pomocni alat busenje

KONSTRUKCIJA POMOĆNOG PRIBORA ZA BUŠENJE

SADRŽAJ

1


UVOD - Osnovni pojmovi

Alati i pomoćni pribori su pomagala kojima se ručno ili na mašini obrađuje materijal. Sa njima se radi lakše, brže i tačnije.Omogućuju izradu vrlo složenih proizvoda sa manje osposobljenim radnicima. Mnogobrojni su i raznovrsni. Mogu biti jednostavni, ali i vrlo složeni i sa vlastitim pogonom.

Alati u izravnom dodiru obrađuju materijal, bilo odvajanjem (nož, glodalo, svrdlo...) ili bez odvajanja (ćekić, kliješta, monterski alat...).

Pomoćni pribori posredno obraduju materijal i obicno služe za prihvat i stezanje alata ili materijala i za određivanje njihovog medusobnog položaja i vodenja za vrijeme obrade (škripac, stege, vodilice, šablone za bušenje, pomoćni pribor za montažu...)

Tehnologija alatničarstva je znanje i vještina o postupcima obrade materijala sa ciljem izrade, održavanja i popravka alata. Ona proućava i propisuje postupnu promjenu polaznog stanja materijala u završno stanje gotovog proizvoda. Postupna promjena se odvija po operacijama, tako da se materijalu mijenjaju oblik, osobine ili oboje odjednom.

Opšt podjela alata mašinske struke: rezni alat – u direktnom dodiru obrađuje materijal i oblikuje proizvod (glodala,

noževi ...). stezni alat – posreduje između reznog alata, predmeta obrade i mašine, te na taj

način utiče na oblikovanje proizvoda (stege, stezne glave). mjerni alat – za mjerenje i kontrolu tijekom obrade. ručni alat – za rucno obavljanje radova (kliješta, ključevi...). ručni alat sa vlastitim pogonom – male mašine sa ručnim vodenjem (električne

ručne bušilice, brusilice,polirke..).

2


1. POMOĆNI PRIBORI

1.1. Definicija i namjena

Pomoćni pribori su pomagala koja obično služe za prihvat, stezanje, određivanje međusobnog položaja te vođenje alata i dijela koji se obrađuje za vrijeme obrade. Primjeri: pribor za bušenje (sl.1), pribor za glodanje (sl.2), pribor za zavarivanje, pribor za kopiranje, model za lijevanje. Različiti nazivi u praksi: naprava, stezni pribor, uređaji, naprave, šabloni,sprave, modeli, standardni pomoćni pribor za alatne mapine ( stezna glava, stezna ploča, škripac, šiljak, okretni stol, trn …) . Za alatničare naprava znači specijalno pomagalo koje treba izraditi jer se ne može nabaviti na tržištu.

1.2. Zadaci i značaj pomoćnih pribora:

- brzo i sigurno stezanje dijela koji se obrađuje;- visoka tačnost mjera i oblika (zamjenjivost dijelova); - otpadaju poslovi obilježavanja i ocrtavanja; - moguće posluživanje više strojeva; - poslužitelji oslobođeni teškog fizičkog rada; - smanjenje mogućih nezgoda pri radu; - bolje iskorištenje strojeva; - mogući rad osoba sa nižom stručnom spremom; - proizvodnja se može automatizovrati; - smanjenje neispravnih proizvoda (škarta).

1.3. Podjela pomoćnih pribora

Kriteriji podjele Primjer Karakteristika Postupak obrade Pomoćni pribor za glodanje

Pomoćni pribor za zavarivanje Za obradu odvajanjem Za obradu spajanjem

Područje namjene Jednonamjenski pomoćni pribor

Višenamjenski pomoćni pribor

Pomoćni pribor za određeni proizvod Pomoćni pribor za različite proizvode

Broj stegnutih komada za obradu

Pomoćni pribor za jedan komad Pomoćni pribor za više komada

Pomoćni pribor steže samo jedan komad Pomoćni pribor steže dva ili više komada

Redoslijed obrade Pomoćni pribor za pojedinačnu obradu

Pomoćni pribor za naizmjeničnu obradu

Pomoćni pribor za slijednu obradu po radnom procesu Istovremeno više obrada po radnom procesu (naizmjenično) – taktni pomoćni pribor.

Tabela 1.1. Podjela pomoćnih pribora

3


1.4. Podjela pomoćnog pribora prema složenosti:

jednostavne: manja tačnost, nepokretne, stezanje vijcima ili ekscentrom;

srednje složene: pomiču ili zakreću predmet obrade, stežu više obradnih predmeta odjednom;

vrlo složene: diobene i okretne, pneumatski ili hidraulički pogon.

Dijagram 1.1. Podjela pomoćnog pribora i specijalizovanih uređaja

1.5. Specijalizovani pomoćni pribor

To je stezni pomoćni pribor koje su predviđeni samo za određene predmete koji se izrađuju i za točno određenu operaciju. Ovaj pomoćni pribor dijeli se prema vrsti obrade na pomoćni pribor za:- bušenje;- tokarenje;- glodanje;- blanjanje i dubljenje - brušenje;- obradu provlačenjem;- sastavljanje;- toplinsku obradbu izratka - ispitivanje izratka;- obradu bez odvajanja čestica i druge.

1.6. Procesi pri posluživanju:

- postavljanje predmeta, zatvaranje pomoćnog pribora i stezanje predmeta; - obrada;- otpuštanje i otvaranje pomoćnog pribora; - vađenje predmeta; - čišćenje pomoćnog pribora.

4


1.7 Osnovna pravila pri projektovanju

Osnovna pravila kod projektovanja su: - postavljanje predmeta obrade treba biti jednoznačno, sigurno i što brže bez

dodatnog podešavanja; - stezanje treba biti jednostavno i brzo bez deformacije predmeta obrade; - odvođenje i čišćenje strugotine treba biti što jednostavnije, naprava treba biti

kruta, proizvod vidljiv i pristupačan za obradu; - elementi posluživanja moraju biti tako postavljeni da nema opasnosti od

nezgoda pri radu - koristiti što više standardnih i tipiziranih elemenata i dijelova.

1.8. Sastavni elementi pomoćnog pribora Obzirom na svoju funkciju, skoro sav pomoćni pribor se sastoji od sljedećih elemenata, odnosno konstrukcionih cjelina: - elementi za određivanje položaja predmeta obrade (pozicioniranje, oslanjanje) ; - elementi za stezanje; - elementi za posluživanje; - tijelo, kućište ili nosač pomoćnog pribora.

Slika1. Pomoćni pribor za glodanje

5


2.ELEMENTI STEZNOG POMOĆNOG PRIBORA

Da bi se mogao ispravno konstruisati pomoćni pribor neophodno je poznavati njegove osnovne elemente. Ovi elementi su raznoliki i mnogobrojni. Najnužniji su:- za određivanje položaja, oslanjanje i prislanjanje;- za stezanje;- za dijeljenje i fiksiranje;- za vođenje alata;- za podešavanje i namještanje alata (mjerila) ;- za centriranje pomoćnog pribora na stroju;- za sastavljanje pomoćnog pribora (kućišta, spojni elementi).

2.1. Elementi za određivanje položaja (oslonci i prislonci)

To su dijelovi pomoćnog pribora na koje se predmet obrade naslanja pri čemu njegov položaj još nije u potpunosti određen u prostoru. Oni mogu biti:- podesivi;- nepodesivi (čvrsti).Moraju biti kaljeni na 55 – 58 HRc te nakon toga brušeni zbog čega ih treba izrađivati od legiranog čelika ili čelika za cementiranje.

a) Podesivi oslonci:- podešavanje vijkom

Slika 2. Podesivi oslonac vijkom- podešavanje ekscentričnom pločicom

Slika 3. Podesivi oslonac ekscentričnom pločicom

6


b) Čvrsti oslonci

Slika 4. Vrste čvrstih oslonaca

c) Pozicioni elementi

Pozicionim elementima se određuje položaj predmeta obrade u odnosu na površinu pomoćnog pribora na kome leži. Najjednostavniji oslonci jesu oblika svornjaka sa vrhom u obliku podrezane (krnje) kupe, što olakšava pozicioniranje.

Slika 5. Pozicioni elementiKod manjih promjera vrh je ukošen pod 30° (slika – a) dok je kod većih prvo ukošenjepod 30° a u nastavku konusa pod 8° (slika - b). Radi uštede u materijalu kod velikih promjera oslonaca izrađuju se od dva dijela, kao svornjak i podložna pločica (slika – c).

2.2. Elementi za stezanje

Stezanjem se postiže čvrsto spajanje dijela obrade dijela sa pomoćnim priborom kako bi se sprečilo njegovo pomicanje pod djelovanjem sila rezanja. Sila stezanja mora biti dovoljno velika, da stvori silu trenja između predmeta i pomoćnog pribora veću od sile rezanja.Za stezanje se najviše koriste:- vijci;- klinovi;- koljenaste poluge;- ekscentri.

7


2.2.1. Vijci

Vijke i matice sa šestugaonom glavom nije preporučljivo ugrađivati u pomoćni pribor, jer za stezanje i otpuštanje treba koristiti slobodne ključeve što se pokazalo nepraktično iz više razloga. Umjesto toga praktičnije je koristiti vijke i matice sa ručicama.

Slika 6. Primjena vijka za stezanje

2.2.2. Klin

Manje se upotrebljava u svom osnovnom obliku, jer je povoljan samo za manje sile stezanja i manji hod. Za stezanje većim silama treba upotrebiti čekić ili dodatni vijak što komplikuje konstrukciju.

Slika 7. Prikaz klina za zakretanje sile

2.2.3. Koljenaste poluge

Stezanje predmeta obrade omogućeno je relativno malim pomakom poluga. Koljenaste poluge u steznom položaju, 20 – 30 iza mrtve točke, se blokiraju i postaju samokočne. Stezni hod poluga treba ogranićiti sa tačno postavljenim graničnikom, što zahtjeva i točne mjere na predmetu obrade. U posebnim slučajevima ugrađuje se elastični umetak.

8


Slika 8. Koljenasta stezna poluga

2.2.4. Ekscentar

Ekscentar je praktičan zbog mogućnosti brzog stezanja, ali i on ima kratki put stezanja. Konstrukcija i izrada je skuplja nego kod klina, zbog čega se koristi najčešće samo u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Može biti:- spiralni (konstrukcija prema Arhimedovoj spirali);- kružni (konstrukcija prema kružnici).

Slika 9. Spiralni i kružni ekscentar

9


3. KONSTRUKCIJA STEZNOG POMOĆNOG PRIBORA ZA BUŠENJE

Konstruisati pomoćni pribor za operaciju bušenja otvora na radnom predmetu koji je prikazan na slici 10, ako je materijal radnog predmeta čelik za cementaciju Č.1120 i ako bi se njegovo oslanjanje izvršilo na prizme. d = 10 mm d1 = 20 mm D = 18 0,04 mm

l1 = 46 mm l2 = 18 mm L = 9 0,03 mm h1 =21 mm

= 900 - ugao nagiba radnih površina prizme,

s/2 = 0.1/2 mm – dubina rezanja sječiva burgije

Ks =2350 N/mm2 – specifični otpor rezanja

= 1180 - ugao vrha burgije

= 0,2 – koeficijent trenja između radnog predmeta i prizme

Slika 10. Radni predmet

10


1. Greška baziranja:

Rupe koje treba da bušimo na random predmetu su definisane tako da su simetrične u odnosu na osu radnog predmeta i zahtjeva se da centri rupe budu udaljeni od vanjskih krajeva radnog predmeta za 11,5 mm sa tolerancijom (±0,05). Tačnost centriranja u pravcu ose radnog predmeta je postignuta, jer se za oslanjanje koriste prizme. Međutim, prizme nam obavezno daju greške baziranja s obzirom da se u serijskoj proizvodnji radnih predmeta mijenja i prečnik valjkastog dijela D =23 mm u granicama tolerancije D = 0,12 mm (± 0,06).

Greška baziranja je:

2. Sila stezanja:

Slika 11. Zahvat prizmi i radnog predmeta

Glavni otpor rezanja:

11


Slika 12. Burgija u zahvatu sa materijalom, sa otporima F2 i F3

Otpor prodiranja sječiva je jednak glavnom otporu rezanja F2 = F1 =587,5N.

Otpor pomoćnog kretanja:

Ukupna sila koja djeluje u vertikalnom pravcu:

Sa slike 11., zahvat prizmi i radnog predmeta se vidi da je sila stezanja:

12


3. Izbor oblika, dimenzija i način izrade tijela pomoćnog pribora

13


ZAKLJUČAK

Proizvod koji se u bilo kojem obliku upotrebljava u industriji ili svakodnevnom životu, plod ideje ili zamisli, koju najprije treba staviti na papir, tj. izraziti je u obliku crteža. Prvi izvršioci tih osnovnih poslova su konstruktori, jer na početku svakog tehničkog zadatka stoji stvaralački rad konstruktora.

Konstruktor djeluje stvaralački, daje i ostvaruje ideje, te je tako jedan od začetnika tehničkog stvaranja i napretka uopšte.

Pomoćni pribor je sredstvo za proizvodnju, koje se upotrebljava kod obrade raznih predmeta izrade. Ona se može koristiti za samostalnu proizvodnju, ili u zajedno sa nekom radnom mašinom. Njihovi troškovi i uloženi rad utiču, ne samo na tok proizvodnje, nego mogu znatno uticati na ukupne troškove proizvodnje.

Osnovni zadatak pomoćnog pribora je dovesti predmet izrade u točno određeni položaj u pomoćnom priboru (pozicionirati ga), a zatim ga držati stegnutog u tom položaju za vrijeme dok se na predmetu izrade ne izvrši promjena oblika predviđena u određenoj operaciji. Kod pomoćnog pribora za bušenje, osim spomenutog, pomoćni pribor ima i zadatak voditi rezni alat.

Osnovna funkcija pomoćnog pribora je da se smanji vrijeme obrade predmeta koji se obrađuje i na taj način:

smanjiti cijenu koštanja proizvoda; postići poboljšanje kvalitete obrađivanog predmeta obrade; omogućiti priučenim radnicima obavljati poslove više kvaliteta; smanjiti fizičko naprezanje radnika; postići najveće moguće iskorištenje alatnog stroja; postigne bezuvjetnu mogućnost izmjene izratka bez ikakvih naknadnih dorada.

14


LITERATURA

1. Inženjerski priručnik IP1, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

2. Pajić, Dragoljub: Konstrukcija i primjena steznih alata, Tehnička knjiga, Beograd, 1967.

3. Slade, Ivo: Konstrukcija materijala II, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

15

pomocni alat busenje

Documents