50vodic - komunikologija

VODI ZA STUDENTEPOSLIJEDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI

DOKTORSKI STUDIJ KOMUNIKOLOGIJA

SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

POSLIJEDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI

DOKTORSKI STUDIJ

KOMUNIKOLOGIJAVODI KROZ STUDIJ


DOKTORSKA KOLA DRUTVENO-HUMANISTIKIH ZNANOSTI

Osijek, studeni 2012.

31000 Osijek, Trg Sv. Trojstva 3, tel. 031/224-143iro-raun br. 2500009-1102012988

URL: http://www.unios.hr/doktorska-skola

Izdava

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Za izdavaa

Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita

Glavni urednik:

Prof. dr. sc. Pero Maldini,voditelj doktorskog studija Komunikologija

Ureivaki odbor:

Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni, predsjednica VijeaDoktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti

Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi, proelnica Odjela za kulturologiju

Zdenka Barii, mag. iur, glavna tajnica Sveuilita

Tisak

Grafika, Osijek

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJAKOMUNIKOLOGIJA 3

Potovane kolegice i kolege studenti,

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku utemelje-no je 1975. godine, a batini tri stoljea dugu povijest visokog obrazovanja u Osijeku. Sveuilite s ponosom ve 22. godine nosi ime Josipa Jurja Strossmayera, veli-kog Osjeanina, biskupa, prosvjetitelja, politiara, veli-kog dobrotvora, humaniste, vizionara i zasigurno jedne od najutjecajnijih osoba na prijelazu 19. u 20 stoljee.

S obzirom da se hrvatsko visoko obrazovanje teme-lji na europskoj humanistikoj i demokratskoj tradiciji, nastojanja Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osije-ku usmjerena su na ukljuivanje u moderne europske sustave visokog obrazovanja uz ouvanje svoje poseb-nosti i identiteta. Odlukom Senata Sveuilita od 11. travnja 2011. uspostavljena je prva doktorska kola na osjekom Sveuilitu po uzoru na poznate europske doktorske kole. Polazite za uspostavljanjem Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti temelji se na interdisciplinarnom pristupu koji omoguuje prouava-nje razliitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru drutvenih i humanistikih znanosti, te podruju umjetnosti, knjievnosti, jezikoslovlja, filozofije, povije-sti, ekonomije, prava, informacijskih i komunikacijskih znanosti (posebice komunikologije, masovnih medija i odnosa s javnou).

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti od stra-tekog je znaenja za osjeko Sveuilite i to kao sredite interdisciplinarnog istraivanja u drutvenim i humanisti-kim znanostima i stvaranja istraivake baze i razvoja karijere istraivaa kroz doktorske studije. Poslijediplom-ski doktorski studij je trei ciklus obrazovanja u skladu s Bolonjskim procesom i najvii stupanj obrazovanja u trajanju od tri godine. Ukljuuje stjecanje specifinih zna-nja na najvioj razini, izvorno znanstveno istraivanje i ostvarenje relevantnih znanstvenih rezultata.

Pokretanje doktorskog studija Komuniklogija temelji se na injenici da intenzivan razvoj informacijskih i ko-

4 Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Doktorski studij KOMUNIKOLOGIJAKOMUNIKOLOGIJA

munikacijskih tehnologija bitno obiljeava gotovo sve drutvene procese. U tome kontekstu, nove tehnologije nameu komunikacijske standarde bez kojih vie nije mogue zamisliti gotovo niti jednu drutvenu djelatnost. Poznavanje suvremenih oblika komuniciranja i komu-nikacijskih procesa te komunikacijskih tehnologija izni-mno je bitno za funkcioniranje pojedinaca i drutvenih skupina u gospodarstvu, politici, kulturi i gotovo svim drugim podrujima i oblicima drutvenog djelovanja. U suvremenom drutvenom kontekstu to je vie od zahtje-va ope kulture i obrazovanosti, tovie prijeko je potre-ban preduvjet za obavljanje brojnih poslova, neovisno o profesiji i vrsti posla kojim se ljudi bave. Jednako tako, bez razumijevanja komunikacijskih procesa, njihovih sa-draja i oblika nije mogue u potpunosti razumjeti ni mnoge kljune procese u suvremenom drutvu.

Stoga se prouavanje javnog (politikog, trinog, ma-smedijskog) komuniciranja etabliralo kao zaseban se-gment znanstvenog istraivanja u interdisciplinarnom (i multidisciplinarnom) kompleksu drutvenih znanosti, ali i kao posebno podruje profesionalnog obrazovanja u ra-zliitim specijalizacijama unutar tog sve vie diversifici-ranog podruja. Zbog toga se i u naoj sredini iskazuje sve vea potreba za obrazovanjem u ovome podruju na sveuilinoj razini kojim bi se odgovorilo na nove i sve vee zahtjeve to ih postavljaju uvjeti ivljenja i funkcioniranja u suvremenim drutvima.

Komunikologija je znanstvena disciplina u podruju drutvenih znanosti koja se bavi prouavanjem drutve-nog komuniciranja, odnosno svim vrstama i oblicima poruka i informacija koje ljudi meusobno razmjenjuju, zakonitostima komuniciranja i komunikacijskih procesa te razvijanju i primjeni komunikacijskih vjetina u ra-zliitim podrujima ivota i drutvenog djelovanja. S obzirom na eminentno drutveni kontekst javnog komu-niciranja, studij Komunikologija pretpostavlja interdisci-plinarni pristup i odgovarajuu zastupljenost temeljnih disciplina drutvenih znanosti kao to su politologija,


sociologija, ekonomija, pravo, psihologija, lingvistika, povijest, filozofija i dr. te tijesnu povezanost s kulturo-lokim studijama. Uz drutvene discipline, studij javnog komuniciranja nuno pretpostavlja i prouavanje odgo-varajuih specijalistikih znanja, vjetina i profesija koje se na njima zasnivaju, prije svega onih u podrujima politikog komuniciranja, odnosa s javnou, trinog komuniciranja i masovnih medija.

Odlukom Senata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 1. listopada 2012. godine ustrojen je doktor-ski studij Komunikologija u Doktorskoj koli Drutveno-humanistikih znanosti koji se izvodi u suradnji sa Sve-uilitem u Dubrovniku, u nastavnoj bazi na Hrvatskom katolikom sveuilitu u Zagrebu.

Pred Vama je Vodi kroz Doktorsku kolu i doktorski studij Komunikologija koji Vas uvode u III. ciklus obra-zovanja i oznaavaju novu paradigmu interdisciplinar-nog znanstvenog istraivanja u podruju informacijskih i komunikacijskih znanosti.

VODITELJ DOKTORSKOG STUDIJA KOMUNIKOLOGIJEProf. dr. sc. Pero Maldini

PREDSJEDNICA VIJEA DOKTORSKE KOLEProf. dr. sc. Maja Lamza Maroni


1. DOKTORSKA KOLA DRUTVENO-HUMANISTIKIH

ZNANOSTI

Doktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti ustro-jena je 11. travnja 2011. godine s dva sveuilina in-terdisciplinarana poslijediplomska doktorska studija Kul-turologija i Europski studiji i jednim poslijediplomskim interdisciplinarnim specijalistikim studijem: Europski studiji: regionalana suradnja i integriranje u EU.

Odlukom Senata od 1. listopada 2012. godine ustro-jen je trei sveuilini interdsiciplinarni poslijediplomski doktorski studij Komunikologija.

Red broj.

DOKTORSKA KOLADRUTVENO-HUMANISTIKIH ZNANOSTI

Sveuilini interdisciplinrani poslijediplomskiDOKTORSKI STUDIJI:

I. KULTUROLOGIJA-smjerovi:

I.1 Umjetnost i knjievnost u kulturi

I.2. Informacija i komunikacija u kulturi

I.2.1I.2.2..

Modul: Informacijske znanosti-knjiniarstvoModul: Medijska kultura-istraivanje medija

I.3. Menadment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju

II. EUROPSKI STUDIJI

III. KOMUNIKOLOGIJA

Sveuilini interdisciplinrani poslijediplomskiSPECIJALISTIKI STUDIJ:

1. Europski studiji: Regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju

Ukupno: 4 poslijediplomska studija


Ustrojem Doktorske kole Drutveno-humanistikih zna-nosti na osjekom Sveuilitu omoguuje se:

poveanje istraivakih i nastavnih kapaciteta (ukljuivanje svih znanstvenika i nastavnika u Dok-torsku kolu iz podruja drutvenih i humanistikih znanosti i dijelom umjetnikog podruja

veu ekonominost izvedbe doktorskog studija

kvalitetniju logistika potpora za izvedbu doktor-skog studija

Isto tako uspostavljenjem Doktorske kole na Sveu-ilite se potie:

interdisciplinarnost

okupljanje najboljeg znanstvenog potencijala u okvi-ru drutvenih i humanistikih znanosti i umjetni-kog podruja (140 sveuilinih nastavnika u znan-stveno-nastavnom i umjetniko-nastavnom zvanju)

razvoj stimulativnog istraivakog okruja

poboljanje kvalitete doktorskog studija

internacionalizaciju doktorskog studija

ustroj novih doktorskih studija u okviru Doktorske kole.

Doktorska kola na temelju sveuilinih interdisciplinar-nih poslijediplomskih doktorskih studija: Kulturologije, Europskih studija i Komunikologije omoguuje i proua-vanje razliitih znanstvenih polja i znanstvenih grana u okviru Drutvenih i Humanistikih znanosti te podruju umjetnosti i to: knjievnosti, jezikoslovlja, filozofije, po-vijesti, ekonomije, prava, informacijskih i komunikacij-skih znanosti (komunikologije, masovnih medija i odno-sa s javnou).

Svrha osnivanja Doktorske kole je uspostavljanje jakog sveuilinog sredita u okviru Doktorske kole Drutve-no-humanistikih znanosti koja se ustrojava po uzoru na


poznate europske doktorske kole i ukljuivanje osje-kog Sveuilita u Osijeku u europski prostor znanosti, i istovremeno ouvanje svoje posebnosti i identiteta u uem regionalnom i irem europskom kontekstu.

1.2. Tijela Doktorske koleDoktorskom kolom upravlja Vijee Doktorske kole.

Vijee je struno tijelo Senata koje ine po finkciji vo-ditelji doktorskih studija, prorektor za znanost, tehno-logije, projekte i meunarodnu suradnju, predstavnici nastavnika i predstavnici studenata. Vijee Doktorske kole ine:

1. Prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni, redovita profeso-rica u trajnom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osi-jeku, voditelj sveuilinog interdisciplinarnog doktor-skog studija Kulturologija sa smjerovima: Umjetnost i knjievnost u kulturi, Informacija i komunikacija u kulturi i Menadment u kulturi, umjetnosti i obrazo-vanju, predsjednica,

2. Doc. dr. sc. Mario Vinkovi, docent i prodekan Pravnog fakulteta u Osijeku, voditelj sveuilinog in-terdisciplinarnog doktorskog studija Europski studiji, zamjenik predsjednika,

3. Prof. dr. sc. Pero Maldini, izvanredni profesor na Odjelu za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku, voditelj sveulinog interdisciplinarnog doktorskog studija Komunikologija,

4. Prof. dr. sc. Ivan Samardi, prorektor za znanost, tehnologije, projekte i meunarodnu suradnju, lan Vijea po funkciji,

5. Doc. dr. sc. Nives Mazur Kumri, voditeljica sve-uilinog poslijediplomskog specijalistikog studija Europski studiji: regionalana suradnja i integriranje u Europsku uniju,


6. Prof. dr. sc. Zlatko Kramari, redoviti profesor Odjela za kulturologiju i predstavnik nastavnika sve-uilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Kul-turologija smjera Umjetnost i knjievnost u kulturi,

7. Prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi, izvanredna profe-sorica i proelnica Odjela za kulturologiju i pred-stavnica nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija smjera Informacija i komunikacija u kulturi,

8. Prof. dr. sc. Ivan Ferenak, redoviti profesor u traj-nom zvanju Ekonomskog fakulteta u Osijeku pred-stavnik nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija smjera Menadment u kulturi, umjetnosti i obrazovanju,

9. Prof. dr. sc. Mira Luli, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta u Osijeku i predstavnik nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Europski studiji,

10. Doc. dr. sc. Mirela upan, docentica Pravnog fakul-teta u Osijeku, predstavnik nastavnika sveuilinog interdisciplinarnog specijalistikog studija Europski studiji: regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju,

11. Marija Mihaljevi, studentica poslijediplomskog in-terdisciplinarnog doktorskog studija Kulturologija, smjer Menadment kulturi, umjetnosti i obrazovanju, asistentica Odjela za kulturologiju,

12. Vlatka Miljenovi Dasovi, studentica poslijedi-plomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Eu-ropski studiji,

13. Sanja Ivanovi, studentica poslijediplomskog inter-disciplinarnog specijalistikog studija Europski studi-ji: regionalna suradnja i integriranje u EU.


2. DOKTORSKI INTERDISCIPLINARNI STUDIJ

KOMUNIKOLOGIJA

2.1. Naziv studija: Sveuilini interdsiciplinarni poslijediplomski doktorski studij KOMUNIKOLOGIJA

2.2. Nositelj/izvoa studija: Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuDoktorska kola Drutveno-humanistikih znanosti Suradna ustanova: Sveuilite u Dubrovniku Nastavna baza: Hrvatsko katoliko sveuilite u Zagrebu

2.3. Znanstveno podrujeDrutvene znanosti

2.4. Znanstveno poljeInformacijske i komunikacijske znanosti

2.5. Znanstvena grana

(5.04.04) Odnosi s javnou,

(5.04.05) Komunikologija,

(5.04.08) Masovni mediji.

2.6. Trajanje studija (semestrima)Sveuilini interdisciplinarni poslijediplomski doktorski studij traje 6 semestara odnosno tri godine.


2.7. Ukupan broj ECTS bodova

Ukupan broj ECTS bodova u studijskom programu je 180 ECTS bodova.

2.8. Akademski naziv koji se stjee zavretkom studija

Zavretkom studija stjee se akademski stupanj doktora znanosti iz podruja drutvenih znanosti i polja infor-macijskih i komunikacijskih znanosti, te odgovarajue grane. Pritom student stjee kompetencije za samostalno znanstveno-istraivako djelovanje u matinom znan-stvenom podruju, polju i grani.

2.9. Kompetencije koje student stjee zavretkom doktorskog studija

Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija najvii je stupanj znanstvenog usavravanja u podruju infor-macijskih i komunikacijskih znanosti. Zavretkom studija stjee se akademski stupanj doktora znanosti iz podruja drutvenih znanosti i polja informacijskih i komunika-cijskih znanosti, te odgovarajue grane. Pritom student stjee kompetencije za samostalno znanstveno-istrai-vako djelovanje u matinom znanstvenom podruju, polju i grani.

Stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti ostva-ruje se temeljni uvjet za visokostruni znanstveni i istra-ivaki rad u irem podruju javnog komuniciranja, od-nosno u uem podruju poslijediplomske specijalizacije. Tako e se po zavretku studija studenti moi zapolja-vati u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama (sveuilita, fakulteti, instituti, visoke kole), u medijima (televizija, radio, tisak, internetski naklad-nici), u sektorima koji se profesionalno bave javnim komuniciranjem (odnosi s javnou, politika komuni-kacija, marketing), u razliitim javnim institucijama (dr-avna tijela, ministarstva, zavodi, upravne organizacije,


agencije, podruna i lokalna samouprava), u privatnim poduzeima poslovnog sektora (privatne kompanije, me-unarodne tvrtke, razliite agencije), u ustanovama u djelatnosti kulture (muzeji, knjinice, kazalita, festivali), te u javnom i politikom djelovanju (politike stranke, graanske udruge i organizacije).

S obzirom na interdisciplinarnost studijskog programa, poslijediplomski doktorski studij Komunikologija omo-guuje stjecanje dodatnih znanja i iz drugih srodnih znanstvenih disciplina, to e omoguiti znanstvenike s novim kompetencijama i istraivakim karijerama koji e poticati interdisciplinarna znanstvena istraivanja i inovativnost u novim znanstvenim programima i istra-ivakim projektima u irokom polju javnog komunici-ranja. Nastavak postdoktorskog usavravanja mogu je na partnerskim sveuilitima i suradnim ustanovama u inozemstvu, ali i na mnogim drugim visokokolskim in-stitucijama koje organiziraju razliite programe postdok-torskog usavravanja.

2.10. Isprave o doktorskom studijuOdluka Senata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osi-jeku od 1. listopada 2012. godine o ustroju sveuilinog interdisciplinarnog poslijediplomskog doktorskog studija Komunikologija u Doktorskoj koli Drutveno-humansiti-kih znanosti u skladu sa Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 45/09.) i Pravilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog ob-razovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokog uilita (Narodne novine br. 24/2010.)

Rjeenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta o upisu doktorskog studija u Upisnik studijskih programa od 12. listoapda 2012. godine. kojim su u skaldu s Pra-vilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokog uilita (Narodne novine br. 24/2010.) steeni uvjeti za izvedbu doktorskog studija.


2.11. Tijela doktorskog studija

Voditelj doktorskog studija Komunikologija:

Prof. dr. sc. Pero Maldini, izvanredni profesor na Odjelu za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku

Povjerenstva u postupku prijave, ocjene i obrane doktorskog rada

Tijela doktorskog studija obavljaju poslove iz djelokruga doktorskog studija u skladu sa Statutom i opim aktima Sveuilita i za svoj rad su odgovorna Vijeu Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti.

Tijela doktorskog studija posebno e provoditi istraiva-nje i anketiranje studenata i nastavnika: o izvedbi nasta-ve i istraivanja te literaturi, uvoenje novih pristupa i oblika izvoenja nastave, kompetencijama, komunikaciji s nastavnicima, informiranosti studenta o studijskom pro-gramu, utjecaju studenta na sadraj studijskih programa, izvoenja nastava te radno optereenje studenta ECTS bodovima. Isto tako omoguiti e suradnju s partnerskim sveuilitima i gostima predavaima kao i mogunost studijskog boravaka studenta doktorskog studija na po-jedinim sveuilitima i institutima u zemlji i inozemstvu radi osiguranja kvalitete istraivakog dijela provedbe studijskog programa.

Osim navedenog, u suradnji sa suradnom ustanovom Sveuilitem u Dubrovniku temeljem potpisanog Spora-zuma o suradnji, osigurat e se sudjelovanje nastavnika u tijelima doktorskog studija radi zajednikog osigurava-nja kvalitete izvedbe nastave i istraivanja u realizaciji studijskog programa doktorskog studija.


2.12. Kontakti

Tajnitvo Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti:Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku htttp/www.unios.hr/doktorska-skolaUred za studente poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Komunikologija

Josip Magdika, struni referentTrg sv. Trojstva 3HR-31000 OsijekTel: 031/224-143e-mail:[email protected]

Prof. dr. sc. Pero Maldini, voditelj doktorskog studija KomunikologijaTel: +385 98 97 91 333e-mail: [email protected]


3. UVJETI UPISA NA DOKTORSKI STUDIJ

Uvjeti i kriteriji odabira kandidata za upisa u I. godi-nu doktorskog studija utvreni su studijskim programom sveuilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Komu-nikologija i odlukama Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti i objavljeni na Internet stranici Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. To su:

zavren sveuilini diplomski studij iz podruja drutvenih znanosti ili humanistikih znanosti s 300 ECTS bodova,

zavren dodiplomski studij po studijskom sustavu prije 2005. godine u podruju drutvenih ili huma-nistikih znanosti,

zavren poslijediplomski znanstveni magistarski stu-dij u podruju drutvenih ili humanistikih znanosti,

zavren diplomski studij iz drugih znanstvenih po-druja uz polaganje razlikovnih ispita u skladu s odlukom Vijea Doktorske kole Drutveno-humani-stikih znanosti,

osobe koje su zavrile studij u inozemstvu moraju proi proceduru akademskog priznavanja visoko-kolske kvalifikacije.

Uz navedene uvjete, kriterij za odabir polaznika doktor-skog studija utvruje Povjerenstvo doktorskog studija uz suglasnost Vijea Doktorske kole i to na temelju utvre-nog istraivakog i nastavnikog kapaciteta doktorskog studija prema naelu izvrsnosti te sklonosti polaznika prema znanstvenom radu.

Polaznici su obvezni uz prijavu na doktorski studij prema potencijalnoj listi studijskih savjetnika doktorskog studija koju je utvrdilo Vijee Doktorske kole Drutveno-huma-nistikih znanosti odabrati studijskog savjetnika. Polaznik u svom motivacijskom eseju obvezno navodi razloge oda-bira programskog smjera i okvirnog istraivanja.


Motivacijski esej obvezno sadri:

motivaciju pristupnika za doktorski studij,

razloge odabira doktorskog studija,

opis podruja svog znanstvenog interesa,

opis mogueg istraivanja u okviru interdisciplinar-nog podruja drutveno-humanistikih znanosti ko-jim se pristupnik eli baviti na doktorskom studiju.

Motivacijski esej upuuje se Povjerenstvu doktorskog studija koje (prema raspoloivim broju mentora i okviru znanstvenih istraivanja) odluuje o upisu kandidata na doktorski studij.

Kriterij odabira kandidata za upis na doktorski studij temlji se na dvije razine:

Prva razina odabira kandidata temelji se na pregledu podnesene dokumentacije i motivacijskog eseja i utvr-uju se kandidati koji ispunjavaju uvjete za razgovor pred Povjerenstvom Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti.

Druga razina odabira kandidata je razgovor kandidata pred Povjerenstvom Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti.

Konani odabir kandidata za upis na doktorski studij Komunikologije na pojedinom programskom smjeru/mo-dulu temelji se na ukupnom zbroju bodova ostvarenom prema I. i II. razini odabira kandidata.

Vii opi uspjeh na diplomskom (dodiplomskom) studiju (najmanje 3,5), prethodno struno iskustvo i rezultati, preporuke sveuilinih profesora i objavljeni radovi u strunim i/ili znanstvenim publikacijama pristupnicima omoguit e razmjernu prednost pri upisu. U tom smi-slu, pristupnici e se bodovati i biti rangirati na listi u skladu s odlukom Vijea Doktorske kole Drutveno-hu-manistikih znanosti.


Nain bodovanja kandidata za upis na doktorski studij utvrdilo je Vijee Doktorske kole Drutveno-humanisti-kih znanosti i objavljen je na internetskoj stranci Sve-uilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku http://www.unios.hr/doktorska-skola

Bodovana vrijednost I. i II. razine odabira kandidata za upis na doktorski studij Komunikologija

I. razina odabira kandidata

Maksimalan broj bodova

II. razina odabira kandidata

Maksimalan broj bodova

Ukupan broj bodova

Motivacijski esej 40 Usmeni razgovor (intervju)

60 100

Bodovana vrijednost sadraja Motivacijskog eseja

MOTIVACIJSKI ESEJ Maksimalanbroj bodova

Ukupno ostvarenih

bodova

1. Motivacija pristupnika za doktorski studij 10

2. Razlozi odabira doktorskog studija 10

3. Opis podruja svoga znanstvenog interesa 10

4. Opis mogueg istraivanja u okviru interdisciplinarnog podruja drutveno-humanistikih znanosti kojim se pristupnik eli baviti na doktorskom studiju

10

SVEUKUPNO MOTIVACIJSKI ESEJ 40

Pristupnici trebaju ostvariti najmanje 50% bodova od-nosno 20 bodova kako bi ostvarili ulazak u II. razinu provedbe odabira kandidata i to razgovor (intervju) pred Povjerenstvom Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti.


Bodovanje usmenog razgovora (intervju)

USMENI RAZGOVOR(INTERVJU)

Maksimalanbroj bodova

Ukupno ostvarenih bodova

1. Motivacija pristupnika za doktorski studij-prezentacija motivacijskog eseja

20

2. Opa informiranost u podruju inforamcijskih i komunkacijskih znanosti-komunikologije

20

3. Struna i znanstvena postignua tijekom studija i sklonost ka interdisciplinarnom znanstvenom istraivanju u podruju drutvenih i humanistikih znanosti

20

SVEUKUPNO USMENI RAZGOVOR (INTERVJU) 60

Pristupnici trebaju ostvariti najmanje 50% bodova od-nosno 30 bodova

U I. i II. razni odabira kandidata pristupnici trebaju ostvariti najmanje 50 bodova.

Na temelju ukupnog broja bodova svih pristupnika, Po-vjerenstvo Vijea Doktorske kole sastavlja listu reda prvenstva (rang listu) pristupnika.

Prvi na listi je pristupnik s najveim ukupnim brojem bodova, a dalje slijedom ostali pristupnici prema redo-slijedu bodova.

Povjerenstvo Vijea Doktorske kole Drutveno-humani-stikih znanosti podvlai crtu ispod imena i prezime-na posljednjeg kandidata na rang listi koji je ispunio kriterije, a predsjednik Vijea Doktorske kole svojim potpisom potvruje listu za upis pristupnika na doktorski studij Komunikologija.


Rezultati upisa objavit e se na internetskoj stranici Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti Sveu-ilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku najkasnije do 15. sijenja 2013. godine.

Trokovi doktorskog studijaUkupna kolarina u skladu sa studijskim programom sve-uilinog interdisciplinarnog doktorskog studija Komuni-kologija iznosi 60.000,00 kuna (odnosno 10.000,00 kn po semestru). kolarina se uplauje prije upisa na iro raun broj: 2500009-1102012988 Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku - Doktorska kola Drutveno-hu-manistikih znanosti. Plaanje kolarine mogue je izvriti u cijelosti ili u est jednakih dijelova pred poetak svakog pojedinog semestra.

Upisne kvoteUpisna kvota utvrena je Odlukom Vijea Doktorske kole Drutveno-humansitikih znanosti od 25. listopada 2012. godine. U I. godinu doktorskog studija Komuni-kologija upisalo bi se 20 studenta upravo zbog inter-disciplinarnog pristupa i provedbe Bolonjskog procesa i zbog zahtjevnosti studijskog programa i individualnog (mentorskog rada) u izvoenju izravne nastave (40%) i istraivakog dijela studijskog programa (60%).


4. STRUKTURA STUDIJSKOG PROGRAMA

Program doktorskog studija koncipiran je tako da osim znanstvenih disciplina u okviru informacijskih i komuni-kacijskih znanosti obuhvaa i druge discipline (poglavito one u podruju temeljnih drutvenih znanosti, to omo-guuje interdisciplinarnost (i multidisciplinarnost). Samim tim, okvir za znanstvena istraivanja znatno je proiren i omoguuje obrazovanje i znanstveno-istraivaki rad u mnogim podrujima i aspektima javnog komuniciranja.

Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija sastoji se od tri osnovna programska dijela. Prvi dio odnosi se na nastavne aktivnosti i obuhvaa izravnu nastavu i polaganje ispita iz obveznih i izbornih kolegija pred-vienih studijskim programom i Izvedbenim planom na-stave. Tijekom prve i druge studijske godine, u svakom semestru studenti upisuju obvezne kolegije zajednikog programskog modula i obvezne kolegije studija, te iz-borne kolegije studija, ukljuujui i po jedan od vie ponuenih kolegija iz programa drugih poslijediplomskih studija Doktorske kole Drutveno-humanistikih znano-sti. Izborni kolegiji koncipirani su tako da studentima omogue razliite kombinacije odabira u podrujima javnog i politikog komuniciranja, trinog i korporativ-nog komuniciranja, te masovnog i medijskog komunici-ranja, ovisno o osobnim preferencijama i znanstvenim interesima studenata.

Drugi dio obuhvaa razliite izvannastavne (obvezne i izborne) aktivnosti, kao to su izrada nacrta i pre-zentacija teme istraivanja doktorskog rada, istraivaki projekt (izlaganje izvornih rezultata istraivanja koje je student koncipirao i proveo samostalno, povezanih s temom doktorskog rada ili nastavnom temom pojedi-nog kolegija u okviru studijskog programa), izrada i objava znanstvenog rada, izlaganje na meunarodnom/domaem znanstvenom skupu, javno predavanje iz po-druja teme doktorske disertacije, sudjelovanje u nasta-


vi sveuilinog preddiplomskog i/ili diplomskog studija, sudjelovanje u istraivakim projektima (odobrenima od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili meuna-rodnim), sudjelovanje na strunim seminarima, tribina-ma, okruglim stolovima, te na ljetnoj koli relevantne znanstvene institucije, studijski boravci na drugim do-maim ili inozemnim sveuilitima, (ko)autorstvo knjige, udbenika, strunog elaborata i druge aktivnosti pred-viene studijskim programom ili relevantne za studij prema ocjeni Vijea Doktorske kole Drutveno-huma-nistikih znanosti. To je sredinji dio doktorskog studija ije teite je na samostalnom znanstvenom i znanstve-no-istraivakom radu studenata, a koji je istodobno povezan s izradom njihove doktorske disertacije.

Trei dio odnosi se na rad studenta s mentorom pri provedbi znanstvenog istraivanja, koncipiranju i izradi doktorske disertacije, te obrani doktorata. Mentorstvo omoguuje individualni pristup, to jest prilagodbu sva-kom pojedinom studentu u smislu stalnog praenja i pomoi mentora studentu poradi to kvalitetnijeg svla-davanja studijskih obveza, usmjerenosti prema znanstve-nom istraivanju i pri koncipiranju i izradi doktorske disertacije.

Doktorski studij traje 3 godine (6 semestara). Nastava je rasporeena u razdoblju od 1. do 4. semestra, dok su 5. i 6. semestar, uz ostale obveze, predvieni za rad s mentorom na doktorskom radu (disertaciji). Izvannastav-ne aktivnosti rasporeene su kroz svih est semestara, iako razmjerno manje tijekom prve i druge godine, a vie tijekom tree godine studija.

Inovativnost studijskog programa Inovativnost doktorskog studija Komunikologija oituje se u vie aspekata. Najprije, studij je usmjeren pri-marno istraivaki, razmjerno vie nego veina dru-gih doktorskih studija u podruju drutvenih znanosti. Naime, udio klasinih predavanja (izravna nastava) u studijskom programu je razmjerno manji nego to je


to uobiajeno, a u korist znanstvenog i istraivakog rada studenata, samostalnog i onog skupnog. Studenti su upueni na razliite aktivnosti u kojima se bave samostalnim istraivanjem ili ukljuivanjem u skupne znanstvene i istraivake projekte i aktivnosti kao i na javno prezentiranje svojih ostvarenja tijekom studija. Te aktivnosti, koje obuhvaaju vie od polovice ukupnih obveza studenta, obvezatan su dio studijskog programa kojeg studenti trebaju ostvariti. Time se od poetka studija potie razvoj znanstveno-istraivakog pristupa, podjednako u svladavanju programom predvienog na-stavnog gradiva i u planiranju teme i izradi doktorske disertacije. Uz to, obvezom javnog prezentiranja svo-jih radova, sudjelovanja u znanstvenim projektima i u nastavi, studenti se potiu na aktivno ukljuivanje u akademsku zajednicu i suradnju s razliitim akterima i institucijama u njoj.

Interdisciplinarnost studijskog programa takoer je jedna od inovativnih znaajki doktorskog studija Komuniko-logija. Naime, programski sadraj omoguuje, tovie i potie, interdisciplinarni pristup u prouavanju irokog spektra fenomena iz temeljnog podruja komunikologije s obzirom na to da dijelom obuhvaa i discipline te-meljnih drutvenih znanosti kao to su politologija, eko-nomija (poglavito marketing i menadment), te sociolo-gija i kulturalni studiji. Razvijanjem interdisciplinarnosti unutar polja informacijskih i komunikacijskih znanosti i njegovih grana u odnosu prema drugim znanstvenim po-ljima u podruju drutvenih znanosti, tei se uspostavlja-nju optimalne ravnotee izmeu znanstvenih istraivanja i multidisciplinarne suradnje. Uz programsko-sadrajne prednosti takvog pristupa, time se omoguuje i pove-zivanje doktorskog studija Komunikologija s dva druga poslijediplomska studija u okviru Doktorske kole dru-tveno-humanistikih znanosti (Kulturologija, Europski studiji). Time je omoguena horizontalna pokretljivost studenata kroz interdisciplinarni pristup istraivanjima u kojima se povezuju spoznaje vie srodnih znanstvenih disciplina.


Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokokolskih institucija, posebno onih iz zemalja Europske unijeU okviru hrvatskog obrazovnog prostora, postoje tek donekle slini doktorski studiji (Doktorski studij informa-cijskih znanosti na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i Doktorski studij Drutvo znanja i prijenos in-formacija na Odjelu za informacijske znanosti Sveuili-ta u Zadru). Meutim, ti studiji primarno su orijentirani prema informatologiji, knjiniarstvu, nakladnitvu, knji-arstvu, muzeologiji, upravljanju informacijskim bazama, komunikacijskim sustavima i slinome, dok su discipline vezane uz javno (politiko, trino i masmedijsko) komu-niciranje tek simbolino zastupljene. Modul Informacija i komunikacija u kulturi doktorskog studija Kulturologija koji se izvodi u okviru Doktorske kole drutveno huma-nistikih znanosti na Sveuilitu Josipa Jurja Strssmayera u Osijeku, jedina je iznimka u tom smislu budui da je dio programa tog modula kompatibilan programu doktorskog studija Komunikologija. Meutim, taj modul dio je studija koji je eminentno u interdisciplinarnom podruju kulturologije i sam nije dostatno komunikoloki profiliran. Stoga se moe ustvrditi kako niti jedan posli-jediplomski doktorski studij u Hrvatskoj nema u svojem programu zastupljene znanstvene discipline kao doktor-ski studij Komunikologija. Stoga ovaj studij popunjava tu sadrajnu prazninu u visokokolskom sustavu Republike Hrvatske, to je bitno, ne samo s akademskog aspekta, ve i s obzirom na izraene potrebe trita za ovakvim studijskim programom.

Koncepcijski, program doktorskog studija Komunikolo-gija u potpunosti slijedi preporuke Salzburkih nae-la1 kao i najnovije znanstvene spoznaje u podrujima koja obuhvaa. Pritom se takoer ugleda i u referentne inozemne institucije sa slinim studijskim programima.

1 Zakljuci i preporuke s Bolonjskog seminara Doctoral Programmes for the European Knowledge Society, Salzburg, 3.5. veljae 2005., kljuan su dokument u koncipiranju i organiziranju doktorskih studija prema naelima Bolonjskog procesa u okviru Europskog obrazovnog prostora.


U tom smislu, program doktorskog studija Komuniko-logija usporediv je s programima doktorskih studija na uglednim inozemnim visokokolskim institucijama, po-djednako onima u EU kao i u SAD, kao to su Erasmus Universiteit Rotterdam / School of History, Culture and Communication (ESHCC), Nizozemska; PhD in Media and Communications at The London School of Eco-nomics and Political Science (LSE) Department of Me-dia and Communications, Velika Britanija; University of Leeds / Institute of Communication Studies, Faculty of performance Visual Arts and Comunication, Velika Britanija; University of Leicester / College of Social Sciences Department of Media and Communications, Velika Britanija; Central European University Budapest / The Doctoral Program at Center for Media and Commu-nication Studies (CMCS), Maarska; The PhD programme in Communication Sciences at Universit della Svizze-ra Italiana (USI) / Faculty of Communication Sciences, Lugano, vicarska; European Graduate School / PhD Study at The Media and Communication division, Leuk, vicarska; NYU Steinhardt School of Culture, Educa-tion, and Human Development / PhD study Media, Culture and Communication, New York, SAD; PhD in Communications at Graduate School of Journalism Co-lumbia University New York, SAD; Virginia Commonwe-alth University PhD in Mass Communication/Media Studies, Richmond, SAD; PhD programme at School of Communication and Information at Rutgers The State University of New Jersey, SAD.

Treba spomenuti kako se pri koncipiranju studijskog pro-grama, uz implementaciju znanstvenih spoznaja i isku-stava referentnih akademskih institucija, uzelo u obzir i preporuke relevantnih strukovnih asocijacija (IABC-a Meunarodna udruga poslovnih komunikatora, PRSA-e Ameriko drutvo za odnose s javnou, IPR Institut za odnose s javnou, te IPRA Meunarodna udruga za odnose s javnou). One su primijenjene, prije svega, u koncipiranju dijela kurikuluma u podruju odnosa s javnou (budui da predstavljaju najkvalitetniju moder-


nu sintezu teorije i prakse na globalnoj razini), te as-pekata interdisciplinarnosti (ukljuuju temeljne discipline drutvenih i humanistikih znanosti).

Struktura doktorskog studija prema godinama studija, studijskom programu i pripadajuim ECTS bodovimaStruktura studijskog programa temelji se na istraiva-kom usmjerenju i studij je organiziran prema mentor-skom sustavu i prilagoava se svakom studentu. Indi-vidualni pristup vidljiv je kroz samostalan istraivaki projekt i rad i ukljuivanje u timove istraivaa uz preporuku mentora.

Struktura doktorskog studija prema godinama studija, studijskom programu i pripadajuim ECTS bodovima usklaena je s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Tako se studijski program temelji na obveznom zajednikom programskom modulu koji ine opi obvezni kolegiji, zatim obvezni kolegiji studija, izborni kolegiji studija, izborni kolegiji Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti, te izvannastavne obvezne i izborne aktivnosti.

Obvezni zajedniki programski modul obuhvaa ob-vezne ope kolegije u I. i II. godini studija (ukupno 8 zajednikih obveznih kolegija, odnosno po 2 ko-legija u svakom semestru s ukupno 48 ECTS bodova u doktorskom studiju).

Obvezni kolegiji studija obuhvaaju 2 obvezna kole-gija u I. i II. godini (ukupno 4 obvezna kolegija stu-dija s ukupno 24 ECTS boda u doktorskom studiju).

Izborni kolegiji studija obuhvaaju 10 izbornih ko-legija u I. godini i 9 izbornih kolegija u II. godini studija (ukupno 19 kolegija). Od ponuenih, studenti izabiru 2 izborna kolegija u svakom semestru koji nakon izbora postaju obveznima. S obzirom da sva-ki kolegij ima optereenje od 4 ECTS boda, to ini


ukupno 8 ECTS bodova po semestru ili ukupno 32 ECTS boda za cijeli studij.

Izborni kolegiji Doktorske kole Drutveno-humani-stikih znanosti su odabrani kolegiji s drugih po-slijediplomskih studija Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti. Oni omoguuju poveznicu u interdisciplinarnim istraivanjima u drutvenim i humanistikim znanostima i omoguuju mobilnost studenata u okviru Doktorske kole. Studenti mogu izabrati po 1 kolegij u I. i u II. godini studija, to je ukupno 2 kolegija s 8 ECTS bodova (ukljuenih u strukturu izbornih kolegija, i to kao 11. izborni kolegij u I. godini, odnosno 10. u II. godini studija).

Izvannastavne obvezne i izborne aktivnosti obuhva-aju razliite aktivnosti koje ine samostalni i istra-ivaki rad studenata. U priloenoj tablici te su aktivnosti taksativno naznaene kao i njihova dis-tribucija po semestrima uz pripadajui broj ECTS-a (ukupno 64 70 ECTS bodova za obvezne i izborne aktivnosti).

Samostalan rad studenta, u III. godini doktorskog studija u V. semestru, te Istraivaki projekt, bitan su dio samostalnog istraivakog rada studenta. Projekt ukljuuje istraivanje i izlaganje izvornih rezultata istraivanja koje je student koncipirao i proveo sa-mostalno, a povezan je s temom doktorskog rada (ili nastavnom temom unutar nekog kolegija). Uz izradu doktorske disertacije, istraivaki projekt (koji se izvodi na III. godini studija, tj. u V. semestru) najvaniji je segment samostalnog znanstveno-istra-ivakog rada studenta, to uz dodatne izborne ak-tivnosti ukupno ini najmanje 30 ECTS bodova u V. semestru doktorskog studija.

Izrada i obrana doktorskog rada (disertacije) pred-viena je za III. godinu studija (VI. semestar). Uk-ljuuje samostalni rad studenta, rad s mentorom i proceduru prijave i obrane doktorskog rada u skladu s Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveuilitu


Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izrada i obra-na doktorskog rada u strukturi ukupnog optereenja iznosi 30 ECTS bodova.

I. godina studija

Obvezni zajedniki programski modul

Obvezni kolegiji

Izborni kolegiji

Izvannastavne aktivnostiUkupno ECTS

Obvezne Izborne

24 12 16 6 2 > 60

II. godina studija


Obvezni kolegiji

Izborni kolegiji

Izvannastavne aktivnostiUkupno ECTS

Obvezne Izborne

24 12 16 6 2 > 60

III. godina studija

Samostalne znanstvene i istraivake aktivnosti Izrada i obrana doktorskog rada Ukupno ECTS

Obvezne Izborne

20-26 10 > 30 60

Naznaenom strukturom doktorskog studija (prema godi-nama studija, studijskom programu i pripadajuim ECTS bodovima) nastojao se postii optimalan omjer izravne nastave i samostalnog istraivakog rada. Takav odnos omoguuje teorijsku fundiranost primjerenu razini dok-torskog studija (u smislu ishoda uenja) prijeko potrebnu za razvoj znanstvenog i analitikog miljenja (u smi-slu steenih kompetencija). Jednako tako, znatan udio izvannastavnih i istraivakih aktivnosti, te individualni pristup (kroz samostalan istraivaki projekt, ukljuiva-nje u timove istraivaa i mentorski sustav), snano potie istraivaku usmjerenost doktorskih studenata. Ukupan udio izravne nastave (predavanja) u obveznim kolegijima (zajednikim kolegijima i obveznim kolegiji-


ma u I. i II. godini studija) s 72 ECTS boda te izborne kolegije s 32 ECTS boda to je ukupno 104 ECTS boda, dok je u III. godini studija 60 ECTS bodova samostalnog istraivakog rada, to je s udjelom istraivakog rada u I. i II. godini ukupno najmanje 180 ECTS bodova.

Popis obveznih i izbornih kolegija i/ili modula, broj sati aktivne nastave i broj ECTS bodova prema godinama studija

Obvezni zajedniki programski modul studija

Naziv modula/kolegija Sati Sem. Nositelj kolegija ECTS


1. Metodologija znanstvenog istraivanja 20 I. prof. dr. sc. Mira Luli 6

2. Komunikacijske i medijske teorije 20 I. doc. dr. sc. Ivan Tanta 6

3. Etika javnog komuniciranja 20 II.doc. dr. sc. Stjepan Radi doc. dr. sc Danijel Laba

6

4. Retorika 20 II. doc. dr. sc. Ivana uul 6

5. Suvremeni drutveni i politiki procesi 20 III. prof. dr. sc. Pero Maldini 6

6. Povijest i kultura komunikacije 20 III. prof. dr. sc. Zlatko Kramari 6

7. Filozofija informacijske znanosti 20 IV.prof. dr. sc. Jasmina Lovinevi 6

8.Komunikacije u kroskulturalnom menadmentu

20 IV. prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni 6

Ukupno zajedniki programski modul studija 48


Obvezni i izborni kolegiji I. godine


Obvezni kolegiji I. godina

1.Metodologija istraivanja u informacijskim i komunikacijskim znanostima

20 I. prof. dr. sc. Kata Ivi 6

2. Teorije odnosa s javnou 20 II. doc. dr. sc. Boo Skoko 6

Izborni kolegiji studija

1. Upravljanje komuniciranjem u politici15

I. doc. dr. sc. Marijana Grbea 4

2. Upravljanje trinim komuniciranjem 15 I.prof. dr. sc. Mane Medi 4

3. Psihologija javnog komuniciranja 20 I.doc. dr. sc. Silvija Ruevi 4

4. Vizualna komunikacija 15 I. prof. dr. sc. Zlatan Gelb 4

5. Demokracija, politika socijalizacija i masovni mediji 15 I. doc. dr. sc. Berto alaj 4

6. Ljudska prava, mediji i kultura 15 II. prof. dr. sc. Mira Luli 4

7. Mediji i znanost 15 II. doc. dr. sc. Blanka Jergovi 4

8. Semiotika i mediji 15 II. doc. dr. sc. Danijel Laba 4

9. Organizacijsko ponaanje 15 II.

prof. dr. sc. eljko Turkaljdoc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Ragu

4

10. Psihoanaliza, knjievnost, kultura i drutvo II.doc. dr. sc. Tvrtko Vukovi 4

11. Izborni kolegij Doktorske kole 15 I. ili II. 4

Ukupno obvezni i izborni kolegiji I. godine 28


Obvezni i izborni kolegiji II. godine


Obvezni kolegiji II. godina

1. Informacijske tehnologije i multimedijalne komunikacije

20 III. prof. dr. sc. Ninoslav Novak 6

2. Politika kultura, javnost i demokratsko graanstvo

20 IV. prof. dr. sc. Pero Maldini 6

Izborni kolegiji studija

1. Teorije marketinga 15 III. prof. dr. sc. Marcel Meler 4

2.Integrirano marketinkokomuniciranje

15 III.doc. dr. sc. Ivana Pavlidoc. dr. sc. Doris Perui

4

3.Korporativna kultura i korporativno komuniciranje

15 III. doc. dr. sc. Ivan Tanta 4

4. Poslovni informacijski sustavi 15 III.prof. dr. sc. Maja Lamza-Maroni 4

5. Izazovi postmoderne 15 III. doc. dr. sc. Davor Ljubimir 4

6. Upravljanje nacionalnim identitetom i imidom 15 IV. doc. dr. sc. Boo Skoko 4

7. Informacija i drutvo znanja IV. doc. dr. sc. eljko Pavi 4

8. Pravo informacija 15 IV. doc. dr. sc. Predrag Zima 4

9. Odnosi s medijima 15 IV. doc. dr. sc. Danijel Laba 4

10. Izborni kolegij Doktorske kole 15 III. ili IV. 4

Ukupno obvezni i izborni kolegiji II. godine 28


Samostalni i istraivaki rad III. godine

Naziv modula/kolegija Sati Sem. ECTS

III. godina studija

1. Samostalni rad V. 12/6

2. Istraivaki projekt V. 14

3. Izrada i obrana doktorskog rada VI. 30

4. Izborne aktivnosti samostalnog istraivakog rada studenta V. VI. 10 >

Ukupno samostalni i istraivaki rad III. godine 60

Ukupno doktorski studij 180

Izborni kolegiji Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti

Naziv kolegija Nositelj kolegija ECTS

1. Kultura. Knjievnost. Politika (hrvatski i junoslavenski tranzicijski kontekst) prof. dr. sc. Zlatko Kramari 4

2. Modernizam i postmodernizam doc. dr. sc. Ivana uul 4

3. Glazba kao komunikacija i drutveno-politika poruka izv. prof. mr. art Davor Bobi 4

4. Demokracija i medijska kultura prof. dr. sc. eljko Senkovi 4

5. Regionalni razvoj u europskom okruenju prof. dr. sc. Vladimir Cini 4

6. Europsko antidiskriminacijsko pravo doc. dr. sc. Mario Vinkovi 4

7. Upravljanje ljudskim resursimaprof. dr. sc. Ivana Barkoviprof. dr. sc. Nihada Muji

4


Obvezne i izborne aktivnosti i kriteriji za njihovo izraavanje u ECTS bodovima

Obvezne aktivnosti studenata doktorskog studija obu-hvaaju aktivno sudjelovanje na nastavi iz obveznih i izbornih kolegija i polaganje ispita. Uz obvezne kolegije studenti biraju jo dva izborna kolegija po semestru koji upisom postaju obvezatnima.

Uz to, obvezan je i dio izvannastavnih aktivnosti, po-glavito onih koje se odnose na znanstveno-istraivaki rad. Budui da obvezne izvannastavne aktivnosti ine tek jedan dio studentskih obveza i odgovarajueg broja ECTS bodova, druge obveze, potrebne za ostvarenje propisanog broja od najmanje 180 ECTS bodova studenti biraju meu vie izbornih izvannastavnih aktivnosti, u skladu sa svojim interesima i mogunostima.

Studijske obveze oblikuju se prema studentu, to jest prema podruju njegova istraivanja tijekom doktor-skog studija i prema temi njegove doktorske disertacije. Student doktorskog studija obvezan je izvravati svoje nastavne i izvannastavne aktivnosti utvrene studijskim programom i iskazanim ECTS bodovima koji mu omogu-uju napredovanje tijekom doktorskog studija.

Do zavretka studija student treba ostvariti ukupno naj-manje 180 ECTS bodova (pri emu se 1 ECTS bod obra-unava kao radno optereenje studenta od 30 radnih sati). U ukupnoj strukturi obveznih i izbornih aktivnosti omjer optereenja iskazan u ECTS bodovima za udio izravne nastave iznosi 104 ECTS boda, dok se preostali broj (do najmanje 180 ECTS bodova) odnosi na samo-stalni znanstveno-istraivaki rad studenta (obvezne i izborne izvannastavne aktivnosti).


Nastavne aktivnosti doktorskog studija

Aktivnosti Broj sati Semestar ECTS

Obvezne

Obvezni zajedniki programski modul 160 I. IV. 48

Obvezni kolegiji studija 80 I. IV. 24

Izborne

Izborni kolegiji studija2

Izborni kolegij Doktorske kole ili drugog doktorskog studija3

120 I. IV. 32

Ukupno obvezni zajedniki, obvezni i izborni 360 sati 4 semestra 104

Izvannastavne aktivnosti doktorskog studija (samostalni i istraivaki rad)

Aktivnosti Semestar ECTS

Obvezne

Doktorski seminar I I. II. 6

Doktorski seminar II4 III. VI. 6

Projekt istraivanja V. 14

Samostalni rad objava znanstvenog rada (A1/A2) V. 12/6

2 Meu vie ponuenih izbornih kolegija student odabire dva. Njihovim upisom, oni postaju obvezatni.3 Student moe izabrati kolegij meu predloenim izbornim kolegijima Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti (jedan u studijskoj godini, umjesto nekog od izbornih kolegija studija) ili kolegij s drugog srodnog doktorskog studija, ako se svojim sadrajem uklapa u program doktorskog studija Komunikologija. O mogunosti upisa takvog kolegija, kao i o njegovom vrednovanju odgovarajuim brojem ECTS-a (najvie do 4 ECTS boda) odluuje Vijee doktorskog studija.4 Tijekom prve i druge studijske godine studenti su obvezni izraditi i prezentirati po jedan seminarski rad godinje (u zimskom ili ljetnom se-mestru) u okviru nekog od obveznih (preporueno) kolegija. Seminarski rad je bitan dio samostalnog istraivakog rada studenta (istraivakog projekta) i obuhvaa segmente istraivanja koje je student koncipirao i proveo samostalno, a povezano s temom doktorskog rada i/ili nastavnom temom pojedinog kolegija u okviru studijskog programa. Seminarski rad se izrauje u skladu s Uputama za izradu seminarskog rada na poslije-diplomskom doktorskom studiju Komunikologija.


Aktivnosti Semestar ECTS

Izrada i obrana doktorskog rada VI. 30

Izborne

Objava znanstvenog rada (A1) I. VI. 12

Objava znanstvenog rada (A2) I. VI. 6

Izlaganje na znanstvenom skupu (meunarodnom/domaem) I. VI. 6/4

Javno predavanje iz podruja teme doktorske disertacije I. VI. 24

Sudjelovanje u nastavi sveuilinog preddiplomskog i/ili diplomskog studija5 I. VI. 4

Sudjelovanje u istraivakom projektu6 I. VI. 412

Sudjelovanje na ljetnoj koli relevantne znanstvene institucije I. VI. 24

Sudjelovanje u radu strunih seminara, tribina i okruglih stolova7 I. VI. 24

(Ko)autorstvo knjige, udbenika, strunog elaborata I. VI. 412

Nagrade i priznanja za struni rad8 I. VI. 4

Druge aktivnosti relevantne za studij prema ocjeni Vijea Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti9 I. VI. do 12

Na svim mjestima gdje je broj ECTS-a naznaen u rasponu (od do), njihov konaan broj utvrdit e Vijee Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti na osnovi valjanih dokaza koje student treba predoiti.

5 Ukljuuje seminare ili vjebe u okviru nastave ako su provedeni u cijelosti prema studijskom programu i izvedbenom planu visokokolske institucije.6 Odnosi se na sudjelovanje u svojstvu istraivaa u znanstvenim istra-ivakim projektima odobrenima od MZOS RH.7 Odnosi se na aktivno sudjelovanje (izlaganje vlastitih rezultata istra-ivanja i/ili znanstvenih/strunih radova). 8 Odnosi se na nagrade za znanstveni ili struni rad koje dodjeljuje MZOS, sveuilite, fakulteti, instituti ili organizacijski odbori znanstvenih ili strunih skupova.9 Student moe i na druge naine prikupiti dodatne ECTS bodove, sudjelovanjem u drugim oblicima znanstvenih, istraivakih ili drugih relevantnih aktivnosti, pri emu Vijeu Doktorske kole drutveno-hu-manistikih znanosti podnosi molbu za priznavanje nekog broja bodova prilaui detaljan opis aktivnosti u kojima je sudjelovao i za njih utroe-no vrijeme. Odluku o priznavanju ECTS-a donosi Vijee Doktorske kole drutveno-humanistikih znanosti.


Sustav savjetovanja i voenja kroz studij, nain odabira studenta, obveze studijskih savjetnika i voditelja doktorskih radova te doktorskih kandidata

Studijski savjetnikSustav savjetovanja i voenja kroz doktorski studij utvr-en je strukturom studijskog programa i provodi se kroz itav doktorski studij. Studentu doktorskog studija moe Vijee ili Povjerenstvo doktorskog studija tijekom prvoga semestra dodijeliti studijskog savjetnika koji mu pomae tijekom studija i prati njegov rad i postignua. Studijski savjetnik moe biti i mentor studenta za izradu doktor-skog rada.

MentorStudentu u izradi doktorskog pomae mentor kojeg na prijedlog studenta a uz suglasnost Vijea/povjerenstva za doktorski studij imenuje struno vijee nositelja studija do kraja prve godine studija.

Struno vijee nositelja doktorskog studija u skladu s stavkom 1. ovog lanka imenuje mentora uz njegovu prethodnu pisanu suglasnost o prihvaanju mentorstva.

Za mentora moe biti imenovan:

nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju ili umjet-niko-nastavnom zvanju (docent, izvanredni i redo-viti profesora) ili znanstvenik izabran u znanstveno zvanje (znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik ili znanstvenik savjetnik),

osoba koja je izabrana u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje te je aktivno ukljuena u znanstve-no istraivanje iz podruja doktorskog rada,

osoba koja ima znanstvena postignua tijekom po-sljednjih pet godina objavila relevantne znanstvene radove ili prezentirala umjetnika djela vezano za temu doktorskog istraivanja,


professor emeritus koji sudjeluje u izvoenju nastave na doktorskom studiju nositelja studija,

osoba koja je ugledni meunarodni znanstvenik, a koja nije zaposlena u ustanovi nositelja doktorskog studija, a na temelju posebnog ugovora sudjeluje u izvoenju nastave na doktorskom studiju.

Mentor pomae studentu tijekom doktorskog studija i obvezan je voditi studenta i to posebice u znanstve-nom radu i primjeni znanstvenih metoda tijekom izrade doktorskog rada, pratiti kvalitetu njegovog rada, poticati ga na objavljivanje njegovih radova i omoguiti mu sudjelovanje na znanstvenim i umjetnikim projektima. Mentor je obvezan jednom godinje podnositi izvjee o radu studenta i njegovom napredovanju tijekom dok-torskog studija.

KomentorStudentu doktorskog studija moe se imenovati i ko-mentor koji uz mentora sudjeluje u praenju doktoranda kroz istraivaki rad zbog njegove interdiciplinarnosti ili su sluaju da je mentor iz inozemstva ili iz druge suradne ustanove.

Komentor moe biti osoba u znanstveno-nastavnom zva-nju ili umjetniko-nastavnom zvanju (docent, izvanredni i redoviti profesor) ili znanstvenik izabran u znanstveno zvanje (znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik ili znanstvenik savjetnik).

Nain zavretka studija i uvjeti za prijavu teme doktorskog radaDoktorski studij Komunikologija zarava se ispunjenjem svih studijskih obveza u skaldu sa studijskim programom te izradom i javnom obranom doktorskog rada i stjeca-njem 180 ECTS bodova. Nakon zavrenog doktorskog studija i uspjene obranjenog doktorskog rada Sveuilite izdaje doktorandu diplomu kojom se potvruje zavretak


doktorskog studija i stjecanje akademskog stupnja dokto-ra znanosti (dr. sc.) u skladu sa Zakonom.

Postupak prijave, ocjene i obrane doktorskog radaPostupak prijave, ocjene i obrane doktorskog rada odre-en je Statutom Sveuilita. Oblik i sadraj obrazaca za provedbu postupka prijave, ocjene i obrane doktorskog rada na sveuilinim poslijediplomskim interdisciplinar-nim doktorskim studijima te na izvandoktorskim studiji-ma u Doktorskoj koli Drutveno-humanistikih znanosti Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku propisa-ni su Odlukom Vijea Doktorske kole od 25. travnja 2012. godine kako slijedi:

Obrazac D.1. Prijava teme doktorskog rada

Obrazac D.2. Ocjena teme doktorskog rada

Obrazac D.3. Ocjena doktorskog rada

Obrazac D.4. Protokol i zapisnik obrane doktor-skog rada

Nacrt za izradu sinopsisa doktorskog rada

Upute za izradu i oblikovanje doktorskgo rada

Obrasci su objavljeni na internetskoj stranici Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti Sveuilita Josi-pa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Doktorski radDoktorski rad mora biti samostalan i izvorni rad pristu-pnika kojim se dokazuje samostalno znanstveno istra-ivanje uz primjenu znanstvenih metoda i koji sadri znanstveni/umjetniki doprinos u odgovarajuem znan-stvenom ili umjetnikom podruju odnosno pripadnom znanstvenom/umjetnikom polju.

Doktorski rad je javni znanstveni ili umjetniki rad i podloan je javnoj znanstvenoj ili umjetnikoj procjeni.


Oblici doktorskog rada mogu biti: znanstveno djelo monografija, znanstveno djelo koje se temelji na objav-ljenim lancima. Doktorski rad pie se na hrvatskom jeziku, a uz suglasnost Vijea Doktorske kole Dru-tveno-humanistikih znanosti moe biti i na nekom od svjetskih jezika.

Naslov, saetak i kljune rijei doktorskog rada moraju biti napisani na hrvatskom i engleskom jeziku. Doktorski rad predaje se u elektronikom obliku i kao uvezani doktorski rad. Oblik i sadraj doktorskog rada propisan je na posebnom obrascu za izradu doktorskog rada, koji je propisalo Vijee Doktorske kole Drutveno-humani-stikih znanosti.

Maksimalno trajanje studijaDoktorski studij u punom radnom vremenu traje u pra-vilu etiri godine.

Doktorski studij s dijelom radnog vremena traje najvie do sedam godina.

Kvaliteta doktorskog studijaPraenje kvalitete i uspjenosti izvedbe doktorskog stu-dija odvijat e se, prije svega, na temelju studentske evaluacije doktorskog studija. Evaluacija se provodi ano-nimnom anketom (anketni upitnik u kojemu studenti ocjenjuju teinu predmetnog gradiva, sloenost gradiva, vanost predmetnog gradiva za studenta osobno, va-nost gradiva za studentovu buduu profesiju, sposob-nost nastavnika kao predavaa, razumljivost i kvalitetu predavanja, te najbolje i najloije u izvedbi kolegija). Studenti e procjenjivati i kvalitetu izvedbe i organizaci-je znanstveno-istraivakih aktivnosti doktorskog studija. Nastavnicima, voditelju studija i Vijeu Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti, koji su odgovorni za evaluaciju kvalitete studija, ta miljenja koriste za ko-rekcije i daljnja unapreenja predavanja, organizacije nastave, rada sa studentima, te posebno unapreenja znanstvenog i istraivakog rada studenata. Evaluacija


je stalna aktivnost i sastavni je dio praenja kvalitete nastavnog procesa.

Realizacija ciljeva doktorskog programa pratit e se po-glavito preko broja obranjenih doktorskih disertacija, te kroz interes za upis na doktorski studij. Nadalje, reali-zacija ciljeva pratit e se i kroz prisutnost i uspjenost doktorskih studenata i zavrenih doktoranada (alumnija) u znanstvenoj javnosti i odgovarajuim znanstveno-na-stavnim i znanstvenim institucijama i njihovu ukljue-nost u nove znanstvene projekte, kroz zapoljavanje zavrenih doktorskih studenata izvan akademskih insti-tucija, te kroz konkurentnost zavrenih studenata ovog studija na domaem i europskom tritu.

Uz naznaeno, primjenjivat e se i drugi oblici praenja kvalitete izvedbe studijskog programa poput samoeva-luacije (podrazumijeva vrednovanje vlastitog rada na osnovu sakupljenih iskustava po zavretku semestra i miljenja studenata i nastavnika, kao i analizu i uo-avanje svih dobrih i loih elemenata tijekom nastave u svrhu unoenja korekcija i unapreenja za slijedeu akademsku godinu), godinje analize kvalitete izvedbe studija koju provodi Vijee Doktorske kole Drutveno-humanistikih znanosti (na osnovi podataka prikupljenih u prethodno naznaenim oblicima evaluacije), te institu-cijskog vrednovanja kvalitete koje se provodi na razini nositelja studija (utvreno Statutom Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveuilitu). Predvia se i vanjsko vrednova-nje doktorskog studija nakon jednog ciklusa zavretka prve generacije studenata.

Mjesta izvoenja studijskog programaDoktorski studij Komunikologija izvodi se najveim dije-lom (nastava) u nastavnoj bazi (u prostorijama Hrvatskog katolikog sveuilita u Zagrebu, Ilica 242), a manjim dijelom na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osi-jeku u okviru Doktorske kole Drutveno-humanistikih


u zgradi Trg Sv. Trojstva 3, te na suradnoj ustanovi (Sveuilite u Dubrovniku, ira Caria 4).

Mentorska nastava i konultacije izvode se na matinoj ustanovi mentora na temlju potpisanih ugovora o surad-nju s partnerskim sveuilitima i suradnim ustanovama. Istraivaki rad izvodi se na Sveuilitu ili suradnim ustanovama.

Iako nositelj studija i suradna ustanova sa svojim re-sursima i opremom zadovoljavaju sve potrebne uvjete za izvedbu studija u svojem sjeditu, izvoenje studija u nastavnoj bazi na Hrvatskom katolikom sveuilitu u Zagrebu najveem broju studenata (poglavito oni-ma s podruja grada Zagreba za koje se oekuje da e prevladavati) znatno e olakati pohaanje nastave, izvravanje obveza predvienih studijskim programom i umanjiti trokove. Iz istih razloga, mentorstvo, kon-zultacije i dio izvannastavnih aktivnosti takoer e se izvoditi u nastavnoj bazi u Zagrebu, dok e istraivaki rad i uz njega vezane aktivnosti, osim na matinoj i suradnoj ustanovi, biti mogui i na drugim ustanovama s kojima nositelj studija i suradna ustanova imaju par-tnerski odnos i suradnju.

Popis nastavnika/potencijalnih studijskih savjetnika/mentora na doktorskom studiju Komunikologija

R. br. Ime i prezime nastavnika Ustanova zaposlenja

1. prof. dr. sc. Maja Lamza Maroni Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

2. prof. dr. sc. Kata Ivi Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

3. prof. dr. sc. Marcel Meler Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

4. prof. dr. sc. eljko Turkalj Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

5. prof. dr. sc. Ninoslav Novak Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

6. prof. dr. sc. Mane Medi Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

7. prof. sr. sc. Vladimir Cini Ekonomski fakultet Sveuilita u Osijeku

8. prof. dr. sc. Ivana Barkovi Bojani Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku


R. br. Ime i prezime nastavnika Ustanova zaposlenja

9. prof. dr. sc. Nihada Muji Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

10. prof. dr. sc. Mira Luli Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

11. prof. dr. sc. Mario Vinkovi Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

12. doc. dr. sc. Predrag Zima Pravni fakultet Sveuilita u Osijeku

13. doc. dr. sc. Stjepan Radi Katoliki bogoslovni fakultet u akovu

14. doc. dr. sc. Silvija Ruevi Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku

15. doc. dr. sc. eljko Senkovi Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku

16. prof. dr. sc. Zlatko Kramari Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

17. prof. dr. sc. Jasmina Lovrinevi Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

18. doc. dr. sc. Ivana uul Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

19. doc. dr. sc. eljko Pavi Odjel za kulturologiju Sveuilita u Osijeku

20. izv. prof. mr. art Davor Bobi Umjetnika akademija Sveuilita u Osijeku

21. prof. dr. sc. Pero Maldini Odjel za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku

22. doc. dr. sc. Davor Ljubimir Odjel za komunikologiju Sveuilita u Dubrovniku

23. doc. dr. sc. Ivana Pavli Odjel za ek. i posl. ek. Sveuilita u Dubrovniku

24. doc. dr. sc. Doris Perui Odjel za ek. i posl. ek. Sveuilita u Dubrovniku

25. doc. dr. sc. Ivona Vrdoljak Ragu Odjel za ek. i posl. ek. Sveuilita u Dubrovniku

26. prof. dr. sc. Zlatan Gelb Akademija dramske umjetnosti Sveuilita u Zagrebu

27. doc. dr. sc. Ivan Tanta Veleuilite VERN Zagreb

28. doc. dr. sc. Boo Skoko Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

29. doc. dr. sc. Berto alaj Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

30. doc. dr. sc. Marijana Grbea Fakultet politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu

31. doc. dr. sc. Danijel Laba Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

32. doc. dr. sc. Blanka Jergovi HRT, Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu

33. doc. dr. sc. Tvrtko Vukovi Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Konani popis studijskih savjetnika utvruje se Odlukom Vijea Doktorske kole Drutveno-humanistikih znano-sti i objavljuje na internetskoj stranici Doktorske kole


Drutveno-humanistikih znanosti Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

ivotopisi nastavnika i suradnika s opisom znanstvenog i nastavnog rada na doktorskom studiju Komunikologija objavljen je na internetskoj stranici htttp/www.unios.hr/doktorska-skola

Izvod iz recenzija o studijskom programu:

Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija najvi-i je stupanj znanstvenog usavravanja u podruju infor-macijskih i komunikacijskih znanosti. U Hrvatskoj posto-ji jo jedan studij iz podruja drutvenih znanosti, polja informacijske i komunikacijske znanosti, koji je povezan sa Sveuilitem u Zagrebu te onime u Zadru. To bi, dakle, bio drugi studij, organiziran od strane Sveuili-ta u Osijeku i onoga u Dubrovniku. Zavretkom ovog studija stekao bi se akademski stupanj doktora znanosti iz podruja drutvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te odgovarajue grane. Pritom bi studenti stekli kompetencije za samostalno znanstve-no-istraivako djelovanje u matinom znanstvenom po-druju, polju i grani. Kada bi uspio realizirati program prema priloenom elaboratu, ovaj bi studij znaio novi pomak na tom polju znanosti i ponudio mogunosti koje trenutano, vezano uz razliite koncepcije postojeih studija, ne postoje. Drutvena korist obrazovanja u tom polju znanosti je nesumnjiva i iri se od znanstveno-nastavnih institucija, medija, javnog komuniciranja do gospodarstva i politike.

Studijski program doktorskog studija Komunikologija u potpunosti je opravdan jer popunjava prazninu izmeu prva dva ciklusa studiranja i treeg ciklusa. Ovaj pro-gram u potpunosti ispunjava znanstvene kriterije. Ra-zlozi za pokretanje studija su vrlo temeljito, struno i profesionalno obraeni i navedeni u elaboratu. S pro-fesionalnog (profesija odnosa s javnou) i znanstvenog stajalita program zasluuje da bude realiziran.


Potpora strukovnih udruga i predstavnika poslodavaca pokretanju sveuilinog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Komunikologija

Podrku pokretanju doktorskog studija Komunikologija posebnom pisanom izjavom iskazale su:

Hrvatska udruga za odnose s javnou (HUOJ),

Hrvatsko komunikacijsko drutvo (HKD),

Hrvatska gospodarska komora (HGK).

VODI ZA STUDENTEPOSLIJEDIPLOMSKI INTERDISCIPLINARNI

DOKTORSKI STUDIJ KOMUNIKOLOGIJA


50vodic - komunikologija

Documents