pecina ljubacevo
TRANSCRIPT
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
1/42
REPUBLIKA SRPSKAMINISTARSTVO PROSVJETE I KULTUREREPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG I PRIRODNOGNASQE\A
PRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITUKAO PRIRODNOG DOBRA OD IZUZETNOG ZNA^AJA
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
2/42
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO ISTORIJSKOGI PRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA
Elaborat
PRIJEDLOG ZA STAVQAWEPOD ZA[TITU SPOMENIKAPRIRODE PE]INA UKAMENOLOMU QUBA^EVOKAO PRIRODNOG DOBRA ODIZUZETNOG ZNA^AJA
Rukovodilac Jelena Kadi}
Obra|iva~
Goran Dujakovi}, speleolog
Dr Du{an Mijovi}, geolog
Dragan Kova~evi}, dipl. in`. {um.
Goran Pani}, geograf
Fotografije Goran Dujakovi}
Tehni~ka obrada
Jelena Savi}, dizajn
Goran Kalini}, obradapriloga
Svetlana [iqegovi}, lektor
Direktor Svetlana [iqegovi}
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
3/42
1.
REPUBLI^KI ZAVOD ZA ZA[TITU KULTURNO-ISTORIJSKOG IPRIRODNOG NASQE\A REPUBLIKE SRPSKE pristupio je:Pravni osnov za dono{ewe akta o stavqawu pod za{titu prirodnog dobra
sadr`an je u ~lanu 33 stav 1. i 2. Zakona o za{titi prirode prema kome seprirodno dobro stavqa pod za{titu aktom nadle`nog organa na osnovuPrijedloga ministarstva nadle`nog za za{titu `ivotne sredineRepubli~ki zavod za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnog nasqe|aRepublike Srpske pripremio je Elaborat: Prijedlog za stavqawe podza{titu spomenika prirode "PE}INA U KAMENOLOMU QUBA^EVO" kaoprirodnog dobra od velikog zna~aja sa prijedlogom akta o za{titi.
Bawa Luka, 2007. god.Direktor Zavoda
,
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
4/42
2.
SADR@AJPRIJEDLOG ZA STAVQAWE POD ZA[TITU SPOMENIKA PRIRODE "PE]INAU KAMENOLOMU QUBA^EVO" KAO PRIRODNOG DOBRA OD VELIKOGZNA^AJA
IDENTIFIKACIJAVrsta i naziv prirodnog dobraOsnovna vrijednostPolo`ajGranice za{ti}enog podru~ja i zone za{titePrethodni status za{titeKategorija
Me|unarodni status
OPIS PRIRODNOG DOBRAPriroda^ovjek i priroda
VREDNOVAWEOcjena ispuwenosti uslova za za{titu
Ocjena vrijednostiPrijedlog kategorije
KONCEPT ZA[TITEOptimalni model za{titeCiqevi razvojaProceduralni, prostorni i vlasni~ki aspekt za{titeRe`im za{titeMjere odr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra
Upravqawe za{titomFinansirawe za{titeSmjernice
PRILOZIprilog 1: Polo`aj Pe}ine u kameneolomu Quba~evo 1:100 000prilog 2: Polo`aj Pe}ine 1:25 000
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
5/42
3.
I
- IDENTIFIKACIJA
VRSTA I NAZIV PRIRODNOG DOBRA
Spomenik prirode "Pe}inau kamenolomu Quba~evo"
OSNOVNA VRIJEDNOST
Slo`en, podzemni horizontalni oblik karstnog reqefa, koji sa~iwavanekoliko dvorana povezanih kanalima, ispuwen atraktivnim i veomarijetkim oblicima pe}inskog nakita. Pe}ina je izuzetno zna~ajangeomorfolo{ki, speleoklimatolo{ki i potencijalno biospelolo{kilokalitet u Republici Srpskoj. Tokom speleolo{kih istra`ivawa (2004-2006.godina) u podzemnim kanalima i dvoranama prona|eni su izuzetno rijetki
oblici ekscentri~nog pe}inskog nakita (heliktiti) na vi{e lokacija. Porasprostrawenosti ekscentri~nog pe}inskog nakita (Visoka dvorana,Dvorana stalagmita, Kalcitna dvorana i Dvorana Posledwi horozont) ovo jejedinstven podzemni objekat u Republici Srpskoj, a i Bosni i Hercegovini.Pe}ina je tako|e bogata i ostalim oblicima pe}inskog nakita: velikimsalivima, stalagmitima, stalaktitima, pe}inskim stubovima, bigrenimkadama i draperijama.
POLO@AJSjeverozapadna Republika Srpska, kamenolom Quba~evo.
Teritorija op{tine Bawa Luka, podru~je sela Quba~evo, kamenolomQuba~evo.
Udaqenost: od (centra) Bawa Luke 14 km.
Pristupa~no putni~kim vozilom iz dva pravca:- od Bawa Luke asfaltnim putem do Karanovca, daqe prema Kne`evu do
skretawa za kamenolom Quba~evo. Od ulaza u kamenolom 200 metara doulaza u pe}inu;
- od Kne`eva prema Bawa Luci asfaltnim putem ispod planina ^emernicai Osma~a do skretawa za kamenolom Quba~evo. Od ulaza u kamenolom
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
6/42
4.
GRANICE ZA[TI]ENOG PODRU^JA I ZONE ZA[TITE PE]INE UKAMENOLOMU QUBA^EVO
U za{ti}enom spomeniku prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo utvr|ujese re`im za{tite I i II stepena.Spomenik prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo nalazi se ukamenolomu Quba~evo, selo Quba~evo oko 15 km od centra Bawa Luke,op{tina Bawa Luka, KO Quba~evo, na katastarskim ~esticama: k.~. 63/2, k.~.985 k.~. 45/3, k.~. 46/1, k.~. 46/2, k.~. 47/1, k.~. 47/2, k.~. 48, k.~. 49, k.~. 50/2, k.~. 50/3,k.~. 63/2, k.~. 64/1, k.~. 64/2, k.~. 65/1, k.~. 65/2, k.~. 66/1, k.~. 66/2, k.~. 67, k.~. 68, k.~.978, k.~. 979, k.~. 981, k.~. 984, k.~. 986, k.~. 987, k.~. 988, k.~. 2195/1 te dijelovik.~. 63/1 i 2195/2 ucrtani na kopiji katastraskog plana, a obuhvata povr{inuod45,45 hektara.Pod re`imom za{tite prvog stepena nalazi se:- ju`ni kanal sistema pe}ine (k.~. 63/2, k.~. 985, i dio k.~. 63/1 ucrtan nakopiji katastarskog plana) ukupne povr{ine 5,89 hektara.Re`im za{tite I stepena podrazumjeva zabranu kori{}ewa prirodnihbogastava i sve vidove kori{}ewa prostora i aktivnosti , osim pra}ewastawa, nau~nih istra`ivawa, ure|ewa pe}ine (poseban projekat ure|ewa) ikontrolisanih posjetaPod re`imom za{tite drugog stepena nalaze se:- sjeverni kanal sistema pe}ine sa okolinom (k.~. 46/1, k.~. 46/2, k.~. 47/1, k.~.47/2, k.~. 48, k.~. 49, k.~., k.~. 50/2, k.~. 50/3, dio k.~. 63/1, k.~. 63/2, k.~. 64/1, k.~.64/2, k.~. 65/1, k.~. 65/2, k.~. 66/1, k.~. 66/2, k.~. 67, k.~. 68, k.~. 978, k.~. 979, k.~.981, k.~. 984, k.~. 986, k.~. 987, k.~. 988, k.~. 2195/1, i dio k.~. 2195/2 ucrtan nakopiji katastarskog plana) ukupne povr{ine 39,56 hektara.Re`im za{tite II stepena podrazumjeva aktivnosti na o~uvawu iunapre|ewu za{ti}enog prirodnog dobra, razvoja turizma i rekreacije kao iobavqawe privrednih djelatnosti koje nisu u suprotnosti sa propisanimmjerama za{tite.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
7/42
5.
RETHODNI STATUS ZA[TITE
P
e}ina u kamenolomu Quba~evo se do sada nije nalazila na listi
ATEGORIJA
Pza{ti}enih prirodnih dobara Republike Srpske, a ni Republi~kog zavoda zaza{titu spomenika kulture i prirode BiH (predratni period). Tokom 2005.godine prirodno dobro je stavqeno pod prethodnu za{titu (Slu`beniglasnik RS br. 35/05).
K
pomenik prirode.
Na osnovu Inventara objekata geonasqe|a Republike Srpske, prirodno
E\UNARODNI STATUS
S
dobro Pe}ina u kamenolomu Quba~evo je objekat geonasqe|a regionalnogzna~aja.
M
IUCN klasifikacija za{ti}enih prirodnih podru~ja: Category III - Natural
odru~ja (United Nations List
Monument / Natural Landmark- Prirodni spomenik.IUCN Lista nacionalnih parkova i za{ti}enih pof National parks &Protected Areas). Ne upisuje se zbog male povr{ine.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
8/42
6.
II - OPIS PRIRODNOG DOBRARIRODA
P
EOLO[KA GRA\Aeolo{ka gra|a {ireg podru~ja pe}ine u kamenolomu u Quba~evu obuhvata
ezozoik{irem podru~ju pe}ine u kamenolomu u Quba~ebu, stijene sredwe i gorwe
kom jurskog perioda vr{ena je iskqu~ivo karbonatna sedimentacija, i
redwo-gorwojurske sedimente predstavqaju dolomiti sa ulo{cima
orwojurski sedimenti su svjetlosivi sitnozrni kre~waci, u kojima su
GGvi{e strukturno-facijalnih cjelina, u kojima su pored karbonatnih masamezozojske starosti na istra`nom terenu zastupqene i stijene razli~itogsastava i starosti (OGK, list Bawa Luka, 1977 i OGK list Jajce, 1981).Rasprostrawewe zastupqenih litolo{kih ~lanova na istra`nom podru~juprikazano je na prilogu 6.
Strukturne karakteristike istra`nog podru~ja su veoma slo`ene iodra`avaju istoriju formirawa sjeverozapadnog oboda Dinarida.
MUjure (J2+3) na kontaktu sa dowo- i gorwokrednim stijenama (K1 i K2)
ispresjecane su brojnim rasjedima regionalnog karaktera.Totalo`eni su raznovrsni kre~waci sa bogatom faunom. Zahvaquju}i tomeizvr{eno je razdvajawe, na nera{~lawene sredwo-gorwojurske sedimente iseriju gorwojurskih sedimenata.
Stamnosivih I ponegdje rumenkastih kre~waka, koji navi{e postepenoprelaze u slojevite sive kre~wake sa obiqem faune. Od mikrofosila premaMarinkovi} i dr, (1981) konstatovani su Protopeneroplis striata, Conicospirillinabassiliensis, macroporella cf. selli i drugi. Debqina ovih sedimenata varira od400 do 500 metara.
G~esti ostaci koralskih kolonija, hidrozoa I nerinea. Ukupna debqina ovih
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
9/42
7.
edimente na istra`nom prostoru predstavqaju proluvijalne ideluvijalne tvorevine i aluvijalni sedimenti rijeke Vrbas kvartarne
trukturne karakteristikeuba~eva, kao i cijelo podru~je Bawaluke,
ostalom i ~itava sjeverozapadna Republika Srpska, pripadaju
u kamenolomu sa okolinom pripada jedinici Osma~a, ~ije jeru`awe pravca sjeverozapad-jugoistok. Ova strukturna jedinica
eqefokolini istra`nog prostora dominira planina Osma~a kao
ajmarkantnija morfolo{ka pojava ju`no od grada Bawa Luka, na desnoj
ova: Mileti}a vis (889m), Rustina (861m) i Vijenac
o sa isto~nim dijelom planine Mawa~a.
sa~iwavaju plo~asti mikriti sa uklopcima ro`naca i kalkareniti dobro
uslojeni. Turbiditne sekvence su najvi{e izra`ene u ni`im nivoima.Ukupna debqina iznosi oko 200 m.
KenozoikKenozojske s
starosti. Na u`em podru;ju istra`ivawa kenozojski sedimenti gotovo danemaju znatnije rasprostrawewe.
SRegionalno gledano podru~je Qugeotektonskoj jedinici unutra{wih Dinarida, odnosno wenom sjevernomobodu.
Pe}inappredstavqa sinklinalu koja blago tone prema jugoistoku (Marinkovi} i dr,1981). Prema istim autorima osobina ove strukturne jedinice je da onapresijeca tri skoro paralelna rasjeda razdvajaju}i mawe blokove platoKrmine i plato Quba~evo-Memi}i. Ina~e plato Quba~evo-Memi}i jenaknadnim tektonskim pokretima deformisan usqed ~ega karbonatnislojevi padaju prema sjeveroistoku. Cijeli speleolo{ki sistem pe}ine u
kamenolomu Quba~evo formiran je upravo u navedenim sedimentima inajvjerovatnije wegov generalni pad prati pad slojeva.
RU {irojnstrani rijeke Vrbasa,.
Osma~a je dinarskog pravca pru`awa, sa istoimenim najvi{im vrhom (949m)i nekoliko mawih vrh(848m). Planina o{tro pada zapadno prema rijeci Vrbas, najzna~ajnempovr{inskom toku {ireg podru~ja.Prema karti rasprostrawenosti karsta (Andri}, B.) {ire podru~je Osma~epripada zoni dubokog karsta zajedn
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
10/42
8.
orfohidrolo{ke odlike Pe}ine u kameonolomu Quba~evo~evo
redstavqa dio ve}eg podzemnog sistema koji je minirawem otkriven, a
mawih
vu morfolo{ke analize izdvojeno je nekoliko cjelina ovogpeleolo{kog objekta. Opis morfolo{kih odlika pe}ine prikazan je na
Visoka dvorana,
ta,na,
lazni kanal
MSpeleolo{ki objekat Pe}ina u ju`nom dijelu kamenoloma Qubapkasnije tokom radova i znatno uni{ten. Pored kanala u ju`nom dijelu, ukamenolomu jo{ uvijek egzistira i kanal u sjevernom dijelu kamenoloma.Pregledom speleologa ovog dijela pe}ine 2004. godine u koji se ulazikaverenom ustanovqena je du`ina kanala koja prelazi 200 metara. Ulazak u
ovaj dio nekada jedinstvenog speleolo{kog sistema sada je izuzetnorizi~an zbog naru{ene stabilnosti nadsloja izazvanih neprekidnimminirawem ovog dijela kamenoloma u periodu 2004-2007. godina. Tako|e, ublizini sada{weg ulaza pe}ine u ju`nom dijelu kamenoloma evidentiranasu i dva {ira rasjeda - kanala ispuwena pe}inskim nakitom, preko kojih jenajvjerovatnije speleolo{ki sistem komunicirao prema povr{ini.Posmatrano u planu i profilu, pe}ina u ju`nom dijelu kamenoloma jepodzemni objekat koji se sastoji iz glavnog, prostranog i nekolikokanala koji povezuju ~etiri dvorane. Generalni pravac pru`awa glavnog
kanala iznosi oko 1800
. Ukupna du`ina svih kanala pe}ine (ju`nog dijela) je338 m, dubina -7,7m a visinska razlika izme|u najvi{eg i najni`eg dijela 18metara.
Na osnososnovu slede}ih cjelina:
Ulazni kanal,
Slijepi kanal, Dvorana stalagmi Kalcitna dvora Kolaps, Dvorana Posqedwi horizont
Uma jedan vertikalno izdu`en otvor koji je sa jedne strane
regra|en velikim salivom. Smje{ten je na zasje~enoj strani ju`nog dijelaUplaz u pe}inu i
kamenoloma. Ulazni otvor je orijentisan prema jugoistoku. Ulaz je relativnomalih dimenizija, {irine 1,20 m i visine 3 m. Dno ulaza je pokriveno
j j
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
11/42
9.
Visoka dvoranazuje Ulazni kanal, Slijepi kanal i
voranu stalagmita. Sa visinom tavani~nog dijela koja dosti`e 10 metara,Sastoji se iz jedne dvorane koja poveDto je i najvi{a morfolo{ka cjelina u pe}ini. Dno kanala je pokrivenodebelim talogom raskva{ene gline. Dvorana ima prosje~nu {irinu od 6-9metara
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
12/42
10.
kla saliv nisu novijeg datuma i najvjerovatnije su seizmi~ke
su stvarale i oblikovale ove pojave. Orijentisanost kanala pravcem jug-
sjever ukazuje i na mogu}i pravac paleotoka koji je najvjerovatnijedrenirao povr{inske i podzemne vode visoravni Quba~evo prema kawonurijeke Vrbas (udaqenost od pe}ine 3-4km-sjeverozapadno). Spu{tawevodenog toka u ni`e eta`e i ostavqawe sada{wih kanala pe}ine bezaktivne hidrolo{ke funkcije pretpostavqa i postojawe ni`ih podzemnihhorizonata koji su za sada speleolo{ki nedostupni i izvjesno hidrolo{kiaktivni.Na dijelu su`ewa koje odvaja Visoku dvoranu od Dvorane stalagmita,nalazi se interesantna pojava napuknu}a na jednom salivu. Pomjerawa koja
su presjeprirode. Procesom karstifikacije pukotina se obnovila i zapunilamaterijalom, iako su dijelovi saliva pomjereni u razli~itim smjerovimanekoliko centimetara.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
13/42
11.
Slijepi kanalNastavqa se sjeverozapadno od Visoke dvorane. Naziv je dobio zbogpolo`aja koji je u planu pe}ine orijentisan prema ulaznom dijelu islijepog, pukotinskog zavr{etka kanala. Za razliku od Ulaznog kanala iVisoke dvorane koji su gotovo potpuno horizontalni, ovaj kanal u po~etnomdijelu ima blagi uspon, a daqe zavr{ava padom u jednu pukotinu. Poku{ajispelologa da preko ovog kanala u|u u ni`e eta`e pe}ine bili subezuspje{ni. Dno kanala je pokriveno dijelom kalcitnom korom, dijelom
raskva{enom ilova~om. Strop i strane kanala su ispuwene pe}inskimnakitom. Na pojedinim mjestima nalaze se atraktivni oblici stalagmita.
Dvorana stalagmitaU dvoranu se ulazi preko su`ewa kojim je odvojena od Visoke dvorane.Su`ewe je rijedak dio pe}ine koji je te`e prohodan. Visina su`ewa sekre}e oko 0,50 m. Na stropnom dijelu su`ewa nalaze se mawe nakupineekscentri~nog nakita. Dvorana je dobila naziv po atraktivnoj grupimasivnih stalagmita koji su prona|eni tokom prvih posjeta speleologa, odkojih je na`alost, sada u dvorani prisutno samo nekoliko primjeraka. Jedandio stalagmita je usqed detonacija rastre{en, napukao i pao.Najatraktivnije primjerke veoma masivnih stalagmita su odnijeliposjetioci prije nego {to je postavqena kapija na ulazu u pe}inu. Dnodvorane pokriveno je kalcitnim naslagama i mawim bigrenim kadama. Nabo~nim stranama dvorane nalaze se mawe nakupine heliktita i krupnihkristala kalcita.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
14/42
12.
Kalcitna dvoranaOvo je najdu`a i najinteresantnija dvorana pe}ine u Quba~evu. Ukupnadu`ina dvorane je 103 metra. Karakteri{e je relativno velika {irina ibogatstvo raznovrsnih oblika pe}inskog nakita. Od izlaza iz Dvoranestalagmita dvorana se ra~va na dvije strane.Sjeverozapadni krak se od mjesta ra~vawa, su`ava i poslije jednog mawegpada zavr{ava kru`nom dvoranom. U ovom dijelu su razvijene skromnijeforme pe}inskog nakita. Ukupna du`ina ovog dijela dvorane je 27 metara.
Jugoisto~ni krak je najintersantniji dio dvorane. Veliki saliv izgra|en od~istog kalcita u cjelosti pokriva zapadnu stranu dvorane. Ovaj saliv kojise na pojednim mjestima uzdi`e do visine plafona prostire se do naj{ireg
ijela dvorane. Velika koncentracija ekscentri~nog nakita formirana je nadijelovima saliva, stalagmitima, mawim pe}inskim stubovima i na bijelimstalaktitima stropa. Tavanica dvorane je ukra{ena interesantnim oblicimastalaktita tipa-A (makarona) koji su zbog mjesta na kome se nalaze (velikavisina) ostali izuzetno dobro o~uvani. Velika koncentracija ekscentri~nognakita je posqedica izolovanosti podzemnih kanala i dvorane desetinama
hiqada godina tako da su rijetki oblici pe}inskog nakita nesmetano rasliu uslovima velike vla`nosti.Dno dvorane je potpuno horizontalno, prekriveno ilova~om koja seprostire u vidu tanke tvrde kore. Ako su predwi dijelovi pe}inerazblatweni od prokapnih voda koje su o~ito u ovim dijelovimaintenzivnije, najve}i dio Kalcitne dvorane je tokom cijele godine suh.Najve}a {irina Kalcitne dvorane iznosi 16 metara u dijelu u kome dvoranamijewa pravac pru`awa prema jugozapadu. Od mjesta u kome mijewa pravacprostirawa, dvorana se karakteri{e velikom {irinom a pojavquje se i
veliko uru{avawe dna. Uru{avawe se zavr{ava pukotinski i najvjerovatnijekomunicira sa ni`im eta`ama u koje za sada nije mogu}e spelolo{koprodirawe. U zavr{nom dijelu dvorana je presje~ena depresijom koja sespu{ta 6 metara vertikalno u odnosu na dno dvorane. Depresija (Kolaps) jeu stvari razdvojila Kalcitnu dvoranukanal na dvije cjeline i izdvojilaDvoranu Posledwi horizont kao zasebnu morfolo{ku cjelinu. Isto~nastrana zavr{nog dijela Kalcitne dvorane je pokrivena ostacima kre~wa~kihblokova, kamewa i bigrenim korama.
d
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
15/42
13.
KolapsJe hidrolo{ki najaktivniji, najinteresantniji i najneprohodniji diope}ine. Prelazak je mogu} samo spustom i usponom preko gotovo vertikalnihstrana Kolapsa na ~ijim stranama se nalazi natalo`en sloj navla`enegline. U vidu mawih depresija-udubqewa pregra}uje gotovo u cjelostidvoranu i spu{ta se 6 metara u odnosu na dno Kalcitne i DvoranePosledweg horizonta, koje se nalaze na istom pravcu prostirawa. Velikaraskva{enost, obilno prisustvo gline, povremeno formirawe lokvi vode
ili mawih poto~i}a (samo tokom obilnijih padavina) ukazuju da pe}inapreko ovog dijela komunicira pukotinski sa ni`im eta`ama speleolo{kogsistema koje omogu}uju odvo|ewe, mogu}e, i ve}ih koli~ina vode.
Dvorana Posqedwi horizontva dvorana nastavqa na Kolaps i predstavqa zavr{nio dio pe}ine. Dno
je pokriveno kalcitnim nakupinama i u predwem dijeluOdvorane
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
16/42
14.
^OVJEK I PRIRODAUvidom u stawe na terenu, zapa`aju se fizi~ki, i drugi vidqiviindikatori neposredne ugro`enosti. Neposredna okolina Pe}ine ukanemolomu Quba~evo zahva}ena je antropogenim uticajima u smisluprivrednih postrojewa i separacije geolo{kog materijala. U u`oj zonipe}ine, primje}eni su direktni uticaji ~ovjeka. Morfologija nekada{wegkre~wa~kog masiva potpuno je uni{tena i zaravwena do planirane kotekamenoloma.
Nakon speleolo{kih istra`ivawa i konstatovawa izuzetnih vrijednostiovog speleolo{kog objekta, preduzeti su prvi koraci ka wegovoj za{titi.Tako je zabranom rudarsko-geolo{kog inspektora (Broj:/I-06/2-311-35/2004)
d 08.04.2004 godine stavqen pod privremenu za{titu kanal u ju`nom dijeluokamenolama dok je kanal u sjevernom dijelu prepu{ten uni{tavawu jer bi se
}
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
17/42
15.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
18/42
16.
IIII - VREDNOVAWECJENA ISPUWENOSTI USLOVA ZA ZA[TITU
O
e}ina u kamenolomu Quba~evo predstavqa morfolo{ki slo`enpeleolo{ki objekat, koji karakteri{e rijedak i ekscentri~an pe}inskiakit. Pe}inu karakteri{u prostrani kanal razvijeni u jednom horizontu,
atraktivan i rijedak pe}inski nakit koji je za sada samo djelomi~noistra`en. S obzirom da je kaverna desetinama hiqada godina bilazatvorena i nedostupna, vanredno je interesantna sa aspekta budu}ihmikroklimatskih i biospeleolo{kih istra`ivawa. Pomenuti skupvrijednosti speleolo{kog objekta Kaverna u kamenolomu Quba~evo daje jojsvojstvo prirodnog dobra u skladu sa Zakonom o za{titi `ivotne sredine("Slu`beni glasnik RS", br. 50/02).
Determinisawe istra`nog podru~ija kao prirodnog dobra i ocjenaispuwenosti uslova za za{titu vr{eni su uokviru standardne procedurevrednovawa sa stanovi{ta potreba i ciqeva za{tite prirode i `ivotnesredine ~iji su kriteriji iskazani kao:
Izvornost (autohtonost) stepen izmjewenosti prirodnog stawa,glavnih ~inilaca, elemenata i odlika nekog prostora ili pojava poddirektnim ili posrednim uticajem ~ovjeka,
Reprezentativnost pokazateq jedinstvenosti i specifi~nostiprirodnog dobra u okviru grupe srodnih pojava,
Rijetkost - izraz kvantitativnog stawa i pokazateq ugro`enostiodre|ene pojave ili procesa, vezano za odre|eni prostorni ilivremenski okvir,
Raznolikost - izra`ena bogatstvom raznovrsnih, me|usobnokombinovanih, prirodnih pojava i procesa,
Cjelovitost-koja izra`ava stepen jedinstva i zaokru`enostiodre|enog prostora ili pojave i wihovih sadr`aja,
Esteti~nost-po kojoj se cijene atraktivnost ambijentalno-pejsa`nihvrijednosti, i qepota prirodnog dobra.
Psn
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
19/42
17.ihovih vrednosti vr{i na iskustveno-komparativnoj i kvalitativnoj
osnovi. Me|utim, bez obzira na pomenute pote{ko}e valorizacije, prirodnevri i Girske pe}ine imaj sna`nu argumentaciju koja obezbije|ujeklapawe u navedene kriterijume.
ta Republike Srpske,au~no vrednovanih u okviru radne grupe za speleologiju pri Nacionalnom
w
jednost uuPe}ina u kamenolomu Quba~evo po svojim dimenzijama i karakteristikamaspada u petnaest najzna~ajnijih speleolo{kih objekansavjetu za geonasqe|e Republike Srpske, odnosno u Inventaru objekatageonasqe|a.
OCJENA VRIJEDNOSTI
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
20/42
18.
izdvojeni predeo su, i pored potpunere|enosti pristupnog prostora, u znatnoj mjeri reprezentativni {to se
ra{ava podzemne dvorane i galerije, Veoma atrktivni su
pe}inski stubovi pre~nika i do metra, na kojima su razvijeniekscentri~ni nakiti, grandiozni salivi i draperije, kao i pojavemalih bigrenih kadica.
jedinstvenom prirodnom spomeni~kom nasle|u, zbog ~ega je Pe}ina ukamenolomu Quba~evo svrstana u objekte geonasle|a RepublikeSrpske
RijetkostZna~ewe pojma ili kategorije "rijetkost" ispoqava se kroz prisustvooblika i pojava objekata ne`ive prirode, pri ~emu se uspostavqa posebnaskala za kvalitativno ili kvantitativno izra`avawe brojnosti ideterminisawe teritorije kroz "rijetkost" kao pojedina~nu vrijednost, kojaje izra`ena kao prirodna dragocjenost, i formira obavezu za{tite io~uvawa, a opredjequje i na~in (u pogledu vrste i re`ima za{tite) zaostvarivawe tog ciqa. S obzirom da pojedini elementi i oblici reqefa ihidrografije predstavqaju rijetkost svojom pojavom i na~inom
izra`enosti koja je obiqe`ena kao geonaslije|e, zakqu~uje se da je podru~jepe}ine u kamenolomu Quba~evo izuzetno.
ReprezentativnostPe}ina u kamenolomu Quba~evo iuogleda u:
jedinstvenosti skupa speleomorfolo{kih obiqe`ja iskazanih krozpe}inski sistem jednog horizonta i veoma rijetkog pe}inskog nakitakoji uk
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
21/42
19.
Raznolikostiteta, s obzirom na analizirane vrijednosti. Kategorija
aznolikosti" ukqu~uje u sebi prostornu varijabilnost fenomena i
nog dobra, odnosno jedna od bitnih
ku taksonomiju "cjelina" u nau~nim disciplinama. Stepenti prirodnog dobra cijeni se prije svega sa prakti~nog aspektaealnih mogu}nosti da se sa granicama za{tite obuhvate su{tinske
avawa i ocjene lijepog urirodi. Te se vrijednosti zasnivaju na o~uvanosti predeone raznolikosti,
i pored jasnog efekta privrednih aktivnosti. Estetika predjela osobitodolazi do izra`aja u okolnom dijelu kamenoloma zbog mogu}nosti {irokevizuelne percepcije ne samo pojedinih o~uvanih elemenata ve} iupore|ivawa cjelovitog prostora prije antropogenih radova i wihovihposqedica. Iako skrovitost prirodnog dobra nije uticala da se o~uvaestetika predela usqed privrednog interesa, navedenim aktivnostima
upravo je apostrofirana temeqna vrijednost datog prostora, ~ime jestvorena specifi~na estetika ure|ivanog predjela.
Spomenik prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo pokazuje znatan stepenraznolikosti prirodnih sadr`aja, prije svega morfolo{kih elemenatageodivirz"rprocesa fizi~ko-geografskih ~inilaca (elemenata), i mo`e se ocjewivatikao zasebna vrijednost ili kao estetska vrijednost koja proisti~e izobiqe`ja predeonog lika i uklopqenosti speleolo{kog objekta.
Cjelovitostjelovitost je preduslov za{tite prirodC
odrednica prostornog okvira za{tite. Primjena ovog kriterijuma veoma jeslo`na s obzirom na izuzetnu iznijansiranost pojma "cjeline" u fizi~ko-geografskom, biolo{kom, odnosno ekolo{kom ili u nekom drugom pogledu,ao i nejednak
cjelovitosao skup rk
vrijednosti jednog prostora koje su me|usobno uzro~no-posledi~nopovezane i na taj na~in obezbjede uslovi wihove za{tite i razvoja. Naosnovu ovakve postavke, zakqu~uje se da je skup osnovnih vrijednostiPe}ina u kamenolomu Quba~evo u mnogome homogenizovan i prostornouobli~en uprkos antropogenom uticaju, odnosno lako prepoznatqiv saaspekta utvr|ivawa aspekta okvira za{tite.
Estetika predjelaPejsa`no-ambijentalne vrijednosti Pe}ine u kamenolomu Quba~evo seisoko rangiraju i pored subjektivnosti do`ivqv
p
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
22/42
20.
PRIJEDLOG KATEGORIJE
Na osnovu kriterijuma preporuka Nacionalnog savjeta za geonasqe}e RS iEvropske asocijacije za konzervaciju geolo{kog nasqe}a (ProGEO), acijene}i ~iwenicu da su{tinska obiqe`ja Pe}ine u kamenolomu Quba~evopo ve}ini kriterijuma imaju visok rang u trostepenoj skali vrednovawa i
a ovo podru~je mo`e uspje{no razvijati za{titne i druged dozvoqene
dla`e se svrstavawe pe}ine u prirodna dobra od velikoga~aja, odnosno prirodna dobra II kategorije.funkcije, prezn
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
23/42
21.
IV - KONCEPT ZA[TITEOPTIMALNI MODEL ZA[TITE
Koncept za{tite Spomenika prirode "Pe}ina u kamenolomu Quba~evo" se
zasniva na dosada{wim iskustvima u za{titi, razvoju, ure|ivawu iupravqawu spomenikom prirode koji su bazirani na:
o~uvawu i unapre|ivawu ukupnih prirodnih vrijednosti, o~uvawu prideonih odlika, uskla|enoj za{titi i kori{}ewu prirodnih resursa,
ali i potrebama koje se name}u nakon detaqnog vrednovawa prirodnih iqudskim radom stvorenih vrijednosti, kako bi za{ti}eno prirodno dobro
moglo da bude nominovano za objekat geonasqe|a nacionalnog zna~aja.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
24/42
22.
CIQEVI RAZVOJA
p{ti ciqevi
vawe;
prihvatnogost spomenika prirode sa okru`ewem.
ukqu~ivawe lokalnog zainteresovanog stanovni{tva u tr`i{nisistem kori{}ewa turisti~kih i komplementarnih razvojnihpotencijala,
ekonomsko stimulisawe i predfinansirawe nekomercijalnihaktivnosti, koje obezbije|uju pripremu podru~ja,
logisti~ku i institucionalnu podr{ku na svim nivoima.
Prema op{tim ciqevima razvoja i za{tite koji su definisani planskim i
zakonskim odredbama i stru~nim postulatima, primewuju se ciqeviupravqawa u skladu sa me|unarodnom kategorizacijom za{ti}enihprirodnih dobara IUCN i predla`e se usvajawe me|unarodne kategorije III,
Upravqawe podrazumeva: za{titu vrijednih i o~uvanih prirodnih cjelina i wenih elemenata; plansko i programsko usmjeravawe i uskla|ivawe za{tite,
djelatnosti i aktivnosti;
o~uvawe skladne interakcije prirode i kulture kroz za{titu predjelai/ili marinskih predela i odr`avawe tradicionalnog kori{}ewazemqi{ta, na~ina gradwe i dru{tvenih i kulturnih manifestacija;
podr{ka na~inu `ivota i ekonomiji koja je u skladu sa prirodom iza{tita dru{tvenog i kulturnog miqea zajednice;
o~uvawe diverziteta predjela, stani{ta, pridru`enih vrsta i
O
Konceptom za{tite i razvoja, neophodno je, u op{tem smislu obezbijediti:
funkcionalnu integrisanost prostora i uskla|i
saobra}ajnom integracijom i stru~nom opremqeno{}upunkta posti}i boqu povezan
Polaze}i od opredeqewa da je jedna od razvojnih aktivnosti podru~jaturizam, na bazi motiva i resursa prirodne i stvorene sredine, ciqevi bise ostvarivali kroz:
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
25/42
23.
osebni ciqeviobzirom na status i funkcije Pe}ina u kamenolomu Quba~evo kao
rirodnog dobra, zapu{tenost okolnog prostora, neophodno jerovesti niz mijera sanaciono-ure|ajnog karaktera, kao {to
nna~in; postavqawe informativnih tabli, putokaza i tabli upozorewa
zatvarawe otvora pe}ine re{etkastom metalnom kapijom napravqenom
plato ispred ulaza u pe}inu pejsa`nim ure|wem osmisliti uno{ewemrekreativnih i turisti~kih sadr `aja
a za{tite i
stra`iva~ki radovinolomu Quba~evo podrazumijeva
ra`ivawa u pe}ini, du`
a
PSza{ti}enog pplanirati i spsu:
obiqe`avawe pe}ine i granica za{ti}enog prostora na propisa
o po{tovawu uspostavqenog reda i re`ima;
tako da omogu}uje kretawe slijepih mi{eva, odnosnoda re{etke buduhorizontalno postavqane;
ure|ewe parkinga van neposrednog pristupnog dijela spomenikaprirode;
pristupni put urediti iz najpogodnijeg pravca; obezbjediti novu trasu puta za eksploataciju sirovina van granica
prostora za{ti}enog spomenika prirode obezbjediti redovna seizmi`ka pra}ewa u pe}ini na osnovu
elaborata gra|evinsko-arhitektonskog fakulteta u Bawa Luci Usaglasiti projekat rekultivacije terena sa programim
razvoja za{ti}enog podru~ja
IProgram istra`ivawa Pe}ine u kameslede}e radove:
nastavak speleomorfolo{kih ist
speleolo{kog sistema, razdvojenom dijelu na sjevernoj strani i uokolini;
hidrogeolo{ka istra`ivawa i definisawe elemenata re`impodzemnih voda u karstnom masivu u kojem je razvijena pe}ina;
paleontolo{ka istra`ivawa u pe}ini. uspostavqawe seizmi~kih merewa;
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
26/42
24.
ROCEDURALNI, PROSTORNI I VLASNI^KI ASPEKT ZA[TITEP
{tite
lomu Quba~evo u statusu i pod nazivom Spomenik prirode
stva za prostorno ure|ewe
Proceduralni aspekt zaNa osnovu odredaba Zakona o za{titi `ivotne sredine ("Slu`beni glasnikRS", br. 50/02) zakqu~eno je da treba donijeti akt o stavqawu pod za{titu
e}ine u kamenoP"Pe}ina u kamenolomu Quba~evo". Aktom o za{titi treba ustanoviti wen
za{titni status kao jedinstvenog prirodnog dobra koje obuhvata Pe}inu ukamenolomu Quba~evo sa razvijenim speleolo{kim sistemom irednom oknepos olinom.
stavqawu pod za{titu spomenika prirode je u nadle`nosti VladeAkt oRepublike Srpske, na prijedlog Ministargra|evinarstvo i ekologiju i Republi~kog zavoda za za{titu kulturno-
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
27/42
25.
RE@IM ZA[TITE
U konkretnoj primjeni, navedeni re`im podrazumijeva tretman Spomenikaprirode "Pe}ina u kamenolomu Quba~evo" kao za{ti}enog prirodnog dobra
poluotvorenog tipa, odnosno ograni~ene posjete po broju posjetilaca ipa`qivog ~uvawa. Na osnovu ovakvog re`ima neophodno je aktom o za{titi uiqu preventivnog djeloc vawa, utvrditi pravno-administrativne mjere, kao
{to je navedeno.
Djelatnosti na za{ti}enom prostoru koje nisu zabrawene, kao i radovi van}
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
28/42
26.
MJERE ODR@AVAWA, URE\EWA I RAZVOJA PRIRODNOGDOBRA
Na podru~ju Spomenika prirode "Pe}ina u kamenolomu Quba~evo", u smisluodr`avawa, ure|ivawa i razvoja prirodnog dobra, kao dozvoqene mjere sepropisuju:
Sva speleolo{ka i druga nau~na istra`ivawa; Podizawe autohtonih sastojina li{}ara na povr{inama pod
{ikarama i {ibqacima, ako su uslovi povoqni, uz o~uvawe postoje}eautohtone vegetacije.
Izgradwa novih objekata i izvo|ewe radova koji su u funkcijiprezentacije i za{tite za{ti}enog prirodnog dobra,
Izgradwa turisti~kih i rekreativnih objekata prema urbanisti~kimprojektima, odnosno urbanisti~kim dozvolama, uz obaveznu izradu
detaqnih analiza uticaja, na osnovu uslova nadle`nih institucija iRepubli~kog zavoda za za{titu kulturno-istorijskog i prirodnognaslije|a.
Zadr`avawe elektromre`e podru~ja na postoje}im pravcima dok se nesteknu uslovi za wenu rekonstrukciju u cjelini ili dijelovima uzobavezno kablirawe.
Prikqu~ivawe novih objekata uz obavezno kablirawe na mjestima gdjese naru{ava ambijentalna celina.
Da se planovima obezbjedi racionalizacija elektromre`e podru~ja i
provo|ewe kablova du` saobra}ajnica. Javno osvjetqewe na urbanizovanim povr{inama koje mo`e imati
iskqu~ivo pejza`ni karakter uz upotrebu odgovaraju}ih svjetlosnihtijela.
no vodosnadbjevawe objekata iz bunara, s tim {to }e seodgovaraju{im urbanisti~kim planovima omogu}iti javnovodosnadbijevawe za pojedine grupacije objekata, a prema posebnim
Individual
tehni~kim uslovima i uslovima Republi~kog zavoda za za{titukulturno istorijskog i prirodnog naslije|a.
Plansko gazdovawe {umama na osnovu va`e}e {umsko privredneosnove
Na podru~ju spomenika prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo, u ciqu
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
29/42
27.promjene kvaliteta zemqi{ta, voda, vazduha, `ivog svijeta, qepotepredela, kulturnih dobara i wihove okoline.
Promjena namjena povr{ina, izuzev promjena koje proisti~u iz
Prosjecawe bilo koje nove saobra}ajnice, ukoliko nije utvr|ena
promjena postoje}e morfologije terena i vodotoka, prevo|ewevoda jednog u drugi vodotok, i izmena hidrodinami~nih
e {umskih kompleksa i wihovo usitwavawe.
a potrebe sprje~avawa erozije i
ivqih biqnih i `ivotiwskih
e fosilnog ili arheolo{kog materijala iz pe}ine;
programskih dokumenata Staraoca.
va`e}im prostornim ili urbanisti~kim planom, ili granskimosnovama koje su usagla{ene sa re`imima i merama za{tite podru~ja.
Uzimawe fosilonosnih materijala sa geolo{kih profila i izdanaka. Svaka
karakteristika i re`ima vodotoka bez saglasnosti nadle`nihinstitucija. Izvo|ewe hidrogeolo{kih radova bez saglasnosti Zavoda i Staraoca; Izgradwa vodozahvata, dubokih bu{otina ili posebno izdvojenih za
potrebe pojedina~nih doma}instava. Izgradwu septi~kih jama (otvorenog tipa) kao i formirawe deponija
bilo kog otpada. Formirawe mrcini{ta na podru~ju otvorenog karsta. Rukovawe otrovnim hemijskim materijama, naftnim derivatima i
drugim opasnim materijama u prirodi. Uni{tavaw ^ista sje~a u prirodnim sastojinama i kr~ewe {uma, kresawe lisnika
i prekomerno kori{}ewe drvne mase u odnosu na ciqeve i principegazdovawa {umama.
Sadwa, zasijavawe i naseqavawe vrsta biqaka stranih za prirodni`ivi svijet ovog podru~ja, osim zklizi{ta.
Sakupqawe, kori{}ewe i uni{tavawe dvrsta za{ti}enih kao prirodne retkosti ili druge zakonskiregulisane kategorije.
Uzimaw Sakupqawe predstavnika pe}inske faune, izuzev u nau~ne svrhe i uz
saglasnost Zavoda; Svako uznemiravawe slijepih mi{eva; Naseqavawe vrsta `ivotiwa stranih za prirodni `ivi svet ovog
podru~ja, u slobodnom prostoru.
Uznemiravawe ptica i`ivotiwa. Lov.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
30/42
28.
UPRAVQAWE ZA[TITOM
te, odnosno progla{ewe Pe}ine u kamenolomujedan je od
|ivawu, razvoju i kori{}ewu
, imaju}i u vidu potrebu o~uvawavrijednosti, ne`ive i `ive prirode posebnu pa`wu u upravqawu
pomenikom prirode treba posvetiti za{titi speleolo{kog objekta iprirodnih otvora u karstu i pokretnom paleontolo{kom materijalu.
Na osnovu konsultacija i mogu}nost razvoja prirodnog dobra i wegovog
Uspostavqawe zakonske za{tiQuba~evo za za{ti}eno prirodno dobro - spomenik prirode,osnova za upravqawe za{ti}enim prirodnim dobrom. Upravqaweprirodnim dobrom podrazumjeva efikasno planirawe, pra}ewe stawa,preduzimawe mera i aktivnosti na unaprjeprirodnih vrijednosti podru~ja saglasno utvr|enim merama i uslovimaza{tite.
U preduzimawu mjera i uslova za{titeprirodnihs
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
31/42
29.
FINANSIRAWE ZA[TITEFinansijska sredstva za izradu potrebne dokumentacije, istra`ivawa iizvo|ewa radova na za{titi potrebno je obezbediti iz izvora u skladu sa~lanom 44. Zakona o za{titi prirode. Tako|e treba dio radova koji seodnose na turisti~ku prezentaciju lokaliteta da participira Staralac, aRepublika da pru`i ode|ene olak{ice nosiocu razvoja turizma, odnosnoStaraocu. Tro{kovi teku}eg odr`avawa za{ti}enog prirodnog dobra kojevr{i Staralac pokrili bi se delom iz op{tinskih sredstava, odnosno iznamenskih fondova Republike, i dijelom iz naknada koje }e na zakonompropisan na~in davati glavni korisnici ovog prostora, odnosno prirodnihresursa.
SMJERNICE
U ciqu stavqawa za{ti}enog dobra u funkciju i rje{avawa mogu}ihkonfliktnih interesa, neophodno je odmah pristupiti:
Obezbe|ivawu planskih osnova za upravqawe i ure|ewe podru~ja,{to bi podrazumevalo izradu sqede}ih dokumenata:
o sredworo~nog i godi{wih programa za{tite i razvojaza{ti}enog dobra;
o prioritetnih razvojnih programa za za{ti}eno podru~je, kaosamostalnih dokumenata ili dijelova programa regionalnograzvoja podru~ja Bawa Luka.
Izradi dokumentacione osnove, pod kojom se podrazumeva:o utvr|ivawe stawa izgradwe na podru~ju, odnosno pravnog
na podru~ju i to:
o a
statusa svih postoje}ih objekata, uz wihovu legalizaciju poZakonu, ako odgovaraju kriterijumima iz ovog elaborata;
o uspostavqawe katastra instalacija;o revizija, a`urirawe katastra, posebno stawa vlasni{tva na
poqoprivrednim povr{inama i {umama.
Organizaciji za{titeo formirawe slu`be nadzora;o organizovawe saradwe sa slu`bama op{tine, posebno
inspekcijskim slu`bama iz urbanizma i gra|evinarstva radispre~avawa bespravne izgradwe;napraviti programe istra`ivawa za{tite etnonasle|a nza{ti}enom prostoru, i drugo.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
32/42
30.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
33/42
31.
LITERATURA
Dujakovi} G. (2004): Pe}ine i jame Republike Srpske - Zavod za uxbenike inastavna sredstva, Srpsko Sarajevo,
Katastar speleolo{kih objekata i arhiva Speleolo{kog dru{tva Bawa Luka
Milanovi}, P. (1979): Hidrogeologija karsta i metode istra`ivawa;Hidroelektrane na Trebi{wici i Institut za kori{tewe i za{titu voda na
karstu, Trebiwe
Graquk, B, Juri{i}, M. (1984): Neki speleolo{ki problemi bawalu~ke regije;Na{ kr{,16-17,Sarajevo.
Moji}evi}, M, Vilovski, S, Tomi}, B, Pami}, J. (1977): Tuma~ za Osnovnugeolo{ku kartu SFRJ, 1:100 000, list Bawa LukaL 33-119, Savezni geolo{kizavod, Beograd.
Moji}evi}, M, Vilovski, S, Tomi}, B, (1977): Osnovna geolo{ka karta SFRJ,list Bawa Luka,L 33-119, 1:100 000, Savezni geolo{ki zavod, Beograd.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
34/42
32.
V - PRILOZI
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
35/42
33.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOPolo`aj pe}ine u kamenolomu Quba~evo
1:100 000(Topografska karta list Bawa Luka,1971)
Spomenik prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo
oordinate u Gaus-Krigerovoj koordinatnoj mre`i X 4948,30 NK
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
36/42
34.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOPolo`aj pe}ine u kamenolomu Quba~evo
1:25 000(Topografska karta l. Bawa Luka 3,1980)
Spomenik prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
37/42
35.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOKopija katastarskog plana
Katastarska op{tina Quba~evo, broj plana Kotor-Varo{ 2,3
Republi~ka uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslovePodru~na jedinica Bawa Luka
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
38/42
36.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOPopis i povr{ine katastarskih ~estica
dio ~esticedio ~estice
broj povr{ina~estice
46/1 814246/2 20490
47/1 312
47/2 1258
48 18089
49 33705
50/2 15957
50/3 6637
62 3020
63/1 166020
63/2 19619
64/1 3052
64/2 7871
65/1 7459
65/2 5869
66/1 2920
66/2 8925
67 8258
68 30416
978 8580
979 15949
981 1449
984 4022
985 9514
986 9554
987 1934
988 28782
2195/1 1782
2195/2 874
37
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
39/42
37.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOZone i re`imi za{tite Spomenika prirode
Pe}ina u kamenolomu Quba~evo
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
40/42
38.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOGeolo{ka karta podru~ja Quba~eva
1:100 000(OGK Bawa Luka L 33-119, 1977)
39.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
41/42
39.
SPOMENIK PRIRODE PE]INA U KAMENOLOMU QUBA^EVOPlan Spomenika prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo
**vertikalna i horizontalna razmjera nije jednaka
40.
-
7/23/2019 pecina Ljubacevo
42/42
U KAMENOLOMU QUBA^EVOProfil Spomenika prirode Pe}ina u kamenolomu Quba~evo
SPOMENIK PRIRODE PE]INA
Prilog 8
- , 2007.