osnove turizma-lidija petrić
TRANSCRIPT
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 1/136
11
UVOD U TURIZAM I TURISTIUVOD U TURIZAM I TURISTIČČKOKO
POSLOVANJEPOSLOVANJE TeTeččaj za voditelje poslovnicaaj za voditelje poslovnicai turistii turističčke vodike vodiččee
Prof. dr. Lidija
Petrić
Ekonomski fakultet Split
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 2/136
22
PovijesniPovijesni razvojrazvoj turizmaturizma
Svako putovanje nije turizam, ali zato svakiSvako putovanje nije turizam, ali zato svaki “ “turizamturizam” ” pretpostavlja i putovanje!pretpostavlja i putovanje! Povijest razvoja turizma jest povijest razvojaPovijest razvoja turizma jest povijest razvoja
putovanja!putovanja! Ipak, turizam je relativno mlada pojava (sredina 19.Ipak, turizam je relativno mlada pojava (sredina 19.
st.); nastao je kad su se stekli uvjeti za njegovust.); nastao je kad su se stekli uvjeti za njegovu
afirmaciju u pravom smislu rijeafirmaciju u pravom smislu riječč
i.i.
Razvojne faze turizmaRazvojne faze turizma
“Pravi”
turizamPojave analogne
turizmu
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 3/136
33
Pojave analogne turizmuPojave analogne turizmu--
predturistipredturističčkaka
epohaepoha
Stari vijek Stari vijek
Organizirane ljudske zajednice oko 4000 g. p. n. e. Pojava novca i trgovine Prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih
znanja, kulturnim potrebama ili zdravstvenim razlozima
U trećem tisućljeću p.n.e. ljudi iz dotad poznatogsvijeta posjećivali su Egipat u želji da vide piramide idruge spomenike
Pisani tragovi o putovanjima u tom razdoblju vezanisu uz Babilon, Asiriju
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 4/136
44
UU Kini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, aKini i Japanu jednako se razvijaju putovanja iz zadovoljstva, ali seli seččesto spominju i ona vezana uz trgovinu.esto spominju i ona vezana uz trgovinu.
RazvojRazvoj trgovintrgovinee -- prometniprometni puteviputevi poput "puta svile" od Kine dopoput "puta svile" od Kine doCrnog mora, "Jantarskog putaCrnog mora, "Jantarskog puta”” od Baltika do Sredozemlja te "Putaod Baltika do Sredozemlja te "Putasoli" odsoli" od HadramautaHadramauta do Arabije i Male Azije.do Arabije i Male Azije.
Osim trgovaca putovali su i putopisci,Osim trgovaca putovali su i putopisci, ččinovnici, lijeinovnici, liječčnici i zabavljanici i zabavljačči.i.
http://www.http://www.silkroadprojectsilkroadproject..orgorg / /tabidtabid /177/ /177/defaultdefault..aspxaspx Va Važžni svjetski trgovani svjetski trgovaččki putovi uki putovi u 1. st. (podebljane linije pokazuju tok1. st. (podebljane linije pokazuju tok
puta svile)puta svile)
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 5/136
55
Anti Antiččko dobako doba Putovanja iz zadovoljstva javljaju
se već u antičkom doba.
Sportska događanja; najpoznatijeOlimpijske igre koje su se počeleodržavati 776.g. p. n. e., ali ibrojne druge igre regionalnogkaraktera kao npr. Istamske,Nemejske i Pitijske.
Religijski motivi putovanja:poznato proročište Delfi
Rimljani su također organizirali iredovito održavali priredbe radirazonode i zabave u rimskomamfiteatru- Circus Maximus-u,koji je mogao primiti i do 180 000
posjetitelja, ali i izvan Rima (npr.arena u Puli)
Delfi
stadion u Olimpiji
Circus
Maximus
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 6/13666
Rimsko kupaliRimsko kupališšte u gradute u gradu BathBath
u Engleskoju Engleskoj
Zbog odmora, zabave izdravlja putovali su u tada
već poznata mjesta za odmor(Rodos, Malu Aziju, Egipatkao i neka poznatalječilišta/terme kod nas,
Varaždinske toplice, Rimsketoplice) ili u Saint Moriceu, Vichiju, Weisbadenu itd.
Pored odlaska u terme,Rimljani su tijekom ljetnihvrućina odlazili i u svoje
ladanjske kuće (tzv. villa-e rustica-e) u čemu semože nazrijeti tragove
odlaska na putovanja zbogrekreacijskih motiva.Model rimske Villae Rusticae
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 7/136
77
Rimljani imaju vrlo razgranatu mrežucesta (90 000 km cesta prvog reda ioko 200 000 km cesta drugog reda),
dobru organizaciju prijevoza.
Ceste su bile pod državnom upravom, aza sigurnost putovanja brinula je
vojska. U tzv. Cursus Publicus-ima, (javnim
uredima) mogle su se dobiti informacijevezane uz putovanje, unaprijedrezervirati mjesta u kočijama uzizdavanje potvrde o izvršenojrezervaciji ili kupiti karta za prijevoz,uplatiti smještaj i prehranu napostajama.
Posebno je zanimljivo da su postojali inapisani itinerari i vodiči za raznepravce kretanja.
cesta u Pompejima
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 8/136
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 9/136
99
Prva masovnija putovanja usrednjem vijeku potiče Crkva;
Hodočašća vjernika u svetištaod kojih je prvo i najpoznatijeSantiago de Compostella u
Španjolskoj (u Svetu Zemlju, akasnije i u ostala svetišta kaošto su Loreto, Benares itd).
Uz ceste se sve više dižu"prateći objekti"; svratišta,gostionice, prodavaonicepotrepština itd.,
Ponovno se nakon rimskihvremena javljaju i
"organizatori" hodočasni
čkihputovanja.
Santiago
de Compostella-
Unesco-v spomenik kulture
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 10/136
1010
HHumanizaumanizamm ii renesansrenesansaa
Razdoblje humanizma i renesanse u Europi -razdoblje procvata kulturnog i duhovnogstvaralaštva.
M. Montaigne 1580. kreće na putovanje Europom -"Journal de Voyages en Italie“.
“Povratak prirodi”, u 18. st.-poznata ideja J. J.Rousseaua pokreće tadašnju intelektualnu elitu na
putovanja Europom.
Slična putovanja kroz 18. i 19. stoljeće poduzimacijeli niz uglednih intelektualaca onoga doba(Stendahl, Goethe, Byron, Heine i dr.)
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 11/136
1111
OdOd sredinsredinee 16.16. stoljestoljeććaa papa svesve dodo sredinesredine 19.19.
stoljestoljeććaa uu veveććemem brojubroju putujuputuju ii mladimladi pripadnicipripadniciplemstvaplemstva,, aristokracijearistokracije ii bogatihbogatih trgovacatrgovaca --Grand Tour of Europe Grand Tour of Europe
TrajalaTrajala susu 22--44 godinegodine, a, a obuhvaobuhvaććalaala susuuglavnomuglavnom zemljezemlje MediteranaMediterana--kolijevkekolijevke civilizacijecivilizacije
ii kulturekulture..
Grand Tours - preteča pravih turističkih
putovanja, a neki ih teoretičari nazivaju čak imeđufazom između predturističke i turističkeepohe.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 12/136
1212
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 13/136
1313
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 14/136
1414
Specifičnosti faze pojava analognih turizmu:
putovanja su pojedinačna i neorganizirana,
nema aktivnog odnosa putnika i ambijenta
nema osnovnih faktora turizma (nema dovoljnoslobodnih sredstava i slobodnog vremena,
komunikacijski, tj. prometni i receptivni faktori nisudovoljno razvijeni, urbanizacija je na početku razvoja iuglavnom ne djeluje kao faktor turizma, nema medijakoji bi promovirali atraktivne faktore itd.),
učesnici putovanja su uglavnom predstavnici bogatih,aristokratskih slojeva,
uloga države je u cijelom razdoblju uglavnompasivna.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 15/136
1515
TuristiTurističčka epohaka epoha
TuristiTurističčkaka epohaepoha -- razdobljerazdoblje kojekoje popoččinjeinje sredinomsredinom 19.19. stst.,.,aa momožžee gaga sese uvjetnouvjetno podijelitipodijeliti ii nana 44 razdobljarazdoblja::
1.1.
OdOd 18451845--1875.1875. godinegodine
(u(u turistiturističčkimkim
putovanjimaputovanjima
prevladavaprevladava aristokracijaaristokracija;; posjetiposjeti banjamabanjama,, ljelječčiliilišštimatima iikulturnimkulturnim
centrimacentrima))
2.2.
odod
18751875 --1910. g. u1910. g. u turistiturističčkimkim
putovanjimaputovanjima
sudjelujesudjeluje
ii
burburžžoazijaoazija
(( javljaju javljaju
sese prvaprva
turistiturističčkaka
mjestamjesta
ii kapitalkapital
sese
popoččinjeinje interesiratiinteresirati zaza rasturastuććii fenomenfenomen turizmaturizma))
3.3.
nakonnakon
1910. g.1910. g. ja jaččanjemanjem
borbeborbe
zaza
pravaprava
radnikaradnika
((skraskraććenjeenje
radnogradnog
vremenavremena,, godigodiššnjinji
odmoriodmori,, veveććee
plaplaććee
itd.) uitd.) u turistiturističčkaka putovanjaputovanja sese ukljuuključčujuuju ii obiobiččnini slojevislojevigrađanagrađana,,
4.4.
nakonnakon
drugogdrugog
svjetskogsvjetskog
ratarata dolazidolazi
dodo naglenagle
ii burneburne
ekspanzijeekspanzije turistiturističčkihkih putovanjaputovanja ii turizamturizam postajepostajepredmetompredmetom interesainteresa brojnihbrojnih znanstvenihznanstvenih disciplinadisciplina, a, a
nadasvenadasve ekonomskeekonomske teorijeteorije ii prakseprakse..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 16/136
1616
Karakteristike turističke epohe:
putovanja dobivaju na masovnosti; putuju sve višei predstavnici ostalih slojeva društva, a ne samoaristokrati,
između turista i ambijenta sve više dolazi doaktivnog međuodnosa,
svi se osnovni faktori turizma snažno razvijaju i
djeluju stvarajući masovnu, društvenu potrebu zaturističkom rekreacijom,
sezona postaje pretežito ljetna, kupališna, uloga države je aktivna turizam postaje snažan ekonomski faktor i djeluje
kao posljedica i faktor privrednog razvoja
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 17/136
1717
Počeci organiziranog turizma
Turizam, bez obzira na njegovu bliskuvezu s putovanjem, je pojava čijinastanak vezujemo uz napredak znanostii tehnologije (naročito u oblasti prometa)
uz porast životnog standarda i slobodnogvremena.
Thomas Cook Thomas Cook -- 18411841.. prvoprvo
organizirano putovanjeorganizirano putovanje OsnivaOsniva prvuprvu putniputniččkuku agencijuagenciju (1845.(1845.
g.)g.) tete uu narednimnarednim godinamagodinama organiziraorganiziranizniz putovanjaputovanja ii posjetaposjeta ((posjetposjet SvjetskojSvjetskoj
izloizložžbibi uu LondonuLondonu 1851.g., 1869. g.1851.g., 1869. g.putovanjeputovanje uu EgipatEgipat, a 1871. g., a 1871. g. putovanjeputovanjeokooko svijetasvijeta).).
1879.1879. godinegodine osnovaoosnovao je je prvuprvu poslovnuposlovnubankubanku kaokao novnovččarskuarsku institucijuinstituciju kojakoja radiradiss CookovimCookovim putniputniččkimkim ččekomekom (voucher(voucher--omom) i) i kreditnimkreditnim pismimapismima..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 18/136
1818
DDominacijaominacija žželjezniceeljeznice kaokao prijevoznogprijevoznog
sredstvasredstva
ŽŽeljeznieljezniččkaka mremrežžaa sese popoččinjeinje postavljatipostavljatinajprijenajprije uu EngleskojEngleskoj, 1825., 1825. godinegodine..
1876.1876. uu BelgijiBelgiji sese osnivaosniva “ “CompagnieCompagnieInternationaleInternationale des wagonsdes wagons--LitsLits et des Grandet des GrandExpressExpress EuropeensEuropeens” ”
OsimOsim žželjeznieljezniččkogkog,, vavažžnunu uloguulogu uu
omasovljenjuomasovljenju putovanjaputovanja je je odigraoodigrao ii brodskibrodskiprijevozprijevoz,, naronaroččitoito nakonnakon izumaizuma parnogparnog strojastroja.. PrviPrvi parobrodparobrod je 1837. je 1837. godinegodine preploviopreplovio
Atlantik Atlantik ,, 1841. Samuel1841. Samuel CunnardCunnard osnivaosniva parobrodarskuparobrodarsku
kompanijukompaniju “ “CunnardCunnard LineLine” ” ii uvodiuvodi prvuprvu
redovituredovitu linijuliniju izmeđ
uizmeđ
u Europe iEurope i Amerike Amerike..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 19/136
1919
GodineGodine 1844.1844. engleskaengleska kompanijakompanija “ “PeninsularPeninsularand Oriental Co.and Oriental Co.” ” organiziraorganizira prvoprvo krukružžnono
krstarenjekrstarenje MediteranomMediteranom..
PPosebniosebni turistiturističčkiki vodivodiččii zaza pojedinepojedine zemljezemlje;;
njihovonjihovo tiskanjetiskanje je je pokrenuopokrenuo NjemacNjemac KarlKarlBeadeckerBeadecker..
OO njihovojnjihovoj popularnostipopularnosti dovoljnodovoljno govorigovori podatak podatak dada je " je "bedekerbedeker" i" i danasdanas sinonimsinonim zaza dobrodobro pisanipisanituristiturističčkiki vodivodičč..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 20/136
2020
Sredinom 19. stoljeSredinom 19. stoljećća raste interes za odmaranjem ua raste interes za odmaranjem u
primorskim mjestimaprimorskim mjestima koja svoju popularnostkoja svoju popularnostzasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode.zasnivaju na zdravstvenim svojstvima morske vode.
Povod za odlazak na more u to vrijeme nije biloPovod za odlazak na more u to vrijeme nije bilokupanje u moru, ve kupanje u moru, ve ćć kupke morske vode koje su sekupke morske vode koje su se
pripremale u javnim kupali pripremale u javnim kupali š š tima ili hotelima.tima ili hotelima.
Polovicom 19. st. ovakva putovanja postaju tolikoPolovicom 19. st. ovakva putovanja postaju tolikoomiljena da se u juomiljena da se u južžnoj Francuskoj ponoj Francuskoj poččinju graditiinju graditibrojni hoteli, parkovi i drugi za turiste omiljenibrojni hoteli, parkovi i drugi za turiste omiljeni
sadrsadr
žžaji,aji,
ššto je dovelo do razvoja francuske, a ubrzo ito je dovelo do razvoja francuske, a ubrzo i
talijanske rivijere.talijanske rivijere.
č
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 21/136
2121
PoPoččeci turizma u Hrvatskojeci turizma u Hrvatskoj
Počeci intenzivnijeg razvoja turizma uHrvatskoj vezuju se uz Opatiju, gdje je1844. godine, izgrađena villa Angiolina.
Sve je zapo č elo 1844. godine kada je trgovaciz Rijeke, Iginio Scarpa , kupio ovaj poluotok
po vrlo povoljnoj cijeni, i skromnu ku ć u
pretvorio u prekrasnu vilu, nazvanu prema njegovoj pokojnoj supruzi. Nakon toga su po č eli pristizati prijatelji i gosti. To je rezultiralo sa sve više posjeta istaknutih
li č nosti Opatiji, poput austrijske carice Marije Anne koja je u Villi Angiolini boravila 1860.
Godine 1911. prodao je zemljište Povjerenstvu
za zdravstvo za 2,5 milijuna guldena.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 22/136
2222
Opatija je 1889. proglašena lječilištem te postalapopularno zimovalište bogatih gostiju iz Austro-Ugarske i
drugih dijelova Europe.
U to vrijeme počinju se osnivati i različita društva zauređenje i poljepšavanje mjesta, za izgradnju kupališta,za promet stranaca i sl.
Jedna od prvih takvih organizacija je bilo Društvo za poljepšavanje mjesta osnovano 1864. u Krku , a kaonajstarije društvo za razvoj turizma u Hrvatskoj izdvaja
se Higijeni č ko društvo , osnovano 1868. godine u Hvaru.
Nelukrativni karakter - temelj društvene organizacije
turizma
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 23/136
2323
Aktivnije Aktivnije ukljuuključčivanjeivanje HrvatskeHrvatske uu međunarodnimeđunarodnituristiturističčkiki prometpromet popoččinjeinje vevećć uu prvojprvoj polovicipolovici 20.20.stoljestoljeććaa..
NaNa jve jveććii turistiturističčkiki prometpromet ostvarenostvaren je 1 je 19938.38. godinegodine --500500 tisutisuććaa turistaturista kojikoji susu ostvariliostvarili okooko 33 milijunamilijunanonoććenjaenja,, odod ččegaega se 61 %se 61 % odnosiloodnosilo nana inozemniinozemni
turistiturističčkiki prometpromet
NajposjeNajposjeććenijaenija turistiturističčkaka mjestamjesta susu bilabila:: OpatijaOpatija,,
Dubrovnik,Dubrovnik, CrikvenicaCrikvenica,, RabRab, a u, a u unutraunutraššnjostinjosti ljelječčiliiliššteteTopuskoTopusko
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 24/136
2424
Suvremeni turizamSuvremeni turizam
IndustrijskaIndustrijska revolucijarevolucija -- revolucionarnerevolucionarne promjenepromjene uutehnitehniččkoko tehnolotehnološškimkim dostignudostignuććimaima ((prometnaprometnasredstvasredstva))
FordovaFordova pokretnapokretna ((tekutekuććaa)) vrpcavrpca -- masovnmasovnaa proizvodnjproizvodnjaaautomobilaautomobila,, ninižžii trotrošškovkovii proizvodnjeproizvodnje, a time i, a time i cijenucijenu,, A Autobusutobus -- pprvirvi putput uupotrebljenpotrebljen zaza razgledrazgled gradagrada 1900.1900. godinegodine u Newu New
Yorku Yorku GodineGodine 1919.1919. ostvarenaostvarena je je prvaprva komercijalnakomercijalna zrazraččnana linijalinija izmeđuizmeđu
ParizaPariza ii LondonaLondona..
Masovnijem razvoju turizma svakako je doprinijela isindikalna radnička borba početkom 20. stoljeća,zahvaljujući kojoj su radnici stekli pravo na plaćenigodišnji odmor, ali i veće plaće, što je bio neposredan
preduvjet većem zamahu turisti
čkih putovanja.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 25/136
2525
Definiranje turizmaDefiniranje turizma--osnovni pojmoviosnovni pojmovi
NajstarijaNajstarija konceptualnakonceptualna definicija (definicija (HunzikerHunziker ii Krapf Krapf ,,1942):1942): "Turizam je skup odnosa i pojava koje"Turizam je skup odnosa i pojava kojeproizlaze iz putovanja pojedinaca i promjeneproizlaze iz putovanja pojedinaca i promjenemjesta boravka, ukoliko dotimjesta boravka, ukoliko dotiččni neni ne--rezidenti timerezidenti timene zasnivaju stalno prebivaline zasnivaju stalno prebivališšte u konkretnomte u konkretnommjestu i ne obavljaju nikakvumjestu i ne obavljaju nikakvugospodarsku/lukrativnu djelatnostgospodarsku/lukrativnu djelatnost..
NaNa svjetskojsvjetskoj konferencijikonferenciji statististatističčaraara 2001. g. u2001. g. u Vancouveru Vancouveru,, prihvaprihvaććenaena je nova je nova statististatističčkaka definicijadefinicija kojakojakakažžee dada::
"Turizam obuhva"Turizam obuhvaćća sve aktivnosti osoba kojea sve aktivnosti osoba kojeputuju i borave u mjestima izvan svogaputuju i borave u mjestima izvan svogauobiuobiččajenog okruajenog okružženjaenja u vremenu do maksimalnou vremenu do maksimalnogodine dana u svrhu odmora, poslovnih razlogagodine dana u svrhu odmora, poslovnih razloga
te drugih razloga za koje nisu plate drugih razloga za koje nisu plaććeni u mjestueni u mjestukoje posjekoje posjeććujuuju” ” ..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 26/136
2626
PojamPojam "uobi"uobiččajeno okruajeno okružženje"enje" je klju je ključčan u definiciji jeran u definiciji jer
podrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinacpodrazumijeva geografsku cjelinu unutar koje se pojedinackrekrećće u svojoj svakodnevnoje u svojoj svakodnevnoj žživotnoj rutini, i ima nekolikoivotnoj rutini, i ima nekolikodimenzija:dimenzija: uuččestalostestalost: mjesta koja osoba posje: mjesta koja osoba posjeććuje u svakodnevnojuje u svakodnevnoj
rutini mogu biti locirana i na znarutini mogu biti locirana i na značčajnim udaljenostimaajnim udaljenostima(npr. osoba iz Splita, koja radi u Omi(npr. osoba iz Splita, koja radi u Omiššu ili Makarskoj);u ili Makarskoj);
udaljenost:udaljenost: mjesta u blizini mjesta boravkamjesta u blizini mjesta boravka ččak iako ihak iako ihosoba ne posjeosoba ne posjeććujeuje ččesto; razliesto; različčito poimanjeito poimanje"udaljenosti" u ovisnosti o geografskim faktorima"udaljenosti" u ovisnosti o geografskim faktorima
vrijeme putovanjavrijeme putovanja do nekog mjesta i natragdo nekog mjesta i natrag definicija mjestadefinicija mjesta na kojima pojedinca obavljana kojima pojedinca obavlja
svakodnevne poslove vezane uz radsvakodnevne poslove vezane uz rad,, kupovinu,kupovinu,studiranje i sl.studiranje i sl.
U di i t iUvodi se novi termin ““ j tit ljposjetitelj”” k ji d ijkoji podrazumijeva
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 27/136
2727
Uvodi se novi termin,Uvodi se novi termin, “ “posjetiteljposjetitelj” ” koji podrazumijevakoji podrazumijevadnevne posjetitelje (dnevne posjetitelje (ekskurzisteekskurziste) i turiste) i turiste
Klasifikacija putnika prema WTO-u
Termin Međunarodni turizam Domaći turizam
Rezident Osoba koja obitava u određenojdržavi u razdoblju ne kraćem
od12 uzastopnih mjeseci prijeposjeta drugoj državi, gdje se nezadržava dulje od godine dana.
Osoba koja boravi u konkretnojdržavi najmanje 6 mjeseci prije
odlaska u drugo mjesto u granicamaiste države.
Posjetitelj Osoba koja putuje u drugudržavu, van svoga uobičajenogokruženja i zadržava se urazdoblju ne duljem od godinedana sa svrhom posjeta koja
nema za cilj ostvarenje bilokakve plaćene aktivnosti.
Osoba, rezident konkretne države,koja putuje u drugo mjesto unutargranica svoje države, ali van svogauobičajenog okruženja u razdobljune duljem od 6 mjeseci sa svrhom
posjeta koja nema za cilj ostvarenjebilo kakve plaćene aktivnosti.
Turist Posjetitelj koji putuje u drugudržavu, van svoga uobičajenogokruženja u razdoblju odnajmanje 1 noćenja do najviše 12mjeseci, sa svrhom posjeta kojanema za cilj ostvarenje bilo
kakve plaćene aktivnosti.
Posjetitelj, rezident konkretnedržave, koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje države, ali vansvoga uobičajenog okruženja urazdoblju od najmanje 1 noćenja donajviše 6 mjeseci sa svrhom posjeta
koja nema za cilj ostvarenje bilokakve plaćene aktivnosti.
Dnevniposjetitelj/ekskurzist
Posjetitelj koji putuje u drugudržavu, van svoga uobičajenogokruženja u razdoblju kraćem od24 h i bez ostvarenja noćenja uzemlji koju je posjetio, a čijasvrha posjeta nema za cilj
ostvarenje bilo kakve plaćeneaktivnosti.
Posjetitelj, rezident konkretnedržave koji putuje u drugo mjestounutar granica svoje države, ali vansvoga uobičajenog okruženja urazdoblju kraćem od 24 h i neostvaruje noćenje u konkretnom
mjestu, a čija svrha posjeta nemaza cilj ostvarenje bilo kakve plaćeneaktivnosti.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 28/136
2828
PUTNICI
POSJETITELJI OSTALI PUTNICI
TURISTI
DNEVNI
POSJETITELJI
TRANZITNI PUTNICI
PREDSTAVNICIKONZULATA
POGRANIČ NI RADNICI
BJEGUNCI I NOMADI
ČLANOVI ORUŽANIHSNAGA
EMIGRANTI
motivi
posjeta:
zdravlje,
edukacija,
rekreacija,
poslovniposjeti,
posjetikongresima,sajmovima
ostalinelukrativni
motivi
Klasifikacija putnika i posjetiteljaKlasifikacija putnika i posjetitelja
VRSTE I OBLICI TURIZMA
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 29/136
2929
V V aažžnono je je razlikovatirazlikovati pojavnepojavne oblikeoblike turizmaturizma ododnjegovenjegove bitibiti iliili susušštinetine..
SuSušštinatina (bit)(bit) turizmaturizma proizlaziproizlazi iziz raznolikihraznolikih vezaveza unutarunutardrudrušštvenihtvenih ii ekonomskihekonomskih odnosaodnosa kojekoje ččovjek ovjek uspostavljauspostavlja radiradizadovoljenjazadovoljenja turistiturističčkihkih potrebapotreba..
PojavniPojavni susu oblicioblici turizmaturizma veomaveoma brojnibrojni i ui u stalnomstalnom susu procesuprocesupromjenapromjena.. NjihNjih sese definiradefinira premaprema izabranomizabranom kriterijukriteriju, a, a najnaj
ččeešš
ććii
kriterij je statistikriterij je statističčkiki..
DRŽAVA I NJENEINSTITUCIJE
TURISTI
/POTROŠAČI
PROIZVOĐ AČI
/PODUZEĆ A U TURIZMUI PRATEĆIMDJELATNOSTIMA
VRSTE I OBLICI TURIZMA
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 30/136
3030
PremaPrema sstatistitatističčk k omom kriterijkriterijuu izvrizvrššenaena je je klasifikacijaklasifikacijapojavnihpojavnih oblikaoblika ((vrstavrsta)) turizmaturizma i toi to ovisnoovisno oo porijekluporijekluturistaturista ((posjetiteljaposjetitelja) i) i zemljizemlji kojukoju sese posjeposjeććujeuje::
DOMADOMAĆĆI TURIZAMI TURIZAM -- stanovnicistanovnici zemljezemlje A A putujuputuju popo zemljizemlji A A (npr.(npr. stanovnicistanovnici HrvatskeHrvatske putujuputuju ii boraveborave unutarunutarHrvatskeHrvatske))
ULAZNI TURIZAMULAZNI TURIZAM --inboundinbound -- stanovnicistanovnici zemljezemlje BBputujuputuju popo zemljizemlji A ( A (primjerprimjer stanovnicistanovnici NjemaNjemaččkeke boraveborave uuHrvatskojHrvatskoj))
IZLAZNI TURIZAMIZLAZNI TURIZAM -- outboundoutbound -- stanovnicistanovnici zemljezemlje A A
putujuputuju popo zemljizemlji B (B (HrvatiHrvati odlazeodlaze nana odmorodmor uu nekuneku drugudruguzemljuzemlju).).
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 31/136
3131
Turizam s aspekta tokova kretanja turista::
turizamturizam uu granicamagranicama nekeneke zemljezemlje je je njennjenUNUTARNJI TURIZAMUNUTARNJI TURIZAM
NACIONALNI TURIZAMNACIONALNI TURIZAM obuhvaobuhvaććaa turistiturističčkakakretanjakretanja stanovnikastanovnika pojedinepojedine nacijenacije,, unutarunutarzemljezemlje iliili izvanizvan njenje,, dakledakle domadomaććii ii izlazniizlazni
turizamturizam MEĐUNARODNI TURIZAMMEĐUNARODNI TURIZAM odvijaodvija sese međumeđu
pojedinimpojedinim zemljamazemljama,, šštoto znaznaččii dada obuhvaobuhvaććaa iiulazniulazni ii izlazniizlazni turizamturizam ((stanovnicistanovnici zemljezemlje A u A uzemljuzemlju B iB i obratnoobratno).).
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 32/136
3232
Klasifikacija turizmaKlasifikacija turizma
TURIZAM
UNUTARNJI
NACIONALNI
MEĐUNARODNI
DOMAĆI
ULAZNI
DOMAĆI
IZLAZNI
ULAZNI
IZLAZNI
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 33/136
3333
K K riterijiriteriji zaza razvrstavanjerazvrstavanje posebnihposebnih/pojavnih/pojavnih oblikaoblikaturizmaturizma
premaprema
mobilnosti (boravišni - stacionarni, tranzitni, kružnaputovanja)
obiljež jima turističkog prostora (primorski, otočki,planinski, jezerski, gradski, seoski)
načinu organizacije putovanja (individualni, grupni) sadržaju boravka (zdravstveni, lovni, ribolovni, športski,
kongresni, kulturni, naturizam, incentive-poticajna,nautički, vjerski) dobi i obiteljskom statusu (dječ ji, turizam za mladež,
obiteljski, turizam treće dobi duljini boravka (glavni odmor, 2. ili 3. odmor u godini,izletnički-vikend).
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 34/136
3434
TuristiTurističčko mjesto i destinacijako mjesto i destinacija
MM jest jestoo kojkojee imaima privlaprivlaččnnuu snagsnaguu -- atrakcijeatrakcije,, te ostvaruje određenite ostvaruje određeniintenzitetintenzitet posjetaposjeta ii određeneodređene potropotroššnjenje tete popo tojtoj osnoviosnovi egzistencijeegzistencijelokalnoglokalnog stanovnistanovnišštvatva,, dobidobivava nazivnaziv ” ” turistiturističčk k oo mjestmjestoo” ” ..
1992.1992. godinegodine Pravilnik Pravilnik oo proglaproglaššenjuenju ii razvrstavanjurazvrstavanju turistiturističčkihkih mjestamjesta uurazrederazrede;; A, B, A, B, C, DC, D
NovijiNoviji Pravilnik Pravilnik oo proglaproglaššenjuenju ii razvrstavanjurazvrstavanju turistiturističčkihkih mjestamjesta uurazrederazrede,, NNNN 75/92; 127/07; NN 88/08:75/92; 127/07; NN 88/08: http://www.http://www.mintmint.hr/.hr/UserDocsImagesUserDocsImages /nn /nn--9292--0909--prpr--turistturist--razredirazredi--n.htmln.html
DDestinacijaestinacija ((odod latinskoglatinskog pojmapojma destinatiodestinatio,, onisonis, f.), f.) -- odrediodredišštete,, ciljcilj.. U turizmu destinacija označava lokalitet, mjesto, regiju, zemlju, skupinu
zemalja, pa čak i kontinent kao odredište turističkog putovanja. Njeno ishodište je turističko mjesto.
Turistička destinacija je sustav koji sadržiraznovrsne elemente.
Destinacija predstavlja fleksibilan, dinamičanprostor čije granice određuje samo tr ž ište (turisti č ka
potra ž nja ) , neovisno o administrativnim granicama.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 35/136
3535
TTipologijaipologija destinacijadestinacija obuhvaobuhvaććaa petpet prostornihprostornih modelamodela::
putovanjaputovanja uu jednu jednudestinacijudestinaciju (A1)(A1)
“ “lanlanččanoano putovanjeputovanje” ” ;;
tipitipiččnini itinereritinerer ss posjetomposjetomnizunizu destinacijadestinacija bezbezžžariariššnognog odrediodredišštata (A2)(A2)
osnovnaosnovna destinacija (udestinacija (u
kojojkojoj sese boraviboravi)) tete sluslužžii zazaposjetposjet drugimadrugima uu radijusuradijusuosnovneosnovne destinacijedestinacije (A3)(A3)
krukružžnono putovanjeputovanje ss
jednom jednom
žžariari
ššnomnom
destinacijomdestinacijom (A4)(A4) regionalnoregionalno krukružžnono
putovanjeputovanje;; posjetposjet nizunizudestinacijadestinacija uu regijiregiji (A5)(A5)
ŽŽivotniivotni ciklusciklus destinacijedestinacije
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 36/136
3636
Ž Ž ivotni ivotni ciklus ciklus destinacije destinacije 1.
Istraživanje
–
upoznavanje
destinacije
2.
Angažiranjem
započinju
inicijative
da
se osigura
ponuda za
posjetitelja, a kasnije i za promociju
destinacije
3.
Razvojna
faza
podrazumijeva
dolazak velikog broja turista; javljaju
se i prvi
problemi
vezani
uz
pretjerano
korištenje
i
smanjenje kvalitete usluga;
4.
Faza
konsolidacije
podrazumijeva
smanjenje
broja
posjetitelja, iako je njihov broj jošuvijek
veći
od
broja
lokalnog stanovništva.
OTKRIĆE LOKALNA
KONTROLA INSTITUCIONALIZAM
Vrijeme
Istraživanje
Angažiranje
Razvijanje
Stagnacija
pomlađivanje
propadanje
Broj posjetitelja
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 37/136
3737
5.
Stagnacijom
je postignuta
maksimalna
aglomeracija.Destinacija više nije u modi i imaozbiljne
ekološke, ekonomske
i
socijalne
probleme.
6.
Propadanje
je faza
kada
su
posjetitelji
zauvijek
izgubljeni
idestinacija postaje
ovisna
o manjim
lokalitetima, dnevnim izletima ivikend
posjetiteljima.
7.
Pomlađivanje
uključuje
nove
aktivnosti, novu kvalitetu, novatržišta
i nove
distribucijske
kanale.
Najčešće se pomlađivanje
vrši uvođenjem
novih, alternativnih
oblika turizma i sl.
OTKRIĆE LOKALNAKONTROLA INSTITUCIONALIZAM
Vrijeme
Istraživanje
Angažiranje
Razvijanje
Stagnacija
pomlađivanje
propadanje
Broj posjetitelja
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 38/136
3838
TuristiTurističčkeke
potrebepotrebe
– –
pojampojam
ii sadrsadržžajaj
CChreiologijahreiologija ((grgrččkiki,, chreiachreia--potrebapotreba, logos, logos--znanostznanost),), naukanauka oo potrebamapotrebama
ŠŠtoto susu potrebepotrebe?? PPotrebeotrebe susu temeljtemelj motiviranogmotiviranog ponaponaššanjaanja ččovjekaovjeka..
OneOne predstavljajupredstavljaju zahtjevzahtjev pojedinacapojedinaca iliiliddrurušštvenihtvenih grupagrupa zaza materijalnimmaterijalnim dobrimadobrima iiuslugamauslugama radiradi olak olak ššanjaanja osjeosjeććajaajanezadovoljenostinezadovoljenosti ii postizanjapostizanja odgovarajuodgovarajuććihih razinarazina
blagostanjablagostanja
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 39/136
3939
K K lasifikacijlasifikacijaa
potrebapotreba
premaprema
Abraham Abrahamuu
MaslowMaslow--uu
FizioloFiziološškeke potrebepotrebe;;
PotrebePotrebe zaza sigurnosigurnoššććuu;; PotrebePotrebe zaza pripadanjempripadanjem ii ljubavljuljubavlju;; PotrebePotrebe zaza samoposamopošštovanjemtovanjem;;
PotrebePotrebe zaza samouvasamouvažžavanjemavanjem ii samoaktualizacijomsamoaktualizacijom SpoznajneSpoznajne potrebepotrebe,,
U realnomU realnom žživotu sve suivotu sve su ččovjekove potrebe trajno prisutne,ovjekove potrebe trajno prisutne,pa tako i dok putuje kao turistpa tako i dok putuje kao turist..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 40/136
4040
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 41/136
4141
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 42/136
4242
MotivacijaMotivacija
TuristiTurističčki motivi suki motivi su unutraunutraššnji poticajinji poticaji ččovjeku da se ukljuovjeku da se uključčiiu turistiu turističčke tokoveke tokove.. TTuristiurističčka motivacijaka motivacija--ponaponaššanjeanje ččovjeka koji je potaknutovjeka koji je potaknut
tim unutratim unutraššnjim pobudama za ukljunjim pobudama za uključč
enjem u turistienjem u turističč
kukuaktivnost s konaaktivnost s konaččnim ciljem, da se zadovolji neka turistinim ciljem, da se zadovolji neka turističčkakapotreba.potreba.
Suvremena psihologija dijeli motive na bioloSuvremena psihologija dijeli motive na biolo
šške,ke,
drudrušštvene i osobne.tvene i osobne.
BioloBiološškiki proizlaze iz temeljnih ljudskih potreba (ukljuproizlaze iz temeljnih ljudskih potreba (uključč
ujuujugastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje nagastronomiju (lokalni specijaliteti), nautiku (spavanje nabrodu), psihibrodu), psihiččku i fiziku i fiziččku relaksaciju, ali sku relaksaciju, ali s “ “turistiturističčkimkim” ” predznakom).predznakom).
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 43/136
4343
DruDrušštveni motivitveni motivi su za turizam najznasu za turizam najznaččajniji jer uajniji jer uprvi plan gurajuprvi plan guraju ččovjekovu neprestanuovjekovu neprestanu žželju zaelju zakontaktima s drugim ljudima i unapređivanjemkontaktima s drugim ljudima i unapređivanjem
međ
uljudskih odnosameđuljudskih odnosa
.
.
Osobni motiviOsobni motivi su zapravo okrenuti prema samomsu zapravo okrenuti prema samomturistu, a istituristu, a ističču zadovoljenje njegove potrebe zau zadovoljenje njegove potrebe zasamodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja),samodokazivanjem (vlastita organizacija putovanja),samopotvrđivanjenmsamopotvrđivanjenm (stjecanje ugleda boravkom u(stjecanje ugleda boravkom umondenom ljetovalimondenom ljetovališštu), upoznavanjem novih prostora itu), upoznavanjem novih prostora i
kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.kultura, stjecanjem novih saznanja i dr.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 44/136
4444
USPOREDBA MOTIVA 2007 I 2010.USPOREDBA MOTIVA 2007 I 2010.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 45/136
4545
Proces donoProces donoššenja odluke o kupnjienja odluke o kupnji
PonaPonaššanjeanje turistiturističčkogkog potropotroššaaččaa sese bitnobitno razlikujerazlikuje ododostalihostalih potropotroššaaččaa i toi to zbogzbog sljedesljedeććihih znaznaččajkiajki neopipljiva i nemjerljiva kupnja neimpulsivna kupnja obuhvatno planiranje kupnje kupovanje unaprijed.
Prepoznavanjeproblema
Potraga zainformacijama
Procjenaalternativa Odluka o
kupnji
Ponašanje nakon kupnje
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 46/136
4646
TuristiTurističčka potraka potražžnja i njeninja i njeni ččiniteljiinitelji
Ekonomija:Ekonomija: potrapotražžnja se definira kao ukupna kolinja se definira kao ukupna količčinainaroba i usluga koje su kupci spremni kupiti na trroba i usluga koje su kupci spremni kupiti na tržžiišštutuu određenom vremenu i po određenim cijenamau određenom vremenu i po određenim cijenama;;gleda se njena elastigleda se njena elastiččnost tj. ovisnost o promjeninost tj. ovisnost o promjenicijena i dohotkacijena i dohotka
Psihologija:Psihologija: potrapotražžnja se promatra s aspektanja se promatra s aspektapotreba, motivacije i ponapotreba, motivacije i ponaššanja kupaca.anja kupaca. Geografija:Geografija: ukupan broj osoba koje putuju, iliukupan broj osoba koje putuju, ili žželeele
putovati radi koriputovati radi korišštenja turistitenja turističčkih sadrkih sadržžaja i uslugaaja i uslugana mjestima udaljenim od njihova mjesta boravka ina mjestima udaljenim od njihova mjesta boravka irada.rada.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 47/136
4747
Razmatranje potražnje s ekonomskog
aspekta
KoliKoličč
inaina potrapotražžnjenje sese izraizražžavaava uu naturalnimnaturalnim jedinicama jedinicamaUU turizmuturizmu potrapotražžnjunju,, osimosim popo brojubroju
realiziranihrealiziranih nonoććenjaenja sagledavamosagledavamo ii krozkrozbrojbroj turistaturista,, budubuduććii dada uu samojsamoj definicijidefiniciji
pojmapojma turistaturista stojistoji ii njegovanjegova povezanostpovezanost ssnonoććenjemenjem kaokao uslugomuslugom,, odnosnoodnosno dobromdobromkojekoje se use u turizmuturizmu prodajeprodaje ii kupujekupuje..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 48/136
4848
SubjektivniSubjektivni susu faktorifaktori potrapotražžnjenje uvjetovaniuvjetovani subjektivnimsubjektivnimstavovimastavovima ii potrebamapotrebama potropotroššaačča/turistaa/turista, a, a mogumogu bitibiti RacionalnRacionalnii subjektivnsubjektivnii faktorfaktori (zdravstvene potrebe ii (zdravstvene potrebe i
sl..)sl..) IracionalnIracionalnii faktorfaktorii ((modamoda,, ugledanjeugledanje,, snobizamsnobizam,, ljubavljubav,,
religijareligija i sl.i sl.))
UU objektivneobjektivne faktorefaktore potrapotražžnjenje ubrajamoubrajamo svesve oneoneobjektivneobjektivne okolnostiokolnosti kojekoje povepoveććavajuavaju iliili smanjujusmanjuju kupkupččevuevuspremnostspremnost nana potropotroššnjunju kaokao npr.npr. sstandardtandard, i s, i s timtim uu vezivezidohodak dohodak ,, slobodnoslobodno vrijemevrijeme,, sigurnosnisigurnosni uvjetiuvjeti....
Na turističku potražnju utječu subjektivni i
objektivni faktori:
jR j žž j k fijj k fij
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 49/136
4949
Razmatranje potraRazmatranje potražžnje s aspekta geografijenje s aspekta geografije
a)a) Efektivna ili aktualna potraEfektivna ili aktualna potražžnjanja; aktualni broj; aktualni brojsudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (desudionika u turizmu, odnosno broj stvarnih (defactofacto) turista) turista
b)b) Potisnuta potraPotisnuta potražžnja;nja; dio ukupne populacije kojidio ukupne populacije kojizbog razlizbog različčitih razloga ne putuje. Sastoji se oditih razloga ne putuje. Sastoji se oddva elementa:dva elementa:
a)a)
potencijalna potrapotencijalna potražžnjanja
(dio populacije koji namjerava putovati(dio populacije koji namjerava putovati
s promjenom osobnih uvjeta, npr. plas promjenom osobnih uvjeta, npr. plaćće, odnosno kupovnee, odnosno kupovnemomoćći)i)
b)b)
odgođena potraodgođena potražžnjanja
(dio potra(dio potražžnje koji ne putuje radinje koji ne putuje radi
nezadovoljavajunezadovoljavajuććih objektivnih okolnosti kaoih objektivnih okolnosti kao ššto je klima, loto je klima, lošš
smjesmješštaj, teroristitaj, terorističčke aktivnosti i sl.ke aktivnosti i sl.c)c)
NepostojeNepostojećća potraa potražžnja;nja; dio populacije koji ili nedio populacije koji ili nežželi ili ne moeli ili ne možže putovatie putovati
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 50/136
5050
Svjetska turistička potražnjaTablica Kretanje broja turista u međ unarodnim turisti č kim tokovima i ostvareni
prihodi u izabranim godinama
Godina Dolasci umln Prosječ na stopa promjena (%) Prihodi umln US $ Prosječ na stopa promjena (%)
kol 1 kol 2 kol 3 kol 4 kol 5
1950-1960 25,2-69,3 10,6 2,1-6,9 12,6
1960-1965 69,3-112,9 10,2 6,9-11,6 10,1
1965-1970 112,9-165,8 8,0 11,6-17,9 9,1
1970-1975 165,8-222,3 6,0 17,9-40,7 17,9
1975-1980 222,3-284,3 5,0 40,7-103,1 20,4
1981 286,7 0,8 105,2 2,01982 286,7 1,0 98,5 -6,4
1983 289,9 1,1 101,0 2,5
1984 317,1 9,4 111,0 9,9
1985 327,6 3,3 116,1 4,6
1986 338,6 3,4 140,6 21,1
1987 364,9 7,8 172,5 22,7
1988 399,7 9,5 199,5 15,7
1989 429,2 7,4 215,6 8,1
1990 455,8 6,2 261,0 21,11991 463,1 1,6 267,5 24,1
1992 502,9 8,6 305,0 14,0
1993 512,5 1,9 307,4 0,8
1994 531,4 3,7 335,8 9,2
1995 561,0 5,6 380,7 13,9
1996 594,8 5,5 433,9 8,1
1997 612,8 3,0 443,8 2,3
1998 626,5 3,8 - -
1999 650,4 3,8 456,3 -2000 698,8 7,4 474,4 4,0
2001 684,0 2,8 463,0 -2,4
2002 703,0 2,8 480,0 3,7
2003 689,0 -1,9 523,0 8,9
2004 763,0 10,7 600,0 14,7
2005 806,0 5,4 680,0 7,4
2006 846,0 4,9 733,0 7,8
2007. 903,0 6,7 856,0 15,3
2008. 922,0 2,1 944,0 10,32009. 880,0 -4,6 852,0 -9,75
Izvor: UNWTO, Yearbook of Tourism Statistics, vol. I i II, ed. 43, 1990, 1996, 2002, ; Tourismhighlights 2010., preuzeto s:http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 51/136
5151
Distribucija potražnje po svjetskim regijamaTablica Distribucija međ unarodnog turisti č kog prometa
po pojedinim regijama
Regija 1980 1990 2000 2007. 2009
Dolasci(000)
Udio(%)
Dolasci(000)
Udio(%)
Dolasci(000)
Udio(%)
Dolasci(000)
Udio(%)
Dolasci(000)
Udio(%)
Svijet 284,282 100,00 455,812 100,00 698,8 100,0 903,0 100,0 880,0 100,0
Afrika 7,337 2,58 15,090 3,31 27,6 4,0 44,4 4,9 45,6 5,2
Amerika 61,356 21,58 93,722 20,56 129,0 18,5 142,5 15,8 140,7 15,9
Karibi 6,757 2,37 11,417 2,50 17,3 2,5 19,5 2,2 19,5 2,2
Centralna Amerika 1,469 0,51 1,748 0,38 4,3 0,6 7,7 0,9 7,6 0,9
Sjeverna Amerika 47,321 16,64 71,922 15,78 92,0 13,2 95,3 10,6 21,4 2,3
Južna Amerika 5,809 2,04 8,635 1,89 15,4 2,2 19,9 2,2 21,4 2,3
Istočna Azija i Pacifik 20,955 7,37 53,087 11,64 111,9 16,0 174,5 19,3 181,2 20,6
Europa 186,362 65,55 283,157 62,12 403,3 57,7 484,4 53,6 459,7 52,2
Centralna i istočnaEuropa
36,001 12,66 46,723 10,24 76,7 11,0 95,6 10,6 89,5 10,2
Sjeverna Europa 17,921 6,30 26,648 5,84 44,1 6,3 57,6 6,4 53,1 6,0Južna Europa 60,624 21,32 90,509 19,85 126,1 18,1 176,2 19,5 171,1 19,4
Zapadna Europa 69,426 24,45 111,854 24,53 141,7 20,3 154,9 17,1 146,0 16,6
Istočni Mediteran 2,390 0,84 7,423 1,62 14,7 2,1 - - - -
Srednji Istok 5,992 2,10 7,577 1,66 20,6 2,9 47,6 5,3 52,9 6,0
Južna Azija 2,280 0,80 3,179 0,69 6,4 0,9 9,8 1,1 10,1 1,1
Izvor: Yearbook of Tourism Statistics, WTO Madrid 1982.; http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights08_en_LR.pdf http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/highlights/UNWTO_Highlights10_en_LR.pdf
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 52/136
5252
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 53/136
5353
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 54/136
5454
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 55/136
5555
Prognoze turistiPrognoze turističčke potrake potražžnjenje
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 56/136
5656
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 57/136
5757
Promet turista u Republici HrvatskojPromet turista u Republici Hrvatskoj
Dolasci turista u razdoblju od 1975-2009 .g. (u 000)
UKUPNO DOMAĆ I STRANI
1975. 6.454 3.009 3.445
1980. 7.929 3.922 4.007
1985. 10.125 4.569 5.556
1990. 8.497 3.477 5.020
1995. 2.348 1.113 1.324
2000. 7.136 1.305 5.831
2005. 9.995 1.528 8.467
2007. 11.162 1.855 9.307
2009. 10.935 1.000 9.935
Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf
Noć enja turista u razdoblju od 1975-2005. g.
UKUPNO DOMAĆ I STRANI
1975. 42.411 17.761 24.650
1980. 53.600 23.475 30.125
1985. 67.665 26.619 41.046
1990. 52.52 18.474 31.049
1995. 12.885 4.370 8.515
2000. 39.183 5.138 34.045
2005. 51.421 5.434 45.987
2007. 56.006 6.431 49.575
2009 56.300 5.799 50.501
Izvor: DZS, http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/06-Turizam-br-05w.pdf
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 58/136
5858
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 59/136
5959
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 60/136
6060
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 61/136
6161
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 62/136
6262
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 63/136
6363
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 64/136
6464
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 65/136
6565
FFaktoraktorii
((ččiniteljiniteljii)) ponudeponude
U najširem smislu - turistička ponuda podrazumijeva svegospodarske i društvene sudionike jedne
zemlje/destinacije koji na direktan ili indirektan nač
inpridonose zadovoljavanju potreba turista
U uobičajenoj podjeli ponuda podrazumijeva sljedećeskupine elemenata:1. privlačni
ili
atraktivni,
2. saobraćajni
ili
komunikacijski,
3. prihvatni ili receptivni faktori
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 66/136
6666
Atraktivni faktori/elementi ponude
a.a.
prirodnaprirodna ((biotropnabiotropna) dobra, tj.) dobra, tj. faktorifaktori
b.b.
drudrušštvenitveni ((antropiantropiččnini)) faktorifaktori
PPrirodnarirodna dobradobra ((odnosnoodnosno resurseresurse)) momožžemoemostrukturiratistrukturirati nana sljedesljedeććii nanaččinin::1)1) turistiturističčkiki prostorprostor,, ukljuuključčujuujuććii kopnenekopnene ii vodenevodene povrpovrššineine2)2) prirodnaprirodna turistiturističčkaka bogatstvabogatstva ii rijetkostirijetkosti,, ukljuuključčujuujuććii onoono šštoto je je radomradom prirodeprirode nana povrpovrššiniini zemljezemlje formiranoformirano, a, a imaima svojstvosvojstvo turistiturističčkeke atrakcijeatrakcije,, tete
3)3) klimatskiklimatski uvjetiuvjeti DruDrušštveni faktoritveni faktori --sve naslijeđene i izgrađenesve naslijeđene i izgrađene
atrakcijeatrakcije
Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 67/136
6767
Klasifikacija atrakcija u Republici Hrvatskoj
1.1.
PRIRODNE ZNAMENITOSTIPRIRODNE ZNAMENITOSTI:: nacionalninacionalni park, parkpark, parkprirodeprirode,, strogistrogi rezervatrezervat,, posebniposebni rezervatrezervat, park, park ššumauma,,zazašštitiććenieni krajolik krajolik ,, spomenik spomenik prirodeprirode,, spomenik spomenik parkovneparkovnearhitekturearhitekture
ii drugodrugo..
2.2.
KULTURNE ZNAMENITOSTIKULTURNE ZNAMENITOSTI:: staristari grad,grad, dvoracdvorac,,rudnik rudnik ,, samostansamostan,, rodnirodni domdom,, ekoseloekoselo,, muzejmuzej,, galerijagalerija iispomenik spomenik
kulturekulture,,
3.3.
VJERSKO SREDI VJERSKO SREDIŠŠTETE
4.4.
MANIFESTACIJEMANIFESTACIJE:: koncertikoncerti,, festivalifestivali,, ljetneljetne igreigre,,kazalikazališšnene
predstavepredstave,, sportskesportske
manifestacijemanifestacije
ii ostaleostale
manifestacijemanifestacije..5.5.
IGRAIGRAČČNICE (CASINO)NICE (CASINO)
6.6.
KUPALIKUPALIŠŠTATA:: termalnatermalna
kupalikupališštata,, kupalikupališštata
nana
obaliobali
JadranaJadrana ii ostalaostala kupalikupališštata,,7.7. SAJMOVISAJMOVI
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 68/136
6868
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 69/136
6969
Tematski parkovi s više od 6 milijuna posjetitelja u 2003
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 70/136
7070
.Tematski parkovi s više od 6 milijuna posjetitelja u 2003.
Tematski park Posjetitelji (u mil)Magic Kingdom, Florida 15,4
Disneyland, Tokyo 13,2
Disneyland Anaheim, California 12,7
DisneySea, Tokyo 12,2
Disneyland, Paris 10,2
Universal Studios JP 8,8
Everland (KR) 8,8
Epcot Center, Walt Disney World 8,6
Lotte World, Seoul 7,2
Disney MGM Studios, Walt Disney World 7,9Disney's Animal Kingdom 7,3
Universal Studios Orlando 6,8
Blackpool Pleasure Beach 6,2
Islands of Adventure at Universal Orlando 6,1
Izvor: Vanhove, N., op. cit. 2005., str. 104.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 71/136
7171
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 72/136
7272
KomunikaKomunikacijskicijski elementielementi turistiturističčkeke ponudeponude
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 73/136
7373
o u ac jsj e e e t tu st č e po udep
UU ovuovu skupinuskupinu elemenataelemenata turistiturističčkeke ponudeponude ubrajajuubrajaju sese:: raznerazne vrstevrste prijevoznihprijevoznih sredstavasredstava,, svasva prometnaprometna infrastrukturainfrastruktura kojakoja sluslužžii boljemboljem
povezivanjupovezivanju destinacije sdestinacije s potencijalnimpotencijalnim trtržžiišštimatima..
ZraZraččni prometni promet-- najzastupljeniji (svjetska flota odnajzastupljeniji (svjetska flota od ccacca 2020--ak tisuak tisućća zrakoplova i preko 15 000 zraa zrakoplova i preko 15 000 zraččnih luka)nih luka)
Rastu avio prometa doprinio je:Rastu avio prometa doprinio je: proces deregulacije i ukidanja ograniproces deregulacije i ukidanja ograniččavajuavajuććih propisa zraih propisa zraččnognog
prijevoza u SADprijevoza u SAD--u i EU,u i EU,
Pojava tzv.Pojava tzv. „ „lowlow--cost carrieracost carriera” ” , tj. niskotarifnih zrakoplovnih, tj. niskotarifnih zrakoplovnihkompanija (kaokompanija (kao ššto su Ryan Air, JetAir itd.) koje nude reduciranuto su Ryan Air, JetAir itd.) koje nude reduciranuuslugu prijevoza bez dodatnih usluga, ali zato po iznimno niskiuslugu prijevoza bez dodatnih usluga, ali zato po iznimno niskimmcijenama.cijenama.
proces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijedproces okrupnjavanja tj. integriranja avio kompanija, uslijed ččegaegadolazi do reduciranja trodolazi do reduciranja trošškova te snikova te snižžavanja cijena karata.avanja cijena karata.
2005 t2005 t žžiiššt d i i j t i likt d i i j t i lik čč
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 74/136
7474
2005. g. tr2005. g. tržžiišštem dominiraju tri velika zratem dominiraju tri velika zraččna savezana saveza TheThe StarStar Alliance Alliance; Lufthansa,; Lufthansa, UnitedUnited Airlines Airlines,,
CanadaCanada Air Air,, Air Air NewNew ZealandZealand,, All All NipponNippon Airlines Airlines,, Australian Australian Airlines Airlines GroupGroup,, BritishBritish MidlandsMidlands,, MexicanaMexicana Airlines Airlines,, ScandinavianScandinavian Airlines Airlines,, SingaporeSingapore Airlines Airlines,,
ThaiThai andand Varig Varig,, CroatianCroatian Airlines Airlines,, OneworldOneworld;; American American Airlines Airlines,, BritishBritish Airlines Airlines,, Aer Aer
LingusLingus,, CathayCathay PacificPacific,, FinnairFinnair,, IberiaIberia, Lan, Lan--ChileChile,,QuantasQuantas,,
TheThe SkySky TeamTeam:: Air Air FranceFrance, Delta,, Delta, AeroMexico AeroMexico,, Alitalia Alitalia,, CzechCzech Airlines Airlines,, KoreanKorean Air Air LinesLines, KLM,, KLM,NortwestNortwest ii ContinentalContinental..
Cestovni prometCestovni promet-- rasturastućće znae značčenjeenje;; u razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broju razdoblju od 1970. do 1990. g. u svijetu je broj
automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450automobila porastao sa cca 190 mil. na cca 450mil., odmil., od ččega samo u Europi sa 68 mil na 185 milega samo u Europi sa 68 mil na 185 mil
B d ki ijB d ki ij t i t j kt i ij i i it i t j kt i ij i i i
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 75/136
7575
••Brodski prijevozBrodski prijevoz u turizmu: trajektni prijevoz i cruisingu turizmu: trajektni prijevoz i cruisingturizamturizam
broj putnika na velikim brodovimabroj putnika na velikim brodovimaza kruza kružžna krstarenja porastao je sna krstarenja porastao je s4,02 milijuna u 1989. g. na 9,614,02 milijuna u 1989. g. na 9,61milijuna putnika u 2000. g.milijuna putnika u 2000. g. s times timeda se do 20da se do 2010. p10. predviđa okoredviđa oko
13,05 milijuna putnika na13,05 milijuna putnika nacruiserima.cruiserima. Putnici naPutnici na cruiserima cruiserima ostvarujuostvaruju
1,4%1,4% ukupnih međunarodnihukupnih međunarodnihturistiturističčkih dolazaka.kih dolazaka.
UU cruising cruising uu je danas uklju je danas uključčenoenooko 300 brodova; 2001oko 300 brodova; 2001--2004.2004.broj lebroj ležžajeva porastao je zaajeva porastao je zaoko 77% i danasoko 77% i danas ččini okoini oko
0,6% ukupnih hotelskih0,6% ukupnih hotelskihkapaciteta.kapaciteta.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 76/136
7676
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 77/136
7777
Način dolaska u Hrvatsku
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 78/136
7878
Receptivni elementi ponude
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 79/136
7979
Receptivni elementi ponude
UU receptivnereceptivne ((prijamneprijamne)) elementeelemente ubrajamoubrajamo svesve objekteobjektekojikoji sluslužžee zaza prihvatprihvat ii prehranuprehranu gostijugostiju ii kojikoji njihovomnjihovom
boravkuboravku prupružžajuaju određ
eniodređ
eni rekreacijskirekreacijski sadrsadržžajaj..
ReceptivnReceptivnii elementelementii uu šširemirem smislusmislu;;
servisiservisi,, radnjeradnje,, trgovinetrgovine,, parkoviparkovi,, komunalnakomunalnainfrastrukturainfrastruktura itd.itd.-- svesve ššto posredno sluto posredno služži turistimai turistima
Receptivni elementiReceptivni elementi uu uužžemem smislusmislu;;••
ugostiteljsk ugostiteljsk ii objektobjektii zaza prupružžanjeanje uslugausluga smjesmješštajataja
•• zaza prupružžanjeanje uslugausluga prehraneprehrane ii totoččenjaenja pipiććaa..
VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 80/136
8080
VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
OBJEKTI ZASMJEŠTAJ
OSNOVNI
DOPUNSKI(KOMPLEMENTARNI)
Hoteli
Turističkanaselja
Pansioni
Tur. apartmani...
Kampovi
Odmarališta
Privatni smještaj
Luke nautičkogturizma
OBJEKTI ZAPREHRANU I
PIĆE
Restorani, konobe, zdravljaci, caffe
barovi i ostali slični objekti
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 81/136
8181
Klasifikacija smjeKlasifikacija smješštajnih objekata u RHtajnih objekata u RH OsnovniOsnovni kapacitetikapaciteti (skupina HOTELI)(skupina HOTELI) susu premaprema
PravilnikuPravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimo razvrstavanju, kategorizaciji i posebnimstandardimastandardima ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli (NNNN
88/0788/07;; NN 88/07NN 88/07 ;; NN 58/08NN 58/08 ;; NN 62/09NN 62/09 )) 1.1. Hotel baHotel bašština (tina (heritageheritage),), 2. Hotel,2. Hotel,
3.3. Aparthotel Aparthotel,, 4. Turisti4. Turističčko naselje,ko naselje, 5. Turisti5. Turističčki apartmani,ki apartmani, 6. Pansion.6. Pansion.
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 82/136
8282
Vrste posebnih standarda za HOTELE su: Vrste posebnih standarda za HOTELE su:
1.1.
BUSINESS (Poslovni),BUSINESS (Poslovni),
2.2.
MEETINGS (Za sastanke),MEETINGS (Za sastanke),
3.3.
CONGRESS (Kongresni),CONGRESS (Kongresni),
4.4.
CLUB (Klub),CLUB (Klub),
5.5.
CASINO (Kasino),CASINO (Kasino),
6.6.
HOLIDAY RESORTHOLIDAY RESORT
(Odmori(Odmoriššni),ni),7.7.
COASTLINE HOLIDAY RESORTCOASTLINE HOLIDAY RESORT(Priobalni odmori(Priobalni odmoriššni),ni),
8.8.
ZA OSOBE S INVALIDITETOMZA OSOBE S INVALIDITETOM
9.9.
FAMILY (Obiteljski),FAMILY (Obiteljski),
10.10.
SMALL & FRIENDLY (Mali iSMALL & FRIENDLY (Mali i
prijateljski),prijateljski),11.11.
SENIOR CITIZENS (Za starijeSENIOR CITIZENS (Za starijeosobe),osobe),
12.12.
HEALTH & FITNESS (ZdravljeHEALTH & FITNESS (Zdravlje
ii fitnessfitness),),13.13.
SPA (Toplice),SPA (Toplice),
14.14.
WELLNESS,WELLNESS,
15.15. DIVING CLUB (RonilaDIVING CLUB (Ronilaččkikiklub),klub),16.16.
MOTEL (Motel),MOTEL (Motel),
17.17.
SKI (SKI (SkiSki),),
Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima ikategorizaciji ugostiteljskih objekata kampova iz skupine "kampovi i
druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj" (interno pročišćeni tekst
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 83/136
8383
druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj
(interno pročišćeni tekst
Pravilnika iz NN 75/08 i 45/09
;
Vrste kamp: kamp , kamp naselje, Vrste kamp: kamp , kamp naselje, kampiralikampirališštete, kamp, kampodmoriodmorišštete
Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskihobjekata za smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskihobjekata za sm ještaj“ (interno pročišćeni tekst Pravilnika iz NN49/08 i 45/09) (NN 49/08) ; (NN 45/09) 1.1. Soba za iznajmljivanjeSoba za iznajmljivanje 2. Apartman2. Apartman 3. Studio apartman3. Studio apartman 4. Ku4. Kućća za odmora za odmor 5. Preno5. Prenoććiišštete
6. Odmarali6. Odmarališštete 7. Hostel7. Hostel 8. Planinarski dom8. Planinarski dom 9. Lova9. Lovaččki domki dom 10. U10. Uččenieniččki dom ili studentski domki dom ili studentski dom 11. Objekt za robinzonski smje11. Objekt za robinzonski smješštaj.taj.
Ostali vaOstali važžni pravilnici o razvrstavanjuni pravilnici o razvrstavanjuugostiteljskih objekataugostiteljskih objekata
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 84/136
8484
ugostiteljskih objekataugostiteljskih objekata
PravilnikPravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata uo razvrstavanju i kategorizaciji objekata ukojima se prukojima se pružžaju ugostiteljske usluge u domaaju ugostiteljske usluge u domaććinstvuinstvu
88/07, 58/08 i 45/0988/07, 58/08 i 45/09)) PravilnikPravilnik o pruo pružžanju ugostiteljskih usluga u seljaanju ugostiteljskih usluga u seljaččkomkom
domadomaććinstvu (instvu (NN 5/08NN 5/08))
Pravilnik Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetimao razvrstavanju i minimalnim uvjetimaugostiteljskih objekata iz skupina "restorani", "barovi",ugostiteljskih objekata iz skupina "restorani", "barovi",""cateringcatering objekti" i "objekti jednostavnih usluga" (objekti" i "objekti jednostavnih usluga" (NNNN
82/0782/07) () (NN 82/09NN 82/09)) ((NN 82/07NN 82/07))
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 85/136
8585
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 86/136
8686
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 87/136
8787
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 88/136
8888
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 89/136
8989http://www.mint.hr/UserDocsImages/ulaganja.pdf
Aktualni trendovi u turistiAktualni trendovi u turističčkoj ponudikoj ponudi
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 90/136
9090
Aktualni trendovi u turisti Aktualni trendovi u turističčkoj ponudikoj ponudi
Rast broja destinacijaRast broja destinacija TehnoloTehnološške inovacije ike inovacije i brandingbranding Novi oblici smjeNovi oblici smješštajnih kapaciteta i atrakcijatajnih kapaciteta i atrakcija
TimesharingTimesharing -- vremenski ogranivremenski ograniččen zakup jedinice smjeen zakup jedinice smješštajataja allall--inclusiveinclusive resortsresorts-- predstavlja hotel ili turistipredstavlja hotel ili turističčko naselje uko naselje u
kojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralnakojemu se gostima po jedinstvenoj cijeni nudi integralna
usluga ,usluga ,
cruisingcruising,, tematski parkovi i sl.tematski parkovi i sl.
Procesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednjaProcesi "usitnjavanja" kapitala (mala i srednja
poduzepoduzećća)a) Procesi koncentracije (nastanak velikihProcesi koncentracije (nastanak velikih
multinacionalnih kompanija)multinacionalnih kompanija)
Hoteli u Hrvatskoj u stranom vlasništvu prema državama
porijekla
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 91/136
9191
Država
porijeklahotela
Broj
hotelau
Hrvatskoj
Austrija 40Italija 14 Nizozemska 11Mađarska 10Luksemburg 9SAD 5Rusija 4Slovačka 4 Njemačka 3Belgija 1Bosna i
Hercegovina
1
Francuska 1Kanada 1Poljska 1Slovenija 1
Ukrajina 1UKUPNO 107
Hotelski brandovi u Hrvatskoj 2008. godine HOTELSKI BRAND Hotel Broj
hotela
Oblik Država
porijekla
Turkish Rixos Rixos Libertas, Dubrovnik 1 FDI, mngm TurskaStarwood Le Meridien Lav, Split
Four Points by Sheraton Zagreb4 franšiza, mngm SAD
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 92/136
9292
Four Points by Sheraton, ZagrebSheraton, ZagrebWestin, Zagreb
Radisson SAS Radisson Hotel Split (2009)Radisson Dubrovnik (2009)
2 franšiza, mngm Danska
Regent Regent Esplanade, ZagrebRegent Dubrovnik (2010)
2 franšiza, mngm SAD
Sol Melía Sol Stella Maris, IstraSol Umag, Istra, Sol Polynesia, IstraSol Coral, Istra, Sol Garden IstraSol Aurora, Istra, Sol Šipar, IstraMoj mir bungalows, IstraKangera, Istra, Savudrija, IstraIstrian villas, Istra
11 mngm Španjolska
Kempinski Hotel Adriatic Savudrija (2009) 1 franšiza, mngm Švicarska Hilton Hilton Imperial Dubrovnik 1 franšiza, mngm SAD
Iberostar Iberostar Epidaurus, CavtatIberostar Albatros, CavtatIberostar Cavtat
3 mngm Španjolska
Lifeclass Hotels Grand Hotel Adriatic, Opatija 1 franšiza, mngm Slovenija Arcotel Arcotel Alegra, Zagreb 1 franšiza, mngm Austrija
Best Western Astoria, Zagreb 1 konzorcij AustrijaGolden Tulip Hotel Holiday, Zagreb 1 konzorcij Nizozemska
Leading Hotels of the
World
Adriana, Hvar 1 konzorcij SAD
Small Luxury Hotels Riva, Hvar 1 konzorcij Velika Britanija Azalea Mina, Hvar
Fontana, JelsaTN Jadran, JelsaZora, PrimoštenLabineca, GradacFaraon, Trpanj
6 mngm Austrija
Falkensteiner Donat, ZadarFunimation Club Dalmacija, ZadarDiadora, ZadarIadera, Zadar
4 FDI, mngm Austrija
Vienna International Bristol, OpatijaAstoria, OpatijaOpatija, OpatijaMiramare, CrikvenicaApoksiomen, Mali Lošinj
5 mngm Austrija
SRS Millennium, Opatija 1 konzorcij NjemačkaUtell Excelsior, Dubrovnik
Dubrovnik Palace, DubrovnikGrand Villa Argentina, DubrovnikBellevue, DubrovnikKompas, DubrovnikBonavia, Rijeka
6 konzorcij SAD
Izvor: mr. sc. Novak, M., magistarska radnja, 2009.
Uloga poduzeUloga poduzeććaa ţţuristiurističčkogkog posredovanjaposredovanja --ij i i k išš
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 93/136
9393
agencija na turistiagencija na turističčkom trkom tržžiišštutu
PoduzePoduzeććaa turistiturističčkogkog posredovanjaposredovanja,, posredujuposreduju izmeđuizmeđu turistiturističčkekeponudeponude ii turistiturističčkeke potrapotražžnjenje tj.tj. povezujupovezuju dislociranedislocirane sudionikesudionikesuprotnihsuprotnih polovapolova turistiturističčkogkog trtržžiišštata..
PodPod pojmompojmom turistiturističčkiki posredniciposrednici najnajččeeššććee podrazumijevamopodrazumijevamoputniputniččkeke ((turistiturističčkeke)) agencijeagencije, tj., tj. privredneprivredne subjektesubjekte kojikojipotencijalnimpotencijalnim klijentimaklijentima dajudaju razlirazliččiteite vrstevrste uslugausluga, a, a najvanajvažžnijenijemeđumeđu njimanjima susu prodajaprodaja vlastitogvlastitog proizvodaproizvoda--turistiturističčkogkog
aranaranžžmanamana.. PutniPutniččkeke agencijeagencije momožžemoemo dijelitidijeliti ss obziromobzirom nana razlirazliččiteite kriterijekriterije ii
to;to; premaprema sjedisjedišštutu organizacijeorganizacije,, premaprema predmetupredmetu poslovanjaposlovanja,, premaprema organizacijiorganizaciji ii podrupodručč ju ju djelovanjadjelovanja..
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 94/136
9494
Prema sjedištuorganizacije
Prema predmetuposlovanja
Prema organizaciji
Prema područ ju
djelovanja
emitivne
receptivne
detaljističke
grosističke
kombinirane
•Pojedinačne
•S mrežom poslovnica
•Međunarodne
•Nacionalne
•Regionalne•lokalne
PutniPutniččkeke agencijeagencije vrvrššee sljedesljedeććee funkcijefunkcije::
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 95/136
9595
posredniposredniččkaka ((posredujeposreduje izmeđuizmeđu potropotroššaaččaa ii davateljadavatelja razlirazliččitihitih
uslugausluga,, kaokao ii izmeđuizmeđu razlirazliččitihitih davateljadavatelja uslugausluga, npr., npr. prijevoznikaprijevoznikaii hotelijerahotelijera,, iliili hotelijerahotelijera ii kulturnihkulturnih institucijainstitucija))
informativnoinformativno -- savjetodavnasavjetodavna ((davanjedavanje raznihraznih informacijainformacija iisavjetasavjeta uu vezivezi putovanjaputovanja,, boravkaboravka u destinaciji itd.);u destinaciji itd.);
organizacijskaorganizacijska ((stvaranjestvaranje paketpaket aranaranžžmanamana););
promotivnapromotivna;;
razlirazliččiteite drugedruge uslugeusluge -- pribavljanjepribavljanje putnihputnih ispravaisprava,, prodajaprodajakaratakarata zaza utakmiceutakmice,, priredbepriredbe,, pribavljanjepribavljanje osiguranjaosiguranja uu slusluččajuajunesrenesreććee iliili gubitkagubitka prtljageprtljage,, prodajaprodaja prospekataprospekata ii suvenirasuvenira,,mjenjamjenjaččkiki posloviposlovi iliili iznajmljivanjeiznajmljivanje vlastitihvlastitih prijevoznihprijevoznih sredstavasredstava,,
osiguravanjeosiguravanje vodivodiččkihkih uslugausluga itd.itd.
DjelatnostDjelatnost turistiturističčkihkih agencijaagencija – – retaileraretailera
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 96/136
9696
jj g jg j(maloprodajnih agencija )(maloprodajnih agencija ) temeljitemelji sesenajvenajveććimim dijelomdijelom nana posredniposredniččkojkoj uloziulozinana temeljutemelju ččegaega dobivadobiva provizijuproviziju..
OsnovniOsnovni razlozirazlozi korikorišštenjatenja posrednikaposrednika:: povoljnijapovoljnija cijenacijena cjelokupnogcjelokupnog putovanjaputovanja mogumoguććee tetešškokoććee pripri stupanjustupanju uu vezuvezu ss
ponuđaponuđaččimaima turistiturističčkihkih uslugausluga smanjenjesmanjenje rizikarizika pripri organizacijiorganizaciji putovanjaputovanja..
Tour operator je agencija grosist koja, objedinjujući usluge različitihponuđača kreira i organizira tzv. paušalna putovanja (paket aranžmane)na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te na toj
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 97/136
9797
na veliko u svoje ime i za svoj račun za još nepoznate kupce te na tojosnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih prihoda.
. Osnovne razlike izmeđ u agencije i tour operatora
TOUROPERATOR PUTNI Č KA AGENCIJA
• trgovac na veliko • trgovac na malo
• poduzetnik i posrednik • posrednik
• kupuje u vlastito ime, i za vlastiti račun • prodaje usluge u svoje ime, ali za tuđiračun
• kreira vlastiti proizvod • plasira na tržištu tuđe proizvode
• osnovni izvor prihoda; prodaja
vlastitih proizvoda
• osnovni izvor prihoda: provizija
• snosi rizik za neprodane kapacitete • ne snosi rizik neprodanih
kapaciteta
• u pravilu nema izravan kontakt s klijentima • ima izravan kontakt s klijentima
• prodaju svojih proizvoda vrši
najčešće koristeći posrednike
• vrši izravnu prodaju klijentima
• lokacija nije presudna za uspješno poslovanje • lokacija vrlo bitna za uspjeh poslovanja
• glavna funkcija: organizatorska • glavna funkcija:posrednička
• ima na tržištu specifičnu
informatovno-savjetodavnu funkciju
• prevladava opća infoermativno-
savjetodavna funkcija
• promocijska funkcija vrlo značajna • vrlo izražena komercijalno- propagandna funkcija
Paket aranžman možemo definirati kao "unaprijedaranžiranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedećih
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 98/136
9898
aranžiranu kombinaciju ne manje od dvaju sljedećih
elemenata, prodanu ili ponuđ
enu na tržištu po jedinstvenoj cijeni, kad usluge traju dulje od sata iuključuju jedno noćenje: prijevoz, smještaj i prehrana teostale turističke usluge nevezane s transportom i
smještajem koje čine značajan dio paket aranžmana((oviseovise oo mamašštovitostitovitosti agencijeagencije ii zainteresiranostizainteresiranostipotencijalnihpotencijalnih putnikaputnika
Touroperator uTouroperator u svomesvome poslovanjuposlovanju sklapasklapa brojnebrojne ugovoreugovoresasa tretreććimim partnerimapartnerima, a, a posebnoposebno istiističčemoemo ugovorugovor ooalotmanualotmanu..
TTo jeo je ugovorugovor ss hotelijerimahotelijerima premaprema kojemukojemu se hotelse hotelobavezujeobavezuje stavitistaviti touroperatorutouroperatoru nana raspolaganjeraspolaganje određeniodređenidiodio svojihsvojih kapacitetakapaciteta uu određenomodređenom vremenskomvremenskom
razdobljurazdoblju, a, a touroperator setouroperator se obavezujobavezujee dada ćć
ee ihih prodaprodavavatiti,,tj. sukcesivno puniti...tj. sukcesivno puniti...
Izraziti procesi koncentracije u poslovanjuIzraziti procesi koncentracije u poslovanju
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 99/136
9999
Izraziti procesi koncentracije u poslovanjuIzraziti procesi koncentracije u poslovanjutouroperatoratouroperatora::
Primjer TUI:Primjer TUI: u vlasniu vlasnišštvu ili suvlasnitvu ili suvlasnišštvu imatvu ima::
preko 100 hotela u raznim destinacijama, s prekopreko 100 hotela u raznim destinacijama, s preko150150.000 le.000 ležžajeva, od toga samo na Kanarimaajeva, od toga samo na Kanarima18.00018.000 (2003. godine 290 hotela i 76 000 soba)(2003. godine 290 hotela i 76 000 soba)
44 ččarter zrakoplovne kompanije s ukupno 90arter zrakoplovne kompanije s ukupno 90
aviona (20.000 sjediaviona (20.000 sjediššta),ta), 8181 touroperatoratouroperatora, kontrolira preko 3.200 turisti, kontrolira preko 3.200 turističčkihkihagencija koje prodaju njegove aranagencija koje prodaju njegove aranžžmane te 21mane te 21receptivnu turistireceptivnu turističčku agenciju,ku agenciju,
zapozapoššljava preko 46.000 osoba,ljava preko 46.000 osoba, kontrolira preko 70% europskog trkontrolira preko 70% europskog tržžiišštata
organiziranih putovanja.organiziranih putovanja.
Vodeći turoperatori na Njemačkom tržištu (2000
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 100/136
100100
8929
7070
5325
1698 1680
0
1000200030004000
5000600070008000
9000Prihod u mil.
Eura
TUI ThomasCook
Rewe FTI Alltours
Vodeći turoperatori na Njemačkom tržištu (2000.-
2001.)
UUččinciinci turizmaturizma
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 101/136
101101
POZITIVNI UPOZITIVNI UČČINCIINCI
EEkonomsk konomsk ee ii neekonomskeneekonomske funkcijefunkcije iliili uuččinciinci turizmaturizma
UU neekonomskeneekonomske funkcijefunkcije , tj. , tj. uuččinkeinke turizmaturizma ubrajamoubrajamooneone kojimakojima turizamturizam uu prvomprvom reduredu djelujedjeluje nana turistaturista, a to, a tosusu:: zdravstvenazdravstvena,, socijalnasocijalna,, obrazovnaobrazovna,, kulturnakulturna itd.itd.
UU ekonomskomekonomskom smislusmislu turizamturizam djelujedjeluje nana nanaččinin dada pretvarapretvara brojnabrojna neprivrednaneprivredna dobra idobra i resurseresurse ((kaokao
npr.npr. suncesunce, more,, more, klimuklimu,, ljekoviteljekovite izvoreizvore,, povijesnepovijesnespomenikespomenike itd.) uitd.) u privrednaprivredna dobradobra kojakoja ostvarujuostvarujudohodak dohodak (konverzijski učinak turizma)
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 102/136
102102
dada sese turistiturističč
kaka potropotroššnjanja prelijevaprelijeva iziz turistiturističč
kihkih djelatnostidjelatnostiuu mnogemnoge drugedruge umnoumnožžavajuavajuććii svojesvoje popoččetnoetno djelovanjedjelovanje..TakoTako prelivenaprelivena turistiturističčkaka potropotroššnjanja izazivaizaziva ččestoesto znatneznatnepozitivnepozitivne promjenepromjene,, kojekoje proizlazeproizlaze iziz povepoveććaneane ii usavrusavrššeneeneproizvodnjeproizvodnje ii kojekoje mogumogu povepoveććatiati dohodak dohodak , a to, a to veveććpredstavljapredstavlja multiplikativni učinak turizma.
OsimOsim togatoga turizamturizam utjeutječčee nana:: povećanje zaposlenosti
poboljšanje platne bilance razvoj nedovoljno razvijenih regija
Ekonomski uEkonomski uččinci turizma u svijetuinci turizma u svijetu
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 103/136
103103
j
Globalni fenomen (ukljuGlobalni fenomen (uključčuje sve zemlje svijeta);uje sve zemlje svijeta); 900900 mlrdmlrd US$ prihodaUS$ prihoda 9,9% u9,9% uččeeššćća u formiranju svjetskog BDPa u formiranju svjetskog BDP--aa
Sudjelovanje turizma u zapoSudjelovanje turizma u zapoššljavanju (direktnom iljavanju (direktnom iindirektnom u svijetu) procjenjuje se na oko 8,4% odindirektnom u svijetu) procjenjuje se na oko 8,4% odukupno zaposlenihukupno zaposlenih
Ukupan turistiUkupan turističčki izvoz (u terminima prihoda od turista iki izvoz (u terminima prihoda od turista ituristiturističčkih roba) procjenjuje se na 11 % od ukupnogkih roba) procjenjuje se na 11 % od ukupnogsvjetskog izvoza (roba i usluga)svjetskog izvoza (roba i usluga)
Preko 30 % svjetskog izvoza uslugaPreko 30 % svjetskog izvoza usluga
Pokazatelji turističkih rezultata u RH
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 104/136
104104
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 105/136
105105
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 106/136
106106
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 107/136
107107
TTurizamurizam generiragenerira tzv.tzv. direktnudirektnu,, indirektnuindirektnu ii induciranuinduciranu
zaposlenostzaposlenost..
DirektnaDirektna zaposlenostzaposlenost sese odnosiodnosi nana zaposlenostzaposlenost uuhotelimahotelima,, restoranimarestoranima,, turistiturističčkimkim agencijamaagencijama ii nonoććnimnimklubovimaklubovima i sl.i sl.
IndirektnaIndirektna zaposlenostzaposlenost sese odnosiodnosi nana nana osobeosobe kojekoje
raderade uu onimonim djelatnostimadjelatnostima kojekoje susu ovisneovisne oo turizmuturizmu uuodređenimodređenim razdobljimarazdobljima poslovanjaposlovanja, (npr., (npr. građevinarstvograđevinarstvo,,lijeliječčnicinici kojikoji pomapomažžuu turistimaturistima,, trgovcitrgovci i sl.).i sl.).
InduciranaInducirana zaposlenostzaposlenost sese odnosiodnosi nana dodatnododatnozapozapoššljavanjeljavanje kojekoje rezultirarezultira iziz multiplikativnihmultiplikativnih efekataefekataturistiturističčkeke potropotroššnjenje..
TTurizamurizam -- radnoradno intenzivnaintenzivna djelatnostdjelatnost tete kaokao takavtakav predstavljapredstavlja jedanjedan
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 108/136
108108
TTurizamurizam radnoradno intenzivnaintenzivna djelatnostdjelatnost tete kaokao takavtakav predstavljapredstavlja jedan jedanodod glavnihglavnih izvoraizvora zapozapoššljavanjaljavanja uu velikomvelikom brojubroju ((naposenapose receptivnihreceptivnih
turistiturističčkihkih)) zemaljazemalja.. WTTC procjenjuje da 2006. g. turistiWTTC procjenjuje da 2006. g. turističčka industrija (direktneka industrija (direktne
turistiturističčke djelatnosti) u svijetu generira oko 76,7ke djelatnosti) u svijetu generira oko 76,7 milmil. radnih mjesta,. radnih mjesta,dok turistidok turističčka ekonomija (djelatnosti direktno i indirektno povezane ska ekonomija (djelatnosti direktno i indirektno povezane sturizmom) generira ukupno oko 234,3turizmom) generira ukupno oko 234,3 milmil. radnih mjesta.. radnih mjesta.
Do 2016. broj radnih mjesta u turistiDo 2016. broj radnih mjesta u turističčkoj industrijikoj industriji ćće narasti na 89,5e narasti na 89,5milmil., dok., dok ćće u turistie u turističčkoj ekonomiji narasti na 279,3koj ekonomiji narasti na 279,3 milmil..
U RH turistiU RH turističčka ekonomija generira 262,000 radnih mjesta (23,1% odka ekonomija generira 262,000 radnih mjesta (23,1% odukupnog broja), tj. 1 na svaka 4,3 radna mjesta, a turistiukupnog broja), tj. 1 na svaka 4,3 radna mjesta, a turističčkakaindustrija 121,000 (10,6% od ukupne zaposlenosti).industrija 121,000 (10,6% od ukupne zaposlenosti).
Do 2016. prognoze su daDo 2016. prognoze su da ćće turistie turističčka ekonomija generirati 414,000ka ekonomija generirati 414,000
radnih mjesta, a turistiradnih mjesta, a turističč
ka industrija 188,000 (14,2 % od ukupnogka industrija 188,000 (14,2 % od ukupnogbroja)broja)
Zaposleni u hotelima i restoranima HrvatskeZaposleni u hotelima i restoranima Hrvatske
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 109/136
109109
NEGATIVNI UNEGATIVNI UČČINCI / KONFLIKTIINCI / KONFLIKTI
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 110/136
110110
EkoprostorniEkoprostornikonfliktikonflikti oneoneččiiššććenjeenje
moramora ii kopnakopna vizualnavizualna
devastacijadevastacijaturistiturističčkihkih
podrupodručč
ja ja neadekvatnaneadekvatna
upotrebaupotrebazemljizemljišštata itd.,itd.,
SSociodemografsk ociodemografsk ii konfliktikonfliktid l ijd l ij l đl đ
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 111/136
111111
depopulacijadepopulacija zaleđazaleđa,, prevelikaprevelika orijentacijaorijentacija lokalnoglokalnog stanovnistanovnišštvatva nana turizamturizam iizanemarivanjezanemarivanje tradicionalnihtradicionalnih aktivnostiaktivnosti kaokao šštoto je npr. je npr.
poljoprivredapoljoprivreda,, velik velik aa sezonsk sezonsk aa koncentracijkoncentracijaa radneradne snagesnage vvisok isok udioudio žženskeenske ii relativnorelativno mlademlade radneradne snagesnage kaokao ii
radneradne snagesnage niskogniskog stupnjastupnja obrazovanjaobrazovanja rrelativnoelativno visok visok aa pokretljivostpokretljivost
EEkonomsk konomsk ii konflitikonfliti
napunapušštanjtanjee tradicionalnihtradicionalnih djelatnostidjelatnosti,, cijenecijene nekretninanekretnina pretjeranopretjerano rasturastu upravoupravo zahvaljujuzahvaljujuććiiturizmuturizmu,,
turizamturizam generiragenerira ii opopććii rastrast cijenacijena uu sezonisezoni pa jepa je stogastoga
ččestoesto ii jedan jedan odod uzrouzroččnikanika inflacijeinflacije itd.itd.
SSociokulturnociokulturni konfliktii konflikti uniunišštavanje identiteta destinacijetavanje identiteta destinacije
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 112/136
112112
uniu šštavanje identiteta destinacijeta a je de t teta dest ac je
devastacija (namjerna i nenamjerna)devastacija (namjerna i nenamjerna)spomenispomeniččkog nasljeđakog nasljeđa pretjerana komercijalizacija kulturepretjerana komercijalizacija kulture
porasta devijantnih oblika ponaporasta devijantnih oblika ponaššanja i kriminalaanja i kriminala konflikti turista i domakonflikti turista i domaććina...ina...
Masovni turizam dovodi do prelaska tzv.Masovni turizam dovodi do prelaska tzv.pragpragaa saturacijesaturacije ((odnosnoodnosno zasizasiććenostienosti)) nakonnakonččegaega daljnjidaljnji razvojrazvoj turistiturističčkeke djelatnostidjelatnosti biljebilježžiimnogomnogo viviššee negativnihnegativnih negonego pozitivnihpozitivnih efekataefekata..
ŠŠto uto uččiniti?initi?
Upravljati/planirati razvojem turizma!Upravljati/planirati razvojem turizma!
Planiranje razvoja turizma u destinaciji
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 113/136
113113
Planiranje razvoja nuPlaniranje razvoja nužžnostnost -- sprjesprječč
ava anarhiju i entropijuava anarhiju i entropijusustavasustava Metoda određivanja nosivihMetoda određivanja nosivih /prihvatnih kapaciteta /prihvatnih kapaciteta
destinacije (destinacije (carryingcarrying capacitycapacity assessmentassessment)) -- metodametodaplaniranjaplaniranja
Nosivi kapacitetiNosivi kapaciteti --sposobnost destinacije da prihvatisposobnost destinacije da prihvatiodređeni broj turista i turistiodređeni broj turista i turističčkih aktivnosti, a da tokih aktivnosti, a da toistovremeno ne ugrozi njen opstanak i buduistovremeno ne ugrozi njen opstanak i budućći razvoj (ui razvoj (uprostornom, sociokulturnom i ekonomskom smislu)prostornom, sociokulturnom i ekonomskom smislu)
Vrste nosivih kapaciteta prostora: Vrste nosivih kapaciteta prostora: prostornoprostorno--ekoloekološški/fiziki/fiziččkiki ekonomski iekonomski i
sociosocio-- kulturolokulturološškiki
PoPoččetak istraetak istražživanja na temuivanja na temu fizifiziččkih ilikih ili
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 114/136
114114
PoPoččetak istraetak istražživanja na temuivanja na temu fizifiziččkih ilikih ili
ekoloekološških kapacitetakih kapaciteta prostora poprostora poččinje 50inje 50--tihtihgodina 20.st. (godina 20.st. (SundtSundt);); Intenzivira se 80Intenzivira se 80--tih godina utih godina u ŠŠpanjolskoj kojapanjolskoj koja
je trpjela ozbiljne posljedice masovnog razvoja je trpjela ozbiljne posljedice masovnog razvojaturizma na njenim prostorima;turizma na njenim prostorima; BaudBaud--BovyBovy ii LawsonLawson -- tablice indikatora pritablice indikatora pri
planiranju turistiplaniranju turističč
ke izgradnje na Mediteranu.ke izgradnje na Mediteranu. MeđuMeđu ččesto citirane pokuesto citirane pokuššaje utvrđivanja kapacitetaaje utvrđivanja kapacitetanosivosti turistinosivosti turističčkih prostora spominju se i prorakih prostora spominju se i proraččuniunirađeni za turistirađeni za turističčki prostorni plan Jadrana (1967),ki prostorni plan Jadrana (1967),
kao i kasnije za izradu Plana Jukao i kasnije za izradu Plana Južžnog Jadrana (1969).nog Jadrana (1969). Za razliZa različčite tipove obale su izraite tipove obale su izraččunati koeficijentiunati koeficijenti
gustogustoćće (8 me (8 m22 i 6 mi 6 m22 kupalikupališšnog pojasa ponog pojasa po
korisniku)korisniku)
Ek ki k it t i tiEk ki k it t i ti
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 115/136
115115
Ekonomski kapacitet nosivostiEkonomski kapacitet nosivosti
MoMožže se definirati kao mjerilo kojim se utvrđujee se definirati kao mjerilo kojim se utvrđuje
razina mogurazina mogućć
e zasie zasićć
enosti nekog prostoraenosti nekog prostoraturistiturističčkom izgradnjom nakonkom izgradnjom nakon ččega dolazi u pitanjeega dolazi u pitanjeekonomska isplativost te izgradnje odnosnoekonomska isplativost te izgradnje odnosnoposlovanja objekta turistiposlovanja objekta turističčke ponude.ke ponude. Primjer: zbog politikePrimjer: zbog politike apartmanizacije apartmanizacije ii
nekontrolirane gradnje raznih (komplementarnih)nekontrolirane gradnje raznih (komplementarnih)objekata za smje objekata za smje š š taj na hrvatskom Jadranu,taj na hrvatskom Jadranu,
dolazi do prezasi dolazi do prezasi ć ć enosti prostora brojem turista ienosti prostora brojem turista ituristi turisti č č kih objekata; istodobno prostor gubi nakih objekata; istodobno prostor gubi nakvaliteti i postaje ekonomski neodr kvaliteti i postaje ekonomski neodr ž ž ivo investiratiivo investirati
na njemu.na njemu.
S i lS i l šški k i i iki k it t i ti
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 116/136
116116
SocioloSociološški kapacitet nosivostiki kapacitet nosivosti utvrđuje najveutvrđuje najvećću gustou gustoćću u određenoju u određenojzoni turistizoni turističčkog pojasa koju tolerirajukog pojasa koju toleriraju
sami turisti.sami turisti. Utvr đ uje se putem anketnih istra Utvr đ uje se putem anketnih istra ž ž ivanja.ivanja.
KulturoloKulturološški kapacitet nosivostiki kapacitet nosivosti sesedefinira kao kulturolodefinira kao kulturološška tolerancijaka tolerancijaodnosno snoodnosno snoššljivost između lokalnogljivost između lokalnogstanovnistanovnišštva i turistitva i turističčkih posjetitelja ukih posjetitelja udestinaciji.destinaciji.
Utvr đ uje se putem anketnih istra
Utvr đ uje se putem anketnih istra ž ž ivanja.ivanja.
I dik t iI dik t i
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 117/136
117117
Indikatori :Indikatori :
Indikatori se izrađuju radi praIndikatori se izrađuju radi praććenja procesaenja procesaturistiturističčkog razvoja i koordinacije aktivnosti u ciljukog razvoja i koordinacije aktivnosti u cilju
postizanja odrpostizanja održživosti.ivosti. Izrađuju se za sve aspekte razvojaIzrađuju se za sve aspekte razvoja, prostorno, prostorno--
ekoloekološške,ke, sociosocio--kulturne i ekonomske.kulturne i ekonomske. Indikatori pokazuju stvarne uIndikatori pokazuju stvarne uččinke turizma uinke turizma u
destinaciji i pomadestinaciji i pomažžu usporedbu s ostalim srodnimu usporedbu s ostalim srodnimdestinacijama.destinacijama. Uspoređuju se s poUspoređuju se s požželjnim standardimaeljnim standardima
(parametrima) i prate odstupanja.(parametrima) i prate odstupanja.
Indicators selected for lake Balaton Hungary
W t lit F l lif t t b h hl h ll A l t t i t l i t b t t
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 118/136
118118
Water quality:Faecal coliform count at beaches; chlorophyll-A algae count; tourist complaints about water
at beaches
Environmental education: Number of environmental modules offered by schools in the region in
conjunction with a count of the number of students who receive the modules
Preservation of nature: Number of rare/endangered species
Overcrowding and congestion in the beach area: Persons per square metre in the peak period
Social impact: Ratio of tourists to locals in peak period
Image of the region: Level of satisfaction by locals
Seasonality: Tourist numbers in peak month
Variety of attractions: Percentage of service establishments open year round
Solid waste management: Percentage of households using official garbage removal (voucher
purchase)
Consumer satisfaction: Based on exit questionnaire
Cleanliness of water and bushes: Number of toilets per tourist on beach in peak times
Cleanliness of restaurants: Number of tourists with reported salmonella poisoning from local
restaurants and eating outlets
Crime: Number of crimes reported by non-residents/residents
Pricing: Monthly average price of rooms
Public access to beaches: Percentage of usable beach open to public
Protection of biological resources: Category of site protection using IUCN index; number of
rare/endangered species; existence of an organized plan for region
Black market accommodation: Based on survey of visitors
Funding for protection: percentage of hot spot revenues that are dedicated to protectionOverall attitudes towards the destination: Based on visitor questionnaire
Temeljem procijenjenih nosivih kapacitetaTemeljem procijenjenih nosivih kapacitetaii ššitiiti i ji j dd ččj i t ditij i t diti
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 119/136
119119
izvrizvrššiti ziti zononiranjeiranje podrupodručč ja i utvrditi ja i utvrditirazvojnrazvojni scenariji scenarij
44 osnovnosnovna modela/scenarija razvoja:a modela/scenarija razvoja: potpunopotpuno slobodanslobodan razvojrazvoj,, bezbez ikakvihikakvih
zabranazabrana ii ograniograniččenjaenja intenzivniintenzivni turistiturističčkiki razvojrazvoj,, sasa nekimnekim
elementimaelementima kontrolekontrole ograniograniččenieni razvojrazvoj, tj., tj. alternativnialternativni iliili ekoeko--
turizamturizam uravnoteuravnotežženieni,, odrodržživiivi turistiturističčkiki razvojrazvoj
Odnos alternativnih scenarija i prihvatnog kapaciteta
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 120/136
120120
puno zasićenje- -slobodni razvoj
maksimum- -intenzivni razvoj
optimum- - -održivi razvoj
-umjerena varijanta
alternativnog turizma
minimum - -ekstremna varijanta
alternativnog turizma
Eko certifikatiEko certifikatik l b l / f k
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 121/136
121121
EkoEko labelelabele /certifikati /certifikatidodjeljuju se onimdodjeljuju se onimdestinacijama, hotelskimdestinacijama, hotelskimpoduzepoduzeććima, marinama iima, marinama i
plaplažžama, ali i drugimama, ali i drugimturistiturističčkim subjektima kojikim subjektima kojirazvijaju odrrazvijaju održživi turizamivi turizam
odnosno pridrodnosno pridržžavaju seavaju senanaččela ekoloela ekološškogkogupravljanja.upravljanja.
Mogu biti lokalne,Mogu biti lokalne,nacionalne, mnacionalne, međunarodneeđunarodne;;svaka ima svoje kriterije isvaka ima svoje kriterije ipravila.pravila.
TuristiTurističčkiki sustavsustav ii organizacijaorganizacija
Turizam moTurizam možžemoemo i i i i ič
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 122/136
122122
Turizam moTurizam možžemoemo
promatrati kao slopromatrati kao složženienisustavsustav--skup podsustava:skup podsustava: Podsustav organa iPodsustav organa i
organizacija koji vrorganizacija koji vrššee
upravlja upravlja č č ke uloge ke uloge uusustavu;sustavu;
Podsustav elemenata kojiPodsustav elemenata kojiimaju uloguimaju ulogu izvr izvr š š iteljaiteljaosnovnih osnovnih zadataka zadataka sustava sastoji se odsustava sastoji se odpoduzetnika, strukovnihpoduzetnika, strukovnihudruga, komora...udruga, komora...
PodsustavPodsustav tr tr ž ž i i š š nihnihelemenata elemenata turistiturističčkogkogsustavasustava formirajuformiraju
mnogobrojni domamnogobrojni domaćći ii iinozemni turisti, ali i saminozemni turisti, ali i sam
turisti turisti č č ki roizvodki proizvod
Elementi i odnosi u turističkom sustavu
Upravljački podsustav Izvršni podsustav Tržišni podsustav
Organi i
organizacije
državne
uprave
Prirodna i
infrastrukturna javna dobra
Turistička
oprema
Radni
resursi
Domaći turisti
Inozemni turisti
Potrošači
Dobra
Usluga A
Usluga B
OrganizacijaOrganizacija turizmaturizma -- upravljaupravljaččki podsustav:ki podsustav: SvakaSvaka zemljazemlja imaima specifispecifiččnunu organizacijuorganizaciju,, prilagođenuprilagođenu svojimsvojim
drudrušštvenotveno--politipolitiččkimkim uvjetimauvjetima, tete ciljevimaciljevima opopććee ii turistiturističčkeke politikepolitike
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 123/136
123123
drudrušštvenotveno politipolitiččkimkim uvjetimauvjetima,, tete ciljevimaciljevima opopććee ii turistiturističčkeke politikepolitike
Organizacija u RH:Organizacija u RH: Odbor za turizam pri Saboru RH, Uredi drOdbor za turizam pri Saboru RH, Uredi držžavne uprave za turizam naavne uprave za turizam na
žžupanijskoj razini (inspekcijski poslovi)upanijskoj razini (inspekcijski poslovi)
Ministarstvo turizma (mjere turistiMinistarstvo turizma (mjere turističčke politike,ke politike, suradnja na međunarodnomsuradnja na međunarodnomplanu)planu) TuristiTurističčka zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZka zajednica Hrvatske (hijerarhijska struktura; TZ ŽŽupanija, gradovaupanija, gradova
i opi opććina); zaduina); zadužžene za statistiku i informacije, marketinene za statistiku i informacije, marketinšške aktivnosti, prijeke aktivnosti, prijesvega promidsvega promidžžbaba
Upravni odjeli za turizam naUpravni odjeli za turizam na žžupanijskoj, gradskoj i opupanijskoj, gradskoj i opććinskoj raziniinskoj razini
Osim sluOsim služžbene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga ibene organizacije postoji i sustav raznih strukovnih udruga iorganizacija na nacionalnoj i međunarodnoj raziniorganizacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini (AIEST, UNWTO,(AIEST, UNWTO,
WTTC itd.)WTTC itd.) Bilo bi poBilo bi požželjno da turistieljno da turističčkom destinacijom upravlja tzv.kom destinacijom upravlja tzv.
DMODMO-- destinacijska menagement organizacijadestinacijska menagement organizacija , koja bi po , koja bi poččivalaivalana privatnona privatno-- javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika javnom partnerstvu svih zainteresiranih dionika..
““MarketingMarketing jeje filozofijafilozofija upravljanjaupravljanja kojakoja uu svjetlusvjetlu
MARKETING
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 124/136
124124
MarketingMarketing je je filozofijafilozofija upravljanjaupravljanja kojakoja, u, u svjetlusvjetlu
turistiturističčkeke potrapotražžnjenje,, omoguomoguććavaava,, posredstvomposredstvom istraistražživanjaivanja,,predviđanjapredviđanja ii pozicioniranjapozicioniranja,, plasiranjeplasiranje turistiturističčkihkihproizvodaproizvoda nana trtržžiišštete nana nanaččinin dada poduzepoduzeććee /destinacija /destinacijarealizirarealizira najvenajveććii mogumoguććii prihodprihod,, odnosnoodnosno dobitdobit..” ”
SpecifiSpecifiččnosti marketinga u turizmunosti marketinga u turizmu::
nene prodajeprodaje sese klasiklasiččanan fizifiziččkiki proizvodproizvod,, negonego specifispecifiččnonodobrodobro sastavljenosastavljeno odod mnomnošštvatva dobaradobara ii uslugausluga, a, aponajviponajviššee odod “ “neopipljivogneopipljivog dodožživljajaivljaja ii iskustvaiskustva” ”
uu turizmuturizmu proizvodnjaproizvodnja ii potropotroššnjanja turistiturističčkihkih uslugausluga sesevrvrššee uu istoisto vrijemevrijeme ii nana istomistom mjestumjestu;;
nemanema skladiskladišštenjatenja turistiturističč
kihkih uslugausluga,,
kapacitetikapaciteti nunužžnini zaza prupružžanjeanje određenihodređenih turistiturističčkihkih uslugauslugamorajumoraju bitibiti pripremljenipripremljeni unaprijedunaprijed, tj. ne, tj. ne mogumogu sese
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 125/136
125125
o ajuj b t p p e jep p j u ap jedp j , tj e, j ogug se
prilagođavatiprilagođavati potrapotražžnjinji,, vevećć susu fiksnifiksni,,
zzbogbog slosložženostienosti turistiturističčkogkog “ “proizvodaproizvoda” ” ,, oteotežžanaana je je
mogumogućć
nostnost jedinstvene jedinstvene kontrolekontrole pojedinihpojedinih dobaradobara ii uslugauslugakojikoji ulazeulaze uu njegovnjegov sastavsastav,, ppotraotražžnjnjaa je je veomaveoma elastielastiččnana (tj.(tj. osjetljivaosjetljiva nana promjenepromjene uu
dohotkudohotku ii cijenamacijenama),), sezonskogsezonskog je je karakterakaraktera
nana njunju utjeutječčuu u velikoj mjeriu velikoj mjeri iracionalniiracionalni faktorifaktori kaokao šštoto je jemodamoda,, ugledanjeugledanje ii slisliččnono..
PROCES MARKETINPROCES MARKETINŠŠKOG UPRAVLJANJAKOG UPRAVLJANJA/PLANIRANJA/PLANIRANJA
1) Marketin1) Marketinšško istrako istražživanjeivanje (prikupljanje podataka i analiza);(prikupljanje podataka i analiza); ovajovajd k l ččk h f čč l O
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 126/136
126126
) j
(p p j j p )
jse proces izvodi kroz niz analitise proces izvodi kroz niz analitiččkih fazakih faza ččiji je rezultat tzv. SWOTiji je rezultat tzv. SWOT
analiza. (Sanaliza. (S--strengths, jake strane, prednosti, Wstrengths, jake strane, prednosti, W--weaknessessweaknessess--slabosti,slabosti,OO--opportunities, moguopportunities, moguććnosti, Tnosti, T--threats, prijetnje). Ova analiza ima zathreats, prijetnje). Ova analiza ima zacilj upoznati se;cilj upoznati se; a) s ekonomskim, politia) s ekonomskim, političčkim, sociokim, socio--kulturnim okrukulturnim okružženjem u kojemenjem u kojem
poduzepoduzećć
e djeluje,e djeluje,
b) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinb) s konkurencijom, njihovom reputacijom, marketinšškimkimmetodama koje koriste itd. imetodama koje koriste itd. i
c) s pozicijom kompanije na trc) s pozicijom kompanije na tržžiišštu, njenom prodajom, partnerimatu, njenom prodajom, partnerimaitd.itd.
2) Segmentacija potra2) Segmentacija potražžnje i odabir ciljnih trnje i odabir ciljnih tržžiiššta (segmenata);ta (segmenata); Segmentacija trSegmentacija tržžiiššta je zapravo diota je zapravo dio ššireg strateireg stratešškog koncepta ukog koncepta u
suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv.suvremenom marketingu koji se ostvaruje tzv. marketinmarketinšškimkim
STPSTP--om (Som (Segmentingegmenting -- segmentacijasegmentacija , T , Targetingargeting -- određivanje ciljevaodređivanje ciljeva , tj. ciljnih skupina potro , tj. ciljnih skupina potroššaačča,a,PositioningPositioning -- pozicioniranje proizvoda).pozicioniranje proizvoda).
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 127/136
127127
3.3. Planiranje marketinPlaniranje marketinšških instrumenatakih instrumenata --MarketingMarketing mixmix
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 128/136
128128
MarketingMarketing mixmix
ProizvodProizvod-- prilagođavamo određenim trprilagođavamo određenim tržžiiššnim segmentimanim segmentima(skupinama turisti(skupinama turističčkih potrokih potroššaačča koje se razlikuju s obzirom naa koje se razlikuju s obzirom nanacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.)nacionalnost, dob, spol, interese i hobije itd.)
Cjenovna politikaCjenovna politika mora voditi ramora voditi raččuna o vrsti proizvoda, faziuna o vrsti proizvoda, fazinjegovognjegovog žživotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na trivotnog ciklusa (ako ga tek uvodimo na tržžiiššte cijena jete cijena jeninižža), konkurenciji, i naravno troa), konkurenciji, i naravno trošškovima.kovima.
DistribucijaDistribucija u turizmu se odnosi na informacijskou turizmu se odnosi na informacijsko--distribucijskedistribucijskekanale/tehnologije uz pomokanale/tehnologije uz pomoćć kojih se proizvod priblikojih se proizvod približžava kupcuava kupcu
PromocijaPromocija -- sustav aktivnosti uz pomosustav aktivnosti uz pomoćć kojih se proizvodkojih se proizvodpredstavlja kupcu (predstavlja kupcu (oglaoglaššavanjeavanje,, osobnaosobna prodajaprodaja nana sajmovimasajmovima,,unapređenjeunapređenje prodajeprodaje raznimraznim plaplaććenimenim ii neplaneplaććenimenim oblicimaoblicima
propagandepropagande,, odnosiodnosi sasa javno javnoššććuu))
http://press.croatia.hr/video_arhiva/http://press.croatia.hr/video_arhiva/
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 129/136
129129
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 130/136
130130
Poslovanje ugostitelja i putniPoslovanje ugostitelja i putniččkih agencijakih agencija
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 131/136
131131
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 132/136
132132
Tablica 19. Putničke agencije i njihove poslovnice od siječnja do rujna 2007.
Broj agencija i njihovih poslovnica u zemlji 875
Zaposleni – ukupno (stanje 31. VIII.) 4 564
od toga stalno 3 129
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 133/136
133133
od toga stalno 3 129
Broj poslovnica u inozemstvu 4
Zaposleni – ukupno (stanje 31. VIII.) 31
od toga stalno 30
Izvor: Državni zavod za stattsiku ; Pripćenja
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 134/136
134134
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 135/136
135135
HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI!NJI!
7/22/2019 OSNOVE TURIZMA-Lidija Petrić
http://slidepdf.com/reader/full/osnove-turizma-lidija-petric 136/136
HVALA NA PAHVALA NA PAŽŽNJI!NJI!
Vidimo se na ispituVidimo se na ispitu
(po potrebi i ranije)(po potrebi i ranije)
tel. 430tel. 430--670670ee--mail: lipe@mail: [email protected] .hr