Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet Zavod za iskoritavanje uma Krpan, A. P. B. Zei, . Porinsky, T. unjar, M. Osnove sjee i izradbe s normama za oblo drvo (Skripta) Zagreb, srpanj 1998. Sadraj Stranica Uvod Program terenske nastave 1. Terenski rad i mjerenja 1.1 Procjena stabala po metodi Danhelovskog 1.2 Sjea (obaranje, ruenje) stabala 1.2.1 Traenje stabla 1.2.2 Odreivanje smjera pada stabla 1.2.3 Ureivanje okolia 1.2.4 Oblikovanje ilita 1.2.5 Zasjek 1.2.6 Potpiljivanje 1.2.7 Prelomnica 1.2.8 Veliine sastavnica obaranja 1.2.9 Zaustave 1.3 Izradba umskih sortimenata 1.3.1 Kresanje grana 1.3.2 Prikrajanje 1.3.3 Trupljenje 1.3.4 Koranje 1.3.5 Prostorno drvo 1.3.6 Naputak za rad 1.3.6.1 Mjerenje visine stabla1.3.6.2 Kresanje grana 1.3.6.3 Sekcioniranje stabala 1.3.6.4 Prikrajanje i trupljenje 1.3.6.5 Mjerenje istog vremena trupljenja 1.3.6.6 Mjerenje dimenzija panja 1.3.6.7 Mjerenje prosjene irine goda 1.3.6.8. Obrada podataka 1.4 Preuzimanje,klasiranjeiobiljeavanjeizraenihproizvoda obloga drva 1.4.1 Naputak za rad 1.5 Iskoritenje pri sjei i izradbi 1.6 Izvod iz hrvatskih normi (HRN) za oblo drvo 1.6.1 Dijelovi stabla, graa i znaajke drva (nazivlje i definicije) 1.6.1.1 Dijelovi drveta 1.6.1.2 Graa drva 1 3 4 4 8 9 9 10 10 11 12 13 14 14 14 15 16 17 18 18 19 19 19 19 20 20 21 21 21 22 22 23 24 25 25 25 25 27 1.6.1.3 Vanjske znaajke 1.6.2 Razvrstavanje i mjerenje oblog drva 1.6.3 Greke drva1.6.3.1 Nepravilnosti oblika oblog drva 1.6.3.2 Nepravilnosti anatomske grae drva 1.6.3.3 Oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja 1.6.3.4 Promjene boje i promjene boje i konzistencije 1.6.3.5 Oteenja od insekata 1.6.3.6 Slikovni prikaz teksture i greaka drva 1.6.4 Rudniko drvo 1.6.5 Obla kolarska graa 1.6.6 Piloti 1.6.7 Trupci za furnir - bjelogorini 1.6.8 Trupci za furnir - hrasta 1.6.9 Trupci za ljutenje - bjelogorini 1.6.10 Trupci bjelogorini za piljenje 1.6.11 Trupci za pragove 1.6.12 Ogrjevno drvo 1.6.13 Stupovi za vodove 1.6.14 Trupci za furnir - crnogorini 1.6.15 Trupci za ljutenje - crnogorini 1.6.16 Trupci za piljenje - crnogorini 1.7 Literatura 1.8 Prilozi 29 31 35 35 36 40 43 47 49 55 55 55 57 58 60 61 65 66 69 71 73 74 1 UVOD ZadatakjeterenskenastaveizIskoritavanjaiEksploatacijeumaupoznati studentedodiplomskenastaveumarskogaiDrvnotehnolokogodsjekaumarskog fakultetauZagrebusasjeomiizradombjelogorinihicrnogorinihvrstadrvea naih gospodarskih jednodobnih i prebornih uma. Uzaludna bi bila naa nastojanja za kolovanjem kvalitetnih inenjerakada bismo studente upoznavalisamo spraktinim znanjima o tehnici obaranja stabala ili izradi umskih sortimenata. Zato je ova terenska nastava osmiljena na nain koji studentima omoguuje dublje upoznavanje materije i susretsteorijskimiznanstvenimpodlogamaimjernimmetodamaunjihovu sueljavanjuspraktinimradom.Toestudentimaomoguitirazumjevanjesutine znaajkivrstadrvaivrstaumskihproizvodasmotritaeksploatacijeuma,kaoi sutine metoda rada i primjenjene tehnike. Sjea stabala odvija se u umi, koju promatrajmo kao sloeni ivi organizam i uz spoznaju kako je sjea stabala u gospodarskim umama najvaniji gospodarski in. Bez sjee umom se ne gospodari. Programoveterenskenastavestudentimaomoguujepovezivanjeznanja mnogihstrunihdisciplina,kojesusluanetijekomstudijaiijeobjedinjavanjekroz saimanje teorije i prakse oblikuje eljeni profil budueg inenjera. Prema nastavnom programu terenska nastava se izvodi u trajanju od etiri dana zapredmetIskoriivanjeumaitridanazaEksploatacijuuma.Studentiradeu skupini (grupi) primjerene veliine. Svaka grupa obrauje odreeni broj stabala prema programu terenske nastave. Uvodna poruka studentima Stacionarna se terenska nastava sa studentima umarstva na nastavno pokusnim objektimauLipovljanimaiZalesiniodravaod1951.Studentidrvnetehnologije poinjusterenskomnastavomnetokasnije.Sukladnovremenuinainuradauto doba studenti su s nastavnicima na terenskoj nastavi iz Iskoriivanja uma boravili od 2 osam do deset dana. Studenti su obarali stabla i izraivali ih runim alatom (dvorune pileamerikanke,sjekire,drveniklinovi,okretaiitd.),asveradoveizvodilisusami podnadzoromnastavnika.Obraunprocjenestabalaidrugihmjernihpodataka, izradbamanuala,unoenjeumanualeicrtanjebilojerunouzkoritenjetablicaizumarskogprirunika.Monoalirijetkopomagalozaraunanjebiojeiber. Studentskistandard,uostalomkaoinastavniki,utodobapoetakafunkcioniranja Objekata bio je za sadanja gledita neprihvatljiv ali pun romantike. U Lipovljanima se poeloudrvenojbaraciusredinikojejegorjelapebubnjara,nainjenaodlimene bave.DoOpekasesaeljeznikestaniceLipovljanipjeailoumskomprugom sedam kilometara. U povoljnim prilikama stizalo se "Saloonom", natkritim vagonetom kojegajepotranicamavukaokonjilibisezadva-triovjekanaladerezina-kvadricikl. U Zalesini su studenti noivali u preureenoj umarijskoj konjunici. U proteklom vremenuumarski fakultet u Zagrebu podigao je u Lipovljanima iZalesini,slinokaoinadrugimobjektima,centrezaobrazovanjeiistraivanjana svjetskoj razini te ih stavio u vrijeme terenske nastave vama na raspolaganje. Danasivimobre.Uzkompjutoreidrugapomagalaproireniprogram terenske nastave izvodimo za tri do etiri dana. Studentski standard na objektima je na civilizacijskoj razini dananjeg trenutka. Koja je vaa zadaa? Kada doete na objekte otvorite svoj um i svoje srce umi. Uskoro ete shvatiti kako se bolja prilika za ovladavanje znanjima o umi i umarstvu teko moe pruiti. Ako se potrudite, moda e pokoji od vas ve tada outiti tajanstvenost, ivotnu snagu, vanostumezaovjeanstvoiiskonskupovezanostoemujetakojednostavno,a takolijepozborioislovionaprethodniksaumarskihstaza,umaripisacJosip Kozarac. Zakoraajte ozbiljno i vi na te staze, zavolite svoj poziv i umu jo vie nego je volite dok itate ove retke, a uma e vam svojom tihom, nenametljivom vjernou stostruko uzvratiti. 3 PROGRAM TERENSKE NASTAVE 1. Terenski rad i mjerenja 1.1 Procjena stabala u dubeem stanju 1.2 Obaranje stabala1.3 Izradba stabala 1.3.1 Kresanje grana 1.3.2 Prikrajanje krupnoga drva 1.3.3 Trupljenje 1.3.4 Koranje 1.3.5 Prostorno drvo 1.3.6 Naputak za rad 1.3.6.1 Mjerenje visine stabla 1.3.6.2 Kresanje grana 1.3.6.3 Sekcioniranje stabala i mjerenje kore 1.3.6.4 Prikrajanje i trupljenje 1.3.6.5 Mjerenje istog vremena trupljenja 1.3.6.6 Mjerenje dimenzija panja 1.3.6.7 Mjerenje prosjene irine goda 1.4Preuzimanje izraenih umskih proizvoda 2.Obradapodataka(Svaobradamjernihpodatakavrisepomouosobnog raunala primjenom programskog paketa Microsoft Excel 7.0) 2.1 Obradba podataka i izrada zajednike tablice procjene stabala 2.2 Obradba podataka sekcioniranja2.3 Obradba podataka preuzimanja po stablu 2.4 Izradba zajednike tablice iskoritenja pri sjei i izradi i strukture izraenih sortimenata 2.5. Obradba podataka istog vremena trupljenja 3. Analiza rezultata sa zakljunim razmatranjima 4 1. Terenski rad i mjerenja Prema nastavnom programu terenska nastava izvodi se u trajanju od 4 dana, za Iskoriivanjeuma,odnosno3danazaEksploatacijuuma.Studentiradeuskupini (grupi)primjereneveliine.Svakagrupadobivaodreenibrojstabalakojaobrauje prema metodici. 1.1 Procjena stabala po metodi Danhelovskog PrilikomprocjenestojeegstablapometodiDanhelovskogutvrujesedrvni obujamsvakogstablaikakvonastrukturadrvapogodnogzatehnikuuporabu (tehniko oblo drvo). Prostorno drvo se ne procjenjuje. Priprocjeniodreeniparametristablasemjere,aostaliprocjenjuju.Prsni promjer stabla (d1,30) mjeri se u dva meusobno okomita poloaja. Svako oitanje kao i aritmetikasredinazaokruujesenapunicentimetarnanie.Visinastablamjerise visinomjerom s preciznou na jedan metar. Na temelju prsnog promjera i visine stabla oitava se drvni obujam stabla iz dvoulaznih drvnogromadnih tablica za odgovarajuu vrstudrvailiseobujamkrupnogdrvaizraunavapomouSchumacher-Hallov-e jednadbe. Schumacher - Hallov-a jednadba V b d h fb b= 01 2| | m3 Parametri jednadbe b0, b1,b2 f - koeficijenti Shummacher - Hall-ove jednadbe - Mayerov korekcijski faktor Kakvonaseprocjenaizvodinanaindasestablo(deblo)paljivoosmotrisa svih strana, te temeljem vidljivih greaka ili osobitosti izaberu segmenti debla jednake kakvoe.Svakomsetakoodabranomsegmentuprocjenjuje(mjeri)duljinate procjenjuje, mjeri ili odreuje promjer bez kore u sredini. Letva 5,0 + 0,3 m se koristizamjerenjeduljineprvih,najvrijednijihsortimenataudeblu,tezalakuprocjenu 5 duljinesljedeih.Srednjipromjersegmentaodreujesenatemeljuprsnogpromjera, visinestablaivisinetraenogsrednjegpromjeraiznadtlapourievimtablicama faktora za smanjenje promjera uslijed pada promjera.Sortimentekubiramonatemeljuduljineisrednjegpromjera,koristei Huberovu formulu: Vdl =240000t | | m3 V - obujam sortimenta (m3) dS - srednji promjer na polovici duljine sortimenta (cm) l - duljina sortimenta (m) Procjenjujesetehnikodrvosvakogastablazasebno,asvipodaciseunoseu manual procjene - vidi prilog 1. Tablica parametara Schumacher - Hallov-e jednadbe za neke vrste drvea VrstaParametri jednadbe drveab0 b1 b2 f Obina bukva0,000033302,0244251,0322121,004958 Hrast lunjak0,000049682,0483840,8921241,003739 Hrast kitnjak0,000042242,0419400,9497141,005597 Cer0,000030051,9893301,0802151,003363 Hrast crnika0,000096001,8210000,759000 - Poljski jasen (sui tip)0,000034262,0098091,0046471,001643 Poljski jasen (poplavni tip)0,000030721,9950901,0178561,001449 Pitomi kesten0,000042581,9327831,0318241,006167 Obini grab0,000017922,0278261,2277711,005592 Bagrem0,000031362,0488761,0010091,000654 Obina breza0,000043961,7925141,097550 - Crna joha0,000035971,9937101,0100651,001505 Topole domae0,000031121,9136631,1104561,003330 Topole euroamerike0,000024182,0291951,0664541,002344 Bijele vrbe0,000062482,0071840,7971571,006016 Obina jela0,000049911,8774771,0543061,004840 Obina smreka0,000042671,8698891,0820511,039178 Crni bor0,000049351,9139961,0214361,003441 Bijeli bor0,000038332,0875610,8757641,004012 6 Tablice postotnih faktora za smanjenje promjera uslijed pada promjera (uri 1938) Hrast (Jasen) VisinaVisina promjera iznad tla (odnosno udaljenost promjera od panja), m stabla234567891011121314151617181920 mPostotni faktor (postotak od prsnog promjera) 15918580777573706762 - - - - - - - - - - 16918581777573716864 - - - - - - - - - - 17918682787674727067 - - - - - - - - - - 18918683787674737168 - - - - - - - - - - 19928783797775747269 - - - - - - - - - - 20928783807775747270 - - - - - - - - - - 219287848178767573727067 - - - - - - - - 229287848178767573737068 - - - - - - - - 239388858279777674737170676561 - - - - - 249388858279777674737270686663 - - - - - 259489868380787675747371696765 - - - - - 269489868380787675747371706866 - - - - - 2794908684817978767574727169676562 - - - 2894908684817978767574727170686664 - - - 299491878482807876757473727169686663 - - 309491878482817876757473727170696764 - - 3195918885838179777675747372717068666461 3295918885838179777675747372717068676562 3395918886838180787776757473727169686663 3495918886838180787776757473727170686764 3596928986848280797776757473737271696865 3696928986848380797776757473737271696866 3796928987848381797877767574737372706968 3896928987848381797877767574737372706968 3996939087858382807977767675747372717069 4096939087858382807977767675747372727170 4196939088868482817978777675757473737271 4296939088868482817978777675757473737271 4396939088868482818078777675757474737271 4496939088868482818078777675757474737271 4596939088868482818079787776757574737271 Obina bukva VisinaVisina promjera iznad tla (odnosno udaljenost promjera od panja), m stabla234567891011121314151617181920 mPostotni faktor (postotak od prsnog promjera) 15928581787572696559 - - - - - - - - - - 16928782797673706662 - - - - - - - - - - 17928783807774716865 - - - - - - - - - - 18928783807775726966 - - - - - - - - - - 19928884817876747168 - - - - - - - - - - 20938884817976747269 - - - - - - - - - - 219489858280777573716865 - - - - - - - - 229489858280777673726966 - - - - - - - - 239489868381787774737168656258 - - - - - 249489868381787775737169666460 - - - - - 259590878482797876747270686662 - - - - - 269590878482797876747271696764 - - - - - 2795908784828078777573727068666260 - - - 2895908784828078777574727169676461 - - - 299591888583817978767573727068666360 - - 309591888583817978767573727169676462 - - 3196928986848280797776747372706866646158 3296928986848280797776747372706967656259 3396938987848381797877757472717068666361 3496938987848381797877757472717068676462 3596939087858381807977767573727169686563 3696939087858381807977767573727170686664 3796939088858482817978777674737271696866 3896939088858482817978777674737271696867 3996949188868483818079787675747372706968 4096949188868483818079787675747372717069 4197949189878583828179787776757473727170 4297949189878583828179787776757473727170 4397949189878583828180797876757473727170 4497949189878583828180797876757473727170 4597949189878684828180797877767574737271 7 Jela i Smreka VisinaVisina promjera iznad tla (odnosno udaljenost promjera od panja), m stabla234567891011121314151617181920 mPostotni faktor (postotak od prsnog promjera) 15928681777368645954 - - - - - - - - - - 16928682787470666157 - - - - - - - - - - 17928783797571676359 - - - - - - - - - - 18928783807672696561 - - - - - - - - - - 19938884817773706663 - - - - - - - - - - 20938884827874716764 - - - - - - - - - - 219389858279767269666360 - - - - - - - - 229489858279777370676461 - - - - - - - - 239490868380787572696663605652 - - - - - 249490868380787572706764615854 - - - - - 259490878481797673716865636057 - - - - - 269490878481797774716966646158 - - - - - 2794908784828078757270686563605754 - - - 2895918885828078767371696664615856 - - - 299591888583817977747270676563605855 - - 309591888583817977757371686664615956 - - 3195928986848280787674726967656361585653 3295928986848280787674726967666361595754 3396929087848281797775737068676462605855 3496929087858381797775737169676563615956 3596939087858381807876747270686664626058 3696939087858381807876747270696765636159 3796939087858382817977757371706866646260 3896939188868482817977757372706867656361 3996939188868483818078767473716968666462 4096939189878584828078767573716968666563 4196939190888685838179777674727169676664 4296939190888685838179777674727169676664 4397949190888685838180787675737170686765 4497949190888685838180787675737270696765 4597949190888685838180787776747271706867 Bijeli i crni bor VisinaVisina promjera iznad tla (odnosno udaljenost promjera od panja), m stabla234567891011121314151617181920 mPostotni faktor (postotak od prsnog promjera) 15908379767471676357 - - - - - - - - - - 16908480777472686560 - - - - - - - - - - 17918581787573706763 - - - - - - - - - - 18918581787573716865 - - - - - - - - - - 19928682797674727067 - - - - - - - - - - 20928682797775737168 - - - - - - - - - - 219287838078767472696764 - - - - - - - - 229287838078767472706865 - - - - - - - - 239388848179777573717067646056 - - - - - 249388848179777573727067646056 - - - - - 259489858279777674737167646157 - - - - - 269489858279777675737169666460 - - - - - 2794898582807877757472716967646158 - - - 2894898582807877757473717068656260 - - - 299490868381797876757472716967646259 - - 309490868381797876757472716967656362 - - 3195918784828078777674737270696765636056 3295918784828078777674737270696766636158 3395918785828079787675747371706867646260 3495918785838079787675747371706967656361 3596928885838180787776757472717068666562 3696928885838180787776757472717068676563 3796928886848280797776757473727169686665 3896938886848280797776757473727170686765 3996938987848281797877767574737271696866 4096938987848381797877767574737271706967 4196939087858381807978777675747372717068 4296939087858381807978777675747372717068 4396939087858382807978777675747372717069 4496939087868382807978777675747372717069 4596939087868482817978777676757473727170 8 Akosetehnikodrvonalaziiukronji,tojeestsluajkodstarijih bjelogorinihstabala,procjenjujeseduljinakomadaipripadnisrednjipromjerbez kore. Prosudba o srednjem promjeru moe sepodrati uporedbom s okolnim stablima koja se mogu izmjeriti.Drvniobujamogrjevaodredisekaorazlikaizmeudrvnogobujmastablai ukupnog obujma procjenjenih tehnikih sortimenata. Procjenom se, kako je ve reeno, utvruje obujam i kakvona struktura svakog stablapojedinano.Zbirobujmovasvihstabalausjeiniiobujmovapojedinih sortimenata (kakvona struktura) raspoloivog tehnikog drva osnova su za utvrenje novane vrijednosti drva na sjeini. 1.2 Sjea (obaranje, ruenje) stabala Sjeastabalaizvodisekodnasruno-strojnimradom.Stablaobarajuumski radnicisjekaimotornompilomuzuporabupomonihalataiopreme.Sjekaisu izvrgnuti opasnostima pri radu, koje izviru iz dimenzija i masa predmeta rada (stabla, sortimenti), sredstava rada s poveanom opasnou (motorna pila) i drugog alata kao i iz terenskih uvjeta rada. Stoga su radnici sjekai zakonski obavezni koristiti propisanu opremuhigijensko-tehnikezatite.UHTZsredstvapripadazatitnakacigasunim titnicimaimreomzazatitulica,zatitnoodjelotezatitnerukaviceiobua (terenskecipeleiliizme)sojaanimvrhom.Motornapilaopremljenajetvorniki konicomlanca,kojausluajupovratnogudarazaustavljalanacuvremenudo0,8 sekunda, te ureajima za smanjenje buke i vibracije. Sjekusedoznaenastabla.Doznakustabala,premaZakonuoumama,izvode umarski inenjeri ili posebno obueni umarski tehniari. Sjeastabalaobuhvaacijelinizpostupakakojisetrebajuizvestinapravilan nain, kako bi se stablo bez opasnosti i teta dovelo iz dubeeg poloaja na tlo. Redoslijed operacija i zahvata koje radnik sjeka treba izvesti je slijedei: -potraiti stablo, -odrediti smjer pada stabla, 9 -urediti okoli, -oblikovati ilite, -izraditi zasjek, -potpiliti stablo uz ostavljanje prelomnice. 1.2.1Traenjestabla-Stablasupridoznaciobiljeenauoljivimbojama(crvena, uta, bijela i sl.) tokasto ili prstenom boje kako bi iz daleka bila vidljiva. Ako stabla nisu vidljivo obiljeena tada e sjekai troiti mnogo vremena za njihovo pronalaenje to e se nepovoljno odraziti na uinak. 1.2.2Odreivanjesmjerapadastabla-Nasmjerpadastablautjeuprimjenjena tehnologija,poloajstablauodnosunaokoli,nagibterenainagibsamogastabla. Izborom tehnologije u kojoj se sva stabla moraju obarati usmjereno smjer pada stabla jeunaprijedodreen.Ukolikosestablausastojiniruebezunaprijedodreenoga smjeratadaradnici(sposlovoom)samiodreujunajpovoljnijismjerpadastabla.U jednodobnim nizinskim sastojinama susreu se razne vrste sjea: rane prorede, srednje ikasneprorede,oplodnesjeeidovrnesjee.Usastojinamaprebornogoblika gospodarenjaprovodesestablimineigrupimineprebornesjee.Priranim proredama i u gustim kulturama crnogorinih vrsta drvea na izbor smjera pada stabla utjecat e najee kronje stabala i ev. nagnutost stabla kojega sjeemo. Mnoga stabla e se pri padu zaustaviti. U kasnim proredama i oplodnim sjeamana smjer obaranja utjecatepoloajokolnihstabalairazvijenostipoloajkroanjauprostoru. Asimetrinost kronje obaranog stabla utjee na smjer pada kao i nagnuto stablo. Kod takvihstabalaprojekcijateitaneleiucentrupanja.Kaesedastablo"visi"na jednu stranu. Stablo je najlake oboriti u smjeru visenja. Pri dovrnim sjeama na izbor smjera pada stabla najvei utjecaj imat e asimetrinost kronje ili tehnoloki zahtjevi. Uprebornimumamanaizborsmjerapadastablautjeumnogiimbenici: zatitapomlatkaiostalihstabala,prostornirasporedstabalairazvijenostkroanja, tehnoloki uvjeti, nagib i mikroreljef. Nagib, mikroreljef i zatita pomlatka su dodatni imbeniciizborusmjerapadastablauprebornimumamauodnosunajednodobne ume.Stablaserueupravilupoizohipsama,kakobiseradnicipriizvoenju 10 slijedeihoperacijamoglinajlakekretati.Obaranjeniznagibseizbjegavazbog poveanja kinetike energije stabla uslijed duega puta pada, koja pri udaru o tlo moe stablo destruirati. Neravan mikroreljef uzrokovat e katkada viestruke prelome debala stabala koje obaramo i tako nedopustiv gubitak drva. 1.2.3 Ureivanje okolia - Za sigurno izvoenje rada potrebito je urediti okoli stabla u zoni kretanja radnika pri obaranju i povlaenja radnika pri padu stabla. Rad se mora odvijatinasigurannain,topretpostavljauklanjanjesvihpovrinskihpreprekakao moguih izvora opasnosti za kretanje sjekaa. Odreivanje smjera pada stabla Ureenje okolia 1.2.4Oblikovanjeilita-Kodjakihstabalauprizemnomjedijeluizraenoilite, kojevodoravnompresjekuilitadajezvjezdastiizgled.Ispravnatehnikaobaranja stabla,kaouvjetsigurnogradapriobaranjustabla,primjenjivajenapravilnom krunom presjeku. Stoga se pridanak stabala sa izraenim ilitem oblikuje tako da se svaka ila opsjee jednim horizontalnim i jednim vertikalnim rezom. Isjeci se moraju pospremiti izvan zone radne plotine. 1.2.5Zasjek-Pravilnoizvedenzasjekjekoddebljihstabalavrlovaanelement sigurnogobaranjastabla.Njegovaosnovnafunkcijajeomoguavanjenesmetane rotacije stabla u poetku padanja. Izvodi se na vie naina ali uvjek na strani stabla u smjerunjegovogpada.Najeioblikzasjekajesjednomhorizontalnomravninom piljenjaidrugompodkutomod35do45uodnosunaprvu.Ravninepiljenja 11 pravilnoizvedenogzasjekasespajajubezproduljivanjajedneodnjih.Ukolikoseto dogodinainjenajegrekazasjeka,kojaonemoguavasigurnoobaranjestabla,a povezanajesprelomnicom.Ukolikojezasjekizvedenpodmanjimkutom,onje preplitak,pripadusestablonaslanjanapanj,auslijedsilakojeseudeblujavljaju dolazi do njegovog uzdunog raspucavanja. Oblikovanje ilita Zasjek pri obaranju stabala na nagibu, radi smanjenja gubitka drva, moe imati obrnuti oblik (gornja ravnina horizontalna). Kod stabala promjera do 20 cm zasjek ini jedan horizontalni upiljak, a kod posve tankih stabala zasjek nije potreban. Klinoliki isjeak zasjeka odlae se izvan radnog prostora sjekaa. Izrada zasjeka na nagibustabla tanja od 20 cm 12 Obaranje nagnutog stabla 1.2.6Potpiljivanje-Potpiljivanjemseprepiljujudrvnavlakancasastranepridanka suprotnezasjeku,aravninapotpiljivanjajepopoloajunetoviaoddonjeravnine zasjeka.Timinomodvajasefizikinadzemnidiostablaodpanja.Ravnina potpiljivanja je horizontalna. Pri potpiljivanju se ne prepiljujusva drvna vlakanca na presjekuvesejedandiopremazasjekuostavljaneprepiljen.Tajneprepiljenidio vlakanaca naziva se prelomnica. Potpiljivanje Obaranje ganjaka Dobra i loa tehnika ruenja stabla 13 Obaranje stabla debljeg od dvije duljine vodilice 1.2.7Prelomnica-Prelomnicajediodrvnihvlakanacakojapripotpiljivanjuostaju neprepiljena, a pri padu stabla se kidaju. Ona osigurava odabrani smjer pada stabla i to jojjeosnovnauloga.Prelomnicajesimetrinailiasimetrina.Asimetrinom prelomnicomsestablafinousmjeravajulijevoilidesnoodosnovnelinijepada. Asimetrinom prelomnicom moe se takoer utjecati na otklon smjera pada stabla od prirodnog smjera pada "viseeg" stabla. Uticaj oblika prelomnice na smjer ruenja 14 1.2.8 Veliina sastavnica obaranja - Veliine sastavnica obaranja stavljamo u vezu s prsnimpromjeromstablailipromjerapanja(D).Visinapanjadefiniranajevisinom donjeravninezasjekairavninepotpiljivanja.Visinapanjajeestetskiimbeniksjee (panj treba biti im je mogue nii), ali i imbenik iskoritenja drva pri sjei i izradi te iznosi0,2D.Dubinazasjekaje0,20,3D,debljinaprelomnice0,1D,visinaravnine potpiljivanja je 0,1 D iznad horizontalne ravnine zasjeka. Ukoliko je obaranje stabala izvedeno pravilno, panj takoer ima pravilan oblik, ananjemuseprepoznajusvesastavniceobaranja.Ukolikosedrvnavlakanca prelomniceprikidanjuizvuku,napanjuilinadebljemeluprvogtrupcazaostaje "brada", koju je iz estetskih i drugih razloga potrebno ukloniti. 1.2.9Zaustave-Prisjeistabalanormalnajepojavazaustavljanjastabalau kronjamaokolnihstabala.Onajetoeatosusastojinegue.Takvastablasu izvoropasnostizasvekojisekreupoumiitrebaihosloboditinasigurannain. Sigurannainpretpostavljaprimjenutraktorailirunihuetnihnatezaa.Svakidrugi nainoslobaanjazapelihstabala,kaoobaranjedrugogstablaprekozapelogili podrezivanje nije doputeno. 1.3 Izradba umskih sortimenata Pod izradbom stabala podrazumjevamo niz postupaka kojima se oboreno stablo pretvarauumskedrvnesortimente(proizvode).Kodbjelogorinihvrstadrvaineke crnogorice (borovi) to su kresanje grana, prikrajanje i trupljenje, a kod jele i smreke u obzirdolaziikoranje.Izradbastabalaizvodisekodpanja,ilisedioilikompletna izradba prenosi na pomono stovarite. Ovisno o tome primjenjuju se slijedee metode izradbe: sortimentna metoda stabalna metoda -sviseproizvodiizraujukodpanja,itakviseprivlaedo pomonog stovarita, -nakonobaranjacijelostabloseprivlainapomono 15 debalna metoda metoda utovarnih duljina metoda iveranja stovarite;kodmodificiranestabalnemetodesitnagranjevina se okree kod panja, - nakon sjee odvoji se deblo od kronje; deblo se privlai na pomonotovarite,aproizvodiizkronjeizraujusekod panja, -usjeinikodpanjailinapomonomstovarituizraujuse trupciuduljinamapogodnimzautovarukamioneiprikolice ili poluprikolice (ova metoda primjenjuje se kod jele i smreke te izradbe industrijskog drva u proredama), -posjeenailineposjeenastablasestrojnousitneuiverje. Iveranjeoborenihstabalailidjelovastabalamoeseprovesti narazliitmmjestima:usastojini,navlaci,napomonom stovaritupainaglavnomstovaritu,pokretnimili stacionarnim strojevima. 1.3.1 Kresanje grana Kresanje grana (bjelogorica) Kresanje grana na terenskoj nastavi izvriti e radnici motornom pilom. Studenti e napraviti umskired,kojisesastojiuslaganjusitne granjevine i otpada na panjeve. Kresanjegranamoguejeprovestistrojnoiruno-strojnonadubeimi oborenimstablimaterunonaoborenimstablima.Kodnasseprimjenjujeruno-strojniirijeeruniradsjekiromiskljuivonaoborenimstablima.Zasiguranrad prilikomkresanjastabalavanojedratisepravilasigurnostinaradu.Kresanjese 16 moeizvoditiodvojenooddrugihoperacijaizradbe,alieijenainupraksidase operacije izvode paralelno. Time se uteuje vrijeme ponovljenog hodanja du stabla, odnosnopoveavauinaksjeeiizradbe.Obziromdasezakresanjetroipuno vremena taj rad se u svijetu nastoji mehanizirati i na taj nain podii proizvodnost. Kresanje grana u prljenu (crnogorica) 1.3.2 Prikrajanje (razmjeravanje) Ovisnoometodiizradbeprikrajanjeeseizvestikodpanjailinapomonom stovaritupotpunoilidjelomino.Tojejedanodnajvanijihposlovaeksploatacije umaipovjeravaseposlovoama,kojisuobinoumarskitehniaripaiumarski inenjeri.Zatojeprikrajanjevano?Prikrajanjejepomnoodreivanjemjestana kojemuesedrvoprepilitiuumskeproizvode.Kakvoaivrijednostumskog proizvodaovisnajeodimenzijamaividljivimgrekama.Jednanedoputenagreka ostavljenanatrupcumoesruitikakvoufurnirskogtrupcanatreuklasutoje evidentan financijski gubitak.Prikrajanjedeblovinejeosjetljivijekodbjelogorinihvrstadrvanegokod crnogorice,aposebnokodvisokovrijednihvrsta,kodkojihsepojavljujevelikibroj proizvoda(npr.hrastlunjak).Potrebnojedobropoznavanjenormizaumske proizvode obloga drva te naine odstranjenja postojeih greaka. 17 1.3.3 Trupljenje (prerezivanje) Prerezivanjedrvnihvlakanacaokomitonauzdunuosdrvanazivamo trupljenjem.Izvodisemotornompilom,primjerenimtehnikamatrupljenja,uzpravila koja osiguravaju siguran rad i izostanak teta na pili i drvu. Unutarnja naprezanja obloga drva pri trupljenju Tehnike trupljenja i vrsta reza (donjom i gornjom stranom vodilice, ubodni rez) prilagoavajusenaprezanjimakojavladajuudeblunamjestutrupljenja.Vrloje rijedak sluaj da u deblu, koje je poduprto granama i terenom na razliite naine, nema 18 naprezanja.Silekojesepritomejavljajusudovoljnovelikedaotetepilupri ukljetavanjuilidadovedudouzdunograspucavanjatrupca.Napresjekudebla, ovisno o poduprtosti, pojavit e se zone tlanog i vlanog naprezanja izmeu kojih e se nai ua neutralna zona. Osnovno je pravilo da se najprije prepile vlakanca u zoni tlanihnaprezanja.Pritrupljenjusetakoermorajupotovatiprincipisigurnograda. Na nagibu se sjeka pri trupljenju nalazi iznad debla. 1.3.4 Koranje Koranjejepostupakguljenjakoresasortimenataizljetneizimskesjeejelei smreke.Provodiseizsanitarnihrazlogauciljuspreavanjanamnoavanja potkornjaka. Runo koranje u ljetnoj sjei (bijela sjea) izvodi se posebnim metalnim ili prirunim drvenim koraima. U zimskoj sjei kada nema mezgre koranje je zapravo tesanjekore sjekirom (crvena sjea).Strojno koranjemoe biti stacionarno (centralna mehanizirana stovarita) ili pokretnim strojevima. Kod nas su u primjeni CMS. Runo koranjezahtijevapunovremena,posebnozimsko.Stogasekoranje,slinokaoi kresanjegrananastojimehaniziratiiprebacitiizumenapomonoiliglavno stovarite.Danassekoranjezbognedostatkaradnesnageizbjegava,atrupcise zatiuju prskanjem insekticidima. 1.3.5 Prostorno drvo Prostornosedrvoizraujekaojednometarskoiviemetarsko.Mjeriseum3. Jednometarskodrvoslaeseusloajevenamjestuizradbe.Krupnijikomadise cjepaju.Zapotrebeprakseizraivatiesejednometarskooblodrvo,amjeritese jedan promjer u sredini s korom zaokruen na puni centimetar nanie. 19 1.3.6 Naputak za rad 1.3.6.1 Mjerenje visine stabla

Dubeem stablu izmjeri se promjer (na cm) i visina (na m) pomou promjerke i visinomjera.Nakonobaranjamjerisevisinaoborenogstabla(odpridankadovrnog pupa). Mjeri se metrom ili vrpcom s preciznou na decimetar. Ujedno se mjeri visina do prve ive grane radi utvrenja koeficijenta istoe debla, odnosno granatosti stabla. Ovi podaci unose se u manual sekcioniranja. 1.3.6.2 Kresanje grana Kresanje tanjih grana obavljaju studenti sjekirom uz primjenu zatitne opreme. Kresanjegranavriseuzpotivanjepravilasigurnograda(objanjenogna predavanju).Kresanjedebelihgranaobavljatieradnicimotornompilom.Nakon kresanja grana pristupa se sekcioniranju. 1.3.6.3 Sekcioniranje stabala Sekcioniranjestabalaprovodiseradipreciznogutvrivanjaobujmastablas koromibezkore.Krupnosedrvostabla,odpridankanadalje,bijelomkredom razdijelinasekcijeduljine2,0m.Zavrnesekcijedebla,raljiigranasudugeod najmanje 1,0 m do najvie 3,0 m. umskom kredom obiljei se sredina svake sekcije, gdjeseizmjeredvameusobnookomitapromjerastonounamilimetar(d1id2s korom). Pri tome promjerka se polae pod kutem od 45 lijevo i desno od uzdune osi sekcije, kod svake sekcije jednako. Pri sekcioniranju se mjeri debljina kore. Debljina kore (k1 i k2) mjeri se na dva nasuprotna uzorka sa sredine svake sekcije. Kora se mjeri na milimetar tono, a uzorak moraobuhvatitimrtvuiivukoru.Kodjeleismrekekojesekorajunijepoterebno raditi uzorke kore sa sjekirom, nego se mjeri debljina kore na uzorcima kore sa tla. 20 Redni broj sekcije, duljina sekcije (zaokruena na decimetar), promjeri sekcije d1 i d2 s korom (oitanje na mm) te debljine kore k1 i k2 (oitanje na mm) upisuju se u manual sekcioniranja. 1.3.6.4 Prikrajanje i trupljenje Izradba krupnog drva izvest e se sortimentnom ili kombinacijom sortimentne i metode utovarnih duljina. Postupak je sljedei: 1.izmjeriti tehniku duljinu debla, 2.prikrojitideblonaumskesortimentetakodaseodraspoloivogdrva dobije najvea vrijednost. Pri tome voditi rauna o normama (dimenzijama igrekama)iostalimfaktorimaprikrajanja.Preciznimmjerenjemduljine trupaca i nadmjere smanjuju se gubici drva, 3.prostorno drvo u deblu i kronji prikrojiti na 1,0 m duljine, 4.namjestuprikrajanjaradnicimotornompilomvretrupljenje prerezivanjem drva okomito na uzdunu os, 5.pritrupljenjutopericomsemjeriistovrijemetrupljenjaapodacise upisuju na poleini manuala sekcioniranja, 6.trupciseokreuidoraujuzapreuzimanje.Doradanajeeobuhvaa kresanje neokresanih grana i glatko zatesivanje kvrga, 7.koranjekodjeleismrekeuljetnojsjeiizvodiseruno,kodpanja,uz uporabu runih koraa, 8.prostorno drvo mjeri se u oblom i za potrebe prakse ne vri se uobiajeno cijepanje i slaganje. 1.3.6.5 Mjerenje istog vremena trupljenja Mjeriseistovrijemetrupljenjapriemuseumanualtrupljenjaupisujeisto vrijemeizmjerenokronometromukolonupripadnogpromjera(jednomjerenje promjera zaokrueno na puni centimetar na nie). 21 1.3.6.6 Mjerenje dimenzija panja Visina panja mjeri se na vie mjesta drvenim metrom. Projer panja - mjeri se na viemjestapolumjerpanjaodsrcadorubakore.tojepanjrazvedenijipotrebnoje viemjerenja.Aritmetikasredinapolumjerapomnoenasdvadajesrednjipromjer panja. Podaci se unose na poleinu manuala sekcioniranja. 1.3.6.7 Mjerenje prosjene irine goda Natanjemkrajuprvogtrupcamjeriseprosjenairinagodaradiutvrivanja finoestrukturedrva.Akosugodovijednolinitadaseizmjeriirina10godovai izrauna prosjena irina goda. Kod nehomogene irine godova na presjeku treba uzeti uobzirsvegodovenapolumjeruiizraunatiprosjenuirinu.Podatkeupisatiu manual sekcioniranja. Priobradimanualasekcioniranjanajprijeseraunadsskoromnajednu decimalu. Odbijanjem debljine kore (k1 i k2) od srednjeg promjera s korom dobiva se ds bez kore. Nije potrebno na isti nain raunati d1 i d2 bez kore. 1.3.6.8 Obrada podataka Temeljem duljine sekcije ids s korom i bezkore rauna se ili oitava odnosni drvni obujam na 3 decimale. Obujmi sekcija se sumiraju. Postotni udio kore se raunaprema formuli: KV VVsk bksk=100 gdje je: K - obujmni postotak kore, Vsk - drvna obujam stabla s korom, Vbk - drvna obujam stabla bez kore. Prosjeni pad promjera rauna se po formuli: 22 ppd dn=11 gdje je: pp - pad promjera (cm/m'), d1 - srednji promjer prve sekcije (cm), dn - srednji promjer sekcije na kraju tehnike duljine debla (cm), l - meusobni razmak promjera d1 i dn (m). Uinaktrupljenjamotornompilommoeseizrazitinadvanaina:utroenim vremenom po promjeru (s/d) i prepiljenom povrinom u jedinici vremena (cm2/s). 1.4 Preuzimanje, klasiranje i obiljeavanje izraenih proizvoda obloga drva Izraeniproizvodioblogadrvaseprimajuodradnikapriemusetono utvrujeobujamsvakogtrupcaipripadnostodreenomsortimentuiklasikakvoe. Podaciodimenzijamaikakvoitehnikogdrvaunoseseuknjigupreuzimanja odnosno u terenske kompjutore. Obujam trupca utvruje se na temelju duljine trupca i promjera u sredini trupca bezkore.Duljinatrupcajenajkraaduljina.Trupci,osimfurnirskih,dobivaju nadmjeru i to kod bjelogorice 10 cm bez obzira na duljinu, a kod crnogorice 2 cm po dunommetru.Duinetrupacazaokruujusekodbjelogoricenapunidecimetar nanie, a kod jele/smreke na punih etvrt metra, s obzirom na rast duina od po10 cm, odnosno25cm.Mjeresedvameusobnookomitapromjeraskorom(kodjelei smrekebezkore)usredinitrupca,asvakoseoitanje,kaoinjihovaaritmetika sredina,zaokruujenapunicentimetarnanie.Odpromjeraskoromodbijase dvostruka debljina kore. Natemeljudimenzijaividljivihgreakanaoplojuielimatrupcise razvrstavaju na sortimente i klase kakvoe unutar sortimenata. Obiljeavanjesevrinanaindasvakitrupacnaelodobijepripadnibroj, dimenzije,oznakukakvoeiotisakreijskogekia.Beztihoznakatrupcisene stavljajuupromet.Unovijevrijemeuuporabisuplastineploicekojenosebroji oznaku umarije i koje se posebnim ekiem ukucavaju na elo trupca. Svijet ve rabi 23 ploice s kodnom oznakom za optiko oitavanje. Takve ploice proizvode se kodnas aliseupraktinomumarstvunerabejerpretpostavljajuuporabuterenskih kompjutoraioptikihitaa.Ploicesuraznobojne,asvakabojamoeoznaavati odreeni proizvod. 1.4.1 Naputak za rad: 1.picmetrom(vrpcom)semjeriievidentiraistaduljinatrupcatakodase vrizaokruivanjenapunidecimetarnanie,apotomodbijanadmjera (kod listaa 10 cm bez obzira na duljinu trupca). Duljina trupca mjeri se na najkraem mjestu. Kod bjelogorice raste po 10 cm, a crnogorice 2 cm/m. 2.srednji promjer je aritmetika sredina dvaju meusobno okomitih mjerenja. Pojedinanaoitanjakaoiaritmetikasredinazaokruujusenapuni centimetarnanie.Srednjipromjerimjereseskoromteseodaritmetike sredine odbija odnosna debljinakore (k1 i k2) i unosi u manual. 3.trupciseobiljeavajupremaPravilnikuoobiljeavanjudrvaiodnosnoj normi.Naelutrupcaudaraseevidencijskibroj(ilipostavljanumerirana ploica), dimenzije trupca i upisuje oznaka sortimenta. 4.prostornomdrvuduljinejednogmetramjerisejedanpromjerskoromu sredini oblice na puni centimetar. 5.evidencijasevodiuknjizipreuzimanjateseukancelarijivriobraun drvnog obujma po sortimentima za svako stablo posebno. Koeficijentistoeseodreujekaoodnosizmeuduljinestabladoprveive grane i totalne visine stabla. 24 1. 5 Iskoritenje drva pri sjei i izradi Iskoritenje bioloki proizvedene drvne tvari mogue je promatrati na razliitim razinama. U eksploataciji uma proizvodimo sortimente u podruju tzv. krupnog drva. Krupno drvo ima promjer s korom iznad 7,0 cm. U kemijskoj i mehanikoj preradbi i u proizvodnji energije danas se koristi tanjimaterijal iz redovite umske proizvodnje, pa i usitnjeno drvo dobiveno iveranjem. U izgospodarenim srednjodobnim i starijim sastojinama hrasta lunjaka, prema dosadanjim istraivanjima, kod klasine, sortimentne metode mogue iskoritenje pri sjeiiizradbijeoko80%uodnosunadrvniobujamkrupnogdrva.Prema Bojaninovim(1965)istraivanjimaotpad(praviotpad+gubitak)sekreeod25,7% koddebljinskogpodrazredaod17,5cmdo17,0%koddebljinskogpodrazreda 52,5.cm. Izuzimajuitruleidijelovestabalakojisuneuporabljivizaizraduumskih sortimenata(praviotpad)izdrugihrazloga,gubitakprisjeiiizradbiuvjetovanje normiranimnainommjerenjaiodnosisena:1.gubitakzbogzaokruivanja promjerananie;2.gubitakzbogzaokruivanjaduljinananie;3.gubitakzbog propisanenadmjere;4.gubitakzboggrekeHuberoveformule;5.gubitakpri obaranjuradizasjeka;6.gubitakzbogkore;7.gubitakzbognadmjereza sloajeve prostornog drva. Unieprikazanojtablicisudatigubicinastaliprisjeiiizradistabalahrasta lunjaka za odreene debljinske podrazrede (prema Bojaninu, 1965). Korajetakoerfaktorgubitkaprisjeiiizradi,alirazliitkodlistaai etinjaa. Tehnika oblovina i prostorno drvo listaa mjeri se i isporuuje s korom (HRN D.B0.022od1984),stimdaseobujamtehnikesvodinaobujamsamogdrva odbijanjemdvostrukedebljinekoreodpromjerailiodbijanjemobujmakoreod obujma trupca s korom, ime odnosni dio kore gubimo. Proizvodietinjaaseuklasinojizradimjereiisporuujubezkore.Svakora jeostajalauumiitakoinilaotpad.Usuvremenimtehnologijamaizradeetinjaa koranje,mjerenjeidiotrupljenjaprenosiseizumenacentralnamehanizirana 25 stovarita. Takav nain otvaramogunosti iskorienjakore kao sekundarne sirovine, u energetske ili druge svrhe. Tablica - Izvori gubitaka pri sjei i izradi Izvor gubitkaDebljinski podrazredGubitak cm% 17,54,6 Mjerenje promjera32,53,9 52,52,5 17,54,6 Mjerenje duljina32,53,9 52,52,5 17,52,3 Huberova formula32,51,6 52,51,1 17,51,1 Nadmjera za pronc32,51,2 52,51,6 17,516,6(20,0)* Kora32,513,9(15,8)* 52,511,0(14,2)* 17,525,7 Ukupno32,521,5 52,517,0 * Postotak kore prema obujmu krupnog drva stabla 1.6 Izvod iz hrvatskih normi za oblo drvo 1.6.1 Djelovi stabla, graa i znaajke drva (nazivlje i definicije) (HRN D.B.020) Ubotanikomsmislu,poddrvetomsepodrazumijevaodrvenjena,srazmjernovisoka biljka, koja se sastoji od nadzemnog i podzemnog dijela. Utehnolokomsmisludrvopredstavljamrtvumaterijukojujestvorioivibiljni organizam drveta. 1.6.1.1 Dijelovi drvetaStablojenadzemnidiodrvetasasvimnjegovimdijelovimakojiseproteeod povrine zemlje do vrha. 26 Deblojediostablakojiseproteeodpanja,odnosnoodprizemnogdijelastabla,do poetkarazgranjavanjakodravastihstabala,akodstabalasaizrazitimdeblomdo mjesta na kome promjer bez kore iznosi 7 cm. isto deblo je dio debla od panja, odnosno od prizemnog dijela stabla, do prve izrazite ive grane, odnosno do poetka razgranjavanja; moe sadravati i ivie. Najvrijedniji dio debla je dio debla od mjesta gdje prestaje perac pa do prve grane. Perac(pridanak)jenajdonjidiodeblasavrlovelikimpadompromjerailivelikom promjenom oblika, a zahvaa dio od panja do mjesta na kome se pad promjera poinjeizjednaavati i na kome prestaje velika promjena oblika. Uzima se da njegova duina iznosi najvie 1 m od donjeg dijela debla. Panj (ilite) je najdonji dio drveta kojim je ono uvreno u zemljite i ini prijelaz korijena u deblo. Vrat panja predstavlja nadzemni dio panjakoji se protee od povrine zemlje do povrine po kojoj je izvreno prerezivanje stabla. Podzemnidiopanjapredstavljanevidljividiodrvetakojiseproteeod povrine zemlje do mjesta na kome poinje razgranjavanje ila. Kronjajediostablaodprveivegranedokrajnjetokevrha.Satojiseodgrana, ogranaka i vrha. Ovrak (vrh) je najgornji dio kronje od mjesta na deblu na kome je promjer bez kore 7 cm, a protee se do krajnje toke vrha. Korijenjejepodzemnidiodrvetakojiseuviduilaravaiproteeodpodzemnog dijela panja kroz zemlju. Ono vre fizioloku i mehaniku funkciju. 27 1.6.1.2 Graa drva Ova norma obuhvaa vanjski vid unutranje grae. Anatomska graa nije predmet ove norme. Kora je vanjski omota drveta. Sastoji se iz dva dijela: vanjskog i unutranjeg. Vanjska kora (lub) predstavlja vanjski mrtvi zatitni dio kore. Ona se protee od unutranje kore do periferije poprenog presjeka drveta. Unutranja kora (liko) predstavlja unutranji ivi dio kore koji vri fizioloko-zatitnu funkciju. Protee se od kambijalnog prstena do unutranje zone mtrve kore. Kambijjetankiunutranjislojsastavljenodstanicatvornog(meristemskog)tkivs. ini sloj izmeu drva sa unutranje strane i lika sa periferije. Odrvenjeni dio (drvo) predstavlja dio pod korom. Sastoji se od bijeli i sri. Bijel(bakulja,bijeljika)jevanjskiomotadrvenastogdijelatkivaukomese obavljaju fizioloke funkcije. Protee se od kambija do sri. Kod jedriavih vrsta ovaj omota ima svijetliju boju. Sr(jedro,jedrac)jeunutranjiosrenistarijidiodrva,sastavljenodmrtvih stanica,kojivrimehanikufunkciju.Kodjedriavihvrstatamnijejebojeinjene granicesepoklapajusalinijomgoda.Proteeseodunutranjegranicebijelido anatomske osi drveta. Srce je dio sri, odnosno tanki omota od nekoliko godova oko srike. Srika je primarno najstarije tkivo anatomske osi drveta. Srnitraci(trakovidrveta)proteuseradijalnoizmeurubasrikeikambija. Sastoje se preteno ili iskljuivo od ivih stanica parenhima. Mogu biti: uski kada su jedva vidljivi lupom, srednje iroki, kada su vidljivi prostim okom, i vrlo iroki, kada se istiu i na hrapavim povrinama. 28 Godovi(godinjiprstenovi)predstavljajuveliinugodinjegprirastadrveta.Na poprenom presjeku imaju izgled prstenova razliitih irina. Sastoje se iz unutranjeg i vanjskog dijela. Rano(proljetno)drvopredstavljaunutranjidiogoda.Imagrubljustrukturu, rastresitiju grau i svijetliju boju. Kasno (ljetno) drvo predstavlja periferni dio goda. Ima finiju strukturu, gue tkanje i tamniju boju. icadrvetapredstavljenajesnopovima,odnosnosvenjevimatkivadrveta(traheje, traheide, drva vlakanca i dr.) koji se proteu u pravcu rasta drveta. Pravaicaodlikujesetimetojojdrvnavlakna,trahejeitraheideteku uglavnom paralelno sa uzdunom osi stabla Kosa ica odlikuje se time to tok drvnih vlakana, traheja i traheida odstupa od uzdune osi stabla. Usukanaicaodlikujesetimetosecadrvetamanjeviespiralnoobavija nalijevo ili nadesno oko uzdune osi drveta. Valovita icaodlikuje se time to ica teeparalelnosa uzdunom osi drveta, ali njeno protezanje u duinu ne predstavlja pravu ve valovitu liniju. Reakcijskodrvopredstavljajulokalnepromjenegraestanicadeblaigranakojesu izazvane djelovanjem vanjskih inilaca. Kompresijskodrvo(crljen-drvo,buks)stvarasesamokoddrvaetinjaa. Ogleda se u natprosjenoirokimgodovima,abnormalnoirokimzonamakasnog drva, tamnijom bojom, poveanom teinom i poveanim utezanjem. Tenzijskodrvostvaraseudrvulistaaobinounajirimdijelovima ekscentrinihgodova.Ogledaseupostojanjuuzdunihskupinaelatinskihvlakanai ranom drvu, srebrnastomsjaju,manjimsadrajemlignina,aveimsadrajem celuloze.Imaveeuzduno,amanjepoprenoutezanje,manjutvrdou,aveu zateznu vrstou od normalnog drva. 29 1.6.1.3 Vanjske znaajke isto drvo je drvo bez kvrga i svih vrsta oteenja. Pravno drvo je onodrvo ija je uzduna ospravac. Pravnim drvetomsmatra se i ono kod koga veliina zakrivljenosti nije vea od 1 %. Drvo pravne ice je ono drvo kod kojeg ica tee uporedno, neuvijeno i koncentrino sa uzdunom osi drveta. otklon ice do 1/20 promjera ne uzima se u obzir i praktino se smatra da takvo drvo ima pravnu icu. Jedro drvo (punodrvno) odlikuje se time to mu prosjeni pad promjera po tekuem metru duine, van perca, ne iznosi vie od 1 % od veeg promjera debla ili dijela debla van perca. Konino (nejedro, miorepasto) drvo odlikuje se time to mu prosjeni pad promjera potekuemmetruduine,vanperca,iznosivieod1%odveegpromjeradeblaili dijela debla van perca. Drvosapravilnimiliokruglimpoprenimpresjekomodlikujesetimetomuje poprenipresjekpriblinojednakkrugu,odnonorazlikaizmeuveegimanjeg promjera ne premauje 10 % veeg promjera. Drvosaovalnim(eliptinim)poprenimpresjekomodlikujesetimetopopreni presjekimaovalanoblik,kodkojegajerazlikaimeuveegimanjegpromjeravea od 10 % veeg promjera. Drvo sa centrinim srcem odlikuje se time to mu se srce nalazi priblino u sreditu poprenogpresjeka,odnosnoudaljenostodsreditanijeveaod1/10promjeratog presjeka. Drvosaekscentrinimsrcemodlikujesetimetomujesrceizvansredita poprenogpresjeka,tj.njegovaudaljenostodsreditajeveaod1/10promjeratog presjeka. Strukturudrvapredstavljanjegovaunutranjagraa.Drvoimavlaknastu nehomogenu strukturu. 30 Struktura moe biti: Pravilna, ako drvoima pravne ili priblinopravne ice bezskretanja vlakana, bez valovite ice, priblino jednake irine godova i ne sadri kompresijsko ni tenzijsko drvo. Nepravilna,akodrvoimausukanuivalovituicu,zakoenihvlakana, nejednakeirinegodova,amoesadravatikompresijskoitenzijskodrvo.Ovakvo drvo se tekoblanja i lako zacepljuje. Finoadrvaseogledaugraigodovaupogledunjihoveirine,pravilnostinizanja, irine kasnog i ranog drva, veeg stupnja homogenosti grae i lakoom obrade. Finoa se ocjenjuje prosjenom irinom godova na tanjem kraju oble grae, a za piljenu grau na onom elu na kome je irina godova manja. Finoa drva moe biti; fina (uskih godova), irine godova do 1/3 cm, odnosno vie od 3 goda ma mjernoj duini od 1 cm (v. sliku - finoa drva: fina, uskih godova), polufina(srednjeirokihgodova),irinegodovaod1/3do2/3cm,odnosnood 1,5 do 3 goda ma mjernoj duini od 1 cm (v. sliku - finoa drva: polufina, srednje irokih godova), gruba(irokihgodova),irinegodovaveeod2/3cm,odnosnomanjeod1,5 goda na mjernoj duini od 1 cm (v. sliku - finoa drva: gruba, irokih godova). Teksturajeslikaukojojseukazujeanatomskagraananekojpovrinidrva obraenoj mehanikim nainom. Moebitipravilna,kadajegraadrvapravilnestrukture,inepravilna,kadajegraa nepravilne strukture i nepravilnoga porasta drva. Pravilnateksturamoebiti:eona(frontalna),radijalna,poluradijalna, tangecijalna i spiralna. Nepravilnateksturapojavljujesenajeekao:deveavost,ikriavost, rebravost, ikavost i dr. 31 1.6.2 Razvrstavanje i mjerenje obloga drva (HRN D.B0.0221984.) Razvrstavanje: Drvo stabla razvrstava se na: deblovinu, granjevinu i panjevinu. Deblovina je drvni obujam debla i ralji od 7 cm navie, mjereno na tanjem kraju, bez kore. Granjevina je drvni obujam grana debljih od 7 cm, mjereno s korom. Sitna granjevina (kievina) je drvni obujam grana tanjih od 7 cm, mjereno s korom. Panjevinajedrvniobujamnadzemnogipodzemnogdijelapanjaidebljihdijelova korijena. Drvo se prema nainu uporabe dijeli na: a) drvo za tehniko iskoritavanje (tehniko drvo), b) drvo za kemijsko iskoritavanje, c) drvo za ogrjev. Tehnikodrvosudijelovideblaigranakodkojihseiskoriujutehnikasvojstva. Dijeli se na: a) oblo tehniko drvo, b) cijepano drvo, c) tesano drvo. Oblotehnikodrvosudijelovistabalakojisunamijenjenizatehnikuuporabua zadrali su prirodni oblik poslije izrade. Dijeli se na:a) trupce, b) oblu grau, c) sitno tehniko drvo. Cijepano tehniko drvo su cjepanice namijenjene daljnjoj preradbi.Tesanotehnikodrvosudijelovideblakojisuobraenitehnikomtesanja,a namijenjeni su za neposrednu uporabu. 32 Drvozakemijskoiskoritavanjesudijelovistabla(oblo,cijepanodrvo,granje, korijenje i kora) koji slue za preradbu kemijskim postupkom. Prostornodrvojedrvoizraenouoblikucjepanica,oblica,gulaisjeenica,duljine komada do 2 m. Drvo za ogrjev je ono drvo koje nije tehniki uporabivo i od kojeg se koristi toplinska energija. Premadebljiniudebljinskerazredeipodrazrederazvrstavajusesamotrupciiobla graa. Debljinski razredi su sljedei: 1.razred do 19 cm srednjeg promjera, bez kore, 2.razred od 20 cm do 29 cm srednjeg promjera, bez kore, 3.razred od 30 cm do 39 cm srednjeg promjera, bez kore, 4.razred od 40 cm do 49 cm srednjeg promjera, bez kore, 5.razred od 50 cm do 59 cm srednjeg promjera, bez kore, 6.razred od 60 cm srednjeg promjera navie. 1., 2., 3. i 4. debljinski razred razvrstavaju se na sljedee podrazrede: 1.apodrazred do 14 cm srednjega promjera, bez kore, 1.bpodrazred od 15 do 19 cm srednjega promjera, bez kore, 2.apodrazred od 20 do 24 cm srednjega promjera, bez kore, 2.bpodrazred od 25 do 29 cm srednjega promjera, bez kore, 3.apodrazred od 30 do 34 cm srednjega promjera, bez kore, 3.bpodrazred od 35 do 39 cm srednjega promjera, bez kore, 4.apodrazred od 40 do 44 cm srednjega promjera, bez kore, 4.bpodrazred od 45 do 49 cm srednjega promjera, bez kore. Prema vremenu sjee drvo se dijeli na: -Drvo zimske sjee, oboreno u vremenu od 1. listopada do 31. oujka. -Drvo ljetnje sjee, oboreno u vremenu od 1. travnja do 30. rujna. 33 Jedinice mjera za izraunavanje koliine drva Jedinice mjera za izraunavanje koliine tehnikoga drva su: m3, kg i komad. Oblovinasemjeritakodasepojedinanomjeriduljinaipromjer.Iztihveliina ustanovljava se obujam sa tonou na dvije decimale. Duljinaoblovinemjerisenanajkraemmjestuizaokruujenanie,nacijele decimetre. Nadmjera za obrub (pronc) se ne uraunava u duljinu. Nadmjera u koju se uraunava i obrub iznosi za trupce: -etinjae1cmdo2cmpotekuemmetru,stimdanajednomtrupcusmijebiti najmanje 5 cm odnosno najvie 20 cm, -listae 10 cm bez obzira na duljinu trupca. Kod trupaca za furnir i ljutenje svih vrsta drva ne daje se nadmjera. Promjer se mjeri po pravilu bez kore, na sredini duljine trupca i oble grae meusobno okomito(najveiinajmanji)izaokruujenacijelecentimetre,nanie.Uzimase aritmetika sredina, koja se takoer zaokruuje na cijele centimetre. Ako se promjer mjeri s korom, udio kore se odbija. Izuzetnodo19cmdebljinepromjersemjerijedanputupoloajukakodebloleiu umi (vodoravni promjer). Od 20 cm debljine navie promjer se mjeri dva puta. Ako se u sredini trupca ili oble grae, gdje bi trebalo mjeriti promjer, nalazi kvrga ili zadebljanje,mjerisepromjermeusobnookomito,isprediizatogamjesta,na jednakim udaljenostima, i uzima se aritmetika sredina. Obujam po sekcijama ustanovljava se za trupce i oblu grau ija je duljine preko 6 m. Kodtrupacaizmeuuporabljivihduljinakaoinakrajutrupacamogubitiimanje uporabljivi dijelovi, koji se obraunavaju prema njihovoj uporabivosti. Mjerenjeduljinepromjeraiizraunavanjeduljinaoblegrae,osimklasinognaina obrauna, moe se vriti i elektronskim putem. Jedinice mjere su: -za sitno tehniko drvo: metar, sveanj odreenih dimenzija i komad, -za cijepano tehniko drvo: m3 ili komad, -za tesano drvo: m3 ili komad 34 -za drvo za kemijsko iskoriivanje (celulozno, taninsko i drvo za suhu destilaciju): m3 ili kg, -za drvo za ogrjev: m3 ili kg. Prostorno drvo se slae u sloajeve u obliku prizme, a obujam se iskazuje u m3 natemeljupretvaranjaobujmasloajevaukompaktnudrvnumasu(bezupljina). Sloajeviprostornogdrvauoblikuprizmetrebajubititakvidasloajimapoitavoj duljini istu irinu i visinu. Slaganje se obavlja tako da bude sa to manje meuprostora. Na krajevima jednog sloaja dozvoljava semeusobno okomito slaganje. Kod mjerenjavisinemeusobnookomitihsloajevaodbijase20%.Kodsirovogdrvau umi, po visini sloajeva, daje se nadmjera od 10 %. Sadrajprostornogadrvautvrujesemjerenjemvisine,irineiprojekcije duljine sloaja. Pretvaranjezapreminesloajaukompaktnudrvnumasuvrisepomou redukcijskihkoeficijenata,zavisnoodmjerainamjenekojesuovimstandardom utvrene. Isporuka drva U prometu drvo se isporuuje kao: -trupci i obla graa, u m3 i kg, -cijepano tehniko drvo, u m3 i kg, -sitnotehnikodrvo,ukomadu,m3isvenjevimaodreenihdimenzijaipo tekuem metru, -tesano drvo, u m3 ili u komadu, -drvozakemijskoiskoriivanje(celulozno,taninskoidrvozasuhudestilaciju)u m3 i kg, -drvo za ogrjev, u m3 i kg, -drvo za drvne ploe, u m3 i kg. 35 1.6.3 Greke drva (HRN D.A0.101) Razvrstavanje Greke drveta mogu biti: nepravilnosti oblika oblog drva, nepravilnosti anatomske grae drva, oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja, promjene boje i promjene boje i kozistencije, oteenja od insekata. 1.6.3.1 Nepravilnosti oblika obloga drva Eliptinost (ovalnost): odstupanje poprenog presjeka obloga drva od krunog oblika. Presjeksesmatrapravilnimakorazlikaizmeunajveeginajmanjegpromjeranije vea od 1/10 najveeg promjera. Mjere se najvei i najmanji promjer sa tonou 1 cm i nepravilnost izraava odnosom njihove razlike prema veem promjeru. ljebovitost:odstupanjepoprenogapresjekaoblogdrvaodkrunogoblika,kojiu perifernimzonamaimanepravilnostiuoblikulijebovaorijentiranihkaunutanjosti. Akoodnosdubinenajveeglijebaipromjeranatanjemkrajunijeveiod1/20, presjek se smatra pravilnim. Mjerisenatanjemkrajudubinanajveeglijeba,satonou1cm,iizraava odnosom izmjerene veliine prema veem promjeru. Koninost: odstupanje oblika oble grae od valjka, odnosno od punodrvnosti. Drvo se smatrajedrimakokoninostnijeveaod1%.Naoblojgraimjeresepromjerina debljemitanjemkrajuirazlikapodijelisaduinom.Izraunavaseodnosompada promjerapotekuemmetrupremaveempromjeru.Koninostgraesapercem (ilitem) mjeri se od mjesta na kome prestaje velika deformacija. Kada koninost po duininijejednolina,mjerisenamjestugdjejenajvea,stimdaduinabude 36 najmanje 1 m. Na piljenoj grai mjeri se razlika irine na elima grae i izraava u cm po metru duine. Zakrivljenost: odstupanje geometrijske osi oble grae od prave linije. Ona moe biti: jednostruka: krivina samo u jednoj ravnini, dvostruka: krivina u dvije ravnine, viestruka: krivina u vie od dvije ravnine. Zakrivljenost do 1 % smatra se da ne postoji. Mjeri se najvea visina luka na zakrivljenoj duini i duina tetive tog luka, sa tonou od 1.cm. Izraava se postotak zakrivljenosti koji se izraunava dijeljenjem visine luka sa duinom sortimenta. Na grai sa percem (ilitem) zakrivljenost se mjeri od mjesta prestanka perca koji se ocijeni vizuelno. Raljvost:postojanjedvijeilivieraljinaoblojgrai.Urasleraljesemjerekao eliptinost prema toki. 1.6.3.2 Nepravilnosti anatomske grae drva Nepravilnost strukture drva: ogleda se u nejednakosti irine godova. Mjeri se kod piljene grae na elu koje ima ue godove. elo mora biti ravno, glatko i preciznopodpravimkutom,dabilinijegodovabiletovidljivije.Povuesepravac okomito na godove najvee mogue duine, ovisno od dimenzija i oblika presjeka. Na tom pravcu izmjeri se irina najireg i najueg goda sa tonou 0,5 mm. Nejednakost seizraavaizraunatomrazlikomizmjerenihirina.Kodoblegraepostupase analogno, s tim to se godovi u srcu do 10 % promjera ela ne uzimaju u obzir. Valovitostlinijegodova:nepravilnoststruktureseogledaufinojvalovitostigodova drvetanapoprenompresjeku.Napoprenompresjekupiljenegrae,kojimorabiti obraenkaoutoki,izmjerisepovrinapunogpresjekaidiopovrinesavalovitim 37 godovima.Izraavasepostotnimudjelompovrinesavalovitimgodovimauodnosu na povrinu punog presjeka. Kompresijskodrvo(crljendrvo):lokalnapromjenastrukturedrvaetinjaauvidu zadebljanjazonekasnogdrvaugodovima.Kompresijskodrvojeveinomtamnije obojeno(v.sliku:kompresijskodrvoizraenonaradijalnomipoprenompresjeku). Mjeri se i izraava kao valovitost u toki. Tenzijskodrvo:lokalnapromjenastrukturedrvalistaauvidupojaanjastijenki stanica elatiniranim (neodrvenjenim) vlaknima. Tenzijsko drvo je bjeliaste boje i na povrinamapresjekaimabarunast(vunast)izgled.Nemjerise,negosesamo konstatira postojanje. Kovrdavost(deveravost):nepravilan,isprepletentokdrvnihvlakana(rebravost, upredenost, ikriavost, ikavost ili mazer, cvetost i sl.). Na stranicama piljene grae, na kojima postoji, mjeri se i iskazuje kao valovitost prema toki. Mlazevi:velikairinazoneranog(proljetnog)drvanatangecijalnompresjekugrae. Mlazevi se ne mjere, nego se samo konstatira postojanje. Ekscentrinostsrca:poloajsrcaodstupaodcentrapoprenogpresjekaoblegrae. Mjeriseudaljenousrcaodsreditapresjekaoblegrae,satonouod1cm,a izraava odnosom ekscentrinosti prema srednjoj vrijednosti promjera. Dvostrukosrce:postojanjedvailiviesrcaudrvu,vidljivonapoprenompresjeku koji obino ima ovalan oblik. Mjeri se razmak izmeu centara sa tonou od 1 cmi izraava odnosom tog razmaka i srednje vrijednosti promjera. Unutranja(dvostruka)bijel:postojanjepojasabijeliuunutranjemdijelusriija se obojenost i svojstva skoro ne razlikuju od prave bijeli (na poprenom presjeku dva 38 pojasabijeli).Mjeriseirinapojasasatonouod1cmiizraavaizmjerenom veliinom. Urasla kora: postojanje dijela kore u masi drveta obuhvaena drvom. Moe biti: povrinska, kada izbija samo na jednoj strani grae,prodirua kada izbija na dvije strane grae. Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje. Usukanostice:spiralnoskretanjesmjeradrvnihvlakanauodnosunauzdunuos oblegrae.Premasmjeruicerazlikujeselijevaidesnausukanostice(v.sliku). Mjeri se veliina otklona ice, na duini od 1 m na obloj grai sa tonou od 1 cm, a izraavaodnosomveliineotklonapremapromjeruu%.Smatrasedausukanostne postoji ako je otklon ice do 5 % promjera . Prema veliini otklona razlikuju se: mala usukanost, ako se otklon ice kree od 5 do 10 % promjera, srednja usukanost, ako se otklon ice kree od 10 do 20 % promjera, velika usukanost, ako je otklon ice preko 20 % promjera. Kvrge sraslekvrge(sraljike),ijisugodovisraslisaokolnimdrvomnajmanjena3/4 povrine presjeka kvrge, djelomino srasle kvrge, iji su godovi srasli sa okolnim drvom na duini od 1/4 do 3/4povrine presjeka kvrge, nesrasle (ispadjue) kvrge, iji su godovi srasli sa okolnim drvom na duini manjoj od 1/4 povrine presjeka kvrge. Prema stupnju uraslosti mogu biti: neurasle kvrge: kvrge vidljive na povrini oble grae, zaraslekvrge(sljepice):potpunozaraslekvrgesavidnimtragovima(bradom- kineskim brkovima) na povrini oble grae (kore), v. sliku, urasle kvrge: nevidljive na obloj grai, koje dolaze do izraaja prilikom prerade. 39 Prema stanju drva kvrge mogu biti: zdrave kvrge: bez tragova trulei i pukotina; zdrave kvrge mogu biti: svijetle zdrave kvrge, priblino iste boje kao i okolno drvo, tamne (crne) zdrave kvrge, imaju mnogo tamniju boju od okolnog drva; natrule kvrge: sadre trule do 1/3 povrine presjeka kvrge. trule kvrge: sadre trule preko 1/3 povrine presjeka kvrge, kvrge sa pukotinama: sa 1 ili vie radijalnih pukotina; mogu biti natrule i trule. Prema veliini mogu biti: kvrice: kod etinjaa, promjera do 6 mm, kod listaa, promjera do 10 mm; male kvrge: kod etinjaa, promjera od 7 do 20 mm, kod listaa, promjera od 11 do 20 mm, srednje kvrge: promjera od 21 do 40 mm, velike kvrge: promjera preko 40 mm. Kvrge se mjere na sljedei nain: Kvrge u vijencu (prljen-kvrge) Mjeri se najvea kvrga u prljenu, pa se po njoj odreuje vijenac kvrga. Zarasle kvrge (sljepice) Kod vrsta drvea sa glatkom korom utvuje se dubina sljepice pod platom, na osnovu tzv. brade kineskih brkova koji se vide na povrini kore. Dubina poetka sljepice pod povrinom oblovine dobija se priblino, ako se od polumjeraoblovine na tommjestu odbijeumnoaktogpolumjerasaodnosomizmeuvisine(h)iirine(a)elipseusta (bradavice). -ivii:ostacigranakojesuserazvileizspavajuih(proventivnih)iprigodnih (adventivnih) pupoljaka. Ne mjere se, nego se samo konstatira njihovo postojanje. 40 1.6.3.3 Oteenja drveta od fizikalno-mehanikih utjecaja Raspukline(pukotine,napukline)odutezanjaidrugihinilaca:razdvajanjedrvnih vlakna u uzdunom smjeru: Na obloj grai mogu biti: raspukline na periferiji ela grae (pukotine) koje su: male, ako ne prodiru prema srcu vie od 10 % promjera, velike, ako prodiru vie od 10 % promjera. Mjere se dubinom prodiranja prema srcu i izraavaju odnosom prema promjeru grae. sunane raspukline (napukline) na platu oble grae, koje su: male, ako prodiru u dubinu do 2 cm, srednje, ako prodiru do 3 cm, velike, ako prodiru u dubinu vie od 3 cm. Mjere se dubinom prodiranja u cm. raspuklinekojezauzimajucijeloelooblegraeuradijalnomilitangecijalnom smjeru i teku u pravcu drvnih vlakana. Mjereseduinomprodiranjadudrvnihvlakanagrae,ucm,iizraavaju izmjerenom veliinom ili odnosom prema promjeru ela oble grae. Mogu biti: jednostavne, ako je samo jedna raspuklina, sloene, ako ima vie raspuklina, zvjezdaste, ako ima vie raspuklina koje se kriaju. Po veliini mogu biti: male, ako im je duina du vlakana do 10 cm, srednje, do duine jednog promjera, velike, ako im je duina vea od jednog promjera. Paljivost: raspucavanje oblog drveta u radijalnom smjeru, pri emu raspukline teku od srca gdje su najire, a suavaju se prema periferiji. Prema dubini moe biti. mala paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/6 debljine grae, srednja paljivost: duina protezanja od srca prema periferiji do 1/2 debljine grae, 41 velikapaljivost:duinaprotezanjaodsrcapremaperiferijipreko1/2debljine grae. Po obliku moe biti: jednostruka paljivost: u smjeru jednog promjera (v. sliku), unakrsna paljovost: u smjeru dva razliita promjera, zvjezdasta paljivost: u smjeru vie od dva promjera (v. sliku). Mjerenje jednostruka paljivost: mjere se duina pukotine i promjer ela trupca, a izraunava odnosomduinepukotineisrednjegpromjeraelatrupca,nakomesepaljivost nalazi. unakrsna i zvjezdasta paljivost: mjere se duine pukotina i promjer ela, a izraava seodnosomnajduepukotinepremasrednjempromjerutrupcauznaznakubroja krakova paljivosti. Zimotrenost(mrazopuc):raspuklineusljeddjelovanjajakogmrazakojenastajuu vanjskim slojevima debla i proteu se du stabla, a mogu da prodru do sri (v. sliku). Mjeri se kao raspukline prema toki. Okruljivost: luna ili kruna raspuklina koja se protee pravcem linije godova. Po veliini moe biti: djelomina okruljivost, kada pukotina zahvaa dio periferije goda, potpuna okrulijivost, kada pukotina zahvaa cijelu periferiju goda. Po broju godova, u kojima se javlja, moe biti:jednostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa samo jedan god, dvostruka okruljivost, kada pukotina zahvaa dva goda, viestruka okruljivost, kada pukotine zahvaaju vie od dva goda. Mjerenje potpuna okruljivost i djelomina okruljivost, ako je vea od 1/2 obujma, mjeri se promjerom, a izraava odnosom prema srednjem promjeru ili irini presjeka, djelominaokruljivost,akojemanjaod1/2obujma,mjerisetetivomluka okruljivostiiizraavaodnosomduinetetiveisrednjegpromjerapoprenog presjeka na kome se okruljivost nalazi, sa tonou od 1 cm. 42 Upalakore:oteenjedijelovakoreizloenihjakomzagrijavanjuodsunevihzraka uslijed ega stanice kore umiru. Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje. Deformacije piljene grae: promjena oblika piljene grae uslijed djelovanja vanjskih inilaca (utezanje, anatomska graa, nain obrade). Deformacije mogu biti: Izboenost:zakrivljenostkomadapiljenegraeuuzdunomsmjeruuravnini okomitoj na lice ili nalije (na jednu od irih strana). Mjeri se kao zakrivljenost prema toki. Bonazakrivljenost:deformacijakomadapiljenegraeuuzdunomsmjeruu ravnini paralelnoj sa licem ili nalijem (sa jednom od irih strana). Mjeri se kao zakrivljenost prema toki. Koritavost: zakrivljenost komada piljene grae po irini . Mjeri se kao zakrivljenost prema toki. Vitoperost: spiralna zakrivljenost komada piljene grae u uzdunom smjeru . Mjeriseveliinomodstupanjaodhorizontalnepodlogenamjestunajveeg odstupanja. Mjeri se i izraava u mm. Oiljci (zarasline): zarasla lokalna oteenja. Mjeriseiobraunavazaraslapovrinaucm2iiskazujeveliinompovrineibrojem oiljaka na grai. Ostala oteenja drva od fizikalno-mehanikih utjecaja oteenja od groma, oteenjakojasenalazenagrai,anastalasuusljedpovredenaivomdrvetu (zasjecanja, navrtanja, zabijanja avala i sl.), oteenja nastala prije i u toku uporabe nepravilnim radom (privlaenje, tociljanje) i slino. Mjere se: 43 na obloj grai dubina oteenja, sa tonou od 0,1 cm i promjer grae, sa tonou od 1 cm, i iskazuje odnosom dubine i promjera, kao i veliinom i brojem oteenih mjesta, napiljenojgraidubinaoteenjaidebljinagrae,satonouod0,1cm,i iskazujeodnosomdubineoteenjaidebljinegrae,kaoiveliinomibrojem oteenih mjesta. 1.6.3.4 Promjene boje i promjene boje i konzistencije Promjenaboje:odstupanjeodprirodnebojedrvetapoddjelovanjemoksidacije, svjetlostiidrugihinitelja,priemudrvodobijasivu,ukastu,bjeliastu,smeui tamnu boju (sivljenje, uenje, smeenje i crnjenje), bez smanjenja tehnikih svojstva i uporabljivosti drva. Mjerenje Na obloj grai: naperiferijielamjerisedubinazahvaenogdijelaipromjerelaiizraava odnosom dubine i promjera, u srcu mjeri se promjer zahvaenog dijela i promjer ela grae i izraava njihovim odnosom. Nepravasr(lano,crveno,smeesrce,smeejezgro):promjenaanatomskegrae stvaranjemtilaustanicamadrvabakuljavihvrstadrva;nepravasrimanepravilan oblikkojisenepoklapasagranicamagoda;razlikujeseodostalogdrvapoboji, heterogenoj strukturi i nepravilnim oblikom. Moe biti: svijetla, zdrava, jednobojna i priblino pravilnoga oblika u odnosu na godove, tamno omeena (crveno srce), plamenasta (zvjezdasta), nepravilno zvjezdastoga oblika i tamne boje. Naoblojgraimjeriseprosjenimpromjeromzahvaenepovrineiizraava postotnimodnosompremapromjeruelaoblegrae.Zautvrivanjeveliineneprave sri za oba ela grae, uzima se aritmetika sredina izmjerenih vrijednosti na oba ela. 44 Napiljenojgraimjerisezahvaenapovrinaipovrinapunogpresjekasatonou od 1.cm2. Izraava se odnosom povrine neprave sri prema povrini punog presjeka, u postotku. Mrazna sr (srod studeni,mrzlo jezgro): postojanjenepravesriuslijed djelovanja mraza, sivosmee boje sa tamnijim rubom. Mjeri se i izraava prema toki. Prelodrvo:drvoijafizikalnaimehanikasvojstvasuseutokuprocesaprirodnog starenja smanjila (npr. manja volumna masa, vrstoa i elastinost). Ne mjeri se, nego se samo konstatira postojanje. Mrlje i trake: promjene boje uslijed djelovanja gljiva koje ne umanjuju tvrdou drva (prva faza djelovanja). Mjerenje Mrlje na obloj grai: naperiferijielamjerisezahvaenadubinaipromjerelaiizraavaodnosom dubine i promjera, u srcu mjeri se promjer zahvaenog dijela i promjer ela grae i izraava njihovim odnosom. Mrljenapiljenojgrai:mjerisezahvaenapovrinaipovrinaodgovarjuestranice grae i izraava u postocima. Trake:mjeriseduinaiirinatrake,umm,uzimajuiuobzirinjihovbrojpometru duine ili na cijeloj duini grae. Obojenost bijeli: promjena boje bijeli uslijed djelovanja gljiva koje ne izazivaju trule i ne umanjuju tvrdou. Obojenost bijeli razvrstava se: Po boji: modrina (plavetnilo) - obojenost sa plaviastim nijansama, zelenilo - obojenost sa zelenkastim nijansama, 45 mrlje - narandaste, ute, ruiaste, ljubiaste i smee boje. Po intezitetu (stupnju obojenosti): svijetlaobojenost-obojenostdrvaublijedimtonovimaprikojojjevidljiva tekstura, tamnaobojenost-obojenostdrvaujakimtonovimapriemujenjegova tekstura nevidljiva. Po dubini: povrinska obojenost - kada dubina obojenosti iznosi najvie 2 mm, duboka obojenost - kada je dubina obojenosti vea od 2 mm, unutranjaobojenost-kadajepromjenabojenaizvjesnomrazmakuod povrine. Po veliini: mala obojenost- sasvim svijetle boje i obuhvaa u veimmrljama ili prugama do 1/6 povrine piljene grae ili ela oble grae, srednjaobojenost-obuhvaauveimmrljamailiprugamado1/3povrine piljene grae ili ela oble grae, velika obojenost - obuhvaa do 1/2 povrine i debljine piljene grae ili ela oble grae, potpunaobojenost-obuhvaapreko1/2povrineidebljinepiljenegraeili ela oble grae. Mjere se elementi za izraunavanje zahvaene povrine, njena dubina (po mogunosti) iukupnapovrinarezanegrae.Dubinasemjerisatonouod1mm,azahvaena povrinaucm2.Veliinaseizraavapostotnimodnosomzahvaenepovrineprema ukupnoj povrini strane, i dubinom maksimalnog prodiranja. Smee mrlje mekih listaa: smee mrlje du godova ili smea obojenost tkiva drva. Mjerenje se vri prema toki. Rujavosthrastovine:promjenabojekojanastajeuslijedoksidacijetaninskih sastojaka pod odreenim uvjetima. Mjeri se prema toki. 46 Piravost(prozuklost):promjenaprirodnogtonabojeobleipiljenegraeucrvenoi crveno-smee uz smanjenje permeabilnosti tj. propustljivosti za tekuine (zaguenost). U daljnjem stupnju razvoja dolazi do pojave crnih linija, crvenih, bijelih i crnih tonova koje izazivaju gljivice (piravost). Krajnji stupanj razvoja zavrava se mramornom trulei. Prema stupnju razvoja izaziva slabljenje mehanikih svojstava. Mjeri se prema toki. 3.501 Mjerenje Na obloj grai: naperiferijielamjerisedubinazahvaenogdijelaipromjerelaiizraava odnosom dubine i promjera, u srcu mjeri se promjer zahvaenog dijela i promjer ela grae i izraava njihovim odnosom. Rujavostetinjaa:poetnistupanjtruleikojiseogledaupromjenibojedrva,ne umanjujui mu vrstou. Moe biti: malarujavost-kadajetrakastozahvatilaperiferijuelaoblegraeilijednuivicu piljene grae, srednjarujavost-kadajetrakastozahvatilaperiferijuisredinuelaoblegraeili dvije ivice piljene grae, velika rujavost - kada je potpuno zahvatila jedno elo oble grae ili povrinu jedne strane piljene grae, potpunarujavost-kadajepotpunozahvatilaobaelaoblegraeilidvijestrane piljene grae. Mjeri se prema toki. Trule:fazarazaranjadrvauslijeddjelovanjagljivakojaseogledajoizrazitijom promjenom boje, zatim smanjenjem teine, tvrdoe i vrstoe. Po boji razlikuju se: 47 bijela trule - promjena prirodne boje drva usvijetlo-bijelu, bjeliastu ili ukastu boju trulog drva, crvena trule - promjena prirodne boje drva u crvenu ili smeu boju trulog drva, boginjava trule- promjena prirodne bojedrva u tamnosmeu boju trulog drvasa nepravilno razasutim bijelim pjegama, proaranatrule-kadanadrvunastajusmeemrljerazasuteuvidutrakakoje poute ili pobijele. Prema smjetaju razlikuju se: periferna trule - kada je zahvatila vanjsku (perifernu) zonu drva, centralna trule - kada je zahvatila unutranju (centralnu) zonu drva, nepravilna trule - kada je nepravilno zahvatila i vanjsku i unutranju zonu drva. Mjeri se prema toki. 1.6.3.5 Oteenja od insekata Buotine (hodnici) i rupe (otvori) - oteenja koja insekti stvaraju u drvu. Razlikujemo oteenja po dubini, veliini i broju. Po dubini: plitke, kada nisu dublje od 5 mm, duboke, kada su dublje od 5 mm. Po veliini: sitne, kada je promjer do 3 mm (muiavo drvo), krupne, kada je promjer vei od 3 mm (crvotono drvo). Po broju: malamuiavostodnosnocrvotonost:kadasubuotine,najvie1pometru duineumskogsortimentailipiljenegraerasporeenenajednojidrugoj strani daske ili na dvije strane gredice, srednjamuiavostodnosnocrvotonost:kadasubuotine,najvie4pometru duineumskogsortimentailipiljenegraerasporeenenaizmjeninona jednoj i drugoj strani daske ili na dvije strane gredice, 48 velikamuiavostodnosnocrvotonost:kadasubuotinerasporeeneu grupama po itavom platu umskog sortimenta ili piljene grae na obje strane daske ili na sve etiri strane gredice. Mjerenje Mjeresedubinaipromjerotvora,satonouod1mm,kaoibrojpometruduine. Iskazuje se u izmjerenim veliinama i brojem po metru duine, s tim to se kod piljene grae greka iskazuje za svaku oteenu stranu. 49 1.6.3.6 Slikovni prikaz teksture i greaka drva Tekstura drva 50 Nepravilnosti grae drva 51 Greke drva 52 Greke drva 53 Greke od insekata 54 Mjerenje zakrivljenosti trupca Zakrivljenost se rauna prema izrazu: Zhla= 100(%) gdje je: Z - zakrivljenost (%), ha - visina luka na mjestu najvee zakrivljenosti (cm), l - duljina trupca (cm). Mjerenje usukanosti ice Usukanost ice se rauna prema izrazu: uhdS= A gdje je: u - usukanost ice, Ah - odstupanje toka ice od uzdune osi trupca na mjestu najvee usukanosti ice i na duljini od 1m (cm), dS - srednji promjer trupca (cm). Mala usukanost ice Srednja usukanost ice Velika usukanost ice u < 0,10 dS u = 0,10 - 0,20 dS u > 0,20 dS 55 1.6.4 Rudniko drvo (HRN D.B1.023 - 1980.) Rudnikodrvojeoblovinazauporabuurudnicimaupodzemnimradovima. Rudniko drvomora biti zdravo i pravo(bezsljepica, pukotina i okruljivosti).Sjee se zimi, a etinjae i ljeti. Od hrasta, bagrema, brijesta, jasena, graba, bukve, pitomog kestena i svih vrsta etinjaa osim vajmutskog bora. Debljina rudnikog drva kree se od 9 do 26 cm (mjereno u sredini), duljina od 1,5do5m.Isporukaum3 ilikg.Listaeseisporuujuskorom,kojaseodbijaod sadraja, a etinjae bez kore. Dozvoljenegreke:jednostranakrivinavisinelukado7%duljinekomada srednje debljine; plavetnilo, periferna i trakasta rujavost, usukanost do 2/3 promjera po 1 m, koninost do 15 mm, zdrave kvrge za listae, a za etinjae srasle i nesrasle kvrge iji promjer nije vei od 1/3 promjera oblovine. Nedozvoljavase:pukotineodgromaimraza,oteenjaodinsekata, okruljivost, trule. 1.6.5 Oblo i cjepano drvo (Kolarska graa) (HRN D.B3.021 - 1955.) Zdravaibezkvrga;sjeasevrizimi;odhrasta,jasena,brijesta,bagrema, breze i bukve. Dimenzije:duljina2mnavie(kodbreze3,5-4,0m);debljina15-25cm srednjeg promjera; isporuka u m3 (neokorano). Dozvoljenegreke:kodkomadaduljihod2mnasvakomdaljemmetrupo1 mala zdrava kvrga. 1.6.6 Piloti(HRN D.B1.021 - 1982.) Pilotisuoblocrnogorinoilibjelogorinodrvokojeseupotrebljavaza uvrivanje temelja. Vrste drva 56 Pilotiseizraujuodsljedeihvrstadrva:smreka,jela,bor,ari,hrast,cer, bagrem, pitomi kesten, klen, joha i topola. Dimenzije Duljinepilotasuod4mrastuipo0,50cm.Promjerpilotanadonjemkraju iznosi: a) za pilote iz komada 18 cm rastui po 2 cm, b) za pilote iz sloenog presjeka (u svenjevima) 10 cm rastui po 2 cm. Kvaliteta Zaizradupilotadrvomorabitizdravo,pravo,jedro,bezkvrgaisljepica,bez pukotina, zimotrenosti, okruljivosti i buotina od insekata. Dozvoljene greke Hrastovi piloti: a) zakrivljenost ukoliko se spojnica sredita oba ela nalazi unutar debla, b) srednja usukanost, c) parcijalna okruljivost, do 1/3 promjera, d) zdrave kvrge, e) prela bijeljika, koja se odbija od sadraja, f) pojedinane buotine od strizibube, g) muiavost u bijeljici. Piloti od etinjaa: a) zakrivljenost ukoliko se sredita oba ela nalaze unutar debla, b) srednja usukanost, c) zdrave kvrge, d) pojedinane buotine od insekata. Drvo za pilote etinjaa mora biti oieno od kore. Drvo se sjee zimi, a etinjae mogu i ljeti. Drvo za pilote mjeri se pojedinano i to: promjer na tanjem kraju, a duljina od ela do ela na najkraem mjestu. ela pilota moraju biti prerezana okomito na njihovu duljinu. Za izraunavanje obujma mjeri se srednji promjer. Duljina se mjeri i iskazuje u cijelim decimetrima. 57 Piloti se isporuuju um3. 1.6.7 Trupci za furnir - bjelogorini (HRN D.B4.020 - 1979.) Ovasenormaodnosinasvevrstetvrdeimekebjelogoricekojeodgovaraju uvjetima za izradu furnira, osim hrasta. Mjere Trupciseizraujuuduljinamaodnajmanje2,0mteveihduljinarastuipo 10.cm. Srednjipromjertrupacabukvemoraiznositinajmanje40cm,asvihostalih vrsta tvrdih i mekih listaa mora iznositi najmanje 35 cm. Klasifikacija Trupci za izradu furnira svrstavaju se u jednu klasu. Kvaliteta Opi uvjeti: Trupcimorajubitizdravi,pravi,pravihvlakana,sasrcempriblinousredini, jedri, pravilnih godova, prirodne boje, bez kvrga, sljepica, okruljivosti, zimotrenosti, paljivosti i greaka od insekata. Dozvoljene greke Dozvoljene su sljedee greke: zdrave srasle kvrice, neogranieno; jedna mala kvrgado20mmpoduljinskommetru;zdravanepravasr(crvenosrce),do1/5 srednjegpromjera;unutranjanatrulost,do1/10srednjegpromjera;jednostrana zakrivljenost;visinalukado2%odduljinetrupca;ozljede,zaraslerane,natrulai obojenabijeljika,dodubine1/20srednjegpromjera;eliptinost,do20%srednjeg promjera;koninost,do3%promjeranadebljemkraju;ljebovitost,dubinedo5% promjeratrupacanatanjemkraju;okruljivostinagorjelost,do1/10srednjeg promjera; raspuklina na jednom elu trupca do 10 cm dubine.Najednomtrupcu dozvoljavaju se do 4 od nabrojanih greaka. Dozvoljene dopunske greke 58 Zatrupcejasena:zdravanepravasr(smeasr)do30%promjeranatanjem kraju; - za smei jasen - zdrava, neprava sr (smea sr) do 80 % promjera na tanjem kraju. Zatrupcemekihlistaa:svegrekesrcado10%srednjegpromjerabez bonifikacije, a preko 10 % odbija se cjelokupni volumen drveta obuhvaena grekom, s tim da je irina vijenca najmanje 25 cm na tanjem kraju. Izrada i isporuka Sjeatrupacalistaazaizradufurniravrisezimi,akodbukveitopolepo sporazumu i ljeti. Zimi sjeeno drvo isporuuje se do 30. travnja, apo sporazumu do 31.svibnja.Ljetisjeenodrvoisporuujeseposporazumu,anajkasnije30dana poslijesjee.Trupciseisporuujuneokorani,ukolikozakonomozatitiumanije drugaije propisano. Kvrge moraju biti dobro otesane u ravnini povrine trupca. Izmjena (HRN D.B4.020/1 - 1990.) TrupcizafurnirlistaaobiljeavajuseoznakomFiliidentifikacijskimbrojem trupca, koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski brojmorajubiti vidljivi i stavljajuse na elo trupca. 1.6.8 Trupci za furnir - hrasta (HRN D.B4.031 - 1979.) Mjere Trupci se isporuuju u duljinama od najmanje 2,0 m, a veih duljina rastui po 10cm.SrednjipromjertrupacazaproizvodnjurezanogfurniraI.iII.klasemora iznositi najmanje 40 cm. Klasifikacija Trupci za proizvodnju raznog furnira razvrstavaju se u dvije klase kvalitete. Kvaliteta Trupci I. klase: 59 Opi uvjeti: Trupcimorajubitizdravi,pravi,pravihvlakana,jedri,beznapuklina,kvrga, okruljivosti, zimotrenosti, buotina od insekata, raspuklina i mehanikih ozljeda. Dozvoljene greke Dozvoljenesusljedeegreke:zdravekvricedopromjera5mm, neogranieno;zdravekvricedopromjera10mm,do2natekuimetar;malakvrga promjera do 20mm, 1 na tekuimetar; jednostrana zakrivljenost; visina luka do 2% odduljinetrupca;buotineodstrizibubakodtrupacasrednjegpromjeraveegod55 cm,po jedna na tekui metar; centralna trule se dozvoljava uz uvjetda irina prstena nazdravomdijeludrvetanatanjemkrajuiznosinajmanje25cm;trulodrvose bonificira;prela,natrulaimuiavabijeljikajedozvoljena,aliuzuvjetdapromjer zdravog drveta ima najmanje 40 cm; bijeljika se u ovom sluaju bonificira; koninost do30%promjeranadebljemkraju;eliptinost,do20%srednjegpromjera; djelominepovredekoreprimanipulacijiitransportu;raspuklinanajednomelu trupca,do10cmdubine;ozljede,zatresiizaraslerane,dodubine5%srednjeg promjera; okruljivost i nagorjelost do 10 % srednjeg promjera. Na jednom trupcu moe biti do 4 od nabrojanih greaka. Trupci II. klase: Dozvoljenegreke:zdravekvrice,promjerado10mmneogranieno,amale kvrgedo20mm,po2natekuimetar;zatezdubinedo10%odsrednjegpromjera; buotineodstrizibuba,po1natekuimetar;prela,natrulaimuiavabijeljikaje dozvoljenauzuvjetdapromjerzdravogdrvetaimanajmanje35cm;bijeljikaseu ovomsluajubonificira;koninost,do5%promjeranadebljemkraju;eliptinost neograniena; usukanost vlakana, mala; dvostruko srce sa razmakom centra, do 20 % promjeratrupca;povredakore,djelomina;eoneraspuklinenaobaela,zajednodo 10 cm; pukotine, zimotrenost i nagorjelost, do 40 % promjera. Na jednom trupcu moe biti do 6 nabrojanih greaka. Izrada i isporuka Trupciseisporuujuskorom:sjeasevrizimi.Rokisporuketrupaca posjeenih zimi je kraj travnja. 60 Izmjena (HRN D.B4.031/1 - 1990.) Trupci za furnir hrasta obiljeavaju se oznakom F - I ili F - II, zavisno od klase kvalitete, ili identifikacijskim brojem trupca koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski broj moraju biti vidljivi i stavljaju se na elo trupca. 1.6.9 Trupci za ljutenje - bjelogorini (HRN D.B4.022 - 1979.) Ovaj standard se onosi na razne vrste tvrde i meke bjelogorice, koje odgovaraju uvjetima za izradu ljutenih furnira. Vrsta drva se mora navesti u narudbi. Mjere Trupci se izrauju u duljinama od najmanje 2,0 m, a za vee duljine rastui po 10 cm najvie. Srednji promjer mora iznositi najmanje 35 cm, a javora i mekih listaa mora iznositi najmanje 30 cm. Klasifikacija Trupci za ljutenje listaa svrstavaju se u jednu klasu. Kvaliteta Opi uvjeti: Trupcimorajubitizdravi,pravi,pravihvlakana,sasrcempriblinousredini, jedri, pravilnih godova, prirodne boje, bez kvrga, sljepica, okruljivosti, zimotrenosti, paljivosti i greaka od insekata. Dozvoljene greke Dozvoljene su sljedee greke: zdrave kvrge do 20 mm promjera neogranieno, ado40mmpromjerado2naduljinskimetar;zdravanepravasr,do70%od promjera;svegrekeusrcu,kojesvojimosobinamaneutjeunakvalitetu uvrivanja u stroju za ljutenje i da periferna uporabljiva zona izmjerena na najuem mjestunaeluiznosinajmanje1/6promjera,ito:akojegrekado10cm,bez bonifikacije,apreko10cmsabonifikacijompremauporabljivostidrveta;eone raspukline ukupne duljine do 10 cm; jednostrana zakrivljenost; visina luka do 2 % od duljine trupca; koninost, do 3 % veeg promjera; ljebovitost, dubine do 3 % srednjeg 61 promjera;djelominapovredakoreprimanipulacijiitransportu;srednjausukanost; ekscentrino srce. Na jednom trupcu dozvoljava se najvie 5 od nabrojanih greaka. Izrada i isporuka Trupci se izrauju neokorani, sa otesanim kvrgama u povrini plata. Trupci se sijekuzimi,atrupcibukve,topole,jasikeivrbe,posporazumuiljeti.Zimisjeeno drvo isporuuje se do kraja travnja, a po sporazumu do kraja svibnja, a ljeti sjeenopo sporazumu. Izmjena (HRN D.B4.022/1 - 1990.) TrupcizaljutenjelistaaobiljeavajuseoznakomLiliidentifikacijskim brojem trupca, koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski brojmorajubiti vidljivi i stavljajuse na elo trupca. 1.6.10 Trupci bjelogorini za piljenje (HRN D.B4.028- 1979.) Predmet standarda Ovimstandardomseutvrujutehnikiuvjetiiklasifikacijabjelogorinih trupacanamijenjenih za piljenu grau. Vrsta drva Ovaj standard se odnosi na sve vrste tvrdih i mekih listaa koje su namijenjene za izradu piljene grae. Mjere Trupci svih vrsta listaa i svih klasa isporuuju se u duljinama od najmanje 2,0 m,azaveihduljinarastuinajviepo10cm,osimtrupacacrnoggrabakojise isporuuje u duljinama od najmanje 1,5 m. Srednji promjeri trupaca za pojedine klase kvalitete dati su u tablici 1. Oznaene mjere, u cm, su najmanje mjere. Klasifikacija Trupcilistaazarezanjerazvrstavajuseutriklasekvalitete,kakojedatou tablici. 62 Mjere u cm Vrsta drvetaK l a s e I.II.III. Bukva i hrast302525 Jasen, brijest, javor3025 Grab3520 Crni grab2015 Bagrem2520 Meki listae2520 Kvaliteta Trupci I. klase Opi uvjeti: TrupciI.klasemorajubitizdravi,pravi,pravihvlakana,jedri,beznapuklina, raspuklina, kvrga, zimotrenosti, okruljivosti i buotina od insekata. Dozvoljene greke Dozvoljavajusesljedeegreke:zdravekvriceimalekvrge,do20mm, neogranieno; zdrave srasle kvrge veliine do 15 % srednjeg promjera trupca, po jedna na tekui metar; po jedna sljepica na dva tekua metra; po jedna raspuklina na jednom ilinaobaelaukupneduljinesrednjegpromjeratrupca;buotineodvelikogcrva, jedna na svaka dva metra i od muica do 3 na tekui metar, ukoliko ne zalaze u sriku; jednostranazakrivljenost;visinalukado3%odduljinetrupca;malausukanost; koninost, do 4 % od promjera na debljem kraju; ljebovitost, dubine do 5 % promjera trupcanatanjemkrajutrupca;eliptinost,neograniena;svegrekeusrcu,do20% promjeratrupca,bezbonifikacije;zahrastovinu,bijeljikasanapuklinama,prela, natrulaimuiava.djelominapovredakoreprimanipulacijiitransportu;srednja usukanost; ekscentrino srce. Na jednom trupcu mogu biti najvie 4 od nabrojanih greaka. Trupci II. klase Opi uvjeti U pogledu vanjskog izgleda, vai isto to je reeno za trupce I. klase. Dozvoljene greke 63 Dozvoljavaju se sljedee greke: zdrave srasle kvrice, male i srednje kvrge, do 40mmpromjera,neogranieno;zdravekvrge,veliinedo1/4srednjegpromjera trupaca po jedna na tekuem metru; sljepice visine bradavice na kori, do 4 cm (kvrge od grana debljine do 2 cm) neogranieno, a vee sljepice po jedna na tekuem metru; sve greke u srcu, do 1/4 srednjeg promjera, bez bonifikacije; raspukline na jednom ili obaelatrupaca,doduljinesrednjegpromjera;jednostranazakrivljenost;visinaluka do4%duljinetrupca;eliptinost,neograniena;koninost,do6%veegpromjera; srednja usukanost; buotine od velikog crva, po jedna na tekuemmetru; buotine od muica,potrinatekuemmetru,ukolikoneulazeusriku;ljebovitost,dodubine 10.%srednjegpromjera;zaguenostsaobaela,ukupnodo10%duljinetrupca;za hrastovinu, bijeljika sa napuklinama, prela, natrula i muiava. Na jednom trupcu moe biti najvie 6 od nabrojanih greaka. Trupci III. klase TrupcizarezanjeIII.klasemoguimatigrekekojesuveeoddozvoljenihza II.klasu,aliogranienesljedeimdozvoljenimgrekama:zdrave,maleisrednje kvrge,neogranieno;nasvakomtekuemmetrupo2zdravekvrgeveliinedo30% srednjegpromjeratrupca;sljepicevisinebradavicenakorido4cm(kvrgeodgrana debljine do 2 cm) neogranieno, a vee sljepice po 2 na tekui metar; greke u srcu, do 50 % srednjeg promjera bez bonifikacije; raspukline na jednom ili oba ela trupca, do dvostrukeduljinesrednjegpromjeratrupca;jednostranazakrivljenost,visinalukado 5.%duljinetrupca;eliptinost,neograniena;koninostdo10%veegpromjera; usukanostvelika;dvostrukosrce;buotineodvelikogcrvailimuice,do5natekui metar;ljebovitost,neograniena;zaguenostsaobaela,do15%duljinei2cm dubine po obimu. Na jednom trupcu moe biti najvie 6 od nabrojanih greaka. Dozvoljene dopunske greke Porednabrojanihgreaka,zdravanepravasr,zapojedinevrstedrvetaiklase kvalitete, smije najvie iznositi, u postocima, u odnosu na promjer trupca kako je dato u tablici. 64 Vrsta drvetaK l a s e I.II.III. %%% Bukva 5080neogranieno Jasen50neogranieno- Javor4060- Meke listae5070- Ostale vrste listaa--- Napomena:Zatrupceoddrugihbjelogorinihvrstakojeovdjenisuspomenute,vae odredbeupogledukvaliteteimjerakaonajsrodnijevrstepoovom standardu. Izrada i isporuka Trupci se normalno isporuuju sa korom. Debljina kore se odbija od promjera. Trupci se, po pravilu, sijeku zimi, a na zahtjev mogu se sjei i ljeti. Zimi sjeeno drvo cera,bukve,javora,klena,graba,joheibrezeisporuujesedokrajatravnja,apo sporazumu do kraja svibnja. Ljeti sjeeno drvo isporuuje se po narudbi a najkasnije 30 dana od sjee. Izmjena (HRN D.B4.028/1 - 1990.) Trupci listaa za rezanje obiljeavaju se oznakama I, II ili III, zavisno od klase kvalitete, ili identifikacijskim brojem trupca, koji odreuje proizvoa. Slovna oznaka ili identifikacijski brojmorajubiti vidljivi i stavljajuse na elo trupca. 65 1.6.11 Trupci za pragove (HRN D.B4.026 - 1979.) Ovimstandardomseutvrujutehnikiuvjetiiklasifikacijaoblovine namijenjena za izradu raznih obinih eljeznikihh pragova. Vrsta drveta Pragovi se izrauju od hrasta, cera, bukve, pitomog kestena, bora i aria. Vrsta drveta se mora navesti u narudbi. Mjere Trupcizanormalnikolosjekisporuujuseuduljinamado2,5mi2,6msa promjerom na tanjem kraju od najmanje 29 cm. Klasifikacija Trupci za pragove svrstavaju se u jednu klasu. Kvaliteta Opi uvjeti: Trupci moraju biti zdravi i pravi. Dozvoljene greke Dozvoljenesusljedeegreke:zdravekvrge,neogranieno,aupojasuleita dozvoljavajusesvezdravekvrgeosimvelikih;natrulekvrgenapovrinitrupca,kod trupca promjera 35 cm, navie, neogranieno, a sljepice, ukoliko su u srcu trupca, koje zauzima1/2promjeratrupca,neogranieno;zdravanepravasrodhladnoe(mrzla sr), do najvie 50 % promjera trupca; mala modrina u bijeljici, do 5 % od isporuene koliine trupaca; do 3 buotine od strizibuba po trupcu; srednja muiavost do 5 % od isporuenihkomadatrupacazapragove;eoneraspuklinenaobaela;dodubineod 20cm;sunanenapuklineipukotinedodubineod2cm;jednostranazakrivljenost; visina luka do 3 % duljine trupca.Izrada i isporuka Trupci se sijeku zimi a isporuuju se do 30. travnja. 66 Izmjena (HRN D.B4.026/1 - 1990.) TrupcizapragoveobiljeavajuseoznakomPiliidentifikacijskimbrojem trupca,kojiodreujeproizvoa.Slovnaoznakailiidentifikacijskibrojmorajubiti vidljivi i stavljaju se na elo trupca. 1.6.12 Ogrjevno drvo (JUS D.B5.023 - 1984) Definicija Ogrjevnodrvojeonokojeseupotrebljavazaproizvodnjutopline.Izraujese od svih vrsta drveta. Sjee se u zimskoj i ljetnoj sjei. Suho drvo za ogrjev-od sjee je proteklo najmanje 6mjeseci. Sirovo drvo za ogrjev - od sjee je proteklo manje od 4 mjeseca. Prematvrdoidijelisena:tvrdodrvolistaa(hrast,bukva,grab,cer,bagrem, javor,jasen,brijest,klenidrvovokarica),drvomekihlistaa(breza,joha,lipa, topola, vrba), drvo etinjaa (jela, smreka, bor, ari). Prema obliku razlikuju se: Cjepanice,komadidrveta1mduljine.Izraujusecijepanjemoblog drvetapromjera14cmnavie,kojejesaobakrajapilomprerezano.Tetivaluka cjepanice iznosi 10 do 24 cm. Cijepane oblice su irine 12 do 20 cm. O b l i c e, izrauju se od oblog drveta, koje je sa oba kraja prepiljeno pilom. Oblice su duljine kao i cjepanice, a promjera 7 do 12 cm. Sjeenice,izraujuseodoblogdrvetakojejenaobakrajapresjeeno sjekirom ili pilom. Promjera su 3 do 7 cm, a duljine su od 0,90 do 1,20 m. G u l e,kvrgavi, necjepivi komadi drveta, debljine do 40 cm, a duljine od 0,50 do 1,20 m. P a n j e v i n a,komadi drva dobiveni cijepanjem panja debljine 15-40 cm. Otpaci,komadidrvakojiotpadajuprisjei,rezanju,cijepanju,tesanjui koranju u umi, na pilani i CMS. Komadi drva su debljine 0,5 do 25 cm, irine 2 do 25 cm i duljine 15 do 120 cm. Prema kvaliteti ogrjevno drvo dijeli se: 67 I. klasa- cjepanice i oblice. Doputa kvrge svih vrsta i veliina, natrulost do 10 % isporuene koliine, 30 % prozuklih komada, visina luka do 15 cm, neograniena usukanost. II. klasa- cjepanice i oblice koje ne pripadaju I. klasi te gule duljine 0,5 do 1,2 m i debljine 25 do 40 cm. Doputa se zakrivljenost, usukanost neograniena,20%trulihkomadai50%prozuklihkomadaod isporuenekoliine,kvrgesvihvrstaiveliina,komadiuobliku kraticakojezajednoineduljinuido10%odisporuene koliine. Sjeenice- doputene sve kvrge, prozukli i natruli komadi do 30 % koliine. Panjevina-zdrava,oienaodzemljeikamenja.Doputase30% prozuklih i natrulih komada i neistoe do 5 % obujma drva. Otpaci - doputa se 30 % natrulih i prozuklih komada. Ogrjevnodrvoisporuujeseimjeriskoromum3iliukg.Prostornodrvo sloaja svodi se na m3 pomou pretvorbenih koeficijenata: - za sloajeve tehnike cjepanice 0,80 - za sloajeve tehnike oblice0,75 - za sloajeve prostornog drveta za celulozu, polucelulozu i drvenjau od etinjaa i listaa0,70 - za sloajeve pilanskih otpadaka0,50 - za sloajeve umskih oststaka0,40 - za sloajeve panjevina0,45 - za sloajeve sjeenice0,55 - za sjeke0,37 - za drvo za ogrjev i za drvo za drvne ploe0,69 68 Drvo za ogrjev kao materijal za preradbu Drvo za suhu destilaciju ZasuhudestilacijumoeseuporabitidrvozaogrjevodtvrdihlistaaI.iII. klase i sjeenice. Drvo za generatore Kao drvo za generatore slui drvo za ogrjev, usitnjeno na mjere 4 cm x 5 cm x 7 cm, koje mora biti zdravo, bez piljevine i drugih neistoa. Stavlja se u promet u kilogramima i pomijeano iz svih vrsta drvea. Drvo za dobivanje terpentina i kalofonija Zadobivanjeterpentinaikalofonijasluipanjevinaetinjaabezkorijenjai ila, promjera do 10 cm, oiena od pijeska, kamenja, zemlje i trulei. Mogu se upotrebljavati i otpaci. Oblovina za ogrjev Drvozaogrjevosimuprostornomoblikumoesestavitiuprometiuobliku oblovine duljine od 1 m pa navie. Promjer se zaokruuje na cijele centimetre, a duljina na 10 cm. Nadmjera se ne daje. Oblovina se mjeri zajedno sa korom, u m3 ili u kg. Po kvaliteti dijeli se na I. i II. klasu. U I. klasu spada oblovina sa sljedeim dozvoljenim grekama: -kvrge svih vrsta i veliina, -natruli komadi do 10 % od isporuene koliine, -prozukli komadi do 30 % od isporuene koliine, -zakrivljenost sa visinom luka do 15 cm, -usukanost, neograniena. 69 U II. klasu spada oblovina sa sljedeim dozvoljenim grekama: -kvrge svih vrsta i veliina, -zakrivljenost i usukanost, neograniena, -komadi sjeeni sa jednog ili sa oba kraja, -natruli komadi do 20 % od isporuene koliine, -prozukli komadi do 50 % od isporuene koliine. 1.6.13 Stupovi za vodove (HRN D.B2.020 - 1982.) Definicija Stupovizavodovesuoblagraakojaseupotrebljavazaizradu telekomunikacijskih i elektromagnetskih vodova. Izrada Stupovi se izrauju od svih vrsta hrasta (osim cera), pitomog kestena, bagrema, jele, smreke, aria, bijelog i crnog bora. Drvozastupovesesijeezimi.Korailikoseodmahgruboskidaju.Deblose prikrajaodmahudimenzijestupa.Svedoisporukestupovimorajubitisloenina leg