periferni nervi
TRANSCRIPT
-
8/10/2019 Periferni Nervi
1/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
2/93
Periferni nervni sistem (lat. Systema Nervorum
Periphericum)
Neodvojivi je dio ivanogsistema kojeg ineivci
i gangliji smjeteni izvan centralnog nervnogsistema, i sadre motorne, senzitivne i visceralneniti, a predstavlja vezu mozga (u irem smislurijei)i kimenemodinesa ostatkom tijela.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
3/93
Kimenistub omoguavauspravni hod oveka.
On se sastoji od 33-35 prljenova (kotanielementi) izmedju kojih se nalaze diskovi koji
funkcioniukao amortizeri.
Spolja se na kimeni stub pripajaju miii kojiomoguavajurazliitepokrete.
Unutar kimenog stuba postoji kanal u kome senalaze kimena modina i poeci (koreni)kimenih ivaca koji oivavaju telo.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
4/93
Postoje 3 dela kimenogstuba:
vratni (cervikalni);
grudni (torakalni);
slabinsko-krstani (lumbosakralni).
-
8/10/2019 Periferni Nervi
5/93
.
Elektrine aktivnost ili nervni impuls je ekvivalentimformacije koja se sprovodi s jednog dijale tijela na
drugi.
Elektrini potencijali su osnovna funkcija nervneelije u sprovoenju informacija, a njegova vanafunkcija je propagacija.
Oni nervi koji imaju mijelinsko omotabreprovodeimpulse.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
6/93
Na zavretku u organu aksomi preko
neurotransmitera predajupodraajizvrnomorganuu formaciji koja se naziva sinapsa.
Sinapstiki potencijal je proporcijalan koliiniosloboenogneurotransmitera.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
7/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
8/93
Na neuromiinoj spojnici oslobaanje acetilholinapoveava provodljivost natrija i kalija, a strujni tok kojitako nastaje naziva se potencijal zavrne ploe
Shema
multipolarne stanice1. Dendrit
2. Akson
3. Ranvierova suenja4. Treminalni zavreci aksona5. Mijelinska ovojnica (Schwannova stanica, oligodendrocit)
6. Tijelo neurona
7. Jezgra
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Neuron0.jpg -
8/10/2019 Periferni Nervi
9/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
10/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
11/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
12/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
13/93
Lezija prednjeg korjena:
Pareza/paraliza bez oteenja senzibiliteta
Miini refleksi oslabljeni ili ugaeni
Atrofije miia
Lezije zadnjeg korjena:
Ugaeni miini refleksi
Oteeni svi kvaliteti senzibiliteta
-
8/10/2019 Periferni Nervi
14/93
Spinalni nervi
Spinalni nervi nastaju spajanjem prednjeg i
stranjag radiksa.
U vratnom i lumbo-sakralnom dijelu spinalni nervi
se ujedinjuju i formiraju pleksuse.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
15/93
Pleksus raspodjeljuje nerve na neki nain slinoelektrinoj razvodnoj kutiji koja raspodjeljuje ice
po razliitimdijelovima kue.
Povrede nerava u glavnim pleksusima, kutijama
spojnica nervnog sistema, uzrokuju probleme urukama i nogama, koje ti nervi opskrbljuju.
U trupu tijela smjetenasu etirinervna pleksusa:
-
8/10/2019 Periferni Nervi
16/93
Prva etrivratna radiksa formiraju plexus cervicalis,
etri zadnja vratna i prvi grudni radiks ine plexusbrachialis.
U podruju grudi nema formiranja pleksusa pa su
spinalni i periferni nervi identini.
Prva tri lumbalna i dio etvrtog radiksa ineplexuslumbalis, dok svih pet pari sakralnih radiksaformiraju plexus sacralis
-
8/10/2019 Periferni Nervi
17/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
18/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
19/93
Nervi cervicales
Ima osam pari cervikalnih nerava.
Prvi cervikalni nervi izlaze u prostoru izmeuatlasai okcipitalne kosti, ostali prolaze kroz
intervertebralne otvore izmeu cervikalnihprljenova, dok osmi cervikalni nerv izlazi krozintervertebralni otvor izmeu osmog cervikalnog i
prvog torakalnogprljena.
Prednje grane prva etiricervikalna nerva formirajuplexus cervicalis, dok prednje grane zadnja etiricervikalna i prednja grana prvog torakalnog ivca
formiraju plexus brachialis.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
20/93
Plexus cervicalis
Pleksus cervikalis formiraju prednje grane prva etiricervikalna ivca.
Prednja grana prvog cervikalnog ivcaide iza arterije
vertebralis, lateralno od atlasa, potom prolazi izmeum. rektus kapitis lateralisa i anteriora i spaja se saprednjom granom drugog cervikalnog ivca.
Prednja grana drugog cervikalnog ivcaide lateralno,prolazi ispod atlasa i dijeli se na ramus ascendens i
ramus descendens.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
21/93
Ramus ascendens se spaja sa prednjom granom
prvog cervikalnog ivca, dok se ramus descendens
spaja sa treimcervikalnim ivcem.
Kao i prednja grana drugog cervikalnog ivca, takose i prednje grane treeg i etvrtogdijele na ramus
ascendens i ramus descendens.
Ramus descendens etvrtog cervikalnog ivca sespaja sa plexus brahijalis.
Cervikalni (vratni) pleksus omoguuje nervnupovezanost sa glavom, vratom i ramenima,
-
8/10/2019 Periferni Nervi
22/93
Plexus cervicalis senzitivnim ograncima inervira
kou zatiljka, unu koljku, dio vrata i grudi do
treegrebra, a motornim nitima inervira viemiiavrata i dijafragmu.
Glavni nerv ovog pleksusa je N. PHRENICUS kojegformiraju niti od 3-5 vratnog radiksa.
Motornim nitima inervira dijafragmu, pa predstavljaglavni respiratorni nerv.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
23/93
Senzitivnim nitima inervira perikard, dio pleure i
dijafragmu.
Jednostrana lezija obinoprolazi bez smetnji.
Kod obostrane lezije pojavljuje se dispnea veprimanjem naporu i otean kaalj na rtg snimku sevidi visoko podignuta dijafragma.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
24/93
Neuralgija frenikusa je rijetka i javlja se kod
timora, aneurizmi aorte, oboljenja perikarda idrugih bolesti medijastinuma.
Bol se osjeadu ivice rebara, ispod klavikule iliduboko u vratu a moe se iriti u bradu ili duruke.
Veinomje lokalizovan na lijevoj strani.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
25/93
tucanje ili singultus je poslijedica spazmadijafragme.
Cerviko-okcipitalna neuralgija nastaje kod traume,
degenerativnih promjena na vratnoj kimi, infekcijatumora, aneurizmi u gornjem dijelu vrata, a uzrokmoebiti i psihogen.
Bol je najeelokalizirana u zatiljku i vratu.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
26/93
Plexus brachialis
-
8/10/2019 Periferni Nervi
27/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
28/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
29/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
30/93
PLEXUS BRACHIALIS
etri zadnja vratna radiksa i prvi grudni ineplexus brachialis, koji daje vienerava:
N. AXILLARIS,
N. RADIALIS,
N. MEDIANUS,
N.ULNARIS
Uzroci oteenja su mnogostruki, u prvom
redu povrede.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
31/93
Oteenje pleksusa moe biti kompletno, ali jeeaparcijalna lezija.
Kod lezija C4-C6 radiksa nastaje gornja ili ERB -
DUCHENOVA PARALIZA, kod koje ruka visi
pored tijela, nemogue je vriti abdukciju ruke uramenu i fleksiju u laktu, ali je akanedirnuta.
Ugaeni su refleksi (bicepsa i brahioradijalisa) apostoji i hipoestezija u predjelu ramena.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
32/93
Kod lezija C8-Th1 radiksa nastaje donja iliKLUMPKE-DEJERENOVA PARALIZA.
kod koje postoji paraliza malih miia ake ifleksora podlaktice.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
33/93
N AXILLARIS ineniti C6-C8.
Rijetko je lediran izolovano (Intoksikacija Co2), a
uzrok oteenjanajeeje luksacija ramena.
Ostali uzroci su lezije plexusa brachialisa, udarac
po ramenu, dislokacija glavice humerusa.
Klinikije nemogueisturiti rame, abducirati rukuu ramenu i podii je do horizontale, postoje
atrofije miia ramena i hipoestezija u predjeluramena.
Neuritis axillarisa jepraenjakim bolovima.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
34/93
N: RADIALIS
1: N. axillaris
2:N. cutaneus brachii
posterior
3:R. profundus desNervus radialis
4:R. superficialis des
Nervus radialis
5:N. interosseusantebrachii posterior
6:Nn. digitales dorsales
-
8/10/2019 Periferni Nervi
35/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
36/93
N: RADIALIS ineC6-C8 i Th 1 radiks.
Ovo je naeelediran nerv od svih na ruci.
Oteenje nastaje direktnom kompresijom na nervkoji prolazi preko tvrde podloge ili kod loma
humerusa..
-
8/10/2019 Periferni Nervi
37/93
Klinikaslika zavisi od visine lezije.
Najtipiniji simptom je visea aka (nemogua jedorzalna fleksija ake, a prsti su savijeni u
metakarpofalangealnim zglobovima).
Senzibilitet je neznatno oteen
-
8/10/2019 Periferni Nervi
38/93
N: MEDIANUS
-
8/10/2019 Periferni Nervi
39/93
N. MEDIANUS ineC6-C8-Th1 radiks.
Lezije nastaju kod povrede ramena ili lakta.
Klinikom slikom dominiraju ispadi paralizefleksora ruja,palca, kaiprstai srednjaka.
Nemoguaje opozicija palca.
U kasnijim fazama nastaje majmunska aka.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
40/93
Lezije medijamusa esto su praenesa bolom potipu kauzalgije, osobito kod parcijalnih lezija.
Atrofije tenara nastaju rano.
Vazomotorne i trofike promjene se manifestujusuhom, hladnom, bezbojnom i ispucalom koom.
Nokti su lomljivi.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
41/93
N: ULNARIS
1: Rr. Muskulares
2: R. dorsalis
3: Retinaculum
flexorum
4: R. profundus5: N. digitalis
palmaris communis
-
8/10/2019 Periferni Nervi
42/93
N. ULNARIS ineC8-Th1 radiksi.
Lezija nastaje kod oteenja u laktu i dlanu, aklinikom slikom dominiraju paraliza ekstenzijedistalnih i fleksija proksimalnih falangi prsta
(nemogunost ispravljanja prsta)., addukcija iabdukcija malog prsta i djeliminefleksije aka.
U kasnijim fazama nastaje tzv. Kanastaaka(prvefalange prsta ostaju u hiperekstenziji, dvije distalne
u fleksiji), javljaju se i atrofije malih miiahipotenara i ake.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
43/93
Smetnje osjeta su na ulnarnoj strani ake, bol jerijedak, vazomotorni i trofiki se javljaju na koihipotenara i malog prsta u vidu suhe, hladne i
ponekad bezbojne koe.
Opekotine sporo zarastaju.
SINDROM KARPALNOG TUNELA (syndroma
-
8/10/2019 Periferni Nervi
44/93
SINDROM KARPALNOG TUNELA(syndroma
canalis carpalis)
Javlja se kao posljedica pritiska na ivacmedianusu karpalnom tunelu.
Karpalni tunel ine osam sitnih kostiju runogzgloba s donje strane, a gornju stranu zatvara
vrstovezivno tkivo (poprenikarpalni ligament).
Kroz taj tunel, iz podlaktice u aku, ulazi ivacmedianus, ali i tetive miiakojepokreuprste.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
45/93
Tetive su obloene tankom sinovijalnomovojnicom koja ih podmazuje i olakavanjihovo
klizanje i pokretanje.
Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji
napor i podraaje.
Svaki neeljenipodraajkao toje ozljeda, upala,degenerativna promjena, vanjski pritisak na tunel,
moe rezultirati zadebljanjem ovojnice, tosmanjuje prostor u karpalnom tunelu dovodeido
pritiska i gnjeenjamedianusa.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
46/93
Ako pritisak dosegne razinu na kojoj ivac ne
moeispravno obavljati funkciju, pojavljuju se:
trnci i osjeajarenjau prva tri prsta i polovicietvrtogprsta ake;
bol koja je naroitoizraenanou;
atrofija miiatenara;
ispad senzibiliteta na spoljnoj strani dlana.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
47/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
48/93
SYNDROM KARPAL TUNEL
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Untreated_Carpal_Tunnel_Syndrome.JPG -
8/10/2019 Periferni Nervi
49/93
Hirurka terapija
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Carpal_Tunnel_Syndrome,_Operation.jpg -
8/10/2019 Periferni Nervi
50/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
51/93
N: MUSCULOCUTANEUS ineniti C5-C6 radiksa,a rijetko je izolovano lediran.
Klinikipostoji nemogunostfleksije podlaktice,supinacija je oslabljena.
Atrofije su este.
Ispad senzibiliteta je nabonojstrani podlaktice.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
52/93
Nn.INTERCOSTALES ima 12.
Ne formiraju pleksuse.
Motornim nitima inerviraju disajne miiegrudnog koa,a senzibilnim kougrudnog koaitrbuha do prepone i kuka.
Neuralgija interkostalis je najvanije oboljenjenerava.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
53/93
Uzroci nastajanja su razna oboljenja kime,afekcije rebara, tumori i kompresije, a kliniki je
najvanijapostherpetika.
Glavni simptom su bolovi koji se u vidu pojasa
ireoko grudnog koa,dolaze u vidu napada, koji
su einou.
Nekada postoje i objektivni ispadi senzibiliteta u
vidu hipoestezije.
Lijeenje je izuzetno teko i moe trajatigodinama.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
54/93
PLEXUS LUMBOSACRALIS
Ovaj pleksus formiraju lumbalni i sakralni
radiksi.
Radi lakeg izuavanja obino se dijeli na dvadijela.
Pleksus lumbalis kojeg formiraju prva tri
lumbalna radiksa i djelovi etvrtog lumbalnog i
dvanaesog grudnog radiksa.
Pleksus sakralis formira svih pet sakralnih
radiksa
-
8/10/2019 Periferni Nervi
55/93
Pleksus lumabalis formoraju prednje grane prva
etirilumbalna ivca.
Prednja grana prvog lumbalnog ivca primaanastomozu od zadnjeg interkostalnog i dijeli se
na tri grane:
1. n. Iliohipogastrikus;
2. n. ilioingvinalis,
3. trea se spaja sa prednjom granom drugoglumbalnog ivcaineiansu lumbalis primu.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
56/93
Prednja grana drugog lumbalnog ivca primaanastomozu od prednje grane prvog lumbalnog
ivca,te daje
n. Genitofemoralis;
jedan korijen za n. kutaneus femoris lateralis;
i jednu jau granu koja se spaja sa prednjom
granom treeg lumbalnog ivca sa kojim iniansu lumbalis sekundu, od koje odlazi n.obturatorius.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
57/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
58/93
Prednja grana etvrtog lumbalnog ivca daje trigrane.
Prva i najveainin. femoralis,
druga initreikorijen za n. obturatorius,
trea se spaja sa petim lumbalnim ivcem ineitrunkus lumbosakralis koji pripada pleksus
sakralisu.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
59/93
N. FEMORALIS formiraju niti 2-4 lumbalnog
radiksa.
Lezija ovog nerva obino je udruana saoteenjemdrugih nerava.
Nastaje kod oteenjakaude ekvine, kod tumorau karlici, abcesu m. Iliopsoasa, frakture karlice i
gornjeg dijela femura i pri komplikaciji diabetes
melitusa.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
60/93
Kod lezije je nemogua fleksija nadkoljenice iekstenzija podkoljenice (paraliza m. Iliopsoasa, i
kvadricepsa), pa je posebno otean hod uzstepenice.
Ugaenje patelarni refleks.
Javljaju se atrofije miia na prednjoj straninadkoljenice.
Hipoestezija na prednjoj i medijalnoj strani
nadkoljenice i medijalnoj strani podkoljenice i
stopala.
N ISCHIADICUS formiraju niti 4 5 lumbalnog i
-
8/10/2019 Periferni Nervi
61/93
N. ISCHIADICUS formiraju niti 4-5 lumbalnog i
prva tri sakralna radiksa.
Kod lezije nastaje paraliza fleksora podkoljenice istopala, to onemoguava hod na peti i prstima itranje.
Kauzalikabol prati parcijalne lezije.
Atrofija je zamaskirana edemom, a koaje suha ibezbojna.
Rijetko nastaje lezija cijelog nerva, ea jeparcijalna lezija.
Najvanijeu praksi su lezije peroneusa i tibialisa.
N PERONEUS formiraju niti 4-5 lumbalnog i 1-
-
8/10/2019 Periferni Nervi
62/93
N. PERONEUS formiraju niti 4 5 lumbalnog i 1
2 sakralnog radiksa.
Njaee uzrok nastajanja oteenja je trauma,posebno lom fibule i kompresija narva na mjestu
gdje ide preko kosti (kod kleenjai sjedenja).
Kod oteenja narva dolazi do nemogunostiizvoenjadorzalnefleksije stopala i proksimalnihfalangi prsta, pa nastaje viseestopalo.
Ne moe stajati na peti, a u hodu visoko podienogu (kao pijetao, pjetlov hod) a prvo prsti dotiu
podlogu
N TIBIALIS f i j iti 4 5 l b l i 1 3
-
8/10/2019 Periferni Nervi
63/93
N. TIBIALIS formiraju niti 4-5 lumbalnog i 1-3
sakralnog radiksa.
Oteenja ovog nerva su rijee od lezija N.Peroneusa, a ispoljavaju se u nemogunosti
izvoenja plantarne fleksije stopala (ne moehodati na prstima).
estonastaje izvrtanjem stopala u hodu.
Ahilov refleks je ugaen.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
64/93
Smetnje senzibiliteta su izraene na lateralnojpovrinipete.
Atrofije zahvataju miie lista i stopala i obinosu zamaskirane edemom.
Kod parcijalnih lezija estaje kauzalna bol, kao ivazomotorne i trofinesmetnje.
Koaje blijeda, hladna, nokti promjenjeni.
estisu ulkusi na petama.
KAUDA EKVINA (lat cauda equina - konjski rep) -
-
8/10/2019 Periferni Nervi
65/93
KAUDA EKVINA (lat. cauda equina - konjski rep) -
skupina korjena modinskih ivaca koji sliekonjskom repu, a potjeu iz kraljenine
modine od razine 2. slabinskog kraljeka nanie.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
66/93
SINDROM KAUDE EKVINE nastaje kada doe doprolasa diskusa prema medularnom kanalu, koji
oteujevlakna kaude ekvine.
Javlja se bol kao subjektivna smetnja, koji iradira
prema gluteusima.
Objektivno postoji ispad senzibiliteta, prisutna jeperianogenitalna anestezija u vidu jahaihpantalona.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
67/93
Od motornih ispada postoji flakcidna parapareza
(radi obostrane oduzetosti m. triceps surae);
niepostavljena glutealna brazda,
hipotrofija miiastranjestrane podkoljenice,
ugaenAhilov refleks,
smetnje stolice i mokrenja.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
68/93
POLINEUROPATIJE
Polineuropatija oznaava oteenje vie perifernihivaca,osobito na krajnjim dijelovima ekstremiteta.
Vrlo estoje dio neke sustavne bolesti.
Primarno mjesto oteenja moe biti vlakno ivca(npr. u eernojbolesti, u oteenjutetnimtvarima)ili mijelinskoj ovojnici koja okruuje ivac (npr. uakutnoj ili kroninoj upalnoj polineuropatiji,leukodistrofijama ili Guillan-Barreovu sindromu).
-
8/10/2019 Periferni Nervi
69/93
Ako su zahvaena mala mijelinska vlakna, javljase primarni gubitak osjeta za temperaturu i bol.
U sluaju zahvaanja velikih vlakana javljaju semotorikiporemeaji.
Uzroci nastanka su razliiti i mogu se podijeliti na
-
8/10/2019 Periferni Nervi
70/93
Uzroci nastanka su razliiti i mogu se podijeliti nanekoliko grupa.
Tako razlikujemo polineuropatije:
kao posljedicu djelovanja tetnih tvari (nikotin,olovo, iva,alkohol);
kao posljedicu pritiska (osteofit, protruzija diska,priraslice nakon operacije) nastale nakon
traumatskog oteenja;
kao posljedicu djelovanja upalnog agensa(difterija, lepra, virusne infekcije, HIV infekcije);
u sklopu sistemskih bolesti (reumatoidni artritis
-
8/10/2019 Periferni Nervi
71/93
u sklopu sistemskih bolesti (reumatoidni artritis,nodozni artritis);
zbog metabolikogporemeaja (eerna bolest,nedostatak vitamina B12, porfirija, jetreno i
bubrenozatajenje) ;
kao posljedicu neoplastike (tumorske)infiltracije;
kao posljedicuparaneoplastinihstanja;
kao posljedicu genetikihporemeaja (Charcot-Marie-Tooth).
-
8/10/2019 Periferni Nervi
72/93
Simptomi polineuropatije obino nastupajupostupno, u vidu:
motorikih;
osjetnih;
vegetativnih poremeaja.
M t iki i t i j i
-
8/10/2019 Periferni Nervi
73/93
Motorikisimptominajeisu u nogama.
U lakim sluajevima javlja se djelominaoduzetost, a tei sluajevi karakterizirani su
potpunom oduzetou miia, ekstremiteta, a
katkad i cijelog trupa.
Zbog poremeene inervacije (prijenosa ivanih
impulsa) na miiima se vremenom razvijajuhipotrofija i atrofija, koje rezultiraju smanjenjem
grube miine snage.
Osjetne podraajne fenomene ine parestezije
-
8/10/2019 Periferni Nervi
74/93
Osjetne podraajnefenomeneineparestezije,arenje,peenje,utrnulost, osjeajstezanja.
Tipinaje bolna osjetljivost ivanihzavretakau miiimana pritisak.
Bol je ea nou, a moe se pogoratidodirivanjem zahvaenogpodruja.
Ako bolest napreduje, javljaju se znaci gubitka
osjeta, tipino po distribuciji "arapa irukavica".
Zbogporemeajaosjetnih ivacaoteanje i hod.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
75/93
Zahvaanje autonomnog ivanog sustava
manifestira se pojavom:
nemogunostizadravanjamokraei stolice;
impotencije;
posturalne hipotenzije (pad krvnog tlaka nakon
naglog ustajanja).
-
8/10/2019 Periferni Nervi
76/93
Konepromjeneukljuuju:
smetnje pigmentacije;
poremeajeznojenja;
u najteim sluajevima prisutne su i trofikepromjene (glatka i sjajna koe, lomljivi nokti,osteoporoza).
.
Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim
-
8/10/2019 Periferni Nervi
77/93
Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim
(distalnim) dijelovima udovazato tosu najprijezahvaenanajduaivanavlakna.
U nekim sluajevima miina slabost, a rjeeporemeaj osjeta zahvaa proksimalnapodruja, tj. rameni obru ili zdjelini pojas.
Postoji i posebna polineuropatija modanihivaca u kojoj su oteeni motoriki i osjetnimodaniivci,i to uglavnom obostrano
Razvoj simptoma moe biti akutan ili kronian
-
8/10/2019 Periferni Nervi
78/93
Razvoj simptoma moebiti akutan ili kronian.
Akutan tok bolesti karakteriziran je naglom
pojavom ope slabosti i klonulosti na koje senadovezuju smetnje osjeta i motorikiispadi.
Neurologijski simptomi dostiu vrhunac nakonjedan do dva tjedna bolesti.
Nekoliko dana ili tjedana simptomi su stacionarni i
nakon toga se polakopoinjupovlaiti.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
79/93
Put do dijagnoze
Na temelju fizikalnog pregleda;
anamneze;
elektromiografijom
polineuropatije se mogu podijeliti na:
-
8/10/2019 Periferni Nervi
80/93
polineuropatije se mogu podijeliti na:
akutne ili kronine;
osjetne;
motorikeili osjetno-motorike;
proksimalne;
distalne;
simetrine.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
81/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
82/93
Laboratorijski nalazi vrlo su vani zarazjanjenjeuzroka nastanka.
Potrebno je odrediti:
sedimentaciju;
kompletnu krvnu sliku;
eeru krvi;jetrene enzime;
elektrolite;
ureju, kreatinin,vitamin B12;
folnu kiselinu;
reumatski faktor.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
83/93
Ako se nakon dobivanja nalaza laboratorijskih
pretraga ne pronaeuzrok polineuropatije, izvode
se: kontrola hormona titnjae, rtg srca i plua,UZV abdomena, elektroforeza lipoproteina,
obrada likvora te na kraju biopsija miia,odnosno ivca.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
84/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
85/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
86/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
87/93
Prodiranje instrumenta hvatalice, sa ili bez odstranjenja dela
-
8/10/2019 Periferni Nervi
88/93
zadnjeg zida kimenog kanala, da bi se ulo u kanal iodstranio deo diska koji vri pritisak na koren ivca.
Nestabilnost vratne kime nakon preloma
-
8/10/2019 Periferni Nervi
89/93
prljena C5
-
8/10/2019 Periferni Nervi
90/93
-
8/10/2019 Periferni Nervi
91/93
RTG snimak vratne kime pacijentkinje. Strelicaprikazuje prednje i zadnje spondilotine promene
-
8/10/2019 Periferni Nervi
92/93
prikazuje prednje i zadnje spondilotine promene(kotane izrataje) 5. i 6. vratnog prljena.
-
8/10/2019 Periferni Nervi
93/93