pobuna i otkupljenje · priru¨nik za u¨itelje (1/2016) ¥ 5 uvod pobuna i otkupljenje grijeh se...

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2016) • 1

Pobuna i otkupljenje

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2016.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2016)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2016.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Bran-

kica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr


David Tasker


Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2016.


Sadræaj

1. Pad na Nebu

2. Kriza u Edenskom vrtu

3. SveopÊa pobuna i patrijarsi

4. Sukob i kriza: Suci

5. Borba se nastavlja

6. Pobjeda u pustinji

7. Isusov nauk i velika borba

8. Suradnici u sluæbi

9. Velika borba i prva Crkva

10. Pavao i velika borba

11. Apostol Petar i velika borba

12. Borbena crkva

13. Otkupljenje


UVOD


Grijeh se na neki naËin, ne znamo toËno kako, pojavio u Boæjemsavrπeno stvorenom svijetu i postao polazna toËka velike borbe. Jednoipak znamo, i to vrlo dobro: da smo se kao ljudska biÊa naπli usredove borbe. To je bitka koju nitko od nas ne moæe izbjeÊi.

Meutim, nije trebalo tako biti. Sva djela stvaranja bila su veomadobra. Bog je izlio svoj blagoslov na njih. Iako je Gospodin Svemogu-Êi, Adamu i Evi dao je odgovornost da se brinu o onome πto je stvorioza njih. Velika borba zapoËela je na Zemlji kada je Sotona laskanjemi laæima zaveo Adama i Evu odvraÊajuÊi ih od Boga. Da su ostali vjernionome πto im je Bog rekao, da su posluπali Njegove jednostavne zapo-vijedi, nikada ne bi bilo svijeta kakvog znamo, ispunjenog nesreÊama,kuπnjama i patnjom.

“U sva vremena Sotona se uporno trudio da pogreπno prikaæe Bo-æji karakter kako bi ljudi imali pogreπno shvaÊanje o Bogu pa Ga proma-trali sa strahom i mrænjom namjesto s ljubavlju. Trudio se da ukloniboæanski Zakon, navodeÊi ljude da povjeruju kako su osloboeni nje-govih zahtjeva. A progonio je one koji su se usudili usprotiviti njego-vim obmanama. Sve je to prisutno u povijesti patrijarha, proroka iapostola, muËenika i reformatora.” (Ellen G. White, Velika borba, str.11)

Kao odgovor na ovu veliku nesreÊu, Bog, koji je pretkazao da Êese sve ovo dogoditi “prije stvaranja svijeta” (Efeæanima 1,4), donio jeplan spasenja koji je nama poznat kao plan otkupljenja. Ovo otkuplje-nje nagovijeπteno je u izvjeπtaju o Abrahamovom susretu s Bogom uPostanku 15, kada je Bog proπao izmeu æivotinja rasjeËenih na pola.Ovaj drevni obred bio je jamstvo Abrahamu, a samim tim i svima na-ma, da je Bog osobno ukljuËen u nalaæenje rjeπenja za problem grijeha.

Da, Bog je obeÊao da Êe preuzeti punu odgovornost za ljudskupobunu i ponijeti posljedice za svako zlo koje smo poËinili. Bog jesamo na ovaj naËin mogao obnoviti odnos s ljudskim rodom, meu-ljudske odnose i Ëovjekov odnos s ostalim djelima stvaranja.

U ovakvim opÊim okolnostima zapaæamo Sotoninu trajnu æelju daizopaËi djela stvaranja i uniπti Boæji narod. Njegov naËin djelovanja ot-kriven je u Bibliji, gdje je prikazano kako se dobro i zlo odigrava me-u braÊom, u obiteljima i narodima. UoËavamo ga u vrijeme gladi, tlaËe-nja, ropstva i izgnanstva, u neuspjelim pokuπajima obnove nakon ne-sreÊa, u podijeljenoj vjernosti i poticanju idolopokloniËke sluæbe.


Bog u cijelom Svetome pismu neprestano osujeÊuje Sotoninenamjere. Isus je svojim dolaskom kao Emanuel, “s nama Bog”, povratiovlast koja je bila oduzeta Adamu i Evi. Isus je uspio u onome u ËemuAdam nije. U svojoj sluæbi pokazao je vlast i nad onim πto je stvorio inad silama zla. UoËi povratka na Nebo, ponovio je nalog svojim sljed-benicima i u vrijeme Pedesetnice ispunio ih silom da bi proπirili grani-ce Njegovog nebeskog kraljevstva.

Isus je izvojevao odluËujuÊu pobjedu na kriæu. Pred nama je iza-zov kome Êemo pokloniti svoju vjernost — pobjedniËkoj strani ili stra-ni koja je izgubila. Iako bi izbor trebao biti lagan i jasan, buduÊi daborba i dalje bjesni, bitka za naπa srca i um se nastavlja. Naπa je æeljai molitva da nam pouke za ovo tromjeseËje ukaæu na neke od tihobmana i tako na pomogne ne samo da izaberemo Krista, veÊ da os-tanemo s Njim zato πto, kao πto je obeÊao, “tko ustraje do konca, bitÊe spaπen” (Matej 24,13).

David Tasker, tajnik Juæne pacifiËke divizije, doktorirao je naodsjeku za Stari zavjet. Radio je kao pastor u svojem rodnom NovomZelandu, zatim kao tajnik Misionskog odjela na Solomonskom otoËjui predavaË na PacifiËkom adventistiËkom sveuËiliπtu (Papua Nova Gvi-neja) i AdventistiËkom meunarodnom institutu naprednih studija (Fi-lipini). Sa suprugom Carol ima dva sina (Nathan i Stefan) i troje unu-Ëadi.


Pouka 1 26. prosinca 2015.—2. sijeËnja 2016.

Pad na Nebu

KljuËni tekst: Otkrivenje 12,7.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe veliku borbu kao sveopÊu borbu izmeu dobra i

zla.OsjeÊati: Osjetit Êe borbu protiv grijeha u svojem æivotu i okru-

æenju.»initi: Prihvatit Êe Krista kao Gospodina da bi pobijedio sile zla.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Velika borba i njezine posljedice u naπem svijetu

A. Kako je Adamovo i Evino popuπtanje Sotoninoj obmani utjeca-lo na Zemlju?

B. ©to znaËi da je Sotona postao vladar ovoga svijeta (Ivan 12,31)?

II. OsjeÊati: Stvarnost sila zlaA. ©to slika krπÊana koji su kao ovce meu vukovima ili æene koja

se suoËava sa straπnim Zmajem govori o naπoj nesposobnosti da sesuoËimo sa zlom u nama i oko nas?

B. Kakve su posljedice Sotonine pobune i kasnijeg pada ljudskogroda u grijeh?

III. »initi: Biti posluπan Boæjem zakonu ljubaviA. S obzirom na pobjedu koju je Krist izvojevao, kako mi moæemo

postati pobjednici u svakidaπnjem æivotu?B. ©to Ëinjenica da se grijeh pojavio u savrπenom biÊu i u savrπe-

nom svijetu govori o moÊi slobode izbora koju je Bog darovao razum-nim biÊima?

Saæetak: Iako moæda nikada neÊemo potpuno shvatiti kako je gri-jeh nastao u savrπenom svijetu, Bog je izvojevao pobjedu za nas prekoIsusove smrti i uskrsnuÊa. Pozvani smo da prihvatimo Kristovu pomi-riteljsku ærtvu, koja nas jedina moæe spasiti od napada zla u nama ioko nas.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 12,7.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Rat se nije vodio samo na Nebu.Krist je na Zemlji izvojevao pobjedu smrÊu na kriæu (Otkrivenje 5,9).Tom istom krvlju Boæji narod pobjeuje Sotonu i njegova orua (Otkri-venje 12,11).

Samo za uËitelje: Svako ljudsko biÊe ukljuËeno je u duhovni rat.Pojam rata bez sumnje stvara razliËite slike u naπem umu. Kada po-mislimo na rat iz starih vremena, pred nama se stvore slike konja,koplja, strijela i vojnika u oklopima. Rat u suvremeno doba navodi nasda pomislimo na tenkove, topove ili nuklearne bombe. Zamiπljamo smrt,raseljene narode, uniπtenu imovinu. Osim πto uniπtava okolinu i Ëovje-kov æivot, rat takoer pokreÊe pogubne osjeÊaje u ljudskoj duπi: gorËi-nu, mrænju i osvetu.

U srediπtu svakog rata leæi odreeni sukob. Povod sukoba moæebiti teritorijalno pitanje, gospodarske prednosti, kulturoloπko naslije-e, nesnoπljivost. Rat na Nebu, kako je opisano u Otkrivenju, iako sene vodi ovozemaljskim oruæjem, nije niπta manje napet i æestok. To jeduhovni rat koji ima moralnu i zakonsku stranu. Predmet sukoba jeBoæji zakon. Sotona ne optuæuje samo Ëovjeka, veÊ i Boga. Optuæio jeBoga da su Njegovi zakoni nepravedni i samovoljni. Sada pitanje morabiti rijeπeno na svemirskom bojnom polju, a to je bojno polje ljudskavjernost. Dok se Sotona koristi obmanama, laæima, insinuacijama, pri-silom, uniπtavanjem i sliËnim oruæjem, Kristovo oruæje je ljubav, samo-poærtvovna ljubav.

Uvodni razgovor: Razgovarajte o suvremenim ratovima u svijetu.Zatim zamolite nekog od uËenika da ispriËa iskustvo iz svojeg æivotaili æivota ljudi koje poznaje, koje svjedoËi o postojanju duhovne borbe.Kako je nadvladao prepreke i poteπkoÊe u ovakvim borbama?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ovaj tjedan prouËavamo kako je doπlo do pojave

velike borbe. Naglaπena je Ëinjenica da je Krist izvojevao odluËujuÊupobjedu protiv sila zla u naπu korist. Iako Sotona i dalje zastraπujesvijet i iako ne bismo trebali zanemarivati njegove smrtonosne poku-πaje da zavede i uniπti, ne smijemo zaboraviti da je poraæen od straneKristove pomiriteljske ærtve na kriæu. ProuËavat Êemo biblijske teks-tove koji bacaju svjetlo na ovaj svemirski sukob.


Biblijski komentarI. Rat na Nebu

(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 12,7-13.)Moæda nikada neÊemo u potpunosti shvatiti kako je grijeh nastao

u savrπenom svemiru meu savrπenim biÊima: prvo u Sotoni na Nebu,a poslije u Ëovjeku na Zemlji. Ipak, znamo da je Bog razumnim biÊimadao slobodnu volju. Sotonina pobuna i Adamova neposluπnost Boæjemzakonu ljubavi Sotonin je i Adamov svjestan izbor.

Tekst u Otkrivenju 12,7-9 opisuje ovu krizu koja je zapoËela naNebu i prenijela se na naπ svijet. Otada je naπ svijet upleten u borbuizmeu dobra i zla (Otkrivenje 12,10-13). Boæji narod je poput “jaganjacameu vukovima” (Luka 10,3) kada se suoËi sa silama zla. Meutim,njegova pobjeda je osigurana (Otkrivenje 12,11) nakon πto je Krist, kojije zbacio avola s Neba (Luka 10,18), takoer doπao na Zemlju kakobi porazio Sotonu koji je prisvojio Njegov teritorij.

Razmislite:1. Zamislite da netko kaæe: “Pa ja sam neutralan, nisam ni na

Sotoninoj ni na Kristovoj strani.” ©to je pogreπno u ovom naËinu raz-miπljanja?

2. ©to slika jaganjaca meu vukovima (Luka 10,3) govori o ljudskojsposobnosti da se odupre Sotoninim obmanama?

II. Sotonin pad(Prisjetite se u razredu teksta iz Knjige proroka Izaije 14,4.12-15

i Ezekiela 28,2.12-19.)Jasno je da osoba opisana u 14. poglavlju Knjige proroka Izaije i

28. poglavlju Knjige proroka Ezekiela nije samo opis babilonskih itirskih kraljeva. Ovi tekstovi nadilaze opis ovozemaljskih kraljeva igovore o padu Lucifera, “zvijezde”, “Svjetlonoπe” “sina Zorinog”.

Lucifer je u poËetku bio izuzetno biÊe, bezgreπno i nesebiËno. Kao“uzor savrπenstva”, bio je mudar, lijep i besprijekoran u svojim djelimaod dana kada je stvoren (zapazite da je on stvoreno biÊe). Prema Eze-kielu 28,13 boravio je u “Edenu, vrtu Boæjem”. Septuaginta, grËki prije-vod Staroga zavjeta, pojaπnjava ovaj izraz “Eden, vrt Boæji” sljedeÊimrijeËima: “U raskoπ Boæjeg raja bio si stavljen” (autorov prijevod). Ri-jeË “raj” potjeËe od grËke rijeËi paradeisos, koja znaËi mjesto “blaæen-stva” (usporedite Luka 23,43; 2. KorinÊanima 12,4; Otkrivenje 2,7).

Lucifer se nalazio na najuzviπenijem mjestu koje je svako stvore-no biÊe moglo samo poæeljeti na Boæjoj svetoj gori, okruæen raskoπi ibogatstvom. Glagolski oblik u Ezekielu 28,14 opisuje Lucifera kakohoda tamo-amo meu “kamenjem ognjenim”. Izraz “hoda tamo-amo”


(na hebrejskom hithhallâktâ) podsjeÊa na izvjeπtaj o Jobu u kojempiπe πto je Sotona radio na Zemlji (Job 1,7). Iz Knjige o Jobu saznajemoda se Sotona predstavlja kao gospodar Zemlje. Meutim, zbog svojeoholosti (Ezekiel 28,17; usporedite Ezekiel 28,2.6), on je uæivao usvojem privilegiranom poloæaju (moÊ koja mu je dana potaknula je nje-govu oholost i iskvarila njegovo srce); poËeo je o sebi njegovati visokomiπljenje. Izraz “pokvarena mudrost” (shihhat hokmâh, Ezekiel 28,17)pokazuje da je Lucifer posvetio svoje umne sposobnosti Ëinjenju zla ida je sagrijeπio.

Tekst iz Otkrivenja 12,7, zajedno s onima iz Ezekiela 28,15.16.17,opisuje kako je Sotona protjeran s Neba. Doπao je na Zemlju i istrg-nuo vlast iz Adamovih i Evinih ruku. Sotona je tako postao vladar ovo-ga svijeta (Ivan 12,31; 14,30; 16,11; Job 1,6.7; 2,1.2). Meutim, Bognije napustio ljudska biÊa. Objavio je Radosnu vijest o spasenju. Ljud-ski rod trebao je biti na Boæjoj, a ne Sotoninoj strani. Bog je stavioneprijateljstvo izmeu Sotone i obeÊanog æeninog potomka (Postanak3,15), odnosno Kista. U tome leæi naπa nada u svemirskoj borbi izme-u dobra i zla.

Razmislite: Zaπto sa sigurnoπÊu moæemo reÊi da je osoba opisa-na u Izaiji i Ezekielu natprirodno biÊe i da se njezin opis ne odnosisamo na babilonskog i tirskog kralja?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Sotonin pad, pa prema tome i Adamov i Evin,

povezan je sa slobodnom voljom. Dok budete poticali Ëlanove razredada primijene naËela pouke od ovoga tjedna u svojem æivotu, vaæno jeda naglasite vaænost pravilnog koriπtenja umnih snaga u donoπenju is-pravnih odluka.

Za primjenu:1. S obzirom na Ëinjenicu da pala ljudska biÊa i dalje imaju slo-

bodu izbora, kako na najbolji naËin moæete iskoristiti ovu snagu?2. Ako zapazimo karakteristiËne odlike Sotonine pobune, kako se

te misli, æelje, samoljublje i ljubomora pokazuju u æivotu ljudi uklju-ËujuÊi i vjernike?

3. Kako je postupan naËin na koji je Sotona skrenuo u pobunupovezan s naËinom na koji mi napuπtamo vjeru u Krista?

4. Kako mi kao krπÊani moæemo æivjeti potpuno svjesni Sotoninihneprestanih napora da prevari i uniπti, pa ipak bez straha koji svijesto tome moæe izazvati?

Aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da navedu Ëinjenice ili isku-stva koja pokazuju da su sva ljudska biÊa podloæna posljedicama pada.


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Potaknite Ëlanove razreda da razmiπljaju o zna-

Ëenju svoje slobode izbora. S darom slobode dolazi i odgovornost. Ta-koer ih potaknite da razmiπljaju o opasnostima oholosti, koja se Ëestojavlja kao rezultat nekog dara koji imamo. Kako u takvim okolnostimadarovi koje nam je Bog dao mogu postati naπe prokletstvo?

Aktivnost: Zamolite uËenike da smisle igrokaz koji govori o slo-bodi izbora. Na primjer, mogu opisati tinejdæera koji je u godinamakada viπe ne æeli biti ograniËen roditeljskim pravilima o tome πto smije,a πto ne smije.


Pouka 2 2.—9. sijeËnja 2016.

Kriza u Edenskom vrtu

KljuËni tekst: Postanak 3,15.21.

UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se biblijskog izvjeπtaja o potopu.OsjeÊati: Cijenit Êe svoj poloæaj kao baπtinika Boæjih dragocjenih

darova u Kistu.»initi: Sudjelovat Êe u ublaæivanju patnje u svijetu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Potpuna obnova u Kristu

A. Koje su bile posljedice nakon πto su Adam i Eva okusili zabra-njeni plod?

B. Podlegavπi Sotoninoj prijevari, Adam i Eva iznevjerili su svojuzajednicu s Bogom. Kakve su joπ bile posljedice njihovog postupka?

C. Koliko svijet kakav danas poznajemo odraæava Boæje iskonskostvaranje?

D. ©to je u Postanku 3,15 Radosna vijest?

II. OsjeÊati: Biti svjestan sila prijevare i obnoveA. Zaπto je vaæno priznati da postoje prijevarne sile, problem pada

u kuπnju i posljedice koje donosi, ukljuËujuÊi bolest i smrt?B. Kako Kristova ærtva utjeËe na naruπene meuljudske odnose?C. Koja odgovornost leæi na onima koji su doæivjeli mir koji pruæa

spoznaju da Krist opraπta naπe grijehe i obnavlja nas kao subaπtinikeBoæjih dragocjenih darova? Razgovarajte o tome.

III. »initi: Doæivjeti obnovu odnosaA. Na koje naËine Bog æeli da Mu budete posluπni u æivotu?B. Kako moæete pomoÊi obitelji u æalosti koja se suoËila sa smr-

Êu?Saæetak: Mi smo u Kristu baπtinici Boæjih dragocjenih darova. Dok

ne primimo punu baπtinu, imamo prednost da uæivamo u djelima Bo-æjeg stvaranja i sluæimo kao upravitelji u oËuvanju prirode.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Postanak 3,15.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: ProglaπavajuÊi neprijateljstvo iz-meu zmije i æene, Bog je objavio plan spasenja koji donosi nadu svimanama.

Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o tome πto spasenjeznaËi za nas osobno. Ako vrijeme dopusti, neka svatko ispriËa kratkoiskustvo obraÊenja.

Uvodni razgovor: Neka dvoje ili troje uËenika ispriËa πto za njihznaËi spasenje, ili πto znaËi biti u neprijateljstvu sa Sotonom.

Razmislite: Iako je Bog objavio da je Sotona naπ neprijatelj, za-πto se mnoga ljudska biÊa i dalje ponaπaju kao da je njihov neprijateljBog?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ovog Êemo se tjedna prisjetiti izvjeπtaja o padu

Adama i Eve u grijeh, njegovih æalosnih posljedica i Boæjeg djelovanjana samom poËetku tih dogaaja. Vidjet Êemo da je Boæji plan spasenjadovoljan da nas vrati u iskonsko stanje bez obzira na to πto se svijetsada nalazi u zbrci.

Biblijski komentarI. Grijeh dolazi na svijet

(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 3,1-7.)Grijeh je doπao na naπ svijet kada su prvo Eva, a zatim i Adam,

kuπali plod s drveta koji je Bog zabranio (Postanak 2,16.17). Posljedicesu bile smrt, kaos, patnja, bol, bolest i beznae.

Meutim, u Postanku 3,1-7 u pitanju je neπto viπe od samog kuπa-nja ploda. U razgovoru s Evom, Sotona dovodi u pitanje Boæji karakteri vlast. Imao je hrabrosti tvrditi da posljedice o kojima je Bog govorionisu toËne: “NeÊete vi umrijeti.” (Postanak 3,4) TvrdeÊi da je Bog po-kuπao sprijeËiti Adama i Evu da budu “kao bogovi” (Postanak 3,5), a-vao je proturjeËio onome πto je Bog jasno rekao u Postanku 1,26. Ljud-ski rod je veÊ bio stvoren na Boæju “sliku”. Stoga je tvrdnja da Bog neæeli da Adam i Eva budu kao Onaj na Ëiju su sliku stvoreni, trebalaupozoriti naπe praroditelje na Sotoninu prijevaru.

U ovom dogaaju jasno moæemo vidjeti bît prijevare. U ovom sekontekstu prijevara odnosi na osobu koja je zanemarila sve ono πtoveÊ zna zbog pada pod poguban utjecaj rijeËi koje su iskrivljene, zami-jenjene, dodane ili izostavljene. Zavedena osoba ponaπa se nerazum-no. Na primjer, Eva je vidjela da je stablo spoznaje dobra i zla bilo


lijepo za oko i dobro za jelo (Postanak 3,6), ali su zapravo sva stablau vrtu bila “pogledu zamamljiva a dobra za hranu” (Postanak 2,9). Nakraju, podlijeæuÊi Sotoninoj prijevari, Adam i Eva pokazali su nepo-vjerenje prema Boæjoj sposobnosti da im osigura hranu, kao i premaNjegovom pravu da bude Bog.

Razmislite: Razmislite o primamljivoj sili prijevare. Kako moæe-mo izbjeÊi ono πto nas moæe nadvladati iako znamo da je u pitanjuprijevara?

II. Posljedice pada(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 3,16-19.)U Postanku 3,16-19 Bog objavljuje posljedice pada koje se odnose

na Adama i Evu. Prva posljedica, poËevπi od Eve, jest bolno raanjedjece. Druga je da Êe njezina volja biti pokoravana muæu, i treÊa je daÊe on biti njezin gospodar (Postanak 3,16).

Posljedice Adamove neposluπnosti su, kao prvo, prokletstvo ze-mlje i naporan rad da bi zemlja raala rod. Drugo, Adam (Ëije je imepovezano s hebrejskom rijeËju “zemlja”, ’adâmâh), vratit Êe se u prah,jer i jest prah (Postanak 3,19). Zar ih Bog nije upozorio: “U onaj danu koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπ umrijeti” (Postanak 2,17)?

Vaæno je zapaziti da je u sudu izreËenom nakon pada Bog ne-posredno prokleo samo avola (Postanak 3,14). Nijedno izriËito pro-kletstvo nije upuÊeno Adamu i Evi. U Adamovom sluËaju, na primjer,rijeË “proklet” koristi se samo kada se govori o zemlji (Postanak 3,17;na hebrejskom ’arûrâh), mada na raËun Adamove neposluπnosti. Mo-æda je u ovom kontekstu ove izjave protiv Adama i Eve bolje ne Ëitatikao prokletstva, veÊ kao Boæje korektivne i ublaæavajuÊe mjere, uspos-tavljene da bi odgovorile na ljudske potrebe u palom stanju.

Za razgovor: Je li poveÊan teret koji je bio stavljen na Adamabio blagoslov ili prokletstvo? Razgovarajte o tome u svjetlu sljedeÊeizjave Ellen G. White: “Æivot napora i brige koji je otada trebao bitiËovjekovo naslijee odreen je iz ljubavi. To je bila disciplina koju jezahtijevao njegov grijeh, da bi se nadziralo popuπtanje apetitu i na-gonima te da bi se razvila navika samokontrole. Bio je to dio Boæjegplana za Ëovjekovu obnovu od uniπtenja i poniæenja prouzroËenih gri-jehom.” (Patrijarsi i proroci, str. 39)

III. Objavljen plan spasenja(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 3,15.21.)Tekst u Postanku 3,15 obiËno se smatra prvim Evaneljem (Pro-

toevangelium). OsuujuÊi djelo koje je uËinila zmija, Bog je proglasioSotonu neprijateljem ljudskog roda (Postanak 3,15), a ne prijateljem.


U ovom tekstu najavljen je dolazak Onoga (Krista) koji Êe pobijeditiavola. Zatim, u 21. retku Bog preuzima inicijativu i daje odjeÊu Ada-mu i Evi. I obeÊan æenin potomak (3,15) i ærtvovana æivotinja, Ëija jekoæa bila upotrijebljena za odjeÊu Adama i Eve i pokrivanje njihovegolotinje (3,21), ukazivali su na Krista. Ivan za Njega kaæe: “Evo Ja-ganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta” (Ivan 1,29), Ëija se pravednosturaËunava svakome tko vjeruje.

Razmislite: Kako nas odgovarajuÊe razumijevanje pada, varljive silegrijeha i njegovih straπnih posljedica osposobljava da plan spasenjapromatramo kao Radosnu vijest?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Dok prouËavamo tekstove koji govore o tome

kako je poËela velika borba na ovome svijetu, vaæno je imati na umukako je grijeh prijevaran i razmisliti o tome kako zavaravamo sebe (1.Ivanova 1,8.9).

Za primjenu:1. Kako moæemo i danas uæivati u dobrim djelima stvaranja? Na

koje naËine naπ svijet i dalje odraæava dobrotu iskonskog stvaranja?2. Zaπto se ljudi i dalje plaπe smrti? ©to to govori o svrsi stvaranja

Ëovjeka?3. Na koje naËine opravdavamo svoje pogreπke poput Adama i Eve?4. Kako se ljudi kao odgovorni upravitelji trebaju brinuti o djeli-

ma stvaranja? Kako ovaj tjedan moæete pokazati da se brinete o djeli-ma stvaranja?

5. Smrt je jedna od konaËnih posljedica grijeha. Kako moæeteutjeπiti obitelj oæaloπÊenu zbog gubitka voljene osobe?

Aktivnost: ©to biste odgovorili djetetu koje vas pita zaπto ljudiumiru?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: U danaπnjem svijetu sve je vaænije da se brinemo

o prirodi. Razgovarajte u razredu o tome kako se moæemo brinuti oprirodi, kao na primjer putem reciklaæe ili oporabe itd. Takoer razgo-varajte o tome kako vaπa crkva moæe na bolji naËin posluæiti oæaloπ-Êenim obiteljima i kako moæe njegovati oprost i izljeËenje meu vjerni-cima koji su u potrebi.

Aktivnost: Zamislite kako je izgledao Edenski vrt. Koje su najis-taknutije karakteristike u slici koju ste zamislili? Zaπto?



SveopÊa pobuna i patrijarsi

KljuËni tekst: Postanak 28,15.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da Bog obeÊava da Êe biti sa svima koji prihvaÊaju

Njegove planove.OsjeÊati: Njegovat Êe odbojnost prema zlu koje je sakriveno du-

boko u nutrini naπeg biÊa.»initi: Donijet Êe izljeËenje i pomirenje naruπenim odnosima, uk-

ljuËujuÊi i odnos s Bogom.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Velika borba ne πtedi ni braÊu

A. ©to naËin bogosluæja, kao πto smo vidjeli u sluËaju Kajina iAbela, Ëini glavnim izvorom sukoba, nekada i danas?

B. ©to pitanja: “Gdje si?” (Postanak 3,9), upuÊeno Adamu, i: “Gdjeti je brat Abel?” (Postanak 4,9) govore o Bogu?

C. ©to tekst u Postanku 6,5.6.11, gdje je reËeno zaπto je doπlo dopotopa, otkriva o zlu u ljudima?

D. Kako je tema velike borbe prikazana u Jakovljevom i Ezavovomæivotu?

II. OsjeÊati: Zlo je duboko ukorijenjeno u ljudimaA. Zamislite Adamovu i Evinu bol dok sahranjuju svojeg sina Abela.B. Kako izvjeπtaj o potopu daje uvid u zlo koje izlazi iz ljudskog

srca?

III. »initi: Donositi izljeËenje i pomirenjeA. ©to moæemo uËiniti u svojem æivotu da ublaæimo utjecaj zla?B. Kako moæemo pomoÊi drugima da se pomire s Bogom?

Saæetak: Vjernici su uvjereni da je Bog stalno prisutan, da ih vodii blagoslivlja u svijetu ispunjenom ljudskom pokvarenoπÊu i naruπe-nim odnosima. Bog Êe ostvariti svoj plan spasenja za svakoga tko imapovjerenje u Njega.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Postanak 28,15.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Velika borba pokazuje se u meu-ljudskim odnosima katkad i u sukobu meu braÊom. S druge strane,Bog milostivo ispunjava svoj plan spasenja u æivotu svakog vjernikadonoseÊi izljeËenje i pomirenje.

Samo za uËitelje: Kajinovo ubojstvo brata Abela prvo je ubojstvozabiljeæeno u Bibliji. Ljudi Noinog vremena tonuli su sve dublje u pokva-renost, sve do trenutka kada Bog to viπe nije mogao trpjeti i kada jedoπlo do sveopÊeg potopa. Jakov je prevario brata Ezava u vezi s obi-teljskom baπtinom, πto je dovelo do meusobnog otuenja. Nasuprottome, posluπnost njegovog djeda Abrahama stoji kao Ëaπa hladne vodeusred vrele pustinje i prikazuje naËin na koji Bog djeluje u æivotu gre-πnih ljudskih biÊa preobraæavajuÊi ih u djecu svojega kraljevstva. Za-hvaljujuÊi Njegovoj milosti, svatko od nas ima nadu da moæe iziÊi kaopobjednik iz æestoke bitke izmeu dobra i zla.

Uvodni razgovor: Zamolite Ëlanove razreda da ispriËaju osobnaiskustva o tome kako grijeh utjeËe na podjele u obitelji. Pozovite ihda objasne kako se izvjeπtaji o Kajinu i Abelu, Josipu i njegovoj braÊiodnose na njih. Vi, kao uËitelj, ispriËajte neko iskustvo koje prikazujekakve se zamke i opasnosti kriju u ljudskoj pokvarenosti, greπnomsrcu, umu ispunjenom mrænjom, nesnoπljivosti, kleveti i njihovom ra-zornom utjecaju na meuljudske odnose.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Dok razmatrate tekstove za ovaj tjedan, pozo-

vite Ëlanove razreda da pristupe ovim izvjeπtajima kao da ih prvi putËitaju. Neka zamisle kako je bilo Adamu kada je sahranio sina Abelaili Josipu koji je oprostio braÊi koja su se prema njemu ponijela ru-æno. Pomozite uËenicima da primijene izvjeπtaje na osobna iskustvaili iskustva ljudi koje poznaju.

Biblijski komentarI. Smrt pogaa prvu obitelj kada je velika borba okrenula jednogbrata protiv drugog

(Prisjetite se u razredu tekstova iz Postanka 4,1-15; 45,4-11.)Eva je mislila da je njezin prvoroenac Kajin obeÊani otkupitelj

(Postanak 4,1). Ime Kajin potjeËe od hebrejske rijeËi koja znaËi “ot-kupiti” (hebr. qânâh, s tim πto je Bog subjekt, Onaj koji otkupljuje,iskupljuje, zadobiva; usporedite Izlazak 15,16; Psalam 74,2). I doista,Eva govori da je dobila Ëovjeka uz Boæju pomoÊ. U ovom se smislu o


Kajinu moglo razmiπljati kao o obeÊanom otkupitelju (Izlazak 3,15).Velika oËekivanja! Koliko je obeshrabrujuÊe πto je onaj od koga se oËe-kivalo da postane obeÊani otkupitelj postao prvi ubojica! Roditelji Ëijasu djeca iznevjerila njihova oËekivanja lako se mogu poistovjetiti sAdamovim i Evinim razoËaranjem.

Razlog sukoba koji se nalazi u osnovi svakog izvjeπtaja o velikojborbi, ukljuËujuÊi i ovaj, jest naËin bogosluæja: sluæimo li Bogu na na-Ëin koji je On odredio, ili slijedimo svoje osjeÊaje i teænje. Abelovasudbina pokazuje da Êe svi koji hoÊe poboæno æivjeti, biti progonjeni(2. Timoteju 3,12).

©to se tiËe Kajina, pomislili bismo da je nakon gnjusnog ubojstvabrata osjeÊao tugu i æaljenje zbog svojeg Ëina. Meutim, on je ponov-no iznevjerio roditeljska oËekivanja — ovaj put svojeg nebeskog Oca.Kada ga Bog pita: “Gdje ti je brat Abel?”, odgovara da on nije njegovËuvar. Da, bio je njegov Ëuvar. I mi smo Ëuvari svojih bliænjih.

»ak i nakon gubitka Abela i Ëinjenice da je Kajin ubojica, Adam iEva nisu izgubili nadu. Njihov sin ©et bio je utjelovljenje daljnjihoËekivanja, Boæjeg obeÊanja da Êe “staviti” (ista rijeË kao i “©et”, vidiPostanak 5,3) neprijateljstvo izmeu æene i zmije. Trebalo se ispunitiobeÊanje o Otkupitelju.

Razmislite: Usprkos tome πto æivimo u kulturi u kojoj se uboj-stva svakodnevno prikazuju na televiziji i vijestima, i dalje nas smrtteπko pogaa. Razgovarajte o dubini Adamove i Evine boli prigodomAbelove smrti.

II. Ljudski rod tone sve dublje u grijeh(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 6,1-13.)NavodeÊi razlog zaπto je doπlo do potopa, Bog kaæe: “Svaka je

pomisao u njihovoj pameti uvijek samo zloÊa.” (Postanak 6,5) Hebrej-ska rijeË râ’âh, prevedena kao “zloÊa” u Postanku 6,5 obuhvaÊa neko-liko znaËenja: “zla namjera da nekoga povrijediπ”, “izopaËenost” i“zloËin”. RijeË prevedena kao “pomisao” (machshâbâh) odnosi se na“ideje”, “namjere” srca (rijeË prevedena kao “srce” je lêb, koja znaËi“nutarnje biÊe”, “srediπte osjeÊaja i teænji”, “srediπte tajni”, “um”, “ka-rakter”, “sklonosti”, “teænje”, “vjernost”, “briga“). Vidi: The Brown-Dri-ver-Briggs Hebrew and English Lexicon (Peabody, Massachusetts: Hend-rickson, 1999., str. 364,428,523,524. »ini se da se sve imenice kojeopisuju zlo nalaze u ovom retku. Posljedica svega je da je Zemlja po-stala pokvarena i ispunjena nasiljem (Postanak 6,11).

Kakvi smo u dubini biÊa ovisi o tome prebiva li u nama Duh Svetiili smo ispunjeni zlom i grijehom. Naπa djela u æivotu pokazuju izvanakakvi smo u dubini svojeg biÊa. Bog je rekao Noi da vidi “kraj svako-


me tijelu” (Postanak 6,13). Meutim, usred raπirene pokvarenosti, Noaje pronaπao milost (hebr. chên) pred Jahvom (Postanak 6,8).

Razmislite: 1) ©to Ëinjenica da je Noa ostao vjeran Bogu usredsveopÊe pobune i pokvarenosti govori o tome da je zlo neizbjeæno? 2)Ako uzmemo u obzir da je tekst u Postanku 6,8 obrazloæenje 9. retka,πto moæemo reÊi da je bio izvor Noine pravednosti?

III. Abraham vidi Kristov dan(Prisjetite se u razredu teksta iz Postanka 22,5.)Kada se obratio slugama i rekao im da ostanu pokraj magarca dok

su on i Izak produljili putem na planinu (Postanak 22,5), Abraham jeupotrijebio glagolski oblik koji ukazuje na neizvjesnost, vjerojatnostili moguÊnost. Njegove rijeËi mogu biti prevedene na sljedeÊi naËin:“Vi ostanite ovdje uz magarca. Izak i ja voljeli bismo nastaviti put.Nadamo se da Êemo izvrπiti Boæju sluæbu i da Êemo se vratiti.” ©toËinjenica da Abraham nije bio potpuno siguran hoÊe li se vratiti s Iza-kom govori o Abrahamovoj vjeri i hrabrosti da uËini onako kako jeBog traæio od njega?

Razmislite: Kakva je razlika izmeu vjere i sigurnosti?

IV. Jakov i Ezav, Josip i njegova braÊa(Prisjetite se u razredu tekstova iz Postanka 28,12-15; 45,4-11.)U Postanku 28,13-16 Bog obnavlja Savez s Jakovom. ObeÊava mu

da Êe biti s njim (Postanak 28,15). Boæja providnost vodi svakog vjernikakroz sloæene æivotne prilike i ispunjava plan spasenja.

SliËno tome, u izvjeπtaju o Josipu vidimo Boæju providnost na dje-lu. Bog vodi vjernog Josipa, koji konaËno postaje upravitelj Egipta, ikoristi njegov poloæaj da spasi mladu izraelsku naciju. Mnogi Ëimbe-nici mogli su onemoguÊiti da Bog preko Josipa spasi Izrael. Tko znakako bi ovaj izvjeπtaj zavrπio da Bog nije bio s njima.

Razmislite: Kako netko moæe osigurati sretan kraj u svojem æi-votu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U Jeremiji 17,9 zapisano je da je srce podmuklo.

To zapaæamo i u Noinom naraπtaju. Potaknite Ëlanove razreda da sepreispitaju u svjetlu izvjeπtaja o Kajinu i Abelu, Noi i njegovom naraπta-ju, Jakovu i Ezavu, Josipu i njegovoj braÊi.

Za primjenu:1. »emu nas obrati u Josipovom izvjeπtaju uËe u trenucima kada

se prilike ne odvijaju povoljno za nas, ili kada predugo traju? Na koji


naËin svojim æivotom odraæavate æivot Jakova, Ezava, Josipa i njegovebraÊe?

2. Kako izvjeπtaj o Josipu i njegovoj braÊi ukazuje na veliku borbui Boæju providnost?

Aktivnost: Kao pojedinci, napiπite poruku osobi prema kojoj osje-Êate ljubomoru, govoreÊi joj koliko vam je drago πto je Bog blagoslo-vio njezin æivot. Spomenite konkretne blagoslove. Kao razred, dogovo-rite posjet onima koji su izgubili vjeru u Boga ili crkvu.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan bavi se Ëovjekovom greπ-

noπÊu i nadom koju nam pruæa Boæje obeÊanje o Otkupitelju. Pomo-zite uËenicima da se prisjete iskustava patrijarha i donesu odluku daÊe slijediti Boæju volju u svemu.

Aktivnost: ProËitajte pjesmu koja govori o ljubomori, suparniπtvumeu braÊom, suosjeÊanju, opraπtanju ili pomirenju. Prisjetite se iukratko objasnite tekst iz Postanka 6,5. Ako sve ove osobine nalazi-mo u istoj osobi, πto to govori o Ëovjekovom stanju i naπoj jedinojnadi da ga nadvladamo?



Sukob i kriza: Suci

KljuËni tekst: 1. Samuelova 2,1.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe kako je Bog preko pojedinaca izbavio svoj narod

od tlaËiteljskih sila.OsjeÊati: Bit Êe zahvalan πto nas Bog izbavlja iz naizgled nepre-

mostivih okolnosti u svakidaπnjem æivotu.»initi: Radovat Êe se Boæjem spasenju dijeleÊi svoju vjeru s dru-

gima.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bog izbavlja svoj narod

A. U kakvim se okolnostima na najbolji naËin moæemo poistovje-titi s Aninom molitvom zabiljeæenom u 1. Samuelovoj 2,1-10?

B. ©to moæemo nauËiti iz izvjeπtaja o Samsonu (Suci 14), koji seusprkos svojim pogreπkama i dalje smatra junakom u Boæjem otkupi-teljskom planu?

C. Samuelova djeca nisu krenula oËevim stopama. ©to nas to uËio slobodi osobnog izbora?

II. OsjeÊati: Divno je biti na pobjedniËkoj straniA. Navedite neka rjeπenja kojima Ëesto pribjegavamo da bismo se

oslobodili odreene ovisnosti, tlaËenja bilo koje vrste ili drugih teπkihokolnosti.

B. Na koji je naËin naπa reakcija kada doæivimo pobjedu u æivotu,sliËna Aninoj molitvi?

III. »initi: Trebamo znati pokazati da smo dio pobjedniËkog timaA. Na koje naËine ljudima oko nas moæemo pokazati da se radu-

jemo spasenju koje nam Bog daje?B. Kako naπa svijest o pobjedi ako smo na Boæjoj strani, utjeËe

na πirenje naπe vjere?

Saæetak: Knjiga o sucima uËi nas da Bog odgovara kada ljudi va-pe za pomoÊ. Da bi ih izbavio, koristi se slabim ljudskim biÊima, muπ-


karcima i æenama, kojima takoer treba spasenje. Zbog tog razloga bi-tka je doslovno Gospodnja.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. Samuelova 2,1.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Izvjeπtaj o Izraelu u vrijeme su-daca na mnogo naËina oslikava naπa osobna iskustva u trenucima ka-da smo neposluπni Bogu, iskustva koja donose straπne posljedice (kojevidimo ili ne vidimo). Meutim, Bog nas izbavlja od rana koje nano-simo sebi samima.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan obuhvaÊa izvjeπtaje kojisadræe elemente nasilja i koji govore o ubojstvima odreenih ljudi.UËenici Êe se moæda pitati kako je Bog dopustio takvo nasilje. Upravose u ovim izvjeπtajima javlja tema velika borbe. Primjere nasilja ikrvoproliÊa treba shvatiti u okviru πireg konteksta borbe koja bjesniizmeu dobra i zla. Takoer pomozite svakom Ëlanu razreda da shvatida je na Boæjoj ili na Sotoninoj strani u svakom aspektu svojeg æivota.

Uvodna aktivnost: Neka netko u razredu proËita prvi dio Aninemolitve u 1. Samuelovoj 2,1-10, a zatim pitajte Ëlanove razreda kakosebe dovode u vezu s ovom pjesmom zahvalnicom. Koja sjeÊanja onabudi u njihovom umu?

Razmislite: ©to bi se dogodilo da je Bog rekao neπto sliËno ovo-me: BuduÊi da je Izrael odgovoran za ove patnje (tlaËenje od stranedrugih naroda), neka mu tako i bude! Kako se mi postavljamo na istinaËin prema ljudima koje smatramo odgovornima za njihove teπkoÊe?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Izvjeπtaj o Izraelu u vrijeme sudaca poseban je

po jasnom smjenjivanju 1) otpadniπtva, 2) tlaËenja, 3) poziva u pomoÊi 4) boæanskog djelovanja. Suci su bili pojedinci koje je Bog izabraokao svoja orua da izbave Izrael iz ruku stranih sila. Izbavljenje jeimalo oblik stvarnog vojnog sukoba. Velika borba se pokazala na do-slovan vojni naËin. Upravo ova tema velike borbe omoguÊava nam dasagledamo okrutne, nasilne sukobe koji uznemiravaju suvremenog Ëita-telja koji razmiπlja o tome kako Bog pun ljubavi moæe dopustiti ubija-nje pojedinaca ili naroda.


Biblijski komentarI. Kanaanci tlaËe Izrael: Sutkinja Debora

(Prisjetite se u razredu teksta iz Sudaca 4.)Izrael je nakon Ehudove smrti ponovno pao u otpadniπtvo, a otpad-

niπtvo naroda bilo je praÊeno tlaËenjem od strane stranih sila. Nakontoga slijedila je molitva za izbavljenje. KonaËno je Bog podigao izba-vitelja u osobi jednog suca.

U ovom izvjeπtaju, Jabin, kanaanski kralj, koji je vladao u Haso-ru, naoruæan æeljeznim oruæjem i opremljen s 900 bojnih kola, tlaËioje Izrael dvadeset godina. Njegova ratna oprema jednaka je danaπnjojnajsuvremenijoj vojnoj tehnologiji buduÊi da je stari svijet u to vrije-me preπao iz bronËanog u æeljezno doba. U to je vrijeme Izraelu sudilaproroËica Debora, Lapidotova æena. Rekla je Baraku da poe u borbuprotiv Sisere, zapovjednika Jabinove vojske, ali Barak postavlja uvjet.PoÊi Êe samo ako Debora poe s njim na goru Tabor.

U bitci na gori Tabor Siserina je vojska bila poraæena. Sisera bjeæipjeπice do Jaelinog πatora, æene Hebera Kenijca, raËunajuÊi na dobreodnose izmeu doma Ebera Kenijca i Kanaanaca. Sisera nije znao daje Jaela svoju vjernost obeÊala Bogu. »injenica da je izraelski Bog pravibila je svima dostupna, i ona je to prihvatila.

Jaela je u svojem πatoru pokrila Siseru i dala mu mlijeka. Ondauzima kolac od πatora i maljem ga udara meu oËi. Barak stiæe u Jae-lin πator i zatjeËe Siserino tijelo opruæeno na zemlji, u lokvi krvi, skolcem u lubanji. Tako je Jabin poraæen. Opstanak Boæjeg naroda Sa-veza bio je ugroæen i Bog je dopustio Izraelu da izvrπi kaznu zbogpokvarenosti Kanaanaca.

Razmislite: Zaπto je pogreπno za ubojstva u Starom zavjetu reÊida su genocid, uzimajuÊi u obzir da je genocid, prvo i osnovno, zloËin?

II. Midjanci tlaËe Izrael: Gideon izbavitelj(Prisjetite se teksta iz Sudaca 6.)Prema tekstu u Sucima 5,31, zahvaljujuÊi Jaeli, Izrael uæiva mir

Ëetrdeset godina, mada je u 6. poglavlju zabiljeæen joπ jedan pad uotpadniπtvo. Ovoga puta Bog dopuπta Midjancima da tlaËe Izrael sedamgodina (6,1). Izraelci su bjeæali u gorske pukotine, πpilje i skloniπta uplaninama (6,2). Meutim, Midjanci su dovodili svoju stoku i uniπtavaliusjeve izraelskog naroda.

Jednoga dana Bog dolazi izbaviti svoj narod. Naravno, Bog je uvijekbio prisutan. Pred Gideonom, koji je vrπio pπenicu i skrivao je od Midja-naca, pojavio se Aneo Jahvin (6,11). Aneo je naloæio Gideonu da spasiIzrael od Midjanaca (6,14). Gideon se buni i kaæe da je njegov rodnajsiromaπniji u Manaπeovom plemenu, a on najmanji u domu svojega


oca (bêt’ âb). Meutim, Bog mu govori: “Ja Êu biti s tobom.” (6,16)Ovo je razlog zaπto i mi moæemo pobijediti: zato πto je Bog s nama.

Razmislite: Zaπto se Bog obraÊa Gideonu kao vrlo hrabrom Ëovje-ku kada Gideon ima potpuno drugaËije miπljenje o sebi (6,15)?

III. Samson junak?(Prisjetite se u razredu teksta iz Sudaca 14.)Da ne znamo okolnosti vezane za njegovo roenje i jasnu boæan-

sku zadaÊu za njegov æivot (Suci 13,4.13.14; Levitski zakonik 11), Ëestonam ne bi bilo jasno na kojoj se strani velike borbe Samson nalazi.Nazvati ga junakom posljednje je πto bismo oËekivali; ipak, tekst uHebrejima, u kojem je ubrojen meu junake vjere (Hebrejima 11,32),govori upravo o tome. Kada odrastu, djeca katkad ne slijede roditelj-ske savjete kao πto ni Samson nije slijedio upute svojih roditelja.Meutim, kada je roditelj Bog, ne slijediti Njegove upute znaËi izloæitise velikoj opasnosti, πto Samsonov æivot jasno pokazuje.

Razmislite: ©to tekst u Sucima 14,1-4 govori o Ëinjenici da nasBog moæe upotrijebiti Ëak i u trenucima naπe najveÊe slabosti?

IV. Uspostava kraljevstva(Prisjetite se u razredu tekstova iz 1. Samuelove 2,1.12-25; 8,1-7.)Samuel je sigurno bio razoËaran kada njegova djeca nisu krenula

njegovim putem. Postavio ih je za suce, ali su doæivjela propast. Joeli Abija nisu bili vjerni kao njihov otac. Bili su pokvareni, zanimao ihje samo nepravedan dobitak; uzimali su mito i izvrtali pravdu (1. Samu-elova 8,3). Ova pokvarenost razgnjevila je starjeπine u Izraelu i navelaih da zahtijevaju kralja da bi bili kao i drugi narodi (1. Samuelova 8,5).Meutim, oni su veÊ imali kralja: Bog je sve vrijeme bio njihov Kralj(1. Samuelova 8,7). Naæalost, zahtjev izraelskog naroda da dobije kra-lja znaËio je odbacivanje Boga kao narodnog vrhovnog vladara.

Razmislite: ©to je Bogu znaËilo da bude na Ëelu dræave ili kraljstarog Izraela? Kako On kao Kralj vlada nad nama danas? Kakvu vlastkao vrhovni vladar ima u naπem æivotu? Na koje nam naËine Njegovokraljevstvo daje odreena prava i obveze? Koje prednosti i odgovorno-sti pruæa?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Naπa osobna iskustva Ëesto odraæavaju isku-

stva izraelskog naroda u vrijeme sudaca; proæeta su duhovnim pado-vima, nesreÊama koje smo sami izazvali, vapajima da nas Bog izbavi iBoæjim djelovanjem, izlijevanjem ljubavi i praπtanjem. SreÊom, ovo nijeiskustvo svake osobe. Petar kaæe: “BuduÊi da su nam sve boæanstvene


sile njegove, koje trebaju k æivotu i poboænosti, darovane.” (2. Petrova1,3)

Za primjenu:1. Razgovarajte o tome je li u æivotu krπÊanina neizbjeæan put od

“otpadniπtva” do “tlaËenja” i konaËno do “boæanskog djelovanja”.2. Kako se ovaj put odnosi na pojedinaËne crkve?3. Kako moæemo uvidjeti da nas Bog æeli upotrijebiti kao svoja

orua i pruæiti pomoÊ crkvi i zajednici?4. Velika borba dijeli ËovjeËanstvo na dvije strane — iako pojedin-

ci na jednoj strani mogu Ëiniti ono πto potiËe zanimanje suprotne strane— bilo nesvjesno ili boæanskom providnoπÊu. Kako moæete znati nakojoj se strani velike borbe nalazite? Ovisi li strana kojoj pripadate opojedinaËnim djelima uËinjenima tu i tamo? Zaπto?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Za razliku od brojnih oblika oËitovanja velike

borbe koja je po naravi duhovna, u Sucima vidimo stvarne vojne bitke.U ovom kontekstu odreene krπÊanske pjesme dobivaju novo znaËe-nje. Pomozite Ëlanovima razreda da shvate πto znaËi biti Kristov voj-nik, raditi na πirenju Njegovog kraljevstva i boriti se sa silama tame itlaËenjem.

Aktivnost: Odræite sastanak na kojem Êete govoriti o buenju. Ka-ko vam pouka za ovaj tjedan u tome moæe pomoÊi?



Borba se nastavlja

KljuËni tekst: Nehemija 2,18.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da se Bog aktivno bori za svoj vjerni narod.OsjeÊati: Imat Êe povjerenje da Êe ga Bog izbaviti od svake zamke

zloga.»initi: Molit Êe se i ispuniti svoju sadaπnju duænost imajuÊi povje-

renje u Boæje milostivo vodstvo.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Bog je neposredno ukljuËen kada se Njegov narod

suoËi s nepremostivim preprekamaA. Kako je velika borba prikazana u iskustvu Davida i Golijata,

Ilije i Baalovih proroka, Estere i Hamana, Ezekije i Sanheriba?B. Koje pouke moæemo nauËiti iz Nehemijine odluke da ponovno

sazida jeruzalemske zidine iako se suoËio s protivljenjem (Nehemija2,8.18)?

II. OsjeÊati: Uvjereni u Boæju vrhovnu vlast nad silama zlaA. Kako biste se osjeÊali da ste bili na Ilijinom mjestu na gori

Karmelu? Ili Ezekijinom kada se suoËio s asirskim pljaËkaπima? IliEsterom i Mordokajem kada su se suoËili s Hamanovim gnjevom?

B. Kako nas Davidovo pokajanje, prikazano u molitvi pokajnici uPsalmu 51, hrabri usred naπih osobnih padova?

III. »initi: Kada se suoËi s preprekama, Boæji narod ne odstupaod duænosti

A. Koje pouke o molitvi moæemo nauËiti iz Ilijine, Ezekijine i Ne-hemijine molitve?

B. Kako je Nehemija motivirao narod da kaæe: “Ustanimo i zidajmo”jeruzalemske zidine (Nehemija 2,18)? Koje duænosti i odgovornosti obi-Ëno napustimo zbog poteπkoÊa?


Saæetak: Svatko se od nas u nekom trenutku suoËi s protivlje-njem zato πto sluæimo Bogu, ali imamo tu prednost da pobijedimo uNjegovoj snazi.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Nehemija 2,18.KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada se suoËava s protivljenji-

ma i teπkoÊama, Boæji narod se treba osloniti na Njegova obeÊanja daÊe se On boriti za njega. Bez obzira na neuspjehe, greπnik koji sekaje moæe dobiti oprost.

Samo za uËitelje: Pozovite Ëlanove razreda da se prisjete iskustavau kojima su se suoËili sa zastraπujuÊim protivljenjem ili preprekamana duhovnom putovanju. Neka svoja iskustva poveæu s biblijskim izvje-πtajima koje prouËavamo ovaj tjedan.

Uvodni razgovor: Ohrabrite tri ili Ëetiri Ëlana u razredu da iznesuosobna svjedoËanstva o tome πto smatraju najteæim trenucima u hoduvjere. Zatim ih zamolite da kaæu s kojim se od sljedeÊih izvjeπtaja mo-gu u najveÊoj mjeri poistovjetiti i zaπto: s izvjeπtajem o Davidu i Goli-jatu, Iliji i Baalovim prorocima (pitajte ih πto misle koja je suvremenainaËica Baalovih proroka), Ezekiji i Sanheribu ili Esteri i Hamanu.

Uvodni razgovor: Mnogi junaci iz prethodno navedenih izvjeπtajaposlije su se u æivotu ponaπali u suprotnosti s vjernoπÊu koju vidimou ovim izvjeπtajima. Na primjer, David je uËinio preljub s Bat-©ebom ito pokuπao prikriti poslavπi njezinog muæa Uriju u smrt. Nakon zadiv-ljujuÊeg suoËavanja s Baalovim prorocima na gori Karmelu, koje je po-kazalo da postoji Bog u Izraelu, Ilija je pobjegao od Izebele (1. o kralje-vima 19). Ezekija se prigodom posjeta babilonskih izaslanika u uobra-æenom razmetanju hvalisao svojim bogatstvom umjesto Boæjom dobro-tom (2. o kraljevima 20,12-18). Jasno je da su sve pobjede na naπemputovanju vjere rezultat djelovanja naπega Boga, koji se postavlja unaπim borbama kao da su Njegove. Kako nam ovi izvjeπtaji pomaæu dashvatimo kome trebamo dati slavu za sve pobjede nad kuπnjama, zauspjeh u odræavanju evaneoskih sastanaka ili ispunjavanju svojih æi-votnih snova itd.?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Izvjeπtaji koje Êemo prouËavati ovaj tjedan govo-

re o uspjehu i neuspjehu. Takoer oni govore o Boæjoj vjernosti. Iakosu ovi izvjeπtaji poznati mnogim Ëlanovima razreda, u Ëitanju Svetogapisma naglas leæi sila (Ëak i kada je u pitanju poznati tekst). ZamoliteuËenike da opiπu kako je tema velike borbe opisana u svakom tekstu.


Biblijski komentarI. Bitka je Gospodnja: Izbavljenje u trenucima krize

(Prisjetite se u razredu tekstova iz 1. Samuelove 17,43-51; 1. okraljevima 18,21-39; 2. o kraljevima 19,21-34; Estere 3,8-11.)

David se hrabro suoËio s divom Golijatom i pobijedio Boæjom sna-gom. U pitanju je bilo Boæje ime, Njegova vlast i Njegov izbor Izraelakao svojeg naroda Saveza.

SliËno tome, u nadmetanju na gori Karmelu Ilija se suprotstavioBaalovim prorocima. Ovdje je u pitanju bila Boæja vlast. Tko je Jahve?Kada su Asirci opkolili Jeruzalem (nakon pljaËkanja okolnih gradova),postavljalo se pitanje Ëiji je Bog vrhovni vladar: asirski bog (kao πtosu Asirci tvrdili), ili sveti Bog izraelskog naroda, kao πto je izjavio Iza-ija. Tema velike borbe nesumnjivo se javlja u svakom od ovih primjera.

Kada je Estera trebala otkloniti Hamanovu prijetnju, u pitanju jebio Boæji Savez s Izraelom — hoÊe li izraelska zajednica biti uniπtenaili na Ëudesan naËin saËuvana da bi bila Boæji svjedok svijetu. Krozsve ove izvjeπtaje provlaËi se tema da se Bog bori za svoj narod pristu-pajuÊi svakoj borbi kao da je Njegova osobno. Naπe duhovne borbe nisuniπta manje predmet Boæje pozornosti nego kada je pomogao Daviduda porazi Golijata ili Iliji da pobijedi Baalove proroke.

Razmislite: Utvrdite zaπto svaki od ovih izvjeπtaja zavrπava na ova-kav naËin. Na primjer, obratite pozornost na molitvu, vjeru u Boga itd.

II. Kada Boæji narod olakπa neprijatelju ostvarivanje ciljeva(Prisjetite se u razredu teksta iz 2. Samuelove 11,1-17.)Najvjerojatnije je najgora mora svakog nogometaπa da sluËajno

zabije autogol. Analogno tome, David, koji je bio na Gospodnjoj strani,preπao je na neprijateljsku stranu zbog veze s Bat-©ebom. Kao krπÊanimi moæemo poput Davida uËiniti neπto πto Êe viπe iÊi u prilog nepri-jatelju nego Bogu. SreÊom, naπa pripadnost Kristu ili Sotoni ne ovisio djelima koja Ëinimo tu i tamo. Pripadnost Kristu utemeljena je nanaπoj vjeri u Njega, “vjeri koja oËituje svoju snagu ljubavlju” (Gala-Êanima 5,6). Svaki greπnik koji se kaje primit Êe oprost i bit Êe prihva-Êen kao dio Boæje obitelji.

Razmislite: UpozoravajuÊi literarne evaneliste na prijevare i na-glaπavajuÊi potrebu za poπtenjem u poslovima, Ellen G. White je na-pisala: “Jedan postupak ne odreuje karakter, ali ruπi prepreke i omo-guÊuje da sljedeÊa kuπnja bude spremnije prihvaÊena.” (Counsels forthe Church, str. 84) Kako nam ova izjava pomaæe da shvatimo zaπto jeDavid, i mnogi od nas, imao priliku da se ponovno nae na Boæjojstrani usprkos oËitoj slabosti?


III. Vjerno izvrπavanje duænosti usred protivljenja(Prisjetite se u razredu tekstova iz Nehemije 1; 4,1-8.)Moæda nikada neÊemo u potpunosti sagledati s kakvim se protiv-

ljenjem suoËio Nehemija. Meutim, znamo da su ljudi koji su mu po-kuπali stati na put bili utjecajni. Takoer znamo da su optuæbe na raËunNehemije koje su lako mogle stiÊi do perzijske prijestolnice, bile oz-biljne. Odnosile su se na izdaju. Nehemijini postupci mogli su biti pro-tumaËeni kao planiranje pobune i pokuπaj obrane Judine neovisnostio Perzijancima.

Nehemija je moæda bio pokrenut osjeÊajem nacionalnog ponosa.Oni koji æive u stranim zemljama, znaju kako je sluπati loπe vijesti izdomovine, bilo da su politiËke nedaÊe ili, u Nehemijinom sluËaju, ne-sreÊe, kao πto su izvjeπtaji o ruπenju graevina ili problemi u vezi snovosagraenim graevinama. Vjeran boæanskom nalogu kada se suo-Ëio s protivljenjem, Nehemija je iskoristio prednost πto se nalazi ukraljevoj blizini i zatraæio novËanu pomoÊ za gradnju jeruzalemskihzidina.

Razmislite: Nema sumnje da su graevinski radovi bili zastraπujuÊizadatak — zadatak koji nije za ljude slabog srca. Nehemija je pristupioradu odluËno i posveÊeno. Njegova posveÊenost potaknula je i drugeda mu se pridruæe. Niπta ga nije moglo odvratiti od tog zadatka. Takoi mi trebamo postupati dok gradimo Boæje kraljevstvo u nama. Niπtane treba imati prednost u odnosu na naπu pripremu za Boæje kraljev-stvo. Na osnovi Ëega prema tekstu iz Nehemije 4,5 Nehemija moli Bo-ga da djeluje kada je u pitanju bilo uniπtenje Jeruzalema?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Utjeπno je znati da usprkos naπim padovima,

Bog i dalje smatra svojim narodom one koji vjeruju u Isusa Krista. Uvelikom okviru velike borbe vjernici se bore i na pobjedniËkoj i nasuprotnoj strani. PobjedniËkoj strani ne pripadamo na osnovi svojihdjela, veÊ na osnovi vjere u Isusa Krista. PoteπkoÊe s kojima se suo-Ëavamo trebamo shvatiti u kontekstu velike borbe. Bog Êe nam datisnagu da prionemo na izgradnju svojeg duhovnog æivota bez obzira naprotivljenje s kojim se suoËavamo.

Za primjenu:1. ImajuÊi na umu da Duh Sveti obraÊa naπe srce Bogu kada zalu-

tamo, zaπto Mu moramo dopustiti da obavi svoje djelo?2. Na koji je naËin bogosluæje vaæan Ëimbenik u sukobu u kojem

je sudjelovao Ilija i Baalovi proroci, kao i u drugim izvjeπtajima o koji-


ma smo prouËavali ovaj tjedan? Kako nam ovi izvjeπtaji pomaæu dashvatimo sluæbu Bogu danas?

Aktivnost: Zaπto moæemo tvrditi da naπi susreti sa silama zla nisuniπta manje dramatiËni od Davidovog susreta s Golijatom? Razgova-rajte o tome.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Aktivnost: Zamolite neke Ëlanove razreda da pripreme slike Da-

vida i Golijata, Ilije na gori Karmelu, Estere i Hamana. Kakav dojamstjeËete na osnovi ovih vizualnih prezentacija?

U sluËaju da vam nije dostupna elektroniËka oprema, zamolite Ëla-nove razreda da pripreme kratki igrokaz koji prikazuje likove iz je-dnog od ovih izvjeπtaja.


Pouka 6 30. sijeËnja—6. veljaËe 2016.

Pobjeda u pustinji

KljuËni tekst: Luka 19,10.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe zaπto je Isus doπao na ovaj svijet: da povrati

vlast koju je preuzeo Sotona, da uniπti djela zla, spasi greπnike i otkrijeBoga cijelom svemiru.

OsjeÊati: Radovat Êe se spasenju koje je Krist omoguÊio svima.»initi: Prihvatit Êe Krista kao svojega Gospodina i Spasitelja.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: U pustinji kuπnji Krist i neprijatelj susreli su se licemk licu

A. Razgovarajte o tome zaπto je Krist doπao na ovaj svijet.B. Kako je sluæba Ivana Krstitelja ukazala na temu suda? Razgo-

varajte o tome.C. Kako je Sveto pismo pomoglo Isusu u kuπnji? Kako ono nama

moæe pomoÊi?

II. OsjeÊati: Radovati se spasenju koje donosi Isus — EmanuelA. Koje osjeÊaje u vama budi izvjeπtaj o spasenju? Kako moæemo

doæivjeti radost kakva je vladala prigodom Isusovog roenja (posebnokako je zabiljeæeno u Evanelju po Luki)?

B. ©to spasenje znaËi vama?

III. »initi: Koja je zadaÊa ostavljena krπÊanima?A. Koje kuπnje trebate pobijediti Boæjom snagom?B. Kako moæete pomoÊi bratu ili sestri koji se suoËavaju s kuπ-

njom grijeha?

Saæetak: Isus je doπao na Zemlju povratiti ono πto je Adam izgu-bio u Edenskom vrtu, osuditi avola i njegove sljedbenike, spasiti gre-πnike od grijeha i otkriti pravi Boæji karakter ljudima i cijelom svemi-ru.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Luka 19,10.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Svatko od nas, bez obzira naproπla iskustva koja smo imali kao krπÊani, bio bi izgubljen kad bibio prepuπteni samome sebi. Ne moæemo se nositi sa snaænim kuπ-njama kojima smo svakodnevno izloæeni. Krist nam je potreban ne sa-mo da suosjeÊa s nama kada patimo, veÊ i da nam pomogne da izvo-jujemo pobjedu.

Samo za uËitelje: U æivotu svakog vjernika vodi se velika borba.Svatko mora prepoznati svoju nesposobnost da se sam odupre kuπ-njama. Pomozite Ëlanovima razreda da shvate da se moraju osloniti naKristovu snagu da bi pobijedili.

Uvodni razgovor: Zamolite Ëlanove razreda da iznesu svoja isku-stva o borbi s kuπnjama. Razgovarajte o tome kako krπÊani trebajupostupati prema onima koji padnu u kuπnju. S druge strane, πto sedogaa kada se vjernici odupru kuπnji? U Ëemu leæi tajna kada je upitanju odolijevanje kuπnji?

Razmislite: Vjernici katkad pobijede kuπnju, a katkad pogrijeπe ipadnu. Meutim, plan spasenja je sveobuhvatan. Ne temelji se na jed-nom Ëinu grijeha ili Ëinu pobjede, veÊ na naπem oslanjanju na Kristo-vu pravednost i povjerenju koje imamo u Njega.

DRUGI KORAK: Bdijte!Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan usredotoËuje se na Isusa

kao Emanuela (Bog s nama) i na to kako je On pobijedio Sotoninekuπnje. Naπa pobjeda ne mjeri se povremenim izbjegavanjem kuπnji —iako bi to trebalo biti dio naπeg iskustva — veÊ oslanjanjem na Kristo-vu pravednost i Njegovu pobjedu koja se nama uraËunavaju vjerom.Iako moæda ne osjeÊamo da doæivljavamo ovu pobjedu, mi pobjeuje-mo vjerom koja se oËituje ljubavlju (GalaÊanima 5,6). Uostalom, Kristje doπao da nas traæi i spasi. On to ne bi morao uËiniti da nismo uvelikoj potrebi.

Biblijski komentarI. Hosana Sinu Davidovu

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 1,21-23.)Usklik “hosana” potjeËe od hebrejske rijeËi koja znaËi “spasi, mo-

lim te!”. Ima isti korijen rijeËi kao “Isus” ili “Joπua” na hebrejskom.Kada je prema Evanelju po Mateju 21,9 mnoπtvo klicalo: “Hosana SinuDavidovu”, ljudi su, moæda nesvjesno, priznali Isusa kao kraljevskogMesiju. On je doπao obnoviti vlast koja je bila izgubljena u Edenskom


vrtu, tako da je ovo bilo odgovarajuÊe priznanje Njegove kraljevske vla-sti. Doπao je oduzeti vlast Sotoni koji se predstavljao kao knez ovogasvijeta. Sada je doπao pravi Knez — Isus, Spasitelj. On Êe spasiti svojnarod od grijeha (Matej 1,21). To je znaËilo neposredno suprotstavlja-nje zaËetniku grijeha. Krist je pokrenuo svemirsku borbu protiv zaËet-nika grijeha i smrti — avola osobno.

Razmislite: Sigurnost nam pruæa to πto je u Svetom pismu jasnoprikazano Kristovo poslanje. Krist je doπao spasiti greπnike. Bog je uKristu traæio i traæi pala ljudska biÊa da bi ih spasio. Kako vam ovamisao pomaæe da pristupite evaneoskom radu i svjedoËenju?

II. Doπao je na ovaj svijet radi suda(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 3,7-12.)Ivan Krstitelj koristi se slikama æetve dok govori o sudu. Na sudu

se odreuje tko prima æivot, a tko smrt. Na njemu se takoer rjeπavasukob i sporna pitanja.

Ivan Krstitelj pripremao je put Kristu koji Êe jednom zauvijek rije-πiti problem velike borbe. Dokazat Êe da avao od samog poËetka iznosineistine i laæi, pokazujuÊi da se Bog spustio k ljudima nudeÊi im spa-senje po vrlo visokoj cijeni. Ta cijena bio je Njegov Sin. Samo takvavelika ærtva omoguÊila je da svatko tko vjeruje u Njega bude spaπen.Suprotno tome, nitko tko ne vjeruje u Njega neÊe imati izgovora; iza-brao je smrt umjesto æivota. Sud se, prema tome, odnosi na obranuBoæjeg karaktera samopoærtvovne ljubavi.

Razmislite: Koji zakljuËak moæemo izvuÊi iz Ëinjenice da su mnogifarizeji i saduceji doπli k Ivanu da se krste u Jordanu? Zaπto je vaænoda Ëitatelji Novoga zavjeta ne previde ovu Ëinjenicu? Na primjer, Ëestose stjeËe dojam da su svi farizeji bili neprijateljski raspoloæeni premaIsusu.

III. Isus i neprijatelj susreÊu se licem k licu(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 4,1-10.)Isus se u pustinji neposredno suoËio sa Sotonom, koji je oËeki-

vao da Êe Isus na neki naËin doæivjeti neuspjeh u svojem poslanju.Ulog je bio velik.

Biblijski prijevodi daju dojam da je Duh Sveti odveo Isusa u pusti-nju da bi Ga Sotona mogao kuπati (Matej 4,1; usporedite Luka 4,1).Meutim, tekst se moæe i drugaËije shvatiti. GrËki glagol peirazo kori-sti se u obliku koji znaËi “biti kuπan”, a peirasthenai moæe izraæavatisvrhu, cilj, namjeru, ali i rezultat, posljedicu. U tom sluËaju Isus nijeotiπao u pustinju da bi bio kuπan od strane Sotone, veÊ je Njegova


prisutnost u pustinji dovela do toga da Ga avao kuπa (bez obzira narazlog Njegovog odlaska).

Ovo tumaËenje u skladu je s rijeËima Ellen G. White: “Kada jeIsus odveden u pustinju da bude iskuπan, Njega je tamo odveo BoæjiDuh. On nije traæio kuπnju. On je otiπao u pustinju da bude sâm, darazmiπlja o svojoj misiji i radu. Postom i molitvom trebao je ojaËatisebe za stazu poprskanu krvlju kojom je morao proÊi. Meutim, So-tona je znao da je Spasitelj otiπao u pustinju i smatrao je da je tonajbolje vrijeme da Mu se pribliæi.” (Isusov æivot, str. 78)

Za razgovor:1. Koje je bilo znaËenje svake kuπnje s kojom se Spasitelj suo-

Ëio? Kako se oslikavaju naπi osobni sukobi u ovim kuπnjama?2. Kako biste odgovorili osobi koja kaæe: “Isus je pobijedio ku-

πnje samo zato πto je bio Bog”? Razgovarajte o ovoj misli u svjetluteksta u Hebrejima 2,14.17.18. i 4,15.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Bog nas nije prepustio da se vlastitim snagama

borimo protiv kuπnji koje nas okruæuju. Samo u zajednici s Bogom,koji je uËinio sve da bude s nama, moæemo pobijediti.

Za primjenu:1. Na koji naËin molitva: “I ne uvedi nas u napast” (Matej 6,13),

postaje prikladna u svjetlu pouke za ovaj tjedan?2. Kako Sotonino pristupanje Isusu u pustinji — u kojoj je bio

gladan i sam — govori o tome koliko on grabi svaku priliku da nasnavede na grijeh?

3. Kako πiri kontekst Evanelja po Luki 19,10 pruæa nadu onimakoji su kuπani ili onima koji se smatraju greπnicima?

Aktivnost: Pitajte svakog Ëlana razreda kako Êe mu ova poukapomoÊi da sljedeÊi tjedan ostvari zajednicu s drugim vjernicima.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Mnogi krπÊani Ëesto æele vidjeti jasan dokaz

da su pobijedili kuπnju prije nego πto se uvjere u svoje spasenje. ©tomoæete reÊi nekome tko vas pita zaπto stalno pada u kuπnje?

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da kaæu koji im redci i pje-sme pomaæu da cijene Kristovu silu koja im omoguÊuje pobjedu.


7. pouka 6.—13. velljaËe 2016.

Isusov nauk i velika borba

KljuËni tekst: Matej 11,28.

UËenik ÊeZnati: ProuËavat Êe o tome kako Isusov nauk otkriva temu velike

borbe u osobnom, svakidaπnjem iskustvu.OsjeÊati: Doæivjet Êe sigurnost spasenja koje Isus nudi svima koji

vjeruju u Njega.»initi: Primijenit Êe naËela Kristovog nauka u æivotu vjere.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Graditi na Stijeni

A. Za razumijevanje “odmora” u Kristovom nauku kljuËno je pro-uËavanje Pavlovih rijeËi o tome kako je Abraham bio opravdan vjerom(Rimljanima 4,1-8). Zaπto?

B. ©to znaËi graditi na stijeni?C. ©to znaËi “ne suditi drugima”?

II. OsjeÊati: Odmor (sigurnost spasenja) u IsusuA. Kako moæemo opisati iskustvo onoga tko nalazi mir u Kristu?B. Kako iskustvo odmora u Kristu razotkriva, na primjer, metode

kojima se ukljuËujemo u osjetljivo isticanje grijeha drugih ljudi?

III. »initi: Vjera bez djela je mrtvaA. Skupina koju je Isus odbacio u Evanelju po Mateju 7,21-23

prorokovala je i izgonila neËiste duhove u Isusovo ime. ©to moramouËiniti da nam ne bi bile upuÊene ovakve zapanjujuÊe rijeËi: “Nikadvas nisam poznavao. Odlazite od mene, zlotvori!” (Matej 7,23)?

B. ©to priËa o sijaËu govori o osobnom izboru? Kakva je vrsta tlasvatko od nas?

Saæetak: Velika borba vodi se na popriπtu svakidaπnjih odluka kojedonosimo. Meutim, ne moramo se suoËiti s borbama i razoËaranjimasami; moæemo pronaÊi odmor u Isusu.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 11,28.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Nalaæenje mira u Kristu pove-zano je s vjerom u Njegovu dobrotu, a ne gledanjem na naπa osobnaduhovna postignuÊa.

Samo za uËitelje: Krist nas poziva da naemo mir u Njemu, dase oslonimo na Njegovu dobrotu i pravednost kojom smo opravdanivjerom. To takoer znaËi graditi naπu duhovnu kuÊu na Ëvrstoj stijeni.

Uvodni razgovor: Zamolite uËenike u razredu da ispriËaju πto biznaËilo za njih da im Krist kaæe da ih ne poznaje.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U ovoj je pouci vaæno pomoÊi uËenicima da

svakidaπnje borbe smjeste u okvir velike borbe. Na koji je naËin Isu-sov nauk usredotoËen na osobne odluke koje odreuju je li neko tlodobro i gradi li netko svoju duhovnu kuÊu na Ëvrstoj stijeni?

Biblijski komentarI. Odmor u Kristu

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 11,28.)Kristov poziv (Matej 11,28-30) zabiljeæio je samo Matej. Iako se

Ëesto naglasak stavlja na “odmor”, joπ je vaænije da u ovom pozivunaglasimo rijeËi “k meni”: “Doite k meni svi koji ste umorni i opte-reÊeni.” (Matej 11,28) Razlog zaπto trebamo tako Ëiniti nalazi se u pret-hodnom tekstu (Matej 11,27) u kojem je Isus izjavio: “Sve mi je predaoOtac moj.” Nitko ne moæe upoznati Boga osim preko Sina. Ove rijeËipodsjeÊaju na tekstove karakteristiËne za Evanelje po Ivanu (vidi Ivan14,9.10). Dolazimo k Njemu zato πto On ima sve πto Êe nam ikada bitipotrebno. Svaka opravdana ljudska teænja ispunjena je u Njemu. Pro-naÊi Njega znaËi pronaÊi odmor za cjelokupno biÊe (Matej 11,29).

GrËka imenica anapausis, “odmor” (i glagolski oblik u 28. retku“odmoriti’) koristi se u Starom zavjetu kada se govori o suboti kao“svetom odmoru” (Izlazak 16,23; 23,12; 31,15). Isusovi sluπatelji, odkojih su veÊina bili Æidovi, sigurno su tu rijeË povezali sa subotom.Tekst u Evanelju po Mateju 11,28-30 postavlja osnovu za Isusovu tvrd-nju iz sljedeÊeg poglavlja da je Sin »ovjeËji Gospodar subote (Matej12,1-8). Nije teπko uoËiti povezanost izmeu odmora koji daje Isus (Ma-tej 11,28) i subotnjeg odmora. Zato Matej nauËava da je vjera u Isusapravo znaËenje subotnjeg odmora.

Razmislite: Kako je misao o odmoru povezana s idejom o opravda-nju vjerom? Razgovarajte o ovome u svjetlu teksta iz Rimljanima 4,1-8.


II. Jesmo li dobro ili loπe tlo(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 13,18-23.)U usporedbi o sijaËu, sjeme koje je palo na put prikazuje one koji

ne razumiju Evanelje. U ovakvom stanju Sotona ih lako moæe zbu-niti, i prije nego πto toga postanu svjesni, napuπtaju vjeru. Ova spo-znaja stavlja odgovornost i na Ëitatelje Biblije i na one koji pouËavajudruge pomaæuÊi im da shvate Boæju rijeË.

Druga skupina vjernika prikazana je sjemenom koje je palo nakamenito tlo, na kojem se korijen ne moæe razvijati. Takvi vjernici nisuukorijenjeni u istini Boæje rijeËi, djelomiËno zato πto je nisu prouËa-vali. U njihovom sluËaju ne radi se o nerazumijevanju, veÊ propustuda se utemelje u RijeËi. Dovoljna je samo mala kuπnja, nevolja ili ne-πto πto RijeË Ëini neprikladnom i oni napuπtaju vjeru.

TreÊa skupina prikazana je sjemenom koje je palo u trnje. Oni sushvatili RijeË. Prihvatili su Bibliju kao vjerodostojnu Boæju rijeË. Meu-tim, ova skupina pod pritiskom vanjskih Ëimbenika poljuljala se u vje-ri u Boga. U pitanju moæe biti trka za bogatstvom (æele æivjeti udobnou mirovini), ili teænja za ovozemaljskim znanjem u prirodnim i dru-πtvenim znanostima, ili æelja za politiËkom vlaπÊu ili utjecajem. Priti-sak mogu uzrokovati sukobi u obiteljskim odnosima, s djecom ili bra-Ënim drugom, ili na radnom mjestu. Ove teπkoÊe iscrpljuju svu njiho-vu snagu. Tako im ne ostaje dovoljno snage za traæenje duboke zajed-nice s Gospodinom Isusom Kristom.

»etvrta skupina prikazana je sjemenom koje je palo na dobru ze-mlju. Oni ne samo da razumiju svoj poziv na uËeniπtvo, veÊ njegujupravi identitet u Kristu. Oni su ukorijenjeni u Njegovoj RijeËi. Ova Ëe-tvrta skupina teænju za bogatstvom stavlja na pravo mjesto. Oslanjaju-Êi se na Gospodina (pronalaæenjem odmora u Kristu, kao πto smo vi-djeli prije), nauËili su se prilagoditi æivotnim pritiscima bilo da je upitanju obitelj ili prijatelji. Oni razumiju smisao svojeg æivota. Donosemnoge rodove, rodove Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, do-brotu, vjernost, krotkost, uzdræljivost (GalaÊanima 5,22).

Razmislite: ©to ili tko odreuje kakvo Êe tlo biti neka osoba?

III. »initi Boæju volju(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 7,21-27.)Kada naglaπavamo opravdanje vjerom, koje je u suprotnosti s pra-

vednoπÊu kojom netko pokuπava vrπiti Zakon, ne znaËi da ono πto krπ-Êani Ëine i naËin na koji æive, nema nikakve veze s njihovim vjeËnimspasenjem. Pavao se borio protiv ovog pogreπnog razumijevanja kadaje rekao: “Ukidamo li tako vjerom Zakon? Daleko od toga! Naprotiv,tim Zakon utvrujemo.” (Rimljanima 3,31) “Vjera bez djela je beskori-


sna”, rekao je Jakov (Jakov 2,20). Prava vjera oËituje se ljubavlju, akada se neËija vjera oËituje ljubavlju, onda je on mudri graditelj kojigradi duhovnu kuÊu na Ëvrstoj Stijeni, Kristu osobno.

Razmislite: Zaπto je vaæno da shvatimo da je Isusov nauk o do-brim djelima usko povezan s Pavlovim naukom o opravdanju vjerom?

IV. Ne suditi drugima(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 7,1-5.)U Mateju 7,1-5 Isus opominje da ne treba suditi drugima. To je

poziv da pomno ispitamo svoja djela i pobude. Rijetko sebe proma-tramo beskompromisno, kritiËki i iskreno. Dopuπtamo si da budemomjerilo drugima. Problem je u tome πto ima toliko toga πto ne znamoili ne razumijemo o drugim ljudima. Lako uoËavamo njihove pogreπke.Posljedica naπe teænje da sudimo drugima jest da su mnogi ljudi po-greπno prikazani. Klevete su nepravedno ukaljale njihov karakter. Na-æalost, u nekim su sluËajevima ovi pojedinci napustili crkvu. Uzima-juÊi u obzir πtetu koju moæemo izazvati kada sudimo drugima, Kristovnauk je vrlo vaæan. S druge strane, neki ljudi su prestrogi prema sebii ne mogu si oprostiti.

Razmislite: ©to znaËi ne suditi drugima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Ova pouka treba potaknuti svakog Ëlana raz-

reda da se odmori u Kristu. To znaËi da vjerom treba prihvatiti Nje-govu pravednost. To znaËi graditi na stijeni, pronaÊi odmor i Ëiniti Bo-æju volju. Boæja je volja “da vjerujete u onoga koga je on poslao” (Ivan6,29).

Za primjenu:1. Sjetite se osoba koje su strogo i nepravedno osuene od strane

onih koji su æeljeli ispraviti ono πto su smatrali pogreπnim ponaπa-njem. Koja je bila posljedica?

2. Kako moæemo biti sigurni da smo prihvatili Kristovu praved-nost?

3. Koje mjesto zauzimaju dobra djela u æivotu krπÊanina?

Aktivnost:Sjetite se primjera u kojem je neka osoba bila nepravedno osue-

na. Je li netko koga poznajete napustio Crkvu zbog laænih optuæbi,kleveta ili neljubaznog postupanja? ©to se dogodilo i πto moæemo na-uËiti iz tog primjera o suenju drugima? Kako moæemo rijeπiti takvesluËajeve?


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Neka Ëlanovi razreda nacrtaju Edenski vrt i tiho

i mirno okruæenje koje je u njemu vladalo. Neka si slikovito predoËemir Edenskog vrta u kojem odmor simboliËno znaËi povjerenje u Bo-ga. Razmiπljajte o “odmoru” kao prepuπtanju upravljaËa, priznanju dasami ne moæemo uspjeti.

Aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da naprave listu bivπih Ëlanovacrkve. Pronaite njihove brojeve telefona ili neki drugi kontakt. Zatimrazgovarajte sa svakim od njih da biste utvrdili πto je na njih utjecaloda napuste crkvu. Pronaite priliku i pozovite ih da ponovno dou ucrkvu.


Pouka 8 13.—20. veljaËe 2016.

Suradnici u sluæbi

KljuËni tekst: Luka 24,32.

UËenik ÊeZnati: Usporedit Êe dva razliËita naËina na koje ljudi, ukljuËujuÊi

i uËenike, odgovaraju kada upoznaju Isusa.OsjeÊati: Shvatit Êe da nas Isus usprkos ljudskim slabostima po-

ziva da objavljujemo vijest spasenja.»initi: Izabrat Êe Isusa, a ne ovaj svijet.

Smjernice za pouËavanjeZnati: Upoznati Isusa

A. ©to su uËenici spoznali o Isusu (Matej 8,23-27; Marko 4,35-41)?

B. Pojam voe kao sluge postao je danas opÊeprihvaÊena teorijaπirom svijeta u podruËju upravljanja i vodstva. Kako je Isus izrazioovo naËelo (Marko 9,33-37; Matej 20,20-28)?

OsjeÊati: Primljivo srce: osobni izborA. »ime se prema Bibliji, osim priznanja vlastite greπnosti, odli-

kuju Isusovi uËenici?B. ©to znaËi ostaviti sve da bismo slijedili Isusa kao uËenici (Lu-

ka 5,11)?

»initi: Velika borba i Boæji zakon ljubaviA. Na koje naËine vaπe srce moæe gorjeti u vama kada upoznate

Isusa preko Svetoga pisma?B. Navedite pojedinosti koje trebate ostaviti da biste slijedili Isu-

sa.Saæetak: Isus ne traæi od nas da Ga slijedimo ako nam se prije

toga nije jasno otkrio. Svakom od nas dana je slobodna volja da pri-hvatimo ili odbacimo to otkrivenje. DonoseÊi odluke, pojedinci igrajusvoju ulogu u velikoj borbi.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Luka 24,32.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Biblija daje dovoljno dokaza otome tko je Isus. Sve ovisi o tome ima li Ëovjek primljivo srce da pri-hvati to otkrivenje ili nema.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan stavlja izazov pred Ëlano-ve razreda da sebe zamisle meu mnoπtvom koje je slijedilo Isusa, za-paæajuÊi odgovore razliËitih ljudi na Ëudesno otkrivenje Kristovog veli-Ëanstva. Svaki uËenik mora se upitati kako Êe danas odgovoriti na Isu-sovo otkrivenje u Svetome pismu.

Uvodna aktivnost: Zamolite neke Ëlanove razreda da ispriËajuiskustvo iz svojeg æivota u kojem je nekoliko ljudi razliËito odgovorilona isti poticaj. Gdje u Svetome pismu pronalazimo sliËne izvjeπtaje dasu ljudi usprkos tome πto su dobili potrebne podatke, stvorili pogre-πnu sliku o nekome? U Isusovom sluËaju jedni su u Njemu prepoznaliBoæjeg Sina, a drugi greπnika. Koga vi vidite? MoÊ ispravnog prepozna-vanja ne moæe se prenaglasiti.

Razmislite: Razlike u razumijevanju Isusove osobe nisu pred-odreene. Iako smo pod utjecajem osobnih oËekivanja i drugih Ëimbe-nika koji zamagljuju naπ pogled, joπ uvijek ima dosta dokaza na teme-lju kojih moæemo primiti svjetlo koja obasjava naπ put.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U evaneljima je na mnogo mjesta prikazana

Isusova sila — sila nad neËistim duhovima, prirodom, boleπÊu i smr-Êu. Koliko je nadmoÊnije prikazivanje mesijanskog poziva od primjenevojne sile nad Rimljanima!

Biblijski komentarI. Pozivanje greπnih ljudi da se ukljuËe u rad ima velikoznaËenje za cijeli svemir

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Marku 3,14.)U Marku 3,14 Isus postavlja Dvanaestoricu i naziva ih apostolima.

GrËka rijeË prevedena kao “postaviti” ili “odrediti”, poieo, u doslovnomsmislu znaËi “uËiniti” ili “napraviti”. Drugim rijeËima, Isus ih je uËiniouËenicima. U sadaπnjem kontekstu moæemo takoer reÊi da je Isus or-ganizirao apostole u posebnu skupinu koju su tvorila njih dvanaesto-rica. Tekst izraæava svrhu i cilj njihovog postavljanja: 1) trebaju biti sIsusom i 2) On ih πalje da propovijedaju.

Isus je izabrao dvanaestoricu iz πire skupine uËenika. Mogli bismooËekivati da su to bili najbolji ljudi koje je Isus mogao pronaÊi. Uosta-


lom, On ih je izabrao. Meutim, s ljudskoga glediπta, dvanaestorica suna mnogo naËina bila razoËaranje. Moæda nam izbor dvanaestorice tre-ba pomoÊi kada iduÊi put doemo u napast da gunamo zbog osobekoja je izabrana ili odreena za sluæbu na odgovornom poloæaju u cr-kvi. Ono πto osobu Ëini najboljim izborom jest Ëinjenica da je Gospo-din moæe upotrijebiti. Ono πto je Isusu bilo potrebno onda, a potrebnoje i danas, jesu pojedinci s pouËljivim srcem i umom. On je ovo pre-poznao u Petru.

Nakon πto je Petar proveo dugu noÊ na moru ne uhvativπi nijednuribu, Isus mu je rekao da baci mreæu u dubinu (Luka 5,4-8). Uslijedioje velik ulov ribe. Na ovo Ëudesno prikazivanje Kristove sile, Petar jeodgovorio: “Udalji se od mene, Gospodine, ja sam greπnik!” (8. redak)On je priznao svoju greπnost i bio je spreman da mu Isus daruje Ëistosrce. Ovakva poniznost omoguÊuje nam da budemo Kristovi sluge.

Razmislite: Razgovarajte o tome zaπto je bilo vaæno da apostolibudu s Isusom prije nego πto su poπli propovijedati.

II. Tko je ovaj?(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Mateju 8,23-27.)U Mateju 8,23-27 zabiljeæen je izvjeπtaj o tome kako Isus utiπava

buru. U Mateju 8,27 uËenici su svoju zaËuenost iskazali usklikom:“Tko je ovaj, da mu se vjetrovi i more pokoravaju?” I ostala se evane-lja na sliËan naËin bave ovim vaænim pitanjem: Tko je Isus?

Jasno je da su pisci evanelja smatrali da izvjeπtaji koje su iza-brali uvjerljivo pokazuju Isusovu mesijansku ulogu. To su snaæni iz-vjeπtaji, πto je moæda razlog zaπto teπko moæemo shvatiti zaπto je uËe-nicima nedostajalo vjere.

Meutim, prije nego πto osudimo uËenike zbog nedostatka vjere,ili farizeje Ëije su unaprijed stvorene predodæbe o Mesiji (uglavnom ne-opravdane) utjecale na njihovo razumijevanje Isusa, moramo razmislitio tome koliko nas naπe predrasude i unaprijed stvorene predodæbe ostvarnosti spreËavaju da sagledamo pojedinosti u pravom svjetlu.

Razmislite: Mnogi su Æidovi odbacili Isusa kao Boæjeg Sina us-prkos mnogim dokazima, zbog pogreπnih oËekivanja o tome kakav Me-sija treba biti i πto treba Ëiniti. ©to to govori o snazi unaprijed stvore-nih predodæbi, pretpostavki i predrasuda?

III. Voe kao sluge(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Marku 9,33-37.)U Marku 9,33-37 Isus je pouËavao uËenike na sljedeÊi naËin: “Tko

æeli biti prvi, neka bude zadnji od sviju i sluga svima!” (Marko 9,35;vidi Matej 20,20-28) Ovo naËelo voe kao sluge prihvatili su mnogi teo-


retiËari u podruËju upravljanja i voenja. »itateljima evanelja ovo na-Ëelo nije novo. Isus je upravo ovom naËelu uËio zbunjene uËenike kojisu se borili za istaknute poloæaje u oËekivanom zemaljskom kraljev-stvu koje Êe, kako su vjerovali, Mesija uspostaviti. »ak ni uËenici kojisu bili s Isusom, pomno izabrani i poduËeni pojedinci, nisu shvatiliIsusovu pravu zadaÊu, joπ manje narav Njegovog kraljevstva, ili πto Ëo-vjeka Ëini velikim. Kako drugaËije objasniti ova pogreπna shvaÊanja osimda ih stavimo u kontekst velike borbe!

Razmislite: ©to Ëinjenica da su uËenici pogreπno shvatili Isusovoposlanje nakon πto su s Njim proveli oko tri godine govori o naπojpretjeranoj samouvjerenosti kada je u pitanju spoznaja Isusa ili istineuopÊe? Kakvu god istinu poznavali, potrebna nam je poniznost da bi-smo shvatili da smo joπ uvijek u velikoj mjeri ograniËeni u onome πtospoznajemo.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: KljuËno je pitanje u pouci za ovaj tjedan shva-

Êamo li ispravno tko je Isus i kako to razumijevanje utjeËe na naπeprihvaÊanje Krista i onoga πto je uËinio za nas.

Za primjenu:1. Usporedite Petrovu reakciju nakon πto je posluπao Isusov nalog

da baci mreæu u dubinu i ulovio mnogo ribe s reakcijom onih koji suse odnosili prema Isusu kao prema greπniku u Evanelju po Ivanu 9,24.U Ëemu je razlika?

2. Kada su Petar i njegovi prijatelji napustili sve da bi slijediliIsusa, πto je to sve obuhvaÊalo? Na osnovi Ëega su tada znali tko jeIsus?

3. Kako moæemo primijeniti naËelo da budemo s Isusom prije negoπto poemo objavljivati vijest?

4. Kako se odnosite prema dokazima koje imate o Isusu?

Aktivnost:Zamolite Ëlanove razreda da ispriËaju iskustva u kojima su pojedin-

ci stvorili pogreπnu sliku o drugim ljudima i idejama, a poslije su otkrilida su pogrijeπili. Da ne bismo upali u zamku da Krista prihvatimo is-kljuËivo u intelektualnom smislu, razmislite πto se dogodilo u srcimauËenika na putu u Emaus. Kako ovo oblikuje naπ odnos prema objav-ljivanju Boæje rijeËi? Ne smijemo zanemariti Sotoninu namjeru da nassprijeËi da ispravno shvatimo istinu. To je joπ veÊi razlog da poniznomolimo Boga ne samo da nam otkrije sebe, veÊ i da nam dâ osjetljivoi pokajniËko srce.


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Ako ispravno shvatimo tko je bio Isus, divit

Êemo se Njegovoj poniznosti. On je sluæio, ærtvovao se i umro za gre-πnike. Razgovarajte u razredu o tome kako naËelo voe kao sluge moæe-te primijeniti u svakidaπnjem æivotu.

Aktivnost: Ispravno razumijevanje Isusove naravi dolazi od prou-Ëavanja Njegove rijeËi, pravilno protumaËene i primijenjene u æivotu.Zamolite Ëlanove razreda da ispriËaju kako oni tumaËe Pismo. KojahermeneutiËka naËela primjenjuju?


Pouka 9 20.—27. veljaËe 2016.

Velika borba i prva Crkva

KljuËni tekst: Djela 4,13.

UËenik ÊeZnati: Ispitat Êe naËine na koje unaprijed stvorene ideje duboko

utjeËu na odgovor koji daju Bogu.OsjeÊati: Shvatit Êe koliko je vaæno da dopustimo Duhu Svetome

da nas vodi u spoznavanju Boga i stvarnosti uopÊe.»initi: OdluËit Êe pomno ispitati svoje srce i um, i utvrditi spre-

Ëavaju li ga unaprijed stvorene predodæbe da posluπa glas Duha Sveto-ga.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Opasnost od unaprijed stvorenih stavova

A. UËenici su bez sumnje promijenili svoje stavove nakon blagda-na Pedesetnice. Razgovarajte o tome koliko su se promijenili njihovistavovi prema neæidovima, kao πto vidimo u Djelima 10.

B. Koji Ëimbenici odreuju hoÊemo li pobijediti svoje predrasude?

II. OsjeÊati: Priznati svoje predrasudeA. Koja je uloga Duha Svetoga u radu prve krπÊanske Crkve prema

Djelima 10?B. Kako nadilazimo rasnu i etniËku nesnoπljivost?C. Zaπto je hrabrost bila vaæna za apostole? Koja je danas naπa

najveÊa potreba?

III. »initi: Vaæno je omoguÊiti slobodu savjesti i izboraA. ©to trebate Ëiniti kada πirite Evanelje u mjestima gdje vlada

snaæno protivljenje?B. Koje Êete unaprijed stvorene stavove i predrasude danas odba-

citi?

Saæetak: Mi ne moæemo pobijediti predrasude ili odoljeti silamazla ako se ne oslonimo na silu Duha Svetoga.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 4,13.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kada provodimo vrijeme s Isu-som, Duh Sveti utiskuje u naπe srce i um istine Evanelja. Samo tadamoæemo nadvladati sile zla koje nas nastoje sprijeËiti da svjedoËimoza Krista.

Samo za uËitelje: Svi se trebamo preispitivati da bismo uvidjelikoja unaprijed stvorena miπljenja utjeËu na naπu spoznaju Boga, Nje-govu volju za nas i kako promatramo ostale ljude. Ne moæemo dovolj-no naglasiti ulogu Duha Svetoga koji nam pomaæe da nadvladamo ovepredrasude.

Uvodna aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da navedu primjererazliËitih predrasuda: rasnih, etniËkih, nacionalnih, vjerskih itd. NekaispriËaju svoja iskustva kada su njegovali predrasude ili bili ærtve pred-rasuda bilo kakve vrste. Neka zatim iznesu iskustva u kojima su imaliunaprijed stvorene predrasude o nekome. Kako ovakva uvjerenja utje-Ëu na naËin na koji pojedinci gledaju na svijet oko sebe? Na krajurazgovarajte o tome na koje naËine ova zla mogu biti pobijeena. Mo-æete se pomoliti u tihoj, osobnoj molitvi.

Razmislite: Na koji smo naËin sliËni uËenicima koji ni nakonuskrsnuÊa nisu mogli shvatiti narav Kristovog kraljevstva? Koje opa-snosti vrebaju pred naπim vratima u vezi s njegovanjem unaprijed stvo-renih predodæbi o Kristovom kraljevstvu? Kako ih moæemo pobijediti?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: ProuËavanjem prve Crkve otkrivamo da su shva-

Êanja apostola u vezi s Isusom kao uskrslim Mesijom, hrabrost s ko-jom su objavljivali Evanelje i njihova spoznaja da Bog prihvaÊa sveljude, bilo da su Æidovi ili pogani, bila plod djelovanja Duha Svetoga.»ak ni Kristov nauk, koji upoznajemo prouËavanjem Biblije, ne moæe-mo pravilno shvatiti bez djelovanja Duha Svetoga.

Biblijski komentarI. U oËekivanju ovozemaljskog kraljevstva

(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 1,6-8.)Pitanje: “Gospodine, hoÊeπ li u ovo vrijeme podignuti kraljevstvo

Izraelovo?” sigurno je razoËaralo Isusa, iako se to nije moglo vidjeti uNjegovom odgovoru. On je upravo trebao uzaÊi na Nebo. UËenicima go-vori da Ëekaju izlijevanje jedine potrebne sile da bi bili Njegovi svjedo-ci. Ipak, sve πto Ga uËenici pitaju jest hoÊe li sada uspostaviti zemalj-sko kraljevstvo! SusreÊu se s Isusom posljednji put, Isus im govori da


ostanu u Jeruzalemu dok se ne ispuni obeÊanje o izlijevanju DuhaSvetoga, a umovi apostola najviπe su zaokupljeni snovima o navodnomzemaljskom kraljevstvu. Ovo pogreπno razumijevanje upozorenje je iza nas danas.

Razmislite: Na svoju πtetu podcjenjujemo snagu unaprijed stvore-nih predodæbi. ©to je uËenicima moglo pomoÊi da pobijede svoje una-prijed stvorene predodæbe?

II. Dolazak Branitelja(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 2,5-12.)U Djelima 2 opisano je izlijevanje Duha Svetoga kao πto je Isus

obeÊao (Djela 1,4.8; Ivan 16,7.13).Ellen White je zabiljeæila: “Na sve okupljene se spustio Duh Sveti

u obliku plamenih jezika. Bio je to znamen dara koji su uËenici dobilia koji ih je osposobio da teËno govore jezicima koje dotad nisu po-znavali. Pojava plamena oznaËavala je vatrenu gorljivost kojom Êe apo-stoli raditi i silu koja Êe pratiti njihovo djelo.” (Djela apostolska, str.25)

Razmislite: Zaπto je opasno obavljati evaneoski rad bez oslanja-nja na Duha Svetoga? Razgovarajte o tome kako sljedeÊu izjavu EllenG. White moæemo primijeniti i danas: “Dokazi samih apostola, premdajasni i uvjerljivi, ne bi mogli ukloniti predrasude koje su se odupiraletolikim dokazima. Ali Duh Sveti je ove dokaze boæanskom snagom uti-snuo u srca.” (Djela apostolska, str. 29)

III. Snaæno objavljivanje vijesti o uskrsnuÊu(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 4,1-30; usporedite Djela

7,54.)SveÊenici i izraelski voe æeljeli su stati na put propovijedanju

Evanelja (Djela 4,1-3.26.27). Prijetili su i zastraπivali u nadi da Êe seapostoli uplaπiti i prestati propovijedati u Isusovo ime. Meu protivni-cima Evanelja bili su saduceji, koji nisu vjerovali u uskrsnuÊe. Apo-stoli su u protivljenju voa jasno prepoznali borbu protiv Krista kojuje pokrenuo Sotona i njegove zle sile (Djela 4,26.27). Ove sile, u velikojmjeri bez znanja njihovih ljudskih orua, pokuπale su sprijeËiti brzoπirenje Evanelja (Djela 4,17). Isus je objavio da Êe Evanelje biti pro-povijedano u Jeruzalemu, Judeji, Samariji i do kraja Zemlje (Djela 1,8).»ak ni predrasude apostola, koji su neæidove smatrali neËistima, nisuzaustavili objavljivanje Evanelja.

Duh Sveti je sruπio zidove razdvajanja (vidi Djela 8, izvjeπtaj o Eti-opljaninu, i Djela 10, izvjeπtaj o Korneliju). Na ovom je polju bjesnjelavelika borba. Meutim, hrabrost s kojom su uËenici objavljivali Evan-


elje bila je neposredno plod izlijevanja Duha Svetoga (Djela 4,29.31).Takva hrabrost je bila zapaæena i kod Stjepana koji je ostao vjeran dosmrti (Djela 7,60).

Razmislite: Duh Sveti je dao apostolima hrabrost da izvrπe po-slanje prve Crkve. ©to nas ta Ëinjenica uËi o potrebama koje Êe Duhdanas ispuniti meu Kristovim sljedbenicima u razliËitim okolnosti-ma, u razliËito vrijeme i na razliËitim mjestima?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Kada je Boæji narod ispunjen Duhom Svetim,

on objavljuje Evanelje usprkos protivljenju i drugim preprekama. Pred-rasude se ruπe i evaneoska poruka vrπi utjecaj na sluπatelje.

Za primjenu:1. ©to danas smatrate najvaænijom potrebom vjernika u uspjeπ-

nom objavljivanju Evanelja? Posvetite upravo sada vrijeme molitvi daDuh Sveti ispuni vaπe srce i vaπe potrebe.

2. Koje predrasude i unaprijed stvorene predodæbe utjeËu na tokako mi, adventistiËki krπÊani, pristupamo misiji objavljivanja treÊe an-eoske vijesti cijelom svijetu?

3. UzimajuÊi u obzir razliËite kulture i jezike na blagdan Pedeset-nice, kakva je uloga raznolikosti u danaπnjoj Crkvi?

Aktivnost: Navedite neke naËine na koje æelite pobijediti i odba-citi predrasude u vaπem odnosu prema drugim ljudima.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Predrasude spadaju meu najveÊe prepreke u

objavljivanju Evanelja. Vrlo je vaæno da Ëak i oni kojima propovijedamoshvate da ih poπtujemo kao ljude. Kako moæemo pokazati da smo odba-cili sve oblike predrasuda?

Aktivnost: Kad biste dobili zadatak da pripremite kratak igrokazo suenju Isusovim uËenicima koji su pali u ruke vladarima, kao πtoje zabiljeæeno u uvodnim poglavljima Djela apostolskih, koje biste osobei dijaloge upotrijebili?


Pouka 10 27. veljaËe—5. oæujka 2016.

Pavao i velika borba

KljuËni tekst: 1. KorinÊanima 15,54.

UËenik ÊeZnati: Prisjetit Êe se teme o velikoj borbi u Pavlovim spisima u

odnosu na Crkvu, spasenje i pobjedu Krista i Njegovih sljedbenikaukljuËujuÊi i pobjedu nad smrÊu.

OsjeÊati: Iskusit Êe nadu, znajuÊi da Êe se smrt i druge nedaÊezavrπiti kada doe Krist.

»initi: Prebivat Êe u Kristu usred duhovne borbe s kojom se svisuoËavamo.

Smjernice za pouËavanjeZnati: KrπÊani ne ulaze u borbu sa Sotonom samo kaopojedinci, veÊ i kao Crkva

A. Kako usporedba Krista i Adama u Pavlovim spisima razvija temuo velikoj borbi?

B. Zaπto je smrt posljednji neprijatelj koji Êe biti pobijeen?

OsjeÊati: U borbi Crkve protiv zla, posljednja Êe biti pobjedanad smrÊu

A. Kako nam metafore koje opisuju Crkvu pomaæu u meusobnimodnosima?

B. Kako nada u uskrsnuÊe pomaæe vjernicima da se suoËe sa svaki-daπnjim borbama protiv zla?

»initi: ObuÊi sve oruæje BoæjeA. Kako ovaj tjedan moæete pokazati da ste obukli sve oruæje Bo-

æje?B. Kako vam nada u uskrsnuÊe pomaæe da sluæite obitelji koja

tuguje zbog gubitka voljene osobe?

Saæetak: Vaæno je da objavimo nadu u uskrsnuÊe svijetu koji seu velikoj mjeri suoËava s patnjom, boli i smrÊu. Mi Êemo pobijeditismrt zato πto je Krist svojim uskrsnuÊem uniπtio Sotonu i silu smrtinad nama.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. KorinÊanima 15,54.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Iako smrt ostaje stalni podsjet-nik na naπe ljudske slabosti, Krist je pobijedio grob za nas. Nada uuskrsnuÊe dubok je izvor utjehe za nas kao pojedince i kao Crkvudok se borimo protiv zla u ovom svijetu.

Samo za uËitelje: Ova pouka poziva Ëlanove razreda da se radujunadi u uskrsnuÊe i da cijene vaænost zajedniπtva u Crkvi. Iako je sva-tko od nas odgovoran Bogu, Crkva kao Boæja obitelj vjernika ima va-ænu ulogu u pomaganju vjernicima da se πto bolje odupru napadimaSotone.

Uvodna aktivnost: Razgovarajte u razredu o tome kako se uskrs-nuÊe odnosi na njih osobno. Zamolite nekog da iznese iskustvo kakose suoËio sa smrÊu voljene osobe i s boleπÊu koja obiËno prethodi.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Pavao potvruje postojanje velike borbe izme-

u Krista i Sotone. Kristova pobjeda je s pravom naglaπena. Sotona jeporaæeni neprijatelj i posljednju posljedicu njegove prijevare — smrt— Krist je pobijedio svojim uskrsnuÊem.

Biblijski komentarI. Krist je uspio u onome u Ëemu je Adam pogrijeπio

(Prisjetite se u razredu teksta iz Rimljanima 5,12-21.)Adam i Eva su svojim prijestupom donijeli grijeh na ovaj svijet. S

njim je doπla neposluπnost, smrt, sud i osuda. Krist je, s druge strane,donio besplatan dar milosti i s njim opravdanje, pravednost, posluπ-nost i vjeËni æivot svima koji Ga prime vjerom.

Usporedba posljedica Adamovog grijeha i Kristove pravednosti ja-sno je dana u sljedeÊem retku: “Dakle, kao πto je prekrπajem jednogaosuenje doπlo na sve ljude, tako izvrπenjem zapovijedi od jednoga do-lazi na sve ljude opravdanje koje se sastoji u æivotu.” (Rimljanima 5,18)Kada imamo vjeru u Isusa, Bog nam uraËunava Njegovu pravednost. Tonazivamo opravdanjem vjerom, a adventistiËki krπÊani smatraju da tre-Êa aneoska vijest govori o tome. Godine 1905. Ellen G. White je napi-sala: “Neka Krist i Njegova pravda budu naπ temelj, æivot naπe vjere.”(Evangelizam, str. 190) U Ëlanku objavljenom 1890. godine napisalaje: “Neki su mi pisali i postavili pitanje je li vijest o opravdanju vje-rom vijest treÊeg anela. Odgovorila sam: ‘Da, to je neosporno vijesttreÊeg anela.’” (Evangelizam, str. 190)


Razmislite: Mnogi ljudi u postmodernistiËkom svijetu s podsmi-jehom govore o postojanju Sotone. Na koji naËin Pavlovi spisi ukazujuna postojanje Sotone i na to kako ga je Krist pobijedio?

Na koji je naËin Adam bio Kristov pralik (Rimljanima 5,12-14)?

II. Sila uskrsnuÊa(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. KorinÊanima 15,12-19.)Bez Kristovog uskrsnuÊa propovijedanje Evanelja je uzaludno. Bez

njega Crkva i cjelokupna krπÊanska vjera nema razlog postojanja (1.KorinÊanima 15,14). Zato nas ne Ëudi πto Sotona pokuπava svim mogu-Êim sredstvima uvjeriti pojedince da nema uskrsnuÊa.

U Kristovo vrijeme saduceji nisu vjerovali u uskrsnuÊe, iako jeovaj pojam bio prisutan u Starom zavjetu (Daniel 12,2.13; 1. Samuelova2,6 itd.). Pavlovu britku izjavu ovdje vrijedi ponoviti:

“Ako se samo u ovom æivotu uzdamo u Krista, najbjedniji smo odsvih ljudi.” (1. KorinÊanima 15,19) Meutim, Pavao smatra da je Kristuskrsnuo iz mrtvih (1. KorinÊanima 15,20). Od svih nesreÊa koje jeljudska neposluπnost donijela ovom svijetu, smrt je konaËna posljedi-ca grijeha i posljednji neprijatelj koji treba biti pobijeen (1. KorinÊa-nima 15,26).

Razmislite: Sotona u potpunosti shvaÊa da Êe njegov cilj propastiako ljudi vjeruju u uskrsnuÊe i u uskrslog Spasitelja. Kako se velikaborba vodi oko pitanja uskrsnuÊa?

III. Crkva se kao tijelo suoËava sa svojim neprijateljem(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. KorinÊanima 12,14-26.)U 1. KorinÊanima 12,12-31 kao metafora za Crkvu koristi se ljud-

sko tijelo. Kao πto je tijelo jedno s razliËitim udovima, tako je i Crkvajedno tijelo Ëiji vjernici Ëine razliËite udove. Simbol Crkve kao tijelanaglaπava jedinstvo i pokazuje kako raznolikost moæe iÊi u prilog je-dinstvu.

Pavao temelji svoje razumijevanje jedinstva na Trojstvu (vidite πtogovori o Duhu, Gospodinu i Bogu u 1. KorinÊanima 12,4-6). Pita sekako etniËke razlike (1. KorinÊanima 12,13) i razlike u sposobnostimai duhovnim darovima (1. KorinÊanima 12,28) mogu sluæiti jednom cilju,izgradnji Boæjeg kraljevstva.

Kao πto bismo i oËekivali, Sotona nije sretan kada su krπÊani ujedi-njeni na naËin na koji Pavao govori. Sotona sije sjeme razdora, podjela,napetosti, predrasuda i mrænje meu nama. Posljedica je da pripadniciKristovog tijela, Crkve, raspravljaju o razlikama u vezi s formom (tkosmo i πto smo kao ljudi) i ulogama (πto Ëinimo, tko πto radi i kakoËinimo odreene pojedinosti).


Razmislite:Iako je jedinstvo vaæno za poslanje Crkve, ljudi ga shvaÊaju na

razliËite naËine. ©to je jedinstvo? Kako AdventistiËka crkva pokazujejedinstvo?

IV. Neposredna borba sa zlom(Prisjetite se u razredu teksta iz Efeæanima 6,11-17.)U Efeæanima 6,10-17 nailazimo na jedno od najjasnijih razumije-

vanja duhovne naravi velike borbe. Ovdje je avao (grË. diabolos, uspo-redite Otkrivenje 12,9) prikazan kao neprijatelj koji se sluæi lukavstvom(grË. methodeia, πto podsjeÊa na zmijinu lukavost u Postanku 3,1). Naπodnos s avolom opisan je kao “rat”, “borba” (grË. pale, Efeæanima6,12).

Sile zla opisane su kao zastraπujuÊe, koje Ëitatelja podsjeÊaju naZmaja iz Otkrivenja 12. Borba u ovom tekstu vodi se “protiv Vrhovni-πtava, protiv Vlasti, protiv upravljaËa ovoga mraËnoga svijeta, protiv zlihduhova po nebesima” (Efeæanima 6,12). Jasno je da Boæji narod sâmnije dorastao takvim odluËnim silama zla. Narod treba obuÊi sve oruæjeBoæje: opasati bedra istinom, obuÊi oklop pravednosti, potpasati nogespremnoπÊu za Evanelja mira, uzeti πtit vjere, kacigu spasenja i maËDuha, Boæju rijeË (Efeæanima 6,14-17).

Razmislite: Kako nam duhovno oruæje, obeÊano u Efeæanima 6,14-17, pruæa zaπtitu od sila zla i duhovne tame?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan govori o jedinstvu i vaæ-

nosti razliËitih uloga u tijelu vjernika. Kako nas metafora o tijelu uËida neke odgovornosti ne smatramo vaænijima od drugih?

Za razmiπljanje:1. Kako Kristova pobjeda nad Sotonom postaje naπa?2. Zaπto je vaæno da svatko od nas pripada Crkvi, mjesnoj zajed-

nici, organizaciji ili denominaciji kao πto je AdventistiËka crkva? Zaπtoje vaæno kojoj crkvi pripadamo?

3. ©to ukazuje na to da je Pavao smatrao da je Crkva vaæna uæivotu krπÊanina?

4. ©to pojedinci trebaju uËiniti ako osjeÊaju da njihova mjesnacrkva ne ispunjava svoje poslanje?

Aktivnost:©to jedinstvo u AdventistiËkoj crkvi Ëini nuænim? Kako bi sim-

bolika Crkve kao tijela trebala utjecati na naπe ophoenje jednih prema


drugima u okviru AdventistiËke crkve? Koju ulogu raznolikost ima ujedinstvu?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Bît uskrsnuÊa i naπa æelja da dijelimo tu nadu

sa svijetom treba Ëiniti osnovu na kojoj se odupiremo napadima irazotkrivamo prijevare neprijatelja.

Aktivnost: Razmiπljajte o uskrsnuÊu, opravdanju vjerom, duhov-noj borbi, jedinstvu i raznolikosti, Ëlanstvu u Crkvi, crkvenoj organi-zaciji i razliËitim oblicima sluæbi u Crkvi. Kako ovaj tjedan moæete pro-vesti u djelo ove teme u svojem æivotu?


Pouka 11 5.—12. oæujka 2016.

Apostol Petar i velika borba

KljuËni tekst: 1. Petrova 4,1.2.

UËenik ÊeZnati: Iz Petrovog Êe primjera vidjeti da je æivot vjere ispunjen

protivljenjem.OsjeÊati: Njegovat Êe vjeru u Boæja obeÊanja o pobjedi nad nevje-

rovanjem, progonstvom i kuπnjama.»initi: OdluËit Êe æivjeti po Boæjoj volji.

Smjernice za pouËavanjeZnati: Æivjeti po Boæjoj volji u neprijateljskom svijetu

A. Na koje naËine svijet pokazuje neprijateljstvo prema onima kojiæive u skladu s Boæjom voljom?

B. Koji su duhovni izvori dostupni krπÊanima da bi mogli æivjetipo Boæjoj volji?

OsjeÊati: Imati Kristov um u nevoljamaA. Kako se vjernici mogu oduprijeti pritisku da se prilagode gre-

πnim putovima svijeta koji ih okruæuje?B. Na koje naËine Ëekanje suda potiËe vjernike da cijene poziv

koji im je Bog uputio (da prijeu iz tame u svjetlo)?

»initi: Velika borba i Boæji zakon ljubaviA. Kako vaπa vjera u Kristov dolazak utjeËe na vaπ svakidaπnji

æivot? Kako Êe pouka za ovaj tjedan utjecati na vaπ æivot? Moæete lireÊi da æivite po Boæjoj volji? Donosi li odluka da æivite u skladu sBoæjom voljom nevolje?

B. S kakvim se pritiscima ovoga svijeta suoËavate i kako Êete ihodsad rjeπavati?

Saæetak: Krist je trpio za nas da bismo u Njemu mogli æivjetiposveÊeni Bogu, a ne svijetu.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. Petrova 4,1.2.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Da bismo æivjeli u skladu s Bo-æjom rijeËju, trebamo odbaciti svijet i njegova zadovoljstva. Takav za-datak nije lako postiÊi u svijetu koji je okrenut zadovoljstvima, pose-bno ako uzmemo u obzir naπu greπnu narav i utjecaje koji nas okru-æuju. Meutim, ako shvatimo svoj identitet u Kristu, moæemo se oslo-niti na Njegova obeÊanja da Êe nam pomoÊi da æivimo u skladu s Nje-govom voljom.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan usredotoËuje se na stvar-nost s kojom se suoËavamo kao krπÊani i adventistiËki krπÊani, kaoπto je suoËavanje s klevetama onoga u πto vjerujemo i odupiranje pri-tiscima nevjernika koji vrπe utjecaj da im se pridruæimo u zlim djelima.Ohrabrite Ëlanove razreda da ustraju u nastojanju da ostanu vjerni Kri-stu usred progonstva i da njeguju strpljenje i hrabrost koji su nuænida bismo se oduprli pritiscima svjetovnih utjecaja.

Razmislite: Zamolite tri ili Ëetiri osobe u razredu da ispriËaju svojaiskustva o tome kako su doæivjele protivljenje zbog vjere i kako su ses tim suoËile.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ispravno razumijevanje krπÊanskog identiteta

temelj je æivota koji je po Boæjoj volji. Ovoga tjedna prouËavamo 1. i 2.Petrovu poslanicu u odnosu na temu velike borbe. Petar uzdiæe Kristakoji strada, koji ne samo da nam je ostavio primjer, veÊ Ëija nas pomi-riteljska ærtva osposobljava da æivimo poboænim æivotom u neprijatelj-skom svijetu. Sotonini neumoljivi napori da sprijeËi naπ napredak po-staje prilika kojom se Bog koristi da naπ poziv i izbor uËini sigurnimpokazujuÊi svemiru koji nas promatra da smo poseban narod, kraljev-sko sveÊenstvo.

Biblijski komentarI. Narod s ciljem: Boæji poseban narod

(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. Petrove 2,9.)Stari Izrael bio je izabran kao Boæji posebni narod (Izlazak 19,5.6).

Petar primjenjuje ovo uzviπeno zvanje na vjernike rasijane u Maloj Aziji(1. Petrova 1,1; 2,9) i na krπÊansku Crkvu u cjelini.

Tema Izraela kao Boæjeg izabranog naroda ponavlja se u Ponov-ljenom zakonu u okviru Saveza izmeu Boga i Izraela (Ponovljeni zakon7,6; 14,2.21; 26,18.19; hebr. segullâh, “dragocjena svojina”) Prisjetitese da je Ponovljeni zakon napisan na osnovi starih bliskoistoËnih size-


renskih ugovora. Prema ovim ugovorima, jaËi narod sklapa sporazumsa slabijim narodom. Snaæniji narod nudi slabijem zaπtitu od stranihtlaËitelja. Zauzvrat, slabiji narod pokazuje odanost i sluæi jaËem naro-du, plaÊa mu poreze i danak. Neki odnosi su nakon sklapanja ugovorapostajali toliko bliski da se kralj jaËeg naroda odnosio prema kraljuslabijeg naroda kao prema sinu, dok se vazal odnosio prema sizerenukao prema ocu. Ova ideja “pripadanja” ukazuje na odnos izmeu vjer-nika i Boga.

Izraelski narod postao je Boæji izabrani narod kada ga je Bog izveoiz Egipta. To πto je postao Boæji narod bio je njegov identitet, koji gaje trebao poticati da vrπi Boæje zapovijedi. Mi kao krπÊani trebamo vr-πiti Boæje zapovijedi, æivjeti po Njegovoj volji ne zato da bismo postaliBoæji narod, veÊ zato πto jesmo Boæji narod. To je naπ identitet i natome trebaju biti utemeljena naπa djela.

Razmislite:Vjera nije samo popis vjerovanja, veÊ osobni identitet. Ako se po-

istovjetimo s Boæjim svetim i osobitim narodom, taj Êe identitet utje-cati na naπa djela. ©to bi bilo kada bi krπÊani viπe razmiπljali o tometko su, prije nego πto popuste pritisku obitelji, prijatelja ili kulture?SliËno tome, bilo bi drugaËije kada bi se tinejdæeri zapitali tko su,prije nego πto se pridruæe svojim prijateljima koji uzimaju drogu itd.?Koliko bi naπ krπÊanski æivot bio drugaËiji kada bismo se prije negoπto neπto uËinimo zapitali tko smo.

II. Æivjeti po Boæjoj volji: poziv(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. Petrove 4,1-9.)Nevjernici se slobodno predaju svojim strastima — pijanstvu, raz-

vratu, idolopoklonstvu (1. Petrova 4,3). KrπÊani s dobrom savjeπÊu nemogu Ëiniti ovakva djela. Oni su pozvani na sveto æivljenje (“Buditesveti, jer sam ja svet”, 1. Petrova 1,16) i pozvani su da svojom vjeromosiguraju “krepost, krepoπÊu spoznanje, spoznanjem uzdræljivost, uz-dræljivoπÊu postojanost, postojanoπÊu poboænost, poboænoπÊu brato-ljublje, bratoljubljem ljubav” (2. Petrova 1,5-7; usporedite 1. Petrova4,8.9). Kao krπÊani æivimo po Boæjoj volji, a ne prema ljudskim æeljama(1. Petrova 4,2) jer je Krist stradao radi nas (4,1). Postradao je u tijeluda bismo mi bili slobodni od vlasti tijela i grijeha.

Razmislite: Zaπto je pogreπno i opasno misliti da je vrπnjaËkonasilje ograniËeno samo na mlade ljude? S kakvim se pritiscima su-sreÊu odrasli od strane svojih vrπnjaka u razliËitim æivotnim razdob-ljima? Koja nam biblijska naËela pomaæu da se suoËimo s pritiscimau bilo kojem razdoblju naπeg krπÊanskog æivota?


III. Æivjeti po Boæjoj volji: obeÊanje(Prisjetite se u razredu teksta iz 2. Petrove 1,4-10.)Æivjeti po Boæjoj volji ne znaËi da se spaπavamo djelima. Takav

æivot temelji se na Boæjim obeÊanjima, na onome πto je Krist uËinioza nas. To je spasenje o kojem su prorokovali proroci (1. Petrova1,10.11). Æivot po Boæjoj volji temelji se na Radosnoj vijesti o spase-nju koje imamo u Kristu (1. Petrova 1,12). “Njegova boæanska snagaobdarila nas je svime πto je potrebno za æivot i poboænost, pravomspoznajom onoga koji nas je pozvao vlastitom slavom i moÊi” (2. Pe-trova 1,3), da bismo mogli uteÊi “od tjelesnih æelja ovoga svijeta” (2.Petrova 1,4).

IV. Velik broj rugaËa(Prisjetite se u razredu teksta iz 2. Petrove 3,3-14.)Petar govori o sigurnosti drugog Kristovog dolaska i konaËnog su-

da (2. Petrova 3,7.10) i o Ëinjenici da Êe se neki, kako se bliæimo svr-πetku vremena, rugati ovim dogaajima. On tvrdi da moæemo biti sigurniu drugi dolazak na osnovi proπlih dogaaja, poËevπi od stvaranja i po-topa (2. Petrova 3,6). U 11. i 14. retku tvrdi da nas svijest o Kristovomdolasku treba potaknuti na posveÊeni æivot.

Razmislite: Koja veza postoji izmeu Kristovog drugog dolaska imoralnosti (ispravnog i pogreπnog ponaπanja)?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima razreda da primijene pou-

ku za ovaj tjedan u svojem æivotu. Postoji jasna razlika izmeu naËinaæivota vjernika i nevjernika, kao πto vidimo u 2. Petrovoj 1,5-8; uspore-dite 1. Petrova 4,3.8.9. Pouka za ovaj tjedan stavlja izazov pred teænjuda se izmeu krπÊanskog i nevjerniËkog naËina æivota izbriπu razlike,izbjegavajuÊi zamku da spasenje moæemo zaraditi legalistiËkim vrπe-njem Zakona.

Za razmiπljanje:1. U kojim se podruËjima æivota moram promijeniti oslanjajuÊi se

na boæansku milost i besplatni dar pravednosti u Kristu, da bi mojæivot bio u skladu s Boæjom voljom?

2. Na koje nas naËine vrπnjaËki pritisak spreËava da æivimo poBoæjoj volji?

3. S kojim se izazovima krπÊani suoËavaju zbog vjerovanja u drugiKristov dolazak?

4. Koji je odnos izmeu naπeg vjerovanja u Kristov drugi dolazaki svakidaπnjeg æivota?


5. Koju ulogu igra proroπtvo u naπem razumijevanju drugog do-laska?

Aktivnost:VrπnjaËki pritisak ne javlja se samo meu tinejdæerima, iako su

najËeπÊe djeca u tom uzrastu pod pritiskom svojih vrπnjaka. Odraslise takoer bore s pritiskom da se pokore mjerilima koja odreuje kul-tura u kojoj æive ili druπtveni sloj kojem pripadaju. Na adventistiËkekrπÊane pritisak mogu vrπiti krπÊani koji u crkvu idu nedjeljom. Kakobiste odgovorili nekome tko vas pita zaπto adventistiËki krπÊani svet-kuju subotu kada veÊina krπÊana svetkuje nedjelju?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Naπa vjerovanja neposredno utjeËu na naπe

ponaπanje; a naËin na koji se ponaπamo Ëesto je i pod utjecajem ljudikoji æive u naπem okruæenju. Razmiπljajte o odnosu izmeu vjerovanjai naËina æivota.

Aktivnost: Navedite primjere koji opisuju odnos izmeu vjerova-nja i ponaπanja. Treba takoer dodati da naπ identitet — u ovom slu-Ëaju kao pripadnika Boæjeg naroda — odreuje naπe ponaπanje. Na kojesve naËine moæete sluæiti vjernicima koji proæivljavaju razliËite nevo-lje: na primjer zbog vrπnjaËkog pritiska, izloæenosti okruæenju u ko-jem ljudi postaju plijen tjelesnih æelja, susreta s ljudima koji ne vje-ruju u drugi Kristov dolazak ili proroËanstva itd.?


Pouka 12 12.—19. oæujka 2016.

Borbena crkva


UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe da se poruke upuÊene crkvama u razliËitim

razdobljima crkvene povijesti odnose i na krπÊane u danaπnjem svijetu.OsjeÊati: Osjetit Êe Kristovo suosjeÊanje kod procjene naπeg du-

hovnog stanja kao vjernika pojedinaca i kao crkvene zajednice.»initi: Prihvatit Êe Kristov dar kojim postajemo pobjednici uz Nje-

govu pomoÊ.

Smjernice za pouËavanjeZnati: Krist nam govori da nismo sami u borbi protiv zla

A. Kako je Isus opisan u ovim porukama? ©to poruke govore otome kako Krist odgovara na naπe razliËite potrebe?

B. Koji su pokazatelji da se crkve bore s krizom identiteta?

OsjeÊati: Krist je s nama u borbi protiv SotoneA. ©to nas treba potaknuti da prihvatimo Kristovu iskrenu ocjenu

naπeg duhovnog stanja?B. Na koji naËin jedino moæemo nadvladati Sotoninu “sinagogu” i

njegove avolske planove?

»initi: Prihvatiti konstruktivnu kritiku upuÊenu iz ljubaviA. Da se Isus obraÊa vama danas na isti naËin na koji se obraÊao

crkvama, πto bi rekao o vaπem duhovnom stanju?B. Kako trebamo odgovoriti kada nam bliski prijatelj upuÊuje kri-

tiku koja nas prikazuje u negativnom svjetlu?

Saæetak: Poruke upuÊene crkvama pokazuju da je Krist kroz po-vijest bio usko povezan sa svojim crkvama i da æeli biti povezan i snama. Jedino tako moæemo imati nadu da Êemo izvojevati pobjedu.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Otkrivenje 3,20.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kristova je namjera da crkvenezajednice i pojedinci u njima duhovno rastu u zajednici s Njim. Krist,LijeËnik, utvruje pravo duhovno stanje svake crkve i savjetuje πto sva-ka mora uËiniti u odreenom stanju. Bez obzira na vrstu naπih duhov-nih nedostataka, moramo vjerom pozvati Krista u svoje srce da bi unama mogao æivjeti svojim pravednim æivotom.

Samo za uËitelje: Dok u razredu prouËavate o porukama upuÊe-nim crkvama, prepoznajte da se svaka poruka moæe primijeniti napojedinca kao i na mjesnu crkvu. Mjesne crkve ili Ëitave denominacijemogu iskusiti iste izazove i proÊi kroz razliËite faze rasta kao i po-jedinci. Bez obzira na okolnosti u kojima se moæemo naÊi, Krist jeblizu nas da nas vodi, ispravlja i spasi.

Uvodna aktivnost: Nijedan ljudski um, koliko god bio sjajan imudar, ne moæe toËno procijeniti karakter druge osobe (procjena kojuËesto nazivamo “osuivanjem”). Meutim, Krist moæe ocijeniti naπe pra-vo duhovno stanje. Potaknite Ëlanove razreda da iznesu svoje misli,iskustva i naËine na koje su reagirali na dobronamjerne kritike, savje-te, vrπnjaËki sud o neËemu itd.

Razmislite: Nakon πto je bio osvjedoËen u svoj grijeh s Bat-©e-bom, David je izjavio: “Operi me svega od moje krivice, od grijeha memojega oËisti. ... UËini mi, Boæe, Ëisto srce i duh prav ponovi u meni.”(Psalam 51,4.12) Razgovarajte o ovoj molbi u svjetlu poruka upuÊenihcrkvama, koje pozivaju na osobnu obnovu.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Poruke koje je Krist uputio crkvama upuÊene

su svima nama. Naπ je zadatak da prepoznamo kako se ove porukeodnose na nas kao pojedince i kao crkvenu zajednicu.

Biblijski komentarI. Znam tvoja djela: Kristove rijeËi upuÊene efeπkoj crkvi

(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 2,1-7.)Za crkvu u Efezu reËeno je da je usred teπkoÊa pokazala veliko

strpljenje i da ne podnosi one koji Ëine zlo. Suprotstavila se onimakoji tvrde da su apostoli, a nisu. Bila je primorana da ih iskuπa Svetimpismom i naπla ih je laænima. Crkva je s pravom odbacila laæni naukskupine poznate po imenu nikolaiti (Otkrivenje 2,6). Sve ove njezineosobine i djela vrijedni su pohvale.


Meutim, Isus njeæno ukorava ovu crkvu: “©to si ljubav svoju prvuostavio.” (Otkrivenje 2,4)

Razmislite: ©to znaËi ostaviti svoju prvu ljubav?

II. Krist koji je podnio patnju, razumije patnje svoje djece(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 2,8-17.)Crkvi u Smirni Krist se predstavlja kao Onaj koji je umro i us-

krsnuo (2,8). Ova misao o Kristu koji strada bila je potrebna crkvi ko-ja Êe uskoro doæivjeti progonstvo. Neki vjernici bit Êe baËeni u tam-nicu i doæivjet Êe velike nevolje. Crkva je ohrabrena da bude vjerna dosmrti (2,10) kako bi izbjegla drugu smrt (2,11). Crkvi u Pergamu Kristse predstavlja kao Onaj koji ima maË oπtar s obje strane. To je simbolBoæje rijeËi. Boæja rijeË je obrana od laænog nauka koji dolazi sa Soto-ninog prijestolja (2,13).

Meutim, podnoπenje progonstva samo po sebi ne πtiti crkvu odlaænog nauka. Meu vjernicima ima onih koji postavljaju kamenjespoticanja na put drugih vjernika. Æalosno je πto Êe crkva proÊi krozprogonstvo, a Krist Êe se okrenuti protiv nje. Ovo nas podsjeÊa natekst iz Evanelja po Mateju 7,21-23, gdje mnogi tvrde da su Ëinilidivna djela za Isusa, ali Krist kaæe da ih ne poznaje.

Razmislite: Kako je moguÊe da osoba koja sluæi Gospodinu budena kraju izgubljena?

III. Laæni nauk prijeti opstanku Crkve koja se razvija(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 2,18-3,6.)Crkvi u Tijatiri Krist se predstavlja kao Boæji Sin Ëije su oËi kao

plamen ognjeni (Otkrivenje 2,18) i koji ispituje um i srce (Otkrivenje2,23). Zato Krist poznaje “djela, i ljubav, i sluæbu, i vjeru, i postojanost”tijatirske crkve.

Problem je ove crkve u tome πto je previπe popustljiva prema Je-zabeli, laænoj proroËici i bludnici (Otkrivenje 2,20), koja prikazuje la-æne uËitelje. Posljedica je da su neki vjernici zavedeni ovim naukom,“sotoninim dubokim tajnama” (Otkrivenje 2,24).

Crkvi u Sardu govori da ima ime da je æiva, ali je mrtva (Otkrivenje3,1). Crkva je zaboravila πto je “primila i Ëula”, joπ manje je bila spre-mna to posluπati (Otkrivenje 3,3). Na sreÊu, nekoliko duπa u Sardu“nisu oneËistile svojih haljina” (Otkrivenje 3,4). Kako se borbe s kojimasu se ove crkve suoËavale — od laænog nauka i ravnoduπnosti do du-hovne smrti i zbunjenosti zbog “sotoninih dubokih tajni” — mogu ob-jasniti drugaËije osim da su posljedica velike borbe?


Razmislite: Krist kaæe da poznaje njihova djela (2,19; 3,1). Kojasu djela ovdje spomenuta? ©to su vjernici trebali uËiniti da bi njihovadjela bila “savrπena pred Bogom njihovim” (Otkrivenje 3,2)?

IV. “Otvorena vrata” i “stajanje pred vratima”(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 3,7-22.)Filadelfijska crkva pohvaljena je da Ëuva Boæju rijeË (3,8), uspr-

kos svojim ograniËenim sposobnostima. Uvjerena je u Boæju ljubav (3,9)i dano joj je obeÊanje da Êe, ako pobijedi, ponijeti Kristovo ime (3,12).Nositi neËije ime ukazuje na usku povezanost s tom osobom, kao πtodijete nosi prezime svojih roditelja. Ovo je jedina crkva kojoj Krist neupuÊuje negativne kritike.

Laodicejsku crkvu, s druge strane, Krist, Vjerni Svjedok, oπtro uko-rava zbog njezinog samozadovoljstva. Crkva je nesvjesna svoje potpu-ne pokvarenosti i zaslijepljena je svojom uobraæenoπÊu. Meutim,poruka joj je upuÊena iz ljubavi, kao kada se roditelj obraÊa svojemzalutalom djetetu (3,19). Krist se nada da Êe se laodicejska crkva po-kajati. Svako obeÊanje koje odjekuje u porukama upuÊenim crkvamasadræi istinu i za vjernike laodicejske crkve: svatko tko pobijedi, sjestÊe s Kristom na Njegovom prijestolju, kao πto je On pobijedio i sjeosa svojim Ocem na Njegovom prijestolju (3,20.21). Opisi pobjede u ovimporukama govore o æestokoj borbi izmeu Krista i Sotone.

Razmislite: Moæe li se poruka upuÊena laodicejskoj crkvi odno-siti i na adventistiËke krπÊane? Zaπto?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Poruke upuÊene crkvama obuhvaÊaju poziv na

duhovnu samoprocjenu. One pozivaju vjernike da ispitaju sebe u svje-tlu Boæje rijeËi. Sve poruke upuÊuju na duhovno buenje i obnovu.

Za razmiπljanje:1. ©to nam dolazak laænih uËitelja u efeπku crkvu govori o velikoj

borbi? ©to otkriva o naπoj podloænosti prijevarama?2. ©to prema Otkrivenju 2,14.15 znaËi doktrina?3. ©to za vas znaËi poziv da otvorite vrata i pustite Krista da ue?

Aktivnost: Kako biste reagirali kada bi vaπ prijatelj trebao datiiskrenu ocjenu vaπeg duhovnog stanja, onu za koju znate da je toËna?©to biste uËinili? Sjetite se πto je David uËinio kada je bio suoËen sasvojim grijehom preljuba s Bat-©ebom (2. Samuelova 12,1-13; Psalam51,1-14)?


»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Predaja Kristu sveobuhvatna je tema u poruka-

ma upuÊenim crkvama. Ohrabrite Ëlanove razreda da vjerom pozovuKrista u svoj æivot.

Aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da predloæe neku pjesmu kojagovori o predaji srca Kristu. Otpjevajte je tiho i zamolite jednu osobuda se na kraju pomoli.


Pouka 13 19.—26. oæujka 2016.

Otkupljenje


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe kako Êe velika borba izmeu Krista i Sotone

jednom zauvijek zavrπiti.OsjeÊati: Radovat Êe se zbog obeÊanja da Êe Bog uËiniti kraj boli,

patnjama i smrti.»initi: Upotrijebit Êe osobnu slobodu i izabrati Krista s kojim Êe-

mo vladati tisuÊu godina i svu vjeËnost.

Smjernice za pouËavanjeZnati: KonaËno rjeπenje velike borbe

A. Dok se duga velika borba izmeu Krista i Sotone bliæi kraju,πto vezivanje Sotone, opisano u Otkrivenju 20,1-3, govori o njegovimsadaπnjim aktivnostima?

B. ©to je kljuËno da bismo shvatili zaπto se grijeh pojavio u savr-πenom svijetu? Zaπto Bog nije uniπtio Sotonu Ëim se pobunio protivNjega?

OsjeÊati: Bog Êe otrti svaku suzuA. Na koje su naËine ljudi vjekovima lili suze u ovom grijehom

ispunjenom svijetu? ©to znaËi “otrti svaku suzu”? Navedite tjelesne,emocionalne i mentalne “suze” koje ljudi Ëesto prolijevaju.

B. Razgovarajte o moÊi Sotoninih obmana i kako nas moæe zasli-jepiti da zaboravimo radost pobjede ako smo na Boæjoj strani.

»initi: Joπ uvijek imamo vremena za donoπenje mudrih odlukaA. Kakva je osobna posveÊenost potrebna uoËi predstojeÊeg rjeπe-

nja velike borbe?

Saæetak: Svaki Ëovjek ima izbor: da prihvati pobjedu koju je KristveÊ izvojevao ili da je odbaci i bude uniπten sa Sotonom. Kada velikojborbi doe kraj, poklonit Êe se svako koljeno i svaki Êe jezik priznatida je Bog ljubav.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 21,4.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Tijekom tisuÊu godina sveti Êevladati i suditi svijetu s Kristom. Sotona Êe za vrijeme tih tisuÊu godinabiti zatoËen prije konaËnog uniπtenja.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan naglaπava dvije podjeleljudskog roda u vrijeme kada se velika borba bude bliæila kraju. S jednestrane su Kristovi sljedbenici, Ëija su imena zapisana u Knjizi æivota.S druge su strane oni Ëija imena nisu zapisana u Knjizi. NiËega tajnogneÊe biti u vezi s neËijim imenom zapisanim u Knjizi. Ili prihvaÊamoKristov dar spasenja vjerom ili smo Sotonine ærtve.

Uvodna aktivnost: TisuÊu godina bit Êe dovoljno da vjernici do-biju odgovore na sva zbunjujuÊa pitanja: Zaπto je bilo dopuπteno zlokoje je donijelo svu bol, patnju i smrt koje je ËovjeËanstvo doæivjelo?Zamolite svakog Ëlana razreda da iznese svoje ili tue iskustvo o tje-lesnoj boli, emocionalnim problemima, duπevnoj patnji. Takoer mo-æete razgovarati o nedavnim nesreÊama vezanim za uragane, tornada,potrese, teroristiËke napade, eksplozije, avionske nesreÊe itd.

Razmislite: Bog Êe na kraju velike borbe otrti svaku suzu. ©to toznaËi za vas?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Ova se pouka prvenstveno bavi razdobljem od

tisuÊu godina nakon Kristovog dolaska. Na poËetku ovog razdoblja vjer-nici doæivljavaju prvo uskrsnuÊe (spaπeni osude druge smrti), Sotonaje svezan i ostaje okovan Ëitavo razdoblje, sveti vladaju s Isusom. Nakraju ovog razdoblja bit Êe drugo uskrsnuÊe i konaËni sud nad zlima.Velika borba se zavrπava. Svi priznaju da je Boæji sud istinit i pravedan.

Biblijski komentarI. Vladati s Kristom tisuÊu godina

(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 20,1-4.)Ivan vidi anela koji se spuπta s Neba; on ima kljuËeve od bezdana

u koji Êe baciti svezanog Sotonu. Njegov je cilj zaustaviti Sotonu daviπe ne zavodi ljude. Sotona je vjekovima bio zauzet zavoenjem ljudi,Ëega oni Ëesto nisu bili svjesni.

U meuvremenu, oni koji su umrli muËeniËkom smrÊu i oni kojise nisu poklonili Zvijeri i njezinom kipu, vraÊaju se u æivot i vladaju sIsusom tisuÊu godina. Ovoj skupini svetih povjereno je djelo suda. Tekstu Otkrivenju 20,4 ne govori jasno sjedi li joπ netko na prijestolju isudi li zajedno s onima koji su bili ubijeni jer se nisu poklonili Zvijeri


i njezinom kipu. Ivan jednostavno kaæe da je “vidio prijestolja (onimaπto su sjedili na njima dano je suditi), i duπe pogubljenih zbog Isuso-vog svjedoËanstva i Boæje rijeËi, i sve koji se nisu poklonili Zvijeri injezinom kipu niti su primili æig na svoje Ëelo i ruku. Oni su oæivjelii vladali s Kristom tisuÊu godina.” (Otkrivenje 20,4 — autorov prije-vod)

Razmislite: ©to Ëinjenica da Sotona mora na silu biti zaustavljenda ne vara “narode” govori o njegovom trenutaËnom djelovanju? Ko-liko su pojedinci, i vjernici i nevjernici, svjesni Sotoninih sadaπnjihaktivnosti?

Kako tekst u 1. KorinÊanima 4,5, gdje stoji da Êe Gospodin “osvi-jetliti πto je sakriveno u tami i objaviti nakane srdaca”, pruæa utjehuu vezi s pitanjima na koja nemamo odgovor?

II. KonaËni sud i druga smrt(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 20,7-15.)»im Sotona bude privremeno puπten iz tamnice (Otkrivenje 20,7),

odmah Êe pristupiti planiranju sveopÊe obmane. I dalje Êe varati naro-de na “Ëetiri kraja zemlje” (Otkrivenje 20,8), one koji su ustali o drugomuskrsnuÊu, i sada ih okuplja da bi objavio rat. Sotonina velika vojskaopkoljava svete u novom Jeruzalemu u nadi da Êe ga osvojiti (Otkri-venje 20,9). Meutim, Ëini kobnu pogreπku: upravo tada se s Neba spu-πta oganj i uniπtava Sotonu, njegove anele i one koji su podlegli nje-govim prijevarama na Zemlji. Bit Êe muËeni “danju i noÊu u vijeke vje-kova” u jezeru ognjenom i sumpornom (Otkrivenje 20,10). Ovaj redakne znaËi da Êe Sotona i njegovi sljedbenici biti izloæeni neprekidnommuËenju, veÊ da Êe biti u potpunosti uniπteni.

Zatim, kada avao i svi oni Ëija imena nisu zapisana u Knjizi æivota(Otkrivenje 20,15) budu uniπteni u ognju druge smrti, smrti Êe doÊikraj (Otkrivenje 20,14). Otvoren je put za novo Nebo i novu Zemlju,kao πto Ivan opisuje u 21. poglavlju.

Razmislite: »emu sluæi sud u Otkrivenju 20,12?

III. Novo Nebo i nova Zemlja(Prisjetite se u razredu teksta iz Otkrivenja 21,1-9.)U Otkrivenju 21,1-4 Ivan opisuje novo Nebo i novu Zemlju u Ëijem

se srediπtu nalazi novi Jeruzalem. Ovaj opis pokazuje da Bog podiæesvoj πator meu otkupljenima. On boravi meu njima kao njihov Bog,a oni su Njegov narod. Bog briπe svaku suzu s njihovih oËiju i viπenema smrti, æalosti, plaËa ni boli.

Razmislite: ©to znaËi to πto Ivan ne vidi more na novom Nebu inovoj Zemlji (Otkrivenje 21,1)?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Svatko od nas mora sebi postaviti jednostavno

pitanje: HoÊe li moje ime biti zapisano u Knjizi æivota kada zavrπi velikaborba? Potaknite sve Ëlanove razreda da odgovore na ovo pitanje.

Za primjenu:1. ©to tekst u Otkrivenju 20,1-4 uËi o postojanju Sotone i njegovom

djelu zavoenja? Zaπto je nerazumno poricati postojanje Sotone kaoπto mnogi Ëine?

2. Pretpostavimo da dræite biblijski sat jednom od vaπih susjeda.©to biste odgovorili kad bi vas upitao zaπto je Bog dopustio zlo u svi-jetu?

3. Ako ljudi imaju slobodnu volju, zaπto onda Krista prihvaÊa mno-go manje ljudi nego πto bismo oËekivali?

4. Zamislite da je vaπe ime zapisano u Knjizi æivota. Kako se osje-Êate zbog toga? Moæete li biti sigurni da je vaπe ime doista zapisano uKnjizi æivota? Zaπto?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kraj velike borbe obuhvaÊa i pregledavanje knji-

ga. Pojedinci Ëija su imena zapisana u Knjizi æivota, vladaju s KristomtisuÊu godina. Da bi neËije ime bilo zapisano u Knjizi, mjerilo je jedno-stavno: ta osoba mora vjerom prihvatiti Kristovu pravednost u svojemæivotu.

Aktivnosti: SljedeÊa aktivnost pomoÊi Êe Ëlanovima razreda dashvate kako izgleda kada je neËije ime izostavljeno s vaæne liste. Za-molite nekoga iz razreda da sastavi dvije liste ljudi koji su vaæni unjegovom æivotu. Jednoj listi ne treba posveÊivati mnogo vremena. Dru-gu listu treba napraviti nakon pomnog razmiπljanja tko bi se na njojtrebao naÊi.

Cilj je da pomognete svim Ëlanovima da zapaze imena koja su upoËetku izostavljena. Kako biste se osjeÊali da su izostavljeni prisut-ni? Kako bi se oni osjeÊali? Zamislite da je vaπe ime izostavljeno izKnjige æivota. U Kristovoj Knjizi æivota nitko neÊe biti pogreπno izo-stavljen ili upisan, veÊ samo oni “koji Ëuvaju Boæje zapovijedi i vjeruIsusovu” (Otkrivenje 14,12).


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Grijeh se na neki naËin, ne znamo toËno kako, pojavio

u Boæjem savrπeno stvorenom svijetu i postao polazna to-

Ëka velike borbe. Jedno ipak znamo, i to vrlo dobro: da

smo se kao ljudska biÊa naπli usred ove borbe.

Velika borba zapoËela je na Zemlji kada je Sotona las-

kanjem i laæima zaveo Adama i Evu odvraÊajuÊi ih od Boga.

Da su ostali vjerni onome πto im je Bog rekao, da su po-

sluπali Njegove jednostavne zapovijedi, nikada ne bi bilo

svijeta kakvog znamo, ispunjenog nesreÊama, kuπnjama i

patnjom.

Bog je obeÊao da Êe preuzeti punu odgovornost za ljud-

sku pobunu i ponijeti posljedice za svako zlo koje smo

poËinili. Bog je samo na ovaj naËin mogao obnoviti odnos

s ljudskim rodom, meuljudske odnose i Ëovjekov odnos

s ostalim djelima stvaranja.

Isus je izvojevao odluËujuÊu pobjedu na kriæu. Pred na-

ma je izazov kome Êemo pokloniti svoju vjernost — pobjed-

niËkoj strani ili strani koja je izgubila.

pobuna i otkupljenje · priru¨nik za u¨itelje (1/2016) ¥ 5 uvod pobuna i otkupljenje grijeh se...

Documents