osnove kriminologije sa viktimologijom

8/7/2019 Osnove Kriminologije Sa Viktimologijom

http://slidepdf.com/reader/full/osnove-kriminologije-sa-viktimologijom 1/21

OSNOVE KRIMINOLOGIJE

PREDMET KRIMINOLOGIJE

- određivanje predmeta neke znanosti – osnovni kriterij po kojem se ona oblikuje u zasebnu isamostalnu disciplinu i po kojem se razlikuje od neke druge srodne discipline

- predmet svake znanosti – dva sastavna dijela: određenu količinu činjeničnog materijala tj.sistematizirani pregled konkretnih pojava kojima se bavi i temeljne zakonitosti kojima seutvrđuje uzročna povezanost i bit odgovarajuće količine pojava

- određena realna zbivanja u zajednici – razni oblici istih pojava koje su u biti jedinstvene, akoje istražuju različite društvene discipline

- ista pojava – predmet više disciplina, neke se smatraju «glavnima»- osnovni pojmovi – predstavljaju elemente za određivanje predmeta kriminologije:

kriminalitet, kažnjive radnje (delinkvencija), ostala devijatna ponašanja

KRIMINALITET

- najvažniji element za pojam kriminologije= ukupnost kriminalnih ponašanja na određenom prostoru kroz određeno vrijeme

- maloljetnički kriminalitet, gospodarski kriminalitet- ponašanja – ugrožavaju ili povrjeđuju društv. vrijednosti – kaznena djela- pravna definicija – ona ponašanja koja su predviđena KZ i za koja su propisane sankcije- sociološka definicija – ponašanje osobe ili grupa koje ostali članovi druš. zajednice osuđuju- pojava s dva lica – masovna društvena pojava i pojedinačno ponašanje nekih članova

društvene zajednice

- to je negativna društvena pojava prema ocjeni zakonodavne vlastiKAŽNJIVE RADNJE

= svako protupravno ponašanje za koje po važećim propisima određene države nadležnotijelo može izreći kao sankciju neku kaznu

- u našem sustavu 4 vrste: kaznena djela, prekršaji, gospodarski prijestupi i stegovna djela- delinkvencija, del. ponašanje – ono koje obuhvaća kriminalitet, i sve ostale kažnjive radnje u

nekom pravnom sustavu

DEVIJATNA PONAŠANJA

- širi pojam od kriminaliteta i delinkvencije- kriminalitet dio delinkv.,a delinkv dio devijatnih ponašanja= ponašanje koje odstupa od ponašanja većine, uočljivo i negativno vrednovano- nekad se proglašavaju delinkventnima, ili čak kriminalnima, ali najčešće ostaju nekažnjiva

ODREĐIVANJE PREDMETA KRIMINOLOGIJE

- što ona proučava, čime se bavi- predmet kriminologije – propisima određena kažnjiva ponašanja- sastoji od 3 elementa: delinkvencije kao društv. pojave, kažnjive radnje kao događaja,

počinitelja kažnjive radnje- prema širini pristupa razlikujemo 3 koncepcije:

1



1) kriminlogija se bavi proučavanjem kriminaliteta, tako da istražuje uzroke2) kriminologija istražuje pojavne oblike i uzroke kriminaliteta3) kriminologija proučava fenomenologiju, etiologiju i mjere za sprječavanje i uklanjanje

kriminaliteta

METODE KRIMINOLOGIJE

- metoda – način postupanja- dijele se – osnovne ili opće, univerzalne, posebne i pomoćne- tehnike i metode se razlikuju – tehnika je sredstvo koje omogućava proučavanje,

metoda je planirani način proučavanja- određuju mjesto neke discipline u sustavu znanosti- to su vezni elementi raznih disciplina

- određivanje metoda- možemo ih podijeliti u 3 kategorije:1) osnovne – opredjeljuju osnovni znanstveni način promatranja i proučavanja

2) posebne – određuju način sistematiziranja i kompariranja i objašnjenje pojava3) pomoćne – određuju način prikupljanja podataka o pojavama

pomoćne metodea) promatranje – prikupljanje podataka u prirodnim i društvenim znanostima

može biti: neposredno – izravno pomoću osjetila ili instrumentaposredno – promatranjem drugih pojava koje su u vezi s

pojavom koja je u središtu pažnjeizravno – promatrač izravno uključuje u odvijanje pojave

koju promatraneizravno – pojava se istražuje izvana, bez sudjel. Promatr pojedinačno – promatra se pojedinačni slučaj pojave

dva oblika: proučavanje slučaja i klinička kriminologijamasovno – promatranjem obuhvaćaju manje ili veće serije

pojava b) statistika – prikupljanje podataka o kažnjivim radnjama i njihovim počiniteljima,

sistematiziranje i čini preglednimc) neke tehnike prikupljanja podataka: ispitivanje – intervju, upitnik, anketa

test – određivanje sklonosti, stavova, reakcija pokus – fingiraju situacije – uvjet – posljedica

posebne metode- sistematiziraju, uspoređuju, tumače i djelomično objašnjavaju pojave

a) povijesna metoda – podaci o pojavama iz prošlosti i uspoređivanje s sadašnjim b) komparativna – pronalazi i utvrđuje istovjetnosti, sličnosti i različitosti pojavac) psihološka – utvrđuje psihičke reakcije ljudi na događaje oko njih, prati njihove nagone,

potrebe,osjećaje, motived) statistička – funkcija prikupljanja podataka

osnovna metoda- najprihvatljiviji, glavni, osnovni, temeljni metodološka načela po kojima se odvijanjuprocesi oblikovanja spoznaja:- sve se pojave mijenjaju- svaka je pojava posljedica nekog uzroka i sama po sebi uzrok druge pojave

- sve su pojave međusobno povezane i međusobno utječu jedna na drugu

2



- svaka spoznaja se provjerava uspoređivanjem s ranijim rezlutatima, pa ako se neobezvrijede, daje im se značenje nove spoznaje

Kriminologija se služi svojim posebnim metodičkim sustavom sastavljenim od raznihmetoda i tehnika kojima se služe i ostale znanosti

ODREĐIVANJE POJMA KRIMINOLOGIJE

- bitni elementi:a) kriminologija je društvena samostalna znanost

b) predmet njenog izučavanja su kažnjiva ponašanja i to pojavni oblici tih ponašanjai njihovi uzroci

c) ona ima svoj posebni metodološki sustav- to su tri osnovna elementa- definicija pojama kriminologije: samostalna disciplina u sustavu znanosti koja svojim

sustavom metoda proučava pojavne oblike i uzroke kažnjivih ponašanja

MJESTO KRIMINOLOGIJE U SUSTAVU ZNANOSTI

- autonomna, samostalna disciplina u sustavu znanosti- kriminološki pristup proučavanju određenih pojava je interdisciplinaran,

multidisciplinaran i zato i multimetodološki- kriminalna sociologija – kažnjive radnje i asocijal. ponašanja kao pojave rezultat

društvenih uvjeta života- kriminalna biologija – proučavanje bioloških funkcija čovjeka ako one sudjeluju u

uzrocima i rezultatima kažnjivih ponašanja- kriminalna psihologija – proučava ličnost počinitelja kažnjive radnje- kriminalna psihopatologija – kažnjiva ponašanja koja su vezana uz mentalne poremeć.

Odnos kriminologije i kaznenog prava- povijesno i aktualno povezane znanosti- znanost kaznenog prava proučava, objašnjava i kritički analizira pozitivno kazneno pravo

određene države, a kriminologija proučava pojavne oblike kažnjivih ponašanja, prije svegakriminaliteta, da bi utvrdila njegove uzroke

- rezultati obiju znanosti međusobno se uvjetuju i služe istodobno objema- kriminologija svojim rezultatima obogaćuje znanost kaznenog prava

POVIJESNI RAZVITAK KRIMINOLOGIJE

- Teokrat – 3 motiva djelovanja ljudi: želja za zadovolj, bogać, ćašću- Platon – popravljivi i nepopravljivi zločinci- Aristotel – uzroci zločina bijeda i zločinačke pobude i navike- More – uzroci kriminaliteta u samom društvu- Montesquieu – klima djeluje na formiranje ljudi: sjever – izdržljivi, ratoborni

jug – lijeni, plašljivi, pokorni- Holbach – ljudi su plod određene sredine- Beccaria – jedan od začetnika klasične škole

Kriminologija kao znanost - razvoj prema shvaćanju podrijekla i prirode uzroka kažnjivih ponašanja

3



- prilike u kojima je nastala: a) stat. podaci, jasna predodžba o kriminalitetu u cjelini i udinamici i sturukturi

b) stat. podaci, kriminalitet u porastuc) borba protiv kriminaliteta promišljeno, planski i znanstvenod) zaključak da kazne ne spriječavaju kažnj. ponašanja

e) prirodne znanosti, info o uzrocima ljudskog ponašanjaf) pozitivna metoda, pristup proučavanju kriminaliteta- biološko-psihološka orijentacija: u središtu pažnje ličnost počinitelja, podvrste su joj

antropološka (određene veze crta lica počinitelja i njegovog reagiranja), psihijatrijska(uzroci ponašanja leže u psihi počinitelja) i biološka varijanta (čovjek u sebi nosinaslijeđene osobine koje mogu biti i zločinačke – Lombroso: čovjek se rađa kao zločinac,Ferri: pentagram)

- sociološka orijentacija:Tarde: devijatno ponašanje zbog imitacije kao elem. pojave,Durkheim: delinkv. ponašanja su determinirana vanjskim čimbenicima koji imaju društveniKarakter

- kombinirana orijentacija: Ferri: delinkventno ponašanje rezultat antropo-bio-psih dispozicija

počinitelja i utjecaja sredine, Pentagon; pet skupina: rođeni zločinci, duševno bolesni,slučajni delinkventi, delinkventi iz navike i iz strasti; Garofalo: pojam opasnosti delinkv.i pravo društva da se brani od toga

TEMELJNA OBILJEŽJA SUVREMENE KRIMINOLOGIJE

- karakteristike:1) unatoč brojnim varijantama dviju temeljnih koncepcija o uzrocima delinkvencije,

kriminologija ostaje sa svojim istraživanjima i rezultatima glavni izvor spoznajaza zakonodavne inicijative i promjene k. zakonodavstva u svijetu

2) konačna internacionalizacija i integracija kriminologije3) jačanje njene viktimološke komponente uz tendenciju izdvajanja viktimologije

u samostalnu znanstvenu disciplinu

POJAVNI OBLICI KAŽNJIVIH PONAŠANJA

- pojavni oblici – opisi zabranjenih ponašanja iz područja kz, prekrš, prijestup, i discipl. prava- ubojstva, silovanja, uvrede, prijevare, krađe, vožnja pod alkoholom...

- radi se o proučavanju realnosti; da li se i koja i kako pojavljuju- info o tome iz statističkih podataka- fenomenologija se bavi – oblikom i načinom izvršenja tih ponašanja

- prikupljanje podataka – najčešće statistika, a za proučavanje pojavnih oblika – posrednoi neposredno promatranje- statistički podaci – opća statistička evidencija – statistički godišnjaci

- drž. tijelo uprave za poslove pravosuđa – sudska statistika- podaci MUP-a- inozemne službene statistike

- mane statističkih evidencija: 1) različit pristup raznih tijela koja evidentiraju podatke2) tamna brojka kažnjivih ponašanja – ne prikazuju se,

jer se za njih ne zna; nisu uopće otkrivena ili nisu prijavljena

- proučavanje pojedinačnih slučajeva – podaci o nekom određenom događaju koji se nalaze

u policiji, sudu ili nekom drugom tijelu

4



podjela pojavnih oblika kažnjivih ponašanja

1) prema vrstama kažnjivih ponašanja – kako ih razlikuje pravo neke zemlje:- kaznena djela, prekršaji, gosp. prijestupi i stegovna djela

2) prema težini kažnjivih ponašanja – po propisanoj kazni:

- najteža (iznad 5 g), srednje teška (do 5 g), laka (nk ili kz)3) prema zaštitnom objektu – prema onom dobru koje se štiti kaznom:- krvni delikti, protiv imovine...

4) podjela na konvencionalnu i novu delinkvenciju

5) prema prostoru na kojem ser realiziraju ta ponašanja:- regije, selo-grad, kvartovi grada

6) prema vremenu realizacije- godišnje doba, mjesec, dan u tjednu, kritični sati

7) s obzirom na spol i životnu dob počinitelja- maloljetnička delinkvencija

8) primarni delinkventi i recidivisti

FENOMENOLOGIJA TOTALITETA KAŽNJIVIH PONAŠANJA U RH I SVIJETU

Kažnjiva ponašanja u RH 1) kaznena djela – ona koja su u važećem zakonu određena kao kaznena djela i za koja

su propisane kazne- minireforma kz 1998. novi KZ pogledaj zakon!!!!- Podaci o kriminalitetu prema dokumentaciji Državnog zavoda za statistiku RH- Odnose se na pravomoćno osuđene osobe u određenom razdoblju- Struktura: djela protiv imovine (najviše), protiv sigurnosti javnog prometa, protiv

Života i tijela2) prekršaji – najbrojnija kažnjiva ponašanja u svijetu i kod nas

- broj prekršaja 12x veći od broja kd- struktura: protiv sigurnosti prometa (najviše), iz područja gospodarstva i protiv

javnog reda i mira3) gospodarski prijestupi

- vrlo različiti, ovisno o područjima na kojim se želi postići disciplina ponašanja- struktura: iz područja platnog prometa, poduzeća, računovodstva i financijskog

poslovanja uopće (najviše)- korisne kažnjive radnje: one koje poduzimaju odgovorne osobe svjesne njihove

njihove kažnjivosti, smatrajući ih manjim zlom od urednog poslovanjakažnjiva ponašanja u drugim zemljama- zajedničke karakteristike:

1) zaštita države, građana i prava i sloboda u svim pravnim sustavima ostvaruje sepropisivanjem velikog broja kažnjivih ponašanja

2) tendencija porasta totaliteta delinkvencije3) učestalost i brojnost novih pojavnih oblika i to osobito najtežih (terorizma, nasilja

nad djecom, skupnih zločinačkih djelovanja)4) internacionalizacija kažnjivih ponašanja5) posebnosti kriminaliteta u vrijeme tranzicije6) sve veći broj mladih ljudi, maloljetnika

7) značajno mjesto zauzimaju nehajni delikti (najbrojniji u obavljanju profesionalnedjelatnosti i u prometu, ekološki)

5



8) određena kažnjiva ponašanja ostvaruju organizirane skupine počinitelja s visokimstupnjem unutarnje organizacije i raspodjelom zadataka – organizirani kriminalitet

9) visok stupanj profesionalnosti u izvršavanju određenih delikata

POJAVNI OBLICI NEKIH SKUPINA KAŽNJIVIH PONAŠANJA I POČINITELJA

- pojavljuju se u svim kriminologijama:1) delikti nasilja – ubojstva

teške tjelesne ozljedesilovanjerazbojništva

2) imovinski delikti3) prometna delinkvencija4) organizirani kriminalitet5) korupcija

6) pranje novca7) kompjuterski kriminalitet8) maloljetnici delinkventi9) žene delinkventi10) recidivisti11) duševno abnormalni delinkventi

delikti nasilja

- najteži zločini agresije usmjerene prema drugim članovima društvene zajednice, na živottjelesni integritet, imovinu, slobodu i seksualni integritet, mir i dostojanstvo, slobodan život

- sve ih povezuje nasilje – akt upotrebe sile protiv drugoga ili prema drugome da bi ostvarioneki protupravni i nedopušteni cilj

- tu spadaju: krvni delikti (ubojstva, obična, kvalif i privil, teške tjelesne ozljede)silovanja, bludne radnje izvršene silom i sva seksualna nasilja nad djecomnasilnička ponašanja na javnom mjestunapadi na službene osobe kad obavljaju svoju dužnostzloupotreba službene dužnosti protupravnim lišenjem slobode, iznuđ. iskaz.

- ti delikti stalno rastu i pojavni oblici sve teži- porast te vrste delinkvencije među mladim počiniteljima- tzv. rizične profesije (taksi, trgov. alkohol. pićima)

UBOJSTVA- najdrastičniji primjer nasilja, najteža kazna- obično, teško, privilegirano

- smrtne posljedice drugih kd (teška tj. ozljeda+ nehajna smrt)- fenomenologija tih djela upućuje na niz etioloških čimbenika:

alkoholdostupnost oružjadjelovanje PTSP-a

- ubojstva u većem postotku u krugu srodnika, obiteljskom krugu, poznatih- broj ubojica u stanju duševne poremećenosti znatno manji nego se misli

TEŠKE TJELESNE OZLJEDE- u našem kz nekoliko vrsta: obična teška tj. ozljeda, osobito teška tj. ozljeda, teška

6



tjelesna ozljeda sa smrtnom posljedicom, teška tjelesna ozljeda na mah ili nehaja- kod tjelesnih ozljeda ima manje koristoljublja i podmuklosti, a više emocija nego

kod ubojstava- spadaju u delikte protiv života i tijela, delikte nasilja i krvne delikte, a kaznenopravna

različitost namjere

- u svim slučajevima – agresija i nasilje, napad na tjelesni integritet ljudskog bića iodsutnost smrtne posljedice- laka tj. ozljeda spada u privatnu inicijativu za postupak

SILOVANJE- nasilje nad osobom radi obljube ili spolnog odnošaja, upotreba sile ili prijetnje da će

neposredno napasti na život i tijelo osobe ili njoj bliske osobe radi izvršenja spolnogčina

- sve kombinacije (m-m, m-ž, ž-ž)- žrtve silovanja – nepovoljna situacija kad prijavljuju zločin, govoriti o tome

RAZBOJNIŠTVA- upotreba sile ili prijetnje da će se napasti na život ili tijelo osobe bilo da se ostvari

krađa, bilo da se ukradena stvar zadrži (razbojništvo i razbojnička krađa)- u oba slučaja nasilje (upotreba sile) radi koristoljublja – temelj za istu kažnjivost

imovinski delikti

- udio imovinskih delikata konstantno je najviši- razlike između broja evidentiranih kažnjivih ponašanja i broja osoba osuđenih za njih- pojavni oblici su različiti: teška krađa (obijanjem, provaljivanjem, na osobito opas. nač.)- u odnosu s ostalim europskim državama stopa kd protiv imovine kod nas nije osobito visoka- prema policijskim statistikama i sudskim statistikama prevladava imovinski kriminalitet u

totalitetu kriminaliteta

prometna delinkvencija

- za razliku od prethodnih, ona se ostvaruje pretežno u prekršajnoj zoni kažnjivosti- dvije značajke: najveći broj delikata prati nehajni oblik krivnje

poljedice u ljudskom stradanju i materijalnim štetama su katastrofalne- u najvećem broju statistika kriminaliteta ova se delinkvencija ne izjednačava s ostalim kd- u našem KZ dva kd: izazivanje prometne nesreće

nepružanje pomoći osobi koja je teško tj. ozlijeđena u prom. Nesreći- mogućnost primjene kz sankcija za prometne delinkvente se čini ovisnim isključivo o

nastupanju teže posljedice, laka tj. ozljeda i ugrožavanje prometa bez posljedice implicirajupokretanje prekršajnog postupka, pa broj pravomoćno osuđenih osoba je u padu- pojavni oblici različiti: upravljanje motornim vozilom za osobnu upotrebu, ostalo sudjelov. u

javnom prometu, reguliranje prometa na željeznicama, let zrakoplova, profesionalni vozači- snažno negativno djelovanje alkohola pod čijim se utjecajem ostavju velik broj ovih delikata

organizirani kriminalitet

- pojavni oblici tradicionalnog kriminaliteta kao delikti nasilja, gospodarskki kriminalitet,ili zlouporabe opojnih droga dodatno su opasni ako su počinjeni od kriminalnih udruženja

- različita kd koja mogu biti poduzeta od pojedinaca, mogu biti počinjena u okviru ostvariv.

kriminalnog plana određenog kriminalnog udruženja- precizno planirane akcije koje povrijeđuju temeljne vrijednosti zajednice, pa su opasnije,

7



dalekosežnije i pogubnije za funkcioniranje pravne države= organizacija neke skupine osoba koje ostvaruju dobit na različite načine, ali najviše kd koja

ostvaruju hijerarhijski strukturirani članovi te organizacije na temelju plana djelovanja krozdulje vrijeme, a time da se tako ostvarena dobit ulaže u djelovanje tvrtki koje djeluju uskladu sa zakonom, kupovanje nekretnina ili druge zakonite poslove

- pojmovne odrednice kriminologa za definiranje pojma organiziranog kriminaliteta:1) korupcija (jedna od osnovnih metoda org. kriminaliteta)2) nasilje, sofisticiranost metoda, kontinuitet, struktura, disciplina, ideologija3) različite kriminalne aktivnosti4) povezanost sa zakonitim poduzetništvom5) ritualizam, profesionalizam i specijalizacija6) mora imati najmanje 3 člana7) hijerarhijski ustroj, lojalnost i poslušnost nadređenima

- krim. znanost je uočila i izlučila 3 tipa kriminalnih udruženja:a) tradicionalni tip: povjesna dimenzija, hijerarhijska struktura, subordinacija, plansko

i kriminalno djelovanje, konspirativnost (zakon šutnje), posebni

etički kodeks ponašanja, posebni unutarnji sustav sankcija b) profesionalni tip: specijaliziralo se za jednu ili više vrsta kriminalnih aktivnosti,

npr. kolumbijska narkomafija, krijumčarenje, ilegalni prelazak granice, krivotv.

c) prilagodljivi tip: org. struktura je vrlo fleksibilna, prilagođava se uvjetima kojigarantiraju najveću kriminalnu dobit

- ono što posebno zabrinjava je njegova transnacionalnost, napada sve društvene strukture,- u RH relativan porast kd org. krim., a to je nedopuštena trgovina, nedopušteni prijelaz

državne granice, iznuda i krivotvorenje isprava- oblikovanje učinkovitih mehanizama za borbu protiv ok, korištenje proaktivnih istražnih

tehnika

korupcija

- ne postoji kazneno djelo korupcije- bitne odrednice tog pojma svode se na službeničko poduzimanje nedopuštenih oblika

utjecaja radi ostvarivanja određenih materijalnih probitaka ili koristi- tamo gdje djeluje korupcija nema povjerenja u ostvarivanje prava i sloboda zajamčenih zak.- ona je globalni fenomen- pojavni oblici su vrlo različiti: zlouporaba obavljanja dužnosti drž. vlasti, davanje mita,

nelojalna konkurencija u vanjskotrgovinskom poslovanju i sl.

- u RH udio kd korupcije u totalitetu delinkvencije nije osobito značajan, ali tamna brojka naovom području je vrlo velika

pranje novca

- pod tim se razumijeva pretvaranje prljavog novca ili druge imovinske koristi pribavljenihkriminalnim ili drugim protuzakonitim radnjama u čist novac, onaj koji se može upotrijebitii koristiti kao legalni prihod u poslovima i načinima ulaganja

- odvija se u 3 faze: a) stavljanje – fizički ulazak gotovine kriminalnog porijekla ufinancijski sustav putem bankarskih pologa, novčanihnaloga ili elektronskim transferom preko drž. granica

b) polaganje – niz složenih financijskih transakcija kojima seprikriva pravo prorijeklo novca

8



c) integracija – prljavi novac se ugrađuje u čiste fondove i ničim nerazlikuje od zakonito stečenog novca

- povezanost pranja novca s organiziranim kriminalitetom- vrlo brojne i raznovrsne metode: krijumčarenje gotovine, konstrukcija, lažne kompanije,

kockarnice

kompjuterski kriminalitet

- pojam dvoznačan: poseban način izvršenja tradicionalnog kriminalitetarazličiti napadi na informatičku opremu i programsku osnovu, kao ioštećenje i neovlaštena uporaba tuđih autom. obrađ. Podataka

- moguće je i oklevetati ili uvrijediti nekoga- u RH trenutno najzastupljeniji segment kk su povrede autorskih prava kroz tzv.

«softversko razbojništvo»- pogledaj inkriminacije po KZ

maloljetnici delinkventi

- omladinsko i dječje prestupničko ponašanje- 7-14g dijete, 14-16g mlađi maloljetnik (odgojna mjera), 16-18g stariji maloljetnik

(maloljetnički zatvor)- osoba koja u svom djetinjstvu pokazuje tendenciju suprotstavljanja društvenoj sredini- mlada osoba, nedovoljno odrasla u drugoj biološkoj i sociološkoj situaciji nego odrasli- kaznena zakonod. predviđaju poseban režim odgovornosti i kažnjivosti- u populaciji maloljetnih počinitelja kd prevladavaju dječaci- prema vrsti djela prevladavaju imovinski delikti- porast nasilja koje čine mlade osobe i među omladinom opća je svjetska pojava- pozornost valja usmjeriti i na grupnu delinkvenciju, radi se o pretežno grupnom kriminal.

djelovanju u kojem sudjeluju samo maloljetne osobe- fenomenologija maloljetničkih bandi u kvartovima velikih gradova

žene delinkventi

- žene se uočljivo manje kažnjivo ponašaju od muškaraca- postotak njihovog udjela u kriminalnim statistikama značajno i uočljivo manji od njihova

udjela u ukupnoj populaciji- udio žena u kriminalitetu stalno opada

- jedna od posebnosti je i sve značajnije sudjelovanje žena u organiziranim kriminalnimskupinama- žene se često pojavljuju kao počinitelji kd na štetu djece i maloljetnika, visok postotak

njihova sudjelovanja u otmici djece radi otkupnine, te nerotkinje kao otmičarke beba- najzastupljenije su dvije skupine kd što ih čine žene: kd protiv imovine i kd protiv

sigurnosti javnog prometa- postoje li kd koje čine samo žene? Čedomorstvo

recidivisti

- individualna pojava ponovnog delinkventnog ponašanja nakon ranijeg kažnjavanja ili

primjene druge sankcije upozorava na to da mjera društvene reakcije na kd nije bilaučinkovita

9



- okolnost da je počinitelj višestruki povratnik može utjecati na visinu izrečene kazne- treba se posebno baviti uzrocima koji djeluju opetovano kriminogeno- potreba pomnog analiziranja cjelokupne politike suzbijanja kriminaliteta- postotak recidivista od ukupnog broja počinitelja kd u RH uglavnom je nepromjenjen- istraživanje o višestrukim recidivistima u Lepoglavi: uglavnom započeli kriminal kao

maloljetnici, osobe s niskim stupnjem obrazovanja iz poremećenih sredina, većina prekomjerno uzima alkohol, većina ima psihopatski poremećaj nedostatak sućuti

duševno abnormalni delinkventi

- sve osobe koje u vrijeme počinjenja kd imaju određene psihičke smetnje koje psihijatrijasmatra izraženijima no u prosječno psihički zdravog čovjeka

- broj takvih delinkvenata znatno veći od onih neubrojivih i smanjeno ubrojivih- službene statistike – primjenjene mjere obveznih psih. liječenja i ovisnika

- daju samo ograničen i fragmentaran dojam- kriminološkim i penološkim istraživanjima se utvrđuje da je znatno veći postotak

duševno abnormalnih osuđenika u zatvorskoj populaciji nego što se u sudskimpostupcima provede psihijatrijskih vještačenja

- prema KZ osobe koje su ostvarila zakonska obilježja kd u stanju u kojem nisu bile sposobneshvatiti značenje niti upravljati svojim postupcima nije moguće izreći kaznu niti primjenitisankciju već se prevode u režim posebnog Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

- poznato je da brojna kažnjiva ponašanja s sferi povreda časti i ugleda, tjelesnih ozljeda,prekršaja protiv javnog reda i mira čine psihički abnormalne osobe

- jaki čimbenici psihičkih abnormalnosti u područjima seksualne delinkventnosti- brojna istraživanja dokazala su da duševno abnormalne osobe nisu u pravilu opasnije

od duševno normalnih osoba

UZROCI KAŽNJIVIH PONAŠANJA (ETIOLOGIJA)

Uvod u etiologiju

- pojavni oblik kažnjivog ponašanja i njegovi uzroci čine jedinstvenu cjelinu- ako analiziramo neku skupinu kažnjivih ponašanja, to nisu samo događaji koje percipiramo

u njihovom finalnom obliku, već se uvijek radi o pojavi koja ima svoje uzroke i posljedicu

uzrok

= ona objektivna, realna promjena koja nužno dovodi do neke druge realne promjene, akoja opet u daljnjem slijedu dovodi do daljnje promjene, i to tako stalno unedogled

- uzročni niz uzrok-posljedica = uzročni lanac- uzročnost je opće načelo univerzalnoga karaktera- kriminogeni čimbenici – uzroci koji vode do nekog delikventnog ponašanja

svi čimbenici koji djeluju u nastanku, oblikovanju i konačnojrealizaciji, dakle u genezi kažnjivog ponašanja kao društv.i pojedinačne pojave

- kriminogeneza – proces u kojem djeluju kriminogeni čimbenici kao uzroci kaž. ponaš.- u kriminologiji sve uzroke nazivamo kriminogenim čimbenicima

10



podjela kriminogenih čimbenika

- mogu se razlikovati oni:1) egzogeni - izvan osobe počinitelja (uvjeti na cesti, temperatura zraka)2) endogeni - u osobi počinitelja (njegovo iskustvo, umor, alkoholiziranost)

- svaka od tih skupina se dijeli na opće i posebne- etiologija kriminaliteta – 2 organski povezana područja:a) proučavanje s aspekta određenje društvene strukture i kulture, određenih

uvjeta života u društvenoj zajednici i u užim skupinama b) proučava oblikovanje ličnosti za delinkventne aktivnosti, proučavanju se

utjecaji osobnih elemenata i svojstava na to ponašanje

uzroci i orijentacije

- sve orijentacije međusobno se razlikuju – kojim uzrocima daju prednost ili ih smatrajuodlučujućim kriminogenim čimbenicima u krimiogenezi

EGZOGENA ETIOLOGIJA

Opći društveni uvjeti

- znanstveno utemeljena koncepcija o utjecaju okoline na oblikovanje ličnosti određenogčovjeka i cjelovitosti ljudskog bića kao socijalnog stvorenja

- način odlučivanja i sadržaj odluka čovjeka ovise o njegovoj ličnosti- čovjek je društveno bića i njegovo se ponašanje ocjenjuje kao prihvatljivo ili neprihvatljivo

te ga to društvo određuje kao kažnjivo ponašanje- valja razlikovati pojam čovječanstva i određene pojedinačne društvene zajednice- o.d.u. u državi:

država= posebna društvena zajednica koja na svom području, unutar međunarodnopriznatih granica, suvereno uspostavlja i održava svoj zasebni pravni, političkii gospodarski sustav

- razlike društvenog okruženja su na ovim obilježjima:1) stupanj gospodarskog razvitka – važan za opisivanje stanja u nekoj društv.

zajednici, označava se visinom nacional. dohot. po stanov.2) pravne i stvarne mogućnosti individualnog bogatstva – bogatstvo

pojedinca3) stupanj garancije i zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda – u kojoj

mjeri njen pravni sustav prihvaća standarde ljudskih prava i

sloboda, te kako se ostvaruju4) političko ustrojstvo – isto određuje opće uvjete u nekoj državi, razlike u političkom ustrojstvu imaju snažan utjecaj na opće prilike

5) zemljopisni položaj – razlike nordijskog i mediteranskog podneblja6) kulturna tradicija – povijesne činjenice iz općeprizn. kulturnih sadržaja7) etnički, nacionalni, vjerski i rasni sustav – razlikovanje društvenih zajednica

s relativno homogenim sustavom od onih sa mješovitim- o.d.u. čovječanstva:

- svaki čovjek za sebe i sve društvene zajednice su uronjene u opće društ. uvjete čovj.- karakteristike suvremenog čovječanstva:

1) čovječanstvo je u dubokoj krizi – nemoć u rješavanju egzistencijal. Pitanja

za sve pripadnike ljudskog roda na planetu2) stalno je prisutan osjećaj nesigurnosti – terorističke djelatnosti mogu uvijek i

11



svuda prouzročiti neku katastrofu3) čovječanstvo je danas međusobno povezano više nego ikad ranije – suvrem.

sredstva komuniciranja; zajednički uspjesi i neuspjesi;međusobni utjecaji

Posebni društveni uvjeti

- uvjeti užeg područja djelovanja- neposredni sociogeni čimbenici kriminaliteta; oni uzroci kažnjivih ponašanja koji sudeći

po intenzitetu utjecaja na ponašanje čovjeka i oblikovanje njegove ličnosti izravno i neposr.djeluju na socijalno prihvatljivo ili neprihvatljivo djelovanje pojedinca

- koji će uzrok djelovati ovisi o intenzitetu njegova djelovanja- p.d.u. s obzirom na društvene slojeve:

- raspodjela na klasne slojeve, ali prihvatiljivija je :- raspodjela na društvene slojeve: inteligenciju i deklasirane slojeve- inteligencija

- svi oni koji u određenim društvenim uvjetima zauzimaju poseban položaj s obzirom na svoje više, opće i stručno obrazovanje

- postoje određeni delikti koje oni čine češće od ostalih- deklasirani slojevi

- osobe koje iz raznih razloga ispadaju iz skupina u kojima su obavljalesvoju aktivnost i time osiguravale sredstva za opstanak ili osobe nisunikada pripadale nekoj od tih skupina

- prosjaci (prosjačenje glavni izvor prihoda, negativna su društvena pojava), skitnice (lutalice i oni koji se pretežno zadržavaju na istomteritoriju, ne uspostavljaju društvene veze, ne sudjeluju u uobičajenimdruštvenim aktivnostima) i prostitutke (seksualne usluge za novac i dr.materijalna dobra, postoji veza između prostitucije i kriminaliteta iostale delinkvencije)

- p.d.u. s obzirom na profesiju:= stalno zanimanje ili vrsta djelatnosti koja služi kao izvor egzistencije neke

osobe kriterij je po kojem se formiraju društvene grupacije povezane istomili sličnom djelatnošću

- predstavlja određeni status koji omogućuje određene društvene uvjete; o timuvjetima u spletu svih uzorka određenog kažnjivog ponašanja treba voditiračuna

- odnos profesije i posebnih pojavnih oblika kažnjivih ponašanja je važan

- kod nekih vrsta delikata vrlo visok postotak počinitelja odr. Profesije- po našem KZ neka kd mogu počiniti samo pripadnici određenih profesija(liječnici, farmaceuti..)

- profesija može imati značajnu ulogu u spletu uzroka, a negdje je jedan odkriminogenih čimbenika najužeg kruga

- p.d.u. s obzirom na mjesto stanovanja:- uvjeti stanovanja u selima i gradovima- uvjeti stanovanja pojedinim djelovima velikih gradova (podjela na centar i

periferiju, poslovni i stambeni dio)- kvota delinkvencije u nekim gradskim četvrtima izrazito veća od kvote u

ostalim

- p.d.u. s obzirom na obitelj:- igra važnu ulogu u odgoju i stjecanju prvih navika, načina reagiranja i ostalih

12



reakcija pojedinaca, smatra se kolijevkom ličnosti- razvoj i modernizacija – dvije krupne promjene: dezintegracija obitelji

i redukcija njezinih funkcija- obitelj je splet posebnih društvenih uzroka u kojima živi neka osoba i ti

uzroci svojim djelovanjem u određenim prilikama mogu biti kriminogeni

- p.d.u. s obzirom na rasnu, nacionalnu i religijsku pripadnost:- primjeri zemalja s rasnom diskriminacijom, ili diskriminacijom etničkihskupina, religija može biti izraženi kriterij podjele stanovništva

- ti posebni uvjeti mogu u nekim prilikama biti značajni kriminogeničimbenici

teorije po kojima su vanjski uzroci odlučujući kriminogeni čimbenici

1) teorija odlučujućeg djelovanja posebnih društvenih uvjeta - ona po kojoj su ponajprije loši, nepovoljni gospodarski uvjeti života i uopće

posebni loši društveni uvjeti dominantni kriminogeni čimbenici

- - Bogner – vanjski uzroci djeluju tako snažno da im se potencijalni delinkvent vrloteško odupire, oni stalno slabe njegov karakter i moralne snage i tako ga pretvarajuu delinkventa; posebno loši gospodarski uvjeti djeluju naročito intenzivno ukriminogenezi

2) teorija diferencijalne asocijacije ili identifikacije- neki član društvene zajednice postaje delinkvent zato što je u češćem i intenzivnijem

kontaktu s utjecajima koji takvo ponašanje potiču, nego u kontaktu s utjecajima kojiga destimuliraju

- kažnjivo ponašanje uči se u skupinama u kojima se njihovi članovi tako ponašaju- karakteristike teorije diferencijalne asocijacije:1) kažnjivo ponašanje se uči2) uči se u interakciji s drugima u procesu komunikacije3) najvažniju ulogu u učenju kažnjivih ponašanja imaju odnosi s najbližim krugom

osoba4) učenje k.pon. sadrži: tehniku počinjenja kd, posebnosti usmjerenja motiva, navika5) posebnosti usmjerenja motiva uče se označavanjem zak. odredbi kao prihvatljivih

ili neprihvatljivih6) osoba postaje delinkvent jer daje prednost ponašanju kršenja zakona7) različitost društv. skupina varira u brojnosti, trajanju i snažnosti djelovanja8) svako učenje kažnjivog ponašanja ima sve mehanizme bilo kojeg učenja- teorija diferencijalne identifikacije: zašto samo neki članovi skupine koje je izložena

istim utjecajima postaju delinkventi; radi se o uspješnom učenju delinkvencije kodonih koji se iz određenih endogenih razloga identificiraju s onima koji se delinkvent.Ponašaju

3) teorija kulturnog konflikta- razne skupine u istom sustavu razlikuju se po tome što se ponašaju po drukčijim

normama; svaka skupina ima razvijen drukčiji sustav vrijednosti i živi u različitojmikrokulturi

- konflikti koji nastaju zbog različitih kultura tih skupina osnovni su razlozikažnjivih ponašanja

- razne varijante te teorije: teorija kulturnog raskoraka, teorija podkultura i kontrakult.4) teorija društvenog interakcionizma

- delinkvencija ne postoji kao delinkvencija, već nju stvara određena skupina u društvusvojim stavovima koje pretvara u zakone

13



- neko ponašanje nije samo po sebi kriminalno, već ga akcije koje se poduzimajuprotiv njega čine kriminalnim

- težište istraživanja uzroka kažnjivih ponašanja treba prebaciti od delinkventa nadruštvo, državnu kontrolu i kriminalizaciju

- uzroke delinkvencije treba tražiti u interakcijskom odnosu između počinitelja i onih

koji na njegovo ponašanje reagiraju- teorija etiketiranja – najgora etiketa stigmatizacija osobe kao delinkventa

ENDOGENA ETIOLOGIJA

= bavi se proučavanjem osobnih elemenata i njihovih utjecaja na delinkventno ponašanje te proučavanjem osobnih svojstava koji pridonose takvom ponašanju

opći osobni uvjeti

- sve one zajedničke karakteristike koje se odnose na ponašanje svih ljudi i bez obzira na

uočljive ili manje uočljive razlike među njima- od općih osobnih uvjeta za etiologiju najznačajniji su motivacija i elementi u funkcioniranju

tog procesa:a) fiziološke osnove psihičkih pojava:

- mozak – najvažniji organ u nervnom sustavu, za mehanizam ponašanja najznačajnijisu vegetativni centri, tj. supkortikalni centri kao hipotalamus (osjećaji)

- hrptena moždina – prolazi većina živčanih putova i pokreće mehanizme koji pokrećučovjekove refleksne aktivnosti

- - hipofiza – hormoni koji utječu na čovjekovo ponašanje (pretjerano lučenje hormona- apatija, uzbudljivost; premalo lučenje: agresivnost)

- štitnjača – isto djeluje na ponašanje; višak – uzbuđenje, napetost, aktivnost, manjak -umaranje i usporene reakcije)

- nadbubrežne žlijezde – izlučuju adrenalin i kortin, povezane s funkcioniranjemvegetativnog nervnog sustava

b) motivacija:= psihološki čimbenici koji upravljaju ponašanjem ljudi, dio spleta uzročnih nizova

nekog delikta i sinteza svih uzroka koji djeluju u kriminogenoj situaciji- tu ulaze primarne, biološke, nasljedne i univerzalnen potrebe- redoviti slijed i raspored motivacijskog mehanizma:

potreba – osjećaj – želja – djelovanje (akcija)- 3 glavne vrste konkurencije motiva: konflikti dvostrukog privlačenja, dvostrukog

odbijanja i istodobnog privlačenja i odbijanja- - kad se između potreba i ciljeva u samoj motiviranoj osobi ili izvan nje pojavezapreke koje znatno otežavaju realizaciju želja - frustracije

c) frustracija- kada neka osoba zbog prirodnih, društvenih ili psiholoških razloga nije u stanju

ostvariti svoje želje, stvara se napetost- osoba je ponajprije usmjerena na uklanjanje te napetosti, pa u takvoj situaciji

frustrirana osoba vrlo često očituje i kažnjivo ponašanje- prirodne zapreke postavlja sama objektivna geofizička sredina, društvene zapreke

proizlaze iz negativnog stava šire ili uže društvene sredine, a psihološke su oneu samoj motiviranoj osobi

- ona ima dva svojstva bitna za analizu kriminogenih čimbenika: mogućnost njenekumulacije, mogućnost infiltracije frustracije u druga područja aktivnosti osobe

14



d) obrambeni mehanizmi- reagiranje na frustraciju dijele se na: reorganizaciju aktivnosti, obraćanje drugima za

pomoć, okretanje protiv drugih najčešće agresijom- dva obrambena mehanizma koja najčešće djeluju kao uzroci kažnjivih ponašanja:

a) kompenzacija: nastoji djelovati protiv osjećaja kompleksa manje vrijednosti

b) identifikacija: sposobnost osobe da se poistovjeti s drugom osobome) emocije- jedan od glavnih činilaca u motivaciji kažnjivih ponašanja, u genezi takvih ponašanja

uzroci emotivne prirode imaju veliko značenje- zahtjevaju rasterećenje viška energije koja se u organizmu nagomilava, to rasterećene

može biti usmjereno prema vanjskom uzroku- povezanost emotivnih stanja s delinkventnim ponašanjima - očita= psihički procesi koji se očituju kao osjećaj ugode ili neugode, povezane s osjećajem

napetosti ili popuštanja, a odražavaju se u odnosu neke osobe prema samoj sebi iliprema drugim ljudima, objektima ili situacijama

posebni osobni uvjeti

1) ličnost počinitelja kažnjivog djela – djelovanje neke osobe i ono što ona doživljava,relativno stalna, trajna, nepromjenjiva struktura- različite teorije o ličnosti: a) psihoanalitička teorija – Freud (id, ego i superego)

b) interpersonalne teorije= skup fizioloških i psiholoških osobina po kojima se ponašanje osobe u određenoj

situaciji razlikuje od ponašanja drugih osoba- dvije komponente: temperament (kolerik, sangvinik, melankolik, flegmatik – emocionalno stabilne i emocionalno nestabilne osobe) i karakter (skup posebnih

osobina neke osobe, povezane s njezinom moralnom, etičkom stranom, aoblikuju se djelovanjem okoline

- uzroci u genezi kažnjivog ponašanja a svojstva su neke ličnosti:a) sposobnosti – posebni osobni uvjeti koji se razlikuju od drugih ličnosti po

endogenim mogućnostima za uspješno obavljanje određenihaktivnosti (mentalne sposobnosti, inteligencija)

- veza između stupnja inteligencije i činjenja pojedinih oblikakažnjivih radnji

b) stavovi i shvaćanja – za kriminologiju je značajna pojava stereotipije ii jedna od njenih varijanti – predrasude (negativno shvać.o nekoj osobi, skupini, objektu ili situaciji, može imati

važnu ulogu u krimiogenezi2) psihički poremećene osobe – tri oblika psihičkih poremećaja koji se najčešće nalaze ukauzalnom nizu kažnjivih ponašanja:

a) psihoneuroze (fobije, prisilne radnje, histerije) b) psihoze (delirium tremens, shizofrenija)c) psihopatije

3) tipologija delinkvenata – neke najmarkantnije kategorije karakteristične prema nekimzajedničkim osobinama i u odnosu na ukupni broj delinkvenata u nekoj sredini krozodređeno vrijeme

15



teorije po kojima su uzroci u osobi počinitelja odlučujući kriminogeni čimbenici

1) teorija biološke inferiornosti- osnovni uzroci delinkventnih ponašanja u osobi su počinitelja i to kao rezultat

njegovih posebnih fizičkih i psihičkih osobina koje su naslijeđene i međusobno

povezane; fizičke osobine su ipak glavni kriterij po kojem se razlikuje delinkv.od nedelinkventa, njegova biološka inferiornost uzrokuje i njegovu društvenuinferiornost i nedostatke kojih je krajnji rezultat asocijalno i delinkventno ponaš.

2) teorija naslijeđenih sklonosti za delinkventno ponašanje- urođena sklonost za asocijalno ponašanje nasljeđuje se kao dispozicija koja se

razvija više generacija da bi došla do izražaja kao sazrela te se zbog nje čovjek ponaša delinkventno

3) teorija urođene kriminalne supstancije- sklonost delinkventnom ponašanju nasljeđuje se u genima- suvišni kromosom Y, kromosom zločina

4) endokrinološka teorija

- djelovanje žlijezda s unutrašnjim lučenjem kao odlučujući uzrok kažnjivih ponašanja, prekomjerno ili nedovoljno lučenje hormona u funkcioniranjuendokrinog sustava neke osobe uzrokuje njezino neprilagođeno, asocijalno idelinkventno ponašanje

5) psihoanalitička teorija- motive delinkventnih ponašanja psihoanalitičari smještaju u podsvjesno

biološko područje počinitelja; čovjekovo ponašanje rezultat je instinka kojidjeluju mimo volje osobe

6) teorija frustracije- frustraciju ova teorija smatra odlučujućom za delinkventno ponašanje, u

uvjetima suvremenog života koji u svakoj sredini i svakog trenutka obiluje zaprekamšto stoje na putu ostvarenja želja; izravna veza između frustracije i agresije

7) teorija neprilagođenosti- onaj tko u sebi nema sposobnosti prilagođavanja ( psihički proces u kojem neka

osoba u nastojanju da zadovolji svoje potrebe istodobno zadovoljava i zahtjeve kojeokolina prema njoj postavlja) ponaša se asocijalno, neprilagođeno, delinkventno

VIKTIMOLOGIJA

VIKTIMOLOGIJA – ZNANOST O ŽRTVAMA

= znanost i praktična djelatnost koja se bavi izučavanjem pojava, uzroka i rješenja problemažrtvi ili stradanja ljudi u svijetu

- temeljne teze u pristupu studijama o žrtvama vidimo u sljedećem:- viktimologija je najznačajnija inovacija u razvituku kaznenih znanosti, nalazi se u

stalnom usponu, njen predmet nije još uvijek jasno definiran- izučavanje ličnosti i situacija žrtve, pojavnih oblika i uzroka stradanja ljudi društveno

je relevantno za sprječavanje ili ublažavanje stradanja ljudi- temeljno pitanje je kako spriječiti da to ista ili druga osoba ne ponovi, da se ne nađe

u istoj situaciji

- pravo na život, slobodu i sigurnost temeljna su prirodna čovjekova prava- žrtve su svi oni koji stradaju, od drugog čovjeka i od sustava, u društvu i u prirodi

16



- položaj čovjeka stradalnika u pravnom sustavu ne zadovoljava njegova prava- žrtva je značajan čimbenik u ostvarivanju pravosudne funkcije, spremnost da prijavi- RH treba slijediti opći pozitivan svjetski trend jačanja ljudskih prava stradalnika- društvena zaštita mora uključiti zaštitu ljudi od stradanja i pomoć stradalnicima- svjetski model prava i dužnosti mora se inkorporirati u naš sustav

pojam žrtve

- danas se žrtvom smatra neku osobu koja strada ili se žrtvom smatra ili uzima neki činodricanja u plemenite svrhe

- izvor stradanja – žrtve kaznenih djela, ali se može govoriti i o žrtvama nesreće ili prirodnihkatastrofa

- osim pojedinačnih, kolektivne žrtve= žrtvama smatramo one koji su stradali ili ugroženi nekim kažnjivim djelom ili nesrećom,

stradanje dolazi od drugog, radi se o žrtvi čovjeka ili od neke strukture- viktimologija u užem smislu: empirijska činjenična znanost o žrtvama zločina i drugih

kažnjivih radnji, i najuže je povezana s kriminologijom–kriminalna ili penalna viktimologija- viktimologija u širem smislu: ukupnost znanja o žrtvama uopće-opća viktimologija

zadatak viktimologije

1) analizirati mnogostrukost problema žrtve2) objasniti uzroke stradanja (viktimizacije)3) razvijati sustav mjera za redukciju stradanja ljudi

vrste viktimologije

1) kriminalna ili specijalna viktimologija- obuhvaća kao predmet žrtve zločina

2) opću viktimologiju- obuhvaća i žrtve različitih nesreća ( na radu, u prometu..)

3) tzv. novu viktimologiju- žrtve zlouporabe moći i kršenja ljudskih prava

tipovi žrtve

1) voljna, pristajuća žrtva ili dobrovoljna žrtva

- oni koji traže da se nad njim izvrši kd kao usmrćenje na zahtjev2) nepoznata žrtva, žrtva koja ne prijavljuje zločin- oni koji kreiraju tamne brojke kriminaliteta

3) nesmotrena ili nehajna žrtva- oni koji se odnose nehajno prema vlastitoj sigurnosti, ostavljanjem imov. Izložene

4) simulirajuća žrtva- nije žrtva, podnositelji lažnih prijava radi vlastitog interesa

5) žrtva pokušanog zločina- ona koja nije pretrpjela planiranu štetu, djelo ostaje u pokušaju

žrtve zlouporabe moći

- UN donijeli Deklaraciju o pravima žrtve zločina i žrtve zlouporabe moći

17



- nedopuštena ponašanja s posljedicom viktimizacije širokih krugova pučanstva od stranetakvih organizacija kao što su kompanije, državne ili lokalne koorporacije, privilegiraneskupine ili se radi o zlouporabi moći pojedinca, javnog dužnosnika

- moć – sposobnost utjecaja s pomoću sile, mogućnosti zlouporabe moći su neograničene

uloga žrtve

- može biti najrazličitija- različiti stupnjevi i oblici odnosa žrtve i počinitelja:

a) nesudjelujuća žrtva b) latentno ili predisponirano ponašanje žrtvec) provokativned) participirajuće žrtve

- ulogu žrtve pri nastanku zločina Mendelson shematizira: žrtva nije sudjelovala, žrtva jesudjelovala, žrtva je sama uzrokovala zločin

rizik žrtve

- govori se o postojanju većeg ili manjeg rizika ili vjerojatnosti stradanja što je zavisno odnekih osobina ličnosti i situacija i prilika koje su više ili manje vjerojatne da vode ustradanje

- rizik da se postane žrtvom sastoji se od faktora:1. osobnih, bioloških ( dob, spol, duševno bolesni) i psiholoških (agresivnost,nemarnost, duševnu ograničenost, otuđenost)2. socijalnih (profesija ili poziv, neadaptirani – stranci.., život izvan zakona)3. situacijskih (okolnosti – pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu...)

značajke, ciljevi i zadaci viktimologije kao znanosti i djelatnosti

= viktimologija kao znanost kao skup svih metodički stečenih i sistematski sređenih znanjao pojavnim oblicima, uzrocima i putovima za otklanjanje ili ublažavanje stradanja ljudi,predstavlja znanost o žrtvi

- ona je realna, društvena, teorijska, primjenjena ili praktična, sustavna i interdisciplinarnaznanost

- prema vladajućem mišljenju zadatke viktimologije možemo svrstati u više skupina:a) na teorijskom planu: proučavanje problema predmeta viktimologije i njegovo

definiranje, proučavanje uzroka i otkrivanje zakonitosti

b) na planu kriminalne fenomenologije: proučavanje viktimogenih predispozicijai faktora, proučavanje uloge ponašanja žrtvec) na planu profilakse i prevencije: način otkrivanja latentnih žrtava, istraživanje

metoda predviđanja stupnja i prirode rizika ili opasnostikoja prijeti svakoj osobi

d) na pravnom planu: ocjena kazn. odgovornosti počinitelja s obzirom na osobine iponašanje žrtve, uzimanje u obzir ovih okolnosti pri kažnjav.

e) na terapijskom planu: istraživanje načina saniranja ozljeda i psihičkih oštećenjažrtve, kliničko ispitivanje žrtava..

f) na planu kriminalistike: nalaženje djelotvornih metoda otkrivanja počinitelja natemelju utvrđenih tipičnih viktimogenih situacija

g) na planu socijalnog rada: žrtva mora imati veću podrškuh) na planu humanitarnih nastojanja: humanitarne organizacije – bavljenje žrtvama

18



viktimologija u našem društvenom sustavu

- vrijednosti viktimologije vidimo u slijedećem:1. bitno može pridonijeti razvijanju svijesti o opasnosti, s jasnim koristima u prevenciji strad.2. upozorava na sigurnosne mjere, na načine izbjegavanja opasnih situacija, uključujući se u

složeni sustav preventivnih mjera3. može pojačati kazneno pravosuđe otkrićem tamnih brojki kriminaliteta4. novim spoznajama može pomoći boljem ostvarenju društ. potreba za progonom i

resocijalizacijom delinkvenata5. u izvršenju sankcija, nastojanje izmirenja6. izvanredno značenje spoznaja o mehanizmima stradanja za prevenciju7. pomaže identificiranju posebno rizičnih skupina i pojedinaca8. potaknuti viktimološkim spoznajama i orijentacijama sve su češći pokušaji izgradnje nove

kriminalne politike9. policija koja dolazi u kontakt sa žrtvom moraju pokazati osjetljivost za potrebe i situaciježr.

10. rat je do krajnosti aktualizirao problem žrtve

PRAVA ŽRTVE

Međunarodna nastojanja oko prava žrtve

- statutirana je dužnost svjetske organizacije da vrati vjeru u osnovna ljudska prava, dostojan.i vrijednost ljudi

- izgradnja relativno solidnog i zaokruženog sustava ljudskih prava s jamstvom prava naživot,

slobodu i sigurnost- izučavanje delikventnog čina kao cjeline; forenzičari – spoznaja da i žrtva ima neku ulogu,

da se i tu radi o tipovima ličnosti, i da se o aktivnosti žrtve mora voditi računa- dva su paralelna procesa koja vode do potrebnih dokumenata o pravima žrtve od strane UN:

a) nastojanja specijaliziranih agencija UN b) nastojanja Svjetskog viktimološkog društva

- Helsinški seminar 1983.g. – problemi politike u odnosu na žrtvu u Europi- valja podržati pokret koji teži poboljšanju položaja prava:a) obavještenje građana o njihovim pravima kao žrtvama

b) osigura potrebna pravna pomoć žrtvama

c) pojednostavi postupak d) porast autonomije žrtvee) žrtva- aktivnija uloga u procesu

- Svjetsko viktimološko društvo: dva nacrta deklaracija na planu spriječavanja kd, pomoćižrtvama kd, i ostvarivanju prava koja bi žrtve trebale uživati:

a) pravila o postupanju prema žrtvama kd sadrže zaštitu prava na pomoć, zdravstvenuzaštitu, te odredbe o zaštiti tih prava

b) drugi dokument prema deklaraciji UN o zločinu....; širi koncept stradanja, pored žrtavazločina postoje i žrtve zlouporabe ekonomske i političke moći

- Europski savjet donio je rezoluciju o kompenzaciji žrtvi zločina nasilja; postoje alternativniili neizravni način obeštećenja

- u znantnom broju zemalja već su doneseni zakoni o kompenzaciji žrtvama kaznenog djela

19



djelatnost svjetskog viktimološkog društva, UN, i viktimologa kod nas

- viktimološki sastanci u Dubrovniku 1984.g.

- sastanak eksperata UN o pravima žrtve u Ottawi 1984.g.- rezolucija UN o pravima i pomoći žrtvama: prava žrtava1. prava žrtve zasnivaju se na pravu na život, slobodu, sigurnost i blagost.2. dužnosti drž. proizlaze iz zakonskih obveza, kolek. odgov. i dr. solid.3. žrtve trebaju imati pravo na naknadu štete od počinitelja kd4. žrtve trebaju imati pravo na naknadu štete od države5. žrtve trebaju imati pravo na pomoć u procesu oporavka6. žrtve trebaju imati pravo na pravedan tretman pred zakonom7. žrtve trebaju imati pravnu zaštitu8. žrtve trebaju imati pravo da budu obavještene o činjenicama o slučaju

9. žrtve trebaju imati pravo na priznanje i podršku međun. Zajednice10. žrtve trebaju imati pravo na zaštitne i preventivne mjere11. žrtvama se ne treba uskratiti osnovna zaštita i pristup pravnim sredstvima

zato što nemaju uvjet prebivališta...- Milanski kongres 1985.g. – kongres Un za sprječavanje zločina i postupanje s osuđenicima

- Deklaracija o osnovnim pravima žrtava kaznenih djela i zlouporaba moći:1. potvrđuje neophodnost poduzimanja mjera – cilj: efikasna zaštita prava

žrtava kd i zlouporeba moći2. naglašava da je potrebno pokrenuti i unaprijediti mehanizme zaštite p.ž.3. prihvaća Deklaraciju dodanu postojećoj rezoluciji4. poziva države članice da poduzmu mjere da se realiziraju načela iz deklar.5. preporučuje da se na globalnom i regionalnim nivoima poduzmu mjere6. traži od gl. tajnika da pozove članice da periodično izvještavaju gs o primjen

ove deklaracije7. zahtjeva od gl. tajnika da osigura pomoć d.č. u poboljšanju zaštite i pomoći

žrtvama8. potiče tijela i ustanove UN, međudržavne i nevladine organizacije, te cijelu

javnost da surađuju na realizaciji ove deklaracije

POLOŽAJ ŽRTVE U NAŠEM PRAVU

1. položaj žrtve kd u kaznenom pravu- kazneno zakonodavstvo – sve više se vodi računa o žrtvi- pojačana zaštita djece i mladeži – inkriminacija teško ubojstvo djeteta- pojačana zaštita žrtava kd protiv spolne slobode i spolnog čudoređa- pristanak žrtve od velikog je značenja u pravu- eutanazija, ostaje u našem pravu kd

2. položaj žrtve u kaznenom postupku- oštećenik kao tužitelj ima ista prava kao i DO, osim onih koja DO pripadaju kao

državnom tijelu- pojam žrtve određen je kao oštećenik tj. kao osoba čije je kakvo osobno ili imovin.

pravo kd povrijeđeno ili ugroženo- sporna je pravna priroda i suština prava žrtve na procesnu autonomiju u postupku za

20



kd za koja je zakonom određeno da se pokreću privatnom tužbom- oštećenik je i dalje ograničen u mnogim svojim pravima

3. penološki aspekt- uloga oštećenog u fazi izvršenja kaznenih sankcija- vodi se računa prilikom odmjeravanja kazne o ponašanju počinitelja nakon

izvršenja djela: njegovo nastojanje da naknadi štetu, da pomogne oštećenom,da se izmiri, njegovo iskreno kajanje za nanesenu bol ili štetu- sve to igra ulogu ne samo pri izboru vrste i mjere sankcije, već i pri odluci o

opozivu uvjetne osude, određenju zaštitnog nadzora

- KZ bavi oštećenikom na više mjesta; određuje krug mogućih žrtava kd (dioba na posrednei neposredne žrtve kd)

- žrtva kd je u pravnom smislu svaka ona fizička osoba kojoj je neko dobro ili pravo kdizravno ugroženo, povrijeđeno ili uništeno

- ponašanje žrtve prema počinitelju i kd; KZ u ovoj mjeri uvažava stav žrtve prema kd:a) nužna obrana – ideja zaštite prava od neprava

b) pristanak oštećenika – isključuje postojanje kd kod svih kd kojih je u zakonskom bićusadržano obilježje protivljenja ili se podrazumijeva; privola ne isključuje protupravnostonih kd u kojih je privola obilježje ili pretpostavka zakonskog bića kd

c) izazov – provokacija- osobna svojstva žrtve, mogu biti od utjecaja na utvrđivanje društvene opasnosti djela, u

utvrđivanju sankcija od strane zakonodavca i to:a) objektivna svojstva žrtve (društveni položaj; zaštita djece i mladeži; nemoćne,

nesposobne i zavisne osobe)b) subjektivna svojstva žrtve – KZ uzima u znatno manjoj mjeri (lihvarski ugovor)

- napredak u pravima čovjeka na život i tjelesni integritet zaštitom nerođenog djeteta i touvođenjem novog oblika teškog ubojstva (ubojstvo trudnice)

- tamo gdje postoji oštećenik, tj. gdje se radi o kd odnosa, važno je da se taj odnos riješi nanajbolji način jer se tako uspostavlja načelo pravednosti kazne i rješava jedan ljudski odnos

o odgovornosti žrtve

- nova kategorija i pojam- skrivljeno ponašanje žrtve – različiti stupnjevi:

a) poziv na izvršenje kd ulaskom žrtve u opasnu zonu b) olakšanje posla počinitelju nepoduzimanjem opreza da se izbjegne zločinc) provokacija, aktivnim djelovanjem izaziva odgovor počinitelja

d) teški izravni napadački izazov od strane žrtve, žrtva hoće ozlijediti počiniteljae) suradnja žrtve s počiniteljem, njezin pristanak f) incijativa na strani žrtve, aktivno ohrabrivanje počinitelja

- restitucija – uspostavljanje narušenih prava žrtve ima tri oblika (francuski model,probacijski model i engleski model kompenzacijskog isplatnog naloga)

- neslužbeni pristupi rješavanja stradanja: uporaba sile (samopomoć), prekid odnosa saprijestupnikom, pregovori žrtve i počinitelja, meditacija ili mirenje, razni oblici arbitraže,razni oblici osiguranja, financijska kompenzacija od države..

- tzv. ritual ponovnog uređenja stvari koji se pojavljuje kao potreba ljudi uključenih uneočekivanje uznemirujuće događaje u kakve ulaze i kaznena djela

osnove kriminologije sa viktimologijom

Documents