otkopni ČekiĆ (ruČni)

OTKOPNI ČEKIĆ (RUČNI)

• mehanizirani alat po principu rada sličan ručnom načinu s čekićem i dlijetom:

- čekić je zamijenjen klipom pogonjenim komprimiranim zrakom (zračni tj. pneumatski otkopni čekić) ili uljem pod pritiskom (hidraulični otkopni čekić)

• električnim i diesel pogon otk. ček. – rijeđa primjena u praksi

• zračni otkopni čekić (ručni).

Iskop u urbanim sredinama

Usitnjavanje vangabaritnih blokova

Rušenje zidova

Iskop asfalta

Primjena otkopnog čekića

Obrada kamena

New TEX 140PS - TEX 280PE series 1 -Rukohvat s prekidačem, upusnim

ventilom i oprugama za absorpciju vibracija

2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka

3 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar)

4 - Klip

5 - Radni alat (dlijeto, špica, klin ili lopata)

6 - Usadnik s mogućnošću brze izmjene alata

7 - Razvodni ventil

8 - Zračni “jastuci” (sprečavaju udaranje klipa u kučište uslijed čega je i rad čekića tiši)

9 - Spremnik za ulje za automatsko podmazivanje čekića

10 - Prigušnik buke

Osnovni dijelovi otkopnog čekića

1

7

2

8

6

9

3

5

10

4

Vrste radnog alata

1 - Rukohvat s polugom upusnog ventila (prekidačem)

2 - Priključak za dovod komprimiranog zraka

3 - Razvodni ventil

4 - Kučište cilindričnog oblika (cilindar)

5, 6 - Uzdužni i poprečni kanali za dovod-odvod komprimiranog zraka7 - Klip

8 - Radni alat (dlijeto)

9 - Zaštitni tuljac

2

2vmA

– kinetička energija klipa (J)

N = A n – snaga čekića (snaga udarca) (W)

v = a t 1 – brzina kretanja klipa kod udara (m/s),

n – broj udaraca u sekundi

12

3

46

57

8

9

Princip rada otkopnog čekića

Princip rada otkopnog čekića

Tehnički podaci

Masa Potrošnja zraka Dužina Broj udaraca Usadnik

Tablica 1. Tehničke karakteristike

otkopnih čekića

Mase otkopnih čekića: oko 3-40 kg

lakši čekići (3-12,5 kg)Potrošnja komprimiranog zraka: oko 7-33 litara/sek.Broj udaraca u minuti: oko 1000-4000

Atlas Copco TEX Primjena 3 5 8 11 16/17E 22 32 42 23E 33E 43E

Rad horizontalno i vertikalno prema gore

Teški posao prema dolje

Izrada rupa i kanala u betonu

Oblikovanje i završni radovi

Čišćenje oplate

Hrapavljenje betonskih površina

Razrušavanje betona

Iskop ugljena i popravljanje profila

Iskop u tvrdoj glini

Uklanjanje obloga visokih peći

Iskop rupa u zidu od cigle

Nabijanje

Iskop smrznutog tla

Iskop u asfaltu

Iskop u nekonsolidiranoj stijeni

Nabijanje pilota

Iskop jaraka

Primjena otkopnog čekića s obzirom na tehničke karakteristike

TEX 3 - TEX 11: 3,7 do 12,4 kg TEX 16 - TEX 43: 14,8 do 40 kg

Dodatna oprema(uljni podmazivači, separatori vlage, uređaji za otprašivanje i sl.)

Uljni podmazivači

TIP Protok zraka Količina ulja Masa Promjer

l/s l kg mm

CLG 10 8-15 1,3 3 25

CLG 30 15-140 1,3 3 25

BLG 30 15-140 1,3 3 25

Separatori vlage

TIP Max. protok zraka Masa Promjer priključka

l/s kg mm

VAM 01 50 0,8 20WAM 5A 120 10 25

Razlika između otkopnog i bušaćeg čekića

Za razliku od bušaćeg čekića, kod kojeg se dlijeto nakon svakog udarca zakrene za određeni kut (što se ostvaruje pomoću dodatnog uređaja za zakretanje dlijeta), kod otkopnog čekića postoji samo pravocrtno gibanje, bez zakretanja dlijeta. Inače, princip rada im je isti.

Razlika između zračnog i hidrauličkog otkopnog čekića

•zračni otkopni čekić je uglavnom ručni alat, dok je hidraulički otkopni čekić obično montiran na držalici (radnoj "ruci") hidrauličkog bagera

•hidraulični čekić se osim mobilno (na bageru) može montirati i za stacionaran rad tj. na usipnim bunkerima na primarnim drobilicama, gdje uveliko sprečava tj. smanjuje zastoje pri radu uslijed zaglavljivanja materijala na rešetci.

•hidraulički čekić se primjenjuje za razbijanje većih komada, blokova, te razaranje objekata

•pritisak komprimiranog zraka je obično 6 do 7 at, a pritisak hidrauličkog ulja može biti i do 300 at

•izvor komprimiranog zraka je kompresor, a ulja pod pritiskom hidraulički agregat

KOMPRESORI

KOMPRESORI

Komprimirani zrak:Zrak je plinovita materija koja se proizvoljno može tlačiti (komprimirati) sve dok ne pređe u tekuće stanje

Nedostaci pneumatskog pogona:

- mali koeficijent korisnog djelovanja

- gubitak toplinske energije zbog zagrijavanja zraka pri njegovoj kompresiji

Prednosti pneumatskog pogona (pogona na komrimirani zrak):

•bezopasan, elastičan u primjeni, lako se raspoređuje, a pri radovima u tunelima i podzemnim prostorijama obogaćuje zrak neiskorištenim kisikom• lagan, ravnomjeran i mekan rad uređaja• vrlo jednostavna shema uređaja pogona• vrlo siguran rad u uvjetima zimskog vremena• vrlo povoljni eksploatacijski troškovi.

KOMPRESORI

strojevi za proizvodnju komprimiranog zraka koji se koristi za pogon drugih strojeva i alata

primjena kompresora u rudarstvu i građevinarstvu: za pritiske zraka 6-7 at

pogonski motor za rad kompresora: benzinski, diesel ili elektromotor

Kompresori:

– pokretni (mobilni) - kompresori manjih kapaciteta (3-11 m3

stlačenog zraka u minuti) i

– stabilni - kompresori većih kapaciteta

Sustav hlađenja: s vodom (kod stabilnih kompresora), kombinirani zrakom i vodom, kružni uljem, ili samo zrakom (mobilni kompresori)

3

1

(a)

(b)

Pokretni kompresori - kompresori manjih kapaciteta (koji obično proizvode 3-11 m3 stlačenog zraka u minuti)

Stabilni kompresori - kompresori većih kapaciteta

KOMPRESORI

Podijela kompresora s obzirom na način proizvodnje komprimiranog zraka:

1. Potiskujući - povećanje pritiska postiže se ograničavanjem volumena plina u zatvorenom prostoru, nakon čega se taj volumen smanjuje mehaničkim djelovanjem

1.1. Klipni

1.2. Rotacijski:

- rotacijski s lopaticama

- spiralni (vijčani)

2. Dinamički - povećanje pritiska postiže se pretvorbom kinetičke energije plina (zraka) kontinuiranog strujanja u energiju pritiska.

2.1. Radijalni (centrifugalni)

2.2. Aksijalni

Klipni kompresor: jednostupnjeviti (a) i dvostupnjeviti (b)

(a) (a) (b)

1

1

2

3

32a 2b

4

hladnjak

- komprimiranje zraka ostvaruje se pomoću kretanja klipa u hermetički zatvorenom cilindru, pri čemu automatski regulator regulira pritisak zraka na 6-7 at (nakon što se postigne taj pritisak, regulator tlaka isključuje pogonski motor)

- mogu imati jedan ili dva stupnja komprimiranja (jednostupanjski ili dvostupanjski kompresori); dvostupanjski se pogotovo primjenjuju kada je potrebno proizvesti veće pritiske zraka

- najčešće se primjenjuju u praksi

- imaju nemiran i bučan rad

Klipni kompresor dvostupnjeviti

hladnjak

ulaz (usisavanje) zraka

tlačenje zraka do

4 at (1. stupanj kompresije)

tlačenje zraka do

7 at (2. stupanj kompresije)

izlaz komprimiranog (stlačenog) zraka spremnik za zrak

kanali za prolaz polustlačenog zraka (do 4 at)

Shema dvostupnjevitog klipnog kompresora (pokretnog)

1 – pogonski (diesel) motor

2 – koljenasta osovina kompresora

3 – klip (1. stupanj kompresije)

4 – klip (2. stupanj kompresije)5 – spremnik za komprimirani zrak

4

2d 4

2d

Q =

– površina poprečnog presjeka klipa (m2)s – hod klipa (m)K – broj usisavanja zraka za jedan okret

koljenaste osovine u cilindru (za jednoradne kompresore K = 1, za

dvoradne K = 2)n – broj okretaja osovine kompresora u minutim – broj cilindara kompresorakp – koeficijent punjenja cilindra usisanim

zrakom (0,65-0,8)

sKnmkp , (m3/min)

učinak klipnih kompresora se izražava u m3 usisanog slobodnog zraka u minuti, a određuje se prema izrazu:

UČINAK KLIPNIH KOMPRESORA

Rotacijski kompresor (s lopaticama)

1 – rotor

2 – pomična lopatica

3 – kućište kompresora

A – veći prostor između lopaticaB – smanjeni prostor (dodatno tlačenje zraka)

ulaz zraka

izlaz komprimiranog zraka

Rotacijski kompresori talče zrak pomoću rotora ekscentrično položenog u čelično cilindrično kućište. Rotor ima pomične lamele koje su u rotaciji izvlače djelovanjem centrifugalne sile. Slijedeći unutarnji plašt valjka sprečevaju prolazak zraka između lamela u kojemu se zbog ekscentričnog položaja rotora smanjuje prostor između lamela gdje se zrak tlači, a time i povećava tlak zraka.

Rotacijski kompresori pretežno rade u dva stupnja tlačenja i to u prvom stupnju do 0,4 Mpa, a u drugom stupnju do 0,6-0,7 MPa.

Proizvedena količina tlačenog zraka može se izravno regulirati promjenom broja okretaja.

Rotacijski kompresori


Q = l(D – dz) 30

nm , (m3/min)

l – dužina rotora (m)

D – promjer prostora za komprimiranje zraka, u kojem se nalazi rotor (m)

d – debljina lopatice (m)

z – broj lopatica

m – ekscentričnost rotora od centra prostora za komprimiranje (m)

n – broj okretaja rotora u minuti

- obodni koeficijent korisnog djelovanja (0,8-0,85)

određuje se prema izrazu:

UČINAK ROTACIJSKIH KOMPRESORA


ulaz zraka

izlaz komprimiranogzraka


ROTARY VANE AIR COMPRESSOR.avi

Spiralni (vijčani) kompresor

- zahtijevaju dobro hlađenje i podmazivanje; u tu svrhu se u prostor kompresije ubrizgava ulje koje ima trostruku funkciju: brtvljenje međuprostora spirala i prostora između spirala i stijenki kućišta, hlađenje zraka, te podmazivanje spirala

- iz komprimiranog zraka potrebno je neprekidno odvajati ubrizgano ulje, a to se postiže pomoću posebnog filtar uređaja za pročišćavanje zraka, ugrađenog u kompresor, dok se hlađenje izdvojenog ulja postiže odvođenjem u hladnjak gdje ulje cirkulira

- komprimiranje zraka postiže se pomoću posebnih spirala helikoidalnog oblika koje zraku daju veliku brzinu, uslijed čega se zrak komprimira

- to su kompresori većeg kapaciteta, zauzimaju relativno malo prostora, i pogotovo su prikladni u slučajevima kada su potrebne veće količine zraka, danas se sve više proizvode


1

1 – paralelne osovine sa spiralnim (vijčanim) navojem

2a – prvi stupanj kompresije

2b – drugi stupanj kompresije

2a

2b

Dvostupnjevita kompresija

Radijalni (centrifugalni) kompresor

karakteristični su po radijalnom smjeru strujanja zraka rotor radijalnog kompresora, tzv. impeler, obično se sastoji od limene prstenaste ploče na kojoj

se s jedne strane nalaze radijalno postavljene zakrivljene lopatice, s vanjske strane povezane obručem

zrak ulazi u kompresor u centar impelera koji svojom vrtnjom, djelovanjem centrifugalne sile, ulazni zrak usmjerava radijalno prema svom obodu, a zatim u odvodni spiralni kanal (difuzor) gdje se kinetička energija pretvara u pritisak

kompresija zraka se obično postiže u više stupnjeva, što znači da kompresor ima više impelera (prije ulaza u centralni dio svakog slijedećeg impelera, zrak prethodno prolazi kroz difuzor), a stupanj kompresije ovisi o iznosu promjene brzine zraka i gustoći zraka (plina)

Radijalni (centrifugalni) kompresor

Aksijalni kompresori

karakteristični su po aksijalnom smjeru strujanja zraka (tj. u smjeru uzdužne osi odnosno okomito na ravninu rotacije)

zrak prolazi kroz kompresor u smjeru njegove uzdužne osi kroz naizmjenične redove rotirajućih i nepomičnih lopatice kojima se postiže brzina strujanja a zatim i povećanje pritiska zraka

najprikladniji su u slučajevima kada su potrebne velike i stalne količine zraka (obično > 65 m3/s i pritiske sve do 14 at)

otkopni ČekiĆ (ruČni)

Documents