UNIVERZITET DEMAL BIJEDINASTAVNIKI FAKULTETODSJEK LIKOVNIH UMJETNOSTIMOSTAR

SEMINARSKI RADIz predmeta: Pedagoka komunikologijaTema: Djeiji crte kao sredstvo komunikacije u nastavi

Studentica: Mentor: Sabina Maslo Prof. dr Husejn Musi

Mostar, 2014. godine

SADRAJ

Uvod..................................................................................................................31.Linija..............................................................................................................4 1.1. Psiholoko djelovanje i simbolika linija.................................................4 1.2. Odnosi linija............................................................................................52.Djeiji crte kao sredstvo komunikacije u nastavi.....................................63.Zakljuak.......................................................................................................15Literatura.........................................................................................................16

UVOD

Djeiji crte predstavlja mnogo vie od onoga to vidimo. On predstavlja psiholoko stanje djeteta, sreu, nesigurnost, strah, tugu. Nastavnici koji rade sa djecom trebaju da uspostave pravilnu komunikaciju sa djetetom putem nastavnih metoda. Treba da podrava djeiju kreativnost i matu i da podstie zainteresovanost i kreativnost kod djeteta. Preko crtea dijete komunicira sa odraslim, ak i ako ima neto to ne moe izraziti rijeima onda se izrazi linijama, bojom crteom. Postoje faze u djeijem razvijanju crtea koje mnogo govore o stanju i dobi djeteta. Djeije umjetniko izraavanje je, kao i samo dijete, posve autentino i individualno te se mora sagledavati unutar ireg konteksta razvojnih, emocionalnih, socijalnih i kulturnih iskustava i faktora.

LINIJA

Linija je osnovni likovni element crtea. Crte je temelj svih oblika likovnog izraavanja: grafike, slikarstva, kiparstva, arhitekture, a mnogi je umjetnici njeguju i kao osnovu svog stvaralatva. Ako u crteu preovladava crta, odnosno linija kao osnovni likovni element, tada se crte naziva linearnim. Ako je crte izveden svjetlom i sjenom, odnosno tonovima, onda se takav crte zove tonski, a esto i slikarski crte. Linijom moemo oblikovati na plohi i u prostoru, pa moemo govoriti o plonom i prostornom crteu.

1.1. Psiholoko djelovanje i simbolika crta Mnogi su se znanstvenici bavili prouavanjem crta i njihovim psiholokim djelovanjem, izraajnou i simbolikom. Na temelju ispitivanja koja su provedena istraeno je da linije koje koje izraavaju neke osjeaje imaju svoja simbolika znaenja. Linija moe najizrazitije od svih likovnih elemenata izraziti puls, karakter, temperament i emocionalna stanja osobe koja crta, a to se najvise moe prepoznati u djeijem crteu. Navest u neke linije i njihovo znaenje:Vodoravna linija djeluje mirno, oputeno, statino, pa i simbolizira mir, oputanje, smrt, blagostanje. Okomita linija je otpor vodoravnoj, pa po svom djelovanju i djeluje suprotno. Izaziva osjeaj okomitog kretanja, uzrasta, uzdignua, ivljenja. Simbolizira ivot i rastDijagonala dijagonalne ili kose linije u raznim smjerovima izazivaju osjeaj kretanja gibanja, prostornosti.Objeena (konkavna) linija izaziva osjeaj lijenosti i umora.Ispupena linija ostavlja dojam energije, volje i otpora.Blago valovita linija ulijeva osjeaj njenosti, blagosti, elegancije, ljepote, lakih emocija i enstvenosti.Izlomljene linije izazivaju osjeaj grubosti, energije i mukosti.Sobodna krivulja ostavlja dojam pokreta, gibanja, oznake rasta, nemira, veselja, bojazni, mrnje, boli.. ovisno o njenom gibanju po plohi i njezinom tvrem ili mekanijem karakteru. Pojam linije u likovnim umjetnostima drugaiji je od onoga u geometriji. U likovnim umjetnostima moe se govoriti o liniji i o linearnom nainu izraavanja u okviru jedne sloene cjeline sastavljene iz linija najraznovrsnijih osobina. Ne postoji samo jedna odreena linija koja odreuje ljepotu likovnog djela. Takvu ulogu moe imati svaka linija pod izvjesnim okolnostima u izvjesnoj cjelini, bez obzira na to da li je prava, kriva ili kosa. Linije imaju svoje znaenje i svaka predstavlja neko stanje.Svaka od ovih linija pored geometrijskih svojstava sadri u sebi i asocijativne osobine, jo jedno znaenje. Svaka linija ima sopstvenu ekspresivnu mo i jedna linija ili odnos vise linija ili odnos vie linija u stanju su da nas vizuelno uzbude u izvjesnom stepenu a da pri tome ne izazovu nikakve asocijacije. 1.2. Odnosi linija

Kombinacijom raznih linija dolazi do kompozijie slike a takoer stvara se: ritam, ravnotea i kontrast. Ritam je pravilna izmjena ili ponavljanje elemenata. Ritam u crteu je ostvaren kroz nizanje linija (likovna umjetnost) u kontrastu s plohom. Matematiki reeno, ravnotea oznaava jednak (uravnoteen) odnos lijeve i desne strane znaka jednakosti.Postoje tri vrste ravnotee: simetrina, asimetrina i optika ravnotea. Kontrast je sinonim za suprotnost, odnosno naglaena razliitost. To znai da najmanje dva ili vie elemenata moramo postaviti u odnos.

1. DJEIJI CRTE KAO SREDSTVO KOMUNIKACIJE U NASTAVI

Linija je osnovni likovni element crtea. Djeiji crte je pored igre jedna od osnovnih formi izraavanja i zadovoljenja potreba djeteta. On odraava psihofiziki razvoj djeteta, odnosno optu umnu, motoriku perceptivnu razvijenost, djeiji temperament, osjeanje i doivljavanje sredine u kojoj egzistira. Posmatrano sa historijskog aspekta od najranijeg doba crte nalazimo na peinskim zidovima, kamenu, ploicama od terakote, praini, papiru. Iz zarnih izvora dolazimo do zakljuka da je interesovanje, zanimanje i proavanje djeijeg crtea zapoelo prije 100 godina. Korado Rii (Corrado Ricci) je prikupio i prouio znatan broj djeijih crtea i o tome 1887. godine izdao zanimljivu knjigu Djeca umjetnici. On je u svojoj knjizi prikupio i prouio znatan broj djeijih crtea stavljajui pri tome akcenat na njihovu sadrajnu formu i razliku u odnosu na konvencionalnu umjetnost odraslih. Poslije njega intenzivno su prouavali djeiji crte izmeu ostalih i Henri Like (Francuska), Mis in (Amerika), Dejms Sali (Engleska), Sigfrid Lemintajn i Kreentajner (Njemaka), Smirnov i Kornilov (Rusija) to je rezurtiralo bogatoj literaturi. U analizi djeijeg crtea treba prii sa vie aspekata i to sadraja, oblika, boje, pokreta, proporcije, prostora a u novije doba (Gudinaf-test inteligencije), terapeutskom, komunikacijskom sredstvu jer se djete dok crta, emotivno oputa, likovno govori, komunicira, kreativno i stvaralaki ispoljava. Djeiji likovni crte nije kopija prirodnog izgleda, pukog naturalistikog prenoenja stvari, pejsaa, figure, igre i drugih motiva, koje djete iz svog okruenja nastoji prepriati na zemlji, pijesku, papiru, asfaltu, staklu, komadu drveta, zidu namjetaju i sl. olovkom, kredom, raznim bojama, komadom cigle, prstiem, glinom i drugim materijalima koji ostavljaju trag.

Djeiji crte treba shvatiti kao likovni jezik i univerzalni nain komuniciranja sa sredinom, koristei likovne elemente kao rijei likovnog jezika. Djeiji crte je prije svega ogledalo psihofizikog stanja djeteta, a takoer i nain percipiranja, komuniciranja i registrovanja na sredinu u kojoj egzistira. Nastava je jedinstven kontinuiran organizovan komunikacijski odgojno-obrazovni proces u kojem aktivno ravnopravno, partnerski sudjeluju uenici i nastavnik pri realizaciji planom i programom predvienih ciljeva, zadataka, sadraja i aktivnosti. U analizi djeijeg crtea postoje periodi karakteristini po prepoznatljivosti vlastitog iskaza, odnosno stanja u kojem se djete nalazi. Poto znamo da to nisu sluajna precrtavanja prirode, osoba i predmeta onakvim kakvi su zaista, nego predstavljaju proces percipiranja i kroz vlastitu duhovnost, oduhovljavanja pojava prema uzrastu djeteta mi ih po starosnoj dobi djelimo na odreene faze razvoja. Poev od predkolskih ustanova djeiji crte se definie kao oblik organizovanja odgojnog rada koji doprinosi razvoju sposobnosti posmatranja uoavanja oblika, boja, proporcije, poloaja u prostoru, jednostavnog grafikog koloristikog i plastinog iskazivanja, smisla za kombinovanje, kreiranje i doivljavanje lijepog, razvijanje stvaralakih sposobnosti.Poeci razvoja djeijeg likovnog crtea javlja se kod djece izmeu druge i tree godine, u doba intenzivnog razvoja i govora, jer su govor i crtanje srodna izraajna sredstva. Djeiji likovni iskaz sadri preteno predmete iz neposredne sredine (ovjek, lopta, lutka, pas, stolica). Ono putem likovnog izraavanja tei stvari, predmete, bia prikazati u dinaminom odnosu. Ako je u pitanju lik ovjeka, on e biti nacrtan sa malo rairenim nogama i rukama, brod je sa talasima, kua sa dimom koji izlazi iz dimnjaka, djete crteom izraava ono ta vidi. Druga vana karakteristika djeijeg crtea sadrana je u onome to dijete zna a ne vidi, kua postaje providna (transparentni crte) sa sijalicom koja se vidi kao i cijeli enterijer sobe kroz zid, u autobusu, brodu, avionu, vide se ljudi koji sjede, jer ovdje dijete likovnim izrazom iskazuje svoje znanje i predodbe. Djetetu treba omoguiti realizaciju potrebe likovnim izraavanjem. Njemu je potrebna olovka, krede, neto to ostavlja trag na podlozi, sredstva za aranje da bi ono moglo da vjeba a da uvruje miie.Razvoj djeijeg crtea ide uporedo sa razvojem djeije motorike, percepcije. Djeiji crte je jedna od osnovnim formi djeijeg izraavanja i jedna od najznaajnijih potreba djeteta. U razvoju djeijeg crtea dijete prolazi kroz odreene faze koje su u skladu sa cjelokupnim psihofizikim razvojem. To su: Faza aranja (od 18 do 24 mjeseca), Simboliki djeiji izraz (od 3-6 godina) Prelaz ka realistikom likovnom izrazu(od 6 -10 godine), i Realistiki djeiji izraz (poslije 10-e godine)

Faza aranja Simboliki djeiji izraz

Znai djeiji crte predstavlja projekciju njegovih svjesnih i podsvjesnih dinamizama, stanja, vizija njegove okoline koju on na svoj nain percipira, preivljava i iznosi novi likovni produkt kao novu vizelnu realnost, nain komunikacije, interakcije i uspostavljenog odnosa sa sredinom koja ga okruuje. Mada dijete poinje da crta imitirajui odrasle, vano je da mu to ranije damo da se igra olovkom i papirom. krabanje (od 2-4 godine) je kod djeteta ovoga perioda haotino, jer ono jo nije ovladalo svojom motorikom i prostorom. Ne smijemo ga siliti da te crte povlai sistematski. Do tree godine kod 90% djece crtanje je u stadijumu krabanja. Period krabanja je nuna faza za dalji razvoj crtanja.U prvim aranjima djete ne vidi objekt niti situaciju. aranje je za njega izrazita motorika aktivnost, ali uskoro djete e u svojim arama nalaziti izvjesni sadraj koji nee biti vrsto odreen, ve e se svakog momenta mijenjati. Pokreti ruke koji dolaze do izraaja u prvim pokuajima izraz su neuromuskularne energije.U ovoj fazi normalno razvijena djeca otkrivaju da grafikim prikazivanjem mogu neto da izraze. U ovoj fazi dijete crta sa eljom da neto predstavi. Ovaj period u razvoju djeijeg likovnog iskazivanja nazivamo simbolikim gdje se pojavljuje ematizam (intelektualni realizam), pojednostavljivanje (dijete na cteu izostavlja manje znaajno i preteko), kompozicija (predmeti nabacani po povrini bez reda), crtanje ovjeka (prvi oblik je glavonoac gdje krug predtavlja glavu i trup, a dvije crte noge), i boje (izbor boja zavisi od trenutnog raspoloenja, temeperamenta, emocija). U periodu simbolikog likovnog iskaza dijete u toku crtanja svakom svom crteu daje naziv. Poslije rtvrte godine crteu daje naziv tek kada je gotov ili prije nego to pone sa crtanjem. U poetku dijete crte ljude ee nego predmete. U stvari crta ono to je za njega najznaajnije. Dijete prvo crta ljude, zatim ivotinje, tek onda kue, automobile, vozove i druge predmete. Izmeu etvrte i sedme godine njegovi crtei se poinju diferencirati. Prije nego to dijete poe u kolu crta samo karakteristine osobenosti predmeta, prikazuje stvarnost ematski, unosi dinamiku (auto se kree, odobe neto rade i sl.). Likovni iskaz djeteta nazivamo jo i emtaski. Ono crta po sjeanju, odnosno onako kako zamilja premet ili ovjeka. ematski period crtanja sreemo i u prvim razredima osnovne kole. Za razliku od faze aranja, ovaj stadijum u pravom smislu je stadijum djeijeg likovnog stvaralatva. U tom stadijumu dijete manifestuje svoje doivljaje, specifian nain komuniciranja sa sredinom. Neki psiholozi i pedagozi ovaj stadijum nazivaju zlatnim periodom djeijeg likovnog stvaralatva.

Period realistikog izraavanja nastaje po nekima od devete, odnosno desete godine, pa nadalje. Dijete u ovom periodu trudi se da u crtanju predmet prikae na mnogo naina. Njegovi likovi tee za tim da imaju stvarne karakteristike, karakteristino je za ovaj period prije svega to to svaki predmet u crteu ima svoj smisao.

Poslije osme ili devete godine u crteu se pojavljuju dubina, odnosno trea dimenzija. Prostor se u crteu prikazuje realistiki, s pravilnim odnosno objektivnim rasporedom predmeta i perspektive. Djeca od est godina crtaju objekte u nizu kako su nabrojani, a starije djeca ih meusobno povezuju u odreenoj perspektivi. Djeiji crtei od este pa sve do desete godine pokazuju da dijete uglavnom gomila, slae, nabacuje likovene elemente bez veeg osjeaja za njihovo unutarnje povezivanje, za uravnoteenost kompozicije. Dijete moe shvatiti crte ili ga i shvaa, na dva bitna razliita naina: jednom e ono neto nacrtati, a drugi put e neto izraziti crteom. Kad dijete ide za tim da neto nacrta, onda ono juri za predmetima, za prizorima, a ti su u njegovoj predodbi manje vie rastrgani i razbacani. Dijete se trudi da postigne njihovu vijernost, pa detalji kojih se sjea postaju naroito vani. Crta ono to zna o predmetu, odnosno ega se sjea, ponosno je ako moe to bolje reproducirati svoje sjeanje. Dijete e crteom iskazati neto, to nije prosto opisivanje predmeta, neto to odgovara jednom dominantnom doivljaju, iji smisao mu nije tako jasan. Koliko odreeni stav ili raspoloenje moe utjecati na crte djeteta, ne moemo nai bolje primjere od onih koje nam pokazuju ilustracije doivljaja dur ili mol tonaliteta. U duru postaju obrisi predmeta otriji, linija odreenija, zatvorena samim predmetom, manje kontinuirana i valovita, boja je otvorenija svjetlija (preovladava crveno i zeleno i jaki akcenti boja), kontrasti su jae naglaeni; sam predmet slobodnije lebdi u prostoru i atmosferi, pa je i sama kompozicija mnogo labavija i konvencionalnija. U molu su obrisi predmeta razmueniji, nejasniji, nijansiraniji, linija je manje podlona crtanju premeta u deskriptivnom smislu. Crte je dura vedriji, ali je to vedrina koja se smiruje na samim predmetima. Doivljaj je mola tmurniji i neto depresivniji, ali kraj njega esto progovara mnogo neposrednije nemir i impulsivnost djeije due. U crtanju dura prevladava vie rad djeije percepcije, a u molu djeija mata. U djelovanju dur i mol tonaliteta na djeiji crte, dolazi se do spoznaje da postoje naini aktiviranja djeijeg iskazivanja pomou muzike, koji neobino poveavaju kvalitet izraza u umjetnikom smislu, u smislu oslobaanja spontanosti djeijeg stvaralatva i stvaralakog istraivana. Dijete spontano dolazi na jedan vii plan svoga iskazivanja. Kada je rije o crteu, onda se moe rei da je glavna zabluda stare nastave crtanja kod djece da djecu ui crtati, a ne ui djecu spontano izraavati sebe pomou boje i crtea. Kod djeteta treba razvijati i jedno i drugo, odnosno, metode nastave trebalo bi kombinirati u dva dosta razliita oblika: jednom dijete uimo da intelektualno percipira ono sto je bitno u prikazivanju predmeta, a drugi da ga uimo slobodnom izraavanju, komuniciranju i sl. U odgojno-obrazovnom procesu razlike koje se ispoljavaju crteu, likovnom i emocionalnom izrazu veoma oite treba razvijati, a nikako sputavati. Nastavnik koji ispoljava ljubav prema djeci utivost, tolerantnost, kreativnost, fleksibilnost, obezbjeuje svojim radom kvalitetne uslove za kvalitetan odgojno-obrazovni proces. Moramo imati u vidu da crtanje, slikanje spadaju meu osnovne i znaajne obilke izraavanja ovjekovog psihikog ivota. Djeca u cijelom svijetu sa istim uivanjem realnou, objektivnou crtaju i slikaju, da bojom ili na neki drugi nain iskau svoje elje, misli, zahtjeve, odnosno da objektivnu stvarnost kao poruku prenese svoj unutrasnji nemir, stanje, doivljavanje imaginarnog, stvarnog svijeta koji ga okruuje, u njemu rezultat je njegovih elja, mate, potreba, naina doivljavanja i reagovanja na svijet koji ga okruuje. Djeiji crte predstavlja podruje njegove aktivnosti, probleme i pitanja na koje moraju odgovarati odrasli, roditelji, pedagozi, psiholozi, slikari, vajari, odnosno svi oni koji se bave odgojem i obrazovanjem. Omoguuju odgajateljima, pedagozima i drugim kompetentnim osobama da prodru u njegov unutranji ivot, da otkriju emu je on drugaiji od unutranjeg ivota odraslog ovjeka. Moramo biti svjesni injenice da se crtanje ne ui, da je ono stvaralaki kreativni rad osobe koja na taj nain izraava svoje unutarnje stanje, komunicira sa vanjskim svijetom. Sloboda uenikog stvaralatva ne smije se koiti pravilima. Trebaju biti prisutni odreeni psiholoki, pedagoki, didaktiki, metodiki i likovno-estetski normativi bez kojih nema znaajnijeg uspjeha sa uenicima. Djetetu se treba omoguiti da se svojom aktivnou oslobodi psihike napetosti, unutarnjeg nemira, da razvija sposobnosti, opaanje, predstavljanje, samosvijest, radnu disciplinu, uee u kolektivnom radu, kulturnu zabavu, interesovanje za umjetniko stvaralatvo, njegovo komuniciranje, doivljavanje, procjenjivanje, ocjenjivanje. U savremenoj kolskoj praksi, posebno u likovnom odgoju, treba omoguiti da uenici stvaralaki rjeavaju postavljene zadatke predviene nastavnim planom i programom; da u rad unose oduevljenje, uzbuenje, matu, stvaralatvo, kreativnost. Vrijednost likovnog udgoja je u tome to kultivie uenike, razvija njihove stvaralake sposobnosti, sposobnosti iskazivanja, oblikovanja, doivljavanja lijepog, , koje su neophodene za razvitak svakog pojedinca i drutva u cjelini. Pedagozima se prua mogunost da putem crtea uenika i odreenim zadacim u procesu nastave i slobodnih aktivnosti utjeu na njegov psihofiziki ivot i razvitak, oslobaajui ga raznih psihikih optereenja, deformacija, uspostavljajui skladnost i harmoniju u njegovim radnjama posmatranja, zapaanja, shvatanja, doivljavanja. Izuzetnu funkciju i ulogu u uenikom crteu imaju oni sadraji koji pokreu emocionalnost djeteta. Davanjem zadataka uenicima koji imaju motiv iz svakodnevnog ivota, prolosti sredine i drutva u kojem uenik egzistira, razvija se mnotvo elemenata moralnog odgoja.Proces nastave likovnog odgoja uvjek je praen rukovanjem uenika likovnim materijalima, upoznavanjem njihovih karakteristika, pri emu se uenici upoznaju sa procesom rada, raznim alatima, a njihovim koritenjem razvijaju spretnost pojednim djelova tiela (ruku, nogu). Crte je univerzalni nain likovnog govora na svim kontinentima i on ima svoje specifine prepoznatljivosti, koje govore svojim prisustvom i porukom. Crte je stariji od pisma, on je prvi nain komuniciranja ovjeka (peinski crtei, ploice od terakore, bjelokost, itd.) kao likovni zapisi koji govore o nainu ivota i vjrovanja kroz historiju ovjeanstva. Crteom djeca su iskazivala svoj karakter, veliinu, oblik, proporciju. Nain na koji dijete crta otkriva i njegov temperament pa zakljuujemo primjera radi da srameljiva djeca vuku tanke linije dok energinija stiskaju olivkom po papiru. Matovita vole da crtaju krugove i blage forme kao to su: oblaci iz dimnjaka, kronje drvea, a ivahnija djeca vole uglove, ravne linije npr. iljato drvee. Primjera radi kompozicijom koja je blia lijevom uglu je dijete iskazuje privrenost majci, prolost, a u desnom uglu budunost, blizina i sigurnost uz oca. Crte smjeten u sredini formata papira odaje sigurnost u sebe. Analizom djeijih radova uoeno je da su djeca koristei boju, njihovim ismijavanjem, govorili svojim govorom i svojom simbolikom. Otvorena i ivahna djeca koristila su tople boje. Njena, mirna, djeca sa odreenim problemima u veem procentu koristili su hladne boje, to je rezultat situacija iz koje djete dolazi, njegovo stanje. Simboli u djeijem crteu igraju veliku ulogu u komunikaciji djeteta sa okolinom. Konstatujemo da analizom djeijih crtea djeca najee otkrivaju svoje radosti, tuge, strahove dakle svoja stanja. Uoeno je da najei detalji na crteima djece npr. sunce vrlo esto u djeijoj podsvijesti moe biti simbol oca, ali isto tako i emocionalnu stabilnost, sigurnost.

Njegova blizina ili udaljenost, zatim boja, veliina ukazuje na potrebu za veom komunikacijom i bliskou sa ocem. Kua je simbol majke. Krov obojen jako crvenom bojom se moe povezati i sa agresivnou usmjerenom prema liku majke, vrata, zatvorena katancem svakako predstavljaju strah od drugih, a djete eli komunikaciju i igru sa svojim prijateljima. Prozori irom otvoreni sa cvijeem na njima drugaije isijavaju svoju poruku od malih i zatvorenih koji jasno govore o strahu prema drugima. Takoer je uoeno da list koji opada je pomalo romantian u djeijem likovnom izkazu, ali vie govori o strahu od samoe, elju djeteta da bude zatino i uvijek uz svoje roditelje.

Cvijetovi koji u sutini predstavljaju radost, naslikani jarko crvenom bojom indikatori su agrsivnosti, odraz za potiskivanje prisutne agresivnosti kao i elje da je sa rijei.

Ukoliko je dijete sprijeeno da otkriva ljepotu, da likovno komunicira i manipulira materijalima iz svoje okoline ono e postati nezadovoljno i to e ga pratiti cio ivot. Neometana likovna djela djeteta su iskrena i spontana, nema lai, izmiljanja, dijete iskazuje svoj stav prema okolini, situacija u kojoj se nalazi , osobama, dogaajima, objektima sa kojima komunicira. Obiljeja djeijeg crtea su: spontanost, ekspresija, skladnost, ritminost, to se oituje u sjedinjvanju realnog i fantastinog. Poeci razvoja crtanja javljaju se kod djece izmeu druge i tree godine u doba intenzivnog razvoja govora. Dijete poinje da se igra i crta imitirajui odrasle, te u ovom periodu vano je da mu to ranije damo olovku i papir.Prouavajui djeiji crte konstatujemo da je on sredstvo sporazumijevanja i neverbalne komunikacije djeteta sa samim sobom, okolinom, te zakljuujemo da se analizom djeijeg likovnog iskaza likovni pedagozi, nastavnici, odgajatelji dolaze do vie podataka o djetetu nego u verbalnoj komunikaciju.

Ako dijete ivi u stabilnom porodinom okruenju gdje su pored fiziolokih zadovoljne i njegove emocionalne potrebe (ljubav, naklonost i toplina roditelja), ono se osjea sigurnim i sretnim, ali ako u sredini u kojoj ivi ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba, ono se ne osjea dobro.Dijete u crte unosi svoje elje, tenje, matanja, razna osjeanja, , kao to su ljubav, prijeteljstvo, mrnja, zavist, razdraljivost, potitenost. U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono to ga najvie emocionalno privlai ili odbija. Ono to ga privlai stavlja u prvi plan, crte boji svijetlim bojama, a ono prema emu osjea antipatiju obino crta maleno i tamnim bojama. Impulsivna i energina djeca crtaju smjelo, dok plaljiva povlae tanke nesigurne linije, uokviruju crte ili ga crtaju u uglu papira. Djetetove slike i crtei prikazuju i njegove najskrivenije strahove koje teko moe izraziti rijeima.Djeca naoruana papirom i olovkom, ak i ona najmlaa svojim strahovima i nesigurnostima uspjevaju dati oblik i boju i na taj ih nain ublaiti.

ZAKLJUAK:

Brojni istraivai razvili su razne instrumente na osnovu kojih se moe nauno prii djeijem crteu, meutim najbitniji je cijeniti djeiji vizuelno-likovni nain komunikacije. Svojim crteom djeca alju poruku roditeljima, nastavnicima i uopte okolini, te je vano razumjeti ono to crtaju maliani, jer najbolje im moemo pomoi ako ih razumijemo. Crte je siguran put i nain uspostavljanja komunikacije sa djetetom.

Literatura

1. Musi, H. Muratovi, A. (2010): Komunikacija u nastavi. Tuzla2.Musi, H. (2010): Autoritarna i demokratska komunikacija u nastavi. Tuzla3. Grguri, N. Jakubin, M.(1996): Vizualno-likovni odgoj. Zagreb 4. Jakubin, M. (1990): Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. Zagreb5. Vasi, P. (1988): Uvod u likovne umjetnosti. Beograd6.http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/Sablonsko%20ponasanje.htm7. http://www.alpha-m.hr/index.php?content=o_nama8. http://www.mojamansarda.com/index.php?topic=167.375

2