OkolišP O L I T I K E

E U R O P S K E U N I J E

Zašt i ta okol iša i održavanje konkurentnost i idu ukorak

Zdrav i održiv okoliš za sadašnje i buduće

generacije

2P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

SADRŽAJ

Zašto nam je potrebna politika zaštite okoliša? � � � � � � � � � � � � � � � 3

Kako EU razvija politiku zaštite okoliša? � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � � 5

Što EU čini? � � � � � � � � � � � � � � � � � � 8

Put naprijed � � � � � � � � � � � � � � � � � 14

Više o temi � � � � � � � � � � � � � � � � � � 16

Politike Europske unije: Okoliš

Europska komisijaGlavna uprava za komunikacijuInformiranje građana 1049 BruxellesBELGIJA

Rukopis ažuriran u studenome 2014.

Naslovnica i slika na stranici 2.: © Jupiter Images

16 str. — 21 × 29,7 cmISBN 978-92-79-42639-1doi:10.2775/91126

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2015

© Europska unija, 2015.Umnožavanje je dopušteno. Za svaku uporabu ili umnožavanje pojedinačnih fotografija dopuštenje treba zatražiti izravno od nositelja autorskih prava.

POLITIKE EUROPSKE UNIJE

Ova publikacija dio je serije kojom se objašnjava što EU poduzima u različitim područjima politika, zašto je uključen

u ta područja i koji su rezultati.

Publikacije možete pronaći na internetskim stranicama: http://europa.eu/pol/index_en.htm

http://europa.eu/!wT73dg

Kako funkcionira Europska unijaEuropa u 12 lekcija

Europa 2020.: Europska strategija rastaOsnivači EU-a

Bankarstvo i financije Borba EU-a protiv prijevara i korupcije

CarineDigitalna agenda za Europu

Ekonomska i monetarna unija i euroEnergija

Granice i sigurnostHumanitarna pomoć i civilna zaštita

Istraživanje i inovacijeJavno zdravstvoKlimatska akcija

Kultura i audiovizualna djelatnostMeđunarodna suradnja i razvoj

Migracije i azilObrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport

OkolišOporezivanje

PoduzetništvoPoljoprivreda

Pomorstvo i ribarstvo Potrošači

Pravosuđe, građanstvo, temeljna pravaPromet

ProračunProširenje

Razvoj i suradnjaRegionalna politika

Sigurnost hraneTrgovina

Tržišno natjecanjeUnutarnje tržište

Vanjski poslovi i sigurnosna politikaZapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje

http://europa.eu/pol/index_en.htmhttp://europa.eu/!wT73dg

3O K O L I š

Okoliš po svojoj prirodi nadilazi političke, pravne i ljudske granice. Zbog toga je, ako se želimo suočiti s izazovima koji utječu na sve nas, neophodna prekogranična suradnja unutar Europske unije te s ostatkom svijeta. Ti su izazovi širokog raspona, od suša i poplava do onečišćenja i prijetnji europskoj bogatoj biološkoj raznolikosti.

Temeljni je cilj povećati kvalitetu okoliša, zaštititi ljudsko zdravlje, omogućiti pametno i racionalno iskorištavanje prirodnih resursa i promicati međunarodne mjere za rješavanje svjetskih ili regionalnih ekoloških problema. Usklađenom strategijom zaštite okoliša diljem Unije osigurava se sinergija i povezanost politika EU-a te će se, s obzirom na važnost zakonodavstva o zaštiti okoliša za mnoge poslovne sektore, osigurati jednaki uvjeti za obavljanje poslovnih djelatnosti i spriječiti prepreke koje remete jedinstveno tržište.

Mnogi okoliš uzimaju zdravo za gotovo, no pritisak na ograničene Zemljine resurse raste nezapamćenom brzinom. Potrebno je uložiti napore za podizanje opće svijesti, učinkovitije iskorištavanje resursa i iskorjenjivanje štetnog i onečišćujućeg ponašanja. U suprotnom će buduće generacije biti uskraćene za nasljeđe koje im pripada. To zahtijeva zajedničko djelovanje EU-a, nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, poslovnog sektora, NVO-ova i pojedinaca.

Pritisak rasta potražnjeNašim ponašanjem od planeta tražimo mnogo. U svijetu je tijekom 20. stoljeća 12 puta povećana upotreba fosilnih goriva, a crpljenje materijalnih resursa 34 puta. Potražnja za hranom, stočnom hranom i vlaknima mogla bi se do 2050. povećati za 70 %. Ako resurse nastavimo iskorištavati tom brzinom, za opstanak će nam trebati više od dva planeta.

Strategija u razvoju

U odnosu na početke kreiranja europske politike zaštite okoliša Europa se danas suočava s drukčijim ekološkim izazovima. Tijekom 1970-ih i 1980-ih primarne su bile tradicionalne ekološke teme, na primjer zaštita vrsta i poboljšanje kvalitete zraka koji udišemo ili vode koju pijemo smanjivanjem ispuštanja onečišćujućih tvari. Sada se naglasak stavlja na sustavniji pristup te se uzimaju u obzir veze među različitim temama te njihova svjetska dimenzija. To znači da se s uklanjanja posljedica degradacije okoliša prešlo na njezino sprječavanje.

To podrazumijeva da se u drugim područjima kao što su poljoprivreda, energetika, promet, ribarstvo, regionalni razvoj, istraživanje, inovacije i vanjska pomoć u potpunosti vodi računa o ekološkim posljedicama tih politika i odluka o financiranju. Takvim ujednačivanjem omogućit će se dosljedniji pristup ekološkim izazovima te postići najveća moguća sinergija.

Zašto nam je potrebna politika zaštite okoliša?

© iS

tock

phot

o.co

m/e

va s

erra

bass

a

Za buduće generacije od presudne je važnosti naš današnji utjecaj na okoliš.

4P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Nakon više od četiri desetljeća kreiranja politika na razini EU-a veliki dio našeg okoliša zaštićen je europskim zakonodavstvom. Međutim, ostaje neriješen problem provedbe tih politika, što je ključni izazov koji treba riješiti kako bi svi imali potpunu korist od tih zakona. Time će se baviti novi Akcijski program EU-a za zaštitu okoliša (vidi poglavlje „Put naprijed”).

Sklad okoliša i gospodarstva

Ukratko, ekološka i gospodarska pitanja dopunjuju se kao dvije strane istog novčića. Ekologizacijom gospodarstva smanjuju se ekološki troškovi tako što se učinkovitije iskorištavaju resursi, a novim ekološki prihvatljivim tehnologijama i tehnikama otvaraju se nova radna mjesta, potiče razvoj gospodarstva i jača konkurentnost europske industrije.

Europska komisija svojom strategijom Europa 2020. utire put za rast EU-a u predstojećem desetljeću. U nju je, kao jedna od sedam glavnih inicijativa, čvrsto ugrađeno učinkovito iskorištavanje ograničenih prirodnih resursa. Ekološkom politikom može se pomoći u ostvarenju općeg cilja strategije, a to je pametan, održiv i uključiv rast zahvaljujući kojem će Europa postati resursno učinkovito gospodarstvo utemeljeno na znanju.

Na primjer, jačanjem otpornosti naših ekosustava, koji nam osiguravaju hranu, svježu vodu, sirovine i mnoge druge pogodnosti, pridonosi se produktivnosti i kvaliteti života te istovremeno smanjuju troškovi javnog zdravstva.

Prekogranično djelovanje

Okoliš ne prestaje na granicama Unije. Zrak, voda, more te biljni i životinjski svijet ne poznaju granice. što više EU bude mogao potaknuti susjedne zemlje – i, ako je moguće, cijeli svijet – na prihvaćanje visokih standarda, to će kvaliteta našeg okoliša biti veća.

Unija blisko surađuje sa susjednim zemljama potičući ih da čine isto te ima aktivnu ulogu u međunarodnim pregovorima o održivom razvoju, biološkoj raznolikosti i klimatskim promjenama. Dugoročni cilj EU-a za ekološku održivost jedan je od milenijskih razvojnih ciljeva Ujedinjenih naroda.

Podrška javnosti

Mjere EU-a za poboljšanje okoliša nailaze na snažnu podršku javnosti. U sveeuropskom istraživanju javnog mnijenja provedenom sredinom 2014. pokazalo se da 95 % ispitanika smatra da je pitanje zaštite okoliša za njih osobno važno. Gotovo tri četvrtine ispitanika slaže se da zaštita okoliša može snažno potaknuti gospodarski rast, a više od tri četvrtine ispitanika slaže se da je za zaštitu okoliša u njihovih zemljama potrebno zakonodavstvo EU-a. Najspominjaniji je ekološki problem zagađivanje zraka i vode, gomilanje otpada i iscrpljivanje prirodnih resursa.

© iS

tock

phot

o.co

m/R

ober

t Ch

urch

ill

Danas se ekološka i gospodarska pitanja dopunjuju kao dvije strane istog novčića.

5O K O L I š

Kako EU razvija politiku zaštite okoliša?

Provedba

U EU-u je od 1970-ih doneseno više od 200 zakonodavnih akata o zaštiti okoliša. No samo zakonodavstvo ne znači puno ako se pravilno ne primjenjuje i provodi. Otuda sadašnji izazov da se dogovoreno učinkovito provede. To je složeno pitanje jer razne skupine, od nacionalnih inspektora i sudova do NVO-ova i građana koji ostvaruju svoja prava na sudjelovanje, rade na ispunjivanju različitih zadaća.

Neuspjeh u provedbi zakonodavstva ima mnoge negativne posljedice. Može dovesti u pitanje temeljne ciljeve u zaštiti okoliša, ugroziti zdravlje ljudi i dovesti industriju u regulatornu neizvjesnost jer se dogovoreni standardi ne primjenjuju jednako u cijeloj Uniji. S druge strane, pravilnom provedbom može se ostvariti financijska korist. Kad bi se zakonodavstvo EU-a o otpadu u potpunosti primjenjivalo, otvorilo bi se 400 000 radnih mjesta i godišnji neto troškovi smanjili za 72 milijarde eura.

Protiv države članice koja ispravno ne provodi zakonodavstvo Europska komisija može pokrenuti postupak pred Europskim sudom. Ti predmeti zbog povrede – više ih se odnosi na područje zaštite okoliša nego na bilo koje drugo područje – nisu neugodni samo za vlade, već mogu u konačnici uzrokovati opetovanu neprovedbu pravila EU-a.

Međutim, sudski postupak posljednja je mogućnost. Europska komisija veću važnost pridaje pomaganju državama članicama u učinkovitoj provedbi. Pored šireg znanja o stanju okoliša i informacija o načinu provođenja u praksi svojih obveza prema EU-u, dostupni su izgradnja sposobnosti i financijska potpora. Komisija preporučuje da svaka država članica osnuje neovisno nacionalno tijelo za provjeru, kao što je pučki pravobranitelj, koje će se baviti pritužbama javnosti povezanima s okolišem.

Upotreba tržišta

Tržište je ekonomičan način zaštite i unaprjeđenja okoliša te smanjivanja opterećenja na oskudne resurse. Kao poticaji ili preventivni mehanizmi kojima bi se poduzeća i potrošači potaknuli da odaberu ekološki prihvatljivije metode proizvodnje i proizvode mogu se uvesti porezi i subvencije. Mnogi već postoje, na primjer pristojbe za sječu drveća ili odlaganje otpada. Cilj je Europske komisije postupno ukidanje subvencija za industriju, promet, poljoprivredu i energetiku u kojima se potiče upotreba onečišćujućih ili energetski intenzivnih proizvoda ili postupaka.

Politike se moraju temeljiti na čvrstim dokazima kojima se objašnjavaju uzroci i utjecaj promjena u okolišu kako bi se mogla pronaći odgovarajuća rješenja i osmisliti odgovarajuće strategije. Većinu tih podataka dostavljaju nacionalni izvori popraćeni paneuropskim skupovima podataka te ih analizira Europska agencija za okoliš, koja pridonosi politici EU-a za zaštitu okoliša.

EU je uveo razne programe za poticanje izrade pouzdanih i točnih podataka te za njihovo širenje. Na primjer, s pomoću programa Copernicus dobivaju se satelitski podatci i informacije o promatranju zemlje pri čemu se spajaju podatci iz svemira te podatci sa zemlje i postaja za promatranje na moru i u zraku. Time se želi stvoriti širok raspon skupova podataka kojima bi se pomoglo kreiranju politika zaštite okoliša i podržala njezina provedba.

6P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Kao poticaji poduzećima i potrošačima da se okrenu zelenim tehnologijama mogu poslužiti porezi i subvencije.©

iSto

ckph

oto.

com

/Hen

rik J

onss

on

Europska agencija za okoliš

Europska agencija za okoliš (EEA) prikuplja nacionalne podatke za izradu europskih skupova podataka te razvija i održava pokazatelje i izvješća o stanju okoliša. Sjedište joj je u Kopenhagenu, a s radom je počela 1994.

Mandat je agencije pomagati EU‑u i državama članicama u donošenju utemeljenih odluka o unaprjeđenju okoliša, ugrađivanju ekoloških pitanja u gospodarske politike u cilju održivosti te usklađivanju informacija o okolišu i mreža za promatranje u Europi.

Poticanje ekoinovacijaEkoinovacija je svaki oblik inovacije kojom se želi ostvariti ili kojom se ostvaruje znatan i očigledan pomak prema održivom razvoju smanjivanjem utjecaja na okoliš, jačanjem otpornosti na ekološke pritiske ili postizanjem učinkovitije i odgovornije upotrebe prirodnih resursa.

7O K O L I š

Jačanje svijesti

Europska komisija na mnogo maštovitih načina promiče jačanje svijesti o okolišu. Događaj je godine Zeleni tjedan u Bruxellesu, kada tisuće sudionika tijekom četiri dana raspravljaju o ključnim ekološkim pitanjima, na primjer o biološkoj raznolikosti ili vodama.

Popularan poticaj su i natjecanja. Nagradom EU-a za Zeleni glavni grad pokazuje se briga za okoliš i maštovitost gradova diljem Europe. Natjecanje za priželjkivani naslov pooštrava se iz godine u godinu. Ostalim nagradama odaje se priznanje ekološkim doprinosima poduzeća, javnih vlasti i pojedinačnih projekata.

Zeleni glavni gradoviKako bi osvojili tu titulu, gradovi moraju stalno bilježiti visoke ekološke standarde, biti ustrajni u daljnjem održivom razvoju i drugima biti uzor.Pobjednici:

— 2010.: Stockholm — 2011.: Hamburg — 2012.: Vitoria‑Gasteiz — 2013.: Nantes — 2014.: Copenhagen — 2015.: Bristol — 2016.: Ljubljana

www.europeangreencapital.eu

Poticanje inovacija

Industrije koje se temelje na ekološki prihvatljivim tehnologijama već su važan dio gospodarstva EU-a. Međutim, uz iznimku obnovljive energije, ekoinovacije se relativno sporo probijaju na tržište. Prepreke su za njihov proboj neuspjeh tržišnih cijena u točnom odražavanju ekoloških troškova i dobrobiti te poticaji i subvencije kojima se podržavaju rasipne prakse i krute gospodarske strukture.

U Akcijskom planu EU-a za ekoinovacije naglašavaju se posebni pokretači ekoinovacija i prepreke za njihovu primjenu. Za financiranje poduzeća koja se bave istraživanjima, inovacijama i ekoinovacijama dostupna je potpora. Radi šire primjene zelenih tehnologija EU promiče zelenu javnu nabavu, procjenu troška proizvoda tijekom njihova cjelokupnog životnog ciklusa i stavljanje znaka zaštite okoliša.

http://www.europeangreencapital.eu/

8P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Za funkcioniranje gospodarstva i okoliša potrebni su resursi. No prošli su dani obilne ponude jeftinih sirovina – ključnog čimbenika za veliki gospodarski napredak ostvaren u posljednja dva stoljeća.

Zbog porasta stanovništva i životnog standarda povećava se potražnja, rastu cijene te su sve oskudniji prirodni resursi o kojima ovisimo, na primjer metali, minerali i hrana. Svjetsko stanovništvo povećava se za 200 000 ljudi dnevno. Do kraja sljedećeg desetljeća broj pripadnika srednje klase s velikim potrošačkim potrebama mogao bi se u zemljama u razvoju povećati za još dvije milijarde ljudi.

Ponuda i potražnja sve su više u raskoraku. Ako se iskorištavanje resursa nastavi ovim ritmom, čovjeku će do 2050. biti potrebna dva planeta kako bi zadovoljio svoje potreba, a nade milijuna za kvalitetnijim životom bit će raspršene.

Resursna učinkovitost

Za suočavanje s tim izazovima Europska komisija odabrala je učinkovitost iskorištavanja resursa kao jednu od svojih glavnih inicijativa u okviru strategije Europa 2020. To podrazumijeva dobivanje više vrijednosti s manjim ulogom, učinkovito iskorištavanje resursa i učinkovitije upravljanje tim resursima tijekom njihova cjelokupnog životnog ciklusa. Za to su potrebni inovacije, promjene u proizvodnji i obrascima potrošnje te odgovarajući poticaji i cjenovni signali.

Krajem 2011. vlade EU-a donijele su Plan za resursno učinkovitu Europu. Njime se naglašava potreba za radikalnim zaokretom u gospodarskom, političkom i osobnom ponašanju. Plan sadržava ključne točke za razna područja politika kako bi se u sljedećih 40 godina razvilo takvo europsko gospodarstvo kojim će se omogućiti visok životni standard s mnogo manjim učinkom na okoliš.

© J

. Tol

and

Recikliranjem se smanjuje pritisak na potražnju za primarnim sirovinama.

Što EU čini?

9O K O L I š

Pitanje potrebe za učinkovitim iskorištavanjem ograničenih resursa ugrađeno je u sve politike EU-a. Kako bi se pojedinci potaknuli da promijene svoje ponašanje, Europska komisija pokrenula je u jesen 2011. kampanju informiranja javnosti. Radi napredovanja tog procesa Europska komisija uspostavila je visoki odbor kreatora politika, industrijskih subjekata i stručnjaka s opsežnim znanjem o gospodarstvu i ekologiji, koji su u proljeće 2014. donijeli niz preporuka.

Resursna učinkovitostUčinkovitim iskorištavanjem resursa želi se udvostručiti gospodarski rast. Njime se gospodarstvo potiče da se s manje proizvede više, da se s manjim ulozima isporuči veća vrijednost uz održivo iskorištavanje resursa i smanjivanje njihova učinka na okoliš.

Mrežom Natura 2000 pokriveno je gotovo 18 % područja EU‑a te su vrste i staništa zaštićeni u njihovu prirodnom okruženju.

© E

urop

ean

Uni

on

10P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Biološka raznolikost

Dobro organizirana mreža poput mreže Natura 2000 može biti važan doprinos općim ekološkim ciljevima EU-a. Jedan je takav cilj zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti – izraz kojim se običavalo naglašavati bogatstvo vrsta i genetsku raznolikost – i ekosustava do 2020.

To je samo po sebi važno, ali je i preduvjet za vitalni protok dobara kao što su hrana, vlakna, gorivo i lijekovi te za pružanje temeljnih usluga, na primjer reguliranje klime, sprječavanje poplava, pročišćivanje vode, oprašivanje i stvaranje tla. Sve je to neophodno za gospodarski napredak, sigurnost, zdravlje i kvalitetu života.

EU je 2011., samo nekoliko mjeseci nakon što se u Nagoyi (Japan) svijet dogovorio o ambicioznom svjetskom programu, donio ažuriranu strategiju o biološkoj raznolikosti. Glavni je cilj strategije zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti i degradacije ekosustava u EU-u do 2020. uz njihovo najveće moguće obnavljanje te uz jačanje europskog doprinosa u sprječavanju gubitka biološke raznolikosti u svijetu.

© A

lbre

cht

Föhl

, of

LIFE

07 N

AT/D

/000

236

LI

FE S

treu

obst

wie

se A

lbvo

rland

Zdravi ekosustavi ključ su europske bioraznolikosti.

11O K O L I š

Zaštićena područja

Uzimajući u obzir da priroda ne poznaje državne granice, EU ima snažno zakonodavstvo za njezinu zaštitu. Vrhunac je dostignut stvaranjem mreže Natura 2000, sveeuropske ekološke mreže područja namijenjene zaštiti vrsta i staništa u njihovu prirodnom okruženju. Mreža se sastoji od više od 26 000 lokaliteta i najveća je na svijetu. Sad već gotovo potpunom mrežom obuhvaćeno je skoro 18 % područja EU‑a – prostor jednak površini Njemačke, Poljske i Češke zajedno.

Temelji mreže postavljeni su 1979. kad je EU donio svoj prvi zakonodavni akt o zaštiti prirode, Direktivu o pticama. Tom su Direktivom zaštićene sve divlje ptice u EU‑u (oko 500 vrsta) te se njome od država EU‑a zahtijeva da definiraju i zaštite posebno važna staništa.

Drugi je pokretač bila Direktiva o staništima. Njome se države EU‑a obvezuju na zaštitu staništa ugroženih vrsta biljaka, životinja te samih staništa. Njome je sada obuhvaćeno oko 1500 rijetkih i ugroženih biljaka i životinja te oko 230 vrijednih

vrsta staništa, poput livada košanica, guštara i slanih močvara, koji su glavni sastavni dijelovi ekosustava.

Mrežom Natura 2000 potvrđuje se da je čovjek sastavni dio prirode te da čovjek i priroda najbolje djeluju u partnerstvu. Njezin cilj nije zaustaviti gospodarske aktivnosti već ih donekle ograničiti radi očuvanja vrijednih vrsta i staništa. Njezino je financiranje ugrađeno u ključne sektore politika EU‑a. Najvažnija je među njima poljoprivreda, posebno ruralni razvoj s mjerama za poljoprivredni okoliš i šume. Kohezijska politika ima glavnu ulogu u financiranju ulaganja, osobito u novim državama članicama.

Programima mreže Natura 2000 njeguju se zdravi ekosustavi koji nam daju svježu vodu i omogućuje skladištenje ugljika te zaštitu od poplava i erozije obala. Procjenjuje se da je ukupna vrijednost svega što nam ekosustavi stavljaju na raspolaganje 200 do 300 milijardi eura godišnje – mnogo više od godišnjeg troška za održavanje mreže koji iznosi 6 milijardi eura.

© iS

tock

phot

o.co

m/S

teve

Deb

enpo

rt

U gospodarstvu EU‑a godišnje se upotrijebi 16 tona materijala po osobi, od čega se šest tona odbaci.

12P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Ostala važna postignuća EU‑a

Pored dvaju transverzalnih područja politika (učinkovito iskorištavanje resursa i zaštita bioraznolikosti) Unija je iznimno aktivna u posebnim ekološkim pitanjima.

KEMIKALIJE: Kemikalije su važan dio našeg svakodnevnog života. Međutim, neke od njih mogu ozbiljno narušiti ljudsko zdravlje, a druge mogu biti opasne ako se pravilno ne rabe. Radi sigurnosti kemikalija, zaštite okoliša i poticanja konkurentnosti jedne od najsnažnijih europskih industrija, EU raspolaže najnaprednijim zakonodavstvom u području kemikalija u svijetu, koje je nazvano REACH (registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija).

Sve kemijske tvari proizvedene u EU-u ili uvezene u EU moraju biti registrirane u Europskoj agenciji za kemikalije sa sjedištem u Helsinkiju. Taj će zahtjev do 2018. morati ispunjavati sve kemikalije koje se u EU-u upotrebljavaju. U suprotnom se u Uniji neće moći prodavati. Posebno stroga pravila primjenjuju se na najopasnije proizvode.

Poduzeća koja upotrebljavaju ili na području Unije prodaju kemikalije odgovorna su za procjenu rizika i upravljanje njima te davanje odgovarajućih sigurnosnih savjeta kupcima o ispravnom postupanju s kemikalijama.

OTPAD: U gospodarstvu EU-a godišnje se upotrijebi 16 tona materijala po osobi, od čega se šest tona odbaci, a polovica se te količine odlaže na odlagalištima. Ako se otpad ne može izbjeći, Europska komisija preporučuje da se predmeti upotrijebe više puta, recikliraju i oporabe kao vrijedan resurs. U ostvarenju toga može pomoći uvođenje poreza na odlagališta i sustava „plati za ono što odbaciš”. Neke su države članice već premašile stopu recikliranja od 80 % i gotovo ukinule odlagališta. Pred ostalima je još dug put.

Zakonodavstvo o posebnim pitanjima, na primjer odlaganju električne i elektroničke opreme, ambalaže, baterija i akumulatora ili otpadnih vozila, već je doneseno te se njime pridonosi učinkovitom iskorištavanju resursa.

ZRAK: EU već 20 godina uspješno smanjuje razine niza onečišćujućih tvari. Na primjer, emisije olova pale su za oko 90 %. Unatoč postignutom napretku onečišćenje zraka spada među najvažnija europska ekološka pitanja te je svake godine uzrok mnogih preranih smrti. Unija treba još dosta napraviti za dostizanje takvih razina kvalitete zraka koje ne dovode do značajnih negativnih učinaka i rizika za zdravlje i okoliš.

Uzimajući u obzir posljednje znanstvene i troškovno učinkovite mjere, Komisija je 2013. predstavila paket mjera „Čisti zrak” za ažuriranje postojećeg zakonodavstva te smanjivanje štetnih emisija industrije, prometa, energetskih postrojenja i poljoprivrede u cilju smanjivanja njihova utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš.

VODA: U posljednjih je nekoliko desetljeća EU donio opsežnu politiku za poboljšanje kvalitete vode u Europi. U početku se to odnosilo na zdravstvena pitanja. Uslijedile su mjere za rješavanje učinka na okoliš sektora koji su veliki potrošači vode, na primjer poljoprivrede, industrije i domaćinstava.

Glavnim zakonodavnim aktom EU-a za područje vode, tj. Okvirnom direktivom o vodama, zahtijeva se da do 2015. sve rijeke, jezera, obalne vode i podzemne vode budu čisti. Države članice moraju provjeriti stanje svojih voda i sastaviti planove u kojima će objasniti kako ih namjeravaju očistiti.

Drugim europskim zakonodavnim aktom, tj. Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, uvodi se usklađeni pristup upravljanju ljudskim aktivnostima s učinkom na morski okoliš. Prema toj Okvirnoj direktivi, od 2015. moraju se donositi nacionalne mjere kojima je cilj do 2020. otkloniti opasnost morskog otpada za obalni i morski okoliš te osigurati da morske vode budu zdrave.

U ostvarenju ciljeva EU-a trebao bi pomoći Plan Europske komisije za očuvanje europskih vodnih resursa do 2020. i poslije. Taj će plan poslužiti kao alat za bolje gospodarenje vodom, što će biti ugrađeno u druga područja politika.

13O K O L I š

Voda za kupanje

U godišnjem europskom izvješću o kvaliteti vode za kupanje daje se najnoviji prikaz zdravstvenih uvjeta na više od 22 000 mjesta za plivanje na morskim obalama i kopnenim kupalištima diljem 28 država EU‑a te u Švicarskoj i Albaniji.

U izvješću se potvrđuje da se od 1990. kvaliteta vode za kupanje u EU‑u znatno povećala. Te godine 9,2 % mjesta na obali te 11,9 % mjesta za kupanje na kopnu nije bilo sukladno zakonodavstvu EU‑a na snazi. Te su statistike do 2013. pale na 1,9 % odnosno 2,4 %.

Sada javnost lako može provjeriti stanje vode za kupanje. Više informacija dostupno je na stranicama Europske agencije za okoliš, u poglavlju Europskog informacijskog sustava za vode (WISE) koji se odnosi na vodu za kupanje. Aplikacijom Eye on Earth – Water Watch može se približiti prikaz dijela morske ili riječne obale ili obale jezera bilo u obliku zemljopisne karte ili snimke iz zraka.

http://www.eea.europa.eu/themes/water/interactive/bathing/state‑of‑bathing‑waters‑1

BUKA: Onečišćenje bukom povezano je s nizom zdravstvenih problema. Osim toga, buka šteti biljnom i životinjskom svijetu. EU uređuje pitanje buke iz više izvora, uključujući buku motornih vozila, vlakova i opreme koja se koristi na otvorenom. Prema Direktivi EU-a o buci iz okoliša, donesenoj 2002., države članice moraju pripremiti mape razina buke u svojim većim gradovima, na većim prometnicama, željezničkim prugama i civilnim zračnim lukama te moraju osmisliti planove za rješavanje problema.

ŠUME: šume se diljem svijeta sijeku zabrinjujućom brzinom. EU poziva da se do 2020. prepolovi odšumljavanje u svijetu, a da se do 2030. u potpunosti zaustavi. Radi boljeg upravljanja šumama surađuje s nizom zemalja koje izvoze drvnu građu. Zakonodavstvom EU-a smanjuje se rizik od toga da se nezakonito posječena drvna građa prodaje u Uniji.

TLO: Ne postoji posebno zakonodavstvo EU-a za tlo, ali se većinom problema koji utječu na tlo bave mjere za vodu, otpad, kemikalije, industrijsko onečišćenje, zaštitu prirode i pesticide. U jednoj od strategija EU-a posebno se obrađuju različite prijetnje tlu, osobito poljoprivredna praksa i industrijski procesi. Godine 2012. Europska komisija izradila je smjernice kojima upozorava na opasnosti prekrivanja tla nepropusnim materijalima kao što je beton i kojima nudi održivije alternative.

© iS

tock

phot

o.co

m/C

hris

tian

Mar

tínez

Kem

pin

Zahvaljujući zakonodavstvu EU‑a o zaštiti okoliša u protekla se dva desetljeća kvaliteta vode za kupanje u Uniji znatno povećala.

http://www.eea.europa.eu/themes/water/interactive/bathing/state-of-bathing-waters-1http://www.eea.europa.eu/themes/water/interactive/bathing/state-of-bathing-waters-1

14P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

Put naprijed

Postizanje održivosti našeg okoliša te očuvanje naših prirodnih resursa i morskih bioloških resursa glavni su politički ciljevi koji iziskuju djelovanje na svim razinama. Zaštita okoliša i održavanje konkurentnosti mogu ići ukorak, a politika zaštite okoliša ima i ključnu ulogu u otvaranju novih radnih mjesta i poticanju ulaganja. Europsko gospodarstvo trebalo bi preoblikovati tako da od manje sirovina stvara veću vrijednost te je potrebno izmijeniti obrasce potrošnje. Toj promjeni mogu pridonijeti politike za poticanje istraživanja, stavljanje ekoinovacija na tržište i jačanje svijesti potrošača.

Akcijski program EU‑a za zaštitu okoliša (EAP) do 2020�

Općim Akcijskim programom EU-a za zaštitu okoliša do 2020. utvrđuje se dugoročna strategija zaštite okoliša koja je dostatno fleksibilna da odgovori na predstojeće izazove i njihove sve sustavnije rizike.

U njemu je sadržan cjelovit pristup zaštiti okoliša kao i smjernice za zeleno i konkurentno gospodarstvo kojima će se očuvati prirodni resursi i zdravlje sadašnjih i budućih generacija.

© R

. Sch

oltz

Potražnja za hranom, stočnom hranom i vlaknima mogla bi se do 2050. povećati za 70 %. Ako resurse nastavimo iskorištavati tom brzinom, za opstanak će nam trebati više od dva planeta.

15O K O L I š

Politika zaštite okoliša EU-a dobro je razvijena te uključuje potpun i razrađen pravni okvir koji je potrebno provesti. Osim znatnih prednosti za zdravlje i okoliš, koristi su provedbe zakonodavstva EU-a trojake: stvaranje jednakih uvjeta za gospodarske subjekte koji djeluju na unutarnjem tržištu; poticanje inovacija i promicanje prednosti europskih poduzeća pionira u mnogim sektorima. Suprotno tomu, troškovi povezani s neprovedbom zakonodavstva visoki su i procjenjuju se na oko 50 milijardi eura godišnje, uključujući troškove povezane sa slučajevima povrede prava EU-a. Komisija i izravno od građana Unije prima brojne pritužbe, a bilo bi bolje da se mnoge od njih upute državi članici ili na lokalnoj razini. Stoga će u nadolazećim godinama prioritet biti poboljšanje provedbe pravne stečevine Unije u području okoliša na razini država članica.

Pojedinačna područja

Politika zaštite okoliša do 2020. više će no ikad naglasiti prednosti prelaska na zeleno i kružno gospodarstvo. To je najjednostavniji i najkraći put za rješavanje brojnih dugoročnih problema, poput zdravstvenih pitanja, degradacije okoliša i nezaposlenosti, uz istovremeno postizanje održivog gospodarskog rasta. Poduzeća EU-a mogu s pomoću ekološkog dizajna, sprječavanja stvaranja otpada, recikliranja i ponovne upotrebe ostvariti godišnje neto uštede u iznosu do 600 milijardi eura te se u EU-u istovremeno mogu znatno smanjiti razine emisija stakleničkih plinova.

Sad je opće prihvaćeno stajalište da se poboljšanje stanja okoliša ne može ostvariti samo s pomoću politike zaštite okoliša te da je potrebno ekološke ciljeve ugraditi i u ostala područja politika. Na primjer, za ostvarivanje ciljeva Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti i zaustavljanje njezina gubitka u EU-u do 2020. bit će neophodno uključivanje zaštite biološke raznolikosti i ekosustavâ u ostale politike EU-a, osobito u poljoprivrednu i ribarstvenu politiku. Gospodarski napredak, rast i dobrostanje neće biti održivi ako se ne povede računa o prirodnom kapitalu planeta jer je to ključno za veliki broj industrija i gospodarskih sektora.

Izazovi

Ne može se pobjeći od činjenice da se Europa i njezin okoliš suočavaju s nekim ozbiljnim svjetskim izazovima, među kojima su porast svjetskog stanovništva, rast srednje klase s visokim potrošačkim potrebama, brzi gospodarski rast u novorastućim gospodarstvima, stalni porast potražnje za energijom te pojačana svjetska potražnja za resursima. Većina je tih izazova izvan izravnog utjecaja Europe, no Europa može pomoći drugim zemljama da krenu prema održivijem razvoju promicanjem učinkovitijeg upravljanja okolišem na svjetskoj razini. Međutim, može se učiniti puno kako bi europski okoliš bio otporniji na buduće rizike. EU raspolaže nenadmašnim izvorima informacija i informacijskim tehnologijama, novim resursno učinkovitim metodama, provjerenom kulturom upozoravanja i sprječavanja te je ostvario dobre rezultate u saniranju štete na mjestu njezina nastanka i primjeni načela da onečišćivač plaća. Upravljanje okolišem može biti učinkovitije proširivanjem obveza u pogledu ekološkog nadzora i suvremenog izvješćivanja o onečišćivačima okoliša i otpadu uz upotrebu najdostupnijih informacija i tehnologija. Boljom provedbom postojećih politika pomoći će se ostvarenju ciljeva EU-a te poduzećima omogućiti regulatorna stabilnost.

Vizija

Svime time omogućit će se građanima EU-a da do 2050. žive u sigurnom i zdravom prirodnom okolišu kojim se upravlja uz poštovanje ekoloških ograničenja i očuvanje ekološke otpornosti. Sljedećom vizijom za 2050. iz općeg Akcijskog programa EU-a za zaštitu okoliša želi se pomoći u usmjeravanju djelovanja do i nakon 2020.:

„Godine 2050. živimo dobro, unutar ekoloških ograničenja planeta. Naše blagostanje i zdrav okoliš proizlaze iz inovativnog, kružnog gospodarstva u kojem se ništa ne gubi i u kojem se prirodnim resursima upravlja na održiv način, a bioraznolikost se štiti, vrednuje i održava tako da se pojačava otpornost našeg društva. Naš rast s niskom razinom emisije CO2 već je dugo odvojen od korištenja resursa, što određuje tempo za sigurno i održivo globalno društvo.”

16P O L I T I K E E U R O P S K E U N I J E

NA-04-14-868-H

R-C

Više o temi

ISBN 978-92-79-42639-1 doi:10.2775/91126

X Za pregled politike EU‑a za zaštitu okoliša: http://ec.europa.eu/environment/index_en.htm X Za informacije o Europskoj agenciji za okoliš: http://www.eea.europa.eu X Za posebne informacije o zakonodavstvu REACH (registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje

kemikalija): http://echa.europa.eu X Imate li pitanja o Europskoj uniji? Obratite se službi za informiranje građana Europe Direct:

00 800 6 7 8 9 10 11; http://europedirect.europa.eu

http://ec.europa.eu/environment/index_en.htmhttp://www.eea.europa.eu/http://echa.europa.eu/http://europedirect.europa.eu/

Zašto nam je potrebna politika zaštite okoliša?Kako EU razvija politiku zaštite okoliša?Što EU čini?Put naprijedViše o temi