pecina orlovaca
TRANSCRIPT
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
1/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITUKAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA
SPOMENIK PRIRODE
PE]INA ORLOVA^A
BAWALUKA, 2008. godine
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
2/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 1
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOG IPRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA
Elaborat
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE PODZA[TITU SPOMENIKA PRIRODEPE]INA KUK KAO PRIRODNOGDOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJARukovodilac Jelena Kadi}
Obra|iva~
Goran Dujakovi},speleolog
Dr Du{an Mijovi}, geolog
Dragan Kova~evi}, dipl.in`.{um.
Goran Pani}, geograf
Fotografije Goran Dujakovi}
Tehni~ka obrada
Jelena Savi}, dizajn
Goran Kalini}, obrada priloga
Svetlana [iqegovi}, lektor
Direktor Svetlana [iqegovi}
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
3/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 2
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\AREPUBLIKE SRPSKE pristupio je:Pravni osnov za dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu prirodnog dobra sadr`an je u~lanu 33 stav 1. i 2. Zakona o za{titi prirode prema kome se prirodno dobro stavqa podza{titu aktom nadle`nog organa na osnovu Prijedloga ministarstva nadle`nog zaza{titu za{titu `ivotne sredine.Republi~ki zavod za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a RepublikeSrpske pripremio je Elaborat: Prijedlog za stavqawe pod za{titu spomenika prirode"PE]INA ORLOVA^A" kao prirodnog dobra od velikog zna~aja sa prijedlogom akta oza{titi.Bawa Luka, 2008. god.
Direktor
Svetlana [iqegovi}
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
4/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 3
SADR@AJPRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE "PE]INA ORLOVA^A"KAO PRIRODNOG DOBRA OD VELIKOG ZNA^AJA IDENTIFIKACIJA
Vrsta i naziv prirodnog dobraOsnovna vrijednostPolo`ajPovr{ina i granice za{titePrethodni status za{titeKategorijaMe|unarodni status
OPIS PRIRODNOG DOBRAPriroda^ovjek i priroda
VREDNOVAWEOcjena ispuwenosti uslova za za{tituOcjena vrijednostiPrijedlog kategorije
KONCEPT ZA[TITEOptimalni model za{titeCiqevi razvojaProceduralni, prostorni i vlasni~ki aspekt za{titeRe`im za{titeMjere odr`avawa, ure|ivawa i razvoja Prirodnog dobraUpravqawe za{titom
Finansirawe za{titeSmjernice
PRILOZIprilog 1: Polo`aj pe}ine Orlova~a na karti 1:100 000prilog 2: Polo`aj pe}ine Orlova~a na karti 1:25 000prilog 3: Katastarska skicaprilog 4: Popis i povr{ine katastarskih parcelaprilog 5: Granice za{ti}enog podru~ja i zone za{titeprilog 6: Geolo{ka karta 1:100 000prilog 7: Plan pe}ine
LITERATURA
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
5/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 4
I IDENTIFIKACIJA
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
6/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 5
VRSTA I NAZIV PRIRODNOG DOBRA
Spomenik prirode "Pe}ina Orlova~a"
OSNOVNA VRIJEDNOSTPodzemni horizontalni oblik karstnog reqefa. Razgranat podzemni sistem razvijen u trinivoa. Podzemni kanali i galerije su ispuweni raznovrsnim, atraktivnim pe}inskimnakitom: stalaktitima, stalagmitima, salivima, pe}inskim stubovima i koraqnimnakitom. Trenutno jedina turisti~ka pe}ina Republike Srpske. Prona|eni brojni ostaci
pe}inskog medvjeda. Pe}ina je stani{te Charonites zoppai orlovancensis (Reitter1913.).
POLO@AJ
Isto~na Republika Srpska, brda Orlova~a.
Teritorija op{tine Pale, selo Sumbulovac, zaseok Dowe Siwevo.
Udaqenost: od Sarajeva 15 km, od Pala 10 km.
Pristupa~no putni~kim vozilom iz tri pravca:
od Sarajeva preko Han Dervente prema Sokocu, skretawe na makadamski put uSumbulovcu, a daqe putem oko 1km do pe}ine,
od Pala preko Han Dervente prema Sokocu, skretawe na makadamski put uSumbulovcu, a zatim oko 1km putem do pe}ine,
od Sokoca prema Sarajevu, skretawe na makadamski put u Sumbulovcu, a zatim oko 1km putem do pe}ine.
Nadmorska visina: 948 metara
Koordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i
X - 4860,0 N
Y - 6547,19 E
POVR[INA I GRANICA ZA[TITE
U za{ti}enom Spomeniku prirode Pe}ina Orlova~a utvr|uje se re`im za{tite IIstepena.
Pod re`imom za{tite drugog stepena nalaze se sqede}e katastarske ~estice: k.~. 640/1 ;k.~. 640/2 i dio k.~. 641/2 ukupne povr{ine 27,015 hektara koje pripadaju katastarskojop{tini Mokro.
PRETHODNI STATUS ZA[TITE
Pe}ina Orlova~a se do sada nije nalazila na listi za{ti|enih prirodnih dobaraRepublike Srpske, a ni Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture i prirode BiH(predratni period).
KATEGORIJA
Spomenik prirode.Prirodno dobro od izuzetnog zna~aja - kategorija.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
7/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 6
ME\UNARODNI STATUS
IUCN klasifikacija za{ti}enih prirodnih podru~ja: Category III - Natural
Monume nt / Natural Land ma rk - Prirodni spomenik.
IUCNLista nacionalnih parkova i za{ti}enih podru~ja (United Nations List of
Nat iona l pa rks & Protec ted Area s). Ne upisuje se zbog male povr{ine.
Na osnovu Inventara objekata geonasqe|a Republike Srpske, prirodno dobrope}ina Orlova~a je objekat geonasqe|a balkanskog zna~aja i nominovano je zaverifikaciju pri Evropskoj asocijaciji za konzervaciju geolo{kog nasqe|a -
ProGEO.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
8/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 7
II OPIS PRIRODNOG DOBRA
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
9/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 8
PRIRODA
GEOLO[KA GRA\A
Geolo{ka gra|a {ireg podru~ja pe}ine Orlova~a pripada strukturno-facijalnojjedinici RomanijaPra~a-Jahorina u kojoj su zastupqene stijene razli~itog sastava istarosti, gorwosilurski mermerasti kre~waci, sprudni kre~waci devona, gorwopermskii dowotrijaski klastiti, anizijski kre~waci i dolomiti, slojeviti kre~waci saro`nacima.
U bli`oj okolini pe}ine zastupqene su mezozojske karbonatne mase dowo isredwojurske starosti (OGK, List Pra~a, 1983), prikazane u prilogu 6.
MezozoikNajstarije stijene bli`e okoline pe}ine Orlova~a su klasti~ni sedimenti dowegtrijasa (T1), zastupqeni sa "sarajevskim pje{~arima". Prostiru se ju`no od samog ulaza u
pe}inu.Ove stijene u {irem podru~ju izgra|uju jugozapadne padine planine Romanije, kao ipodinske dijelove Jahorine i Ravne planine. Pje{~ari su naj~e{}e tro{ni, odsvjetlosme|e, crvene do qubi~aste boje. Rijetko se nalaze krupnozrno granuliranepartije, ili slojevi sa krupnim listi}ima liskuna. Mjestimi~no se javqaju proslojci iulo{ci plo~astih sedimenata u plavi~astim i zelenim tonovima. Debqinadowotrijaskih klastita iznosi oko 600 m.
Sjeverno od ulaza u pe}inu prostiru se sedimenti anizika sastavqeni od kre~waka (T12).Kre~waci su bankoviti, masivni, svjetlosivi sa rijetkim ostacima brahiopoda. Sadr`ajkalcijum karbonata se kre}e od 84,20 do 99,97%, dok procenat nerastvorenih ostataka od0,10% do 0,40% prete`no glinovito-gvo`|evite materije i kvarca. U sastav stijena ulazibogata makro- i mikrofosilna fauna koja dokazuje anizijsku pripadnost.Debqina anizijskih sedimenata iznosi oko 450 m.
Sjeverno od ulaza u pe}inu, u podru~ju sela Bjelogorci nalaze se razli~iti ladinskisedimenti (T22), tektonski ukqe{teni u vidu uskih izdu`enih pojaseva prevu~enih prekoanizijskih kre~waka. Ove sedimente predstavqaju plo~asti ro`naci, tufovi, glinci itamni plo~asti kre~waci.
KenozoikKvartarne stijene (al) u okolini pe}ine Orlova~a su slabo zastupqene i ~ine ihaluvijalni sedimenti vodotokova Siwave, Bijelog potoka i Miqacke. Wihova debqinanije velika, a predstavqaju ih {qunkovi, pijeskoviti {qunkovi i pjeskovi koji su ~estiizmje{ani sa proluvijalnim nanosom. Unutar wih se rje|e nalaze pjeskovite gline u viduizdu`enih so~iva.
Istorija stvarawa terenaRegionalno gledano podru~je Pra~a-Jahorina-Romanija, kao i ~itava isto~na RepublikaSrpska, pripadaju geotektonskoj jedinici unutra{wih Dinarida.
Pe}ina Orlova~a sa okolinom pripada jedinici RomanijaPra~a-Jahorina, koja jeformirana tokom sedimentacijskog re`ima.
Najstariji paleontolo{ki dokazani sedimenti {ire okoline pe}ine Orlova~a stvaranisu u relativno plitkomorskoj sredini gorwosilurskih mora, koja su prema fosilnimostacima bujala `ivotom. Tokom devona nastavqa se sprudna sedimentacija, kada su se uveoma ~istoj i uzburkanoj vodi stvarali biogeni kre~waci i odvijao masovan `ivot.
Zavr{etak, vjerovatno kaledonskog orogenetskog ciklusa u ovim sedimetacijskimprostorima izaziva bitne promjene.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
10/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 9
Produbqivawe sedimentacijskog prostora izra`eno je u {irem prostoru, tokom koga semijewa sedimentacijski re`im uz povremenu vulkansku aktivnost. Nakon izvr{enihpromjena, tokom doweg i sredweg karbona stvaraju se klasti~ni sedimnti sa ve}im imawim karbonatnim serijama sedimenata.
Tokom sredweg karbona, sedimentacijski prostor predstavqa kopno na kome dolazi do
formirawa vegetacije. Krajem sredweg perma dolazi do spu{tawa kopnenih sredinakoje postaju osnova novoj klasti~noj sedimentaciji tokom gorweg perma.
Tokom doweg trijasa nastavqa se diferencijalno spu{tawe i pro{irewe sedimentacij-skog prostora. Anizik karakteri{u bitne promjene u {irem sedimentacijskom prostorukoji se stabili{e i u {iroj oblasti po~iwe dugotrajni ciklus karbonatnesedimentacije.
U postkrednom tektonskom djelovawu dolazi do kompresija i ubirawa stijenskih masa inastavka navla~ewa zapo~etog tokom gorwe jure. Krajem paleogena dolazi do spu{tawapojedinih blokova du` starih i novonastalih ruptura. Spu{tawem i erozionimdjelovawem formirani su slatkovodni miocenski bazeni. Zavr{no oblikovawe terenaizvr{eno je erozionim procesima i nagla{enim neotektonskim djelovawem, poslije ~egase na novonastalom kopnu masovno javio biqni i `ivotiwski svijet.
REQEF
Pe}ina Orlova~a se nalazi na istoimenom uzvi{ewu (1056 metara n.m.), koje je u odnosuna okolni teren tektonski izdignuto. Okolina pe}ine predstavqa prostranu zatalasanupovr{ sa ~ije isto~ne strane se nalazi planina Romanija razvijena na karbonatnomterenu.
Na istra`nom podru~ju isti~u se dvije morfolo{ke cjeline koje su bitno odredilemorfogenetske karakteristike same pe}ine, odnosno uzvi{ewe Orlova~a na kome senalazi pe}ina i potok Siwava, koji izvire u podno`ju uzvi{ewa.
Brdo Orlova~a, u kome je razvijen speleolo{ki sistem ispresjecano je brojnim
pukotinama i rasjedima koji su odigrali bitnu ulogu u stvarawu podzemnih kanala.Tektonske pukotine je tokom vremena voda razgradila i pro{irila, stvaraju}i napojedinim mjestima relativno prostrane kanale i dvorane. Daqwim odvijawem karstnei fluvijalne erozije oblikovao se sistem kakav danas poznajemo.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
11/38
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
12/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 11
Podjela pe}inskog sistema na cjelineU {irem okviru posmatrano, sistem se sastoji iz dvije celine - pe}ine Orlova~a iizvora rje~ice Siwave koja podzemno te~e najni`im nivoom Orlova~e. Pe}inu Orlova~upremarazvijenoj morfologiji pojedini autori dijele na razli~ite cjeline ili izdvajajupojedine karakteristi~ne morfolo{ke oblike.
Lazarevi} (1995.) izdvaja najve}u dvoranu Orlova~e i daje joj ime Gora Romanija. Tokomradova na projektu ure}ewa pe}ine, 1987. godine imenuje i pojedine masivnije oblikepe}inskog nakita u prvom horizontu (sada{wi turisti~ki dio pe}ine): Starina Novak(stalagmit u dvorani Gora Romanija), Igla i Mermerna stra`a.
Peceq (2002.) u svojim radovima se posebno bavi turisti~kim dijelom Orlova~e,odnosno sredwim nivom pe}ine. Turisti~kim dijelovima pe}ine daje nazive: Ulaznasala, Zmajeva jazbina, Krokodilski hodnik, Dvorana svodova, Dvorana Ermita`, Prolazsvjetionika, Dvorana Slonovo oko, Termopilski prolaz, Dvorana Romanija, DvoranaGalerija, Medvje|a dvorana, Tajnovita dvorana, Vise}i hodnik i Tajni prolaz.
Opis morfolo{kih odlika pe}ine Orlova~a ovde je prikazan na osnovu sqede}ihizdvojenih podcjelina (nazivi dvorana turisti~kog dijela prema M.Pecequ):
Ulaz i glavni kanal (od Ulazne dvorane do dvorane Romanija); Dvorana Galerija; Kanali doweg nivoa sa podzemnim tokom rje~ice Siwave; Izvor rje~ice Siwave; Mala pe}ina.
Ulaz i glavni kanal (Ulazna dvorana do dvorane Romanija)Ulaz u pe}inu Orlova~a le`i u vertikalnoj ravni istoimene kre~wa~ke litice ~ija jevisina 70-80 m. Sam ulaz je visok 3,9 m, {irok 3,1 m i nalazi se na nadmorskoj visini od949 m. Na ulaz se nastavqa Ulazna dvorana sa povr{inom od 143 m2 koja je ispuwenasiroma{nim oblicima pe}inskog nakita. Visina dvorane se kre}e od 2,6 do 8 m.
Na wu se nastavqa Zmajeva jazbina sa bogatijim oblicima pe}inskog nakita. Uunutra{wosti se nalaze dva velika pe}inska stuba i jedna draperija. Visina dvorane sekre}e od 3,9-4,3 m. U nastavku pe}ine, prva interesantna dvorana je Ermita` koja jeizuzetno bogata pe}inskim nakitom. U woj se nalaze i ugla~ane stijene, ostaci ~e{awape}inskih medvjeda. Dvoranu krase veliki masivni oblici pe}inskih stubova koji su poatraktivnosti jedni od qep{ih do sada prona|enih u pe}inama Republike Srpske.Gra|eni su od ~istog kalcita, od kojih je posebno atraktivan Kosi toraw, visok 2 m, iLedeni stub visok 1,5 m sa obimom od 1,8 m. Ovdje se tako|e nalazi i grupa od 16atraktivnih pe}inskih stubova i 20 stalagmita.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
13/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 12
Na Ermita` se nastavqa 77 m dug kanal Prolaz svjetionika sa tavanicom visokom od 8-10m. Dvorana je bogato ukra{ena raznim oblicima pe}inskog nakita, stalaktitma, stalag-mitima, pe}inskim stubovima i salivima razli~itih boja od kojih dominiraju braon,siva i mlije~no bijela.
Dvorana Slonovo oko se nastavqa na Prolaz svjetionika. Duga~ka je 52 m najve}e{irine 12 m, i povr{ine od 520 m2. Dvorana je bogato ukra{ena pe}inskim nakitom,draperijama, salivima, stalagmitima ,stalaktitima i pe}inskim stubovima. Na stranigalerije se nalazi saliv oblika okrenute olimpijske bakqe, koji je kao motiv i uzet zaza{titni znak pe}ine. Olimpijska bakqa simboli~no podsje}a na Zimske olimpijske igre
koje su 1984. godine odr`ane u Sarajevu. U ovoj dvorani se nalaze dva pe}inska stubavisoka 6 i 7 metara.
Termopilski prolaz je hodnik dug 66 m sa prosje~nom {irinom 6 m i povr{inom od203m2. Kao i ostale galerije i dvorane turisti~kog dijela Orlova~e, jako je bogataraznim oblicima pe}inskog nakita. Dominiraju masivni oblici pe}inskih stubova,stalaktita, stalagmita i veliki salivi.
Dvorana Romanija je posqedwa galerija turisti~kog dijela Orlova~e. Duga~ka je 18 m,{iroka 17 m sa povr{inom od 245 m2. U dvorani dominira masivni stalagmit visok 2,1msa obimom od 3 m. Tako|e se tu nalaze raznovrsni oblici stalaktita, stalagmita i saliva.
Iznad turisti~kog dijela Orlova~e nalaze se dvije galerije bogate pe}inskim nakitomod kojih je posebno interesantna Medvje|a dvorana, duga~ka 46 m, {iroka 13 sapovr{inom od 394 m
2
. U woj se nalaze zaobqeni stalagmiti, stalaktiti, salivi i bigrenekade.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
14/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 13
Dvorana Galerija je najve}advorana sistema sa {irinom od 42 m,du`inom 63 m i visinom od 15 m.Sa povr{inom od 1.839 m2predstavqa centralni diocijelokupnog sistema Orlova~e.Dvorana je izuzetno bogatape}inskim nakitom, stalagmitima,salivima i stalaktitima. Dvorana seizdi`e 30 metara iznad DvoraneRomanija. U prvoj fazi turisti~kogure|ewa Orlova~a nije prilago|enaza posjete turista. Iz ove galerijevode kanali u dowe i gorwe nivoepe}ine.
Kanali doweg nivoa sapodzemnim tokom rje~ceSiwave nastavqaju se poslijemalog su`ewa iz dvorane Galerija.Osim {turog opisa prvihistra`ivawa ovog dijela Orlova~ene postoje publikovani detaqnimorfolo{ki podaci. Na osnovuopisa (M. Kurtovi}) kanali dowegnivoa se sastoje od prostranogkanala koji se u drugom dijelu ra~vau dva mawa kanala. Kanali suduga~ki izme|u 700-1000 metara.Strane i strop kanala na pojedinim
ukra{avaju velikidraperije.
ru daqe u unutra{wostodzemnog sistema. Ukupna du`ina kanala sa podzemnim tokom Siwave u tre}oj zoni
mjestimastalaktiti i
Na kraju kanala nalazi se usje~eni hodnik kojim proti~e podzemni tok rje~ice Siwave.Istra`ivawe podemnog toka Siwave napravili su slovena~ki speleolozi Jamarskogkluva Prebold, 1981. godine, kada su izmjerili i detaqno nacrtali podzemni kanal.Podzemni sifoni na oba kraja kanala su ih onemogu}ili da prodpiznosi 184 m.
Izvor rje~ice Si-wave izvire iz kre~wa-~kih blokova isto~no odglavnog ulaz u pe}inuOrlova~a. Nalazi se uda-qena 25 metara od ot-vora Male pe}ine koja jetokom morfolo{ke evo-lucije terena bila izvorSiwave. Podzemni tokSiwave povremeno zavrijeme velikih padavi-na plavi pojedinedijelove Glavnog kanala,a rje|e se desi i daizbije pod velikimpritiskom na Ulaz prvih
iva~a, u mlazua (prema
kazivawu mje{tana).
istra`dugom pet metar
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
15/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 14
prednogugog 5,1m. Glavni kanal se zavr{ava spu{tawem na ~ijem dnu se nalazi malo jezero dugom i duboko oko 45 cm. Sporedni kanal ima povremeno hidrolo{ku funkciju. Pe}ina je
enog toka.
dio je paleontolog Malez 1984. godine sa saradnicima.po~etnim istra`ivawima novotkrivenih kanala, prona{ao je ugla~ane stijene na
strani dana{we dvorane Ermita`, - medvje|a bru{ewa, ostatke od ~estih kretawamedvjeda podzemnim kanalima.
Mala pe}ina se nalazi udaqena 25 metara od sada{weg izvora rje~ice Siwave. To jemorfolo{ki ostatak nekada{wog vodotoka ove rje~ice. Ulaz u pe}inu je visok 3,5 m i{irok 5 m. Pe}ina se spelomorfolo{ki sastoji od glavnog kanal dugog 16,8 m i sd2bez pe}inskog nakita, a strane kanala su ugla~ane od nekada{weg vod
PALEONTOLO[KI NALAZI IZ PE]INE ORLOVA^APaleontolo{ka istra`ivawa su prakti~no zapo~ela neposredno po otkri}u novihpodzemnih kanala. Konzervirani hodnici koji su bili nepoznati i nedostupni hiqadamagodina predstavqali su idealno mjesto za boravak pleistocenskih sisara i da pri tomeostanu dobro o~uvani kroz du`i vremenski period po wihovom izumirawu. Prvapaleontolo{ka istra`ivawa uraU
Kosti pe}inskog medvjeda
Tokom ovih istra`ivawa prona|ene su lobawe pe}inskog medvjeda (Ursus spelaeus) ibrojne wihove kosti. Odontolo{ka istra`ivawa obuhvatila su istra`ivawe 43izolovana zuba i zube usidrene u ~equstima. Du`ine zuba su pokazale da su za 5% ve}iod prosjeka pe}inskih medvjeda i pokazuju da se radi o tipi~nom predstavnikugorwopleistocenske spelaus grupe. Istra`ivawa su pokazala da su se pe}inski medvjedi
z Orlova~e nalazili na visokom stepenu evolucije. Na osnovu mjerewa apsolutne
}ine prona|ene su dvije lobawe pe}inskih medvjeda, fragmenti
istarosti ostataka pe}inskih medvjeda Malez je utvrdio da su pe}inski medvjedinaseqavali Orlova~u prije 16 000 godina.
Najnovija paleontolo{ka istra`ivawa izvr{ena su za vrijeme posqedwih radova naure|ewu pe}ine za turisti~ke posjete tokom mjeseca avgusta 2002. godine. Detaqnimpregledom povr{ine pe
gorwe vilice, nekoliko dowih vilica i vi{e desetina drugih kostiju. Istra`ivawima jeutvr|eno da prona|eni paleontolo{ki materijal pripada medvjedima razli~itestarosne dobi i pola.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
16/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 15
Prema broju prona|enih lobawa, pe}inske kanale je nastawivalo najmawe osam jedinkiali se pretpostavqa da je wihov broj daleko ve}i s obzirom da su prona|ene lobawemla|ih pe}inskih medvjeda.
Lobawa pe}inskog medvjeda
Entomofauna pe}ine Orlova~aPrvo biospeleolo{ko istra`ivawe poznatog, ulaznog kanala pe}ine Orlova~a izvr{io jekustos Zemaqskog muzeja u Sarajevu, Viktor Afelbek (1835-1934. Ovaj stru~wak za insektetokom 36 godina aktivnog rada prikupio je veliki broj insekata u zbirke muzeja iopisao nekoliko novih insekata, vrsta i podvrsta koleoptera. Sara|ivao je sanajpoznatijim evropskim keleopteorolozima svoga vremena i slao im materijal nadeterminaciju. Tokom svojih brojnih posjeta pe}inama u ukolini Sarajeva prona{ao je i
Coleoptera Charonitisinsekta u ulaznom dijelu pe}ine Orlova~a iz porodice , roda ,podvrste Zoopai orlovancensis (po lokaciji dobio ime, kasnije ga je determinisaoReiter, 1913 godine). Tokom posqedwih istra`ivawa ovaj slijepi pe}inski insekt izporodice koleoptera ponovo je prona|en u sredi{wem dijelu pe}ine (Peceq, 2002.).
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
17/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 16
^OVJEK I PRIRODA
Uvidom u stawe na terenu, ne zapa`aju se nikakvi fizi~ndikatori neposredne ugro`enosti. Neposredna okolina
ki, ili drugi vidqivipe}ine Orlova~a nije
u`oj zoni pe}ine, nisu primje}eni direktni uticaji ~ovjeka.
Iznijeto stawe ne naru{ava prirodne vrednosti pe}ine Orlova~a, ali ukazuje da budu}iStaralac treba ozbiqno da pristupi poslovima ure|ewa i za{tite prirodnog dobra.
izahva}ena antropogenim uticajima u smislu razvoja intezivne poqoprivrede, a nema niindustrijskih i privrednih postrojewa ili uslu`nih i sli~nih objekata.
U
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
18/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 17
I
II VREDNOVAWE
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
19/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 18
OCJENA ISPUWENOSTI USLOVA ZA ZA[TITU
Pe}ina Orlova~a predstavqa hidrolo{ki aktivnu pe}inu. Odlikuju je razgranati kanalia tri horizonta i bogat pe}inski nakit, po qepoti i kvalitetu jedan od najqep{ih u
Srpskoj. Pomenuti skup vrijednosti speleolo{kog objekta pe}ine Orlova~a
daje joj svojstvo prirodnog dobra u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine
votne sredine ~iji su kriteriji iskazani kao:
stora ili pojava pod direktnim ili posrednimuticajem ~ovjeka,
prirodnog dobrau okviru grupe srodnih pojava,
og stawa i pokazateq ugro`enosti odre|ene pojaveili procesa, vezano za odre|eni prostorni ili vremenski okvir,
tstvom raznovrsnih, me|usobno kombinovanih,prirodnih pojava i procesa,
zra`ava stepen jedinstva i zaokru`enosti odre|enog prostoraili pojave i wihovih sadr`aja,
unkcije predstavqajuau~na, kulturna i obrazovno-vaspitna, dok }e ostale potencijalne funkcije (turisti~ko-
~esto ne mogu egzaktno
skazati numeri~kim veli~inama, ve} se determinacija wihovih vrijednosti vr{i naovi. Me|utim, bez obzira na pomenutene vrijednosti Pe}ine Orlova~a imaju sna`nu
rgumentaciju koja obezbje|uje uklapawe u navedene kriterijume.
tnaestj n ~ jnijih speleolo{kih objekata Republike Srpske, nau~no vrednovanih u okviru
publike Srpske.
izdvojeni su:
anal (od Ulazne dvorane do dvorane Romanija);
zemnim tokom rje~ice Siwave;Izvor rje~ice Siwave;
sRepublici
("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02).
Determinisawe istra`nog podru~ija kao prirodnog dobra i ocjena ispuwenosti uslovaza za{titu vr{eni su uokviru standardne procedure vrednovawa sa stanovi{ta potrebai ciqeva za{tite prirode i `i
Izvornost (autohtonost) stepen izmjewenosti prirodnog stawa, glavnih ~inilaca,elemenata i odlika nekog pro
Reprezentativnost pokazateq jedinstvenosti i specifi~nosti Rijetkost - izraz kvantitativn
Raznolikost - izra`ena boga
Cjelovitost - koja i
Esteti~nost - po kojoj se cijene atraktivnost ambijentalnih pojava i qepota
prirodnog dobra.
Ispuwenost uslova za za{titu ocjewena je i u kontekstu potencijala za razvoj op{tihfunkcija ovog podru~ja kao za{ti}enog prirodnog dobra. Op{te fnrekreativna, privredna ...) biti razmotrene pri definisawu koncepta za{tite. Na osnovuizvr{ene analize konstatovanih vrijednosti i funkcija za{tite, utvr|en je visok stepenme|usobne zavisnosti i uslovqenosti ~lanova navedene relacije.
Me|utim, bez obzira na pomenute pote{ko}e valorizacije, prirodne vrijednosti pe}ineOrlova~a imaju sna`nu argumentaciju koja obezbje|uje uklapawe u navedene kriterijume.
Prilikom valorizacije postojalo je vi{e problema, a jedan od va`nijih je svakako bionedovoqni stepen definisanih i propisanih kvantitativnih metoda, {to proisti~e iz~iwenice da za svaki kriterijum postoji vi{e pokazateqa. Oni se
iiskustveno-komparativnoj i kvalitativnoj osnpote{ko}e valorizacije, priroda
Morfohidrolo{ke pojavePe}ina Orlova~a po svojim dimezijama i karakteristikama spada u pena z a aradne grupe za speleologiju pri Nacionalnom savjetu za geonasqe|e ReKao pojedina~ne vrijednosti jedinstvene speleomorfolo{ke pojave
Ulaz i glavni k Dvorana Galerija; Kanali doweg nivoa sa pod
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
20/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 19
Mala pe}ina;i materijal;
Specifi~na entomofauna Vredan paleontolo{k
OCJENA VRIJEDNOSTI
Utvr|ivawe skvalitativne a
tepena zadovoqewa kriterijuma vrijednovawa izvr{eno je na osnovunalize obiqe`ja podru~ja pe}ine Orlova~a po zastupqenim prirodnim
omponentama.
zvoja kra{kogrocesa. Antropogenim aktivnostima uz najmawe intervencije prilago|en je jedan dio
{ani su pristupni putevi ulazu u objekat ~imeni jedan prirodni atribut. Iako je djelimi~no izmijewena
mbijentalno pejza`na komponenta, izvornost objekta je visoko rangirana.
terminantu ovog kra{kog
specifi~noj genezi koja nije u potpunosti razja{wena; paleontolo{kom materijalu vrste ursus, koji se mo`e upore|ivati sa ostalim
{koj entomofaunisti~koj raznolikosti;
e}ina Orlova~a svrstana u objekte geonasqe|a Republike Srpske od~aja.
`ima za{tite) zastvarivawe tog ciqa. S obzirom da pojedini elementi i oblici reqefa i
om pojavom i na~inom izra`enosti koja jesqe|e u okviru kojeg egzistuje specifi~an biotop sa svojevrsnom
tomofaunom, zakqu~uje se da je podru~je pe}ine Orlova~a izuzetno.
alizirane vrijednosti.ategorija "raznolikosti" ukqu~uje u sebi prostornu varijabilnost fenomena i procesaizi~ko-geografskih ~inilaca (elemenata) i jedinstvenog `ivog svijeta, i mo`e secjewivati kao zasebna vrijednost ili kao estetska vrijednost koja proisti~e iz
nog lika i uklopqenosti speleolo{kog objekta.
k
IzvornostPe}ina Orlova~a je u velikoj mjeri sa~uvan u izvornom obliku speleolo{ki objekat, kojizajedno sa ostalim dijelovima speleolo{kog sistema pokazuje prirodu rappe}ine turisti~kim posjetama, poboqbitno nije izmijewen
a
ReprezentativnostReprezentativnost pe}ine Orlova~a i izdvojenog predjela ogleda se u:
jedinstvenosti geomorfolo{kih i spelomorfolo{kih obiqe`ja; podzemnom toku koji odra`ava sada{wu erozionu
predjela;
nalazima u Republici Srpskoj i jugoisto~noj Evropi;
biospeleolo
Zbog ~ega je pzuzetnog zna
RijetkostZna~ewe pojma ili kategorije "rijetkost" ispoqava se kroz prisustvo oblika i pojavaobjekata ne`ive prirode, pri ~emu se uspostavqa posebna skala za kvalitativno ilikvantitativno izra`avawe brojnosti i determinisawe teritorije kroz "rijetkost kaovrijednost sebi" , koja je izra`ena kao prirodna dragocjenost, i formira obavezu
a{tite i o~uvawa, a opredjequje i na~in (u pogledu vrste i rezohidrografije predstavqaju rijetkost svojobiqe`ena kao geonaen
RaznolikostSpomenik prirode pe}ina Orlova~a pokazuje znatan stepen raznolikosti prirodnihsadr`aja, prije svega elemenata geodivirziteta, s obzirom na anKfoobiqe`ja predio
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
21/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 20
sa prakti~nogosti da se sa granicama za{tite obuhvate su{tinske vrijednostiu me|usobno uzro~no-posqedi~no povezane i time obezbjede
sti zasnivaju nazuzetnoj predionoj raznolikosti nanaru{enosti predionog lika direktnim efektimarivrednih aktivnosti. Estetika predjela posebno dolazi do izra`aja zbog mogu}nostiiroke vizuelne percepcije ne samo pojedinih elemenata ve} i cjelovitog prostora ~iji
ost prirodnog dobra uticala je da se o~uva estetikarista i dobre pristupa~nosti objektu.
CjelovitostCjelovitost je preduslov za{tite prirodnog dobra, odnosno jedna od bitnih odrednicaprostornog okvira za{tite. Primjena ovog kriterijuma veoma je slo`na s obzirom naizuzetnu iznijansiranost pojma "cjeline" u fizi~ko-geografskom, biolo{kom, odnosnoekolo{kom ili u nekom drugom pogledu, kao i nejednaku taksonomiju "cjelina" u nau~nim
isciplinama. Stepen cjelovitosti prirodnog dobra cijeni se prije svegadkao skup realnih mogu}njednog prostora koje suslovi wihove za{tite i razvoja. Na osnovu ovakve postavke, zakqu~uje se da je skuposnovnih vrijednosti pe}ine Orlova~a u mnogome homogenizovan i prostorno uobli~en,odnosno lako prepoznatqiv sa aspekta utvr|ivawa aspekta okvira za{tite.
Estetika predjelaPejsa`no-ambijentalne vrijednosti pe}ine Orlova~a se visoko rangiraju i poredubjektivnosti do`ivqavawa i ocjene lijepog u prirodi. Te se vrijednos
ip{su oni dio. Relativna skrovitpredjela i pored posje}enosti tu
PRIJEDLOG KATEGORIJE
Polaze}i od utvr|enih vrijednosti i cijene}i ~iwenicu da su{tinska obiqe`ja pe}inerlova~a po ve}ini kriterijuma imaju najvi{i ili visoki rang u trostepenoj skalirednovawa, i da ovo podru~je mo`e uspje{no razvijati za{titne i druge dozvoqeneunkcije, kao i da se nalazi u blizini Jahorine koja je u postupku istra`ivawa za
a{titu prirode, predla`e se svrstavawe pe}ine Orlova~a u prirodna dobra odzuzetnog zna~aja, odnosno prirodna dobra I kategorije.
Ovf
zi
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
22/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 21
V
KONCEPT ZA[TITE
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
23/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 22
I MODEL ZA[TITE
OPTIMALN
de "Pe}ina Orlova~a" se zasniva na dosada{wimpomenikom prirode koji su
a i ani na:
ori{}ewu prirodnih resursa,
li i potrebama koje se name}u nakon detaqnog vrednovawa prirodnih i qudskim radomtvorenih vrijednosti, kako bi za{ti}eno prirodno dobro moglo da bude nominovano za
kanskog zna~aja pri Evropskoj asocijaciji za konzervacijuqe|a (ProGEO).
Koncept za{tite Spomenika priroiskustvima u za{titi, razvoju, ure|ivawu i upravqawu s
z rb
o~uvawu i unapre|ivawu ukupnih prirodnih vrijednosti, o~uvawu predionih odlika, uskla|enoj za{titi i k
asobjekat geonasqe|a balgeolo{kog nas
CIQEVI RAZVOJA
Op{ti ciqeviProstorni plan Republike Srpske (1996-2015), odnosno Etapni plan 1996-2001, poglavqe10. ta~ka 3. "Za{tita prirodnih dobara", jedini trenutno relevantni dugoro~ni programazvoja, postavqa sqede}i op{ti ciq razvoja:
wem wegovog{}ewa sa mogu}nostima (i ograni~ewima) u raspolagawu prirodnim i stvorenim
mskog razvoja", a prije svegaa za{titom `ivotne sredine.
obezbijediti:
funkcionalnu integrisanost prostora i uskla|ivawe;
posti}iboqu povezanost spomenika prirode sa okru`ewem.
edine, ciqevi bi se ostvarivali kroz:
ukqu~ivawe lokalnog zainteresovanog stanovni{tva u tr`i{ni sistem kori{}ewa
r{ku na svim nivoima.
azvoja i za{tite koji su definisani planskim i zakonskimu skladu sa
dne kategorije III,
i wenih elemenata;
a i/ilia
inu `ivota i ekonomiji koja je u skladu sa prirodom i za{tita
r"postizawe racionalne organizacije i ure|ewe prostora, uskla|ivakorivrijednostima i sa potrebama dugoro~nog socijalnog i ekonosKonceptom za{tite i razvoja, neophodno je, u op{tem smislu
saobra}ajnom integracijom i stru~nom opremqeno{}u prihvatnog punkta
Polaze}i od opredjeqewa da je jedna od razvojnih aktivnosti podru~ja turizam, na bazimotiva i resursa prirodne i stvorene sr
turisti~kih i komplementarnih razvojnih potencijala, ekonomsko stimulisawe i predfinansirawe nekomercijalnih aktivnosti, koje
obezbje|uju pripremu podru~ja, logisti~ku i institucionalnu pod
Prema op{tim ciqevima rodredbama i stru~nim postulatima, primjewuju se ciqevi upravqawame|unarodnom kategorizacijom za{ti}enih prirodnih dobara IUCN i predla`e seusvajawe me|unaro"Upravqawe podrazumjeva:
za{titu vrijednih i o~uvanih prirodnih cjelina plansko i programsko usmjeravawe i uskla|ivawe za{tite, djelatnosti i
aktivnosti; o~uvawe skladne interakcije prirode i kulture kroz za{titu predjel
marinskih predjela i odr`avawe tradicionalnog kori{}ewa zemqi{ta, na~in
gradwe i dru{tvenih i kulturnih manifestacija; podr{ka na~
dru{tvenog i kulturnog miqea zajednice; o~uvawe diverziteta predjela, stani{ta, pridru`enih vrsta i ekosistema;
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
24/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 23
podr{ka nau~nim i obrazovnim aktivnostima koja }e doprinijeti dugoro~noj dob-ovni{tva i razvoj javne podr{ke za{titi takvih podru~ja; i
obiti lokalne zajednice kroz obezbje|ewe prirodnih proizvoda({umski i ribolovni proizvodi) i usluga (kao {to je ~ista voda ili prihod iz
"turisti~ku" infrastrukturu u pe}ini, neophodno je planirati i sprovesti
pe}inskih kanala; obim i vrsturadova prilagoditi prema projektu i budu}oj namjeni pe}ine, u zavisnosti odkoncepta turisti~ke posjete uspostaviti dio pe}ine od ulaza do Dvorane Galerijepod re`im za{tite stepena, Kanale doweg nivoa pretvoriti u objekat nau~nog iobrazovnog rada sa ograni~enom posjetom;
pristupni put urediti iz svih pogodnih pravaca;
eliminacija i daqe spre~avawe eksploatacije zemqi{ta i preobimnih aktivnosti; mogu}nost kori{}ewa kroz rekreaciju i turizam u skladu sa osnovnim kvaliteti-
ma podru~ja;
robiti lokalnog stan doprinos dobr
odr`ivih oblika turizma)."
Posebni ciqeviS obzirom na status i funkcije pe}ine Orlova~e kao za{ti}enog prirodnog dobra,djelimi~nu ure|enost i ve}inom nenaru{enost okolnog prostora, djelimi~nouspostavqenuniz mjera sanaciono-ure|ajnog karaktera, kao {to su:
obiqe`avawe pe}ine i granica za{ti}enog prostora na propisan na~in; postavqaweinformativnih tabli, putokaza i tabli upozorewa o po{tovawu uspostavqenog redai re`ima;
izvesti dodatne ure|iva~ke radove za obilazak
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
25/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 24
a`ivawa pe}ine Orlova~a podrazumijeva sqede}e radove:
}ini, du` speleolo{kog sistema i
obezbje|ivawe stacionarnih, kontinualnih hidrolo{kih osmatrawa vodotoka
aleontolo{ka istra`ivawa u pe}ini.
ezultate planiranih istra`ivawa pe}ine Orlova~a i planove sanacije i ure|ewapotrebno je na programskom i projektnom nivou integrisati kroz Program za{tite irazvoja.
Bli`e uslove odr`avawa reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekata iposjetilaca na za{ti}enom prostoru utvrdi}e Staralac posebnim aktom.
Istra`iva~ki radovirP ogram istr
nastavak speleomorfolo{kih istra`ivawa u pe
okolinih speleolo{kih objekata;
Siqave;
uspostavqawe mikroklimatskih osmatrawa u pe}ini; nastavak p
istra`ivawe pe}inske faune, a posebno entomofaune;
R
PROCEDURALNI, PROSTORNI I VLASNI^KI ASPEKT ZA[TITE
Proceduralni aspekt za{titeNa osnovu odredbi Zakona o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02)zakqu~eno je da treba donijeti akt o stavqawu pod za{titu pe}ine Orlova~a u statusu ipod nazivom Spomenik prirode "Pe}ina Orlova~a". Aktom o za{titi treba ustanovitiwen za{titni status kao jedinstvenog prirodnog dobra koje obuhvata pe}inu Orlova~u,
Malu pe}inu i izvor rije~ice Siwave koji predstavqaju jedinstvenu morfolo{ku iidrolo{ku cjelinu.obzirom da je navedeni speleolo{ki objekat vrednovan kao prirodno dobro od
tavqawu pod za{titu je u nadle`nosti Vlade
hSizuzetnog zna~aja dono{ewe akta o s
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
26/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 25
epublike Srpske, na prijedlog Ministarstva za prostorno ure|ewe gra|evinarstvo ikologiju i Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|a
rostorni i vlasni~ki aspekt za{titepomenika prirode osim pe}ine Orlova~a predla`e se prostor u
enoj neposrednoj okolini obuhva}en povr{inama katastarskih parcela na katastarskoj
ReRepublike Srpske.
P
Za za{titu u svojstvu swop{tini Mokro, Skup{tine op{tine Pale, prikazane na prilogu 3 i 4.
RE@IM ZA[TITE
Na prostoru koji je predmet ovog Elaborata i koji se predla`e za za{titu neophodno jeuspostaviti, u skladu sa ~lanom 49. Zakona o za{titi `ivotne sredine, re`im za{tite stepena.
U konkretnoj primjeni, navedeni re`im podrazumijeva tretman Spomenika prirode "Pe}i-
na Orlova~a" kao za{ti}enog prirodnog dobra poluotvorenog tipa, odnosno ograni~eneposjete po broju posjetilaca i pa`qivog ~uvawa. Na osnovu ovakvog re`ima neophodno jeaktom o za{titi, u ciqu preventivnog djelovawa, utvrditi pravno-administrativne mje-re, kao {to je navedeno.
Djelatnosti na za{ti}enom prostoru koje nisu zabrawene, kao i radovi van za{ti}enog
uticaja na `ivotnu sredinu. Izre~ene zabrane i navedenarocedura ne odnose se na postoje}i na~in kori{}ewa poqoprivrednog zemqi{ta.
li`e uslove reda i pona{awa vlasnika zemqi{ta, korisnika objekta i posetilaca na
slovima i mi{qewu Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnogasqe|a Republike Srpske.
\IVAWA I RAZVOJA PRIRODNOG DOBRA
prostora za koje se osnovano predpostavqa da mogu nepovoqno imati {tetne poslediceza za{ti}eni Spomenik prirode "Pe}ina Orlova~a", podlije`u proceduri dobijawasaglasnosti u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine i Uredbe o projektima zakoje se provovodi procjenapBza{ti}enom podru~ju utvrdi}e Staralac posebnim aktom, a po prethodno pribavqenim
un
MJERE ODR@AVAWA, URE
a podru~ju Spomenika prirode "Pe}ina Orlova~a", u smislu odr`avawa, ure|ivawa i
a{ti}enog prirodnog dobra, a koji su imenovani ovim elaboratom -
ra}ajnica.
Nrazvoja prirodnog dobra, kao dozvoqene mjere se propisuju:
Nau~na istra`ivawa; Poqoprivredna proizvodwa doma}instava u individualnom re`imu.
Podizawe autohtonih sastojina li{}ara na povr{inama pod {ikarama i{ibqacima, ako su uslovi povoqni, uz o~uvawe postoje}e autohtone vegetacije.
Izgradwa novih objekata i izvo|ewe radova koji su u funkciji prezentacije iza{tite zure|ewe saobra}ajnica, prihvatnih povr{ina, i dr., ili odgovaraju}im Planskimaktom spomenika prirode.
Zadr`avawe postoje}ih trasa saobra}ajnica, a mo`e se predvidjeti iasfaltirawe iskqu~ivo onih saobra}ajnica koje }e voditi do planiranogparkinga kako bi se omogu}ilo povezivawe naseqa i postoje}e lokacije posebnenamjene.
Zadr`avawe elektromre`e podru~ja na postoje}im pravcima dok se ne steknuuslovi za wenu rekonstrukciju u cjelini ili dijelovima uz obavezno kablirawe.
Prikqu~ivawe novih objekata uz obavezno kablirawe na mjestima gdje senaru{ava ambijentalna cjelina.
Da se planovima obezbjedi racionalizacija elektromre`e podru~ja i provo|ewekablova du` saob
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
27/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 26
Javno osvjetqewe na urbanizovanim povr{inama koje mo`e imati iskqu~ivopejza`ni karakter uz upotre h tijela.
edni~kovodosnabdijevawe za pojedine grupacije objekata, a prema posebnim tehni~kim
se:sirovina na cijelom
kog
h i sekundarnih jalovina, komunalnog, industrijskog i drugog
skih pomo}nih objekata poqoprivrednih doma}instava ih posebnim planskim i
nice, ukoliko nije utvr|ena va`e}im prostornim
gije terena i vodotoka, prevo|ewe voda jednog uka i re`ima vodotoka bez
z saglasnosti Zavoda za za{titu kulturnoa;
ovawa {umama.
ka stranih za prirodni `ivi svijet ovog
e u promet vrsta iz Naredbe o kontroli prometa i kori{}ewa.Sakupqawe i kori{}ewe svih za{ti}enih divqih biqnih i `ivotiwskih vrsta.
qaka i `ivotiwa za{ti}enih kao prirodne rijetkosti
ili drugih zakonski regulisanih kategorija.
bu odgovaraju}ih svjetlosni Individualno vodosnabdijevawe objekata iz bunara, s tim {to }e se
odgovaraju}im urbanisti~kim planovima omogu}iti zaj
uslovima.
* * *Na podru~ju spomenika prirode pe}ina Orlova~a , u ciqu odr`avawa, ure|ivawa irazvoja prirodnog dobra, i sprovo|ewa re`ima za{tite stepena zabrawuje Industrijska eksploatacija mineralnih i nemineralnih
podru~ju, osim ako se ne radi o strate{kim sirovinama, pri ~emu odluku donosinadle`ni dr`avni organ u skladu sa Zakonom o rudarstvu.
Primarna prerada i predkoncentracija sirovina, osim u slu~aju strate{interesa, pri ~emu se utvr|uju posebni uslovi za{tite `ivotne sredine.
Deponovawe primarniotpada i vi{kova zemqe sa otkopa na za{ti}enom podru~ju.
Izgradwa industrijskih, infrastrukturnih, privrednih, hidrotehni~kih i drugihobjekata ~iji rad i postojawe mogu izazvati nepovoqne promjene kvaliteta zemqi{ta,
voda, vazduha, `ivog svijeta, qepote predjela, kulturnih dobara i wihove okoline. Promjena namjena povr{ina, izuzev promjena koje proisti~u iz programskih
dokumenata Staraoca.
Gradwa stambenih, ekonomvikend objekata izvan gra|evinskih podru~ja utvr|eniurbanisti~kim dokumentima, odnosno gradwa objekata poqoprivrednihdoma}instava izvan postoje}ih gra|evinskih parcela do dono{ewa tih dokumenata.
Prosjecawe bilo koje nove saobra}ajili urbanisti~kim planom, ili granskim osnovama koje su usagla{ene sa re`imima imjerama za{tite podru~ja.
Uzimawe fosilonosnih materijala sa geolo{kih profila.
Svaka promjena postoje}e morfolodrugi vodotok, i izmjena hidrodinami~nih karakteristi
saglasnosti nadle`nih institucija.
iIzvo|ewe hidrogeolo{kih radova be
storijskog i prirodnog nasqe|a Republike i Staraoc Kaptirawe izvora, izgradwa hidrotehni~kih objekata (akumulacija, brana ...),
ukqu~uju}i i regulaciju vodotoka.
Svako pregra|ivawe vodotoka i izgradwa novih ribwaka.
Formirawe deponija bilo kog otpada. Formirawe mrcini{ta na podru~ju otvorenog karsta. Skladi{tewe, deponovawe i bacawe komunalnog otpada i otpadnih materijala svih
vrsta van mjesta odre|enih za tu namjenu, kao i neregulisano formirawe mrcini{tai odlagawe stajskog |ubriva.
Rukovawe otrovnim hemijskim materijama, naftnim derivatima i drugim opasnim
materijama. Uni{tavawe {umskih kompleksa i wihovo usitwavawe.
^ista sje~a u prirodnim sastojinama i kr~ewe {uma, kresawe lisnika i prekomjernokori{}ewe drvne mase u odnosu na ciqeve i principe gazd
pKr~ewe {uma i obavqawe drugih radwi na mjestima i na na~in koji mogu izazvatirocese jake i ekscezivne vodne erozije i nepovoqne promjene predjela.
Preoravawe prirodnih livada i pa{waka.
Sadwa, zasijavawe i naseqavawe vrsta biqapodru~ja, osim za potrebe spre~avawa erozije i klizi{ta.Sakupqawe i stavqaw
Uni{tavawe divqih vrsta bi
Naseqavawe vrsta `ivotiwa stranih za prirodni `ivi svijet ovog podru~ja, uslobodnom prostoru.
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
28/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 27
UPRAVQAWE ZA[TITOM
Uspostavqawe zakonske za{tite, odnosno progla{ewe pe}ine Orlova~a za za{ti}enoprirodno dobro - spomenik prirode, jedan je od osnova za upravqawe za{ti}enimprirodnim dobrom. Upravqawe prirodnim dobrom podrazumijeva efikasno planirawe,pra}ewe stawa, preduzimawe mijera i aktivnosti na unapre|ivawu, razvoju i
u pa`wu u upravqawu spomenikom prirodereba posvetiti za{titi speleolo{kog objekta i prirodnih otvora u karstu.
e|usobne obaveze Staraoca i predstavnika organa koji donose akt o za{titi,koji mo`e biti ograni~enog ili neograni~enog
rajawa. Veoma je zna~ajno da Staralac dobije neposrednija ovla{}ewa u domenu
kori{}ewu prirodnih vrijednosti podru~ja saglasno utvr|enim mjerama i uslovimaza{tite.
U preduzimawu mjera i uslova za{tite, imaju}i u vidu potrebu o~uvawa prirodnihvrijednosti, ne`ive i `ive prirode posebntNa osnovu konsultacija i mogu}nost razvoja prirodnog dobra i wegovog ukqu~ivawa uPrograme razvoja regionalnog i vi{eg karaktera, preporu~uje se da se za staraocaspomenika prirode "Pe}ina Orlova~a" odredi Op{tina Pale koja je nosila dosada{weaktivnosti na turisti~kom ure|ewu pe}ine.
Mneophodno je regulisati ugovorom
tobustavqawa radova koji nisu u skladu sa propisanim re`imom za{tite i nalagawemmjera koje su du`ni da sprovedu korisnici prostora.
FINANSIRAWE ZA[TITOM
Finansijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije, istra`ivawa i izvo|ewaradova na za{titi potrebno je obezbjediti iz izvora Republike i iz drugih izvora uskladu sa ~lanom 44. Zakona o za{titi prirode. Tako|e treba deo radova koji se odnosea turisti~ku prezentaciju lokaliteta da participira Staralac, a Republika da pru`ide|ene olak{ice nosiocu razvoja turizma, odnosno Staraocu. Tro{kovi teku}eg
i}enog prirodnog dobra koje vr{i Staralac pokrili bi se dijelom izopstvenih sredstava Staraoca, a dijelom iz op{tinskih sredstava, odnosno iz
nosno prirodnih resursa.
noodr`avawa za{ts
namenskih fondova Republike, i dijelom iz naknada koje }e na zakonom propisan na~indavati glavni korisnici ovog prostora, od
SMJERNICE
U ciqu stavqawa za{ti}enog dobra u funkciju i rje{avawa mogu}ih konfliktnihinteresa, neophodno je odmah pristupiti:
1. Obezbije|ivawu planskih osnova za upravqawe i ure|ewe podru~ja, {to bi
ih razvojnih programa za za{ti}eno podru~je, kao samostalnihgionalnog razvoja Pala i Jahorine.
tvr|ivawe stawa izgradwe na podru~ju, odnosno pravnog statusa svih postoje}ihZakonu, ako odgovaraju kriterijumima iz ovog
- organizovawe saradwe sa slu`bama op{tina, posebno inspekcijskim slu`bama izurbanizma i gra|evinarstva radi spre~avawa bespravne izgradwe;
- u saradwi sa Zavodom za za{titu kulturno istorijskog i prirodnog naslije|aRepublike Srpske i zavi~ajnim muzejima napraviti programe istra`ivawaza{tite etnonasqe|a na za{ti}enom prostoru, odnosno rekonstrukcija zaru{enihi zapu{tenih vodenica i drugo.
podrazumjevalo izradu sqede}ih dokumenata:- sredworo~nog i godi{wih programa za{tite i razvoja za{ti}enog dobra;- prioritetn
dokumenata ili dijelova programa re2. Izradi dokumentacione osnove, pod kojom se podrazumijeva:
- uobjekata, uz wihovu legalizaciju poelaborata;
- uspostavqawe katastra instalacija;- revizija, a`urirawe katastra, posebno stawa vlasni{tva na poqoprivrednim
povr{inama.-
3. Organizaciji za{tite na podru~ju i to:- formirawe slu`be nadzora;
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
29/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 28
V
PRILOZI
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
30/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 29
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^APolo`aj pe}ine Orlova~a 1:100 000(Topografska karta l. Gora`de, 1971)
Spomenik prirode ep }ina Orlova~a
oordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4860,00 N
Y 6546,400 E
Nadmorska visina 948 m
Prilog 1
K
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
31/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 30
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^APolo`aj pe}ine Orlova~a 1:25 000
(Topografska karta l. Gora`de 1-1,1986)
p }ina Orlova~a
oordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4860,00 N
Y 6547,16 E
Nadmorska visina 948 m
Prilog 2
Spomenik prirode eK
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
32/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 31
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^AKopija katastarskog plana
Katastarska op{tina Mokro, broj plana 6- d/4 i 7 c/3Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Podru~na jedinica Pale
Prilog 3
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
33/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 32
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^APopis i povr{ine katastarskih ~estica
dio ~estice
Prilog 4
broj~estice
povr{ina(hektara)
640/1 13.235
640/2 6.800
641/2 6.980
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
34/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 33
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^AZone i re`imi za{tite Spomenika prirode Pe}ina Orlova~a
Prilog 5
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
35/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 34
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^AGeolo{ka karta okoline Pustopoqa 1:100 000
(OGK Pra~a K 34-2, 1982)
Legenda
Aluvijalni nanos Granica osmatrana iaproksimativna ili pokrivana
Urnisi i sipariEroziona ili tektonsko erozionagranica
Deluvijalno-proluvijalni zastori Osa sinklinale
Kre~waci, ro`naci, tufovi i glinci Osmatran rasjed
Bankoviti i masivni kre~waci ibre~asti kre~waci Han Buloga Pokriven rasjed
Fotogeolo{ki osmatran rasjedKvarc-liskunoviti pje{~ariSarajevski pje{~ari, {kriqavisubgrauvakni i grauvakni pje{~ari,alevroliti i glinci. Polo`aj pe}ine
Prilog 6
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
36/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 35
SPOMENIK PRIRODE PE]INA ORLOVA^APlan pe}ine Orlova~a
Prilog 7
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
37/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Spomenik prirode P e } i n a O r l o v a ~ a 36
L
ITERATURA
-
8/14/2019 pecina Orlovaca
38/38
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOG NASQE\A
Vujnovi}, L. i dr. (1983): Tuma~ za Osnovnu geolo{ku kartu 1:100 000, list Pra~a K 34-2,Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Vujnovi}, L. i dr. (1983): Osnovna geolo{ka karta SFRJ 1:100 000, list Pra~a, K 34-2,Savezni geolo{ki zavod, Beograd
Dujakovi}, G. (2004): Pe}ine i jame RepublikeSrpske- Zavod za uxbenike i nastavnasredstva, Srpsko Sarajevo
Kurtovi}, M. (1977): Savina pe}ina Biser kraj Sarajeva- Na{ kr{, 3, Sarajevo
Kurtovi}, M (2004): Istra`eni speleolo{ki objekti na podru~ju op{tina Pale, Stari Grad(Sarajevo), Ilixa, Sokolac, Kalinovik, Ilija{, Trebiwe, Bile}a, Gacko, Berkovi}i iNevesiwe.- (neobjavqeno)
Lazarevi}, R. (1995): Turisti~ke pe}ine u Republici Srpskoj - Srpske zemqe i svijet,Bawa Luka
Lazarevi}, R. (1995): Turisti~ke pe}ine u Republici Srpskoj - Zbornik radovaSimpozijuma "Resursi RS", Bawa Luka
Malez, M.; Lajtner, I.; Paunovi}, M.; Sli{kovi}, T (1987): Kartarnogeolo{ka ipaleontolo{ka Prou~avawa u spiqi Orlova~a kod Sarajeva.- Kr{ Jugoslavije, 12/3,Zagreb
Peceq, M. R, Markovi}, S. B.; Jovanovi}, M; Peceq, J (2002): Novi rezultati istra`ivawape}ine Orlova~a.- Glasnik Geografskog dru{tva Republike Srpske, sveska 7, Bawa Luka
Peceq, M. R, Markovi}, S. B.; Jovanovi}, M (2002): Pe}ina Orlova~a - Univerzitet uSrpskom Sarajevu, Institut filozofskog fakulteta, Pale
Peceq, R. M; Markovi}, B. S.; Jovanovi}, M.: Novi rezultati istra`ivawa pe}ineOrlova~e.- Zbornik radova filozofskog fakulteta u Srpskom Sarajevu , "Radovi", kw. 3(u {tampi)
Curcic, S. B.; Pecelj, J. M.; Stojkoska, E. (2002): A redescription of
charonites orlovancensis reitter (Bathyscnae, Cholevidae, Coleoptera)
with some notes on its sistematic position and ecology.- ARCH. Biol. Sci.
Belgrade, 54 (3-4), 129-132
Turisti~ko ure|ewe pe}ine Orlova~a i za{tita wenog geo-nasqe|a i biodiverziteta,Filozofski fakultet Univerziteta u Srpskom Sarajevu (projekat)