava je dostavila spisak dugovanja za 2013. Godinu s uključenim plaćama i dnevni-cama.• SPH je predao 49 punomoći brodaraca odvjet-niku Zdenku Jabuci koji je sudski zatražio zaustavljanje 8 plovnih objekata u Crncu (Sisak) a u svrhu naplate potraživanja brodaraca.• 8. svibnja je Uprava naredila posadama iz Constante da se prekrcaju na drugi brod i krenu za Srbiju iako su već bili 80 dana na brodu što je dvostruko više od uobičajenog. Odbili su prekrcaj i zatražili smjenu te pismeno (s potpisima sviju) insistirali na smjeni. Nakon dolaska u Sisak uručene su im opomene pred otkaz i uman-jenje plaće za 20%.

Mogućnost zapošljavanja za hrvatske brodarce

Jednaodboljihvijestijestponudanjemačkogbrodov-lasnikaDolfaKornetakojijeuputiodopisSindikatupomoracaHrvatske,ukoje-mutražiradnikezapozicijekormilaraiskippera.Prenosimodopisucjelostiimolimozainteresiranedanamsejaveštoprije!

Poštovani,Za sastanka u Splitu u

siječnju o.g., razgovarali

smo o rječnim brodovima i mogućnosti zapošljavanja za hrvatske članove posade. Trenutačno popunjavamo posadu njemačkih rječnih brodova, za zvanja kormilara i voditelja - skipera.

Prema našem saznanju, hrvatski brodarci ne trebaju radnu dozvolu za rad na njemačkim brodovima otkako je Hrvatska postala članicom EU. Zanašenjemačkebrodovepotrebnisunamiskusnikormilari(“Matrozen”nanjemačkomjeziku)kojiposjedujunarednustručnost,znanjeiiskustvo:

- Engleski ili njemački jezik (govorne vještine), radi valjanog komuniciranja s ostalom brodskom posadom kao is a kopnenim osobljem za vrijeme ukrcaja i iskrcaja.

- Iskustvo odnosno rele-vantnu osposobljenost za rječne brodove, kako bi se osiguralo da posada koja se ukrca na rječne brodove više-manje znade što tamo može očekivati i što brodar može očekivati od člana posade.

- Po mogućnosti starost 20 - 35 godina, kako bi se upoznali sa standardima u Njemačkoj. Mlađa posada ima mogućnost napredovanja do zvanja “časnika palube” i kasnije do zapovjednika. Napredovanje kroz zvanja traje ukupno oko 10 godina.

- Sposobnost / želja za pridržavanje visokih stan-darda za održavanje broda. Održavanje ne znači samo prekrivanje metala, već uljepšavanje broda kao da je automobil. Čak i lakiranje površina nakon bojanja obav-lja se da bi brodovi bili što sjajniji.

Zavoditelje-skipere:- Engleski ili njemački jezik

(govorne vještine), radi valjanog komuniciranja s ostalom brodskom posadom kao i sa kopnenim osobljem za vrijeme ukrcaja i iskrcaja.

- Iskustvo odnosno relevant-nu osposobljenost za rječne brodove, kako bi se osiguralo da posada koja se ukrca na rječne brodove više-manje zna što tamo može očekivati i što brodar može očekivati od člana posade.

- Sposobnost vođenja broda- Pouzdanost- Dunavski patent (dozvola).

Koliko znamo, ne postoji Savski patent. Ako postoji,

tada im je potreban takav Savski patent kako bi mogli voditi brod.

- Sposobnost vođenja broda u plovidbi i upravljanje njime kao da upravlja vlastitom jahtom. Bez oštećivanja, sposobnost izračunavanja gaza prema vodostaju raznih europskih rijeka. Danas se podaci mogu jednostavno preuzeti na internetskim stranicama njemačke Vlade.

- Sposobnost za polaganje ispita za dobivanje Rajnskog patenta (nakon studija/učenja)

U prilogu vam predstavljamo to zvanje na rječnim brodovima i ono što je s time u svezi. Vi ste mi spomenuli da na području Siska ima mnogo dostupnih (bivših) članova posada na rječnom brodu. Molim da me upoznate s kandidatima koji zadovoljavaju gornje uvjete te mi javite koje isprave su im potrebne za hrvatske rječne brodove, kako bih mogao provjeriti u Njemačkoj kako možemo organizirati da ti kandidati dobiju njemačke (i ostale europske) dokumente potrebne za razne rječne vlasti.

Molim da mi odgovorite pa da zajedno poduzmemo daljnje korake za rječne brodove.

20. svibnja je u Splitu održan sastanak s g. Dorf Kornetom vezano za mogući ukrcaj hrvatskih brodaraca na brodove pod njemačkom zastavom. G. Dorf će provjeriti s njemačkom administracijom mogućnost priznavanja hrvatske brodarske knjižice i svjedožbi, a SPH će zajedno s posrednikom, tvrtkom Cuneus provjeriti uskalđenost i mogućnosti u MPPI.

Početničke plaće se kreću od 1000 do 1300 EUR s ritmom ukrcaja dva mjeseca na brodu i jedan mjesec kod kuće.

U sljedeća dva mjeseca SPH će prikupiti podatke o zain-teresiranim brodarcima i čim se razriješe administrativne zapreke, odnosno nepoz-nanice u objema državama, možemo očekivati prve ukrcaje.

Svi koji imaju završenu srednju školu – unutrašnja plovidba, te brodarsku knjižicu mogu se javiti u SPH (nmelvan@sph.hr) koje ćemo proslijediti agenciji Cuneus Maritimus d.o.o. u Splitu. • (bm)

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, dprestint@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr; jkanadic@sph.hr, ljbobic@sph.hr, dzec@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: lmisic@sph.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: nmelvan@sph.hr, kseverdija@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: rperic@sph.hr

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr

SPH Adresar

www.sph.hr

Impressum

pomorski vjesnikISSN 1330-736nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 Rijekaza nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo Prestintdizajn i prijelom: Roman Cetin

tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 Rijekanaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

pridružite nam se na društvenim mrežama:

Nastavak agonije i nove pomoći

Dunavski Lloyd

Dolf Kornet, Neven Melvan i Predrag Brazzoduro

16

PORTUGALSKINOGOMETNIREPREZEN-

TATIVAC,HUGO

ZORANTADIĆ

"AMPER"

TEHNIČKIOBRAZOVANI

POMORACKOJI

ODR

ČKESUSTAVE

ŽAVABRODSKU

AUTOMATIKUI INFOR-MATI

NE-STRUČNJAK

LUČKI GRADNA KRIMU

ANAJELU ĆŠI

BOLESTŽIVACA (MED.)

KISIKAUTOR:VALTER

NEUGODANZADAH,SMRAD

NAJODGO-VORNIJA

OSOBA NABRODU

ŠUMSKAZVIJER

PRITOKORANJA U

JUŽNOJAFRICI

ČASNIKODGOVORAN

ZA RADBRODSKIH

POSTROJENJA

KARLOVAC

KOBALT

JAPANSKITENISAČ

NISHIKORI

ITALIJA

"JOBBA IVÄSTERAS"

KISELINE

GLAVNIGRAD

LATVIJE

MONGOLSKIVLADARSKI

NASLOV

"UNIT"

ULICE SDRVOREDOM

FRANCUSKIŠANSONIJERI GLUMAC,CHARLES

"ANNO"POMORACPOČETNIK

USTROJARNICI

RIM. BOŽICAPLODNOSTI

VOJIN JELIĆ

STARO-INDIJSKI

JEZIK MITSKI ŠTITBOŽICEATENE

POMORAC SRADNIM

MJESTOM USTROJARNICI

JEDINICEOTOPRA

ELEKTRISTRUJE

ČNE

SLIK, SROK(MN.)

BORISZAKOŠEK

BARIJ

MEKSIČKIKAKTUS

RASTVARATI

AUSTRIJA

"TOTAL KNEEARTHROPL.REVISIONS"

LITERARNILIK (DJEČAK)

IVANAKUŠANA

GRAD U SLO-VAČKOJ KODKOMARNOG

ODRČN.

UREDAJA

ŽAVATELJELEKTRI

METAMORF-NA STIJENA

GLUMACTORN

RUSKO PIĆESLIČNO PIVU

DRVOSJEČE,GOROSJEČE

LIVIOMOROSIN

POMORACKOJI RADI

NAODRŽAVANJUPOSTROJENJA

SASTAV ODTRI

GLAZBENIKA

AKSENIJAOD MILJA

KRADLJIVAC,PLJAČKAŠ

PRINCEZA IZTV-SERIJE

"INORGANICZINC

PRIMER"

ZAPOSLENIKNA BRODUOTON

KUČERA GRČKI GRADU ARGOLIDI

PRILOG;VRLO LOŠE

ŽIDOVSKIKNJIŽEVNIK,

HAJIMNAHMAN

JAPANŽENSKI

PJEVAČKIGLAS

BRODSKIČASNIKZA VEZU

TEŠKAKOVINA

(ZNAK PB)

ŽELJEZ-NIČKA

KOMPO-ZICIJA

ŠIROKIKUĆNI

OGRTAČ(FR.)

ENVEROVAIMENJAKINJA

"OPTICALTERMINAL

NODE"

PJEVAČ(TENOR)PATTIERA

LJERKAOD MILJA

SPOMENIKPOMORCIMA

ISPREDSJEDIŠTA IMOU LONDONU

"KEYPERSONSINDEX"

"OPSEG"

MADARSKOŽENSKO IME

NOVAPJESMATEREZE

KESOVIJA

KALIJ

IGORLOVRINOV

"DECIMETAR"

POMORACČIJE JERADNOMJESTOPALUBA

SLAVNI AM.KOŠARKAŠ,

SCOTTIE

GLUMICAGARDNER

URAN

PODRUČJA,OBLASTI

ZNAK INTER-PUNKCIJE

DOZIVANJE

PONAJBOLJIDANSKI

RUKOMETAŠ,MIKKEL

POMORACKOJI RADINA PALUBII UPRAVLJAKORMILOM

FILOZOFSKOUČENJE

SVETOG TOMEAKVINSKOG

ŠVEDSKIPJESNIK I

SCENARISTIZ 20.

STOLJEĆA,BERTIL

("PJESMEO SAVJESTII SUDBINI")

GLUMAC IVODITELJFILIPOVIĆ

SVJETILJKEPUNJENENEONOM

POČETNIK,DUDUĆIČASNIKPALUBE

GLUMICA, EVA

"VELIČINA"

ČUVAR PASA

MANJADOLINA

POKAZNAZAMJENICA

VRUĆE

NORVEŠKA

NAČARKA

UMJETNOSTI,VANDA

ŠA POVJE-SNI

PUSTINJACI

GLAVNIGRAD

AUSTRIJE

MOGRANJ,ŠIPAK

ZUCCHEROVHIT

Kuhinja

Mornarski složenac od mljevenog mesa

Sastojci: 40 dkg mljevenog mesa, 2 žlice krušnih mrvica, sol, papar, Vegeta, lovor, 60 dkg krumpira, 2 glavice luka, mljevena slatka paprika, 1 jaje, 1 dcl kiselog vrhnja, po želji o,5 dcl piva

Priprema: mljevenom mesu dodati krušne mrvice, jaje, mljevenu crvenu papriku, sol i papar. Dobro izmiješati da se svi sastojci lijepo povežu pa izraditi popečke na masnoći s jedne i druge strane. Potom ih ostaviti na papirnatom ubrusu da se upije suvišna masnoća. Na istoj masnoći popržiti sitno nasjeckani luk. Kad požuti, staviti ga u namašćen lim, a na njega poslagati kuhani krumpir izrezan na plošle. Posoliti,popapriti i dodati Vegetu.

Na krumpir, zatim poredati popečke, premazati ih kiselim vrhnjem i posipati malo lovora.

Složenac preliti uljem i po želji pivom, prekriti aluminijskom folijom i zapeći u pećnici dok krumpir ne dobije rumenu boju.

slani humor

Pivska muha Nautičar (vikend kapetan), član

posade tegljača i stari pomorac ulaze u bar na obali i naruče pivu. U svakoj pivi bila je muha.

Nautičar pogleda u pivo i pozove konobara: - Konobar, u mojoj pivi je muha. Molim da mi donesete drugu!

Član posade tegljača uhvati prstima muhu, baci je i nastavi piti.

Stari pomorac, uhvati muhu za krila, žestoko je protrese: - Ispljuni ! Ispljuni što si popila!

rekli su:

“ Pomorci moraju znati ruko-vati brodskom opremom. Ne smiju se bojati te opreme – nji-hovi životi ovise o opremi. Svi moramo koristiti opremu na raspolaganju i vjerovati da ona funkcionira. No, to vrijedi samo u uredima, ali ne na moru ...”

- Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera

Darko Oreb, rođeni Dubrovčanin, pomorac koji danas živi u Vela

Luci, uljepšao je svakodnevicu grupi djece s posebnim potrebama, pozvavši njih i njihove roditelje na MSC Fantasiu koja se nedavno našla u dubrovačkoj luci Gruž.

Suradnja Darka i Udruge Cvitić za djecu s posebnim potrebama iz Vela luke je tek početak jer kako kaže, plan mu je nastaviti uveselja-vati mališane koji su jednodnevnim posjetom velikom brodu za krstarenje bili oduševljeni.

“Plovim na MSC-u već 14 godina, a posljednjih 6 sam zaposlen u svojstvu CHIEF PLUMBERA. Ideja za djecu s posebnim potrebama se rodila davno jer kako sam rekao i prije, to je jedna mala stvar za

njihovo veliko srce. S udrugom Cvitić jako dobro surađujem, a plan mi je u budućnosti povesti ih na 7- dnevno krstarenje.”

Ovo nije prva humanitarna akcija mladog pomorca:

“Iza sebe već imam dvije humani-tarne izložbe na kojima sam ponudio vlastite rukotvorine od inoksa, a trenutno spremam još jednu za udrugu Sv. Vicenco iz Blata. Sav prihod od prodaje će biti namijenjen djeci..Uživam raditi za njih jer je pogled i osmijeh djece nezamjenjiv osjećaj i iskustvo. Moja poruka hrvatskim pomorcima jest da jedan mali dio našeg srca može djeci donijeti radost, mala je ovo stvar za njihovo veliko srce.”

Bravo Darko! • (bm)

Mala stvar za njihovo veliko srceHumanost

Requires team leadership skill

- Imate ćete svu odgovornost kao manager, ali bez plaće i poštovanja

Good communication skills

- Manageri komuniciraju, vi slušate

Rječnik iz natječajaza radno mjesto

Darko Oreb sa svojim malim gostima