poljoprivredna savjetodavna sluŽba - bilje.hr tu zastita paprik… · Žuto venuće paprike...

SAVJETODAVNA SLUŽBA

TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRĆA ZA 2014.

ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA

Pripremila: Gordana Lovrec, dipl.ing. agr., viša stručna savjetnica

INTEGRIRANA PROIZVODNJA POVRĆA

Minimalna ukupna površina pod povrćem:

• 0,25 ha na otvorenom

• 0,10 ha u zaštićenom prostoru

Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr.

ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD BOLESTI

ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS

MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum

Agrotehničke mjere

Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici

Agrotehničke mjere

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici

Agrotehničke mjere

Pepelnica paprike Leveillula taurica

Agrotehničke mjere

Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani)

Agrotehničke mjere

Koncentrična pjegavost Alternaria solani, A. tenuis

Agrotehničke mjere

Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)

Agrotehničke mjere

ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD BOLESTI


MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Bakterijska krastavost plodova rajčice Xanthomonas campestris pv. vesicatoria Karantenski štetni organizam Bakterijska pjegavost ploda rajčice Pseudomonas syringae pv. tomato

Agrotehničke mjere Prenose se sjemenom.

Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV)

Agrotehničke mjere Determinaciju prepustiti stručnjacima.

Virus mozaika duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV)

Agrotehničke mjere Determinaciju prepustiti stručnjacima.

Žuto venuće paprike Phytoplasma solani

Agrotehničke mjere

Bijela trulež - Sclerotinia sclerotiorum

• na stabljici se stvara vodenasta izdužena pjega, kasnije bijeli gusti micelij u kojem se razvijaju crni sklerociji

• zaražene biljke propadaju

MJERE SUZBIJANJA BIJELE TRULEŽI

Agrotehničke mjere:

- širok plodored

- ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu

- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka prije nego se formiraju sklerociji

- dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom

Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici

• na stabljici iznad površine tla - vodenaste pjege

• kora trune i biljke venu • dio biljke iznad zaraženog

mjesta vene • plodovi se zaraze preko peteljke

ili direktno • na vrhu ploda patlidžana

stvaraju se tamne pjege – šire se na cijeli plod

• na lišću nekrotične pjege - prekrivene micelijem (za vlažna vrijemena)

Foto: Jadranka Berić

MJERE SUZBIJANJA GANGRENE KORIJENOVA VRATA


- sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat

- višegodišnji plodored (uzgoj na otvorenom)

- redovito uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka

Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici

Simptomi:

• korijen smeđ, raspucan, plutasto staničje

• biljke se slabo razvijaju i venu



- cijepljenje paprike na podlogu rajčice KVNF –otpornost i veći urod

- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka

Pepelnica paprike Leveillula taurica

Simptomi:

• na listovima se stvara pepeljasta prevlaka

• bolest se obično javlja na starijem lišću


- uzgoj tolerantnih sorata


Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani)

• uzrokuje polijeganja rasada

• propadanje se može javiti i nakon rasađivanja

• na stabljikama u zoni tla javlja se suženje

• epidermalno tkivo propada

• biljka gubi lišće - propadanje

MJERE SUZBIJANJA BIJELE NOGE


• umjereno zalijevanje

• široki plodored - na otvorenom

• dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom

• uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih

ostataka

Koncentrična pjegavost Alternaria solani, Alternaria tenuis



- plodored


Simptomi:

• na lišću: sivo-smeđe pjege s koncentričnim krugovima

Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)

• veće štete u staklenicima/plastenicima

• trulež u pazušcima izboja i na plodovima u predjelu čaške zbog dužeg zadržavanja vode


- uklanjane i uništavanje

zaraženih biljnih ostataka

- plodored

- navodnjavanje kapanjem Foto: Jadranka Berić

Bakterijska krastavost plodova Xantomonas campestris pv. vesicatoria

Bakterijska pjegavost ploda Pseudomonas syringae pv. tomato

Bakterijska krastavost plodova najopasnija je bakterioza paprike (karantenski štetni organizam):

- na listovima - vodenaste pjege koje nekrotiraju

- na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene, uzdignute, starije pjege su crne boje

Bakterijska pjegavost ploda

- pjege su crne i ulegnute u tkivo

MJERE SUZBIJANJA BAKTERIJSKIH OBOLJENJA


- sjetva certificiranog sjemena

- sadnja zdravih presadnica

- sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat

- širok plodored - na otvorenom

- uklanjanje i spaljivanje zaraženih biljnih ost.

- uporaba biostimulatora i folijar. gnojiva (s Cu)

Napomena:

- uzročnici se prenose sjemenom.

Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV)

Simptomi: • lišće je mozaično i može biti deformirano • ponekad se javlja neoplođenost cvjetova - u visokom

postotku • biljke mogu formirati grmolik rast

Agrotehničke mjere: • sjetva certificiranog sjemena • uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ost. • virusi se prenose dodirom ruku (dezinfekcija ruku) • osjetljiva biljka je duhan (pušači mogu biti prenositelji

virusa) Napomena: • Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima

Virus mozaika duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV)

Simptomi: • zaražene biljke zaostaju u rastu

• lišće postaje mozaično, žuti i otpada

Agrotehničke mjere: • sjetva certificiranog sjemena • uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ost. • virusi se prenose dodirom ruku (dezinfekcija ruku) • osjetljiva biljka je duhan (pušači mogu biti

prenositelji virusa) Napomena: • Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima

Žuto venuće paprike Phytoplasma solani

Simptomi: • kod paprike - žućenje biljka koje zaostaju u

rastu i ne cvjetaju. Žutilo počinje od gornjih listova prema donjim, žile zadržavaju zelenu boju (podsjeća na nedostatak željeza); plojka se uvija prema licu, zaražena biljka se suši.

• kod patlidžana su simptomi slični kao i kod paprike

MJERE SUZBIJANJA ŽUTOG VENUĆA PAPRIKE


- sadnja otpornih sorti i hibrida

- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih

ostataka

ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD ŠTETNIKA 1.dio


MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Sovice pozemljuše Agrotis spp.

Agrotehničke mjere Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere

Kemijske mjere

Prognoza Signalizacija

Staklenički (cvjetni) štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum


Kemijske mjere Prognoza Signalizacija

Duhanov štitasti moljac Bemisia tabaci



ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD ŠTETNIKA 2.dio


MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Lisne uši - Aphididae Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere

Kemijske mjere Prognoza

Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biološke mjere


Karadrina Spodoptera exigua


Prognoza

Žuta kukuruzn sovica Helicoverpa armigera


Prognoza Signalizacija

Sovica gama Autographa gamma

Mehaničke mjere Biološke mjere


ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD ŠTETNIKA 3. dio


MJERE SUZBIJANJA

NAPOMENA

Muhe lisni mineri Liriomyza spp., Phytomyza spp.



Obični crveni pauk – koprivina grinja Tetranychus urticae



Nematode korijenovih kvržica (guka) Meloidogyne spp.

Agrotehničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere

Puževi golaći Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum

Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biotehničke mjere


Sovice pozemljuše - Agrotis spp.

• Noćni leptiri • Štete čine gusjenice koje su boje tla • Po danu su skrivene, izlaze u sumrak i čine štetu pregrizajući vrat korijena i grizući lišće • Pri dodiru se saviju u kolut • Prorjeđuju sklop

Najvažnije vrste sovica

• Nasadna sovica - Agrotis segetum

• Proljetna sovica - Agrotis temera

• Sovica ipsilon - Agrotis ipsilon

Uzrokuju štete i na drugim vrstama povrća.

Pogoduje im toplo i suho proljeće, toplo ljeto i duga umjereno vlažna jesen

MJERE SUZBIJANJA SOVICA POZEMLJUŠA

Agrotehničke mjere: - leptiri odlažu jaja i na korove - gusjenice se hrane i korovom i kulturnom biljkom što umanjuje štete

Kemijske mjere:

- optimalan rok suzbijanja je kada su gusjenice u drugom

ili trećem razvojnom stadiju odnosno <25 mm

Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis

• Odrasli trips – sitan, tanak kukac s uskim resičastim krilima, žutonarančast do

kestenjastosmeđ, duljine oko 1,5 mm • Ličinka - zlatnožuta, duljine 0,5 - 1,3 mm • Ima 12 - 15 generacija godišnje u zaštićenom

prostoru koje se preklapaju • Štete rade ličinke i odrasli kukci sisanjem biljnih

sokova • Na listovima uzrokuju pojavu srebrnastih pjega i

deformaciju a na plodu pojavu svjetlijih sitnih pjega • Prenosi virusne bolesti

MJERE SUZBIJANJA KALIFORNIJSKOG TRIPSA

Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih, neoštećenih presadnica - suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih prostora - sterilizantom u zaštićenim prostorima temeljito čistiti unutarnje staklene površine, armaturu, sisteme za zagrijavanje i navodnjavanje

Foto: Jadranka Berić


Mehaničke mjere:

- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof“) na ulaze i ventilacijske otvore zaštićenih prostora (okca promjera 100 - 150 μm), - uništavanje biljnih ostataka nakon berbe

Fizikalne mjere:

- uporaba plavih ljepljivih ploča za smanjenje brojnosti štetnika (1 / 10 m 2) - u zaštićenom prostoru - eradikacija visokom temperaturom zraka tijekom ljeta u praznom zaštićenom prostoru - zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza

• (potrebna je temperatura zraka > 40 oC i RH < 10 %)


Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na početku

napada - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti za

suzbijanje koristiti insekticide različitog mehanizma djelovanja

: postavljanje plavih ljepljivih ploča i to

1 na 100 m²


• mali, bijeli „leptirić“ dug oko 2 mm • tijelo i krila pokriveni su finim bjelim voskom -

bijela mušica • ličinke - bjeličaste, bez nogu, spljoštene i

pričvršćene na naličju lista • štetnik ima 10 - 12 generacija godišnje koje se

preklapaju • na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni

stadiji - nalaze se na naličju listova


• odrasli oblici i jaja nalaze se uvijek na vršnim listovima, a ličinke na donjim listovima

• odrasli i ličinke štetu čine sisanjem biljnih sokova na naličju listova biljaka u zaštićenim prostorima; u obalnom području i na otvorenom

• posljedica sisanja su klorotične pjege na listovima i žućenje, odbacivanje lišća i općenito slabljenje biljaka

Foto: Gordana Lovrec


• Na listovima i plodovima formira se medna rosa na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice

• Za pravovremeno i učinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad potresanjem biljaka svakih nekoliko dana ili pregledom naličja listova, odnosno žutih ljepljivih ploča na prisutnost štetnika



MJERE SUZBIJANJA STAKLENIČKOG ŠTITASTOG MOLJCA

Agrotehničke mjere: • sadnja zdravih presadnica • suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih

prostora • uravnotežena gnojidba dušikom, • optimalan sklop biljaka (smanjena gustoća biljaka, niža

vlaga u nasadu), • zalijevanje biljaka sistemom„kap po kap“

Mehaničke mjere: • postavljanje zaštitnih mreža „insect proof“ na ulaze i

ventilacijske otvore zaštićenih prostora, • uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova tijekom

vegetacije te uništavanje biljnih ostataka nakon berbe.

MJERE SUZBIJANJA STAKLENIČKOG ŠTITASTOG MOLJCA

Fizikalne mjere:

• uporaba žutih ljepljivih ploča

Biološke mjere:

• unošenje parazitoida i predatora štitastih moljaca u zaštićene prostore

Kemijske mjere:

• čim se utvrdi zaraza iznad praga odluke

• zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide različitog mehanizma djelovanja.

PROGNOZA POJAVE I SIGNALIZACIJA STAKLENIČKOG ŠTITASTOG MOLJCA

Prognoza:

• Pojavu moljca pratiti postavljanjem žutih ljepljivih ploča tako da je donji rub ploča u razini vrha biljaka.

• Vizualno pregledati listove. Uzorke listova uzimati iz donjeg, srednjeg i vršnog dijela biljaka, pregledati pod povećalom.

Signalizacija:

• Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog činjenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraćim vremenskim razmacima, 5 – 7 dana.

PRAG ŠTETNOSTI:

1 odrasli razvojni oblik na 100 biljaka

DUHANOV ŠTITASTI MOLJAC Bemisia tabaci

• „leptirić” dug oko 1 mm. Tijelo i krila su mu

pokrivena finim bijelim voskom.

• Ličinke su žućkaste, bez nogu, na naličju lista

• Ima 10-15 generacija godišnje koje se preklapaju.

• Odrasli oblici i jaja nalaze se uvijek na vršnim

listovima a ličinke na listovima donjih etaža.

• Štetu čine odrasli oblici i ličinke sisanjem sokova.

• Posljedica su klorotične pjege na listovima, žućenje, odbacivanje lišća i slabljenje biljaka. Štetnik prenosi brojne viruse.

• Uslijed napada javlja se i medna rosa na listu i plodu na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice.

MJERE SUZBIJANJA DUHANOVOG ŠTITASTOG MOLJCA

Agrotehničke mjere :

- sadnja zdravih, nezaraženih presadnica

- suzbijanje korova domaćina u nasadu i okolini

- uravnotežena gnojidba, ne previše dušika

- optimalan sklop biljaka

- zalijevati sistemom „kap po kap”

Mehaničke mjere:

- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”)na ulaze i

ventilacijske otvore

- uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova tijekom

vegetacije i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe

: pojava se prati žutim

ljepljivim pločama koje se postave

donjim rubom u razini vrha biljaka. Vizualni

pregledi listova s donjeg i vršnog dijela

biljke i to pod povećalom

MJERE SUZBIJANJA DUHANOVOG ŠTITASTOG MOLJCA

Fizikalne mjere: - uporaba žutih ljepljivih ploča

Biološke mjere: - u zaštićenim prostorima unošenje prirodnih neprijatelja (parazitoida i predatora štitastog moljca)

Kemijske mjere:

- Kemijsko suzbijanje provoditi na početku napada

- Zbog opasnosti od pojave rezistentnosti rabiti

insekticide različitog mehanizma djelovanja

: zbog istovremene

prisutnosti svih oblika, prskanje je

potrebno ponavljati u kraćim

razmacima (5-7 dana)

LISNE UŠI - Aphididae

• Pojavljuju se kao krilate i beskrilne

• Izravnu štetu čine sišući sokove

• Prenose brojne viruse

• Listovi žute i deformiraju se

• Luče mednu rosu koju naseljavaju

gljive čađavice

• Pojava mrava ukazuje na napad

: praćenje se provodi žutom posudom, žutim

ljepljivim pločama i vizualnim pregledom

MJERE SUZBIJANJA LISNIH UŠIJU


- sadnja zdravih, nezaraženih presadnica

- suzbijanje korova domaćina u nasadu i okolini

- uravnotežena gnojidba, ne previše dušika

- optimalan sklop biljaka

- zalijevati sistemom „kap po kap”

Mehaničke mjere:



- uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova tijekom

vegetacije i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe

Fizikalne mjere: - uporaba žutih lovnih posuda - uporaba žutih ljepljivih ploča

Biološke mjere: - u zaštićenim prostorima unošenje prirodnih neprijatelja (parazitoida i predatora štitastog moljca)

Kemijske mjere:

- primijeniti insekticide na početku napada lokalnom

primjenom (žarišta)

- prednost dati sistemičnim i selektivnim pripravcima - aficidima

Kukuruzni moljac - Ostrinia nubilalis

• štetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u stabljikama kukuruzinca

• leptiri počinju izlijetati oko sredine 5 mj., ukoliko su toplija proljeća moguća je i ranija pojava leptira

• let leptira traje dvadesetak i više dana • ženke odlažu jaja na biljkama • gusjenica svijetla, kasnije postaje sivo-smeđa s

tamnom glavom, do 25 mm duga; na svakom članku nalaze se 4 okruglaste pjege

• na zelenim plodovima - gusjenice izgrizaju vanjski dio, kasnije se ubušuju u plodove

MJERE SUZBIJANJA KUKURUZNOG MOLJCA


- obavezno zaoravanje ostataka kukuruzinca

- uništavati druge biljke domaćine u kojima prezimljuju gusjenice

- plodored

- suzbijanje korova u nasadu i okolini zaštićenih prostora

- uzgoj povrća udaljen od površina sa kukuruzom

Mehaničke mjere:



Biološke mjere:

- ispuštanje jajnih parazitoida i predatora gusjenica

- primjena mikrobioloških insekticida

PROGNOZA POJAVE KUKURUZNOG MOLJCA

Brojnost jedinki se utvrđuje:

• vizualnim pregledom na prisutnost gusjenica u prezimjelom kukuruzincu • ulovom leptira (lovne lampe i feromoni)

• vizualnim pregledom biljaka koji otpočinje nakon što se u lovne lampe ili feromone uhvate leptiri utvrđuje se broj gusjenica/biljci

Karadrina Spodoptera exigua

• leptir - raspon krila 30 mm

• periodični je štetnik (ponekad se javlja masovno)

• ima 2 - 3 generacije

• gusjenice rade štete

izgrizanjem lišća

• pogoduje - suha i

topla jesen

MJERE SUZBIJANJA KARADRINE

Mehaničke mjere:


ventilacijske otvore ZAŠTIĆENIH PROSTORA

Biološke mjere:

- u zaštićenim prostorima unošenje parazitoida i predatora

gusjenica


Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera

• gusjenice su ovisno o prehrani u početku svjetlije, a kasnije tamnije s usporednim crnim crticama uzduž hrpta, te tamnom i svijetlom bočnom linijom, dužine do 4 cm

• na zelenim plodovima gusjenice se ubušuju u plodove i izgrizaju unutrašnjost

• ima 2 – 4 generacije godišnje

• prezimi u stadiju kukuljice u tlu

• hrani se i drugim vrstama povrća

MJERE SUZBIJANJA KUKURUZNE SOVICE Agrotehničke mjere:

- uništavanje kukuruzovine (malčiranje)

- uzgoj povrća udaljen od površina sa kukuruzom

Mehaničke mjere:

- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”) na ulaze i

ventilacijske otvore zaštićenih prostora

Biološke mjere:

- unošenje predatora i parazitoida gusjenica u zaštićene

prostore


PROGNOZA POJAVE I SIGNALIZACIJA KUKURUZNE SOVICE

Prognoza: - odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio početak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad - zaraza gusjenicama utvrđuje se pregledom

biljaka Signalizacija: - Za naše uvjete nisu definirani pragovi odluke.

KEMIJSKE MJERE: - ako je brojnost štetnika veća od praga štetnosti - kod ranijih sorata trešanja, muhu nije potrebno suzbijati

SOVICA GAMA - Autographa gamma

• Leptir ima sivo smeđa prednja krila

sa svijetlom šarom u obliku grčkog

slova gama

• Gusjenice se grbe hodajući, zelene boje

a listove izgrizaju od ruba prema unutra

• Ima 3-4 generacije godišnje

SIGNALIZACIJA: Prag odluke smatra

se napad od 0,5 gusjenica po biljci

MJERE SUZBIJANJA SOVICE GAMA Mehaničke mjere:

- u zaštićenim prostorima postavljanje

zaštitnih mreža („insect proof”)

Biološke mjere:

- unošenje predatora i parazitoida gusjenica u

u zaštićene prostore


Kemijske mjere:

- suzbijati kada su gusjenice u ranijim razvojnim stadijima

(<20 mm)

- osim mikrobioloških insekticida, prednost dati regulatorima

rasta i razvoja i naturalitima


MUHE LISNI MINERI Liriomyza spp., Phytomyza spp.

• Sitne mušice 1,5-2,3 mm smeđe crne ili sivo crne boje • Ličinke su bez nogu, jasno vidljive glave narančaste do oker boje duljine 2-3 mm • Ličinke u listovima prave hodnike-mine • Ima više generacije godišnje

MJERE SUZBIJANJA LISNIH MINERA Agrotehničke mjere:

- sadnja zdravih, nenapadnutih presadnica

- suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih prostora

Mehaničke mjere:


ventilacijske otvore zaštićenih prostora

- uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova te uništavanje

biljnih ostataka

Biološke mjere:

- unošenje parazitoida ličinki

u zaštićenim prostorima

SIGNALIZACIJA:

U našim uvjetima nisu definirani pragovi odluke.


Obični crveni pauk - koprivina grinja Tetranychus urticae

• Tijelo je ovalno gotovo prozirno duljine oko 1 mm • Simptomi napada su male bjeličaste točke na listovima, mramoriranje • Lišće se suši, nekrotizira i otpada • Štete čine odrasli oblici i ličinke sisanjem biljnih sokova • Na naličju listova nalazi se paučina • Ima 6-10 generacije godišnje, u zaštićenom prostoru i više • Odgovara im niska vlaga zraka i visoka temperatura (30-32°C)

SIGNALIZACIJA: suzbijaju se početne

zaraze u žarištima

MJERE SUZBIJANJA KOPRIVINE GRINJE

Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih, štetnicima nenapadnutih presadnica - suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih prostora - čišćenje i dezinfekcija zaštićenih prostora

Mehaničke mjere: - uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova te uništavanje biljnih ostataka nakon berbe - mehaničko ispiranje grinja s lišća vodom

Fizikalne mjere: - podizanje zračne vlage u zaštićenim prostorima (oprez zbog povoljnih uvjeta za razvoj gljivičnih bolesti)

Biološke mjere: - unošenje predatora grinja u zaštićenim prostorima

MJERE SUZBIJANJA KOPRIVINE GRINJE

Kemijske mjere: - primjena akaricida na početku napada grinja lokalnom primjenom (žarišta) - svi razvojni stadiji štetnika su na donjim listovima pa je za uspješno suzbijanje nužno postići dobru pokrovnost - suzbijanje provesti uz visok utrošak vode - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati pripravke različitog mehanizma djelovanja

Nematode korijenovih kvržica (guka) Meloidogyne spp.

• sitne, golim okom nevidljive životinje

• žive kao endoparaziti u biljnom tkivu

• ubušuju se u korijenje izazivajući

pojačani rast biljnog tkiva

• na korijenju nastaju izrasline – guke, gale ili kvržice okruglasta ili izdužena oblika, katkad vise na korijenju poput grozdova

• zaražena biljka vene i osuši se

• napadaju biljke na otvorenom i u zaštićenom prostoru

MJERE SUZBIJANJA NEMATODA Agrotehničke mjere:

- plodored

- odgovarajuća obrada tla

- sadnja zdravog sadnog materijala

- sjetva otpornih kultivara

- suzbijanje korova

- sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada (npr. Tagetes spp.)

Fizikalne mjere:

- isušivanje tla

- termička sterilizacija tla

- solarizacija tla

Biološke mjere:

- primjena nematofagnih gljivica

PUŽEVI GOLAĆI Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum

• štete čine odmah nakon presađivanja kupusa

• ishranom oštećuju nadzemni dio biljke, stabljiku i listove, te vegetativni pup

MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

AGROTEHNIČKE MJERE:

• odvodnja vlažnih površina

• obrada tla i kultivacija

• suzbijanje korova


MEHANIČKE MJERE:

• sakupljanje i uništavanje puževa

• postavljanje barijera

• Indijske patke trkačice


BIOTEHNIČKE MJERE:

• smanjenje populacije postavljanjem mamaka, pivo u plitkim posudama ili pšenica u fermentaciji – MJERA PROGNOZE

• suzbijanje uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževa u trakama na mjestima njihovog dolaska u nasad - živo ili gašeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva

Posude s pivom za ulov puževa

BIOLOŠKE MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

NEMATODE:

• za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita

http://www.google.hr/url?sa=i&rct=j&q=Phasmarhabditis+hermaphrodita&source=images&cd=&cad=rja&docid=fwD268CCgx_LdM&tbnid=LDlbZazxe16h8M:&ved=0CAUQjRw&url=http://www.profimedia.si/picture/dead-grey-slug-deroceras-reticulatum-exuding-nematode/0092601062/&ei=1X0SUcu5FoqLswaB8oCgCg&bvm=bv.41934586,d.Yms&psig=AFQjCNHH0BdFLrpLF329NfurkInp6mC1oA&ust=1360252740040796

BILJKE U BORBI PROTIV PUŽEVA GOLAĆA

Saditi biljke:

• koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu jer mirisom

• „mamce” koje privlače puževe: kadifa

KEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA

• primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice međusobno udaljene na više od 2 m, pred večer za suha vremena

ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD KOROVA

• zbog relativno kasne sadnje dovoljno je vremena za provođenje nekemijskih mjera borbe protiv korova u polju pred sadnju.

• s gledišta suzbijanja korova važna je činjenica da paprika ima dugu vegetaciju (sve do prvih mrazeva) i višekratnu berbu

• tijekom vegetacije korovi su stalna smetnja, a nesuzbijeni korovi redovito donose novo sjeme

• s gledišta suzbijanja korova herbicidima veći problem predstavljaju širokolisni korovi

• nekemijske mjere (i preventivne i kurativne) imaju posebnu važnost zbog činjenice da je izbor herbicida u ovoj kulturi vrlo ograničen (samo pendimetalin i propakizafop)

• Na patlidžanu u Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za primjenu - stoga se suzbijanje korova zasniva samo na integraciji nekemijskih mjera borbe.

ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD KOROVA

SKUPINA KOROVA

NEKEMIJSKE MJERE

KEMIJSKE MJERE

Jednogodišnji uskolisni korovi

Suzbijanje korova primjenom: kulturalnih, mehaničkih i bioloških mjera, „slijepom” sjetvom, malčiranja, zelenog ugara i zelene gnojidbe, sterilizacije tla, spaljivanja korova plamenom - smanjivati banku sjemena u tlu - sprečavati plodonošenje - međuredna kultivacija - uzgoj na sintetičkom i organskommalču - ogrtanje kao zadnja kultivacija - suzbijanje korova na međama, uz putove

- Primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama.

Jednogodišnji širokolisni korovi

- Primjenjivati kontaktne herbicide (dikvat) u međurednom razmaku sa štitnicima

Višegodišnji uskolisni korovi

- Izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim površinama - Smanjivati potencijal vegetativnog razmnožavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje)

- Suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strništima i sl.) i nakon berbe - Primijeniti herbicide nakon nicanja Višegodišnji širokolisni korovi

IZVOR INFORMACIJA O REGISTRIRANIM I DOZVOLJENIM SZB

Fitosanitarni informacijski sustav,

FIS baza sredstava za zaštitu bilja

Ministarstvo poljoprivrede

• http://www.mps.hr

• www.mps.hr/trazilicaszb/

http://www.mps.hr/

http://www.mps.hr/trazilicaszb/

Hvala na pozornosti

www.savjetodavna.hr

poljoprivredna savjetodavna sluŽba - bilje.hr tu zastita paprik… · Žuto venuće paprike...

Documents