pcm manual prijevod rang

8/17/2019 PCM Manual Prijevod RANG

1/13

European Commission

EuropeAid Co-operation Office

General Affairs

Evaluation

Manual - Project Cycle ManagementMarch 2001

Neslužbeni prievod obra!en "a vlastite potrebe


2/13

Pretpristupni fondovi EU su već neko vrijeme otvoreni i za Hrvatskukao zemlju kandidata. Dosad su sredstva na različite načine povučenakroz CARDS proram a u toku je priprema za PHARE! Sapard i "SPAfondove. #a$alost! većina dostupni% sredstava nije iskori&tena upotpunosti jer nam nedostaje znanja u planiranju projekata i projektnedokumenta'ije.

(a$no je napomenuti da se projekti tre)aju planirati neovisno otrenutačnoj dostupnosti finan'iranja. Ako razvoj projekta tek započinjenakon raspisivanja natječaja za finan'iranje! takav projekt nemapose)no do)re &anse za uspje%. Svr%a ovo priručnika i radioni'a jesenzi)iliza'ija institu'ija! udrua i drui% poten'ijalni% nositelja iprojektni% partnera na metodoloiju koja se upotre)ljava u svimprojektnim natječajima EU te ini'iranje partnerstava i suradnje me*uzainteresiranim sudioni'ima da )i se pravodo)no molo reairati namoućnosti koje se otvaraju kroz fondove.

Europska komisija je pri%vatila PC+ ,Proje't C-'le +anaement Upravljanje projektnim 'iklusom/ 0112. odine kao lavni alat za dizajni upravljanje projektima. 3aj alat upotre)ljavaju mnoi donatori i većinazemalja člani'a! a podr$ava a i 4ECD Development Assistan'eCommittee.

5lavni 'ilj je )io po)olj&anje upravljanja aktivnostima suradnje,projektima i proramima svi% vrsta/ kroz upoznavanje osnovni%pro)lema i okvirni% uvjeta u dizajniranju i provo*enju projekata.

U do)rom projektu osim jasni% i realistični% 'iljeva mora postojati6

7asna razlika izme*u 'iljeva i sredstava kojima se 'iljeviposti$u8

7asna i realistična defini'ija svr%e projekta koja uvijek morauključivati odr$ive koristi za 'iljnu rupu ,korisnike/8

Rizi'i i pretpostavke 9 lavni vanjski faktori koji )i moliznačajno utje'ati na uspje% projekta.

:aktori kvalitete koji mou pozitivno utje'ati na koristi od projekta nadu$i rok6

Potre)a za ra'ionalnim okvirom8 Potre)a za oda)irom odovarajući% te%noloija8

Uzimanje u o)zir so'iokulturolo&ki% vrijednosti ljudi koji suo)u%vaćeni projektom8 Upravljačka sposo)nost institu'ija! javni% ili privatni%! koje vode

projekte8 Ekonomska i finan'ijska opravdanost projektno finan'iranja i

odr$ivost koristi na du$i rok8 ;a&tita okoline i pro)lemi vezani uz nju8 Priznavanje razlika me*u spolovima i prevladavanje

nejednakosti kao dio 'iljeva.


3/13

Standardizirane! ko%erentne matri'e za projektnudokumenta'iju.

Upotre)a ti% alata! ideja i standardni% matri'a za dokumenta'iju kroz'ijeli tok projekta se naziva interalnim pristupom vo*enju projektno'iklusa.

>orisnost PC+ ovisi prije svea o kvaliteti informa'ija koje su dostupnei kako su te informa'ije iskori&tene.

Projektni ciklus

Projekti se planiraju i izvode prateći slijed koji počinje odre*ivanjemstrateije koja vodi do ideje za spe'ifičnu aktivnost! koja se ondaformulira! provede i pro'ijeni da )i se u konačni'i strateija po)olj&ala ida )i se odredile daljnje aktivnosti.

Defini'ije faza projektno 'iklusa6

Programiranje

Ustanovljavanje opći% prin'ipa suradnje EU i dotične zemlje! )azira sena identifi'iranju i analizi spe'ifični% pro)lema i moućnosti dotičnezemlje. U o)zir se uzimaju prioriteti EU i lokalne zajedni'e! aktivnostidrui% donatora! te moućnosti na lokalnoj i EU razini. >ad se odredifokus EU! ideje za projekte i prorame se odrede općenito! a rezultatproramiranja je Countr- Strate- Paper ,strateija podr&ke dotičnojzemlji/.

Identifikacija

Unutar strateije identifi'iraju se i analiziraju pro)lemi! potre)e iinteresi moući% sudionika te ideje za projekte i aktivnosti. +ouća jeizrada sektorske! tematske ili predstudije da se )olje identifi'iraju!oda)eru ili istra$e spe'ifične ideje! ili da se odredi kakve su jo& studije

potre)ne da )i se neki projekt ili aktivnost moli formulirati. Rezultat jeodluka %oće li se prijedlozi dalje razvijati.

Ocjenjivanje

Pojedini aspekti projektne ideje se istra$e i pro'ijene u skladu sastrateijom podr&ke! lavnim faktorima kvalitete i interesima lavni%sudionika. >rajnji korisni'i i ostali sudioni'i tre)aju aktivno sudjelovati udetaljnoj spe'ifika'iji projektne ideje. #ajva$nije su odr$ivost isukladnost s identifi'iranim pro)lemima. U ovom dijelu 'iklusa tre)ajuse stvoriti detaljan raspored provo*enja projekta! uključiv&i loičkumatri'u! sa indikatorima kojima se mou pro'ijeniti očekivani rezultati iutje'aj! te detaljan raspored sredstava koja će se upotrije)iti uprovo*enju projekta. Rezultat ove faze je odluka %oće li se projektpredlo$iti za finan'iranje.

Financiranje

Projektna dokumenta'ija se priprema kao za%tjev za finan'iranje ipredaje se na razmatranje unutarnjem ili vanjskom tijelu nadle$nom zafinan'iranje. Donosi se odluka %oće li se projekt finan'irati! te sepotpisuje uovor s partnerskom vladom ili druom ustanovom kojiuključuje finan'ijske detalje provo*enja.

Provođenje

Sredstva odre*ena projektom se upotre)ljavaju da )i se postila svr%aprojekta ,odnosno da 'iljne rupe do*u do planirani% koristi/! te da )ise postili &iri 'iljevi projekta. 4vaj dio o)ično uključuje uovore za

izved)u studija! te%ničku pomoć! radove ili materijal. Pro'jenjuje se inadleda uspje&nost projekta i vr&e potre)ne promjene u slučajupromijenjeni% uvjeta. #a kraju proved)e donosi se odluka da li projekttime zavr&ava ili se aktivnosti nastavljaju.

#pravlane proe$tnim ci$lusom

%


4/13

Procjena

Pro'jena je sistematska i o)jektivna provjera dizajna! proved)e irezultata neko projekta tokom izved)e ili na kraju projekta. Cilj jeodrediti relevantnost projekta i u kojoj mjeri su ispunjeni 'iljevi! koliko

je efikasan razvoj projekta! te kakve su posljedi'e! utje'aj i odr$ivostprojekta ,prorama ili politike/. Pro'jena tre)a donijeti vjerodostojne ikorisne podatke koje se mo$e iskoristiti da se naučene lek'ije uključe upro'es dono&enja odluka krajnji% korisnika i donatora. Pro'jena semo$e raditi tokom provo*enja ,?midterm@/! na kraju ,?final@/ ili nakonprojekta ,?epost@/! da )i se pridonijelo provo*enju projekta ili da senauči lek'ija za provo*enje )udući% projekata i proramiranje.Pro'jena tre)a dovesti do odluke %oće li se projekt nastaviti! popravitiili zaustaviti! a zaključ'i i prijedlozi se tre)aju uzeti u o)zir pri planiranjui provo*enju )udući% projekata.

Osnovni principi upravljanja projektnim ciklusom

"ako u praksi trajanje i va$nost pojedine faze mou )iti različiti odprojekta do projekta! osnovni pro'es je isti za sve projekte svi% vrsta.4snovni prin'ipi PC+a su6

Upotre)a loičke matri'e u analizi pro)lema i nala$enjuodovarajući% rje&enja ,dizajniranje projekta/8

Dis'iplinirana izrada osnovni% dokumenata do)re kvalitete zasvaku fazu projekta da )i se osiuralo strukturirano odlučivanje)azirano na solidnim činjeni'ama8

>onzulta'ije i uključivanje lavni% sudionika koliko je odmouće8

7asno formuliranje i fokusiranje na 'ilj projekta! pose)no uodnosu na odr$ive koristi za 'iljne rupe8

Uključivanje ključni% faktora kvalitete u dizajn projekta odsamo početka.

Osnovni format i struktura projekta i programskih dokumenata

4snovni format prati strukturu i loiku loičke matri'e i reflektira pro'espripreme projekta. #ema značajne razlike u fazama provo*enja ilipro'jene.

Sa$etak Pozadina6 opći 'iljevi EU i vlade! povezni'e s strateijom za

dotičnu zemlju! itd. Sektorska i pro)lemska analiza! uključiv&i i analizu sudionika 4pis projektaprorama 9 'iljevi i strateija postizanja 'iljeva

,uključiv&i iskustva i veze s aktivnostima drui% donatora! opisinterven'ije6 'iljevi! strateija postizanja 'iljeva! svr%a projekta!rezultati! aktivnosti i lavni indikatori uspje%a/

Pretpostavke! rizi'i! fleksi)ilnost #ačin provo*enja

o +aterijalna i nematerijalna sredstvao Pro'edure oraniza'ije i implementa'ijeo Raspored provo*enjao Pro'jena tro&kova i finan'ijski plano Pose)ni uvjeti i sukladne mjere vlade i partnerao #adziranje i pro'jena

:aktori kvalitete6o Sudjelovanje i vlasni&tvo krajnji% korisnikao Podr&ka na razini proramske politikeo 4dovarajuća te%noloijao So'iokulturalni aspektio 7ednakost spolovao ;a&tita okolineo Sposo)nost institu'ija i upravljanjao :inan'ijska i ekonomska odr$ivost

Priloo =oička matri'a ,ispunjena ili u na'rtu! ovisno o fazi

projekta/


&


5/13

Logička matrica

Upotre)ljava se od 01B. odine kao osnovna metoda planiranja umnoim donatorskim aen'ijama.

=oička matri'a je prezenta'ija rezultata analize na način kojiomoućuje izri'anje 'iljeva projekta na sistematični i loički način.Reflektira kauzalne odnose izme*u različiti% razina 'iljeva! upućujekako dokazati da su 'iljevi postinuti! i o)ja&njava koje su pretpostavkei rizi'i izvan kontrole projekta a mou utje'ati na njeov uspje%.

=oička matri'a je )lisko povezana s osnovnim formatom proramski%dokumenata &to je vidljivo i u poklapanju naslova i dijelovadokumenata i matri'e. >ritička analiza faktora kvalitete ,ponekadnazvani% faktori odr$ivosti/ omoućuje uskla*ivanje svr%e projekta!rezultata! aktivnosti! pretpostavki i indikatora uspje%a.

=oička matri'a je korisna ne samo za analizu pro)lema i dizajnprojekta! već i za provo*enje i pro'jenu uspje%a. +atri'a se u na'rturazvija već u fazi pripreme ,identifika'ije/ i ispunjava se sukladnorazvoju faza o'jenjivanja! finan'iranja! provo*enja i pro'jene! postajućitime oru*e za upravljanje svakom fazom projekta i osnova za izradudrui% oru*a! na primjer! detaljno )ud$eta! rasporeda odovornosti iaktivnosti! te nadzorno plana.

Ograničenja logičke matrice

=oička matri'a je korisna za )olju formula'iju i strukturiranje ideja i

nji%ovu prezenta'iju na jasni! standardni način. Ako je loička pozadinaideje lo&a! loička matri'a )i tre)ala pokazati kontradik'ije no ne mo$esama po se)i dizajnirati )olju ideju.

=oička matri'a je samo oru*e za po)olj&anje planiranja i provo*enjaprojekata no kao takvo ima rani'e i ne mo$e sama arantirati

optimalne rezultate projekta ,?smeće unutra! smeće van@/. +noidrui faktori su )itni za uspje% projekta! pose)no oraniza'ijskevje&tine tima ili oraniza'ije zadu$ene za provo*enje.

"spunjavanje loičke matri'e ne smije se s%vatiti kao kopiranje formule.Svaka loička matri'a mora )iti plod detaljne analize i zajedničkoplaniranja čija kvaliteta će ovisiti o većem )roju faktora6

Dostupnim informa'ijama Sposo)nosti tima koji planira Do)rim konzulta'ijama sa svim sudioni'ima koje osiuravaju

uravnote$enu zastupljenost različiti% interesa Detaljnim razmatranjem naučeni% lek'ija.

=oička matri'a je dinamičko oru*e koje se mora mijenjati iprilao*avati kroz razvitak projekta i promjenu uvjeta tokomprovo*enja.

Pristup sastavljanju loičke matri'e ima dva stadija koji se proresivnonadovezuju jedan na drui u fazama identifika'ije i pro'jene.

:aza analize u kojoj se analizira trenutačna situa'ija da )i semola razviti vizija po$eljne ,)uduće/ situa'ije i da se iza)erustrateije kojima se mo$e postići. 5lavna ideja je da se projektdizajnira tako da odovori na pro)leme 'iljni% rupa i krajnji%korisnika ,mu&kara'a i $ena/! te na nji%ove potre)e i interese.

etiri su koraka u fazi analize

o Analiza sudionikao Analiza pro)lema ,slika stvarnosti/o Analiza 'iljeva ,slika po)olj&ane situa'ije u )udućnosti/o Analiza strateija ,uspored)a različiti% moućnosti

rje&avanja situa'ije/


'


6/13

:aza planiranja je razvoj projektne ideje u praktični! operativniplan koji se mo$e primijeniti. U toj fazi se izra*uje loičkamatri'a! aktivnosti i sredstva se definiraju i radi se raspored.

Faza analize

Analiza sudionika

Svi pojedin'i! rupe! institu'ije i tvrtke koje )i mole imati veze sproramomprojektom definirane su kao sudioni'i.


7/13

Strateije koje će se upotrije)iti da se do*e do $eljeni% 'iljeva predmetsu analize. 3a analiza uključuje oda)iranje 'iljeva koji će )iti uključeni uprojekt i odre*ivanje oni% koji će ostati izvan njea! te odre*ivanjespe'ifične svr%e projekta i njeovi% opći% 'iljeva. 4vaj korak za%tijeva

7asne kriterije za iz)or strateije "dentifika'iju moući% strateija kojima se posti$u 'iljevi "z)or projektne strateije.

U %ijerar%iji 'iljeva! rupirani 'iljevi slično tipa se zovu strateije.7edna ili vi&e nji% )it će oda)rani za daljnje opera'ije prema svojojrelevantnosti u ispunjavanju 'iljeva te odr$ivosti strateije na du$i rok.#ajrelevantnija i odr$iva strateija se oda)ire na osnovu nekolikododatni% kriterija! na primjer prioriteta sudionika ,mu&kara'a i $ena/!moućnosti za uspje%! )ud$eta! uskla*enosti strateije i 'iljeva koje se$eli postići! potre)no vremena! doprinosa smanjenju nejednakosti! itd.

4visno o &irini pro)lema i količini posla koji pojedina strateija

uključuje! oda)rane rupa'ije 'iljeva ,strateije/ mou činiti dijeloveprorama ili zase)ne projekte.

Faza planiranja

Izgradnja logičke matrice

=oička matri'a je vizualna prezenta'ija osnova projekta na razumljivnačin. Sastoji se od stup'a i reda.

(ertikalna loika identifi'ira namjere projekta! o)ja&njava uzročne vezei spe'ifi'ira va$ne pretpostavke i nejasnoće izvan kontrole upravitelja

projekta. Razine u matri'i po vertikalnoj osnovi proizlaze jedna izdrue! počev&i s preduvjetima i planiranim aktivnostima.

Horizontalna loika odnosi se na mjerenje efekata projekata isredstava koja se u projektu upotre)ljavaju! kroz spe'ifika'iju lavni%indikatora uspje%a i izvora prema kojima će )iti provjereni.


)


8/13

Prvi stupac: Logika intervencije

"zla$e osnovnu strateiju na kojoj se osniva projekt6

Aktivnosti i sredstva koja tre)a mo)ilizirati ,materijalna inematerijalna sredstva/8

"zvr&avanjem ti% aktivnosti posti$u se rezultati8 Rezultati zajednički vode postizanju svr%e8 Svr%a projekta doprinosi općem 'ilju.

4)ično se o rezultatima! svrsi i općem 'ilju zajednički ovori kao o'iljevima! a postoje razine 'iljeva6

4pći 'iljevi projektaFprorama o)ja&njavaju za&to je projekt)itan 'jelokupnom dru&tvu kroz duoročne doprinose krajnjimkorisni'ima i &ire doprinose druim rupama. Pokazuju tako*er kako je proramFprojekt uskla*en s reionalnim odnosno

sektorskim politikama vladeForaniza'ija uključeni% u projektodnosno Europske komisije! te kako je uskla*en s 'iljevimaproramske politike E>. 4pći 'iljevi ne mou se postići samokroz projekt! on samo doprinosi postizanju opći% 'iljeva ukom)ina'iji s druim projektima i proramima.

Svr%a projekta je direktni 'ilj koje se tre)a postići proved)omprojekta i koji će najvjerojatnije i nad$ivjeti projekt. Svr%a setre)a vezati na 'entralni pro)lem i tre)a )iti definirana uokvirima odr$ive koristi za 'iljnu rupu. Svr%a tre)a reflektirati

jednakost izme*u spolova u postinutoj koristi. U svakomprojektu tre)a postojati samo jedna svr%a. (i&e od jedne svr%emolo )i upućivati na pretjerano kompleksan projekt i moućepro)leme u upravljanju tim projektom. (i&e projektni% svr%amou )iti znak nejasni% ili konfliktni% 'iljeva. >ritični korak udizajniranju projekta je jasno odrediti i doovoriti se oko svr%eprojekta jer o tome ovisi uspje% 'ijelo projekta.

Rezultati su proizvodi provedeni% aktivnosti! čijomkom)ina'ijom se posti$e svr%a projekta! to jest da 'iljna rupapočinje u$ivati koristi od projekta.

Aktivnosti su sve ak'ije i sredstva koja se tre)aju poduzeti ili

moraju )iti na raspolaanju da )i se proizveli $eljeni rezultati. Aktivnosti daju preled &to će se u stvari poduzeti projektom.

rugi stupac: Objektivno provjerljivi indikatori

4perativni opis opći% 'iljeva! svr%e projekta i rezultata. 4pisuje 'iljeveprojekta u okvirima kvantitete! kvalitete! 'iljni% rupa! vremena imjesta. Do)ar indikator mora )iti S+AR3 ,krati'a koja označava6spe'ifičan! odnosno da mjeri ono &to tre)a mjeriti8 mjerljiv8 dostupan popri%vatljivoj 'ijeni8 relevantan &to se tiče 'ilja na koje se ve$e! tevremenski odre*en./

+aterijalna i nematerijalna sredstva potre)na za izvo*enje planirani%aktivnosti spadaju u ovaj stupa' umjesto indikatora za aktivnosti. 5ru)iplan potre)ni% sredstava tre)a )iti označen u ovoj kući'i loičkematri'e. Aktivnosti su vezane uz različite rezultate ,jednom aktivno&ćumo$e se postići vi&e rezultata i o)rnuto/! tako da se indikatori zaaktivnosti o)ično detaljnije prire*uju u toku izrade rasporeda aktivnostidje su )olje spe'ifi'irane.

!re"i stupac: #ako "e se provjeriti indikatori $izvori informacija%

"zvori podrazumijevaju dostupnost informa'ije o indikatorima 9 dakle

dje i kako ,u kojem o)liku/ će se moći provjeriti da su 'iljevi! svr%a irezultati postinuti kako je opisano u o)jektivno provjerljivimindikatorima.

U ovaj stupa' pripadaju i tro&kovi odnosno izvori finan'iranja projekta!ru)a pro'jena.


*


9/13

&etvrti stupac: Pretpostavke

U toku faze analize postat će jasno da projekt sam po se)i ne mo$epostići sve 'iljeve identifi'irane analizom. >ad se iza)ere strateija! svi'iljevi koji nisu uključeni u loiku interven'ije kao i vanjski faktori ostatće izvan projekta. 4ni utječu na izved)u projekta i njeovu duoročnuodr$ivost ali neće )iti direktno pod kontrolom projekta. 3i uvjeti moraju)iti ispunjeni da )i projekt uspio! pa i% se uključuje kao pretpostavke učetvrti stupa' loičke matri'e. Dakle! pretpostavke su odovor napitanje6 koji vanjski faktori koji nisu pod kontrolom projekta mouutje'ati na njeovu izved)u i duoročnu odr$ivostG

(ertikalna loika u loičkoj matri'i funk'ionira ovako6

>ad se ispune preduvjeti! aktivnosti mou početi8 >ad su izvr&ene aktivnosti! i ako su se ispunile pretpostavke s

te razine! postići će se rezultati8

>ad su rezultati postinuti i ako su se ispunile pretpostavke s terazine! postići će se svr%a projekta8 >ad se postine svr%a projekta i ako su se ispunile

pretpostavke s te razine! projekt je pridonio postizanju opći%'iljeva.

Kako identificirati logiku intervencije?

>ad se sudioni'i slo$e &to će )iti svr%a projekta! 'iljevi koji le$e unutar opsea projekta mou se pre)a'iti iz popisa 'iljeva ,nastalo natemelju pro)lemsko drveta/ u loičku matri'u. Ciljevi oda)rani zauvr&tavanje u projekt pre)a'uju se u prvi stupa' loičke matri'e.Postoje stupnja 'iljeva! pa je tokom ove faze va$no točno odrediti dasu stupnjevi točno odre*eni.

Identifikacija svr'e

"za)erite jedan 'ilj iz %ijerar%ije 'iljeva koji opisuje odr$ivu korist 'iljnojrupi. #aj)olje je početi od dna drveta jer se tako lak&e identifi'irasvr%a.

Identifikacija op"eg cilja

"za)erite jedan ili vi&e 'iljeva s vr%a %ijerar%ije 'iljeva koji opisujuduotrajne koristi za dru&tvo ili sektor na koji se projekt odnosi.

Identifikacija rezultata

"za)erite 'iljeve koji po loi'i ?sredstvo do 'ilja@ posti$u svr%u 9 to surezultati. Dodajte i drue rezultate koji doprinose postizanju svr%e. #ji%

je mouće identifi'irati prateći dodatnu analizu moućnosti i rizika zasitua'iju na koju se odnose.

Identifikacija aktivnosti

"za)erite 'iljeve koji po loi'i ?sredstvo do 'ilja@ posti$u rezultate ipretvorite i% u aktivnosti. Aktivnosti se formuliraju tako da laol )udena početku ,npr. oranizirati radioni'e! koordinirati lavne sudionikeitd./ Dodajte drue aktivnosti koje ste identifi'irali kroz analizumoućnosti i rizika! dodatne studije! diskusiju sa sudioni'ima i sl.pazeći pritom na spe'ifične interese sla)o zastupljeni% rupa.

Ponovo provjerite odnose sredstava i 'iljeva te dodajte jo& aktivnostiako je potre)no.

U matri'u upi&ite samo lavne aktivnosti i pove$ite i% s rezultatima)rojevima ,npr. aktivnost 0. povezana je s rezultatom 0! aktivnost .Ipovezana je s rezultatom i sl./


+


10/13

Kako identificirati pretpostavke?

(a$nost i moućnost ispunjavanja vanjski% uvjeta tre)a )iti odre*enakroz identifika'iju mouće rizika vezano uz projekt. #eki od uvjeta)iti će kritični za uspje% projekta a neki će )iti samo od marinalneva$nosti. >ad su pretpostavke identifi'irane! izra$ava i% se u o)likupo$eljne situa'ije tako da mou )iti provjerene i pro'ijenjene. Unesenesu u finalnom o)liku na odovarajuću razinu loičke matri'e.

Faktori kvalitete (održivosti

Projekt se mo$e nazvati odr$ivim kad i nakon zavr&etka donatorskofinan'iranja 'iljnim rupama nastavlja donositi korist. U pro&losti sedo&lo do spoznaja da projekti ne uspijevaju postići odr$ivost jer kritični

faktori uspje%a nisu uzeti u o)zir. >valiteta nije samo tema kojom setre)a )aviti neposredno prije kraja projekta već je tre)a uključiti uplaniranje projekta od početka! te zato upotre)ljavamo taj izrazumjesto uo)ičajeno izraza odr$ivost koja se odnosi samo naduoročne efekte projekta.

(to su faktori kvalitete)

"skustvo je pokazalo da duotrajna odr$ivost projekta ovisi o sljedećimfaktorima6

#orisničko vlasni*tvo 9 do koje mjere su 'iljne rupe i krajnji

korisni'i projekta ,s pose)nim osvrtom na jednakost pospolovima/ sudjelovali u izradi projekta i koliko su uključeni unjeovu proved)u! tj. %oće li projekt imati potporu od stranekorisnika i nakon zavr&etka finan'iranja kroz fondove EU.

Podr*ka kroz programsku politiku 9 kvaliteta proramskepolitike relevantno sektora i stupanj podr&ke partnerske vladenastavku projektni% uslua i nakon zavr&etka donatorskofinan'iranja.

Odgovaraju"a te'nologija 9 mo$e li te%noloija koja jeupotrije)ljena u projektu nastaviti funk'ionirati du$e vrijeme,npr. dostupnost rezervni% dijelova! dovoljna reula'ija za&tite!lokalna znanja upotre)e i popravaka te%nolo&ki% rje&enja/.

+ocio,kulturolo*ki problemi 9 kako projekt uključuje lokalneso'ijalne i kulturne norme i stavove i koje su mjere poduzete da'iljne rupe i krajnji korisni'i imaju pristup usluamapredvi*enim projektom i koristi od njea i nakon zavr&etkaproved)e.

-ednakost spolova 9 kako projekt pristupa spe'ifičnim

potre)ama i interesima $ena i mu&kara'a i %oće li o)a spolaimati ravnomjeran pristup usluama i infrastrukturi nakonzavr&etka projekta! tj. %oće li projekt pomoći u smanjivanjueventualno postojeće nejednakosti na du$i rok.

.a*tita okoline 9 u kojoj će mjeri projekt za&titi ili uni&titi okolinuodnosno %oće li na du$i rok podr$ati ili usporiti ostvarenjekoristi u temama vezanim za za&titu okoline.

#apacitet institucija i upravljački' struktura 9 sposo)nost iodlučnost institu'ija koje provode proram da a provedu i danastave aktivnosti i pru$anje uslua i nakon zavr&etkadonatorske podr&ke.

/konomska i financijska opravdanost 9 u kolikoj mjeri su koristiod projekta veće neo njeovo ko&tanje! odnosno je li projektopravdana duoročna investi'ija.


10


11/13

Sadr$aj i relativna va$nost ovi% faktora ovise o kontekstu i spe'ifičnomsadr$aju projekta. Pri dizajniranju projekta tre)a ove faktore svakakouzeti u o)zir.

Kako pri planiranju uključiti faktore kvalitete?

>ad se pri izradi loičke matri'e odrede loika interven'ije ,prvistupa'/ te pretpostavke ,četvrti stupa'/ nastavlja se preledom,pitanjima/ vezanim uz kvalitetu projekta.

#orisničko vlasni*tvo6>akvi dokazi postoje da sve 'iljne rupe podr$avaju projektG >olikoaktivno su uključeni i koliko će aktivno )iti uključeniFkonzultirani upripremu i proved)i projektaG U kolikoj se mjeri sla$u s 'iljevimaprojekta i koliko su spremni podr$ati projektG

Podr*ka kroz programsku politiku:

Postoji li sveo)u%vatna i odovarajuća sektorska proramska politikana razini na'ionalne vladeG Postoje li dokazi o dovoljnoj potporiodovarajući% upravni% struktura koje će omoućiti dono&enjepotre)ni% dodatni% ured)i i raspodjelu potre)ni% sredstava ,ljudski%!finan'ijski% i materijalni%/ za vrijeme i nakon proved)e projektaG

Odgovaraju"a te'nologija:Postoje li dokazi da je mouće upotre)ljavati oda)ranu te%noloiju popristupačnoj 'ijeni i u skladu s lokalnim uvjetima i moućnostima svi%korisnika za vrijeme i nakon proved)e projektaG

+ocio,kulturolo*ki problemi:

Uključuje li projekt lokalne so'ijalne i kulturne norme i stavoveG Hoće liprojekt promovirati jednakost pristupa i kori&tenja uslua svimzajedni'ama i rupamaG

-ednakost spolova:7esu li poduzete mjere koje će omoućiti da projekt ispuni potre)e$ena i mu&kara'a i %oće li na du$i rok pomoći smanjivanju postojeći%nejednakostiG

#apacitet institucija i upravljački' struktura:Postoje li dokazi da će institu'ije koje provode proram imati dovoljnekapa'itete i sredstva ,ljudske resurse i finan'ijska sredstva/ daefikasno rukovode projektom te da nastave pru$ati uslue na du$i rokG

Ako kapa'iteti nedostaju! koje su mjere poduzete da se izrade tokomproved)e projektaG

/konomska i financijska opravdanost:Postoje li dokazi da će koristi od projekta opravdati ulo$ena sredstva!te da je projekt naj)olji način da se odovori na potre)e 'iljni% rupaG

Kako identificirati o!jektivno provjerljive indikatore i izvoreidentifikacije?

4)jektivno provjerljivi indikatori opisuju 'iljeve projekta u operativnomjerljivim jedini'ama ,kvantiteta! kvaliteta! 'iljne rupe! vrijeme!mjesto/. Spe'ifika'ija o)jektivno provjerljivi% indikatora slu$i kaoprovjera opravdanosti 'iljeva i osnova je sistema praćenja projekta.4)jektivno provjerljivi indikatori moraju )iti konzistentno mjerljivi popri%vatljivoj 'ijeni.

"zvori informa'ije za provjeru indikatora su dokumenti! izvje&taji i druiizvori.

Do)ar indikator mora )iti S+AR3 ,krati'a koja označava6 spe'ifičan!odnosno da mjeri ono &to tre)a mjeriti8 mjerljiv8 dostupan popri%vatljivoj 'ijeni8 relevantan &to se tiče 'ilja na koje se ve$e! tevremenski odre*en./


11


12/13

"ndikatori na razini rezultata ne )i tre)ali )iti z)roj onoa &to jenapisano na razini aktivnosti neo )i tre)ali opisati posljedi'eaktivnosti. Ponekad tre)a odrediti nekoliko indikatora za jedan 'ilj kojizajedno odre*uju u kojoj mjeri je 'ilj postinut! no tre)a iz)jeći zamkuuključivanja preveliko )roja indikatora.

"ndikatore tre)a odrediti za vrijeme identifika'ije i formula'ije projekta!no često i% tre)a podro)nije odrediti tokom provo*enja projekta kadpostanu dostupne nove informa'ije i kad postane vidljiva potre)a zapraćenjem rezultata. (a$no je da indikatori koji se odnose na svr%uprojekta ,?'entar ravnote$e@ projekta/ uključuju i odr$ive koristi za'iljnu rupu.

"stovremeno sa odre*ivanjem indikatora tre)a odrediti i izvoreinforma'ija kroz koje će se indikatori potvrditi. "zvori tre)aju imatiodre*eni format ,npr. izvje&taj o napredovanju! računovodstveniizvje&taji! )ilje&ke! slu$)ena statistika itd./! tre)a navesti tko će dati

informa'ije ,izvor/ i koliko često će se informa'ije prikupljati ,mjesečno!kvartalno! odi&nje i sl./

;a izvore izvan projekta tre)a provjeriti dostupnost! točnost irelevantnost. U projektu tre)a predvidjeti trud i 'ijenu rada potre)noda se do podataka do*e. 4)ično je kompleksnost dola$enja doinforma'ija direktno vezana uz tro&kove! pa postoji moućnost da seneki indikator mora zamijeniti druim koji neće )iti tako skup u do)avi.#pr. umjesto provo*enja detaljno istra$ivanja o pri%odu farmi! mouse u o)zir uzeti promjene u prodaji potrep&tina za farme! npr. alata!kućanski% aparata itd.

Kako identificirati sredstva i tro"kove?

Sredstva i tro&kovi zamjenjuju indikatore i izvore informa'ija na raziniaktivnosti! dakle za aktivnosti se u loičkoj matri'i ne tre)aju izrazitiindikatori i izvori informa'ija! ali i% se mo$e kasnije identifi'irati kad sepriprema raspored aktivnosti.

=judski resursi i materijalna sredstva su sredstva potre)na zaprovo*enje projekta. 3ro&kovi su finan'ijski izra$aj identifi'irani%potre)ni% sredstava. 3re)a i% predočiti u standardiziranoj formi koja ćeidentifi'irati doprinos Europske komisije! vlade i drui% finan'ijeraprojekta. 3o znači da aktivnosti tre)aju )iti dovoljno pre'izno odre*eneda )i se molo pretpostaviti kolika će materijalna i nematerijalnasredstva )iti potre)na za nji%ovo provo*enje! &to uključuje i sredstvapotre)na za potporu vo*enju projekta. Pose)nu pa$nju tre)a posvetiti'ijeni sakupljanja informa'ija za provjeru indikatora.

Konačna provjera kvalitete logičke matrice

>ad su uneseni poda'i za sredstva i tro&kove! loička matri'a sesmatra otovom! no tre)a je provjeriti da li jeFsu6

vertikalna loika kompletna i točna8

indikatori i izvori informa'ija dostupni i na nji% se mo$e osloniti8 preduvjeti realistični8 pretpostavke realistične i potpune8 rizi'i pri%vatljivi8 vjerojatnost uspje%a prilično visoka8 kvaliteta uključena pri izradi projekta i ako je )ilo mouće!

izra$ena kroz aktivnosti! rezultate ili pretpostavke8 koristi opravdavaju sredstva8 dodatna ispitivanja potre)na.

4vu provjeru mou napraviti i oso)e koje nisu )ile uključene u izradu

loičke matri'e z)o veće o)jektivnosti! naročito ako je mouće daprovjeru o)ave oso)e iz Europske >omisije ili slu$)eni'i vlade kojasufinan'ira projekt.

=oička matri'a je korisno oru*e pri planiranju i vo*enju projekta ako jese promatra kao dinamičko oru*e koje tre)a revidirati i dopunjavatitokom projekta i z)o promijenjeni% uvjeta.


12


13/13

European CommissionEuropeAid Cooperation 4ffi'e

5eneral AffairsEvaluation

+anual Proje't C-'le +anaement! +ar'% 20#eslu$)eni prijevod o)ra*en za vlastite potre)e


1%

pcm manual prijevod rang

Documents