osobne slobode i prava Čovjeka i građanina

12
Osobne slobode i prava čovjeka i građanina Pojam i razvoj ljudskih prava Ljudska prava – pravne, flozoske i političke ideje na te pojedinac stječe neotuđiva prava. Ona se ne poklanjaju, pojedinac stjeće rođenjem.

Upload: helenakubicek

Post on 02-Nov-2015

222 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Prezentacija za obranu završnog rada na temu Osobne slobode i prava čovjeka i građanina

TRANSCRIPT

Osobne slobode i prava ovjeka i graanina

Osobne slobode i prava ovjeka i graaninaPojam i razvoj ljudskih pravaLjudska prava pravne, filozofske i politike ideje na temelju kojih pojedinac stjee neotuiva prava. Ona se ne poklanjaju, ve ih svaki pojedinac stjee roenjem.

Zatita ljudskih pravaTijela: Vrhovni sud Ustavni sud Hrvatski sabor tijela Vlade pravobraniteljiKonvencije i zakoni: Ustav Republike Hrvatske Opa deklaracija o ljudskim pravima Konvencija o pravima djeteta Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

Osobna prava Negativna prava tite fiziki i duhovni integritet ovjeka i njegovu privatnost

Pravo na ivot Temelj svih ostalih ljudskih prava Obveza drave je zakonom zatititi pravo na ivot donoenjem kaznenih zakona titi ga policija, dravno odvjetnitvo i sudovi

Pravo na slobodu i zatitu osobnosti jami slobodu te titi osobu od fizikog ili psihikog bola te straha

Nitko ne smije biti dran u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njegovim oblicima.

1,2 milijuna djece rtve su prodaje u djeje roblje, ukljuujui i tek roene bebe.6Sloboda kretanja Pravo graana da se slobodno kreu unutar dravnog teritorija, slobodno biraju mjesto boravita, te slobodno napuste dravu i vrate se u nju u bilo koje vrijeme.

Iznimno se moe ograniiti kada se radi o:- zatite dravne sigurnosti - zatiti javnog reda- zatiti zdravlja ili morala- zatiti prava i sloboda drugih

Pravo utoita ili azila Azilantima i osobama bez dravljanstva, Republika Hrvatska moe dati utoite, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene meunarodnom pravu.

Republika Hrvatska ne izruuje i ne protjeruje strance koji se zakonito nalaze na njezinom teritoriju.

U Republici Hrvatskoj 4.770 osoba zatrailo je azil, astatus azila ili supsidijarne zatite dobile su samo 133 osobe.Nepovredivost doma titi privatni ivot pojedinca i obitelji time to zabranjuje svako uznemiravanje i neovlaten ulazak u dom.

Iznimno, redarstvene vlasti mogu ui u dom bez pisanog naloga ukoliko je rije o uhienju, hvatanju poinitelja kaznenog djela ili otklanjanju opasnosti po ivot i zdravlje ljudi.

Prema podacima HGK 2006. g. ovreno je samo 319 nekretnina, a 2013. godine 6773 nekretnine. U navedenom razdoblju broj ovrenih nekretnina porastao je 21 put.

Tajnost dopisivanja Sloboda i tajnost dopisivanja Ustavom je zajamena i nepovrediva, no u suvremeno doba ona se esto naruava kontroliranjem i pijuniranjem.

Drava po zakonu moe ograniiti ovo ustavno pravo ako se radi o zatiti dravne sigurnosti ili provedbi kaznenog postupka.

Neovlateno otvaranje tue poiljke, pisma, elektronike pote ili kakvog drugog sredstva dopisivanja, kao i neovlateno zadravanje, unitavanje zatvorene poiljke ili elektronike pote kanjava se kaznom zatvora do jedne godine.

Sloboda vjeroispovijesti Podrazumjeva slobodu ouvanja ili prihvaanja neke vjere ili uvjerenja po svom osobnom izboru, kao i slobodu da iskazuje svoju vjeru ili uvjerenje.

Pravo roditelja je da svojoj djeci osiguraju ono vjersko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovim vlastitim uvjerenjima.

U Izraelu projekt pod nazivom Zajednike vrijednosti okuplja idove, muslimane i krane na zajednikom prouavanju svetih tekstova u potrazi za vrijednostima koje su im zajednike i mogu se provoditi u svakodnevnom ivotu.Sloboda miljenja i govora Sloboda miljenja i savjesti prirodno je pravo ovjeka i ne moe se normom ograniiti

Mogue je ograniiti njihovo izraavanje zbog ega je u Ustavu posebna panja posveena slobodi tiska, javnog nastupa, slobodi govora i drugim pravima kojima se ostvaruje sloboda misli.

Sloboda govora i misli je ono to zapravo neko drutvopokree naprijed.

Sa sobom donosi i odgovornosti pa se njome ne smije naruavati dravna sigurnost, javni red, zdravlje te prava i ugled drugih.

Prava uhienika, okrivljenika i osuenih osoba Presumpcija nedunostiOsoba je nevina dok se ne dokae suprotno. Princip legaliteta Nitko ne moe odgovarati za kazneno djelo koje nije bilo zakonom propisano kao kazneno djelo u vrijeme kada je izvreno.

Anguelova protiv Bugarske