PALEOLITIK Starije kameno doba 1 800.000 – 13 000. god.Donji ili stariji paleolitik Vrijeme Homo erectusaNALAZIŠTA - Punikve, Golubovec Gornji ili mlađi paleolitikSrednji i rani gornji paleolitik Vrijeme Homo neanderthalensisaNALAZIŠTA: Kontinentalna Hrvatska - Vindija (Varaždin), Velika pećina na Ravnoj Gori, Krapina, Veternica na MedvedniciJadranska obala, otoci i zaleđe - Šandalja II. kod Pule, Veli Rat (Dugi otok), Velika pećina u Kličevici, kod Benkovca, Mujina pećina, kod Kaštela,Ražanac u Velebitskom kanaluKasni gornji paleolitik Vrijeme Homo sapiensa NALAZIŠTA: Istra i sjeverni Jadran: Šandalja II. Kod Pule, Romualdova pećina, NovaljaKontinentalna Hrvatska Zarilac u Požeškoj kotliniMEZOLITIK Srednje kameno doba 13 000 – 6 300 gNALAZIŠTA: Istra i Hrvatsko Primorje: Pupićina peć (Učka), Vela peć (Učka), Ovčja peć (Učka), Lokve (Učka), Sklepova peć (Učka), Klanjčeva peć (Ćićarija), Vela spilja (otok Lošinj)Dalmacija sa zaleđem: Vela spila (otok Korčula) – ljudski ukop, Kopačina (otok Brač), Špilja Vlakno (Dugi otok), Špilja Zemunica, Gospodska pećinaKontinentalna Hrvatska: Srednja Slavonija i Požeška kotlina - Ruševo (8 nalazišta), Brodski Drenovac i Lakušje (više nalazišta)Samoborsko gorje – Travni vrhGlavna srednjopaleolitička nalazišta u HrvatskojKrapina i krapinski čovjekIstraživanja paleolitičkih nalazišta u Hrvatskoj, kao i priča o krapinskim praljudima, započinju 23. kolovoza 1899. godine kada je Dragutin Gorjanović-Kramberger na poziv fra. Dominika Antolkovića posjetio nalazište na Hušnjakovom brijegu u Krapini, kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronađeni.

Istraživanje Starost krapinskog pračovjeka procjenjuje se na oko 100 000 godina. Tijekom iskopavanja 1905. godine prikupljeno je više od 5 000 predmeta (kosti pračovjeka i faune, artefakti), od čega su 874 ostatka ljudskog porijekla. Artefakti pripadaju musterijenskoj kulturi. Pronađeni su i ostaci ognjišta, po čemu zaključujemo da je krapinski pračovjek poznavao vatru.Krapinski pračovjek bavio se lovom i sakupljanjem šumskih plodova, bio je nižeg rasta i robusne građe.NEOLITIK Mlađe kameno doba 6300 – 4000 god.Što je novo? -Počeci zemljoradnje, Sjedilački način života, Domestificiranje životinja: goveda, svinje, ovce, koze, Izrada keramičkih proizvoda, Razvitak rodovskog društva, Intenziviranje razmjeneKultureRani neolitik: Kontin Hrva: . SI: Starčevačka kultura Jadransko područje - Kultura s impresso keramikomSrednji neolitik: Kontin Hrva: SI: Sopotska kulturaJadransko područje - Danilska kulturaKasni neolitik: Kontinentalna Hrvatska SI: Sopotska kultura, Vinčanska kulturaJadransko područje: Hvarska kulturaPrva istraživanja- Početak istraživanja neolitika u Hrvatskoj seže u 1897. godinu. Vjekoslav Celestin iskopavao je naselje na nalazištu Hermanov vinograd u Osijeku.- 1912. g. započeo je Grga Novak dugogodišnja istraživanja Grapčeve špilje na Hvaru – početak prapovijesnih istraživanja na našoj jadranskoj obali.Starčevačka kultura:- Pojavljuje se u 6. tisućljeću i najranija je neolitička kultura u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.- Dio je kompleksa srodnih kultura u jugoistočnoj Panoniji te sjevernom i središnjem Balkanu.- Čini je sjedilačko, pretežno zemljoradničko stanovništvo.- Prvi je izraziti predstavnik klasičnog, tj. Poljodjelskog - sjedilačkog i keramičarskog neolitika na većem dijelu Hrvatske.

- Ime je dobila prema nalazištu Starčevo kod Pančeva u Vojvodini, koje je prvi puta istraživano 1939. godine.- U Hrvatskoj se prostirala od istočnih granica Slavonije, po cijelom međuriječju Drave i Save, sve do Bjelovara na zapadu.- Obuhvaća čitavu sjeveroistočnu Hrvatsku, sve do Kalničkog gorja na zapadu.Nalazišta 60 nalazišta starčevačke kulture - Vučedol, Vukovar, Osijek, Našice, Sarvaš, Belišće, Kneževi Vinogradi….Prva istraživanja- Prvi starčevački nalazi u Hrvatskoj otkriveni su 1894. god. u Vukovaru pri iskopu temelja zgrade Gimnazije.- Druga faza istraživanja otpočinje Schmidtovim iskopavanjima na Vučedolu - Gradac (1938.) i u Sarvašu –Vlastelinski brijeg/Gradac (1942-43.). Stanovanje- Jamski – poluzemunični i zemunični objekti, pokriveni krovom od biljnih materijala ili kožama.- Izdvojeni dijelovi za proizvodnju keramike, kamenih izrađevina itd., obori za stoku…- Otvorena naselja s puno praznog prostora između kućaPokapanje unutar naselja i Skvrčeni položaj na bokuKultura impresso-keramike:-Pojavljuje se početkom 6. tisućljeća i traje do oko polovine 5. tisućljeća.-Razvijala se samostalno na mezolitičkim osnovama, u dodiru s južnom obalom Jadrana i južnom Italijom.-Pripada kompleksu kultura jadranskog područja.-Nazvana prema načinu ukrašavanja keramikeRasprostiranjeUglavnom na cijelom istočnom Jadranskom primorju i zaleđuNalazištaDo sada je otkriveno četrdesetak nalazišta kulture s impresso-keramikom: Smilčić, Danilo, Škarin Samograd, Markova špilja (Hvar), Gudnja na Pelješcu, Nin, …Sopotska kultura:

-Srednji i kasni neolitik velikog dijela južne Panonije.-Dio je kompleksa srodnih lenđelskih kultura tog vremena.-Nazvana prema nalazištu Sopot pokraj Vinkovaca.-Pojavljuje se u 5. tisućljeću.Rasprostiranje- Obuhvaća čitavu sjeveroistočnu Hrvatsku, na zapad do Križevaca, a možda i zapadnije.- Prema istoku prostire se do crte Ilok – Srijemska Rača i graniči s vinčanskom kulturom.-Ostali nazivi: slavonsko-srijemska kultura bapsko-lengyelska kultura lengyelsko-slavonska kulturaNalazišta stotinjak nalazišta sopotske kulture u Hrvatskoj - Vinkovci, Orolik, Bapska, Bogdanovci, Vukovar, Vučedol, Sarvaš, Dalj, Osijek,….- Sopotsko naselje Hermanov vinograd u Osijeku prvo je istraživano naselje sopotske kultureŠto smo saznali istražujući?- Uglavnom zemljoradničko stanovništvo, s velikim udjelom stočarstva, osobito uzgoja goveda.- Žive u drvenim kućama, najprije u otvorenim, a kasnije u utvrđenim naseljima.- Mrtve pokapaju unutar naselja, u hocker položaju.- Relativno dobar ekonomski položaj à uvoz opsidijana i spondylusa. Korenovska kultura : - Srednji neolitik sjeverozapadne Hrvatske i najzapadnije Slavonije. Nazvana prema nalazištu Malo Korenovo blizu Bjelovara. Pripada skupini kultura s linearnotrakastom keramikom.Istraživanja i nalazišta-Prvo istraživanje na lokalitetu Malo Korenovo, obavljeno je 1956. godine. -Nastavljeno 60-ih godina 20. stoljećaTada otpočinju istraživanja i nekih drugih nalazišta- Najviše nalazišta u Moslavini, sisačkoj Posavini i Požeškoj kotlini - Staro Čiče, Malo Korenovo, Drljanovac, Bulinac, Tomašica, Kaniška Iva, Pakrac, Jakšić, Pepelane, Podgorač

Rasprostiranje- Od SZ Hrvatske, oko Zagreba, do Požeške kotline, s najvećom koncentracijom nalazišta u lonjsko-ilovskoj zavali, uključujući Moslavinu, sisačkoj Posavini i zapadnoj Slavoniji. Danilska kultura:Srednji neolitik istočne Jadranske obale. Nazvana prema nalazištu Danilo-Bitinj, jugoistočno od Šibenika.Prva istraživanjaNalazište je otkriveno 1951. godine, obradom vinogradaNalazištaDo sada je poznato više od četrdeset nalazišta: - pećine oko Trsta: Vlaška jama, Roška špilja, Katrina pećina, te naselje na otvorenom: Žablje.- Istra i Kvarner: otok Brijun, Vela špilja (Lošinj), Jami na Sredi (Cres).- sjeverna Dalmacija- naselja na otvorenom: Privlaka, Vrsi, Islam Grčki, Smilčić, Benkovac, Lisičići, Bribir.- srednja i južna Dalmacija: Danilo, Škarin Samograd, Vela špilja (Korčula), pećina Gudnja (Ston), Spila (Perast)Naselja i nastambe- Većina nalazišta su pećinska staništa (oko 2/3), a oko 1/3 su naselja na otvorenom.- Važnija naselja su na otvorenome, u pećine se samo navraćalo i u njima privremeno boravilo.- Dva tipa kuća: ukopane kružne kuće i nadzemne kružne kuće; možda i pravokutne. Građene od drveta.- Naselja su redovito opasana opkopima, osim onih okruženih vodom.Što smo još saznali?- Prevladava zemljoradnja i stočarstvo- Izravna razmjena dobara prema sjeveru, dolinama rijeka Neretve, Une i Bosne, prema JI dolinom Drima.- veze s južnom i srednjom ItalijomHvarska kultura : - Vremenski zauzima mlađi, tj. kasni neolitik

- Nazvana je prema nalazištu na otoku Hvaru, gdje je prvi put otkrivena.Rasprostiranje - Duž čitave istočne jadranske obalePrva istraživanja- 1912. godine otpočelo je istraživanje Grapčeve špilje na Hvaru; tada je hvarska kultura otkrivena i imenovana.- Istraživanje je nastavljeno nakon 2. svjetskog rata. Pedesetih i šezdesetih godina 20. st. otkrivena su i istraživana mnoga nova nalazišta.NalazištaPoznato je 60-ak nalazišta, većinom u špiljama: Grapčeva spilja (Hvar),Vela špilja (Lošinj), Smilčić, Lisičić, Bribir, pećina Tradanj, špilja Škarin Samograd, Markova špilja, Vela špilja (Korčula), špilje:Gudnja, Nakovana, Spila, Golubinjača u Lici.Neki aspekti kulture- Nastambe: ukopane kružne ili nadzemne kružne, pravokutne ili kvadratične.- Pogrebni običaji: poštovane su samo pojedinačne kosti, naročito lubanje, u vezi s određenim obredima. Postoji i pravo pokapanje.- Gospodarstvo: stočarstvo sve više dobiva na važnosti, u planinskim krajevima – lov. Razlike ovisne o prirodnim uvjetima.Eneolitik Bakreno doba 2. pol. 4. tisućljeća – kraj 3. tisućljećaŠto je novo-Prva uporaba kovina – bakra i zlata-Društveno raslojavanje – razvijeno rodovsko društvo-Specijalizirane djelatnosti-Migracije s istoka prema zapadu – početak indoeuropske seobe.Kulture1. Rani eneolitik:Kontinentalna Hrvatska - SI: badenska kultura SZ: lasinjska kulturaJadransko područje - kasna hvarska kultura(protonakovanska)2. Srednji eneolitik:Kontinentalna Hrvatska - SI: kostolačka kultura; SZ: Retz-Gajary kulturaJadransko područje - nakovanska kultura3. Kasni eneolitik:

Kontinentalna Hrvatska: vučedolska kulturaJadransko područje: jadranski tip vučedolske kulturePočeci istraživanjaIstraživanje eneolitika u Hrvatskoj otpočinje potkraj 19. st. istraživanjem Josipa Brunšmida na Sarvašu i Vučedolu. Pravi zamah doživljava 1938. iskopavanjem R. R. Schmidta na Vučedolu, a potom u Sarvašu.Badenska kultura- Nazvana prema lokalitetu Baden-Königshöhle u Donjoj Austriji.- Nastala je doseljavanjem novoga naroda s jugoistoka ili istoka - Prvi počeci indoeuropske seobeNalazišta - pedesetak nalazišta: Beli Manastir, Bapska, Šarengrad, Sotin, Vučedol, Petrovci, Vukovar, Aljmaš, Sarvaš, Osijek, Vinkovci,… - Naselje na ciglani u Belom Manastiru, jedno je od prvih istraživanih nalazišta badenske kulture u Hrvatskoj.Istraživano je 1955. godine.Kultura -Početak izrade bakrenih predmeta, Prevaga stočarstva nad zemljoradnjom,Prvi paljevinski ukopi, Zaprežna kola i konj kao domaća životinja, Obredni ukopi govedaLasinjska kultura-Nazvana prema mjestu Lasinja na rijeci Kupi.-Izrazite kasnoneolitičke tradicije.-Najnovijim istraživanjima potvrđeno je postojanje bakrenih predmeta.Rasprostiranje prostire se većim dijelom sjevernog područja – cijelim Međuriječjem, od Našica i ušća Orljave u Savu, pa sve do okolice Đakova, a na jug do sjevernog Velebita (Čakovac kod Joisipdola).Nalazišta - dvadesetak nalazišta u Hrvatskoj: Goričan, Kalnik, Beketinec, Pavlovac, Letičani, Ždralovi, Stara Rača, Drljanovac, Kutina, Pakrac, Jakšić, Novoselci, Ašikovci, Gradac, Feričanci, Koška, Vinkovci, okolica Đakova.Kultura- Osnova privrede: kombinacija stočarstva i poljodjelstva, s prevagom stočarstva.- Nomadsko stanovništvo s kratkotrajnim naseljima (zemunice i poluzemunice, čak i špilje).

Kostolačka kultura- Nazvana prema nalazištu Kostolac na Dunavu u sjevernoj Srbiji.- Nastala je pod snažnim utjecajem badenske kulture.Rasprostiranje - u Slavoniji i zapadnom Srijemu. Nalazišta - dvadesetak nalazišta kostolačke kulture u Hrvatskoj: Vučedol, Sarvaš, Klisa, Dalj, Osijek, Cerić, Ašikovci. Kultura - Omogućila je nastajanje vučedolske kulture. Trajno nastanjivanje -> ratarstvo. Pokapanje biritualno. Kultura Retz-Gayari - Nazvana prema nalazištima u Austriji (Retz) i Mađarskoj (Gayari)- Nazivana ‘keramika s brazdastim ubadanjem’ – Furchenstich keramikaRasprostiranje - tipovi Kevderc-Hrnjevac (pretežno u zapadnoj Slavoniji) i Višnjica (pretežno u Hrvatskom Zagorju).Nalazišta- Višnjica tip - Vindija kod Donje Voće, Velika pećina kod Višnjice na Ravnoj gori- Kevderc-Hrnjevac tip - Hrnjevac-Brdo, Pepelane kod Virovitice, Popovčica-Katinska kod Đakovačke Satnice.- Drljanovac kod Bjelovara – oba tipa.Kultura - Pretežno zemunične nastambe, ponekad i nadzemne kuće - Stočarska polunomadska populacija, koja se ne ustručava svoje nastambe podići u blizini naselja neke druge kultureNakovanska kulturaNazvana prema Spili u Nakovani na Pelješcu.Ostala nalazišta: Gudnja kod Stona na Pelješcu, Grapčeva špilja, Markova špilja. Nedovoljno istražena kultura.Vučedolska kultura- Nazvana prema nalazištu Vučedol nedaleko Vukovara.- Prvo istraživanje Vučedola – 1897. g. Najznačajnije je bilo Schmidtovo iskopavanje 1938. - Njegova istraživanja u Sarvašu 1942-1943. – vučedolsko naselje.Nalazišta u Hrvatskoj - četrdesetak nalazišta, među kojima su najvažnija: Vučedol, Vinkovci, Vukovar, Sotin, Opatovac, Bapska, Lovas, Orolik, Sarvaš, Klisa,

Ivankovo, Borinci, Vođinci, Otok, Erdut, Sarvaš, Samatovci, Gornja Bebrina, Ciglenik, …Nastanak- Nastala je i razvila se u slavonsko-srijemskom prostoru kao rezultat vremena obilježenog velikim etničkim promjenama, što su ih prouzročile seobe istočnih stepskih naroda (tzv. druga seoba stepskih naroda, povezuje se s Indoeuropljanima).- Korijeni su joj u oživljenoj neolitičkoj (sopotskoj) tradiciji, obogaćenoj utjecajima kostolačke kulture. Aspekti kulture – naselja i kuće- Naselja na riječnim terasama, obroncima i izdancima bregovitih sklopova.- Većina naselja imala dotjerane strme padine, palisade ili vodene opkope. - U kasno vrijeme – utvrđena visinska naselja – gradine ili sojenice.- Kuće su nizane prstenasto uz rubove naselja.- Kuće su od drveta i pletera, omazane ilovačom, s podom od nabijene gline i dvoslivnim krovom prekrivenim biljnim materijalom. Pregradni zidovi od pletera. Obično jedna vrata. U sredini glavne prostorije je kružno, uzdignuto ognjište.- U blizini su jame – ostave, spremnice za zalihe i otpadne jame.- U kućama su često pronalaženi žrtvenici i razni obredni predmeti, što znači da su se vjerski rituali prakticirali i individualno, a ne samo u zajedničkim sakralnim prostorima.Pokapanje, grobovi, vjerovanja Izgleda da su mrtvi pokapani isključivo unutar naselja. - Pokapani su često u napuštenim jamama-podrumima, pojedinačno ili grupno. - Bogato opremljeni grobovi svjedoče o snažnom društvenom raslojavanju.Kalendar- U okviru vučedolske kulture načinjen je prvi europski kalendar. To je astralni kalendar zasnovan na godišnjem kretanju pojedinih zviježđa nebom.Glavnu ulogu pri tome je imao Orion, ali i neka cirkumpolarna zviježđa, što se ogledalo u nizu obrednih predodžbi. Važnu ulogu imalo je i Sunce prikazivano krugovima, križevima, zvijezdama itd.Brončano doba Kraj 3. tisućljeća – 9/8. stoljeće

Što je novo - Uporaba bronce, slitine bakra i kositra; Stvaranje snažne rodovske aristokracije; Izdvajanje ratničkog staleža; Nastanak brojnih novih vrsta oružja; U kasnom brončanom dobu – migracije prema jugoistoku Europe = panonsko-egejska seoba.Rano brončano doba: Kontin Hrva : SI i SZ: vinkovačka kultura SI: transdanubijska inkrustirana keramikaSrednja i južna Dalmacija: jadranski tip ljubljanske kulture, cetinska kultura, posuška kulturaSrednje brončano doba Kon. Hrv.: SI: daljsko-bjelobrdska grupa, grupa s licenskom keramikom, vatinska kultura; SZ: grupa s licenskom keramikomLika i sjeverna Dalmacija - kultura grobnih humakaSrednja i južna Dalmacija: - kasna cetinska kulturaKasno brončano doba1. stariji stupanj: oko 1300.- oko 1050. g.Kontin Hrv SI: grupa Belegiš, grupa Gređani-Barice, kultura polja sa žarama: - virovitička grupa; SZ: kultura polja sa žarama: - virovitička grupaLika: kasno brončano doba LikeJužna Dalmacija: južnobosanska grupa2. Mlađi stupanj: oko 1050. – oko 800. g.Kontin Hrv: SI: grupa Zagreb, grupa Dalj, grupa Novigrad-Donja Dolina; SZ: grupa Zagreb, grupa Velika GoricaLika: japodska grupa ; Istra: istarska grupaPrimorje i sjeverna Dalmacija: liburnijska grupaSrednja i južna Dalmacija: srednjodalmatinska grupaRano brončano doba (oko 2300. – oko 1600.): 1. vinkovačka kultura, 3. rano br. doba Istre, 4. cetinska grupa, 5. posuška grupa, 7. rano brončano doba primorsko-velebitskog prostora.Vinkovačka kulturaIme je dobila prema nalazištu u Vinkovcima. Razvila se na temeljima vučedolske kulture, uz neke nove utjecaje. Naselja na visokim riječnim terasama ili drugim istaknutim položajima. Pokop: inhumiranje i kremiranje (u žarama). Siromašna metalom, izuzetak zlatna garnitura iz Orolika.

Rasprostiranje prostire čitavim međuriječjem Drave i Save , na zapad, sjeverno od Slavonskog gorja do u sjeverozapadnu Hrvatsku (nalazišta kod Bjelovara i Koprivnice). Moguća nalazišta i u Požeškoj kotlini (Draganluk). U Baranji su mogući nalazi tipa Somogyvár.Nalazišta Vinkovci-Tržnica, Sarvaš-Gradac, Osijek, Ilok-Tvrđava, Vučedol, Lovas, Opatovac, Sotin, Orolik, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Privlaka.Viškovci kod Đakova, Orešac kod Virovitice, Drljanovac kod Bjelovara.Transdanubijska inkrustirana keramikaKod nas južnotransdanubijska grupa; Szekszard-Pécs. Isključivo paljevinski ukop u žari ili bez nje.Rasprostiranje velikim dijelom Baranje i SI Slavonijom, a rijetki nalazi pojavljuju se do u Središnju Slavoniju (okolica Đakova). Najzapadniji nalazi oko Našica i u Požeškoj kotlini.NalazištaU Slavoniji: Sotin, Dalj, Osijek, Sveti Đurađ, Kuševac, Podgorač, Tekić, Grabarje.U Baranji:Suza, Beli Manastir, Bolman, Kozarac, Grabovac, Batina, Čeminac, Vardarac, Kopačevo, Darda, Lug.Jedan od najreprezentativnijih nalaza srednjeg brončanog doba u Hrvatskoj: zlatna narukvica iz Bilja u BaranjiCetinska grupaRasprostiranje: na srednjem Jadranu, od zadarskog područja do južno od Pelješca (Crna Gora), osobito oko rijeke Cetine i njenom zaleđu, u Dalmatinskoj Zagori, Hercegovini, s djelovanjem sve do u srednju i istočnu Bosnu.Nalazišta Gudnja na Pelješcu, Markova na Hvaru.Vrsi kod Zadra, Škarin Samograd, Tradan i Stubica kod Šibenika, Cetina, Čitluk, Obrovac, Vid kod Metkovića, Kotorac.Srednje brončano doba (oko 1600. - oko 1300.):1. vatinska kultura, 2. transdanubijska inkrustirana keramika; daljsko-bjelobrdska grupa, 3. grupa s licenskom keramikom 4. srednje brončano doba Istre 5. kultura grobnih humaka 6. srednje brončano doba LikeKultura s licenskom keramikom

Prijelaz ranog u srednje brončano doba. Naziv prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda.Mobilna, polunomadska populacija, najvjerojatnije primarno stočarska. Kratkotrajna naselja.Rasprostiranje i nalazišta U Hrvatskoj integralni prostor je do u srednju Slavoniju, iako se nalazi pojavljuju niz Savu do Slavonskog Broda. Požeška kotlina: Gradac, Trenkovo, Tekić.Našice: Podgorač, Vučjak Feričanački, Kuševac, Viškovci, Štrbinci.Slavonski Brod: Jaruge, Novigrad na Savi.Import: Vinkovci, Privlaka, Dalj, Erdut i županjska Posavina.Ukras na keramici – ‘litzen’ - izveden je usukanom vrpcom ili konopom.Daljsko-bjelobrdska grupaNazvana prema nalazištima u Dalju i Bijelom Brdu. Razvila se iz grupe Szeremle, koja je iz sjeverozapadne Mađarske migrirala prema jugu.Rasprostiranje i nalazišta Regionalna je kulturna grupa, na uskom prostoru SI Slavonije, uz desnu obalu Drave i Dunava, s pojedinačnim nalazima prema jugu do Vinkovaca, te Đakova i Bizovca prema jugozapadu i zapadu. Na sjeveru obuhvaća središnju Baranju.U Slavoniji: Sotin, Vukovar, Aljmaš, Klisa, Bijelo Brdo, Dalj, Erdut, Osijek U Baranji: Kozarac, Darda, Beli Manastir, Lug, Vardarac, Zmajevac Jedno od najkarakterističnijih obilježja daljsko-bjelobrdske grupe jest antropomorfna plastika. Služila je vjerojatno u pogrebnim obredima.Vatinska kulturaNazvana prema nalazištu Vatin u sjevernoj Srbiji. Prva je brončanodobna kultura u sjevernoj Hrvatskoj s nešto obilnijim brončanim predmetima. Naselja s pravilnim rasterom ulica.Rasprostiranje obuhvaća najprije istočnu, a zatim i srednju Slavoniju s najzapadnijim nalazištima oko Đakova i kod Novigrada na Savi. NalazištaVinkovci i okolica: Privlaka, Stari Jankovci, Orolik, Mirkovci, Ilača, Jarmina, Otok, Ivankovo, Rokovci;Okolica Osijeka: Dalj, Aljmaš, Sarvaš, Bijelo Brdo;

Vukovar i okolica: Sotin, Bogdanovci, Opatovac, Lovas;Okolica Đakova: TrnavaSlavonskog Broda: Novigrad na SaviVatinska kultura bogata je kovinskim predmetima, brončanima, pa čak i zlatnima (ostava iz Lovasa).

Srednje brončano doba Istre i PrimorjaPočetak gradnje kastelijera, tj. utvrđenih gradina. Jedna od njih je Monkodonja nedaleko Pule.Kasno br. doba, stariji stupanj:1. virovitička grupa (kultura polja sa žarama) 2. grupa Gređani-Barice 3. grupa Belegiš I. i II. 4. kasno brončano doba Like 5. srednjobosanska i južnobosanska grupaVirovitička grupa – kultura polja sa žaramaNajstarija grupa kulture polja sa žarama dravsko-savskog međuriječja. Nazvana prema istraživanoj nekropoli u Virovitici. Obilježavaju je velike nekropole s paljevinskim žarnim grobovima, bez očuvanih vanjskih obilježja.Rasprostiranje obuhvaća područje središnje Slavonije, Posavine oko Slavonskog Broda, te dijelove Podravine, na zapad sve do u sjeverozapadnu Hrvatsku, s granicom oko Kalnika i Medvednice. Sjeverno od Drave nalazi se u Međimurju.Nalazišta Oriovac, Slavonski Brod, Brodski Stupnik; Satnica Đakovačka, Nalazišta Breznica Đakovačka; Sirova Katalena, Virovitica; Laslovo, Osijek, Vukovar, Bogdanovci, Sotin, Ilok, LovasGrupa Gređani-BariceNazvana je prema nekropolama u Gređanima kod Nove Gradiške i Barice u sjevernoj Bosni.Pokazuje elemente kulture grobnih humaka i kulture polja sa žarama. Nastala je na temelju virovitičke grupe, uz neke još starije elemente.Rasprostiranje i nalazišta Obuhvaća središnji i zapadni dio Slavonije i to u Posavini, Podravini, okolici Đakova i Požeškoj kotlini.Gređani, Oriovac, Perkovci, Vranovci, Mačkovac, županjsko područje u Posavini;

Nova/Gornja Bukovica, Aleksandrovac u Podravini; Strossmayerovac u blizini Đakova;Grabarje, Požega u Požeškoj kotlini.Belegiška grupaPredstavnik jugoistočnopanonskog kulturnog kruga u kasnom brončanom dobu. Razvija se od srednjeg brončanog doba u okviru vatinske kulture u Slavoniji i Srijemu, te u Vojvodini i sjevernoj Srbiji – snažni utjecaji iz jugoistočne Panonije i zapadnokarpatskog područja.Rasprostiranje obuhvaća istočnu Slavoniju, na zapadu do Osijeka, a na jugu nešto južnije od rijeke Bosut. Naselja su uglavnom smještena duž desne obale Drave i Dunava, te lijeve obale Bosuta.Nalazišta Osijek, Sarvaš, Aljmaš, Dalj, Erdut, Vučedol, Sotin, Klisa, Nuštar, Trpinja; Vinkovci, Mirkovci, Ivankovo, Slakovci, Vinkovački BanovciGrupa Zagreb – kultura polja sa žaramaNazvana prema žarnoj nekropoli Zagreb-Vrapče. Obilježava srednju fazu razvoja kulture polja sa žarama u dravsko-savskom međuriječju. Razvila se pod utjecajima kulturnog kruga Baierdorf-Velatice, iz srednjeg Podunavlja i ruba istočnoalpskog prostora. Rasprostiranje dio savsko-dravskog međuriječja, s najvećom koncentracijom u njegovu zapadnom dijelu. Prema istoku proteže se pretežno uz Savu pa obuhvaća i istočna slavonska područja. Nalazišta Bregana, Karlovac, Kiringrad, Zagreb, Zlatar, Sisak, Krapina, Novigrad Podravski, Drljanovac, Staro Petrovo Selo, …Daljska grupaIme je dobila prema nalazištu Busija u Daljskoj planini, nedaleko Dalja, istraživanoj još početkom 20. stoljeća. Najmlađa je grupa kulture polja sa žarama istočnog međuriječja.Nastavlja život i tijekom starijeg željeznog doba.Rasprostiranje Obuhvaća prostor što ga je prije nje zauzimala belegiška grupa – SI dio Slavonije uz Dravu i Dunav, na jug otprilike do Bosuta. Nalazišta Slavonija: Dalj, Vukovar, Sotin, Sarvaš, Osijek, Daljska planina, Batina, Dalj

Baranja: Vardarac, Lug, Kneževi Vinogradi.Kultura Starija daljska grupa vrlo je siromašna kovinskim predmetima. Gotovo svi brončani predmeti potječu iz ostava, a samo nekoliko je iz grobova. Ukop je isključivo paljevinski u žarama.Grupa Velika GoricaIme dobila prema nekropoli u Velikoj Gorici. Posljednja grupa kulture polja sa žarama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.Rasprostiranje Obuhvaća SZ Hrvatsku, osobito područje između rijeka Kupe, Save i Dobre i Žumberačke gore. Na sjever se proširila u Hrvatsko Zagorje, a na istok do u srednju Posavinu kod Siska i sjeveroistočno do Kalnika.Nalazišta Velika Gorica, Krupače, Trešćerovac, Ozalj, Žumberačka Kupčina, Sisak, Kalnik.Kultura Do sada pronađeni metalni predmeti potječu samo iz grobova. Pokop isključivo paljevinski.Istarska grupaU okviru istarske grupe razvila se etnička zajednica Histra koji su u željeznom dobu obitavali na gotovo istom prostoru.Rasprostiranje i nalazišta - Obuhvaćala je južni dio Istre, do rijeke Raše na jugoistoku.- Poznato je dvadesetak nalazišta, od kojih su četiri gradinska naselja - Buje, Kaštelir, Pucole, Oprtalj, Sv. Spas kod Motovuna, Kanfanar, Rovinj, Makadanj (Monkodonja), Gradina na Velom Brijunu, Roč, Vrčin..KulturaUtvrđena gradinska naselja, uglavnom kružnog tlocrta. Pokopi u skvrčenom položaju u sanducima od kamenih ploča i u kamenim gomilama. Na nekim lokalitetima otkriveni su predmeti od jantara à trgovina. Utjecaji iz kulture polja sa žarama s jugozapadnog panonskog prostora.Liburnska grupaNazvana prema kasnijem narodu Liburnima, koji su se razvili na njenim temeljima u starijem željeznom dobu. Ukop je u sanduku od kamenih ploča s pokojnikom u hocker položaju. Također i grobovi pod humcima.

Rasprostiranje i nalazišta Istočni obalni dio Istre, od rijeke Raše na zapadu, Kvarner, Primorje, te sjeverna i srednja Dalmacija do rijeke Krke na jugoistoku. Otoci Krk, Cres, Dugi otok, Vir, Sestrunj.Nalazišta: Poznato oko 60 nalazišta. Najvažnija su: Osor, Budim u Posedarju, Gradina na Viru, Garica na Krku, Piramatovci, Baška na Krku, Biljane Donje, Razvršje u Jesenicama.Liburnska grupa vrlo je bogata oružjem i nakitom.Srednjodalmatinska skupinaSkupina od koje su se u starijem željeznom dobu razvili Dalmati.Rasprostiranje i nalazišta Obuhvaća prostor jadranske obale od rijeke Krke na sjeverozapadu do Neretve na jugoistoku i pripadajuće otoke, a od obale prema unutrašnjosti sve do lanca najviših dinarskih planina u zapadnoj Hercegovini i Bosni.Nalazišta: Poznato je više od 80 nalazišta - Makarska, Velika gradina, Unešić, Vranjic, Danilo-Crno brdo, Velika gradina u Varvari, Gradac kod Ljubuškog, Mostarsko blato, Nerežišće na Braču..Kultura Gradinska, sojenička i špiljska naselja. Pokapanje u ravnim grobljima, u kamenim gomilama i u pećinama. Pokojnici su polagani na bok u skvrčenom položaju u grob od 4 okomite kamene ploče i pokriveni jednom pločom. Pojava platežnih sredstava u obliku brončanih šipki ili ingota u obliku volovske kože. Željezno doba 9./8. – 1. stoljećeŠto je novo? uporaba željeza, početak monetarne razmjene dobara, trgovačko-kulturni kontakti sa sredozemnim narodima, razvitak protopovijesnih naroda, protopovijestStarije željezno doba 9/8. st. – kraj 4. st. trako-kimerijska seoba – Panonija, hallstattska kultura, utjecaji iz alpskog kulturnog kruga, utjecaji s istoka, utjecaji sa sjevernog Jadrana i sa zapadne jadranske obaleMlađe željezno doba kraj 4. st. – kraj 1. st - keltske seobe, keltsko-latenska kultura – Panonija, kontinuirani razvitak zajednica izvan keltskog područja, tijekom čitavog željeznog doba, nastanak prvih naroda, začetak državaKulture

Starije željezno doba - kontin Hrv: grupa Dalj, srijemska grupa, grupa Martijanec-Kaptol, grupa Budinjak, Kolapijani, Japodi (prodor na Jadran) Mlađe željezno doba - kontin Hrv: Keltsko-latenska kultura - Skordisci – istočno međuriječje, Taurisci - zapadno međuriječje i SZ HrvatskaPanoni - čitavo međuriječje (pomiješani s Keltima), južno od rijeke Kupe (graniče s Japodima)Kulture koje kontinuirano traju kroz čitavo željezno doba: Kontin Hrv - Kolapijani, JapodiPrimorska Hrvatska - Histri, Liburni, Dalmati, Iliri (na krajnjem jugoistoku)Grupa DaljKontinuirani život od kasnog brončanog doba. Etnički je čine Panoni.Nakon ß6. stoljeća u njena najistočnija područja prodire stanovništvo s istoka.Rasprostiranje U starijem željeznom dobu obuhvaćala je Baranju i sjeveroistočnu Slavoniju, prema jugozapadu do okolice Đakova, a prema jugu otprilike do rijeke Bosut.Potkraj tog razdoblja izgubila je dio najistočnijeg područja u zapadnom Srijemu.Izvan Hrvatske prostire se u dijelu južne Mađarske uz desnu obalu Dunava.Nalazišta Ilok, Šarengrad, Sotin, Vukovar, Erdut, Dalj Bogdanovci, Aljmaš, Osijek, VinkovciDaljska planina: Kraljevac, BusijaBaranja: Batina, VardaracKultura Paljevinski ukop u žarama – tradicija kulture polja sa žarama kasnog brončanog doba.Od ß6. st. i kosturni ukop – novo stanovništvo s istoka.Grupa Martijanec-KaptolNazvana prema nalazištima Martijanec u Hrvatskom Zagorju, nedaleko Varaždina i Kaptol u Požeškoj kotlini.Pripada istočnohalštatskom kulturnom krugu s područja jugoistočnih Alpa.Opstala do polovine ß6. stoljeća.Rasprostiranje Zauzima dio sjeverne Hrvatske, od međuriječja Mure i Drave na sjeverozapadu, uz Dravu do u zapadnu Slavoniju (Požeška kotlina) prema jugoistoku.

Izvan Hrvatske prostire se u slovenskoj i austrijskoj Štajerskoj.Nalazišta Martijanec, Goričan, Sv. Petar Ludbreški, Sigetec, Jalžabet, okolica Koprivnice. okolica Kaptola Kultura Spaljivanje pokojnika i pokapanje u žari (tradicija kulture polja sa žarama) ili podizanje grobnog humka – tumula, za pripadnike viših društvenih slojeva. Kamenom zidana grobna komora jednog od tumula pokraj Kaptola.Grupa BudinjakNajnovije izdvojena i definirana grupa starijeg željeznog doba u Hrvatskoj.Naziv dobila prema nalazištu Budinjak s velikim brojem grobnih humaka.Rasprostiranje Koliko je do sada poznato, obuhvaća područje sjeverozapadne Hrvatske i Žumberka, između Save i središnjeg toka rijeke Kupe.Nalazišta Nekoliko nalazišta u okolici Budinjaka, Gradišće kod Samobora, Sv. Marija pod Okićem, Pavlovčani Donji, gradina Majdek, Ivančići, Grabarak itd.Tridesetak nalazišta.Kultura Osim do sada istraženih grobova i jednog gradinskog naselja, nije poznato puno o kulturi nositelja grupe Budinjak.‘Kneževski’ ukopi pod tumulima i paljevinski žarni grobovi na ravnom.KolapijaniKolapijani su panonska plemenska zajednica, nazvana prema rijeci Kupi/Kolpi (Colapis), oko koje su bili nastanjeni. Spominju ih Plinije, Strabon i Ptolomej.Rasprostiranje Obuhvaćaju područje uglavnom istočno od srednjeg toka rijeke Kupe, na sjever gotovo do njenoga ušća u Savu. Prema jugu graniče s Japodima.Nalazišta Turska kosa i Nikolino brdo kraj Topuskog, Belaj, Kiringrad, Gradac kod Karlovca, Kamensko, Mahično, Dubovac, TrešćerovacKultura Obredno mjesto na Turskoj kosi – ovalni umjetni humak, sa stotinama keramičkih ulomaka i ostalih predmeta svakodnevnog života, te figurica ljudi i životinja, kao i jahača. Naselja su uglavnom gradinska, a ukop podjednako paljevinski i kosturni.Japodi

Rasprostiranje Matično područje im je Lika, a živjeli su i na dijelu podvelebitskog primorja (u mlađem vremenu) i u dijelu Gorskog kotara i Korduna.

Nalazišta Gradine: Veliki i Mali Vital kod Prozora, Crkvina u Kompolju, Humac u Brinju, Veliki Vrh kod Plaškog, Piplica u Lovincu, Stražbenica kraj Gospića, Rudina u Sincu, Velika i Mala Viničica kraj Josipdola itd.Tumuli: Smiljan, Vrebac, Široka kula, Duga GoraGradine Veliki i Mali Vital u Prozoru kraj Otočca (dvojna gradina).Povijest i kultura Razvijena kultura. Bili su vrsni metalurzi i majstori.Izrađuju brončani, stakleni, jantarni nakit, razne druge brončane i keramičke predmete. Vrijeme od ß8. do ß4. stoljeća vrijeme je njihovog najvećeg procvata i teritorijalne ekspanzije. Ukop inhumacija ili incineracija u ravnim grobljima u blizini naselja ili pod grobnim humcima – tumulima. Žare su kamene, s reljefnim prikazima. Tzv. Japodska kapa, jedan je od najprepoznatljivijih predmeta njihove materijalne kulture.Bile su dio ženske, a moguće neke njihove varijante i muške nošnje.HistriHistre je prvi spomenuo Hekatej (krajß6. i početak ß5. st.), a o njima je osobito pisao Livije, te Ostius, koji je opisao histarske ratove.Prvi od tri rata s Rimljanima bio je već ß221. g.Pokoreni su nakon opsade Nezakcija, ß177. godine.Rasprostiranje Obuhvaćali su najveći dio istarskog poluotoka, osim njegove sjeveroistočne obale, otprilike do rijeke Raše.Nalazišta Beram, Picugi, Nezakcij (Vizače), Gradina nad Limskim kanalom, Krin ga, Kaštel kod Buja, Medulin, Pula, Monkodonja, Kaštelir kod Umaga, Rovinj, itd.Kultura Gradinska naselja – kaštelijeri, najčešće kružnog tlocrta, što je tradicija iz brončanog doba. Opasana kamenim bedemima zidanima u suhozidu. Jedan od najbolje istraženih jest Monkodonja, nedaleko Pule. Nezakcij kasniji antički Nesactium, već od ß7. stoljeća se ističe kao najvjerojatniji glavni grad histarske zajednice. Jedno od najkarakterističnijih obilježja kulture Histra, brončane su posude – situle – s reljefnim prikazima iz njihovog života.

Pokapanje je paljevinsko, a pripadnici rodovske elite ukapani su u potom u kupolastim kamenim grobnicama, kao što je npr. ona u Maklavunu.LiburniIzmeđu 9. i 5. stoljeća bili su vodeća pomorska sila na Jadranu.Rasprostiranje Obuhvaćali su usko obalno područje od jugoistočne Istre, gdje su na Raši graničili s Histrima, do rijeke Krke, gdje su graničili s Dalmatima. Proširili su se i na neke otoke: Cres, Krk, Dugi otok, Pag, Rab, Murter. Najšire kopneno područje su Ravni kotari u srednjoj Dalmaciji.Nalazišta Poznato je nekoliko stotina nalazišta, od kojih su najznačajnija: Nin, Zadar, Bribir, Lisičići, Nadin, Caska, Privlaka, Sveti Filip i Jakov, Murter, Sali, Novalja, Baška, Osor,,,Povijest i kultura- U 3. ili 2. st. Japodi su im oteli dio obale u sjevernom i podvelebitskom primorju.- Naselja su najčešće gradine, tj. utvrđena visinska naselja, a rjeđe su u dolinama ili na morskoj obali.- Pokop je kosturni, u kamenim škrinjama, u hocker položaju. Novorođenčad i djecu do 1 godine pokapali su u velikim posudama pokrivenima zdjelom ili kamenom pločom.- Kod Liburna se pojavljuje novac mnogih egejskih, jonskih i talijanskih grčkih gradova i kolonija, sjevernoafrički novci iz Numidije i Kartage, rimski republikanski novci.Oni svjedoče o intenzivnoj i razgranatoj trgovini.Od novca su sve do ß3. stoljeća izrađivali nakit!DalmatiRasprostiranje Obitavali su na području između rijeka Krke na sjeverozapadu i Neretve na jugoistoku, na otocima Hvaru, Braču i Visu.Nalazišta Ukupno nekoliko stotina gradina, nekropola, špilja, sojeničkih naselja i jedno svetište - Sumartin na Braču, Solin, Gradac kod Posušja, Postanje kod Imotskog, Tor kod Jelse na Hvaru, okolica Otišića kod Sinja, Kopačine na Visu itd.Naselja su kao i drugdje uz obalu – gradine, samo ponegdje su u nizinama. Zidanje ‘kiklopskih’ zidova! Ukop kosturni, u škrinjama od kamenih ploča.

Keltsko-latenska kulturaRasprostiranjeVeliki Skordisci - obuhvaćali su prostor između Drave i Save, zahvaćajući i desnu savsku obalu, na zapad otprilike do zapadnog ruba slavonskog gorja.Na sjeveru su nastanjivali Baranju.Izvan Hrvatske obitavali su u dijelu južne Mađarske uz Dunav i u Vojvodini uz Dunav i donji tok Tise, te čitavom Srijemu.Taurisci - nastanjivali su prostor sjeverozapadne i središnje Hrvatske, zapadno od rijeke Kupe, gdje su graničili s Japodima.NalazištaSkordisci: Osijek, Daljska planina, Dalj, Sarvaš, Klisa, Vukovar, Sotin, Vinkovci, Privlaka, Stari Mikanovci, Orolik, Donja Bebrina, Batina, Beli Manastir, okolica Virovitice i Suhopolja, okolica Nove Gradiške itd.Taurisci: Malunje kod Jastrebarskog, Križovljan kod Varaždina, Delovi kod Koprivnice, Đurđevac, Samobor, Kuzelin itd.Rana keltsko-latenska kultura: druga polovina 4. i prva polovina 3. stoljeća. Kelti su nastanjeni u središnjim dijelovima Panonije i kulturno utječu na južnu Panoniju.Srednja keltsko-latenska kultura: druga polovina 3. i 2. stoljeće- Kulturni i ekonomski procvat, ratovi s Makedonijom i Rimom.Kasna keltsko-latenska kultura: Prije 1. stoljeća - Ekonomska i kulturna stagnacija i gubljenje moći. Nastaju utvrđena naselja oppida.Keltska tradicija u rimskoj provincijalnoj kulturi: Poslije 1. stoljećaKultura Naselja najprije otvorena, kasnije utvrđena, s pravokutnim kućama. Pokop biritualan: paljevinski i kosturni.