"

OSVRT NA POSTANAK I RAZVITAKFRANJEVAČKE GIMNAZIJE

NA ŠIROKOM BRlEGU

PRIGODOM IOO-GODIŠNJICE 1844·1944, GOD.

Franjevci kao crkvena lica pOiZv3Jni su u prvom redu; d~djeluju kao takvi na području vjerskog i crkvenog rada. -~:Q:<sansko-het'cegovač,ki franjevci, prisiljeni kroz više stoljeća. štq'i'dr7.avno'političkim prilikama što potrebama svoga Reda', Ii'~~svetiše Re i školstvu. Vrlo loš,e i nikakve 'prosvjetne prili:ke'~velikom ,i .mučnom razdoblju potlačenosti i obezpravljenoS>t~:

našega naroda za v.i·ieme upravljam.ja tur,ske vlasti nijesu ".gle franjevcima u Bosni i Hercegovini kao domaćim sinoV',F'~da ravnodušuo gledaju tipičnu prosvjetnu ~aostalost i pri', ~CtiVIloot u svakom pogledu narodnog života. Stojeći u svagd.!!,l,njem dodiru sa svojim narodom i dieleći s njim njegovu -ne""snošljivu državnu i političku, družtvenu i gospodarsku sudbiiih!"nastojali su i poduzimali, da mu, koLiko su prilike dopuštll;le,rotv~re oči barem putem najjednostavnije pučke prosvjete" .J:

. cDok je to s jedne strane imalo obće kulturno-proSlVjetIl;,~:

značenje, s druge strane 'tražio je to probiiak vjersko-crky:€f~

nog rada: vjersko obrwzovanje i ćudoredno odgajanjenaT~~1~Pravilno se naJime računalo, da će knjiga u rukama nair "ola'kšati, pospješiti i unapriediti vjersk<t"duhovrni rad ta;da~l~~iga malobrojnog franjevačkog' svećenstva u Bosni i Herceg:<t\r:f"ni. I bliži interesi Franjevačkog reda ovih naših pokrajinit)'tražili su, da se franjev0i, kad se ,već nijesu mogli osloniti ~~F'državnu vlast, bave i sami Š:kolst~om. Vla'stiti podmladakza:'ipo~rebe vjerskor-crkvenog rada rekrutiran iz naroda trebalo'je odgajati i obra;zovati. U tome su vođoo[ netom &pomenUJt4m~;

:x:a;zlozima, zaista prav:im putem pošli: osniVlali su pučke ŠkO~~i

le i vodili pučko školstvo kako su to sami znali i prema pr"­likama vremena mogli. Oim se hercegovački franjevci odči'piše od Franjevačke provincije Bosne ~rebrne 16. svib~1844. godIine, osnovaše iste godine također prvi zavod za': .',svećenički podmladak 'na Čerigaju nedaleko !?d Širokog ,~

. ga. GOdine 1848. taj zavod bi prenesen na Siroki Bri~~~

.,::~,

" '; >.., " ~, , ~: ".,. '::

. '(ii,. ','" . " .~.

.~".

. ,~

0' ftr

~. • .'''K!.

','.;

,...,.. ,' ...; ,- ::.- .,,',:'~ :l. , ·_~,~l:(,- .. :',\" .,J ,.:~' ,~, r ,

"

" .""'

/

,.,-'.l"

"

·t,·r.','

...... '

.,....

., ­'.~'

·i ,

je tu bio sagrađen noV'i franje~a,čki samostan. Upravo u ovo­me podhvatu može se vidno nazri~ti'postanak današnje Fra:­njev8.lčke klasične gimnazije na Širokom Briegu, koja i dan8issluž,i u prvom redu srednjoškol,skom obrazovanju pTJiptavni­ka Franjevačkog reda u Hercegovini.

Kako je učilište na Širokom Briegu bilo namienjeno sa:- ,mo za svećeničke pripravruike, ra:zumljivo je, da je ono bilouređeno po uzoru samostanskih zavoda onoga vremena u za­p8idudj Europi, naročito u Italiji kao najbližoj kulturnoj ka­toličkoj zemlji. Nije se čudi,ti, da je tadašnje školstvo biloškolstvo svoga oblika i svoje vrste. Ako je zadaća školstvajednoga vremenskog razdoblja, da rieši jedan problem svogavremena, onda je program i na:stavni plan škole osnOVMIe uŠirokom Briegu odgovarao svojemu v:remenu. Smatralo senali-me, da je škola l'i8'Šila svoju suvremeno najpotrebniju za­d.a6u s nastavnim predmetima: vjeronauk, materinski jezik,latinski_jezik, talijanski jezik, računi pjevanje. Poznavanjepriro~e nije se osjećalo kao prieka potreba škoLskog obrazova:­nja, a pozn~vanju zemalja, država i događaja u životunu'roda pl'lipisivula se neka, manja važnost. Savezno s tim l'a­zumljivo je dakle, da ovaj prvi zavod na Širokom Briegu me­đu sv:ojim n8istaV1llim predmetima nije imao obuke- iz prirodo-

.. p~s.a i fizike, a iz zemljopisa i, poviesti zadovoljio se IS najnužd­lllj1ill znanjem. Koliko nain 'se god danas to činilo kao velik

.manjak, ipak ondašnji odviše naglašenihilmaniSltičkJi oblikob:l'I8JZov,anja to dOlIlekle iopra'Vidava.Treb8Jlo' je naime da sve-

o ćenički pripravnik završi svoje školovrunje s teoretskom filcrzofijom i ,teologijom. 'I'e su p8Jk naThČlle disciplirre i predavanei pi,s8Jne latinskim jezikom, a pripmvn,ici su ih pohađali u!taliji, a u manjem broju i u Austriji. Trebalo je dakle štQ prijeIšto bolje svladati latinski jezik. KoHka se važnost pridava~

la lwtiIlJ8lkom jeziku, vidi se iz toga, što su nastavnici s učeni­cima i Thčenici među Slobom mor:ali pod kaznu razgovarati sa-mo latinski. (»Do tibi feI"Ulam«.) .

Naučni zavod za franjevačke svećenieke p.r,ipravnike ni­je ootao neprekidno na Širolwill Briegu. Nastale su veće škol- .~ke potrebe i' ekonomske potežkoće, koje su silile, da se ovaskola prenese na Huma~ kod Ljubuškoga, gdje je franjevač­ka nova sagrađena k?-~a bila prostranija .i podesnIija, a gospo­da::sko-ekonoms~e pr:llike mnogo povoljnIje nego na ŠirokomBneigu.. Stoga bl franjevački odgojni zavod prenesen sa Širo­kog Bl'1eg'a na Rumac goo,ine 1870. S prienosom oVIoga zavo­da na Humac nastupile su neke promjene naročito u tome danauko~a.nje u .ovm;ne zavodu ima tmjati 8 godina, a, onda' teknastupIti studIranJe bogOlSilovi5'e.. U I-VI. r8Jzredu bila je u

..,~ .., .-

naučnoj osnovi »Schola grHmaticalium«, u V~I. ra~red;tL~!»8chola retoricae«, a u VIII. razredu »Cursus. phal~op~l1cUB«.:;U oba zadnja razreda predavani su i neki glmnazlJ'ski pr~~)~meti onog'a vremena. \' '.(-".(.';.

Zaposiedanj'e Boi&ne i Hercegovine sa st~ane .Aust~o~1J""·_.'\{garske godine 1878. značilo ~e preolu~t od v.ehke 1 ~nacaJn~;:~.povliestne vrieduolsti ovih dVIjU zem.aba u :rJers~om 1 kUltlP'~ ,,)­nom, državnom i politiČIkom, protsvJetnom ~ druzlt~enon; . ·iPo',:.);gledu. Taj veliki dog;actaj nije mog~o o~tat~ bez VIdna l Jal\~ :;;';;utj~eaja na upravu l vod:stvo franJevackog z~;o.dayna Hun:~.cu. Prvi koral~ bio je u tome, da je osmogod1'SnJe skol.ov'anJei;':rastavljeno u niže školovanje (I-IV. razred) na Š1r:olwlIl';Briegu i u više školo;.a~je (V-VIII: r8JZred~ na H um~u.~._:nastami j8 pl'an prosmvan uvađanJeIll; n()v~h I?redmeta. ze,emIjopisa i krasnopisa. Uza sve te promJe~e JavlJal~ su se '.tr....~::pravdane težnje kod tadaš~j~g v.odstV3;. 1 nasytavlllka fra~~l;l,:.>i'

YI )::'-ols"-va u Hercego'V1ll1 da se nJIhovo skolswo uskla.a~,,?,.vac {og'::>.K II 'y . . . yk "'>..

S ond8JŠnjim državnim škoLstvom. . TadaSiIlJo~ FranJevae;~~:,"proV1inciji u 1:lercegmini manjkalo ~: .mno~o .'1 u ~o~~om:.g?{gledu, da se pOlSv~ma ootvari zamlslJano 1zJe?na<:enJe ?-J1>:,O\vih škola s dYŽ,avlllm šk.olama ove vrste. Tu ~~ ~10 . osJetl~.~~manjak:Š1kolskih prostorija, potrebnih ?-as,tavlll1c1nh SIla, ,~f~.ut:čnih pomagala, a na(la sve slabe no:r:cano-~kono~ke p:1hke .koQile su i priečile sNalm jaču pl~omJenn 1 unapmeđenJe \l,~"

škols{vu. . . ..: .:;~:'S vremenom su i te potežk-oće popuštale. Trajna ID1~~:T<~:#

briga vodstva odgojnih fr8Jlljevačkih z~voda 8'vla~~~ala lhc'J;~~imaLo pomalo. Već godine. 1883. na pnedlog S~al'Jes1~e herc~.govačkih franjevac~ Beg1l6a. fray I~,ukye obrazu.~e. se. J~da:no~;.bor izmectu nasota;vll1ka franJevackl'~ skola, kOJI. Je 1m~o za'9-1t ,.:,c.•ću da izradi nastavnu ()I8'llOVU ZH novo ref,or~lr~no skolJ&tvrO~~"~:I ovaj podhvat nije donio bljenu reformu, ah ~e~me~~ na'~T.,!1f::.'tavnicima franjevačkog školstva na Humcu u. t:im prIh~am~nikla jed:na n.ova misao, a ta je: da se u odgoJll1m franJe~'§L;c;kim Ziavodima podpuno uvede nasta,vna osnoya zag.re~ačJnl1~državnih gimnazija, i ,to niža giJ?naz~ja: n.a Š~rokom BrIe~~,.viša na Humcu. Ta je zamisao bila dJelImICe 1 ostvarena skol~:~godine 1887.-88. Ovaj I!~.t bil~ je :ražna t~ ~)romj~n,a, da su ~~',II nižoj gimn~Zliji na Slrok?m Br,~e~uyuve,l.l na~lCll1 predme~l:;;~njemački i prlrodopi's, a radIlo se Je JOB veelm dielom po Btar(n,::;:,~

naučnoj osnovi. . ;o:.!~

ŠimI. godine 1889-90. konačno je rieše~o. pJitan~e sao9l1Wjžavanja franjevačkog školstva. u Herc~~wm1 s on~~ ~:.nog tipa u n.ovim zaposjednutim p.okraJ~ll'ama· Bosm 1 H~rgovini. U prvi razred franjevačke škole na Širokom Bhi

!;'i š~ol. -gocLi~e ~889'-90. podpuno uvedena naučna osnova dr­zavnIh srednJ~h sk.ola u Bosni i :a::ercegov.ini, a sliedećih godi-na post~pno I.U ost~~e razred~ nIŽe gimnalzije. '

. S nIZO~ ~'lmnaz9om na ŠIrokom Briegu nijesu bile izc:r'"plJe-ne sV,e zelJe Jra"n,Jeva~ke zajednice u Hercegovini. Njezino~l'Skla:te~Je s drzavnIm gImnazijama značilo je 'doista važanl znacaJan korak, ~a daljnje razvija.nje ove škole, Podpuno is~vre~eno s~ednJoskolsko obrazovanje franjevačkih svećenič­k,l? pnpra,:mka lebdje!? je franjeva;č,kom vodstvu gimna­ZIJe _neprekl~o .pred O:~lma. kao lwnrucni cilj. Škol. godine190~ 03. pr06Ir1ge se nl~a gImnazija na pet razreda, 1907-08.na ,sest~ 1916-,~{. za v~Ieme prvog svjetskog rata uz mnogo'­broJ':r:e l neobl.eno veh~e. yo~~žl{j()Jć~ na .sedam, a iza toga1~17 18: ,postaJe nakadasillJa ll1za gImnazIja osmorazrednomgll11D.a~IJom s n~u?nom osnovom srednjih drža,vnih škola uBosnI l HeregoVIll1., ~ok se niža gimnazija na Širokom Briegut~~w p:ostup~~o razvIJ'ala prema tipu dr,žavnih srednjih škola,VIsa glIUlnaZil~~ :J?-.a Hu~eu pretvara se već škol. godine 1889-

.9~: ,,:. ~V.o~odlsnJI studIJ ~eoretske, f,ilozofije, uz koju su učeni­.' e,l ue,llI. Ji~S s.amo ~rvats:kl jezik s hrVatskom l~njiž'evn()Mti, la-

o tl;lls:kl JeZilk.1 pO~le'Sit. Postupnim proširivanjem gimnazije naSlr~Qm Brlegu 1 osnutkom 'bogoslovnog učilišta ll. MOstarugoollle 1896. prest?,je ?-čilište na Humcu gQdine 1904:., jer nje­govu ulQ1~ preuZJlmaJu ona dva zavoda.

~~akoJe :već spome?-uto, škol. godine 1917-18. bila 'je gi­~azlJa na ŠIrokom Brlegu veepodpuua iosmorwzredna, aliJ,()s~'e.z .prava. j,avn?al~i; ,~ ,~u zadnju potežkoću trebalo je u'klon~tl l, Ona Je s dJehnucmm uspjehom još već iste godine u-

. kloU'Je~a. Starješinstvo Franjevwčke provincije obra'tilo se naZemalJsku vl~dJU, u Sa~~je~ s molbom, da se FranjevEvčkoj~~:J?-l0ra~re.dr,ro~ gl~a,ZilJl :r:rlZiUa ,J)-rav:o javnosti i valjanostS~ Jedo~zbl 1~~ednaCl s v-alJaillošću svjedodžhi i~danih u d:tžav.nIm gl~n.aZlJama. MoJba se uzme u olZ.biljan postupak s timda Z~maIJska vl.a~a u Sarajevu pošalje svoga povjerenika D:Kudlicha, srednJ~kol~k~g nadzornika u Bosni i Hercegovini,da J?regled~ f:a:.nJ~vackl. srednjoškolski zavod na Širokom Brie­g?- l da;de lzyJestaJ o nJemu. Budući da je nadzorni povjere­n:~ D. ~~(Uleh dao .povo~~an izvj~taj, donese odluku Zajed­ručko ~m~tarstvo fmancuJa. u .Becu pod Br. 10. 599 (B. H,od 28. hpn~a 19.18., a ZemalJska vlada za Bos-nu iHercegovi'nu u SaraJevu pod. Br. 1~1. 423-18, V-3. od 19 srpnja 1918,da se d!lde pravo J'avno8tJi.Franjevačkoj gimnaziji Uli Šira'kom Brl~g~ ~z nek~ ograU1čenja, koja je s vremenom treba'~o o~et. fl:-~lil u korIst p~punog pra,:"a javnosti: Og-raničenja: uVJet1bIl.1 su! da ,ys.v:r:selll. osmoš.ko,lCl: .1) pred izpitnim pov­Jerenstvom, koJe sacInJavaJu a) drzavU1 nadzorni. povjerenik

6

ka,o predsjednik i b) nastavU1Cl g1iillJl,az~Je n~ Širokom Briei... ;,kao i~pitivači, po~ože s llspjeho~ izpđt IZ ~V:lh. I?~edmetya, k?~~;.'~,se ne polažu na lzpitu zrelOlSti l 2) l?red Izk.lJUCIV,o ~avlJ'l!lm"

izpitnim povjerenstvom pol.ože iZ,plt I~. p~edmeta,. kOJII ~e P?'-,­lažu na iZip~tu zrelosti. Uz ov-akav naean polaganJa odrzan~ Je,prvi izpit zrelosti .u .ru}nu 1918. ov • , , _

Nije težko UVIdJetI, da su ovakva l?gl'aUlc~nJa ~~la l nezgodna i neugodna. Na molbu upravitelJstva gImnaZiJe dOlnesl3MinistarstvQ prosvje.te, Odjeljenje za srednju nastavu, u Be-~",

ogradu rješenje Br. 13.632-I.L od 19. s'Vibnja 1926., k?~rn- RE? ";'.'Fra'njevačka gimnazija na Sh'okom Briegu podpuno lZJĐdna7~i

čava s državnim gimnazijama i daje joj se pravo, da se pTed:,\:!njwinim stručn,o O'Sp,:OiSobI jenim na,stavniCima., po~až,u ~z,piJti:t.{,j;

zrelosti. Stupanjem na snagu Zakona o srednJIm skolama od,~

31. kOIlovoza 1929. gimnazija s'e je morala sa:oibraziti u svern,~::,:s državnim gii:rLIlazijaina. (§ 127 Zako o Isred. škol.) U tu sY.'I'7,~:.

hu izaslalo je Ministarstvo prosvje'te u Beogradu SVOg8 nad>;;,zornog povjerenika Lazara K(mdića, upravitelja Drž, .~e~t:

al. O'imnazije u Mostaru, da provede izvid i l1stanovi, dn;'Ji:gim~a;zija izpUJljava sve uvjete za \Srednju školu po nov!t.'?;i',':,zakonu o srednjim školama. Poslije svršenog nadzornog ,r!l!d!tl~

21. svibnja 1930. godine i povoljnog iZivj'~štaja d<mielo je SiPO::",men'uto Mini8ta~stvo prosvjete odluku S. h. br. 32.963~:tl~",:~"rujna 1931., da 'i' dalje zadrii pravo jam,osti Franjevačk~>~'klasiooa gimnazija na Širokom Briegu. Tim. je bilo konačno;.

posvema riešeno' pitanje prava ja"vnosti. "."C';'

TJ godinama iza prvog svjetskog rajta (1914-1918.) glU1llla,zl~a •.je dobivala sve ViŠ3 i više obilježje jednoga na suvreni~1).~~';:\visini stojećeg zavoda up-ogledu nastav:n~čl{Qg osoblja, bmj~,::

učenika, zg~ada, nauč!ilih pomagala i t. ~. U, razdoblj;u ~~2~}t~~:·'-:'1930. god1Ue posvetilo je v:odstv:o FranJevacke provlUC1Je:r ~~:.Hercegovini neobieno mnogo brige i novčanih sT~dstava. iro"":;:;:brazbi na;stavničkog osoblja i podizanju potrebIl1h zgra~(ht(:

Posljedica je toga bila, da su samo franjevci, bi~i nastavu; čka .'.osoblje zavoda i da su ti nastavnici franjevcI Izpunjali sv:e,/) ,uvjete, koje je država pO\SltavHa i tražilia za srednjoš~O'liske:'nrustavnike prije imenovanja i namještenja na kojoj. g1mn~ziji. Uzpoređno s izobraZbom nastavničkog osoblja Išlo je;podizanje zg,rada. Zajedničkim zrtvama i naporima Fr~anj~,

vačke zajednice' u Hercegovini i uz pomoć državne. vl~.:;

omogućeno je godine 1924-1~28. zidanje. prostra;ne. glIn~'a,zlJ{'

ske zgrade, koja_odgovma SVIm potrebnIm. zahtJeVIma . J~dII~današnje srednje škole. '"., Iz od~ojnih i nauč~ih razlog:~ ka.o i ~toga, š~o se g.i~~~

ZiJa nalaiZl u malom mJestancu. SirokI Brl~g, pod:gnllta J~ '.staru zgradu i nova zgrad'a pil~omišta 1929. goollle, gdJ~,t

,'<

i~'

velik broj uoonika primljen na stan i hranu i u odgojnom po­'gledu povjeren brizi i v:odstvu franjevaca. Pociimnjem pito'miMa' stvmena je mogućnost, da s radom u školi bude ko­ordinu'an i rad izva?- same škole. Tim da se velik broj uČ,eni­

ka smješta u pitonušte, stvoren je i. jedan odlučan preduvjetza na;pred.ovanje u vladanju i nauci, jer su učenici uklonjeništetnim utjecajima okoline i privezani za svoj posao. Podi·za-·nje nQve zgrade pitomišta omogućilQ je također, da s~ u ovugimnaziju upisivao i veći broj učenika iz svih dielova tadaš­nje države. Broj učenika gimna,zije na Širokom. Bciegu bioje u početku vrlo malen, jer je gimnazija služila samla fra;­Jnjeva6kim svećeničkim pripravn.icima u HercegoVini. Odškol. godine 1903-04.; kad je pohađanje gimnazije dopušteno iučenicima, koji nijesu svećenički pripravnici, broj učenika· jerastoo. U škol. godini 1939-40. bilo je upi&1no 404 učenika, u1940-41. 425 učenika, u 1941-42. 374 učenika, u 1942-43.324 učenika, u: 1943-44. 313 učeni'ka. Ra'Ziumljivo je, da su ra-

_ tne neprilike zliJdnjih g'odina znatno umanjivale broj učenika.

Zna'Čajno je, što treba napokon i pripOmenuti, da su uče-

"nici, koji su pohađ.ali i koji još i danas p()lhađ'ajugimnazijuna Širokom Briegu, - u ogTomnoj većini sinovi našega siro­mašilJOg i pre.napučenog sela. Velikom pregaranju Franjeva.čk~ zajednice u Hercegovini ima da zahvali mnogi siromašniuoonik svoje školovanje i SVQj sadliJŠnji položaj. .K~ bi' sebacio jedan ioorpiv broji,tbeni pogled na đaštvo, ,ko"je je pro­šlo kroz Fmnjevačku lcl.aJsičnu· gimnaziju na Šil'iokom .Briegu,nedvojbeno bi se vidjelo i ustanovilo, da ova ustanova od svo­jega početka pa do danliJS ča-stno izpunja svoju zadaću II vjer­skom i narodnom, d:r:žq1vuom, lml.tu.rnom i druMvenom po-

. gledu.Dr. R. V u lc š i Ć

SKDLSKA GODINA

1940-41.

~UI"IYIUlIIIIIIIJIIIIIIIIIIII"IIH"IIUIIIIIIIIIIIIIUIUIIIIIIIII"111I11I11I11I1111111111111UIIIII'IIIIIIIIIIIIIUlllmlllllllllllllllllllllllllllUUIIIIIIIIllIIIiII11UIIIII

MOS.TAR"

HRVATSKA TISKARA F.P., 1844.

ZA ŠKOLSKE GODINE

1940/41., 1941/42, 1942/43. i 1943/44.

GODiŠNJA IZVJEŠO-

FRANJEVACKA KLASICNA GIMNA~I,j~~·S PRAVOM JAVNOSTI

U ŠiROKOM' BRIEGU