plan razvoja turizma općine lokve...manifestacije. sadrži posjet prirodnim znamenitostima:...
TRANSCRIPT
0
Lokve, 2010.
Plan razvoja turizma općine Lokve
1
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,
OPATIJA
SVEUČILIŠTE U RIJECI
NARUČITELJ :OPĆINA LOKVE
ZA NARUČITELJA: NAČELNIK, ANTON MIHELČIĆ, ING
UŽI STRUČNI TIM:
PROF.DR.SC. DORA SMOLIČIĆ JURDANA
DR.SC. MARKO PERIĆ
MR.SC. LIDIJA BAGARIĆ
MARIJAN SRDOČ
SADRŽAJ:
2
UVOD ....................................................................................................................................................... 3
GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA PGŽ KAO POLAZIŠTE ZA IZRADU PLANA RAZVOJA TURIZMA
OPĆINE LOKVE......................................................................................................................................... 4
RESURSNA OSNOVA ............................................................................................................................... 5
Položaj, klima, prometna povezanost ................................................................................................. 5
Geološke značajke prostora i vodeni resursi ....................................................................................... 6
Pregled prirodne i kulturno-povijesne baštine .................................................................................... 6
Manifestacije i događanja ................................................................................................................... 7
Atrakcije............................................................................................................................................... 8
Smještajni kapaciteti i noćenja ............................................................................................................ 9
Stanovništvo ...................................................................................................................................... 10
ODRŽIVI RAZVOJ I KVALITETA – KONSTANTE U SUVREMENOM PRISTUPU PLANIRANJA
TURISTIČKOG RAZVOJA .............................................................................................................. 11
RAZVOJNI MODEL ...................................................................................................................... 13
Destinacijski menadžment ................................................................................................................. 14
Buduće pozicioniranje i primarna turistička tržišta ........................................................................... 14
-prijedlog razvojnih projekata- .............................................................................................................. 16
Ključni razvojni projekti ..................................................................................................................... 16
Ostali projekti: ................................................................................................................................... 26
PRILOG I.: TABLIČNI PREGLED PROJEKATA PREMA VRSTI ULAGANJA................................................... 31
PRILOG II.: DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA ....................................................................................... 35
Dostupna sredstva iz EU fondova..................................................................................................... 39
Programi raspoloživi na razini Primorsko-goranske županije .......................................................... 41
PRILOG III.: PRIJEDLOG MJERA OD STRANE OPĆINE LOKVE .................................................................. 42
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................. 45
3
UVOD
Plan razvoja turizma općine Lokve temelji se na općoj hipotezi da turizam može
značajno doprinijeti ekonomskom razvoju općine te unaprijediti standard i kvalitetu života
lokalnog stanovništva. Ova hipoteza utemeljena je na teorijskim znanjima i praktičnim
iskustvima te dosezima koncepcije održivog razvoja. Istraživanjem se težilo osmisliti model
razvoja turizma koji će osigurati razvoj općine Lokve kao konkurentne turističke destinacije.
Turistički proizvod treba izgraditi i repozicionirati na turističkom tržištu valorizirajući
raspoložive resurse, sukladno suvremenim trendovima na turističkom tržištu. Dugoročno,
turizam treba doprinijeti blagostanju lokalne zajednice i gospodarskom napretku, uz
maksimalnu zaštitu prirodnih i kulturno-povijesnih resursa.
Za uspješno provođenje Plana razvoja općine Lokve nužno je primjenjivati posebne
razvojne i druge mjere i programe podrške. Projekti i programi koji se predlažu u nastavku
predstavljeni su s ciljem da ih potencijalni poduzetnici, samostalno ili u suradnji s javnim
sektorom pokušaju realizirati na području općine Lokve. Intencija je Plana da poduzetnici i
lokalno stanovništvo općine Lokve na vrijeme prepoznaju mogućnost korištenja raznih
potpora za poduzetničke investicije i planove.
S obzirom na specifična obilježja ruralnog turizma Plan želi ukazati da je uz velike
kapitalne investicije i programe, uključivanje u turističke aktivnosti moguće i uz relativno
skromnija financijska sredstva. Osmišljavanje poticaja jedan je od ključnih elemenata koji
treba neposredno pridonijeti realizaciji investicija predviđenih ovim Planom. Uz njihovu
ekonomsku funkciju oživljavanjem poticajnih mjera šalje se jasna poruka o opredijeljenosti
Općine Lokve prema razvoju turizma. Poticaje treba sagledati kao smjernice i aktivne mjere
potpore razvoju turizma.
Intencija je Plana da bude jasan i da daje konkretne ciljne smjernice za razvoj turizma
na području za koje se donosi, u nastavku se iznosi pregled postojećih programa potpore,
čije korištenje može direktno doprinijeti implementaciji Plana na području općine Lokve i
realizaciji projekata.
Predlaže se suradnja i partnerski odnos sa Sveučilištem u Rijeci kroz:
logistiku povezivanja privatnog poduzetništva i lokalne samouprave
pomoć u pronalaženju investitora
zajedničko osmišljavanje, izrada i provedba razvojnih projekata
izrada aplikacija za prijavu projekata koji se financiraju sredstvima iz EU
fondova
4
GLAVNI PLAN RAZVOJA TURIZMA PGŽ KAO POLAZIŠTE ZA IZRADU
PLANA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE LOKVE
Primorsko-goranska županija usvojila je Glavni plan razvoja turizma Primorsko-goranske
županije, temeljni dokument budućeg razvoja turizma na prostorima Kvarnera, koji na
maksimalno razumljiv i jasan način prezentira smjernice, ciljeve i zadatke budućeg razvoja
turizma. Postojeće komparativne prednosti iskoristiti na način da Kvarner postane
prepoznatljiva – konkurentna destinacija Mediterana nije jednostavan zadatak. Iz tog je
razloga Glavni plan nedvosmisleno uputio na primjenu scenarija restrukturiranja i
repozicioniranja (na razini Kvarnera) koji se ostvaruje načelima kvalitete, ulaganja u smještaj
– atrakcije – infrastrukturu i usluge, te marketingom koji naglašava krovnu razinu nastupa na
tržištu. Od naročitog je značaja monitoring, kao nedjeljivi sadržaj ostvarenja plana
temeljenog na integriranoj kvaliteti upravljanja destinacijom.
Završetkom i predajom Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije
istraživanje nije okončano. Kontinuirana aktivna turistička politika preduvjet je opstanka na
zahtjevnom turističkom tržištu. Stoga se sukladno međunarodnim iskustvima, te
metodologiji planiranja u turizmu kao jedan od zadataka nameće izrada akcijskih planova
razvoja turizma na razini općina/gradova Primorsko-goranske županije.
U kontekstu prethodno navedenog, na inicijativu Općine Lokve prišlo se izradi Plana razvoja
turizma općine Lokve kao strateškog razvojnog dokumenta općine Lokve za područje turizma
kao dijela gospodarskog sustava općine. Usprkos nedvojbeno značajnim resursima, turizam
se na prostoru ove općine nije značajnije razvijao, te stoga ovaj dokument predstavlja snažno
uporište budućem razvoju turizma na području ove općine, a što bi trebalo potaknuti i razvoj
poduzetništva u drugim, indirektno povezanim djelatnostima.
Temeljem mnogobrojnih radionica i sastanaka Glavnim planom razvoja turizma Primorsko-
goranske županije izvršena je prostorna raščlamba Kvarnera kako slijedi:
Opatijska rivijera
Crikveničko-vinodolska rivijera
Rijeka i riječki prsten
Gorski kotar
Otoci-Krk, Rab, Cres, Lošinj
Općina Lokve sukladno geografskom pozicioniranju te logičnom povezivanju
komplementarnih sadržaja i povijesnih ishodišta čini sastavni dio Gorskog kotara.
5
Slika 1.: Gorski kotar
Izvor: Izradili autori
RESURSNA OSNOVA
Resursi predstavljaju osnovni preduvjet za turistički razvoj nekog područja. Turistički resursi
su prirodna ili antropogena dobra koja se mogu gospodarski koristiti (valorizirati). Dio su
cjeline razvoja određenog geografskog područja, a bogatstvo resursima komparativna je
prednost u gospodarskom razvoju. Turistički resursi moraju imati visok stupanj privlačnosti,
kako bi svojim svojstvima i karakteristikama privukli određeni segment turističke potražnje.
Položaj, klima, prometna povezanost
Općina Lokve se prostire na 42 km2 na kojem prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001.
godine živi 1.120 stanovnika. Strukturu reljefa obilježavaju kraški oblici koji prevladavaju na
ovom prostoru, a pogoduju rastu šuma bukve, smreke i jele koje su ponos ljudi koji tu žive.
Lokve okružuju vidici, Risnjak i Snježnik sa jedne, Bitoraj i Bjelolasica sa druge strane.
Kroz općinu Lokve prolazi državna autocesta Rijeka-Zagreb, a upravo ova dva urbana središta
predstavljaju u prvoj fazi turističkog razvoja općine Lokve glavna ciljna tržišta. Premda ovo
znači dobru prometnu povezanost sa ostalim krajevima Hrvatske, problem predstavljaju
gustoće cesta lokalnog karaktera. U zimskom periodu kada nastupe ekstremni vremenski
uvjeti, od velike su važnosti alternativni pravci, koji mogu skratiti vrijeme potrebno za
normalizaciju prometa, a tijekom preostaloga dijela godine ostaje njihova uloga u
povezivanju s pojedinim turistički vrijednim lokalitetima. S obzirom na oštre klimatske uvjete
tijekom zime veliku ulogu u kvaliteti postojećih cesta ima redovito i intenzivno održavanje
6
kolnika, koji se brže i drastičnije oštećuje. Područjem općine Lokve prolazi stara cesta
Karlovac-Rijeka, te željeznička pruga Zagreb-Rijeka.
Područje općine Lokve spada dijelom u zonu kontinentalne, a dijelom planinske klime. Od
naročitog je značaja utjecaj vjetrova, osobito juga i bure koji znaju, posebice u višim
predjelima poprimati žestoke razmjere. Kratka i svježa ljeta, duge i oštre zime s mnogo
snijega karakteristika su klime.
Geološke značajke prostora i vodeni resursi
Geološke značajke prostora. Aluvijalni nanosi pretežito pjeskovitog sastava prisutni su uz
vodotoke. Znatni dio površine zauzimaju škriljevci mezozoika i konglomerati paleozoika, dok
ostali dio čine čiste stijene vapnenca i dolomita mezozoika. Centralnim dijelom općine
dominira duboka uvala u kojoj je smješteno umjetno jezero, te na sjevernom dijelu najviši
vrh – Veliki Risnjak s 1528 m. Lijevo i desno od središnjeg dijela nailazimo na čitav niz
proplanaka, vrtača, livada, gorskih vrhova, jama i drugih krških fenomena koji dopunjuju
mozaičnost ovog prostora. (Glavni plan razvoja turizma PGŽ, separat Gorski kotar, 2005)
Vodene resurse na ovom prostoru karakterizira akumulacijsko jezero koje je smješteno u
središnjem dijelu. Glavni vodotoci na ovom području su: Lokvarka i Križ potok. Oko njih i
jezera ima čitav niz manjih izvora koji uglavnom pune Lokvarsko jezero.
Pregled prirodne i kulturno-povijesne baštine
Na području općine Lokve do danas su temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićeni sljedeći
vrijedni dijelovi prirodne baštine:
1. Nacionalni park “Risnjak” – dio,
2. Posebni rezervat šumske vegetacije Debela lipa – Velika rebar – dio,
3. Park-šuma Golubinjak i
4. Spomenik prirode – špilja Lokvarka.
Osim toga, Prostornim planom Primorsko-goranske županije evidentirani su za zaštitu:
1. Zaštićeni krajobraz Lokvarsko jezero,
2. Spomenik prirode – pećina Bukovac i
3. Spomenik prirode – Medvjeđa pećina.
Od lokalnih vrijednosti prirodne baštine izdvojeni su: stari drvored u Lokvarskom polju, jela –
kraljica šume u Golubinjaku, Paklena vrata i špilja Ledenica, također u Golubinjaku, ponikva
Kamerkin dol, lokvarski Fratar i ponor Pinora, te nekoliko manje poznatih speleoloških
građevina.
7
Kao kulturno-povijesna baština prostornim planom predviđena je zaštita za:
povijesni sklop i građevine: Kalvarija i sakralna građevina - crkva Svete Katarine
Povijesna graditeljska cjelina: seosko naselje Lokve,
Memorijalna baština: spomen objekt Mrzla Vodica
Spomen obilježje: Mrzla Vodica
Osim navedenog može se istaknuti još:
Lujzinska cesta 1805. g. (miljokazi i obilježja uz Lujzinsku cestu)
Spomenik antifašističkim borcima – poginulim borcima u Španjolskoj u 2. svj. ratu
Kuća Vukonić – najstarija kuća u Lokvama/Sljeme sagrađene krajem 18. stoljeća,
dograđivana 1806. g.
Ploča kralju Tomislavu – 1925.g.(nalazi se u Park šumi Golubinjak)
Goranska kiparska kolonija ostavila je u nasljeđe brojne skulpture na području općine
Manifestacije i događanja
Žabarska noć i Mala žabarska – tradicionalne manifestacije, kulturno zabavnog
karaktera
POJ (pješice oko jezera) i BOJ(biciklom oko jezera)-tradicionalne manifestacije,
sportskog karaktera
Rock koncert na jezeru, Božićni i Uskršnji koncert, manifestacije kulturno zabavnog
karaktera
Prvenstvo Lokava, Utrka sv. Roka, Dan orijentacije, Orijentacijski klub Lokve,
manifestacije sportskog karaktera
Memorijalni turnir u nogometu – NK Risnjak, manifestacija sportskog karaktera
Ljeto na Lujzijani, manifestacija kulturno zabavnog karaktera
Frogstock, bike susret,tradicionalna manifestacija zabavnog karaktera
Susret umirovljenika u Park šumi Golubinjak
Proslava Dana sv. Ane, Dani Općine Lokve
Pohod na Risnjak i Špičunak, Biciklijada
organizacija sportskih manifestacija, Pohod na Špičunak i Risnjak (Planinarsko društvo
”Špičunak”)
Lovačko društvo “Srnjak” – kuhanje lovačkog gulaša povodom Dana Općine, čišćenje
šume, zaštita i hranjenje divljači
Športsko ribolovni klub “Lokvarka” – čišćenje šume, jezera, poribljavanje,
manifestacije Lov na štuke i Ribarska noć
Udruga ”Ljubitelji lokvarskih starina” – svojim radom članovi Udruge pokušavaju
zaustaviti nestajanje tradicijske lokvarske kulture, oživljavanje interesa za bavljenje i
8
njegovanje tradicijskog lokvarskog umijeća proučavanjem etnoloških sadržaja,
organizacija mnogih izložbi, radionica i sudjelovanje na manifestacijama
Goranska kiparska radionica-organizacija simpozija, izložbi, izdavanje monografije
Atrakcije
Prethodno su već spomenuta prirodna i kulturno-povijesna bogatstva i manifestacije pa se iz
svega može izdvojiti nekoliko ključnih atrakcija:
• Špilja Lokvarka – druga najveća spilja u Hrvatskoj uređena za posjetitelje, starost
250000 g., duga 1179m, duboka -277m, za posjet turista osposobljene 3 galerije, od
velikog značaja za razvoj turizma
• Lokvarsko jezero - brana je zatvorila put rječici Lokvarki u njenom donjem toku što
rezultira sakupljanjem sve vode koja se sliva s nepreglednih brda te se stvara
ogromno umjetno jezero na nadmorskoj visini od 770 m a količina vode u jezeru koje
iznosi 48 milijuna kubičnih metara. Time su poplavljene kuće te dio Lujzinske ceste od
Mrzle vodice pa sve do brane Lokvarskog jezera u dužini od 5 km. Na jezeru je u
funkciji splav kao posebna turistička atrakcija
• Pješačka i biciklistička staza oko jezera duga 17,5km
• Šetnica Golubinjak (duga 3km)
• Staza špilja (duga 7km)
• Park šuma Golubinjak-od najranijih dana u tom šumskom raju Lokvarci su tražili
mjesto za svoja javna okupljanja bilo crkvenog ili svjetovnog karaktera, javne
manifestacije. Sadrži posjet prirodnim znamenitostima: Kraljica šume, Golublja i
Ledena spilja i Paklena vrata. Pruža mogućnost rekreacije na višenamjenskom
igralištu, mogućnost najma roštilja i ugostiteljski objekt.
• Zavičajna zbirka -Zbirka starih lokvarskih tradicijskih predmeta. Njeguju se izvorni
dijalekt i običaji. Sadrži velik broj starih fotografija Lokava i Lokvaraca, lokvarsku
tradicijsku glazbu i glazbala (lokvarsko tradicijsko graditeljstvo, stari lokvarski zanati,
lokvarski govor, lokvarski običaji, tradicijska lokvarska odjeća, ručni rad i ostalo
tekstil)
• Muzej žaba - Jedinstven u svijetu. Osim eksponata, sadrži pet vrsta živih žaba koje su
autohtone za ovo područje. VIVARIJI – žive žabe prikazane u okruženju koje oponaša
prirodne uvjete u staništu preparirane žabe, prvaci u žabljim skokovima posebno
vrijedne žabe, umjetnička djela, ostale žabe, suveniri i igračke iz cijeloga svijeta,
kušaonica «Žablje krvi»
9
Smještajni kapaciteti i noćenja
Općina Lokve ima oskudan broj smještajnih kapaciteta pa turisti koji je posjećuju zbog
bogatstva prirodnih ljepota i raznih manifestacija uglavnom su jednodnevni izletnici pa su
tako i zarade od turizma vrlo skromne.
Ponuda smještajnih kapaciteta u Lokvama:
Kuća za odmor – 4 (***), 28 postelja
Apartmani – 9 (***), 46 postelja
Sobe – 9 (***), 16 postelja
Nedostatak smještajnih kapaciteta izrazito je vidljiv i u usporedbi s ostalim mjestima Gorskog
kotara:
Tablica 1: Smještajni kapaciteti u Gorskom kotaru
Izvor: Izvještaj o turistima i noćenjima u Gorskom kotaru, PINS, 2009. godina
Prosječna godišnja popunjenost smještanih kapaciteta za područje GK iznosi: 93584/1997 = 46,86
dana.
BROJ STALNIH POSTELJA - 2008. GODINA
OSTALO
POMOĆNE
POSTELJE UKUPNO
HOTELI,
MOTELI PANSIONI
PLANINARS
KI DOMOVI
ODMA-
RALIŠTA
KUĆA-
NSTVA
KAMP-
OVI
TZG ČABRA 280 55 122 75 0 28 0 0 7
TZG DELNICE 458 107 41 119 0 191 0 0 30
TZG
VRBOVSKO 126 0 0 0 0 64 62 13
TZO
B.MORAVICE 38 0 0 10 0 28 0 0 2
TZO FUŽINE 435 110 50 40 0 150 85 0 60
TZO LOKVE 70 0 0 0 0 70 0 0 20
TZO
MRKOPALJ 296 120 18 54 24 80 0 0 40
TZO RAVNA
GORA 257 0 101 0 110 46 0 0 20
TZO SKRAD 37 0 0 18 0 19 0 0 4
GORSKI
KOTAR 1997 392 332 316 134 676 85 62 196
10
Turizam na ovom području ne generira niti značajan broj zaposlenih:
Turistička zajednica Lokve – 1 zaposlena osoba
Ugostiteljski objekti – 15 zaposlenih (4 kuhara, 11 konobara)
Sezonski radnici – park šuma Golubinjak 3 studenta-vodiči
Tablica 2: Turistički promet i usporedba dolaska i noćenja 2006.-2008.
DOMAĆI STRANI
dolasci % noćenja % dolasci % noćenja %
2006. 674 84,36 3417 109,87 278 98,58 1048 106,40
2007. 799 118,55% 3110 91,02% 282 101,4% 985 93,99%
2008. 668 83,60% 2.035 65,43% 263 93,26% 873 88,63%
Izvor: TZ općine Lokve, 2009.
Stanovništvo
Sukladno zadnjem službenom popisu stanovništva u RH na području općine Lokve
evidentirano, kao što je već navedeno 1.120 stanovnika. Za dalji gospodarski, pa time i
turistički razvoj općine važan je podatak o obrazovnoj strukturi stanovništva. Stoga se u
sljedećoj tablici iznose podaci o obrazovnoj strukturi starijih od 15 godina.
11
Tablica 3: Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi – općina Lokve
Razina obrazovanja Lokve
Bez škole 8
1-3 razreda škole 33
4-7 razreda škole 189
Osnovna škola 222
Srednja škola 455
Viša škola 28
Visoka škola 41
Magisterij 2
Doktorat 3
Nepoznato 5
UKUPNO 986
Izvor: Statistički Ljetopis 2008., Županijski ured Rijeka
Od navedene skupine stanovništva 7,5% ima višu ili visoku školu, fakultet, odnosno
magisterij ili doktorat znanosti. Podatak koji posebno zabrinjava je veliki udio stanovništva
koji imaju osnovno školsko obrazovanje ili niže – 452 osobe ili čak 45% stanovništva starijeg
od 15 godina. Uzimajući u obzir i starost stanovništva, može se zaključiti da su ljudski resursi
potencijalno značajan ograničavajući čimbenik budućeg razvoja. Iz navedenog je razloga
posebno važno pružiti kvalitetnu podršku poduzetničkim inicijativama, s ciljem da se privuče
i iseljeno stanovništvo koje ima porijeklo iz ovog kraja, a zbog osobnih i gospodarskih razloga
iseljeno je. Prometna povezanost pri tome ima posebnu važnu ulogu.
ODRŽIVI RAZVOJ I KVALITETA – KONSTANTE U SUVREMENOM
PRISTUPU PLANIRANJA TURISTIČKOG RAZVOJA
Kvaliteta je ključ uspjeha u turizmu, a postiže se prihvaćanjem i realizacijom načela i
metodologije planiranja Integriranog upravljanja kvalitetom (IQM) u turističkim
destinacijama. IQM strategija razvoja turizma uključuje sve sudionike iz privatnog i javnog
sektora koji su odgovorni za aktivnosti u turizmu na lokalnom, regionalnom i nacionalnom
12
planu, a u skladu sa preporukama i standardima europskih i međunarodnih turističkih
organizacija.
IQM-u nužno kombinira sljedeća četiri ključna činitelja:
Zadovoljstvo turista, što nalaže da se ustroji sustav kontinuiranog ocjenjivanja
kvantitativnih i kvalitativnih činitelja ponude;
Zadovoljstvo svih sudionika lokalne turističke ponude, što nalaže evaluaciju realnih
mogućnosti i postignuća u domeni kvalitete poslova i razvoju karijera zaposlenih a na
dobrobit razvoja lokalnih poduzetnika u turizmu;
Zadovoljstvo lokalnog stanovništva kvalitetom života u turističkoj destinaciji zahtijeva
sustavno ocjenjivanje efekata turizma na lokalnoj razini;
Kvaliteta okoliša izrazito je važan činitelj suvremenog razvoja turizma mjerljiv kroz
pozitivne ili negativne utjecaje turizma na okoliš, tj. na prirodno okruženje, kulturnu
baštinu, resurse ljudskog djelovanja, uređenost i organiziranost destinacije.
Strategija održivog razvoja temelji se na standardnom Integriranom menadžmentu kvalitete
turističke destinacije, metodologiji standardnih pokazatelja kvalitete destinacije i turističkog
proizvoda i standardnoj metodologiji monitoringu. Koncepcija održivog razvoja promovira
kontrolirani rast i razvoj uz maksimalno očuvanje i racionalno korištenje resursa. Time se
ostvaruje dugoročni ekonomski i društveni razvoj. Razvoj koji bi u dužem periodu posljedično
znatno narušio ekonomsku, društvenu i ekološku osnovu nije razvoj temeljen na načelima
održivosti.
Analizom mogućih realnih dosega koncepcije moguće je definirati slijedeće ciljeve održivog
razvoja turizma:
1. zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva;
2. očuvati socio-kulturni identitet lokalnih zajednica;
3. razviti visoko kvalitetan turistički proizvod;
4. unaprijediti kvalitetu doživljaja turista;
5. sačuvati resurse kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti;
6. doprinijeti blagostanju čovječanstva u cjelini.
Očuvanje resursne osnove turizma nužna je pretpostavka za budući uspješan razvoj turizma.
Stanje resursne osnove utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na kvalitetu
doživljaja turista.
Pri odabiru razvojnog scenarija uvažavali su se trendovi prisutni na turističkom tržištu. Posebno su se
imali u vidu rastući segmenti tržišta.
13
RAZVOJNI MODEL
Sukladno odabranoj metodologiji rada pri izradi Plana razvoja turizma općine Lokve postavljena su i analizirana dva razvojna scenarija:
1. RESTRUKTURIRANJE I REPOZICIONIRANJE 2. UBRZANI RAST
U turističkoj teoriji i praksi uobičajeno se razmatra i treći scenarij – scenarij održavanja sadašnjeg
stanja. U konkretnom slučaju, za područje općine Lokve, ovaj scenarij nije razmatran zbog današnjeg
niskog stupnja turističkog razvoja čime je razmatranje primjene ovog scenarija bespredmetno.
Postavljeni razvojni scenariji procjenjivani su na način da se određuje njihov potencijalni:
doprinos razvoju gospodarstva na području općine Lokve doprinos blagostanju lokalnog stanovništva općine Lokve i rastu ukupne
kvalitete njihova života doprinos afirmaciji turističke ponude općine Lokve
Pri tome se ima u vidu da se odabranim modelom trebaju minimizirati negativni, a istaknuti
pozitivni utjecaji turizma.
Analiza razvojnih opcija u kontekstu specifične lokalne situacije na području općine Lokve,
odnosno uzimajući u obzir raspoloživu resursnu osnovu, potencijale razvoja, mogućnosti i
realna ograničenja dovodi do zaključka da je nužna primjena scenarija ubrzanog razvoja. Pri
tome je važno naglasiti što ovaj scenarij u konkretnom primjeru podrazumijeva. Naime,
zatečeno stanje turističke ponude na području općine Lokve implicira isključivo snažniji
turistički razvoj. Naime, iako postoji tradicija turističkih aktivnosti na ovom području, u ovom
trenutku se može konstatirati:
a) turistička ponuda je nedostatna i nedovoljno kvalitetna, a resursi neiskorišteni
b) Lokve nisu prepoznate, niti pozicionirane na turističkom tržištu
c) za primjereni turistički razvoj nužne su značajnije investicije u
infrastrukturu
smještajne objekte
atrakcije
kvalitetu usluga
Kvalitetni prirodni resursi trebaju biti korišteni u svrhu turističke valorizacije, no istodobno je
potrebno primjenjivati nastrože mjere kontrole i prevenirati eventualne negativne utjecaje.
Ubrzani razvoj, stoga, u ovom slučaju ne znači degradaciju područja (kako se sagledava ovaj
14
razvojni scenarij u već razvijenim turističkim destinacijama), već njegovo stavljanje u
funkciju.
Implementacija ovog scenarija omogućava zadovoljavanje sljedećih kriterija:
zadovoljstvo turista
unapređenje lokalnog gospodarstva
zadovoljstvo lokalnog stanovništva i unapređenje kvalitete njihova života
kvaliteta okoliša.
Primjena razvojnog modela podrazumijeva aktivan angažman kako lokalne samouprave u
stvaranju pretpostavki za ulaganja, savjetovanju o raspoloživim mogućnostima, te kontroli
realizacije.
Destinacijski menadžment
Rast aktivnosti na razvoju turističke ponude općine Lokve nameće potrebu organizacije
destinacijskog menadžmenta koji je primjeren specifičnosti inicijalne razvojne faze turizma.
Također, pri izradi prijedloga organizacijskog ustroja destinacijskog menadžmenta uzeta su u
obzir prisutna ograničenja – mali broj kadrova u lokalnoj samoupravi, turističkoj zajednici, te
može se reći ukupno osoba angažiranih danas u turizmu općine Lokve.
Stoga se predlaže osnivanje Odbora za turizam općine Lokve koji bi usmjeravao i koordinirao
aktivnosti na području općine.
Članovi odbora - prijedlog:
predstavnik lokalne samouprave – načelnik Općine Lokve
direktor TZ
predstavnik ugostitelja s područje Općine Lokve
predstavnici lokalnog stanovništva (mjesni odbor)
stručnjak za problematiku prostornog planiranja i zaštitu okoliša
stručnjak za problematiku turističkog razvoja
Buduće pozicioniranje i primarna turistička tržišta
Zadatak je pozicioniranja pronalaženje tržišnih segmenata u odnosu na koje turistička
ponuda destinacije ima uvjeta zadovoljiti njihove potrebe i odgovoriti na njihova očekivanja.
Područje općine Lokve potrebno je adekvatno tržišno pozicionirati kako bi turizam postao
razvojna konstanta ove općine. Pri tome je neophodna podrška i angažman Općine Lokve pri
novom tržišnom pozicioniranju. Iz postojećih datosti (ruralni ambijent, dobra prometna
15
povezanost, blizina urbanih središta) potrebno je izvući maksimalne koristi za lokalno
turističko gospodarstvo.
Kako tržište traži posebni i osebujne turističke proizvode potrebno je izvršiti diferenciranje i
branding ugostiteljskih ponuda, uz isticanje lokalnih posebnosti i prepoznatljivih elemenata
(primjerice žaba kao istinski prepoznatljivi simbol ove općine). Očekivano je da se
konukrentnost, uz značajna investicijska ulaganja i njihovu dinamiku, može postići za 3-10
godina.
Primjena razvojnog modela usmjerena je ka privlačenju sljedećih ciljnih tržišta (prema
motivu putovanja):
ljubitelji prirode
ljubitelji aktivnog odmora
osobe sklone sportu i rekreaciji
obitelji s malom djecom
treća dob
Platežni segment tržišta:
srednja platežna sposobnost (prva razvojna faza)
viša platežna sposobnost (druga razvojna faza)
Geografsko područje – emitivna tržišta:
domaće tržište (Rijeka, Zagreb) – u prvoj fazi razvoja
domaće tržište i bliska inozemna tržišta – u drugoj, višoj fazi razvoja
Općina Lokve treba se pozicionirati kao destinacija aktivnog odmora, sporta i rekreacije,
destinacija zdravog stila živoga. To je destinacija za opuštanje, vrlo blizu i lako dostupna.
Prijedlog prodajnog slogana:
''Ljepote zelenog gorja i tajnovitog podzemlja''
16
-prijedlog razvojnih projekata-
Ključni razvojni projekti
Projekt 1: Turistički smještajni kapaciteti na jezeru (hotel, apartmansko naselje
goranskih kuća, kamp)
Opis: Jezero svojom ljepotom privlači brojne turiste koji su
uglavnom u prolazu jer nema dovoljno turističkih sadržaja,
a isto tako niti kvalitetnih smještajnih kapaciteta koji bi
privukli turiste na duži boravak. Iz tog razloga predlaže se
izgradnja turističkih kapaciteta tipa hotela i kampa
uz jezero, a koji bi se svojim izgledom uklopili u okoliš, a
dodatnim sadržajima koristili resurse cijelog područja.
Cilj ovih projekta je pokretanje gospodarskog razvoja, uz
obogaćivanje turističke ponude i otvaranje velikog broja
novih radnih mjesta.
Aktivnosti:
Uz postojeću lokaciju za hotel (DPU 1), predlaže se i lokacija poviše sadašnje gostionice
zbog postojeće infrastrukture i brežuljkastog položaja (pogled na jezero s 2 strane, a ipak
je malo udaljeno od samog ruba jezera)
Pronalaženje ulagača
Izrada projekta
Poslovanje
Izvor financiranja: ulaganje vrste C (privatno) ili B (javno-privatno)
a) Korištenje poticajnih programa Ministarstva turizma ('Zelena brazda', 'Baština u
turizmu', 'Turizam kroz regije')
b) očekuje se poticaj od strane lokalne samouprave
17
Predviđena realizacija: 2012.-2014.g.
Potencijalni rizici: Potencijalna opasnost od devastacije prostora, dug period za ishodovanje
potrebne dokumentacije (usklađivanje s prostorno-planskom dokumentacijom, razne dozvole)
OGRANIČENJE! U slučaju da se proglasi 2. zona sanitarne zaštite za cijelo jezero, značajno će se
smanjiti (gotovo na minimum) uvjeti za turističke aktivnosti, što ima za posljedicu i teškoće pri
pronalaženju zainteresiranih investitora. Može se reći da realizacija ovog, iznimno značajnog
projekta, postaje time upitna i gotovo nerealna.
Projekt 2: Zabavni centar na snijegu
Opis: Područje Suhe Rečine procijenjeno je idealnim za
Uređenje skijaškog centra zbog svog položaja, dovoljne
nadmorske visine i mnoštva izvorišta u blizini. Predviđa se
uređenje nekoliko staza za alpsko skijanje sa žičarom, staze
za skijaško trčanje (koja će ljeti biti biciklistička staza) i
klizalište.
Cilj ovog projekta je pretvoriti Lokve u planinski centar u
zimskim mjesecima i pružiti turistima novi doživljaj.
Aktivnosti:
Definiranje točne lokacije
Izmjene prostorno-planske dokumentacije
Izrada detaljnog plana uređenja (DPU)
Konzultacija sa stručnjacima i izrada projekta
Izbor modela financiranja
Pronalazak investitora
Implementacija
Izvor financiranja: Ulaganje vrste C (privatno) ili B (javno-privatno)
Predviđena realizacija: 2012.-2015.g.
Potencijalni rizici: Opasnost od devastacije prostora, potrebna izmjena prostornog plana
18
Projekt 3: Plutajuće plaže
Opis: Zbog čestih promjena vodostaja jezera nemoguće je
urediti plaže za kupanje pa se preporuča postavljanje
plutajućih plaža koje bi se izrađivale od drva, kako bi se
korištenjem prirodnih materijala zadržala očuvanost prostora.
Cilj ovog projekta je povećanje atraktivnosti jezera kao
kupališne destinacije u ljetnim mjesecima.
Aktivnosti:
Definiranje količine, površine i izgleda plutajućih objekata
Pronalazak investitora
Implementacija
Izvor financiranja: Ulaganje vrste C (privatno)
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: Opasnost od devastacije prostora
OGRANIČENJE! U slučaju da se proglasi 2. zona sanitarne zaštite za cijelo jezero, neće biti
dozvoljen nikakav oblik izgradnje niti kupanja na tom području, te je projekt nemoguće
provesti.
Projekt 4: Uređenje terena za ekogolf
Opis: Područje Mrzlih Vodica (Podtisovac, Suha Rečina)
zamijećeno je kao pogodno za uređenje terena za ekogolf.
To je način uređenja golf terena pri kojem se u potpunosti
poštuju svi prirodni lokaliteti kraja, odnosno prostori budućih
golf igrališta prilagođeni su prirodnom okolišu. U potpunosti
se poštuju sve ekološke odrednica vezane uz očuvanje okoliša.
To znači
da se na igralištu ne smiju upotrebljavati štetne kemikalije i
zaštitna sredstva i ne predviđa se dodatna izgradnja tipa
apartmana.
Cilj projekta je privlačenje turista veće platežne moći i
očuvanje područja od dodatne izgrađenosti, naročito gradnje
19
kuća za odmor.
Aktivnosti:
Definiranje lokacije
Izmjene prostorno-planske dokumentacije
Konzultacija sa stručnjacima i izrada projekta
Izbor modela financiranja
Pronalazak investitora
Implementacija
Izvor financiranja: Ulaganje vrste B (javno-privatno)
Predviđena realizacija: 2012.-2014.g.
Potencijalni rizici: Opasnost od devastacije prostora, potrebna izmjena prostornog plana
Projekt 5: Obiteljsko (seljačko) gospodarstvo
Opis: Turističko seljačko gospodarstvo je manja gospodarska
cjelina, smještena u turistički atraktivnom kraju, koja daje
izvoran proizvod ili uslugu gospodarstva, a u rad su uključeni
svi članovi obitelji.
Glavna odlika i posebnost u pružanju usluga jela i pića je
činjenica da su namirnice proizvedene na klasičan način na
seljačkom gospodarstvu i da na taj način vjerno slijede
suvremene trendove o “zdravoj prehrani”.
Svaki domaćin u skladu sa mogućnostima i vlastitoj
kreativnosti može upotpuniti sadržaj na svom obiteljskom
gospodarstvu i na taj način svakom gostu pružiti što sadržajniji
boravak u ozračju prijateljske obiteljske sredine.
Područje: Lazac, Podtisovac
Aktivnosti: U sklopu svoje turističke ponude turističko seljačko gospodarstvo može pružati
slijedeće turističke usluge:
smještaj gostiju na vlastitom gospodarstvu,
ponuda vlastitih proizvoda
ponuda jela iz vlastite kuhinje
20
ponuda pića iz vlastitog podruma
kušanje domaćeg vina i rakije
organizacija izleta u okolicu
kampiranje na posjedu
iznajmljivanje konja za jahanje
berba voća i povrća
ubiranje ljetina
pružanje usluga prema najavi za grupu i sl.
Izvor financiranja: Ulaganje vrste C (privatno),
a) Korištenje poticajnih programa Ministarstva turizma ('Razvoj turizma na selu', 'Zelena
brazda', poticanje formiranja multisektorskih klastera)
b) očekuju se olakšice od strane lokalne samouprave
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: Nedostatak interesa i sredstava lokalnog stanovništva
Projekt 6: Adrenalinski šumski park
Opis: Predlaže se uređenje adrenalinskog
parka u sklopu park šume Golubinjak.
Adrenalinski šumski park pruža obilje
noviteta u savladavanju različitih vježbi
na stablima i nudi nezaboravno iskustvo i
to ne samo zbog visine, već je to i
avanturističko iskustvo. Adrenalin park
sastoji se od visećih staza integriranih u
šumi. Instalacija čeličnih sajli, špaga i
platformi u drvu omogućuju korisnicima
realizaciju u potpunoj sigurnosti, a
potrebna je samo ravnoteža,
koncentracija i malo tjelesne kondicije. Staze je moguće označiti kao plave, crvene i zelene,
ovisno o zahtjevnosti (visini) na kojoj se konopci nalaze.
Cilj ovog projekta je „Fun for life“ koji podržava razvoj avanturističkog turizma u Gorskom kotaru.
Aktivnosti:
Izrada projekta
21
Poslovni plan za projekt
Izbor investitora
Implementacija
Poslovanje
Izvor financiranja: ulaganje vrste C (privatno), mogućnost i ulaganje vrste B (javno-privatno) u
slučaju da država ili Općina ustupi zemljište.
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: poštivanje ograničenja zbog režima zaštite park-šume
Projekt 7: Dječji grad
Opis: Dječji grad (park) je potreba kako turista tako i lokalnog stanovništva. U Lokvama ne postoji adekvatan otvoreni
prostor opremljen dječjim sprava za zabavu i igranje pa se
predlaže uređenje dječjeg grada u predjelu zone Sljeme
i Golubinjak.
Cilj je unaprijediti ponudu vezano uz stratešku smjernicu
razvoja obiteljskog turizma u Lokvama.
Aktivnosti:
Odrediti lokaciju dječjeg parka
Kontaktirati proizvođače i izraditi nacrt parka
Nabavka opreme i montiranje parka
Kontrola
Izvor financiranja: Ulaganje vrste A (javno)
a) Proračunska sredstva
b) Korištenje sredstava iz EU fondova
c) Razne donacije
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: -
22
Projekt 8: Eko-etno selo
Opis: Predlaže se uređenje eko-etno sela na području Podtisovac. Mogućnosti razvoja kroz plasman lokalnih domaćih poljoprivrednih proizvoda, tradicionalnih rukotvorina i proizvoda domaćeg obrta. Mogući tipovi i sastavnice sela ovisit će o tome koji od
mogućih scenarija bude odabran (ovisno da li se uređuje
postojeće 'živuće' selo, napušteno selo, ili se ide na potpuno
novu izgradnju zapuštenih i razrušenih sela), a u svakom
slučaju potrebno je ponuditi autohtonost i izvornost, kako
u arhitekturi, tako i u popratnim izložbenim sadržajima.
Cilj ovog projekta je razvoj novih turističkih proizvoda,
očuvanje tradicije i oživljavanje nerazvijenih i rijetko
naseljenih ruralnih područja.
Aktivnosti:
Izbor scenarija razvoja eko-etno sela,
Konzultacija sa stručnjacima i izrada projekta,
Izbor modela financiranja,
Pronalazak investitora,
Implementacija.
Izvor financiranja: Ulaganja vrste B (javno-privatno) ili C (privatno), tražiti mogućnosti dobivanja
sredstava iz EU fondova
a) Korištenje poticajnih programa Ministarstva turizma ('Razvoj turizma na selu', 'Baština u
turizmu', 'Zelena brazda')
b) Očekuje se poticaj od strane Županije
c) Donacije
Predviđena realizacija: 2012.-2014.g.
Potencijalni rizici: Dug period ishodovanja potrebne dokumentacije i prikupljanja građe. U slučaju proglašenja šireg i značajnijeg vodozaštitnog područja navedeni se sadržaji ne mogu realizirati na ovoj lokaciji, već se moraju koncipirati eventualno na lokaciji Lazac.
23
Projekt 9: Ulaz u Općinu Lokve
Opis: Zapušten i neugledan ulaz u Lokve zasigurno će ostaviti loš prvi dojam na svakog posjetitelja.
Prijedlog je uređenje ceste i okoliša i postavljanje
prepoznatljive skulpture na ulaz. Dislocirati ili
zakloniti skladište drvnog materijala koje nagrđuje
okoliš na samom ulazu. Cilj je ostaviti upečatljiv i
prepoznatljiv dojam na svakog posjetitelja.
Aktivnosti:
Uređenje ceste
Uređenje zelene površine i sadnja cvijeća ili uređenje kamenjara
Postavljanje prepoznatljive skulpture u suradnji s Goranskom kiparskom radionicom
(npr. drvena skulptura koja simbolizira žabu kao prepoznatljivost Lokava)
U suradnji s Hrvatskim šumama dislocirati ili zakloniti skladište drvnog materijala
Također urediti što je moguće više zelenih površina na području Općine
Izvor financiranja: - ulaganje vrste A (javna sredstva - Općina, Županija, Ministarstvo).
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: -
Projekt 10: Biciklistička staza oko jezera –povezivanje u mrežu staza i
poboljšanje signalizacije
Opis: Trend brdskog biciklizma je u porastu, postojeća
staza oko jezera vrlo je interesantna, ali kako bi zadovoljila
šire potrebe, predlaže se njezino umrežavanje.
Ovaj projekt je namijenjen dvjema ciljnim skupinama:
„Relaksiranje, obiteljski biciklizam“ – koriste lake staze,
kao i asfalt, žele uživati u prirodi, traže mirne staze, vole
lijepe vidikovce i mjesta za odmor.
24
„Sport i priroda“ – žele poboljšati fizičku spremnost,
žele boraviti u netaknutoj prirodi, vole avanture.
Cilj projekta je povećati atraktivnost područja oko jezera, ali i
šireg područja općine i obogatiti turističku ponudu.
Aktivnosti:
Definirati mogućnosti povezivanja s postojećim stazama i planirati uređenje dodatnih
Obilježiti mrežu staza interpretacijskim pločama
Utvrditi mjesta za iznajmljivanje bicikala i kaciga
Postaviti postolja za držanje bicikala
Edukacija vodiča za planinski biciklizam
Izvor financiranja: Ulaganje vrste A (javno),
a) suradnja sa privatnim sektorom zainteresiranim za iznajmljivanje opreme
b) poticajna sredstva Ministarstva turizma 'Zelena brazda', 'Tematski putevi'
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: Ukoliko dođe do jačanja i širenja vodozaštitne zone biciklističke staze bit će
nužno velikim dijelom dislocirati, odnosno udaljiti od samog jezera. To ima za posljedicu: (a)
značajno smanjenje atraktivnosti biciklističkih staza; (b) značajno smanjenje duljine biciklističkih
staza (za cca 50%) čime također pada njihova atraktivnost.
Projekt 11: Tematski putovi (Putovima podzemlja-lokvarske spilje, Turizam
ispod horizonta, Putovi zdravlja, Putovi ljekovitog bilja)
Opis: Područje Lokava poznato je po brojnim spiljama koje bi
trebalo povezati i objediniti u jedinstven turistički proizvod.
Povezati spilje s pričom ispod jezera (Turizam ispod horizonta)
Putovi zdravlja je dobro osmišljena rekreativna trim staza.
Na trim stazu se postavljaju sprave za vježbanje izrađene
primarno od drveta te nekoliko mjesta za odmor (klupice
na vidikovcu, odmor uz rječicu ili jezero i slično).
Kod svake sprave postavlja se tabla s uputstvima za vježbanje
te dužinom ponavljanja ovisno kojoj kategoriji turist pripada.
Na ulazu se postavlja tabla s opisom rute, terena, dužine
staze, sprava te potrebne snage.
25
Aktivnosti:
Definirati mjesto za postavljanje staze,
Kontaktirati trenera da postavi srednje tešku stazu,
Kontaktirati proizvođače,
Izraditi projekt,
Izvesti projekt,
Nadzor izvođenja i stalna kontrola,
Promocija.
Izvor financiranja: Ulaganje vrste A (javno)
a) suradnja sa privatnim sektorom zainteresiranim za iznajmljivanje opreme
b) poticajna sredstva Ministarstva turizma 'Zelena brazda', 'Tematski putevi'
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: -
Projekt 12: Sportski centar ''Lokve''
Opis: Na prostoru iza zgrade općinske uprave nalazi se solidno uređen i
održavan nogometni teren i veliki
zapušteni prostor bivše kuglane.
Za ozbiljnije pripreme nogometnih
klubova i organizaciju turnira
potrebna su dodatna ulaganja.
Cilj je privući klubove na pripreme
te poboljšati kvalitetu lokalnog
kluba i obogatiti Općinu dodatnim
sportskim sadržajima.
Aktivnosti:
Uređenje samog igrališta (bina, postavljanje umjetne trave na pomoćnom terenu)
Uređenje svlačionica koje su potpuno zapuštene, a prijedlog je rekonstrukcija u cilju
dobivanja soba s kupaonom u kojima bi sportaši mogli boraviti više dana
Urediti teretanu u blizini soba za smještaj sportaša
Uređenje prostora bivše kuglane u boćalište ili slične sadržaje interesantne lokalnom
stanovništvu
26
Osigurati dovoljan parkirni prostor
Nadzor
Izvor financiranja: - ulaganje vrste A (javno) ili ulaganje vrste B (javno-privatno)
a) Sredstva Općine, Županije ili Ministarstva b) Razna sponzorstva
Predviđena realizacija: 2011.-2012.g.
Potencijalni rizici: -
Ostali projekti:
Projekt 13: Pansion Gorica
Opis: Nasuprot općinske zgrade nalazi se objekt značajne
arhitekturne vrijednosti, ali koji je u iznimno lošem
stanju, u čijem je prizemlju buffet Gorica. Zbog
atraktivnosti lokacije i samog objekta predlaže
se uređenje i otvaranje pansiona s prepoznatljivim
autentičnim restoranom koji bi privlačio goste sa šireg
područja županije.
Aktivnosti:
Uređenje objekta u turističke svrhe (pansion s originalnim restoranom)
Adekvatna promocija
Suradnja s Općinom i TZ u cilju uključivanja u organizaciju raznih manifestacija
Izvor financiranja: - ulaganje vrste C (privatna sredstva). Predviđena realizacija: 2010.-2011.g.
Potencijalni rizici: -
27
Projekt 14: Objekt Turističke zajednice
Opis: Prepoznatljiva i lijepo uređena zgrada TZ na odličnoj
je lokaciji i šteta je da dio površine predviđen za
poslovni prostor stoji neiskorišten pa se predlaže
otvaranje suvenirnice ili kioska sa proširenim sadržajima.
Aktivnosti:
Raspisati natječaj za najam poslovnog prostora s
definiranom namjenom
Animirati potencijalne ulagače da se uključe
Suradnja TZ i budućeg najmoprimca
Izvor financiranja: - ulaganje vrste B (javno-privatno).
Predviđena realizacija: 2011.g.
Potencijalni rizici: -
Projekt 15: Cafe bar u prostoru skloništa
Opis: U samom centru, iza zgrade TZ nalazi se zapušten prostor nekadašnjeg skloništa koji je u kamenu i
nalazi se na atraktivnoj i mirnoj lokaciji. Predlaže se
uređenje prostora skloništa i okoliša i otvaranje cafe
bara s velikom terasom. Cilj je obogatiti ugostiteljsku
ponudu stavljanjem prostora u funkciju.
Aktivnosti:
Uređenje unutrašnjeg dijela skloništa u cilju otvaranja cafe bara
Uređenje okoliša i postavljanje terase
Izvor financiranja: - ulaganje vrste C (privatno).
Predviđena realizacija: 2011.g.
Potencijalni rizici: Moguća devastacija prostora, zahtjevni propisani uvjeti kod iznajmljivanja
tunelskih i sklonišnih prostora
28
Projekt 16: Uređenje 'učiteljske' zgrade
Opis: Zgrada u vlasništvu Općine nekada je služila kao smještaj za učitelje, a danas je gotovo prazna i
zapuštena. Jedan stan se još koristi, ali smještaj nije
adekvatan. Potrebno je pronaći zamjenski smještaj
za postojećeg stanara )ako ima prava zaštićenog
najmoprimca) i cijeli objekt renovirati i dati prostor
na korištenje (npr.udrugama, preseljenje zavičajne
zbirke iz skučenog prostora škole, prijedlog da se
bez naknade korištenja ustupi prostor za preseljenje Muzeja žaba).
Razmotriti mogućnost pretvaranja objekta u hostel.
Aktivnosti:
Preseljenje ili zbrinjavanje jedinog preostalog stanara
Uređenje cijelog objekta
Ustupanje, iznajmljivanje ili prodaja objekta
Izvori financiranja: - ulaganje vrste A (javna sredstva - Općina, Županija, Ministarstvo).
Predviđena realizacija: 2012.-2014.g.
Potencijalni rizici: Zbrinjavanje preostalog stanara, naročito ako je zaštićeni najmoprimac
Projekt 17: Zavičajna zbirka
Opis: Zavičajna zbirka s brojnim eksponatima nalazi se na
neadekvatnom i skučenom prostoru u prizemlju
osnovne škole. Ti brojni vrijedni eksponati zaslužuju
kvalitetnu prezentaciju i dostupnost, kako turistima, tako i
svom stanovništvu.
Predlažu se dvije mogućnosti: jedna je smještaj zbirke u
prostoru 'Učiteljske zgrade' nakon što se preuredi (što je
29
već prethodno spomenuto), a druga je suradnja s
potencijalnim ugostiteljima koji žele investirati u
otvaranje autentičnog restorana koji bi mogao biti
uređen u etno stilu korištenjem brojnih eksponata iz
zbirke, a to bi ujedno bio i izložbeni prostor koji bi Zbirku
približio javnosti.
Aktivnosti:
Napraviti popis i detaljan opis svih eksponata
U suradnji s Općinom i TZ iznaći rješenje za reprezentativno predstavljanje Zbirke
javnosti
Nastaviti sa brojnim edukativnim radionicama za djecu kako bi dobili nova saznanja o
prošlosti svoga kraja i kako bi im se pobudila želja za očuvanjem nasljeđa
Izvor financiranja: - ulaganje vrste A ili B (javno ili javno-privatno).
Predviđena realizacija: 2010.-2012.g.
Potencijalni rizici: -
Projekt 18: Nekadašnji bunker kao muzej
Opis: U neposrednoj blizini park šume Golubinjak nalazi se
nekadašnji bunker koji je zapušten i djelomično razrušen.
Zbog svoje atraktivne lokacije (uz lokalnu cestu, a
istovremeno u šumi, na 'Stazi spilja' ), moguće je njegovo
uređenje i stavljanje u funkciju muzeja.
Svojim neobičnim i uz atraktivno prezentiran sadržaj
zasigurno bi privukao veliki broj posjetitelja,
onih koji bi dolazili ciljano, ili kao dio doživljaja
Gorskog Kotara u okviru mreže «Staza špilja».
Aktivnosti:
Javni poziv zainteresiranim ulagačima
Pronalaženje investitora
Uređenje objekta
Uređenje okoliša i postavljanje terase
30
Poslovanje, promocija
Izvor financiranja: - ulaganje vrste C (privatno) ili ev. B.
Predviđena realizacija: 2012.-2014.g.
Potencijalni rizici: Moguća devastacija prostora
31
PRILOG I.: TABLIČNI PREGLED PROJEKATA PREMA VRSTI ULAGANJA
o Projekti A vrste: Za ove je zahvate zadužena javna uprava (uz sredstva lokalne samouprave preporuča se korištenje:
poticajnih programa Ministarstva turizma, Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i HBOR-a,
korištenje sredstava iz EU fondova kroz kandidiranje projekata
razna sponzorstva i donacije o Projekti B vrste: Za ove je zahvate zadužen privatni subjekt koji dobiva pravo na korištenje javnih površina kroz javno-privatno partnerstvo (preporuča se korištenje poticajnih programa i ostalih dostupnih sredstava)
o Projekti C vrste: Za ove su zahvate zaduženi privatni poduzetnici, osim u slučaju eventualnih doprinosa javnih tijela (preporuča se korištenje poticajnih programa i ostalih dostupnih sredstava)
1) Manje zahtjevni projekti čija je očekivana realizacija do godine dana:
Projekti A vrste Projekti B vrste Projekti C vrste
INFR
ASTR
UK
TUR
NI P
RO
JEKTI
Uređenje prilaza, odn. ulaza u
Općinu Lokve s glavne ceste
Staviti u funkciju prazni poslovni
prostor u objektu gdje je smještena
TZ (zgrada je u općinskim
vlasništvu: npr.Tisak ili suvenirnica)
Uređenje postojećeg dućana s
prehranom u zgradi Općine i
otvaranje barem još jednog
marketa
Organizacija prometa u mirovanju
(parkirališta) i uređenje parkirnih
površina
Uređenje zgrade ambulante i
parka ispred, a koja se nalazi u
samom centru nasuprot zgradi
Općine
Uređenje zelenih površina na
području Općine
RA
ZVO
JNI
PR
OJEK
TI
Poticanje pokretanja seljačkih
domaćinstava
Zapušteno sklonište koje se nalazi
iza zgrade TZ urediti i dati mu
ugostiteljsku namjenu
Urediti splav i osmisliti dodatne
načine korištenja
(npr.organizacija vjenčanja,
party, kružni obilasci uz
glazbu...)
32
Poticanje razvoja kvalitete i
raznovrsnosti ugostiteljske
ponude
Muzej žaba premjestiti na
adekvatniju lokaciju, prijedlog da
Općina ustupi prostor
Stvaranje i umrežavanje
obiteljskih seljačkih
gospodarstava
Kreiranje novih proizvoda na
osnovi kulturno povijesne baštine
Tematski putevi (npr.putevi
lokvarskih spilja)
Priča o selu i barci na dnu jezera
kao turistička atrakcija
Urediti prilaz spilji Lokvarka
(urediti zapušteni kiosk na ulazu) i
povezati promidžbu s park šumom
Golubinjak
Osmišljavanje, uređenje i
izgradnja sportske
infrastrukture s ciljem turističke
valorizacije (motokros,
biciklizam, nordijsko hodanje...)
Dovršiti uređenje Kalvarije
MA
RK
ETINŠK
I PR
OJEK
TI
Akcije tipa nagrade za najbolje
uređeni vrt ili balkon
Akcija 'Zeleni cvijet' Izrada prepoznatljivih suvenira
Osmisliti raspored i održavanje
skulptura Goranske kiparske
radionice koji su postavljeni na
području cijele općine
Aktivno sudjelovanje pri izradi
promotivnih materijala
Osmišljavanje originalnog branda
općine Lokve
Tiskanje promotivnih materijala
33
2) Veći i zahtjevniji projekti čija se realizacija očekuje kroz nekoliko godina
Projekti A vrste Projekti B vrste Projekti C vrste
INFR
ASTR
UK
TUR
NI P
RO
JEKTI
Izgradnja kanalizacijske mreže
Obnova Crkve
Plinofikacija Zgradu uljare koja je potpuno
devastirana prodati ili dati na
dugoročno korištenje
zainteresiranim poduzetnicima
Gradnja novog vodoopskrbnog
sustava (dio regionalnog
vodovoda)
Uređenje cjelokupnog kompleksa
oko igrališta (pomoćni teren s
umjetnom travom, zapuštene
svlačionice pretvoriti u sobe za
smještaj sportaša, prenamjena
prostora kuglane)
Urediti zgradu (nekadašnji
smještaj za učitelje) koja je
zapuštena i prazna i dati prostor
raznim udrugama; predvdjeti
prostor za preseljenje zavičajne
zbirke koja je u neadekvatnom i
skučenom prostoru škole
Naći lokaciju za uređenje
školskog igrališta i dvorane jer
ono pored škole nije adekvatno
(djeca se igraju na cesti)
RA
ZVO
JNI
PR
OJEK
TI
Uređenje biciklističke staze oko
jezera
Objekt bivše lugarnice staviti u
funkciju uz prenamjenu objekta
(npr.bolnica, dom za starije osobe i
sl.)
Buffet Gorica preurediti i otvoriti
pansion s prepoznatljivim
restoranom
Urediti mrežu staza i puteva
(povezati sve spilje, jezero i šumu
Projekt uređenja skijališta na U prostoru bivše pošte urediti
suvremeni pansion (zgrada je u
34
Golubinjak, poučne staze sa
upoznavanjem ljekovitog bilja,
flore i faune)
području Mrzlih vodica privatnom vlasništvu i u fazi je
uređenja)
Uređenje park površina i igrališta
za djecu
Centar za zimski turizam
(kombinacija staza za nordijsko
trčanje zimi i staza za biciklizam
ljeti)
Uređenje turističkih smještajnih
kapaciteta (hotel, apartmani,
kamp) pored jezera
Izgradnja ili uređenje eko-etno
sela. Prijedlog je korištenje
eksponata iz zavičajne zbirke (u
etno prostoru otvoriti restoran s
autentičnom kuhinjom)
Uređenje plutajućih plaža na
jezeru
Bunker koji se nalazi iza
Golubinjaka preurediti u muzej
Ponovno oživjeti farmu konja i
drugih životinja kao turističku
atrakciju, uz osmišljavanje
dodatnih sadržaja
Uređenje terena za ekogolf Uređenje zabavnog ili
adrenalinskog parka (Gorski land)
MA
RK
ETINŠK
I PR
OJEK
TI
Promocija putem Interneta
kreiranjem i održavanjem
jedinstvenog portala
Suradnja s Općinom i TZ u raznim
promotivnim aktivnostima
Aktivno sudjelovanje u
promotivnim aktivnostima i
uključivanje u organizaciju raznih
manifestacija
Kontinuirano održavanje raznih
edukacijskih seminara
Profesionalizacija organizacije
manifestacija
Izvor: Pripremili autori
35
PRILOG II.: DOSTUPNI IZVORI FINANCIRANJA
Programi kreditiranja i sufinanciranja od strane ministarstva RH
NAZIV PROJEKTA
CILJEVI
KORISNICI KREDITA
NAMJENA KREDITA
IZNOS I UVJETI KREDITA
Raz
voj t
uri
zma
na
selu
Cilj programa kreditiranja je poticanje razvoja seoskoga turizma na ruralnim područjima Republike Hrvatske kroz: • Razvoj turističke ponude kao dopunske aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima kojom se ostvaruje dodatni prihod • Povećanju kvalitete života na ruralnim područjima i stvaranju uvjeta za ostanak na selu, poglavito mladih • Očuvanje okoliša i primjenu ekoloških standarda • Očuvanje i obnovu tradicijskih objekata (stambenih, gospodarskih i drugih objekata koji su sastavni dio OPG-a), kao i izgradnju novih koji neće narušiti ambijentalnost prostora • Omogućavanje izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda putem ugostiteljske ponude seoskog turizma • Oživljavanje starih zanata i lokalnih običaja • Razvoj seoskog turizma i eko turizma kao novog turističkog proizvoda • Profiliranje Hrvatske kao odredišta ruralnog turizma
Korisnici kredita po ovom programu mogu biti fizičke osobe (obiteljska poljoprivredna gospodarstva i obrti) i pravne osobe (trgovačka društva i zadruge)
• Stvaranje smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta za seoski turizam kroz: - obnovu tradicijskih kuća s pripadajućim gospodarskim objektima, kušaonica, podruma - izgradnju novih, te dogradnju, nadogradnju, i adaptaciju postojećih objekata, koji neće narušiti vrijednosti i nasljeđe hrvatske tradicijske arhitekture i života na selu - kupnju postojećih tradicijskih objekata i drugih nekretnina potrebnih za funkcioniranje seoskog turizma - opremanje objekata • Stvaranje uvjeta za dodatne sadržaje i atrakcije u seoskom turizmu kroz: - izgradnju, obnovu i uređenje športsko-rekreativnih i gospodarskih sadržaja (štale, gatori, ribnjaci, pješačke, biciklističke staze i dr.) - obnovu, izgradnju i opremanje objekata i radionica tradicijskih obrta - uređenje pripadajućeg okoliša
najniži iznos kredita je u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000 EUR najviši iznos kredita je u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 300.000EUR Rok otplate do 15 godina uključujući poček Poček do 1 godine
Zele
na
bra
zda
- poticanje izrade i realizacije programa i projekata koji će doprinijeti razvoju, unapređenju i obogaćivanju turističke ponude na kontinentu
- povećanje sigurnosti i doživljaja pri odvijanju posebnih oblika turizma (lovnog/ribolovnog, planinskog, športsko – rekreativnog, avanturističkog i drugih posebnih oblika turizma)
- stvaranje osnovne i dodatne ponude u nerazvijenim kontinentalnim destinacijama, zaleđa Jadranske obale i unutrašnjosti otoka.
Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice, obiteljska poljoprivredna gospodarstva -OPG), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.
Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za: - izgradnju, dogradnju, obnovu, opremanje objekata, ribnjaka, parkova, staza i dr. turističke infrastrukture za posebne oblike turizma na kontinentu - osmišljavanje programa i provođenje mjera sigurnosti vezanih za navedene posebne oblike turizma na kontinentu - nabavku sredstava i opreme neophodnih za pružanje usluga turistima u posebnim oblicima turizma - i druge provedbene aktivnosti na unapređenju i povezivanju selektivnih (posebnih) oblika turizma na kontinentu.
Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.
36
Baš
tin
a u
tu
rizm
u
- razvoj turističke ponude na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen, a posebno na ruralnim, brdsko-planinskim područjima, područjima od posebne državne skrbi i otocima, koja imaju turističke potencijale u kulturnoj i prirodnoj baštini
- zaštita, obnova i vrednovanje kulturne baštine uključivanjem u turističku ponudu
- zaštita, obnova i vrednovanje prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu
Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, turističke zajednice, obiteljska poljoprivredna gospodarstva –OPG, hrvatski državljani), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.
Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:
a) projekte ulaganja u obnovu kulturne baštine: tradicijskih kuća i/ili pripadajućih gospodarskih objekata i okućnica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, uređenje privatnih etno zbirki i dr.,
b) projekte ulaganja u uređenje i zaštitu prirodne baštine: vidikovci, poučne, pješačke staze, špilje, zaštićeni parkovi i dr, u svrhu uključivanja u turističku ponudu (kao gospodarski – ugostiteljsko / turistički objekti ili turističke atrakcije).
Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.
Tem
atsk
i pu
tovi
- usmjeravanje turističke potražnje/prometa prema područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen
- zajedničko oblikovanje i promidžba regionalnog turističkog proizvoda i povezivanje više mjesta, općina, gradova i županija koje povezuje ista tema
- vrednovanje kulturne, povijesne i prirodne baštine uključivanjem u turističku ponudu
- postizanje kvalitetnije informativno – interpretacijske razine turističkih sadržaja kroz razvoj tematskih putova, tematskih parkova (tematski parkovi koji su nastali/nastaju oko „in situ“ baštinskih lokaliteta, npr. arheoloških, povijesnih, prirodnih) i interpretacijskih centara.
- povezivanje s europskim tematskim putovima
Korisnici programa mogu biti pravne osobe (jedinice lokalne ili regionalne samouprave, turističke zajednice, udruge, zadruge), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi.
Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje projekata kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa i to za:
a) projekte utemeljene na turističkoj valorizaciji kulturne, povijesne i prirodne baštine
b) projekte utemeljene na ponudi proizvoda poljoprivrednih/agrarnih gospodarstava i gastronomiji ruralnih krajeva
c) projekte utemeljene na sportsko-rekreativnoj ili zdravstvenoj ponudi
Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 250.000,00 kn po pojedinom korisniku
Izvo
rni s
uve
nir
Poticanje izrade, afirmacije i promoviranja izvornih suvenira kroz oživljavanje tradicijskih i umjetničkih obrta i domaće proizvodnje.
Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe (trgovačka društva, obrti, zadruge, udruge, ustanove, turističke zajednice, jedinice lokalne i regionalne samouprave, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i fizičke osobe koje imaju odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja)
Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za sufinanciranje programa/projekata kojima se ostvaruje unapređenje izrade i plasmana izvornih suvenira, i to za: - uređenje proizvodnih i prodajnih prostora - nabavku strojeva i alata - opremanje suvenira za plasman na tržište ( prikladna ambalaža, promotivni materijal) - ulaganje u organizaciju sajmova i prodajnih izložbi - ulaganje u stručni dizajn i redizajn
Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 100.000,00 kn po pojedinom korisniku.
37
Po
tica
nje
fo
rmir
anja
m
ult
ise
kto
rski
h
klas
tera
Cilj Programa dodjele bespovratnih sredstava je poticanje formiranja multisektorskih klastera i poticanje djelovanja operativnih klastera za potrebe turizma.
Na Javni poziv može se javiti predstavnik / voditelj klastera / međusobno povezanih gospodarskih subjekata i ostalih institucija, čiji je rezultat djelatnosti cjeloviti proizvod, grupa proizvoda ili usluga namijenjenih plasmanu u turizmu.
Sredstva su namijenjena za sufinanciranje dijela troškova aktivnosti klastera u osnivanju i za operativne klastere za 2009. godinu kako slijedi: - konzultantske usluge - usluge studije opravdanosti osnivanja klastera, - izrade plana i programa - investicijskog projekta, - tehničko-tehnološkog elaborata, - stručnog usavršavanja - izradu dizajna proizvoda, ambalaže i poslovne dokumentacije, - promidžbene aktivnosti (istraživanje tržišta, marketing, web-stranice - nabavke i prilagodbe informacijsko-komunikacijske tehnologije, - operativne troškove voditelja klastera do 50%.
Potpora po pojedinom korisniku može iznositi najviše do 150.000,000 kn.
Turi
zam
bez
zap
reka
Ministarstvo turizma odobravanjem bespovratnih sredstava sufinancira programe i projekte osnovne turističke infrastrukture kojima se rješavaju infrastrukturalni problemi osoba s invaliditetom kao pretpostavke za daljnji razvoj turizma s ciljem podizanja nivoa ukupne turističke ponude na razinama destinacija.
Sredstva su namijenjena tijelima područne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, općine), udrugama i turističkim zajednicama na tom području.
Sredstva će se odobravati za projekte i izradu projektne dokumentacije kojima se rješavaju infrastrukturni problemi osoba s invaliditetom, a čija provedba će biti završena do kraja 2009.g. Kandidirati se mogu projekti kako slijedi: - prilagođeni pristupi turistički
ugostiteljskim i drugim objektima u funkciji turizma za osobe s invaliditetom
- prilazne rampe -javni sanitarni čvorovi
Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeći iznos veći od 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog projekta, odnosno najviše 100.000,00 kn po pojedinom projektu
Turi
zam
kro
z re
gije
Ministarstvo turizma, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, odobravanjem bespovratnih sredstava sufinancira programe i projekte osnovne turističke infrastrukture kao pretpostavke za daljnji razvoj turizma s ciljem podizanja nivoa ukupne turističke ponude na razinama destinacija.
Sredstva su namijenjena tijelima područne (regionalne) uprave (županije) i lokalne samouprave (gradovi, općine). Iznimno nositelji projekta mogu biti i pravne i fizičke osobe, uz suglasnost jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave, ukoliko se projekt odnosi na javnu infrastrukturu
Sredstva će se odobravati za projekte i izradu projektne dokumentacije kojima se rješavaju osnovni infrastrukturnih problemi koji imaju utjecaj na razvoj turizma, a čija provedba će biti završena do kraja 2009. godine. Kandidirati se mogu projekti turističke infrastrukture za: - za dobivanje plave zastave na plažama - uređenje šetnica - uređenje zelenih povr. - uređenje javnih površina za održavanje manifestac. - mjesta za parkiranje - turističku signalizaciju - info punktovi i drugi projekti uređenja javne turističke infrastrukture.
Dodijeljena sredstva po pojedinom korisniku ne mogu prijeći iznos veći od 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog projekta, odnosno najviše 150.000,00 kn po pojedinom projektu.
38
Man
ife
stac
ije
i d
ruge
p
rom
oti
vne
ak
tivn
ost
i
Ministarstvo turizma Programom dodjele bespovratnih sredstava manifestacijama i drugim promotivnim aktivnostima potiče obogaćivanje turističke ponude odredišta, a u konačnici ukupne hrvatske turističke ponude.
Na javni poziv mogu se javiti jedinice područne (regionalne) uprave i lokalne, turističke zajednice, udruge te fizičke i druge pravne osobe-nositelji aktivnosti.
Sredstva su namijenjena za sufinanciranje svih aktivnosti i radova na neposrednoj realizaciji turističkih manifestacija ( tradicijskih, kulturnih, sportskih, festivala…) i drugih promotivnih aktivnosti koji doprinose bogatijoj turističkoj ponudi. Poticajna sredstva su bespovratna.
Sredstva državne potpore i poticaja dodjeljuju se sukladno Uredbi o državnim potporama i Državnom proračunu RH za 2009.g
Un
apre
đe
nje
kv
alit
ete
u
gost
ite
ljske
ind
ust
rije
- razvoj ponude ugostiteljske industrije na područjima na kojima turizam nije dovoljno razvijen - poseban poticaj hotelskoj i ugostiteljskoj industriji, posebno tamo gdje još nije bitno investirano u izgradnju, rekonstrukciju, dogradnju i obnovu - u bitnom, cilj programa je uspostaviti sustav potpore aktivnostima poduzetnika u hotelijerstvu radi kontinuiranog poboljšanja kvalitete poslovanja i pružanja usluga hotela i ugostiteljskih objekata uvođenjem inovacija, novih tehnologija i razvijanja konkurentnih prednosti.
Korisnici programa mogu biti pravne osobe (trgovačka društva i obrti na području Republike Hrvatske), koji kao predlagatelji/nositelji projekata imaju kvalitetno pripremljene/razrađene projekte kojima se ostvaruju navedeni ciljevi
Sredstva državne potpore mogu se koristiti isključivo za projekte u 2009. godini kojima se ostvaruju navedeni ciljevi programa: - uvođenje, certifikaciju i održavanje HACCP sustava - uvođenje, certifikaciju i održavanje sustava kvalitete 9001:2000 - uvođenje sustava upravljanja okolišem u ugostiteljski objekt - uvođenje metodologije čistije proizvodnje u ugostiteljski objekt - poticanje marketinških aktivnosti (promotivni materijali, izrada web stranice) - poticanje posebnih programa (npr. izgradnja wellness-a i sl.) - poticaj ulaganja u energetsku učinkovitost
Dodijeljena bespovratna sredstva ne mogu prijeći 100.000,00 kuna po projektu.
Ob
razo
van
je i
ob
uka
kad
rova
u
ugo
stit
eljs
tvu
i tu
rizm
u
− podizanje kvalitete hrvatskog turizma kroz obrazovanje novih i stručno usavršavanje postojećih kadrova − jačanje interesa mladih za stjecanjem zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu − podizanje standarda obrazovanja uređenjem kabineta za stručnu nastavu u školama − poticanje kvalitetnijeg povezivanja obrazovnih institucija i gospodarskih tvrtki u turizmu − osiguravanje obavljanja kvalitetne stručne prakse učenicima i studentima − osiguranje zapošljavanja − podizanje svijesti poslodavaca o potrebi suradnje s obrazovnim sustavom − podizanje kvalitete kadrova u ugostiteljstvu i turizmu, u konačnici ukupne razine usluge
Namjena sredstava: − učenicima i studentima čije stipendije sufinanciraju gospodarski subjekti − učenicima obrtničkih zanimanja čije stipendije sufinanciraju Hrvatska obrtnička komora odnosno županijske obrtničke komore − županijama za srednje strukovne škole za uređenje kabineta za praktičnu nastavu − srednjim strukovnim školama za promociju zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu
Sredstva se odobravaju za: − sufinanciranje stipendija učenicima srednjih strukovnih škola za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje stipendija studentima za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje stipendija učenicima srednjih strukovnih škola za obrtnička zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje uređenja kabineta za izvođenje stručne nastave za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu − sufinanciranje troškova promocije zanimanja u ugostiteljstvu i turizmu
Ministarstvo sudjeluje s iznosom do najviše 200.000 kuna po gospodarskom subjektu
Izvor: pripremljeno na temelju podataka sa službene Internet stranice Ministarstvo turizma, www.mint.hr
39
Dostupna sredstva iz EU fondova
Pretpristupni programi Europske unije pretežno su namijenjeni javnom sektoru zaduženom za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije te nevladinim organizacijama. Financijska pomoć usmjerena je prema najzahtjevnijim područjima prilagodbe: pravnoj stečevini EU, poljoprivredi, zaštiti okoliša i prometu.
U tu se svrhu, Hrvatska koristi programima PHARE, ISPA, IPA i SAPARD.
PHARE
Phare program nastao je 1989. godine kao pretpristupni instrument namijenjen zemljama kandidatkinjama Srednje i Istočne Europe kao program pomoći u pripremanju za članstvo u EU. Danas se Phare program odnosi se na zemlje pristupnice i zemlje kandidatkinje i primarno uključuje mjere za izgradnju institucija (sa uključujućim investicijama), kao i mjere napravljene za promoviranje ekonomske i socijalne kohezije.
Phare pruža sredstva za izgradnju institucija kroz twinning i tehničku pomoć, te kroz investicijsku potporu za pomoć zemljama pristupnicama u njihovim naporima, što uključuje:
jačanje njihove javne uprave i institucija radi učinkovitog funkcioniranja unutar EU, promoviranje konvergencije sa opsežnim zakonodavstvom Europske Zajednice i
smanjivanja potrebe za prijelaznim razdobljem, promoviranje ekonomske i socijalne kohezije.
Ovisno o pripremljenosti svake zemlje, Phare programi provode se po centraliziranoj ili decentraliziranoj strukturi upravljanja. Za Republiku Hrvatsku, program Phare je dostupan od proračunske godine 2005. Otada je 167 milijuna eura alocirano u sklopu programa Phare 2005 i Phare 2006.
RH je bila vrlo uspješna u ugovaranju Phare 2005, kada je ugovoreno 88.34% ukupnih sredstava odnosno 55.548.297, 63 eura. Provedba projekata iz programa Phare traje do 30. studenog 2010.
ISPA
ISPA je pretpristupni instrument financiran od EK za pomoć zemljama kandidatkinjama u njihovim pripremama za pristup vezano uz infrastrukturne projekte u područjima zaštite okoliša i transporta. ISPA uspostavlja Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju,
40
pruža osnovu za potporu Zajednice zemljama pristupnicama u područjima ekonomske i socijalne kohezije, u području zaštite okoliša i transporta. ISPA program bavi se investicijskom potporom u područjima okoliša i transporta na visokoj razini i spada pod odgovornost Glavne uprave za regionalnu politiku.
Glavni prioriteti ISPA programa su pripremiti zemlje pristupnice da:
upoznaju zemlje kandidatkinje s politikom i procedurama EU, pomognu zemljama kandidatkinjama da sustignu EU standarde zaštite okoliša, prošire i povežu trans-europske transportne mreže.
ISPA je vođena kroz Pristupno partnerstvo i Državni program za usvajanje pravne stečevine Europske unije. Ipak, u slučaju Republike Hrvatske, Europsko partnerstvo je potpisano, kao i Nacionalni program Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji, 2005.
IPA
Instrument pretpristupne pomoći (IPA) pruža pomoć unutar okvira Europskog Partnerstva za potencijalne zemlje kandidatkinje i Pristupnog partnerstva zemalja kandidatkinja. IPA je stvoren kao fleksibilni instrument sastavljen od pet komponenti, s glavnim ciljem pomoći u izgradnji institucija i vladavine prava, ljudskih prava, uključujući i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme, ekonomski i društveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju te regionalnu i prekograničnu suradnju.
Program IPA sastoji se od sljedećih komponenti:
1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija; predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije;
2. Regionalna i prekogranična suradnja; financira zajedničke prekogranične aktivnosti između država korisnica programa IPA, kao i njih te država članica Europske unije (primjer takve suradnje su prekogranični projekti između Hrvatske i Slovenije ili Hrvatske i Italije);
3. Regionalni razvoj; sastavnica koja predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa Phare, te financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja. Ova sastavnica programa IPA predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja EU;
4. Razvoj ljudskih resursa; preteča Europskog socijalnog fonda financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje;
41
5. Ruralni razvoj; neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne stečevine na području poljoprivrede, kao i one kojima se promiče razvoj u ruralnim područjima.
Zastupljenost pojedine IPA komponente:
Izvor: podaci preuzeti sa službene Internet stranice SAFU (Središnje agencije za financiranje i ugovaranje), www.safu.hr
Programi raspoloživi na razini Primorsko-goranske županije
Primorsko-goranska županija ima na raspolaganju program «Unapređenje turizma» s kojim sredstvima sufinancira lokalne projekte razvoja turizma, poput turističkih manifestacija,izgradnje i uređenja šetnica, obilježavanja turističkih znamenitosti i slično.
Također, u okviru programa poticaja gospodarstvenicima i poduzetnicima Primosko-goranske županije moguće je aplicirati i s projektima direktno ili indirektno vezanim uz turizam.
42
PRILOG III.: PRIJEDLOG MJERA OD STRANE OPĆINE LOKVE
Prijedlog mjera poticaja razvoja turizma od strane Općine Lokve
Izradom Plana razvoja turizma općine Lokve stvorena je osnova za dugoročno promišljanje budućnosti Općine, kako u gospodarskom, tako i društvenom kontekstu. Turizam, više od bilo koje gospodarske aktivnosti, zadire u sve pore gospodarstva područja na kojem se razvija te utječe na ukupno socio-kulturološko okruženje. Turizam, kontrolirano i ciljano razvijan sukladno načelima održivog razvoja, može ovom području donijeti novi iskorak u smislu uvjeta i kvalitete života lokalnog stanovništva.
Skroman dosadašnji razvoj turizma na području općine Lokve i dosadašnja tradicionalna usmjerenost općine ka drugim gospodarskim djelatnostima nameće potrebu da Općina Lokve, kao jedinica lokalne samouprave, preuzme aktivnu ulogu u promicanju «turističke klime», te donese set mjera aktivne turističke politike. Pri tome je nužan maksimalan angažman Turističke zajednice Općine Lokve i ostalih relevantnih subjekata.
Opći cilj
Sustavom financijskih poticaja pozitivno utjecati na razvoj turističkog poslovanja unutar općine.
Stvaranje osnova za kreiranje novih usluga i aktivnosti vezanih za sustav doživljaja navedenih u Planu razvoja turizma.
Poboljšanje konkurentnosti raznih sektora (smještaj, hrana i piće, organizacija aktivnosti, slobodna zanimanja – vodiči, lokalni umjetnici koji prodaju svoje proizvode, itd.)
Stvaranje turistički orijentiranog poslovanja.
Otvaranje novih radnih mjesta.
Poticanje poduzetništva.
Glavne naznake primjene
Sustav mjera i poticaja
Otvoren je za pojedince i tvrtke
Uključivanje javnog sektora u razvoj turizma.
Aktivna uloga lokalne samouprave u upravljanju razvojem.
Očekivani rezultati
Povećanje investicijskih ulaganja navedenih u Planu razvoja turizma.
Poboljšanje doživljaja i konkurentnosti turističke ponude Lokava.
Poboljšanje ekonomičnosti privatnog sektora.
43
Aktivnosti koje moraju biti uključene u sustav poticaja
Nova investiranja prema ključnim smjernicama Plana razvoja turizma općine Lokve.
Očuvanje i obnova objekata i imovine od kulturno-povijesnog značenja.
Stvaranje strateških saveza i destinacijskog menadžmenta.
Izgradnja smještajnih objekata.
Stvaranje stalnog zapošljavanja.
Investiranje u aktivnosti namijenjene zaštiti okoliša.
Njegovanje tradicije.
Očuvanje starih zanata.
a) Edukacija
„Čovjek je ključ uspjeha u turizmu” – ova tvrdnja nije samo krilatica, već predstavlja i izražava ključnu kariku u lancu vrijednosti uspjeha neke destinacije. U turizmu sve počinje i završava s čovjekom. Kako operacionalizacija Plana podrazumijeva realizaciju ključnih razvojnih projekata, to znači i angažman lokalnih stručnjaka, poduzetnika i svih onih koji imaju direktnog ili indirektnog utjecaja na turistički razvoj.
Turizam je specifičan i nikada nije ograničen samo na poduzetnika i njegov poduzetnički projekt, već je turizam kao takav inkorporiran u svaki segment života lokalne zajednice na čijem se području razvija. Stoga i programi edukacije za turizam trebaju biti shvaćeni u najširem smislu riječi. Podrazumijevaju niz aktivnosti koje za krajnji cilj imaju ovladavanje znanjima relevantnim za poslovanje u ugostiteljstvu i turizmu, ali i edukaciju najšireg stanovništva o učinicima i prednostima razvoja turizma i očekivanjima turista.
Uzimajući u obzir ove spoznaje, a slijedeći nabrojene i druge sadržaje, mogućnost stjecanja nedostajućeg znanja treba ponuditi u obliku radionica/seminara sljedećim ciljnim skupinama:
• Poduzetnicima i menadžerima
• Zaposlenima u sustavu turističke ponude
• Ostalim sudionicima na razini turističke destinacije
• Lokalnom stanovništvu
Edukacija je vrlo važan činitelj ostvarivanja ciljeva, definiranih razvojnim modelom Plana razvoja. Pravilno proveden sustav edukacije osigurava specijalizaciju i visok stupanj profesionalnosti u obavljanju svih, a posebno specijalnih zadataka svih sudionika u turističkoj ponudi općine Lokve. Time se jamči visoka kvaliteta usluga, mjerena potrebama i željama kupaca onih ciljnih tržišta kojima se turistička ponuda Lokava usmjerava. Visoki profesionalizam uz istovremeno isticanje značajki očuvane prirode i autohtone kulture, zahtjevi su koje suvremeni turizam postavlja, a edukacija ih mora slijediti.
44
b) Financijski poticaji
U ovoj fazi razvoja turizma na području općine Lokve neophodno je usvajanje niza mjera kojima se omogućavaju poticajni investicijski uvjeti za ulaganja u izgradnju novih i unapređenje postojećih smještajnih kapaciteta, te realizaciju ostalih za turizam važnih projekata. U okviru proračunskih mogućnosti Općina Lokve kao jedinica lokalne samouprave treba poticati razvoj turizma na svom području, a u cilju otvaranja mogućnosti za poduzetničke aktivnosti i zapošljavanje.
Zbog izuzetne važnosti za razvoj turizma na području općine Lokve, ali i u kontekstu očuvanja tradicijske graditeljske baštine predlaže se mogućnost dodjele bespovratne kapitalne pomoći od strane Općine Lokve pri kupnji, obnovi i uređenju tradicijskih kuća, s ciljem njihova stavljanja u turističku funkciju kao smještajnih objekata. Sredstva se trebaju dodjeljivati sukladno javnom natječaju kojim se definira maksimalni iznos pomoći od strane Općine Lokve po korisniku i ostali uvjeti za odobravanje sredstava. Navedeni prijedlog zahtjeva i donošenje odluke o ukupnim sredstvima Općine Lokve raspoloživim za ovu namjenu u jednoj godini.
Uz smještajne kapacitete na području općine u ovom trenutku nedostaju drugi sadržaji turističke ponude (npr. izvorni suveniri, stari zanati, etno kuća, sadržaji za sport i rekreaciju, prehrana i piće, zbirke...). Primjenom Plana i njegovom promocijom u praksi očekuju se inicijative i ulaganja u različite oblike sadržaja turističke ponude od strane investitora. Predlaže se otvaranje mogućnosti dodjele bespovratne pomoći od strane Općine Lokve pri realizaciji sadržaja od izuzetnog značaja za razvoj turizma na području Lokava. Procjenu poduzetničke ideje i njena značaja za turizam mora izvršiti relevantno tijelo formirano na razini Općine.
Monitoring realizacije Plana razvoja turizma pokazat će da li će biti potrebe za daljom primjenom navedenih mjera, njihovom modifikacijom ili uvođenjem novih u budućoj fazi razvoja turizma.
c) Savjetodavne usluge
S obzirom na obilježja ulaganja u kapacitete i sadržaje turističke ponude na području općine Lokve realno je za očekivati da su lokalnim poduzetnicima od velike pomoći savjetodavne usluge vezane uz:
• zakonsku regulativu
• raspoložive izvore financiranja
• druge relevantne informacije
za realizaciju poduzetničkih projekata koji se tiču ugostiteljstva i turizma. S ciljem kvalitetne i profesionalne provedbe ciljeva i zadataka vezanih uz aktivnu politiku razvoja turizma na području općine Lokve preporuča se ispunjavati sljedeće zadatke:
45
a) Profesionalna pomoć lokalnim poduzetnicima pri realizaciji poduzetničkih ideja vezanih uz turizam
b) Profesionalno savjetovanje potencijalnih investitora u sadržaje direktno ili indirektno vezane za razvoj turizma ili unapređenje pretpostavki za njegov razvoj
c) Umrežavanje interesnih skupina na pojedinim projektima direktno ili indirektno vezanim za razvoj turizma (različiti oblici partnerstva)
d) Sudjelovanje u osmišljavanju i realizaciji multidestinacijskih turističkih proizvoda općine Lokava i općina/gradova u okruženju
e) Praćenje pravne regulative iz područja turizma i ugostiteljstva, te aktualizacija mogućnosti financiranja
f) Ostale aktivnosti koje proizlaze iz Plana razvoja turizma općine Lokve i drugih strateških odluka Općine.
ZAKLJUČAK
Područja općine Lokve zbog svojih iznimnih prirodnih resursa i očuvane prirode ima potencijala za turističku valorizaciju. Tome pridonosi i relativna blizina, u ovoj razvojnoj fazi, najznačajnijih emitivnih tržišta, a to su urbana središta (prije svega Zagreb i Rijeka).
Koristi od razvoja turizma na području općine Lokve su smanjenje depopulacije stanovništva, kroz otvaranje novih poduzetničkih prilika za investitore, te otvaranje mogućnosti za samozapošljavanje i razvoj obiteljskih poslova.
Razvoj turizma također bi doprinio razvoju infrastrukture, te ukupnom uređenju općine, a time i kvaliteti života lokalnog stanovništva.
Proširenje vodozaštitnog prostora i njegovo jačanje koje se može javiti kao posljedica projekata Hrvatskih voda, nažalost, dovodi u pitanje veliki dio projekata predviđenih ovim Planom. Posljedice bi svakako bile gospodarski značajne, te dugoročne. Upravo je ova činjenica najveći rizik za realizaciju Plana.