oslobođenje [broj 23755, 29.1.2013]

7/29/2019 Oslobođenje [broj 23755, 29.1.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23755-2912013 1/64

EU se umorila od pri~e o presudi Sejdi} - Finci

OSLOBO\ENJEUTORAK, 29. 1. 2013. Godina LXIX • Broj 23.755Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www .os lob odj enj e.b a

DANAS PRILOG

TRA@E POMO] OD OHR-aKa Sarajevu pje{a~i 300 radnika Konjuha

Ali{pagino pismoIzetbegovi}u nije uvr{tenoSLU^AJ TRUSINA

8. strana

ROKOVI POSTOJE,

[TA ]E URADITI [ESTORKA?

2-3. strana

Ova }e dr`avaumrijeti uzagrljaju patriota

Zdenko ]osi}

5. strana

6. strana

Nakon

konaka u Kladnju,

radnici se nadaju da

}e predstavnicima

OHR-a mo}i predo~iti

program za spas

fabrike



OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.2

U @I@I

VIJES

TI

ÔRDA[ POZVAO IZBJEGLICE DA SE VRATEPosljednji voz za obnovu ku}a

Ministar za izbjeglice i raseljena lica RepublikeSrpske Davor ôrda{ apelovao je ju~er na izbjegliceiz BiH u Hrvatskoj da se vrate na svo ja ognji{ta i is-koriste posljednju {ansu da sredstvima me|unarodneza jednice obnove poru{ene ili o{te}ene ku}e i stano-ve. Nakon sastanka u Slavonskom Brodu sa ùpanomBrodsko-posavske upani je Dani jelom Maru{i}em, sako jim je razgovarao o provedbi Regionalnog stam be-nog pro jekta ko ji predvi|a povratak 5.400 izbjeglihi raseljenih porodica u BiH, ôrda{ je rekao za Srnuda je ovo posljednji voz za obnovu zahvalju ju}ime|unarodnim sredstvima.

- Za prvu fazu pro jekta, za ko ju je javni poziv raspi-salo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, pla-

nirano je rje{avanje problema 170 porodica, u {ta }ebiti utro{ena dva miliona eura, ko ji su operativni. Rok ko ji je nave den u javnom pozivu - 7. februar ni je ogra-ni~ava ju}i, jer je ovo prva faza pro jekta, ko ja predvi|ada se prvo zbrinu na jugroèni je kategori je, po jasnio jeôrda{.

On je podsjetio da su sredstva za povratak 5.400 iz-bjeglih i raseljenih porodica u Srbi ji, Hrvatskoj, BiH i Crnoj

Gori prikupljana na donatorskoj konferenci ji ko ja je odr a-na u Sara jevu u apri lu pro{le godine, kao i da }e 15 pos-to sredstava obezbi jediti lokalne vlasti.

@upan Maru{i} rekao je da }e ova upani ja podrà-ti aktivnosti u vezi sa ovim pro jektom, te da se poten-ci jalni korisnici mogu javiti u prostori je @upani je, gdje

}e dobiti sve potrebne informaci je.- Na prostoru Brodsko-posavske ùpani je veliki je brojporodica iz BiH i uvjeren sam da }e zainteresovanostza uslove pri jave na javni poziv biti velika, oci jenio jeMaru{i}.

Sastanku su prisustvovali savjetnik ministra Mari jaRapo i predsjednik Kluba Hrvata u Vi je}u naroda Re-publike Srpske Josip Jerkovi}.

Zakon o grobljima i pogrebnojdjelatnosti Republike Srpske, nako ji je Klub delegata Bo{njaka u Vi-

je}u naroda RS-a pokrenuo pitanjeza{tite vitalnog nacionalnog intere-sa, upu}en je na dodatno usagla{a-

vanje s Vladom ovog entiteta.Nakon ju~era{nje sjednice za je-

dni~ke komisi je Vi je}a naroda iNarodne skup{tine RS-a, na ko joj serasprav ljalo o zahtje vu za pokreta-nje vitalnog nacionalnog interesabo{nja~kog naroda, konstato vano

je da posto ji prostor za usagla{a va-nje sta vo va saop{tio je predsjednik

NSRS-a Igor Rado ji~i}. Ocjenju ju-}i da je na sjednici vo|ena kvalite-tna raspra va o sadrà ju amandma-na Kluba delegata bo{nja~kog na -roda u Vi je}u naroda RS-a, dodao

je da su u raspra vi svo je mi{ljen je oovom zakonu dali i predsta vniciMe|ureligijskog vi je}a BiH.

Niz manjkavosti

- Imamo dobru volju da poku{a-mo usaglasiti izmjene i dopuneovog zakona, istakao je Rado ji~i},te dodao kako je {teta {to tokomraspra ve o ovom zakonu u Naro-dnoj skup{tini ni je bilo pri jedlogako je su naknadno izni jeli bo{nja-~ki delegati.

- Ja vna raspra va o nacrtu zakonao grobljima pro{la je bez ikakvihupozorenja na razli~ite aspekte za-konskog tek sta, u di jelu ko ji seodnosi na pitanja vjerskih grobalja,naro~ito promjene njiho ve namje-ne u skladu s urbanisti~kim plano-

vima, a smatramo da se ve} tadamoglo inter venisati na ponu|enarje{enja, kazao je Rado ji~i}, istakav -{i da su primjedbe sa sjednice kva-litetne i konkretne, te da posto ji po-treba da se o svakoj od njih pona-osob razgo vara, {to }e se oba viti unaredne dvi je sedmice, na relaci ji

Vi je}e naroda, Kluba Bo{njaka i Vlada RS-a.

Predsjednik Kluba Bo{njaka u Vi-

je}u naroda Mu jo Hadìomero vi}istakao je da 24. decembra, kada jepokrenuto pitanje za{tite vitalnognacionalnog interesa, u ovom klu-bu nisu ni slutili da }e se to pretvo-riti u vitalni interes i Srba, Hrvata iostalih.

- âk ni u vri jeme soci jalizma

drà va se ni je na ovako direktanna~in mi je{ala u pitanje grobalja,a Sekretari jat za vjere, ko ji je uzMinistarstvo urbanizma RS-a su-kreator ovog zakona ni je konsul-to vao ni vjerske za jednice niMe|ureligijsko vi je}e BiH, izja vio

je Hadìomero vi}.On je napomenuo da su predsta-

vnici Me|ureligijskog vi je}a kaza-li kako ovaj zakon ima niz manjka-

vost, {to je posebna satiskaci ja Bo-{njacima ko ji su prepoznali da bigroblja mogla biti na meti lokalnihza jednica. Hadìomero vi} je ka-

zao da je to posebno osjetlji va ma-teri ja za sve u BiH, te da }e iz tih ra-zloga sa Ministarstvom za pros-torno ure|enje RS-a poku{ati usa-glasiti sta vo ve oko 9 predlo enihamandmana.

- Napra vili smo iskorak {to je zanas veoma zna~ajno, smatra Had i-omero vi}.

Obrazla u}i zahtjev za za{titu vitalnog nacionalnog interesa, bo-{nja~ki delegati su na veli da Zakono grobljima do vodi u pitanje pra va

vjerskih za jednica u odnosu na Za-kon BiH o slobodi vjera i pra vnogpoloà ja crka va i vjerskih za jedni-ca. Njiho ve sta vo ve podràli su i de-legati hrvatskog naroda u Vi je}u na-

roda RS-a. Iako su delegati srpskogi Kluba ostalih bili uzdràni i sampredsjeda va ju}i Momir Mali} slo-io se da akt ima manjka vosti na ko-

je je potrebno djelo vati putemamandmana.

Isklju~iva nadle`nost

Had iomero vi} je podsjetio da jegla vna primjedba na Zakon ta {to binjego vom primjenom sva pra vabila preba~ena na lokalnu upra vu.Prema njego vim ri je~ima, to nemoè biti isklju~i va nadle nost je-dinica lokalne samoupra ve ko je bipropisi vale na~in sahrane, izglednadgrobnih spomenika i op{tu sli-ku grobalja.

Narodna skup{tine RS-a usvo ji-la je 13. decembra 2012. ovaj zakon.Resorna ministrica Srebrenka Go-li} na vela je da se njim ure|uju iz-gradnja, kori{tenje i uprav ljan jegrobljima, sahrana umrlih, vo|enjeevidenci ja i druga zna~ajna pitanja.

G. KATANA

Zakon o grobljima RS-a

Vije}e naroda RS-a:

NE SPU[TANJU SVIHPRAVA NA OP]INEâk ni u vrijeme socijalizma dràva se nijedirektno mije{ala u pitanje grobalja, kaèHadìomerovi}

Godina pri je izbora ni je idealno vri jeme za kompromise, ali Bo-sna i Hercego vina nema izbora imora pro vesti presudu Evropskogsuda za ljudska pra va u predmetuSejdi} - Finci, jer se sljede}i izboriu BiH, zakazani za 2014. godinu, nemogu promatrati kao ispunja van-

je evropskih standarda ako ovopitanje ni je ri je{eno, upozorio jeevropski komesar za pro{irenje

[tean Füle pro{le sedmice pred Vi- je}em Evrope.

Status quo

- Sporazum o stabilizaci ji i pri-druì vanju, kao i zahtjev za ~lanstvou EU na ~ekanju su sve dok presu-da Sejdi} - Finci ne bude pro vede-na. Tek kada Sporazum o stabiliza-ci ji i pridru i vanju stupi na snagu,EU }e biti u pozici ji da podrì BiHu rje{a vanju nedostataka Dejton-skog sporazuma, kazao je Füle teopomenuo: “Dosta je bilo pri~e,krajnje je vri jeme da ne{to uradite.Nemate izbora, strpljen je Evropskeuni je je pri kra ju”.

Tako|er je upozorio da je {e

Delegaci je i speci jalni predsta vnik EU u BiH Peter Sorensen dobio do-datne ovlasti i podr{ku Bruxellesaza po ja~anu uklju~enost u razgo vo-re sa politi~kim liderima na{e ze-mlje u rje{a vanju problema u pro-

vo|enju odluke Sejdi} i Finci. Bh.zvani~nicima je jasno dao do zna-nja da mora ju razbiti dva mita.

- Ni je ta~no da }e ~lanice EU nakra ju spustiti kriteri je za zahtjev za~lanstvo ako vlasti BiH ne uspi ju unaporima da postignu za jedni~korje{enje. Isto tako, ni je ta~no da }eokli je vanje u pro vo|enju odluke

Sejdi} i Finci do vesti do pogodni- je situaci je nakon izbora, jer za ta-kve izbore }emo smatrati da nisuispunili neophodne standarde.Rje{enje je potrebno odmah, poru-~io je Füle.

Sve je jasno: ako se ne pro vedeodluka Evropskog suda za ljudskapra va u predmetu Sejdi} - Finci, ka-zna }e biti neprizna vanje rezulta-ta op}ih izbora 2014. godine. Do-

ma}i politi~ari razli~ito tuma~eova upozorenja, ali se niko od njihne osje}a odgo vornim {to godina-ma prego vara ju bez konkretnihrje{enja i rezultata.

- Mislim da je Füle jasno rekaodosta je vi{e pri~e, me|utim, na{ipoliti~ari ne reagu ju. Prema tome,osim statusa quo u ko jem o~ito vrlodobro i ve, bo jim se da im ni{ta ni-

je prihvatlji vo. Go vor komesara izastoj u pro vo|enju presude Sudau Strasbourgu je sramota za ci jeluzemlju. Bosna i Hercego vina mepodsje}a na mog starog f}u ko jeg

je ugla vnom trebalo gurati da biupa lio. îni se da i ovu na{u drà-

vu neko treba da pogura, istakao je

lider Je vrejske za jednice u BiH i po-dnosilac tu`be protiv BiH predEvropskim sudom za ljudska pra-

va Jakob Finci, te kazao: “Bo jim seda }emo, ukoliko do marta ne im-plementiramo presudu, do}i u jo{teù situaci ju”.

Predsjednik Republike SrpskeMilorad Dodik, pak, naglasio je da

je izuzetno posve}en pro vo|enjuove odluke Evropskog suda, te da

je u potpunosti saglasan sa sta vo- vima komesara Fülea. Naglasio jeda se slaè sa njego vim ocjenamai da mu je drago {to je ovaj put di-

EU se umorila od pri~e o

Poruka evropskog komesara za pro{irenje povodom (ne)provo|enjapresude Sejdi} - Finci bila je povod da Oslobo|enje napravi minianketu me|u {estorkom, ali i da podsjeti - strana 12. - nadosada{nji anga`man u Parlamentu BiH

ROKOVI POSTOJE, [

[amar {estorkiParti ja demokratskog progresa

(PDP) smatra da je BiH, govoromevropskog komesara za pro{irenje[tefana Fülea dobila {amar, ko ji“pokazu je da se vlast {estorke poi-grava sa budu}no{}u naroda te dase vode isklju~ivo li~nim i strana-~kim interesima”.

- Ukoliko {estorka ni nakonovako jasnog upozorenja ne pro-na|e odgo vara ju}a rje{enja, poka-zat }e se da im zapravo odgova-ra status quo i da je njihovaevropska ori jentaci ja isklju~ivodeklarativna, mi{ljen je je PDP-a.



U @I@IOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 3

NAKON PRESUDE JA[AREVI]U@alili se i Tuìla{tvo i odbrana

Tuìla{tvo BiH i odbrana Mevlida Ja{arevi}a

uloìli su àlbe na prvostepenu presudu Suda

Bosne i Hercegovine ko jom j e optuèni osu|en

na 18 godina zatvora za napad na Ambasadu

SAD-a u Sara jevu 28. oktobra 2011. godine. Advo-

kat Senad Dupovac, ko ji zastupa Ja{arevi}a, re-

kao je za Srnu da je àlbu podnio pri je roka, ko-

ji je istekao ju~er, ali da njeno razmatranje ne o~e-

ku je pr i je ma ja.

“Bez obzira na to {to je to pritvorski spis, to ne-

}e i}i tako brzo”, smatra Dupovac.

On je po jasnio da Apelaciono vi je}e mora provje-

riti dosta izjava i podataka iz obje àlbe, te da }e

Vi je}e svaki dokaz, izjavu i nalaz vje{taka podrobno

izanalizirati.Portparol Tuìla{tva BiH Boris Grube{i} rekao je

da se alba Tuìla{tva odnosi na osloba|aju}e pre-

sude Emrahu Fojnici i Munibu Ahmetspahi}u.

Ja{arevi} je osu|en jer je 28. oktobra 2011. go-

dine pucao na zgradu Ambasade SAD-a u Sara jevu,

kada je ispa lio 105 metaka i te{ko ranio jednog po-

licajca.

Predsjedava ju}i Sudskog vi je}a Branko Peri} je

tokom izricanja presude 6. decembra pro{le godi-

ne naveo da je nesporno utvr|eno da je Ja{arevi}

po~inio krivi~no djelo terorizma.

Istovremeno, drugooptuèni Emrah Fojnica i tre-

}eoptuèni Munib Ahmetspahi} su, zbog nedostat-

ka dokaza, oslobo|eni optu`bi za pripadnost tero-risti~koj grupi, odnosno inkriminaci ja u vezi sa u~es-

tvovanjem u pripremi teroristi~kog ~ina i uklanjan-

ju dokaza.

Peri} je rekao da je u pogledu optu`bi Fojnice i

Ahmetspahi}a sve ostalo na nivou indici ja, te da ni-

je izveden ni jedan dokaz ko ji potvr|uje pomenutu

kvalifikaci ju.

PRIPREME ZA POPIS STANOVNI[TVAPlan aktivnostido 5. februara

Ministar saobra}a ja i komunikaci ja Bosne i Her-

cegovine Damir Hadì} i direktor Agenci je za sta-

tistiku BiH Zdenko Milinovi} odràli su ju~er sas-

tanak koordinaci je aktivnosti na pripremama po-

pisa stanovni{tva, doma}in stava i stanova i za-

klju~ili da su Agenci ja i Vi je}e ministara u pre-

dvi|enom roku uputili u parlamentarnu procedu-

ru pri jedlog izmjena Zakona o popisu, javila je

Srna. Agenci ja je uputila i inici jativu entitetskim

agenci jama za statistiku da usklade regulative

sa Zakonom o popisu stanovni{tva, doma}insta-

va i stanova BiH, saop{teno je iz Vi je}a minista-

ra Bosne i Hercegovine.Popis }e biti odràn od 1. do 15. oktobra 2013. go-

dine i ni u kakvom slu~a ju, prema Hadì}evim ri je-

~ima, nema daljeg odga|anja.

Centralni popisni biro trebao bi da do 5. februara

usvo ji i Vi je}u ministara Bosne i Hercegovine upu-

ti okvirni plan popisnih aktivnosti sa rokovima i no-

siocima aktivnosti.

Zaklju~eno je da agenci je za sta tistiku u na-

rednih 15 dana treba da izvr{e revizi ju plana tro-

{enja sredstava i pripreme pri jedlog sporazuma

o realizaci ji finansijskog plana za provo|enje po-

pisa, da bi bilo obavljeno potpisivanje u skladu

sa zakonom.

Tokom sastanka koordinaci je, ko ji j e od rànu Sara jevu, konstatovano je i da je postignut na-

predak u usagla{avanju popisnice, kao i da su

otpo~ele aktivnosti u iznalaènju rje{enja za po-

pis du` me|uentitetske lini je razgrani~enja,

izradi metodologi je prostornog registra Bosne i

Hercegovine i izradi jedinstvenog registra pros-

tornih jedinica.

rek tno upozorio da naredni izbori uBiH ne}e biti prihva}eni, ukolikoodluka ne bude pro vedena.

- Mislim da objekti van i kore-ktan pristup ko ji je EU zauzela pre-ma BiH treba shvatiti kao pri vilegi-ju i da ta {ansa mora biti iskori{te-na. Jedina ocjena sa ko jom nisamsaglasan jeste ona u vezi sa Dejton-

skim sporazumom i smatram tonepotrebnom inter venci jom ko-mesara Fülea, kazao je Dodik, na-pomenuv {i da je za RS asimetri~anna~in izbora ~lano va Predsjedni{tvaBiH potpuno prihvatljiv. “U tome seslaè i me|unarodna za jednica i Fa-hrudin Radon~i}. Samo jo{ da seslo i i SDP”, mi{ljen ja je Dodik.

U izja vi za Oslobo|enje potpred-sjednik HDZ-a BiH Marinko a va-ra kaè: “Mi smo stranka ko ja je odpo~etka zago varala da se imple-mentira presuda i smatramo da seto mora uraditi kako bismo ne samo

ispuni li uvjete nego se kretali napri- jed ka ure|enju BiH. S druge strane,o~eki vao sam da Füle prepozna i od-go vornost onih ko ji ima ju naj vi{emogu}nosti da odlu~u ju o BiH, a to

je visoki predsta vnik ko ji je od 2011.usposta vio svo ju vlast u FBiH i na tajna~in onemogu}io demokratskeprocese”.

Na pitanje da li }e na narednomsastanku {estorke kona~no biti spre-mljeno rje{enje, s obzirom na supro -tnosti oko izbora ~lano va Predsje-dni{tva BiH, â vara isti~e kako svipogre{no tuma~e su{tinu presude.

- Su{tina je da na|emo modalitetko ji }e omogu}iti da svaki konstitu-ti vni narod izabere svo je predsta vni-ke i tu se {estorka usaglasila. Da li }eto rje{enje biti nazvano ovako ili ona-ko, manje je bitno. HDZBiH je opre-di jeljen da svaki konstituti vni narodima potpuna demokratska pra va dabira svo je predsta vnike, a na~in na

ko ji }emo birati predsta vnike netreba biti kamen spoticanja, kazao

je a vara. Dodao je da odgo vornostza implementaci ju presude iz Stra-sbourga ni je samo na vlada ju}imstrankama.

Ni{ta novo Vehid [ehi}, pak, misli da }e za

ovaj problem trebati ve}a ulogame|unarodne za jednice.- Predsta vnici me|unarodne za-

jednice mora ju druga~i je nastupa-ti prema politi~arima u BiH i ne sa-mo pri jetiti neprizna vanjem izbo-ra 2014. nego preduzimati i druge

vrste sankci ja, pa i one fnansijske,na {to su politi~ari u BiH na josjetlji-

vi ji. Mislim da }e se tada stvoriti pri-nu|ena politi~ka volja da kona~nopo~nu implementirati sve one uslo-

ve ko ji sto je u Mapi puta, me|u kojima je i odluka o implementaci jipresude Sejdi} - Finci, kaè [ehi}.

Lider Sa veza za bolju budu}nostFahrudin Radon~i}, ko jeg je Dodik pohvalio za kooperati vnost, o~e-ku je da }e {estorka prona}i kompro-mis jer je postalo jasno da “nema vi-{e nekih velikih mito va u smislu da}e EU popu{tati. Odluka Suda uStrasbourgu ima da se pro vede upotpunosti”. S druge strane, Radon-

~i} najboljim rje{enjem smatra mo-dus kako bi svi gra|ani imali pra voda se kandidu ju za ~lana Predsjedni-{tva BiH, te da bi trebalo da budeizbalansiran, izjedna~en, odnosnoneasimetri~an u RS-u i FBiH.

Osno vni problem nepro vo|enjaodluke Sejdi} - Finci je u Federa-ci ji BiH, gdje sve politi~ke parti jekroz ovu odluku èle da, uprkosprotiv ljen ju RS-a, ri je{e neka dru-ga politi~ka pitanja, odnosno otvo-re {iru usta vnu reormu u BiH, ka -zala je Aleksandra Pandure vi},zastupnica SDS-a u Zastupni-

~kom domu Parlamenta BiH.- E vropski komesar ni je poru~io

ni{ta no vo, jer dobro znamo daBiH, bez pro vo|enja odluke nemoè predati kredibilnu aplikaci-

ju za ~lanstvo u EU, kao i da nare-dni op}i izbori bez te odluke ne-}e biti u skladu sa evropskim stan-dardima, rekla je Pandure vi}ka,

ko ja je naglasila kako je Srpska bi-la spremna odluku pro vesti jo{ prije dvi je godine.

- Polo vinom drugog mjeseca bi setrebao odràti no vi sastanak {estor-ke i nadam se, o~eku jem i vjeru jemda }emo na tom sastanku dogo vo-riti modalitete pro vedbe presudeSejdi} - Finci. To nam je zadnji i gla-

vni uvjet za kredibilnu aplikaci ju zakandidatski status, izgo vorio je liderHDZ-a 1990 Boò Ljubi} po vodomFüleovog nastupa, za ko ji smatra da

je na mjestu.Lana RIZVANOVI]

êtvrti model- Komesar Füle je imao vrlo kon-

kretno, korek tno i precizno izlaga-

nje u kome je potcrtao obaveze BiH

na evropskom putu naglasiv{i da ne-

}e biti spu{tanja ljestvice kada su u

pitanju uslovi, odnosno da implemen-

taci ja presude Sejdi} - Finci nema al-

ternativu za dobivanje kandidat-

skog sta tusa BiH, kazao je za Oslo-bo|enje zastupnik SDP-a u Parla-

mentu BiH Sa{a Magazinovi}.

- Mada, nagla{avamo da se Ustav

mi jenja sa dvotre}inskom ve}inom

glasova u oba doma Parlamenta i ovo

ni je pitanje ni pozici je ni opozici je ne-

go svih za jedno, odnosno svih onih

ko ji BiH iskreno èle da vide u BiH,

kazao je Magazinovi}.

Na pitanje {ta o~eku je od nare-

dnog sastanka {estorke, s obzirom

na to da se SDP i SNSD ne slaù oko

na~ina izbora ~lanova Predsjedni{tva

BiH, Magazinovi} odgovara: “Mi tre-

nutno na stolu imamo tri pri jedloga.

Jedan za direktan izbor, drugi za izbor

~lanova Predsjedni{tva u Parlamen-

tu BiH, a tre}i je takozvano asimetri-~no rje{enje. Za SDP ni je prihvatljiv

ni jedan pri jedlog ko ji se zasniva na

razli~itom izboru ~lanova Predsjedni-

{tva u RS-u i Federaci ji. O~igledno tre-

ba traìti neki ~etvrti model ili vari-

jaci ju na neke od prethodnih”.

presudi Sejdi} - Finci

A ]E URADITI [ESTORKA?



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.4

Tomislav Nikoli},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Pa ~ak i da je inzistiranje na nacrtu zakona o po-rijeklu imovine najja~e eresovske oporbenestranke dio obra~una sa vladaju}im SNSD-om Mi-lorada Dodika, dugoro~no }e od toga koristi ima-ti samo stanovnici toga entiteta. A ba{ èstokareakcija vladaju}ih sa vo`dom na ~elu svjedo~i

kako je SDS pogodio u najbolnije mjesto.

Zdruènom su akcijom slu`benici MUP-a KS-a,SIPA, te MUP-ova RS-a i Isto~nog Sarajeva pre-tresli, ali i potresli bosanskohercegova~ku auto-mafiju, jednu od svakako najja~ih u Evropi. Ri-je~ je o vi{e-manje istim akterima koji su “pali”i prije dvije-tri godine u akciji Kum. Trebevi} jo{traje pa treba o~ekivati i nova hap{enja.

VIJEST UBROJU 32.539preduze}a zatvoreno je u 2012. godini u Bosni i Hercegovini, a bezposla je ostalo 90.000 radnika.

Po~ela {kolaNastava u drugom polugodi{tu, u {kol-

skoj 2012/2013. godini, po~ela je ju~erza oko 60 hiljada u~enika osnovnih i sre-dnjih {kola Kantona Sara jevo. Oko40.000 u~enika 73 osnovne i oko20.000 u~enika 39 srednjih {kola u Kan-tonu Sara jevo odmaralo je ~etiri sedmi-ce. Stru~na savjetnica za pred{kolsko,osnovno i srednje obrazovanje u Minis-

tarstvu za obrazovanje, nauku i mladeKS-a Lami ja Husi} kazala je za Fenu dabi, ako bude sve po planu, 12. juna tre-bala zavr{iti ova {kolska godina. U~eni-ci zavr{nog razreda srednjih {kola nas-tavu zavr{ava ju rani je, 8. ma ja, a u~e-nici prvog i devetog razreda osnovne {ko-le {kolsku godinu zavr{ava ju 5. juna.

Govore}i u Oslobo|enju o projektu Plava voda,

zeni~ki je na~elnik, zapravo, progovorio o Bosnii njezinom (ne)funkcioniranju. Pa, kaè: Ne mo-è biti dobro Zenici ako je lo{e Vitezu, niti dobroTravniku ako vode nema u Busova~i. Jasno, ri-je~ je ovdje o vodi, ali ne misli se samo na nju.Kada je o povezanosti rije~.

Prvi reket svijeta je po tre}i put pokazao kako je uMelbourneu na doma}em terenu, te tako u{ao u is-toriju kao prvi teniser u Open eri koji je tri puta za-redom osvojio Australiju. Budu}i je u finalu supe-riorno nadvisio trenuta~no jedinog ozbiljnog kon-kurenta Murraya, \okovi} je najavio ka ko }e i u2013. nastaviti tamo gdje je stao pro{le godine.

NOVAK \OKOVI]

HU SEJIN SMAJLOVI]

AKCIJA TREBEVI]

SDS

VIJEST U OBJEKTIVU

U Latinskoj Americi

posto ji gotovo

stopostotno

osje}anje da

je Srbi ja potpuno

u pravu i da je

u tome treba

podràti

Premda je na ja vio, Zukan Helez,ministar za pitanja boraca u Fede-raci ji BiH, jo{ ni je raspustio Komi-si ju za verifkaci ju i ut vr|ivanjespiska i statusa organizatora pokre-ta~a otpora i dobitnika Spomenicei Medalje otpora. Podsjetimo, ko-misi ja ko ju je ministar sam i sasta-

vio, za vr{ila je, kako-tako i poslje-dnjeg dana svog mandata, svojposao, ministru dosta vila spisko ve

ilegalaca, a njeni ~lano vi su o~eki- vali da ministar, kako bi rekao IranLje vako vi}, predsjednik spome-ute komisi je, verifku je spisak ili ihbarem primi na razgo vor.

Ko je za medalje?No. ministar im je, preko svo jih

medi ja, poru~io da se on s njimanema {ta sasta jati i na ja vio da }eormirati posebnu radnu grupu uMinistarstvu ko ja }e napra viti kri-teri je na osno vu ko jih }e se oni ko-

ji misle da jesu organizatori otpo-ra sami pri ja viti. Jedan od gla vnihljudi u toj radnoj grupi Ministarstva,pristane li, mogao bi biti i Nasu Be-ba, sada{nji ~lan spomenute komi-

si je ko joj je ministar Helez na ja vioukidanje. U tu je komisi ju Beba bioimeno van u ime Ministarstva bo-raca FBiH.

- Istina je da se vode prego vorioko mog anga mana u toj radnojgrupi. Jo{ razmi{ljam o ponudi ko-

ju sam dobio. Ako bih se upu{taou to, onda bih to uradio na proe-sionalnoj bazi. Mislim da u toj ra-dnoj grupi ne bi trebalo biti ~lano-

va bora~kih udruènja. S ministromsam razgo varao i o mogu}nostida uputi ja vni oglas na ko ji bi semogli ja viti svi oni ko ji misle daispunja va ju kriteri je za status orga-nizatora otpora. I treba razlu~itidvi je stvari. Najpri je, mislim da ne

mora svaki budu}i organizatorotpora po automatizmu dobiti iMedalju otpora. Zakonom o ratnimpriznanjima i odli~jima defnisano

je ko moè dobiti Medalju otpora,ba{ kao {to bi kriteri jima trebalo de-fnisati ko moè dobiti status orga-

nizatora otpora, kaè Beba.

Ni markeObja{nja va, slutio je da }e minis-

tar Helez mo`da i raspustiti komi-si ju jer su njeni ~lano vi, naro~itooni ko ji se zastupali Zelene beret-ke, ucjenji vali jedni druge, a niusvo jeni kriteri ji za odabir ilegala-ca nisu se, misli Beba, po{to vali.Podsjetimo, kriteri ji ko je je ko-misi ja usvo jila kaù da organiza-torom otpora moè biti progla{e -na osoba ko ja je od 18. septembra1991. do 8. aprila 1992. u~estvo va-la u organizaci ji otpora, potomnasta vila anga`man u oruànimsnagama, MUP-u, Ci vilnoj za{titi…

do 23. decembra 1995, osim akonjen anga`man ni je bio spri je-~en pogibi jom, ranja van jem, zaro-blja van jem, odvo|enjem u logo-

re, interniranjem u tre}e zemlje.Komisi ju su ~inili i Senaid Memi}

i Abdurahman [e~i} (Udruènje

Organizatori i pokreta~i otporaFBiH), Muhamed [vraki} i EmsadMuratspahi} (Zelene beretke), Av -do Hebib i Salko Halilo vi} (Patriot-ska liga BiH), Dragan Pinjuh i Pe-tar Zelenika (HVO), te Salko Poli-mac, Nezim ]ati}, Hasan Murato-

vi} i Nasu Beba, imeno vani uime Ministarstva za pitanja bora-ca. Uzgred, ~lano vi komisi je ko ju

je ministar Helez ormirao pa bi sa-da da je rasormira, nisu dobili nimarke za svoj rad i putne tro{ko-

ve. U vri jeme kada je radila, komi-si ja je ormirala 678 po jedina~nihdosjea mogu}ih organizatoraotpora, sa preko {est hiljada doku-menata. Kako nam je rekao Iran

Lje vako vi}, predsjednik spomenu-te komisi je, Ministarstvu su dostav -ljeni podaci za obra~un tro{ko va~lano va komisi je. A. B.

Nasuf Beba {ef

nove radne grupe?

ORGANIZATORI OTPORA: Nakon najaveo raspu{tanju dosada{nje komisije

Beba: Mislim da u toj radnoj grupi ne bi trebalo biti ~lanovabora~kih udruènja ^lanovi dosada{nje komisije nisupla}eni za svoj rad

Ljevakovi}:

ME\USOBNE UCJENE^lano vi komisi je, naro~i to oni ko ji se zas tupaliZelene beretke, ucjenji vali su jedni druge, ani usvo jeni kri teri ji za odabir ilegalaca nisuse po{to vali, kaè Beba




VIJESTI

Memorandum WV-ai Caritasa BK-a

Caritas Biskupske konferenci je BiH po-tpisao je ju~er memorandum o razumi je-vanju s World Visionom BiH ko ji definira bu-du}u saradnju te dvi je organizaci je. Cilj me-moranduma je da uspostavi osnovne prin-cipe vezane za saradnju u pruànju pomo-}i ugroènom stanovni{tvu BiH, a posebnodjeci i obitelji, javlja Fena. World Vision jeuru~io Caritasu donaci ju odje}e i obu}e, po-kriva~a, {kolskog pribora i ostalih stvari uvri jednosti od 12.000 ameri~kih dolara. Do-

naci ja }e biti uru~ena ugroènoj populaci- ji u BiH kroz Caritas. Ravnatelj Caritasa bis-kupi ja Mostar - Duvno i Trebinje Ante Ko-madina zahvalio je na pomo}i te naglasioda trebamo biti svjesni kako humanitarnei karitativne organizaci je sve vi{e napu{taju BiH jer su ari{ta i potrebe pomo}i u dru-gim di jelovima svi jeta hitni je i ve}e.

Neophodan dijalog Predsjednik FBiH @ivko Budimir razgo-

varao je ju~er sa britanskim ambasado-rom u BiH Nigelom Caseyom o aktualnomstanju u FBiH i mogu}em rje{enju postoje}ih problema. Ocjena je bila da je sta-nje izuzetno sloèno, kako u politi~kom,tako i u ekonomskom smislu, javlja Ona-sa. Sagovornici di jele mi{ljen je da se ova-kvo stanje moè ri je{iti samo politi~kimdi jalogom po{tu ju}i Ustav i zakon. Istovre-meno, stav Budimira u pogledu napretkaBiH ka EU jeste da posto je}e stanje u FBiHni je prepreka za provo|enje klju~noguvjeta, nego da stranke ~etvorke stanjeu FBiH naziva ju blokadom dràvne razi-

ne, kako bi u sjenu bacile stvarni razlogneispunjavan ja uvjeta EU, a to je nepos-to janje dogovora me|u njima. Tako|er, za-klju~eno je da Ustavni sud FBiH treba bi-ti popunjen {to pri je i da izabrani suci tre-ba ju biti ek sperti i depolitizirani.

Rasmussen 7. i 8. februara u BiH

Generalni sekretar NA TO-a AndersFogh Rasmussen boravi}e 7. i 8. febru-ara u zvani~noj posjeti BiH, potvrdila jeza Srnu portparol [taba NA TO-a u Sa-ra jevu Ines Kuburovi}. Ona je navela dase u ovom trenutku jo{ radi na detalji-ma posjete i da se utvr|uje ta~an pro-

tokol, tako da ni je u mogu}nosti da ka-è sa kim }e se sve sastati generalni se-kretar NA TO-a tokom boravka u BiH.

Prema pisanju Nezavisnih novina, po-sjeta Rasmussena je prvobitno planiranaza prolje}e ili ljeto, ali iznenadna promje-na termina sugeri{e urbu NA TO-a da BiH{to pri je ispuni uslove sa samita NA TO-au Tallinnu. O~ekivanja NATO-a su da }e BiHpitanje vojne imovine ri je{iti do ljeta, ka-ko bi u septembru bio aktiviran Akcioniplan za ~lanstvo (MAP) u NA TO-u.

Oko 300 radnika ì vini~ke a-brike namje{ta ja Konjuh ju~er jepje{ke krenulo u Sara je vo, gdje }eprotesto vati ispred zgrade OHR-a,u nadi da }e kona~no ri je{iti svo jeprobleme i pokrenuti proizvodnjuu ovom nekada{njem gigantu.

Radnici su, uprkos hladnom vre-menu, ju~er stigli do Kladnja, gdjesu i preno}ili. Danas }e nasta viti putdo Sara je va.

- Voljeli bismo da je neko poslaoautobuse. Do sada (ju~er posli jepo-dne, op.a.) bismo bili u Sara je vu iimali razgo vore. Ali, u svakom slu-~a ju, mi idemo pred OHR, da i onibudu upoznati sa na{im proble-mom, jer nismo ni{ta mogli ri je{i-ti kod doma}ih instituci ja. Tako|er,èlimo predsta viti na{ program zaspas Konjuha, kazao je za na{ listMe vludin Traki}, predsjednik Sin-dikata Konjuha.

Program za spas Konjuha izradio

je proesor Bahri ja Umihani}, apodrazumi je va podizanje kreditaod {est miliona maraka. Ovakav program su podràli Nadzorniodbor, Sindikat, dioni~ari i mena-d`ment Konjuha.

Ina~e, Federalni za vod za zapo-

{lja van je pri je nekoliko mjeseci jeodobrio Konjuhu dva i po milionamaraka za oìv lja van je proizvo-dnje i o~u vanje radnih mjesta.Me|utim, Konjuh je na samompo~etku morao vratiti Razvojnojbanci 1,3 miliona KM kredita, ali

i 200.000 maraka duga [umamaTK-a. Preostali no vac ni je bio do-

voljan za potpuno pokretanjeproizvodnje. U Konjuhu trenutnoradi oko 100 radnika, od ko jih jenjih 60 u administraci ji.

S. K.

TRA@E POMO] OD OHR-aKa Sarajevu pje{a~i 300 radnika Konjuha

Nakon konaka u Kladnju, radnici se nadaju da }e predstavnicima OHR-amo}i predo~iti program za spas fabrike

Jovanovi} napu{ta SDP?Po~elipregovori o

rekonstrukcijiVlade TK-a

Pregovara~kom timu SDA se priklju~io i Ahmetovi} U NSRB ~ekaju signal iz Sarajeva

Razgo vori o rekonstrukci ji Vla-de Tuzlanskog kantona, ko je pre-dvodi Stranka demokratske akci je,uveliko tra ju. Daleko od o~i ju ja-

vnosti, SDA poku{a va obezbi jedi-ti 18 poslani~kih ruku, {to je do vo-ljno za smjenu sazi va predvo|enogkadro vima SDP-a.

SDA, ko ja ima deset poslanika uSkup{tini, za smjenu Vlade na vo-dno bi trebala imati podr{ku SBiH(3), BPS-a (2), NS Radom za bolji-tak (2) i dvo jice neza visnih posla-nika Ali je Azabagi}a i Saliha [abo-

vi}a, ko ji su neda vno napustiliSBB. Tako|er, {pekuli{e se da biSDA mogla imati podr{ku HDZ-ovog poslanika Mi je Kre{i}a, ali i

Zorana Jo vano vi}a, ko ji je na vodnoodlu~io napustiti SDP i postati ne-za visni poslanik. Kako nam je re-~eno iz izvora bliskih SDP-u, Jo va-no vi} bi se mogao priklju~iti no voj

stranci ko ju osni va @eljko Kom{i},~lan Predsjedni{tva BiH.

- Trenutno se razgo vara sa pred-sta vnicima klubo va u Skup{tini i {e-o vima stranaka oko realnosti no veskup{tinske ve}ine. @elimo da vidi-

mo da li se moè popra viti stanje uKantonu, zausta viti pad budèta igubljen je radnih mjesta. Ako to de-fni{emo sa koalicionim partnerima,onda je ve}ina izgledna i i}i }emo u

rekonstrukci ju, kazao nam je Senad Ali}, predsjednik Kluba poslanikaSDA u Skup{tini TK-a.

Ina~e, SDA je ormirala i pregovara~ki tim ko ji je ve} odr ao sas-tanke sa svim strankama. U timu se,

pored Ali}a, nalaze i Amir Fazli},predsjednik Kantonalnog odboraSDA Tuzla i Sadik Ahmeto vi}, pot-predsjednik SDA.

- Posli je sjednice Skup{tine, 30.

januara, prego vori }e se intenzi vi-rati i po~eti defnisati dalje akti vnos-ti, kazao nam je Ali}.

Stranka za BiH }e naj vjero vatni- je podràti smjenu Vlade, HDZ jeormirao prego vara~ki tim, dok suBPS i NSRB jo{ neodlu~ni.

- Mislim da je nelogi~no da misad ru{imo ministra i Vladu u ko-

joj sudjelu jemo. Imamo neke sas-tanke u petak u Sara je vu pa }emo

vidjeti. NS Radom za boljitak je dioaktuelne ve}ine, preuzela je minis-tarstva, naro~ito industri je, ko jeniko ni je htio. Imamo odre|ene re-zultate, te zago varamo kvalitetni-

ji odnos vlasti bilo ove ili eventual-no neke druge kada je u pitanju

pro vo|enje ekonomskih mjera,kazao nam je Mersed [erio vi},predsjednik Kantonalnog odboraNS Radom za boljitak.

S. K.

Proteklog vikenda na Poni jerima- op}ina Kakanj iz vr{ena je pro vje-ra obu~enosti Kantonalne slu`bespa{a vanja sa visina - Gorska slu`baspa{a vanja Za vido vi}i.

U scenari ju vje be ko ji je sadrà-

vao ~etiri situaci je: potraga za izgu-bljenom osobom na prostoru Me-ljica - Borani, potraga za unesre}e-nim ispod la vine, iz vla~enje u no-}nim satima unesre}ene osobe izmotornog vozila ko je je sletjelo saceste i pruànje prve medicinskepomo}i unesre}enoj osobi, iz vr{e-

na je pro vjera osposobljenosti 20spasilaca ove slu`be.

U vje`bi je kori{tena opremako ju je za potrebe ove slu`be na-ba vila Kantonalna upra va Ci-

vilne za{tite. Nakon vje`be, pri-

padnici Slu`be su na ski jali{tuPoni jeri demonstrirali vje{tinepruànja pomo}i i transport po-

vri je|enih ski ja{a sa ski-staze, ana op}e zado voljstvo velikogbro ja izletnika za najmla|e orga-nizo vali vo`nje motornim san-kama. Mi. D.

Vje`be spasilacana Ponijerima



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 7

VIJESTI

Prioritet obilaznicaBiha} - Iza~i}

[to ~vr{}e povezivanje regi je Bosanskekra jine s ostatkom FBiH u svim oblastimaìvota bila je osnovna tema sastanka ko-

ji je premi jer FBiH Nermin Nik{i}, s neko-liko ministara i predstavnika javnih predu-ze}a, uprili~io ju~er u Sara je vu s delega-ci jom USK-a, predvo|enom kantonalnimpremi jerom Hamdi jom Lipova~om, saop}e-no je iz ureda za odnose s javno{}u Vla-de FBiH. Apostrofirana je neophodnost iz-gradnje obilaznice Biha} - Iza~i} jer bi ovaj

grani~ni prelaz nakon ulaska Hrvatske uEU mogao postati tre}i preko ko jeg bi seiz BiH izvozile robe animalnog i biljnog po-ri jekla, te potreba modernizaci je i izgra-dnje nekada{njeg puta AVNOJ-a, ko ji sa-da nosi ime Petog korpusa, ~ime bi se Bi-ha} i regi ja ~vr{}e povezali s ostatkomzemlje.

Saradnja sa Gr~komMinistar odbrane BiH Zekeri jah Osmi}

i zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Oko-li} primili su ju~er u nastupnu posjetu ve-leposlanika Gr~ke u BiH Karlosa Gadisa ivojnog izaslanika akreditiranog u BiH sa-tnika Leonidasa Tsiantoulasa. Osmi} je za-hvalio Gadisu na doprinosu ko ji Gr~ka pru-à BiH, a posebno je naglasio va`nost su-djelovan ja pripadnika OSBiH na razli~itimvojnim obukama u Gr~koj. Susret je zavr{enpotpisivanjem plana bilateralne vojne sa-radnje izme|u MOBiH i MO Gr~ke za 2013,ko ji su potpisali pomo}nik ministra odbra-ne BiH za me|unarodnu saradnju Zoran[a jinovi} i Tsiantoulas. Tako|er, predsje-

dava ju}i Kluba poslanika SDP-a BiH u PD-u PSBiH Sa{a Magazinovi} sastao se Ga-disom, a akcent u razgovori ma je bio nagr~kom predsjedavanju EU u prvoj polovi-ni naredne godine.

Vjerska slu`baza primjer

Ministar odbrane BiH Zekeri jah Osmi}posjetio je ju~er reisu-l-ulemu IZ-a u BiH Hu-sein ef. Kavazovi}a i upoznao ga o stanjuvjerskih pra va i sloboda u OSBiH i o stepe-nu ostvarenosti tih prava, saop}eno je iz MO.U pratnji ministra Osmi}a bili su i vojni muf-ti ja u Ministarstvu odbrane BiH Ismail ef.Smajlovi} i {ef kabineta ministra odbrane

Mustafa Sinanovi}. Tokom susreta istaknut je zna~aj ostvarenih reformi u sistemu od-brane i nagla{ena potreba za nastavkomistih sve do dostizanja traènih standardako ji bi BiH dodatno pribli ili euroatlantskimintegraci jama. Reisu-l-ulema je izrazio za-dovoljstvo ~injenicom da Ministarstvo od-brane i OSBiH njegu ju i podràva ju i duho-vnu komponentu u sistemu odbrane, kaoi to da model funkcioniranja vjerske slu`beu Ministarstvu i OSBiH moè biti primjer iostalima u okruènju.

Na dne vni red sjednice Vi je}aministara BiH, ko ja }e se odr ati usri jedu, uvr{ten je pri jedlog zako-na o postupku zaklju~i van ja i iz vr{a-vanja me|unarodnih ugo vora, ko-ji je jedan od osam zakonskih rje-{enja dogo voren u okviru sporazu-ma SDP - SNSD, uz potporu HDZ-a BiH, SDS-a, HDZ-a 1990 i SBB-a,dozna je Oslobo|enje.

Ovim zvani~no otpo~inje reali-zaci ja dogo vora Dodik - Lagu-mdì ja, odnosno vlada ju}e {es-torke na usva janju seta zakonskihrje{enja okarakteriziranih pod okri-ljem “pobolj{an ja ekonomske situ-aci je u zemlji” sa ~im zapra vo ne-ma ju nikakve veze.

Entitetska dràvnostPri jedlogom zakona o postupku

zaklju~i van ja i iz vr{a vanja me|una-rodnih ugo vora, ta~ni je u njego vom~lanu 5. (nadle nosti za zaklju~i-van je me|unarodnih ugo vora) na-vedeno je da: entiteti mogu zaklju-~i vati me|unarodne ugo vore uz su-glasnost Parlamentarne skup{ti-

ne BiH. Parlamentarna skup{tinaBiH moè zakonom predvidjetida za odre|ene vrste me|unaro-dnih ugo vora takva suglasnost ni-je potrebna.

Sporni akt po ko jem inici jati vuza pokretanje zaklju~i van jame|unarodnog ugo vora, uz drà-vna ti jela BiH, entiteta i distrikta

Br~ko, mogu dati i kantoni, lokal-na ti jela samoupra ve (grado vi iop}ine), te preduze}a, ustano ve,NVO i druge pra vne oso be iz svogdjelokruga, samo je la`na transpa-rentnost u ci jelom postupku kakobi se skrila su{tina.

Iza pri jedloga zakona dogo vore-nog u okviru sporazuma SDP-a iSNSD-a, osim {to se entitetimada je dodatni element drà vnosti, a{to je posebno va`no MiloraduDodiku kako bi Republiku Srpskuu inozemstvu mogao predstav lja-ti u tom svjetlu, odgo vor leì u nje-go vom ~lanu 36. (preuzimanje kre-dita i drugih fnansijskih oba veza).

- Na prego varanje i zaklju~i vanje me|unarodnih ugo vora ko jimBiH preuzima kredite i druge fnan-sijske oba veze, primjenju ju se odre-dbe ovog zakona, ukoliko pose -bnim zakonskim propisima, ko ji re-guli{u ovu oblast, ni je druga~i jeodre|eno, na vodi se u ~lanu 36. pri-

jedloga zakona.Dakle, posto ji mogu}nost da

PSBiH, kako je to defnirano ~la-nom 5, predvidi da za odre|ene

vrste me|unarodnih ugo vora su-glasnost za njiho vo potpisi vanje ni-

je potrebna, a to bi upra vo moglabiti kreditna zaduènja. To bi enti-tetskim vlastima otvori lo mogu-

}nost da se samostalno zadu u ju uinozemstvu bez suglasnosti i kon-trole drà ve {to je, tako|er, posebno

va no Dodiku, jer se taj entitet su-sre}e sa budètskim defcitom ko-

ji }e u ovoj godini iznositi vi{e od 400miliona KM.

Pri jedlogom ovog akta propisu- ju se i roko vi od momenta podno-{enja inici jati ve do procesa ratif-kaci je. Uvodi se i kategori ja hitnos-ti u okviru ko je se procedure za tajpostupak smanju ju na minimalanbroj dana (do naj vi{e pet po kora-cima ko je treba poduzeti). Kako jeza Oslobo|enje ju~er pot vrdioZvonimir Kutle{a, generalni tajnik

Vi je}a ministara BiH, u ponedjeljak u jutarnjim satima, u po{ti je sti-gao i pri jedlog izmjena i dopunaZakona o ja vnim nabav kama BiHtako da je za o~eki vati kako }e sei ovaj sporni zakonski akt po ja vi-ti na dne vnom redu sjednice, ve}u sri jedu.

Poticaj korupcije- O~eku jemo da u narednim da-

nima dobi jemo i ostale zakonskeakte ili ve}inu njih kako bi se u skla-du sa Programom rada Vi je}a mi-nistara BiH za 2013. oni ut vrdili dokra ja januara i u parlamentarnuproceduru uputili po~etkom nare-

dnog mjeseca na razmatranje iusva janje, naglasio je Kutle{a.

A, spornim izmjenama i dopu-nama Zakona o ja vnim nabav kamaBiH, izme|u ostalog, predvi|eno je

vi{estruko po ve}a vanje naknade zapokretanje albenog postupka: od500 KM do 25.000 KM, u za visnos-ti od vri jednosti nabav ke.

Ovako predloèni tro{ko vi al-benog postupka, ocjena je Tran-sparency Internationala BiH, pred-stav ljali bi straho vitu destimulaci-

ju i diskriminaci ju o{te}enih po-nu|a~a u postupcima nabav ki,poslali bi opasnu poruku poslo-

vnom svi jetu i gra|anima da jesvaki poku{aj borbe protiv neregu-larnosti i korupci je u ja vnim na-bav kama i suprotstav ljan ja fnan-sijskim oligarsima, unapri jed izgu-bljena bitka.

Ured za zakonodav stvo BiH dao je svo je o~ito vanje i o izmjenamai dopunama Zakona o Centralnojbanci BiH, a preostalo je da seokon~a da vanje mi{ljen ja u minis-tarstvima i instituci jama BiH i iz-mjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH, Vanjskotrgo vinskoj komo-ri BiH, sukobu interesa u institu-ci jama vlasti BiH, drà vnoj slu`biu instituci jama BiH i Izbornog za-kona BiH. A. TERZI]

U SRIJEDU O ZAKLJUÎVANJU

ME\UNARODNIH UGOVORA

Vije}e ministara o prvim zakonskim rje{enjima sporazuma SDP - SNSD

U Generalni sekretarijat Vije}a ministara BiH u po{ti od ponedjeljka stigao i prijedlogizmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama BiH, a u narednim danima seo~ekuju i ostali predloèni akti

Vije}e ministara BiH:

ZADU@IVANJAMIMO DR@AVEZakon bi en ti te timaotvorio mogu}nostda se samos talnozaduù ju uinozemstvu bezsuglasnos ti ikon trole drà ve, {toje va`no Dodiku, jerse RS susre}e sabudètskim defici tomko ji }e u ovoj godiniiznosi ti vi{e od 400miliona KM

Sead Makali} iz kalesij skog naseljaGoj~in, ko ji je za jedno sa suprugom i si-nom pri je dva mjeseca otputo vao u [ved-

sku kako bi dobio azil, 25. januara je de-porto van iz ove skandinav ske zemlje.Podsjetimo, Makali} je u ma ju pro{legodine otkrio slu~aj zlostav ljane njema-~ke dràv ljanke Bettine Siegner u Kara-

vlasima kod Kalesi je. On je v e} r ani je uizja vi za na{ list kazao da je BiH napus-

tio zbog ugroène sigurnosti i pri jetnji.- Pozvali me da do|em u emigraci ju. Ja

do|em i oni kaù: [vedska je odlu~ila da te

vrati nazad, dobio si negativ i mora{ drà- vu napustiti u roku od dvi je sedmice. Nika-kav problem. Kaèm: Dajte mi paso{ i ja }uza 24 sata napustiti, ali niste vi mo je argu-mente ni pogleda li. Oni kaù: Ne}e{ da sa-ra|uje{ sa emigraci jom. I kada sam oti{aoku}i, taman sjeo da jedem, do{la je polici-

ja. I rekli su da moram da idem s njima, is-pri~ao nam je ju~er Makali}, ko ji je zadrànne koliko dana u pritvoru u gradu Flen, a na-

kon ~ega je za jedno sa suprugom i sinompreba~en u Malme.- Samo nas tro je su dopratili do Sara je va.

Kao da sam naj ve}i kriminalac. Let je bio izMalmea do Be~a, a potom za Sara je vo, is-pri~ao nam je Makali}.

S. K.

Sead Makali} deportovan iz [vedske




Kako utvrditiporijeklo imovine

U Banjoj Luci danas po~inje 24. re-dovna sjednica Narodne skup{tineRS-a, na ko joj }e se pred poslanicimana}i set nacrta zakona. Najvi{e pa`-nje izaziva nacrt zakona o utvr|ivanjupori jekla imovine, ko ji je u parlamen-tarnu proceduru uputio {ef Poslani~kogkluba SDS-a Vukota Govedarica, ako ji je doveo do zao{travanja odnosa

izme|u SNSD-a i SDS-a.- Klub SNSD-a ima mnogo primjedbi napo jedine odredbe ovog zakona. Nekorek -tna je primjedba predlaga~a, ko ji se po-na{a tvrdoglavo i smatra da je svaka pri-mjedba na zakon politi~ko pokrivanje ko-rupci je, oci jenio je ju~er predsjednik NSRS-a Igor Rado ji~i}. G. K.

Mje{tani samiorganizovali odbranu

Na su|enju za zlo~ine po~injene napodru~ju Sara jeva svjedok Borislav To-di} je rekao da je Stanica javne bez-bjednosti srpske op{tine Centar formi-rana u septembru 1992. - Koliko mi jepoznato, SJB je oformljen u septem-bru, a prvi na~elnik bio je Rade [ljivi}.Tada je nas deset iz Mrkovi}a prvi putsi{lo do te stanice, kazao je Todi}, svje-do~e}i u korist odbrane, javio je BIRN- Justice Report. Po~etkom ratnih su-koba, kako je ispri~ao svjedok, mje{ta-ni sela Mrkovi}i, gdje je i on ìvio, or-ganizovali su odbranu. Sari} je optu-

èn da je, kao na~elnik SJB-a usrpskoj op{tini Centar u Sara jevu,u~estvovao u napadu na civilno stano-vni{tvo u Nahorevu, Poljinama i drugimsara jevskim naseljima.

Kakvo je tlo u BiH?Ja vnom tribinom o degradaci ji i za -

{titi zemlji{ta, ko ja }e danas bitiuprili~ena u Akademi ji nauka i umje-tnosti Bosne i Hercegovine, na{a dr`-ava izvr{ava jednu od zna~ajnih oba-veza iz Konvenci je UN-a o suzbi janjudezertifikaci je. O stanju i za{titi tla re-ferate }e podni jeti akademik Taib[ari} i ugledni bh. stru~njaci u ovojoblasti êdomir Burlica, Milovan Mar-kovi} i Tihomir Predi}.

Odràvanje tribine podràli su Glo-balni fond za okoli{ i UN-ov programza okoli{. Po~etak je zakazan za 10 ~a -sova. H. A.

VIJESTI

U nastav ku su|enja MensuruMemi}u, Dè vadu Sal~inu, Se-nadu Hakalo vi}u, Nedàdu Ho-

dì}u, Nihadu Bo jadì}u i Zulfka-ru Ali{pagi, optuènima za zlo~i-ne po~injene u Trusini kod Konji-ca, Tuìla{tvo BiH je me|u doka-ze uvrstilo nekoliko dokumenataprona|enih u dva sea, u Vol-ksbanci u Sara je vu, a ko ji su izu-zeti po naredbi Suda BiH.

Pritvor od tri danaTu iteljica Vesna Budimir je,

izme|u ostalog, u spis uloìla rje-{enje na~elnika Upra ve bezbje-dnosti Sara je vo Jusua Ja{are vi}aod 2. no vembra 1993. godine, u ko-

jem sto ji da je protiv Nihada Bo ja-dì}a odre|ena mjera pritvora odtri dana zbog kri vi~nog djela po-

dri vanja vojne i odbrambene mo-}i, te rje{enje o ukidanju pritvora.Ovim dokumentom, prema nje-nim ri je~ima, Tuìla{tvo dokazu-

je tvrdnje za{ti}enog svjedoka E,ko ji je svjedo~io o Bo jadì}e vomhap{enju.

Tako|er, u spis je uveden doku-ment ko ji je potpisao Seer Halilo-

vi}, a to je stalna propusnica za ne-ometan izlazak i ulazak u Sara je-

vo na ime Nihad Bo jadì}.Ovim dokumentom Tuìla{tvo,

kako je po jasnila tuìteljica Budi-mir, pot vr|uje iskaze svjedokako ji su go vorili o Bo jadì}e vom

borav ku u Sara je vu, te o pozici jiko ju je imao. Tuìteljica Budi-mir je, tako|er, u dokazni spis ulo-ìla i dokumente ko ji, kako je na-glasila, dokazu ju jaku i va`nu po-zici ju ko ju je imao Ali{pago, teovlasti i mo} ko je je imao u na ve-denom periodu.

Vi je}e, ko jim predsjeda va sutki-

nja @eljka Mareni}, odbilo je da uspis ulo i neo vjerenu kopi ju pismako je je Ali{pago naslo vio na pred-sjednika Predsjedni{tva BiH te

vrho vnog komandanta Armi jeBiH Ali je Izetbego vi}a, te zahtjev upu}en komandi 9. brdske briga-de u ko jem se traì da se grupa

umornih zarobljenika na Igmanuzami jeni sa onima iz Silosa. Uko-liko optu`ba u toku postupka bu-de uspjela da do|e do originala iovjeri pomenute dokumente, Vi-

je}e }e ih naknadno uvrstiti u spis.

Ne~ovje~no postupanjeZulfkar Ali{pago, zvani Zuka,

kako se na vodi u optu`nom aktu,kao komandant odreda “Zulf-kar”, pri [tabu Vrho vne komande

Armi je BiH, znao je za napad koji su njemu podre|eni pripadnici jedinice izveli na selo Trusina,op}ina Konjic, 16. aprila 1993. go-dine, a ni je poduzeo nu`ne mje-

re da kazni po~initelje zlo~ina.Prema tvrdnjama Tuìla{tva,

prilikom napada na selo ubi jeno je 19 ci vila, a ~etvero ranjeno, odko jih dvo je djece. Tako|er su ubi-

jena i tri vojnika HVO-a. U optu-`nici se, izme|u ostalog, na vodi dasu optuèni Memi} i Sal~in, kaopripadnici Speci jalnog odreda za

posebne namjene pri [tabu Vrho- vne komande ABiH “Zulfkar”, aHakalo vi} kao pripadnik 45.brdske brigade ABiH Neretvica, 16.aprila 1993. godine na podru~jusela Trusina, u~estvo vali u zaro-blja van ju i stri jeljan ju ci vila iz togmjesta i zarobljenih pripadnikaHVO-a, ko ji su se prethodno pre-dali. Optu eni su, kako se dalje na-

vodi u optu`nici, u~estvo vali uplja~kan ju, ne~o vje~nom postupa-nju, zastra{i vanju i teroru nad ci-

vilnim stano vni{tvom hrvatskenacionalnosti iz sela Trusina.

A. BRKI] - ÊKI]

Nastavak su|enja za zlo~ine u Trusini kod Konjica

ALI[P AGINO PISMO

IZETBEGOVI]U NIJEUVR[TENOUvr{teni u spis dokumenti koji, kako je

naglasila tuìteljica, dokazuju va`nu

poziciju koju je imao Ali{pago

ZAMJENA ZAROBLJENIKAOdbi jena i neo vjerena kopi ja Ali{paginogzah tje va komandi 9. brdske brigade, u ko jemse traì da se grupa umornih zarobljenika naIgmanu zami jeni sa onima iz Silosa

Koliki je stvarni defcit Op}ine Bi-ha}, tema je oko ko je se trenutno lo-me koplja na sjednicama Op}inskog

vi je}a i strana~kim konerenci jama.Kritiku ju}i ve}inu u Vi je}u, zbog iz-mjene regulacionog plana, SDP Bi-ha} je pono vio stav da nisu protiv in-

vestici ja ukoliko }e one biti transpa-rentne. To je naljutilo njiho ve poli-ti~ke proti vnike, ko ji tvrde da setek sad otkri va ju netransparentnazaduènja Biha}a, ko ja su rezultatSDP-ove vlada vine. Me|utim, sapreliminarnim defcitom od 23 mi-liona SDP se ne slaè.

- Treba vidjeti kakva je strukturatog duga, da li su to, mo`da, kredi-ti ko ji su doni jeli korist za grad Bi-ha}. Sa ovakvim pau{alnim ocjena-ma mi se ne slaèmo i sa~eka}emopot vrdu toga, odnosno rezultat i na-laze re vizi je, kazao je @eljko Mirko-

vi}, vi je}nik SDP-a.

Predsjednik op}inske SDA Se joKadi} kaè da je Vi je}e naru~ilo re-

vizi ju, ali da je ve} prakti~no doka-zano da ima ju 23 miliona defcita,te da svakodne vno otkri va ju no vedubioze u Op}ini i frmama ko jima

je ona osni va~.- Mi smo tek saznali za no vi dug,

jer su nam upra vo stigle i zatezne ka-mate od 24 hiljade eura, na mjeniceko je nam nisu dostav ljali, po osno-

vu kredita od dva miliona ko jeg jeuzelo na{e preduze}e za vodo vod2008. godine, za {to ja kao vi je}nik ni-kad nisam ni bio oba vi je{ten, kazao

je Bajro Dedi}, vi je}nik SDA.Kadi} i OO SDA smatra ju da }e poistom scenari ju usli jediti i kriza bu-d eta USK-a, te pozi va ju da se {to hi-tni je ormira no vi saziv Vlade, tzv.

vlada spasa, ko ja }e okupiti neza vi-sne stru~njake bez obzira na mjes-to i stranku iz ko jih dolaze. F. B.

Svaki dan nova dubioza Sporen ja SDP-a i SDAl

o de fici tu Biha}al

Kadi}: Markovi}:




VIJESTI

Za{tititi djecu bezroditeljskog staranja

SDPBiH je kra jem pro{le godine oformioradnu grupu ko ja }e na osnovu analize, ~i-

ja je izrada u zavr{noj fazi, kao i niza sas-tanaka sa predstavnicima instituci ja vlas-ti i nevladinih organizaci ja, u narednom pe-riodu iza}i sa konkretnim pri jedlogom iz-mjena zakonskih rje{enja i unapre|enja im-plementaci je do sada usvo jenih politika uoblasti za{tite djece bez roditeljskog sta-ranja. Podaci iz 2010. ukazu ju da je pribli-`no 2.000 djece bez roditeljskog staranja

u BiH, od ~ega su oko dvi je tre}ine u FBiH.Me|utim, procjenju je se da je broj mno-go ve}i i da je od 3.000 do 4.000 djece.Posebno zabrinjava ju}e, a na {ta èlimoskrenuti pa`nju, jeste da se zbrinjavan jeprovodi prema posto je}im raspolo ivim ka-pacitetima za po jedine oblike zbrinjavan-

ja, saop}eno je iz SDP-a.

Efikasnija za{titali~nih podataka

Agenci ja za za{titu li~nih podataka u BiH(AZLPBiH) u protekloj godini bilje i zna~a-

jan porast zahtjeva gra|ana u oblasti za-{tite prava na privatnost {to svjedo~i o ja-~anju svi jesti o njihovim pravima kada seradi o za{titi li~nih podataka od mogu}ihzloupotreba. AZLPBiH je u 2012. zaprimio71 prigovor nositelja li~nih podataka ko jisu podneseni zbog sumnji da su ti poda-ci nezakonito obra|ivani. Tako|er, izvr{e-no je 99 in spekcijskih nadzora, pokrenu-to 25 postupaka po slu`benoj du`nosti iizdato devet prekr{ajnih naloga, istaknu-to je ju~er na pres-konferenci ji u Sara je-vu, uprili~enoj u povodu obiljeàvan jaEvropskog dana za{tite podataka, na ko-

joj su o radu AZLP-a BiH govorili direktorove agenci je Petar Kova~evi} i Samira am-para, pomo}nica direktora za inspekcijskinadzor, prigovore i glavni registar.

Merhamet u Biha}upodijelio 300 paketa

Muslimansko dobrotvorno dru{tvo Mer-hamet ju~er je u Biha}u, povodom obilje a-van ja sto godina svog posto janja i djelovan-

ja na podru~ju BiH, podi jelilo 300 paketa saìve nim namirnicama, u vri jednosti od 60KM, javlja Fena. - Pakete smo podi jelili so-ci jalno na jugro eni jim porodicama na podru-

~ju op}ine Biha}, kazao je predsjednik Merhameta Biha} Fikret Draganovi}. Istimpovodom, kako je dodao, ovih dana izvr{e-na je i podjela kurbanskog mesa na podru-~ju op}ine. Prema njegovim ri je~ima, 500 bi-ha}kih porodica dobilo je po 4 kilograma me-sa. Kurbansko meso donirano je i Merhame-tu Bosanska Dubica, te Islamskom pedago-{kom fakultetu, Soci jalno-pedago{koj ivo-tnoj za jednici, Udruènju RVI Iza~i}, Udruè-nju PTSP Biha} i mjesnim za jednicama Ve-liki Lug i Kamenica u Biha}u.

Ministar MUP-a USK-a [efk Smlati} u radnu posjetu primio jeRamiza Huregami}a, sa vjetnika uOdjelu za unutra{nje poslo ve ija vnu sigurnost pri Delegaci jiEvropske uni je u BiH.

Kamen spoticanja

Nakon hap{enja polica jaca iz Bi-ha}a, osumnji~enih za ubistvosrpskog po vratnika Cvi jana Radi-}a iz 1997, od ko jih su dvo jicaakti vni pripadnici MUP-a USK-aHusein Kuni}, {e Odjela krim-po-

lici je Druge PU, te Fuad Poprèno-vi}, {e kabineta v.d. komesaraMUP-a ovog kantona, te ~etvori-ca nekada{njih polica jaca AsmirBakra~, Halid Velagi}, Ejub Iki} iIzet [ahinagi}, u ovom kantonupolici ja je na mukama poku{a va-ju}i odràti poziti van imid` i un-kcionalnost.

Takvo stanje tra je ve} dvi je go-dine nakon hap{enja prvog ~o vje-

ka polici je, biv {eg komesara MUP-a USK-a Rame Brki}a, osumnji~e-nog za zloupotrebe poloà ja, trgo-

vinu drogama i druge kriminalneradnje.

Naime, od njego vog hap{enjapozici ja policijskog komesara jeupra`njena, a zanimlji vo je da jeneda vno uhap{eni polica jac FuadPoprèno vi} bio jedini protukan-didat na ovu unkci ju u drugommandatu.

Sa vjetnika Ramiza Huremagi}anaj vi{e je zanimalo zbog ~ega

ovaj kanton jo{ nema policijskogkomesara. To pitanje vezu je seza dono{enje zakona o policij-skim slu`benicima, {to ne bi tre-bao biti problem, s obzirom na toda je na drà vnom ni vou ve}ura|en nacrt ko ji bi trebao u 90posto toga biti osno va za dono{e-nje i kantonalnih zakona. No, ne-logi~no je da se najpri je donosi za-kon o policijskim slu`benicima, a

da prethodno ni je donesen onaj ounutra{njim poslo vima, na ko-

jem se temelje odredbe ko je tre-ba ju biti sadràne u drugom aktu.

- Naglasio sam da se ta praksadefniti vno treba zausta viti.Ura|enom sistematizaci jom ra-dnih mjesta u Ministarstvu unu-tra{njih poslo va, kako u admi-nistraci ji, tako i u polici ji, polici jusmo podigli na razinu kantonalneupra ve u sklopu MUP-a. Ono {tose danas pokazu je kamenom spo-ticanja jeste Neza visni odbor (ko-

ji bira komesara, ko ji u USK-u nije ormiran). Vri jeme je da tajodbor ode u pro{lost i da nadzornad radom polici je bude u punomkapacitetu vr{en od Komisi je za si-gurnost kantonalne Skup{tine,odnosno identi~nih komisi ja za si-gurnost za ederalni i drà vni ni-

vo, ~ime bi se usposta vio direk tniparlamentarni nadzor i napokonse otklonilo sve ono {to je u sebi

impliciralo negati vne posljedice udosada{njoj praksi, a ko je su seogledale u sljede}em: kad god sedese bilo kakvi propusti, daodre|ene stvari izmaknu kontro-li, onda se svi ogra|uju i odgo vor-nost prebacu ju na Neza visniodbor, iako svi dobro znamo da jeon u svom sadrà ju, bio i jeste, di-rek tni produkt vlada ju}ih u skup-{tini ili parlamentu, kazao je mi-nistar Smlati}.

Eksponent vlasti

On je istakao kako bi Komisi jaza sigurnost, kao direk tni ek spo-nent zakonoda vne vlasti, parla-mentarne ve}ine, ali i opozici je,imala direktan uvid u sve {to se de-{a va i sve instrumente da u najkra-}em roku reagu je i usposta vi za-konite okvire za rad i unkcionisa-nje polici je, kao i ci jele struktureMUP-a, istakao je tokom sastan-ka Smlati}. F. BENDER

Predstavnik Delegacije Evropske unije u BiH u Biha}u

Jedan od kandidata za upra`njeno mjesto - me|u osumnji~enima za smrtCvijana Radi}a

Fizi~ko testiranje 611 kandidatako ji su zado voljili test op}eg zna-nja ja vnog konkursa za pri jemkandidata u ~inu policajca i ~inumla|eg inspektora odràno je pro-teklih dana u Kampusu Uni verzi-teta u Tuzli. Kandidati su podi jelje-ni u grupe, a nakon pet dana kon-tinuiranog rada testiranje je za vr{e-no u nedjel ju.

- Tokom ovih pet dana nismoimali nikakvih problema. Pred na-ma je sada veliki posao, odnosnozadatak da u narednim danima iz-vr{imo bodo vanje kandidata ko jisu pristupili fzi~kom testiranju.Svi ~lano vi Komisi je rade preko vre-meno kako bi bodo vna lista bila

objav ljena na vri jeme. Nakon togapristupit }emo daljn joj pro vjerikandidata, rekao nam je MiralemMalki}, predsjednik Komisi je zaizbor i imeno vanje kantonalnogMUP-a.

Rezultati testiranja fzi~ke spre-mnosti kandidata trebali bi bitipoznati u narednih petnaestak da-na. Kako nam je kazao Malki},nakon aze fzi~kog testiranja, kan-didatima ko ji budu pro{li daljesli jede odgo vara ju}e sigurnosnepro vjere i speci jalisti~ki ljekarskipregledi.

- Peta aza konkursne procedu-re bit }e inter vju, ko ji }e biti bodo-

van, nakon ~ega }e biti objav ljena

kona~na lista. Ta~ni je, znat }e se ko- jih 40 kandidata }e biti primljenou ~inu policajca i deset u ~inu in-

spektora u MUP-u Tuzlanskogkantona, po jasnio je Malki}.Ovo bi mogla biti jedna od naj-

duìh konkursnih procedura, akose uzme u obzir da je konkurs ve}

jednom poni{ten, nakon ~ega jetest op}eg znanja za kandidateodràn u Sportskom centru Mej-

dan uz videonadzor, nadgledanjeod slu`benika MUP-a i uz prisus-tvo no vinara. Rezultati bi mogli

biti poznati kra jem marta.Prvobitni konkurs objav ljen jepri je godinu, ali ga je no vi ministarunutra{njih poslo va Amir Husi} popreuzimanju du`nosti poni{tio, ano vi je objav ljen u oktobru pro{legodine. Tada je konkurisalo vi{e od1.300 kandidata. D. O.

Kona~na listakrajem marta?

Konkursna utrka za 50 radnih mjesta u MUP-u TK-a

Novi ministar poni{tio je prvobitni konkurs,a sada se prijavilo vi{e od 1.300 kandidata

MUPTK-a:

I DALJE BEZ KOMESARA



KOMENTARI OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.10

Do ju~er ne{to malo iza po-dne va sudski vje{tak dr. Hamza@u jo ni je dobio nikakve rezulta-te vezane za patolo{ka i toksiko-lo{ka istra i vanja, a ko ja je zatra-ìo kao dodatna, nakon {to jeuradio obdukci ju nad prof. dr.Sulejmanom Redì}em, ~i je je ti-

jelo prona|eno 21. januara upodru~ju Lapi{nice, a okolnos-ti ko je su do vele do toga jo{ sunerazja{njene. Dr. @u jo kaè daon ~eka da ga u vezi sa tim pozo-

vu iz laboratori ja na Medicin-skom fakultetu i na Ilidì, a pri-tom vjeru je da }e to biti tek za se-dmicu. Ina~e, ve} je pro{lo se-

dam dana otkako su uzorci tki- va upu}eni na analizu.

Otkud podljeviNaàlost, dr. @u jo odbi ja bilo

kakvu dalju konkretni ju pri~u, patako ne uspi je vamo od njega

dobiti komentar mi{ljen ja ko jasu se ~ula u ja vnosti, a prema ko-

jima je upra vo on prerano doniozaklju~ak da podlje vi krvi napodlakticama i potkoljenicama,uo~eni na ti jelu akademika, nepoti~u od nasilja. Od ~ega su?

Vje{tak nam samo kaè da jeizja vu o tome da smrt ni je uzro-ko vana od tre}eg lica dao neuo~iv {i po vrede ko je bi go voriletome u prilog i na{ je razgo vorprekinut.

Nikakvih no vih informaci ja u vezi sa slu~a jem ko ji ve} danimazaokuplja pa`nju bh. ja vnosti,po~ev {i od trenutka kada je

objav ljena vi jest o nestanku aka-demika Redì}a, ju~er ni je ima-la ni portparolka CSB-a Isto~noSara je vo Danka Te{i}. Napome-nula je samo da je pri je ~etiri da-na iz vr{ena pretraga {ireg terenana ko jem je otkri veno beì votno

ti jelo poznatog sara jev skog pro-fesora, ali da ni{ta va`no za istra-gu ni je prona|eno.

- Sada ~ekamo rezultate doda-tnih analiza i tek kada ih dobi je-mo znat }e se da li ima potrebeza poduzimanjem nekih drugihradnji, rekla nam je portparolka,doda ju}i da bi, ipak, najboljebilo da direk tno komuniciramosa dr. @u jom i tuìocem iz Okru-`nog tuìla{tva Isto~no Sara je voMirzom Hukelji}em.

Na alost, Hukelji}ev mobilni jeuzalud zvonio, pa nismo mogli nisaznati da li ima nekih no vih infor-maci ja o pori jeklu klju~e va pro-

na|enih u akademiko voj blizini,no, iz onoga {to je rekla Te{i}ispada da su dodatna medicinska

vje{ta~enja isklju~i vo va`na zabudu}e odre|ivanje nadle`nihorgana prema ovom slu~a ju. [ta tozna~i? Da li i to da tvrdnje ko je je

za Oslobo|enje izrekla suprugaakademika, dr. Amira Red i}, a ko-

je su bacile no vo svjetlo na ci jelislu~aj, za istragu nisu do voljno in-teresantne?

Podsje}amo na to da je dr. Re-dì} istakla da je njen suprug iza-{ao iz ku}e 7. januara, u 14.40 sa-ti, u potpuno drugoj odje}i od oneu ko joj je na|en na Lapi{nici.

Dakle, niti je bio u trenerci, ni-ti je na nogama imao cipele, a ni

jakna za ko ju tvrde da je na|enadesetak metara od njega ni jebila na Redì}u onda kada ga jeporodica posljednji put vidjela?Supruga je naglasila da je akade-

mik iza{ao, kao i uvi jek, sa svo- jom kamerom, ko ja je bila u ori-ginalnoj crnoj futroli. Gdje je takamera? Ako je smrt nastupilabez utica ja druge osobe, kakoonda nema kamere, ko ja bi uovom slu~a ju bila najbitni ja za

ut vr|ivanje puta ko jim se akade-mik kretao?

Ko je vidio akademikaGdje je akademikov mobitel?

Kako je Red i} uop}e dospio na topodru~je, najmanje deset kilo-metara udaljeno od Bistrika, ari je~ je o izrazito nepristupa~nomterenu? Kona~no, da li je mogu-}e da tog dana niko ni je vidio po-znatog profesora? Ili jeste? Mno-ga pitanja traè odgo vor, a nema-

ju veze samo sa dodatnim medi-cinskim vje{ta~enjima.

Prof. dr. Abdulah Ku~ukali}, {ef Klinike za neuropshi jatri ju u Sara-

je vu, tako|er vje{tak sudske me-dicine, ju~er odbi ja dati bilo kakvuizja vu. Jedino eli naglasiti da bi bi-lo vrlo va`no insistirati na pro-

vo|enju {to kompletni je, {to brèi {to kvalitetni je istrage.

Edina KAMENICA

êkaju}i nalaze iz laboratorije

Gdje je kamera akademika Redì}a?

Pi{e: Muharem BAZDULJ@ F

O K U S

Sunovrat Federacije i

njeno pretvaranje u

“problem” ne po~injeprvobitnom primjenom

rezultata izbora iz 2010.

godine, u vremenu dok

Lagumdìjin SDP jo{ igra

razumljivu politi~ku igru

“umjerenog napretka u

granicama (ustavnih)

mogu}nosti”, nego po~inje

odbacivanjem Tihi}a zarad

Radon~i}a i povratkom

HDZ-ovima

Kratki Borgeso vi es e-

ji ~ esto ima ju n eza-bo ra vn e po ~e tke .Kaè, recimo, Bor-

ges: “Ri je~ problem moè bi-ti podmukla petitio principii.Go voriti o je vrejskom pro-blemu zna~i postulirati dasu Je vre ji problem; zna~i na-

vi jestiti (i preporu~iti) progo-ne, plja~ku, stri jeljan ja, gla-

vosje~u, silo vanje, i ~itanjeproze doktora Rosenberga.Drugi je nedostatak la`nihproblema to {to poti~u rje{e-nja ko ja su tako|er la`na.”(Usput, re~e no, “petitio prin-cipii” je logi~ka gre{ka u za-klju~i van ju i dokazi vanju ko-

ja nasta je kada se stav ko ji tek treba dokazati uzme kao pre-misa.)

Kad se u ja vnosti (a to je vrlo ~ esto) go vori o “proble-mu Fe deraci je BiH”, to se udobroj mjeri uklapa u citira-nu analizu. Go voriti o “pro-blemu Federaci je”, zna~i pos-tulirati da Republika Srpskani je problem. Ako izuzme-mo ratno-istorijske konotaci-

je zb og ko jih j e kod nas naj-~e{}e nemogu}e go voriti osada{njosti i budu}nosti, tozna~i da je decentralizaci japroblem, a centralizaci ja ni-

je. (Podsjetimo, unutar Fede-raci je posto je tri ni voa vlasti:entitetski, kantonalni i op-{tinski; u Republici Srpskojdva: entitetski i op{tinski.)Zna~i da je problem biratipredsje dni ka i potpredsje -dnike u parlamentarnoj pro-ceduri, a ni je problem biratiih na direk tnim izborima.Zna~i da je problem imati

dvodomni parlament u kojem }e posto jati i dom naro-da, a ni je p roblem imati ne-kakvo vi je}e naroda kao ko-misijski organ unutar jedno-domnog parlamenta. Moglabi se ova diskusi ja i pro{iriti,i dalje bez ulaènja u ratno-istorijske konotaci je, ali i ovisu primjeri, mislim, do voljnida dokaù kako ima ne~egpo gre {nog u aprior nom iaksiomatskom go vorenju o“problemu Federaci je BiH”.

Ne znam zvu~i li ovaargumentaci ja logi-~ki uvjerlji vo, ali akoi zvu~i, ipak svi vrlo

dobro znamo da ako i jest po-gre{no go voriti o “problemuFederaci je BiH” kao takve, ni-po{to ni je pogre{no go voriti o(brojnim) federalnim proble-mima. Tih problema je malimilion i svakodne vno nam bo-du o~i i kroz medi je i u i votu.Ipak, vri jedi se upitati otkudodjednom taj sveop{ti kon-senzus o “problemu Federaci-

je BiH”, {ta je toli ko umnoìlofederalne probleme da ih jeop{ta percepci ja fuzioniziralau jedinstveni “problem Fede-raci je BiH”? Ima ve} {esna-est-sedamnaest godina da seFederaci ja sasto ji od deset kan-tona, ima ve} {esnaest-seda-mnaest godina da su me|utih deset kantona i posve bizar-ni te ekonomski neodrì vi Bo-sanskopodrinjski i Posav skikanton (da pomenemo samoova dva), ima ve} {esnaest-se-damnaest godina da predsje-dnik i potpredsjednik Fede-raci je ima ju ovla{tenja kakvaima ju, itakodalje, itakodalje.

Otkud, dakle, da odjednom satakvim intenzitetom buknepri~a o “problematici”? Sve je,reklo bi se po~elo, fantazmomZlatka Lagumdì je o Federaci-

ji BiH kao Zapadnoj Njema-~koj, nasuprot Republi keSrpske kao Isto~ne Njema~ke.Doì vjela je ta njego va izja va ionomad prili~nu mjeru ismi-

ja vanja, ali ugla vno m povr{nog, a ima tu blesa vluka~i jem bi raskrinka vanju valja-lo posvetiti ~itav feljton; odtoga da paradigmu ZapadneNjema~ke superiornom sma-tra komunista iz vremena pri-

je pada Berlinskog zida do ~i-njenice da se - geograf ski go-

vore}i - naj ve}i i najnaseljeni- ji dio Federaci je zapra vo nala-zi isto ~no od naj ve}eg i najna -selje ni jeg di jela Republi keSrpske. (Da i ne pominjemo da

je ci jela ta izja va tek parafraza jedne od prvih postdejtonskih“utje{nih interpretaci ja” mi-ro vnog sporazuma u izvedbi

Ali je Izetbego vi}a.)

Ipak, suno vrat Federaci je injeno pretvaranje u “pro-blem” ne po~inje prvobi-tnom primjenom rezulta-

ta izbora iz 2010. godine, u vremenu dok Lagumdì jinSDP jo{ igra razumlji vu politi-~ku igru “umjerenog napretkau granicama (usta vnih) mogu-}nosti”, nego po~inje zapra voLagumdì jinim “strate{kim”predomi{ljan jem, odnosnuodbaci vanjem Tihi}a zaradRadon~i}a i po vratkom HDZ-ovima (komada dva).

Od tog momenta Federaci jaizgleda karikaturalnom pa se onjenoj reformi po~inje pri~ati

svuda: od kafanskih {anko vado inter vjua sa ambasadorima

velikih sila. Da se razumi jemo,ni je da Federaci ji ne treba re-forma, ni je da ne posto ji mo-gu}nost da se do|e do eko-nomskih u{teda smanjen jembro ja kantona i sli~nim relati-

vno “benignim” postupcima.Pogre{no je, me|utim, vjero va-ti da se time situaci ja u Bosnii Hercego vini normalizu je.

Vratimo se uvodnom citatuJorge Luisa Borgesa: “Drugi

je nedostatak la`nih problemato {to poti~u rje{enja ko ja su ta-ko|er la`na.” To {to se ZlatkoLagumdì ja pona{a kao tinej-dèrka-ka}iperka, ni je do vo-ljno za legitimno uzdizanje“problema Federaci je BiH” uklju~no pitanje bosanskoher-cego va~ke krize.

Drugim ri je~ima, biloda se Federaci ja po-di jeli na bo{nja~ki ihrvatski entitet, bilo

da u ci jelosti postane neka vrsta Republike Bo{nja~ke,kriza u Bosni i Hercego vini ti-me ne}e biti automatski ri je-{ena. Kakvo-takvo “normali-zo vanje” Federaci je BiH ni jeisto vremeno i “normalizo va-nje” drà ve Bosne i Hercego-

vine negoli eventualno tek prvi (ili drugi) njegov korak.Pra vo “normalizo vanje” mo-è da po~ne tek kad se pra vil-no odredi {ta je problem,odnosno kad ri je~ problem, utom kontek stu kori{tena, nebude primjer za logi~ku gre-{ku, kad se shvati da u Bosnii Hercego vini ni{ta ne moètek tako biti li{eno participa-ci je u problemati~nosti.

Federalni problem(i)

Za{to se slu~aj smrti prof. dr. Sulejmana Redì}a veè isklju~ivo za dodatna medicinska vje{ta~enja



KOMENTARIOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 11

U OBJEKTIVUPolicijski sat u Egiptu

Demonstrant na ulici pokazu je pra zne

~ahure ko je su ispaljene od polici je tokom

demonstraci ja pro tiv vlade predsjednika

Muhameda Mursi ja. Neredi ko ji su iz bili

na mostu Qasr Al Nil, povodom godi{nji-

ce pobune na trgu Tahrir svi jetu su poka-

zali da je stanje u ovoj zemlji daleko od

stabilnog.

Predsjednik Mursi je uveo vanredno

stanje u tra janju od 30 dana u tri egipat-

ska grada du` Sueckog kanala i nakon to-ga i policijski sat. “Dolje, Mursi, dolje re-

ìm ko ji nas ubi ja i mu~i!”, uzvikivali su de-

monstranti u Port Saidu tokom sahrane 33

osobe, uklju~u ju}i i policajce, a ko ji su ubi-

jeni tokom sukoba u subotu. U nasilju je

stradalo skoro pedeset ljudi.

Pi{e: Eldar DIZDAREVI] E K O N O M S

K I B A R O M E T A R

Izmjene i dopune zakona u

ovom slu~aju odnose se na

promjenu ~lana 36.

postoje}eg Zakona o

Centralnoj banci BiH i to u

smislu da se ubudu}e

“omogu}ava kori{tenje

obveznica BiH, entiteta,

kantona ili op}ina do

iznosa 10 posto ukupnih

obaveznih rezervi banaka”

Pro{le sedmice Ured za zakonodav -stvo Bosne i Hercego vine dao jesvo je mi{ljen je, izme|u ostalog, i oizmjenama i dopunama Zakona o

Centralnoj banci BiH, ~ime je ova promje-na propisa ustvari i pro{la propisanu proce-duru. Izmjene i dopune Zakona o Central-noj banci BiH su, ina~e, bile predvi|ene sa-da ve} ~u venim sporazumom SNSD - SDP,odnosno, precizni je re~eno, sporazumomDodik - Lagumdì ja.

Izmjene i dopune zakona u ovom slu~a- ju odnose se na pro mjenu ~lana 36. postoje}eg Zakona o Centralnoj banci BiH i to usmislu da se ubudu}e “omogu}a va kori{te-nje ob veznica BiH, entiteta, kantona ili op}i-na do iznosa 10 posto ukupnih oba veznih re-zer vi banaka”.

Iako pomenuto neupu}enim zvu~i prili-~no komplicirano - kao dodu{e sve u central-nom bankarstvu i monetarnoj politici - u su-{tini je ci jela ova stvar prili~no jednosta vna.O ~emu se zapra vo radi? U centralnombankarstvu i monetarnoj politici posto jicentralna monetarna instituci ja - u na{emslu~a ju Centralna banka - ~i ji je zadatak emi-si ja ({tampanje) nov ca i vo|enje monetar-ne politike. Pod monetarnom politikom seu ekonomi ji podrazumi je va kontrola ponu-de nov ca od centralne monetarne instituci-

je, ko ja se pak mo e sasto jati od politike ogra-ni~a vanja nov ~ane ponude ili od ek spanzi-

vne nov ~ane ponude.Nara vno, i ovo u osno vi zvu~i prili~no za-

mr{eno, ali ni je tako. Su{tina je prili~no je-dnosta vna. Centralna banka zna koliko imaod{tampanog nov ca u optica ju i vr{i kontro-lu ponude nov ca. Ako je negdje do{lo, reci-mo, do infaci je (odnosno, pra vilni je re~eno,do depresi jaci je, ali ne}emo sada o tome, op.a), onda }e centralna banka smanjiti ponu-du nov ca u optica ju. Ako je pak do{lo do re-cesi je, onda }e centralna banka po ve}ati po-nudu nov ca.

Centralna banka to ~ini instrumentimamonetarne politike preko komerci jalnihbanaka. Ako, naprimjer, èli da smanji po-nudu nov ca, onda }e posu|ivati no vac ko-merci jalnim bankama po vi{im kamatnimstopama, ~ime }e se suzbiti kreditna akti vnosti op}enito no vac u optica ju. U proti vnom, akoèli da po ja~a ponudu nov ca u optica ju, cen-tralna banka }e sniziti kamatnu stopu, ~ime}e se po ja~ati kreditna akti vnost. Ovaj se me-hanizam ili instrument, naprimjer, zo ve po-litika eskontne ili reerentne kamatne stope.

Instrumenata monetarne politike imaprili~no mnogo, a u osno vi su ve} pomenu-ta politika eskontne, reeksontne ili reeren-tne kamatne stope, zatim stopa oba vezne re-

zer ve, pa potom operaci je na otvorenom tr i-{tu i tako dalje. Sve su to instrumenti ko ji suna raspolaganju ve}ini centralnih banakasvuda u svi jetu.

Me|utim, s obzirom na to da je u Bosni iHercego vini na snazi Zakon o valutnom

odboru (engleski Currency Board), na{ojCentralnoj banci su tim propisom oduzeti sviinstrumenti monetarne politike, osim stopeoba veznih rezer vi. Zbog toga se, uostalom,na{e komerci jalne banke i ne zaduù ju kodCentralne banke BiH, nego vani, u inostran-stvu, {to zna~i da se monetarna politika u BiHne moè voditi politikom eskontne stope. Daskratimo, od svih instrumenata monetarnepolitike, Centralnoj banci BiH je trenutno naraspolaganju samo jedan - politika stope oba-

vezne rezer ve.Ri je~ je o sli jede}em. Su{tina oba vezne re-

zer ve sasto ji se u tome da svaka komerci jal-na banka mora dràti odre|eni dio depozi-ta po vi|enju na posebnom ra~unu kod cen-tralne banke, a taj iznos odre|uje centralnabanka u procentualnom obliku u odnosu na

ukupni iznos depozita. Ova sredstva se nemogu koristiti za kreditne akti vnosti bana-ka, {to jasno sugeri{e namjenu. Ako central-na banka eli da smanji kreditnu akti vnost,po ve}at }e stopu oba veznih rezer vi, a ako e-li da je po ve}a, onda }e - logi~no - smanjitistopu oba vezne rezer ve.

Evo i jednog konkretnog primjera ovemjere, ko ji je pri je nekoliko godina imple-mentiran kod nas. Kada je 2008. godinekrenula nansijska kriza iz SAD-a i pro{iri-la se na ci jeli svi jet, gra|ani su u BiH pani-~no krenuli u banke da podi u svo je depo-zite. Centralna banka BiH je tada reagirala je-dinom mjerom ko ju je imala na raspolaga-nju i smanjila je stopu oba vezne rezer ve sa18 na 14 posto, ~ime je zapra vo “vi{ak nov -ca” vra}en bankama i pu{ten u promet ka-

ko bi se psiholo{ki smirila kriza. Toliko o sto-pi oba vezne rezer ve.

A sada se vratimo na izmjenu pomenutog~lana Zakona o Centralnoj banci BiH. [ta onka e? On ka e da banke sada mogu kao oba-

veznu rezer vu dràti ob veznice Bosne iHercego vine, entiteta, kantona ili op}ina doiznosa 10 posto ukupnih oba veznih rezer vibanaka. Na taj je na~in dvo jac Dodik - Lagu-mdì ja omogu}io komerci jalnim bankamada za no vac ko ji su do sada po zakonu mo-rale dràti na ra~unima Centralne banke BiHkupu ju ob veznice entitetskih, kantonalnihi op}inskih vlada. A za{to je to njima va`no?Pa zato {to su ov da{nje komerci jalne bankeu protekle dvi je godine prili~no istro{ile svesvo je mogu}nosti i zalihe kupu ju}i ob vezni-ce entitetskih vlada, tako da vi{e, shodno ov -

da{njim propisima, ne mogu “in vestirati” svojno vac u entitetske, kantonalne i op}inske ob-

veznice.Me|utim, budu}i da entitetske vlade

trenutno doslo vno i ve od nov ca dobi venogpozajmlji van jem, a naj ve}im di jelom pro-

da jom ob veznica i trezorskih zapisa, njima je u interesu da banke, ko je uostalom ~ine vi{e od 95 posto kupaca entitetskih ob vezni-ca, nasta ve sa svo jim “in vestiranjem” u te

vri jednosne papire. Ovom promjenom za-kona je upra vo to i omogu}eno, tako da }eu narednom periodu - sasvim sigurno - usli-

jediti no vi talas bjesomu~nog entitetskog za-duì vanja.

Problem u ci jeloj ovoj pri~i je sli jede}i. No- vi zakonski okvir odgo vara bankama ko je }eubudu}e na no vac ko ji im je do sada bio “za-robljen” stopom oba vezne rezer ve dobi jatiizme|u {est i sedam posto kamate po osno-

vu kupo vine ob veznica, {to je znatno vi{e ne-go da im taj no vac “onako bezveze” leì nara~unu Centralne banke BiH. No vi zakonskipropis odgo vara i entitetskim vladama ko-

je mogu da se nasta ve zaduì vati ob vezni-cama, jer }e banke sada pono vo imati do vo-ljno nov ca. A enti tetske vlade se vole zadu-ì vati ob veznicama zbog jedne jako va`nestvari - dug po ob veznicama za tri ili pet go-dina vra}at }e neka no va vlada, a ne sada{nja,ko ja }e zapra vo samo potro{iti pare, a dugprebaciti na neku no vu vladu.

S druge strane, no vi zakonski propis ne bitrebao da odgo vara Centralnoj banci BiH, jer

je tom izmjenom njena unkci ja, de acto i de jure, svedena na unkci ju jedne malo ve}emjenja~nice. Ukinute su joj zapra vo apsolu-tno sve poluge monetarne politike pa se s teta~ke gledi{ta onda i postav lja pitanje oprav -danosti imena centralne banke. No, s obzi-rom na to da su uposlenici u Centralnoj ban-ci BiH u ve}ini slu~a je va (~ast ri jetkim izu-

zecima) veoma bliski vlada ju}im politi~kimgarniturama, nerealno je o~eki vati bilo ka-kvu reakci ju ili kritiku aktuelnih zakonskihpromjena iz ove instituci je.

Jedini ko jima stvarno ne odgo vara ova iz-mjena zakonskih propisa - i ko ji }e na kra-

ju dobro nastradati od nje - gra|ani su BiHko je entitetske vlade, niti kri ve niti du`ne,pono vo zaduù ju opet preko svake mjere.Jer, op}epoznata je ~injenica da svako za-duènje vlade uvi jek vra}a ju gra|ani krozpo ve}ane poreze i skuplje takse, a ne iz vr{na

vlast. Naàlost, ovu aktuelnu iz vr{nu i za-konoda vnu vlast pre vi{e i ne interesu jugra|ani BiH, pa je u ovom konkretnom slu-~a ju, s njiho ve pozici je, s no vom izmjenomzakonskih propisa zapra vo i vuk sit i ov cena bro ju.

I vuk sit i ovce na broju

REUTERS/Amr Abdallah Dalsh



DOGA\AJI OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.12

VIJESTI

Kesi} predaoakreditive u Nikoziji

Branko Kesi}, ambasador Bosne i Her-

cegovine za Republiku Kipar, sa sjedi-

{tem u Tel Avivu, predao je u Nikozi ji

akreditivna pisma predsjedniku Republi-

ke Kipar Demetrisu Christofiasu, saop}e-

no je ju~er iz Ministarstva vanjskih po-

slova BiH u Sara jevu.

Predsjednik Christofias je tom prilikom

izrazio podr{ku Kipra pro{irenju Evrop-

ske uni je na zapadni Balkan, {to podra-

zumi jeva i podr{ku Bosni i Hercegovini,

te zahvalnost za stav BiH da kiparsko pi-tanje treba ri je{iti isklju~ivo u okviru i na

osnovu usvo jenih rezoluci ja UN-a. Kesi}

je zahvalio predsjedniku Christofiasu za

podr{ku ko ju Kipar pruà BiH na njenom

putu ka evropskim integraci jama te is-

takao da je apsolutni prioritet na{e ze-

mlje pridruènje EU.

S li~nom kartomu Hrvatsku

Svi pro jekti ko je je Agenci ja za iden-

tifikacione dokumente, evidenci ju i raz-

mjenu podataka BiH (IDDEEA) implemen-

tirala u skladu su s me|unarodnim i

evropskim standardima i preporukama,

tako da ne posto je posebni prioriteti na

ko jima bi se IDDEEA trebala angaìrati

u kontek stu ulaska Hrvatske u EU, ista-

knuo je za Fenu direktor IDDEEA Sini-

{a Macan.

- O~eku jemo da }e nadle no ministar-

stvo bezbjednosti s RH dogovoriti da se

nastavi reìm prelaska granice s li-

~nom kartom, kao {to je to bio slu~aj

izme|u Hrvatske i Sloveni je kada je Slo-veni ja u{la u EU, nagla{ava Macan. Sho-

dno zahtjevima u vezi s bezviznim reì-

mom, BiH je preuzela obavezu da pobolj-

{ava sistem li~nih dokumenata, pa je za

po~etak marta predvi|eno izdavanje no-

vog obrasca li~ne karte.

Nagra|ene novinarskepri~e o korupciji

Antikorupci ja i medi ji u BiH predstav-

lja posljednju aktivnost pro jekta “Budno

oko odgovornog novinarstva”, ko ji finan-

sira Evropska uni ja, a realizu je Fonda-

ci ja Thomson Reuters u partnerstvu s

Fondaci jom Mediacentar, javlja Fena.

Rezultat pro jekta je konkurs za novi-nare o izvje{tavanju o korupci ji u BiH.

Dvi je najbolje pri~e u ovoj kategori ji su

napisali Vladimir Beki} s RTRS-a i Mir-

jana Popovi} iz CIN-a, ko jima }e biti uru-

~eno po 1.500 eura, a njihove na-

gra|ene pri~e su objavljene na web stra-

nicama Fondaci je Mediacentar i Fonda-

ci je Thomson Reuters. Cilj dvogodi-

{njeg pro jekta je ja~anje kapaciteta bh.

novinara za izvje{tavanje o korupci ji kroz

pruànje obuke u ovoj oblasti.

Posebna sjednica Predsta- vni~kog doma Parlamentarneskup{tine BiH, na ko joj bi serazm atr ala impl emen taci japre sude Evropskog suda zaljudska pra va iz Strasbourga,odnosno ut vrdili amandmanina Ustav BiH, jo{ ni je zakaza-na. I ako do toga uskoro do|e,

ve}ina zastupnika ci jeni kakose rje{enja ne}e posti}i u Par-lamentu BiH, pri je n ego o to-me stav zauzmu predsjednici

vlada ju}e {estorke.No, oni i dalje ima ju di ja-

metralno suprotne sta vo ve ikada je u pitanju na~in izbora~lano va Predsje dni{tva BiH,ali i struktura i sastav Doma na-roda PS-a BiH. Da je tako naj-bolje, svjedo~i negati van iz-

vje{taj Usta vnopra vne komi-si je sa sjednice 29. no vembra2012. na pri jedlog amandma-na I i II, ko ji su dosta vili zastu-pnici Kluba HDZ-a BiH i pred-sta vnik HDZ-a 19 90 . Protiv principa amandmana glasalisu ~ak i ~lano vi iz SD P-a ,SNSD-a, SDS-a i DNS-a, uzone iz SDA, tako da su jedinipredsta vnici ko ju su se izja-snili za bili oni iz HDZ-a BiH iHDZ-a 1990.

Bez podr{ke partneraPredsta vni~ki dom PS-a BiH je

6. decembra 2012. donio zaklju-~ak da se organizira posebnasjednica na ko joj }e se razmotri-ti svi pristigli amandmani naUstav BiH u smislu implemen-

taci je presude Evropskog suda zaljudska pra va iz Strasbourga. Aosim tri zastupnika Kluba HDZ-ai predsta vnika HDZ-a 1990, ko-

ji su pri jedloge amandmanadosta vili 29. augusta 2012, u~i-nili su to za jedni~ki i predsta vni-ci SNSD-a i SDS-a (30. augusta),te Klub zastupnika SDA (31.augusta).

- Lideri }e imati klju~nu ulo-gu u narednom periodu èlimo

li ri je{iti ovaj dugotrajni pro-blem. Ne vjeru jem da Parla-ment BiH u bilo kom slu~a juima kapacitet da samostalnori je{i pitanje amandmana naUstav BiH. To je jasno pokaza-la i sjednica Usta vnopra vnekomisi je, na ko joj su p ri jedlo-zi amandmana, a ko je su dos-ta vi li predst a vnici HDZ-a iHDZ-a 1990, za vr{i li odbi ja-njem. Kona~no izja{njen je naPredsta vni ~kom domu PS-aBiH je samo odgo|eno do pos-tizanja dogo vora, ali da su seposlanici izja{nja vali, stav Us-ta vnopra vne komisi je bio biprihva}en i time bi pri jedlog

amandmana na Ustav deiniti- vno pao u parlamentarnoj pro-ceduri. Ci jenim kako se u Par-lamentu BiH, uprkos zaklju~kuo sazi vanju posebne sjedni-ce, ne}e i}i dalje sa aman-dmanima na Ustav dok se o to-me ne postigne politi~ki dogo-

vor, oci jenio je za Oslobo|enjePetar Kuni} (DNS), ~lan Usta-

vnopra vne komisi je Predsta- vni~kog doma PS-a BiH i ~lan

Pri vremene za jedni~ke komi-si je oba doma za pro vo|e njepre sude Evropskog suda zaljudska pra va.

Dva izvje{tajaParlamentarna komisi ja po-

~ela je s radom jo{ 13. oktobra2011, ali do sada ni je postiglakonsenzus oko bilo ko jeg rje{e-nja za implementaci ju presudeEvropskog suda za ljudska pra-

va iz Strasbourga, osim {to je udva na vrata Parlamentu BiHdosta vila iz vje{ta je o svom ne-uspje{nom djelo van ju.

Rje{enje za implementaci jupresude traìlo se od 2010, kada

je ormirana sli~na parlamentar-na komisi ja ko ja je, tako|er, svo-

je djelo van je okon~ala f jaskom,te ci jeli slu~aj tada prebacila Vi-

je}u ministara BiH. Vi je}e opetnikada ni je prona{lo adekvatanpri jedlog za implementaci jupresude.

I ~lan Usta vnopra vne komisije Predsta vni~kog doma MateFranji~e vi} (HDZBiH) na vodikako je “vi{e nego o~ito da }e seo amandmanima ko jim se im-plementira presuda iz Strasbo-urga trebati usuglasiti strana-~ki ~elnici”.

- Ukoliko do|e do rje{enja,najmanje je bitna orma u smi-slu da li }e se o tome izja{nja va-ti na posebnoj ili redo vitoj sje-dnici Zastupni~kog doma PS-aBiH. Ono {to je sada ~injenica

jeste da jo{ nema naznake da jene{to takvo u pripremi, isti~eFranji~e vi}.

Ni Sa{a Magazino vi}, ~lan Us-ta vnopra vne komisi je Predsta-

vni~kog doma PS-a BiH, nemainormaci je da je zakazana sje-dnica u vezi sa razmatranjemamandmana na Ustav BiH.

(Ne)implementaci ja presudeEvropskog suda za ljudska pra-

va iz Strasbourga, ko ja se ~eka oddecembra 2009, a od ~i jeg rje{a-

vanja za visi dalji nasta vak na-pretka BiH na evropskom putu,najbolji je dokaz da su BiH injeni gra|ani postali taoci pred-sjednika {est stranaka ko ji sebenazi va ju liderima.

A. TERZI]

Na ~ekanju i posebna sjednica Parlamentao amandmanima na Ustav

I dalje vladaju dijametralno suprotni stavovi o na~inu izbora~lanova Predsjedni{tva BiH, ali i strukturi i sastavu Domanaroda PS-a BiH

Nepomirljiverazlike

Najve}e razlike predstavnici

politi~kih parti ja ima ju kada je

u pitanju izbor ~lanova Predsje-

dni{tva BiH. Tako su SNSD,

SDS, DNS i PDP stava da u RS-u

treba ostati sada{nji sistem ne-

posrednog izbora, dok iz HDZ-aBiH

i HDZ-a 1990 traè posredan

izbor - u Parlamentu. Stranke iz

RS-a nema ju ni{ta protiv da se

u FBiH osigura ono {to traè dva

HDZ-a, ali novo uvo|enje asime-

tri~nih rje{enja ne podràva juSDA, SBiH, ali ni SDP.

Iako ne{to manji, problem je

i oko Doma naroda PS-a BiH, jer

predstavnici iz RS-a ne prihva-

ta ju pro{irenje tog zakonoda-

vnog ti jela za vi{e od tri pred-

stavnika iz reda ostalih. Dva

HDZ-a traè da Dom bro ji 24 de-

lega ta/izasla nika, te da se

predstavnici sa minimal nom

kvotom bira ju iz oba entiteta.

Tako|er, parti je iz RS-a ne}e ni

da ~u ju da se sistem izbora de-

legata u tom entitetu iz Naro-

dne skup{tine izmjesti u Vi je}e

naroda RS-a.

BiH je talac ~elnika{est stranaka

SU [TINA I(LI) FORMAUkoliko do|e do rje{enja, najmanje je bi tna

forma u smislu da li }e se o tome izja{nja va tina posebnoj ili redo vi toj sjedniciZas tupni~kog doma PS-a BiH. Ono {to jesada ~injenica jes te da jo{ nema naznake da

je ne{to takvo u pripremi, is ti~e Franji~e vi}

Petar Kuni}: Mate Franji~evi}:




VIJESTI

Uskoro pregovori osocijalnom osiguranju

Ambasador BiH u Australi ji Damir Ar-

naut razgovarao je na pri jemu uprili~e-

nom povodom Dana Australi je sa premi-

jerkom ove zemlje Juli jom Gillard, jav-

lja Fena.

Arnaut je premi jerki Gillard zahvalio na

nedavnoj odluci vlade Australi je o otpo-

~injan ju pregovora o sporazumu o soci-

jalnom osiguranju sa BiH, o ~emu su sa-

govornici prvi put razgovarali pri je ta~nogodinu, kada je premi jerka Gillard izra-

zila punu podr{ku {to skori jem otpo~injan-

ju pregovora. Tako|er, ambasador je pr-

enio izraze zahvalnosti bh. gra|ana u Aus-

trali ji ko ji su na pomake o ovom priorite-

tnom pitanju ~ekali od 2007. godine, ka-

da je BiH predloìla sporazum.

Zdravstveni radniciZDK-a za kompromis

Predstavnici Sindikata zdravstvenih ra-

dnika Zeni~ko-dobojskog kantona na

sastanku s premi jerom Kantona Fikretom

Plevljakom i resornom ministricom Sen-

kom Balorda jo{ jednom su ponovili da

ne odusta ju od zahtjeva za pove}anje ci-

jene rada, ali i da su spremni na kompro-

mis. Predsjednik Sindikata Esad Hasani-

~evi} kazao je za Fenu da je Vlada odbi-

la ponu|eni pri jedlog o pove}anju, oci je-

niv{i ga nerealnim, ali da je Sindikat ipak

spreman za nastavak soci jalnog di jaloga

te da sada o~eku ju ponudu Vlade. Mje-

sec i po od odrànog {trajka upozorenja

jo{ nema naznaka postizanja dogovoras nadle`nima u vlasti, mada ministrica

zdravstva ZDK-a Senka Balorda smatra

da je stvorena povoljna klima za nasta-

vak pregovora sa Sindikatom. - Do kra-

ja ove sedmice ponudit }emo Sindikatu

svo je pri jedloge, istakla je Balorda.

Kvalitetnijeobrazovanje

Ministar civilnih poslova BiH Sredo je

Novi} i federalni ministar obrazovanja i

nauke Damir Ma{i} sudjelu ju na Svjet-

skom obrazovnom forumu, ko ji je ju~er

po~eo u Londonu. Ma{i} je kazao za Fe-

nu da je to globalni samit za ministre

obrazovanja u 2013. i na jve}i je skup tevrste na svi jetu.

Izrazio je zadovoljstvo {to }e drà-

vni ministar Novi}, kao {ef delegaci je,

i on mo}i razgovarati s kolegama, po-

di jeliti iskustva i do}i do odre|enih rje-

{enja ko ja bi mo`da mogla biti primje-

njiva i za BiH i dati rezultate ko je su da-

li u zemljama svi jeta. Sredi{nja tema

Foruma je posve}ena definiranju siste-

ma za kvantitet, kvalitet i u~inak,

odnosno kako efikasni je dopri jeti do

svih u~enika, te podi}i kvalitet njihovog

u~enja i kona~nog u~inka.

Po~inje edukaci ja 15 osoba s in-validitetom za proizvodnju i ugra-dnju solarnih kolektora, sazna je-mo od Mirze Ja{are vi}a iz BH Mi-ne Action Centra, voditelja pro je-kta ko ji tu edukaci ju osigura va, aiza ko jeg zapra vo sto ji koalici ja od13 ne vladinih organizaci ja, po-znata po djelo van ju ~i ji je motoMogu Ho}u Znam.

“Mi }emo za najmanje desetosoba prona}i makar jednogodi-{nji posao i oko toga ne}e bitiproblema”, kaè Ja{are vi}, obja-{nja va ju}i da }e se za ovaj posaoobrazo vati in validi iz raznih di je-lo va FBiH, iz Pazari}a, Tuzle, Gor-njeg Vakua, Gora`da...

“Jo{ su ostala tri slobodna mjes-ta, pa radimo na njiho vom popu-nja van ju”, obja{nja va Mirza, napo-minju}i da u BiH ima oko 250.000osoba s in validitetom, a me|unjima radno sposobnih, a nezapo-slenih je osamdesetak posto!

Koraci nade

Ja{are vi} ka e da se na spisku

onih ko ji su pre i vjeli blizak susrets minom, ali i ko ji nose trag od to-ga, trenutno nalazi 7.236 osoba.“To su samo evidentirani”, na-pominje i otkri va gdje }e nakonedukaci je in validi oba viti svojprvi posao.

“U Tuzli posto ji NVO Koracinade u okviru ~i je akti vnosti je i re-habilitaci ja u bazenu. Upra vo u tajbazen }e biti ugra|eni kolektori nako jima }e se in validi obu~a vati, pase i tako zatvara jedan krug, u ko-jem su sve bile osobe s in validite-tom”, smatra Ja{are vi}.

Goto vo idili~na pri~a, no da je iri jetka, najbolje go vori ~injenica daje Koalici ja, u okviru istog pro jekta,

fnansiranog od CCI-ja, uradila itek st prednacrta zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o pro-esionalnoj rehabilitaci ji, osposo-blja van ju i zapo{lja van ju osoba sin validitetom, te ga 9. januara pre-dala u ederalno Ministarstvo ra-da i soci jalne politike.

“Prate}i ve} dvadesetak mje-seci unkcionisanje Fonda zazapo{lja van je osoba s in validite-tom, uo~ili smo probleme ko ji bimogli biti otklonjeni ukoliko seprihvate na{i pri jedlozi”, kaèJa{are vi}, izdva ja ju}i samo neko-liko naj ve}ih.

“Mnogi poslodav ci se jednosta-vno oglu{u ju o zakonsku oba vezu

da zapo{lja va ju lica s in validitetom,a pogoto vo onda kada ona sa sto-postotnim in validitetom treba daima ju prednost pri zapo{lja van ju.Smatramo da ederalni ministartreba doni jeti propis ko jim }e se ut-vrditi radna mjesta i poslo vi na ko-jima pri zapo{lja va ju stopostotni

in validi treba da ima ju prednost”,isti~e Ja{are vi}, napominju}i daono {to je sasta vni dio evropskihkon venci ja i redo vne prakse u re-gi ji, ne smi je biti stvar dobre voljepo jedinaca.

Nema evidencije

Koalici ja Mogu Ho}u Znam za-hti je va i uspostav ljan je evidenci-

je posloda vaca ko ji zapo{lja va juosobe s in validitetom.“Neshvatlji vo je da ona ve} ne

posto ji. Svi poslodav ci su du`ni go-di{nje dosta viti Fondu za proesi-onalnu rehabilitaci ju i zapo{lja-

van je evidencijski obrazac sa po-dacima o ispunjenim oba veza-ma, tako da bi odmah bilo jasno koih je iz vr{io, a na koga bi se, opet,

odnosili zakonski akti ko ji podra-zumi je va ju pla}anje posebnogdoprinosa za podsticaj zapo{lja-

van ja lica s in validitetom”, kaè Ja-{are vi}, od ko jeg sazna jemo i to daKoalici ja tra i uspostav ljan je nad-zora i kontrole ispunja van ja oba-

veze pla}anja doprinosa, a {to bitrebala biti nadle`nost Poreske iUpra ve za inspekcijske poslo ve.

“Sada je mogu}e da ko god ho-}e pri ja vi svo ju radnu jedinicu, ko-

ja na vodno zapo{lja va in valide, ina ra~un toga da aplicira za sred-stva iz Fonda”, go vori Ja{are vi}.

Jedan od pri jedloga Koalici jese odnosi i na za{titne radionice.Njih moè osno vati samo pri vre-dno dru{tvo ko je u odnosu naukupan broj radnika zapo{lja vanajmanje 40 posto lica sa najma-nje 70 posto i vi{e in validiteta.Odnosno, najma nje {est lica sa ta-

kvim i 20 posto lica sa stoposto-tnim in validitetom, a ko ja u skla-du sa Zakonom ostvaru ju pra vo napomo} i njegu od drugog lica.

“Najmanje tri lica bi trebalo daima ju taj in validitet i tek onda semo e go voriti da je ri je~ o za{titnojradionici, a ne o ne~emu {to slu-ì samo za pokri}e”, isti~e Ja{are-

vi}, odbi ja ju}i sumnju da li radna

jedinica s uposlenicima takvogin validiteta moè unkcionisati.“Za{to unapri jed sumnjati u

mogu}nost njiho vog rada”, odgovara na to Ja{are vi}, no kao {to smo ve} rekli, ne misle svi tako. Me|unjima su najglasni ja udruènja,odnosno frme ko je zapo{lja va jugluhe i nagluhe osobe, ko je su, ta-ko|er, Ministarstvu rada i soci jal-

ne politike poslale svo je pri jedlo-ge za izmjenu pomenutog Zako-na o proesionalnoj rehabilitaci ji,osposoblja van ju i zapo{lja van juosoba s in validitetom.

“Zakon ko ji ne uva i ~injenicuda ova kategori ja in valida, prema

vaè}im svjetskim standardima,mo e biti maksimalno oci jenjenas tek 70 posto tjelesnog o{te}enja,pa ~ak i u situaci ji kada se radi oobostranom o{te}enju sluha 100posto po Fowleru (ri je~ je o prakti-~no gluhim osobama), ne moèbiti dobar. Te osobe su ro|ene

kao gluhe, pa se i proces njiho verehabilitaci je, obrazo vanja, {kolo- vanja vr{i pod odre|enim uslo vi-ma. Ni je li onda ~ista diskrimina-ci ja kada se prednost pri zapo{lja-

van ju u pri vredno dru{tvo da je li-cima s ve}im in validitetom, a pritome se zna da gluhi ne mogu, na

papiru, imati taj in validitet”, pita Ja-sna Karahasano vi}, direktoricaLibraga, doda ju}i da takav kriterijmoè vri jediti samo kod radnihcentara i ustano va izvan trì{neori jentaci je.

Diskriminacija

“Moè li pri vatni kapital do-zvoliti da mu unutar dru{tva

uprav lja neko spolja? Ne}e li tobiti i odbi ja ju}i aktor za pri va-tnog poslodav ca ko ji odlu~i za-posliti osobe s in validitetom?Isti slu~aj je i sa malim porodi-~nim frmama. Zakon treba sti-mulisati vlasnike i poslodav ce, ane ka`nja vati ih zato {to zapo{lja-

va ju in valide”, go vori Karahasa-no vi}, doda ju}i: “Pri jedlog da

za{titna radionica zapo{lja vanaj manje 40 posto lica sa 100-postotnim in validitetom zna~i zanas jo{ jednu diskriminaci ju,ima ju}i u vidu ve} pomenutu ~i-njenicu da osobe s ovim in vali-ditetom mogu imati naj vi{e 70posto tjelesnog o{te}enja. A ka-ko nismo ni uì vaoci tu|e njegei pomo}i, onda smo po dvi jeosno ve u podre|enom poloà ju.”

“Nikako ni je isto poslo vati na-ma ko ji zapo{lja vamo in valide ionima ko ji ih ne zapo{lja va ju”,napominje Karahasano vi}, pita-

ju}i se {ta }e biti sa svim ovimpri jedlozima:“Ve} je mjesecima istekao man-

dat direktoru i organima Fonda zazapo{lja van je in valida...” A u na-dle nom ministarstvu, doda jemomi, za to ni ne ha ju.

Edina KAMENICA

Ni legalnog direktora

ni organa institucije

Nakon 20 mjeseci Fonda za zapo{ljavanje invalida

Ura|en tekst prednacrta izmjena i dopuna Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,

osposobljavanju i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom

PREDNOST IZ PROPI SAFederalni minis tar treba doni je ti propis ko jim }e se ut vrdi ti radnamjes ta i poslo vi na ko jima pri zapo{lja va ju stopos to tni in validi trebada ima ju prednost, kaù u koalici ji 13 udruènja



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.14

Samoubistvo u SlatiniGolfom udariou autobus

U mjestu Slatina, op{tinaBosanski [amac, 64-godi{njiLj. G. iz vr{io je samoubistvo

vje{anjem u svom domu. Ka-ko nezvani~no sazna jemo,pri je nego {to se objesio, samo-ubica je napisao i osta vio poruku za svo je najbli e. Pome-nutu poruku je prona{la poli-

ci ja iz PS-a Tesli} prilikom izvr{enja uvi|aja za jedno sa lje- karom mrtvozornikom Do-ma zdrav lja [amac. O na ve-denom doga|aju oba vi je{ten

je de urni tuìlac Okru`nog tu-ìla{tva Doboj.

Edin Tabako vi} (23) iz Tuzle, voza~ gola A-5 (143-E-023)te{ko je po vri je|en kada se iznepoznatih razloga vozilomsudario sa autobusom BISS-TOURS-a Zenica (940-T-706)ko ji je i{ao na relaci ji Zagreb-

Vare{. Nakon sudara gol se od-bio na nji vu pored ceste, a Ta-

bako vi} je ostao ukli je{ten uolupini, pa su morali inter ve-nisati vatrogasci, kako bi ga iz-

vadili. Tabako vi} je smje{ten uurgentni odjel KB Tuzla, gdje sumu konstato vani lomo vi nogui ozljede gla ve. M. BEGI]

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BiH

SREDNJOBOSANSKI KANTONOP]INA TRAVNIK

JU O[ "DOLAC" DOLAC N/L

DATUM: 28. 1. 2013.

BROJ: 12-16/2013Na osnovu za klju~ka Vla de SBK broj: 01-05-753/12 od 18. 12. 2012. godine idopisa Ministar stva obra zova nja, na uke, kulture i spor ta SBK broj: 01-34-1874/2012 od 28. 12. 2012. godine, direktor {kole

PONI[TAVA JAVNI OGLASza pri jem u ra dni odnos loà ~a u Osnovnoj {koli "Dolac" u Docu n/L, objavljen22. 11. 2012. godine u "Oslobo|enju".

Direktor {kole

OBAVJE[TENJE KORISNICIMATELEKOMUNIKACIONE MRE@E

Obavje{tavamo korisni ke da }e 30.1.2013. godine, u ter minu od7 do 9 sati, do}i do prekida internet, Mo ja TV i telefonskog sig-nala na po jedinim podru~jima op}ina: Gra~anica, Hadì}i i Vo-go{}a zbog radova na centrali.Izvinjavamo se zbog prouzrokovanih smetnji i zahvalju jemo nastrpljen ju.

Sedamdeset{estogodi{nju Zdrav- ku Donjak u nedjel ju na ve~er fzi-

~ki je napala nepoznata osoba, nani jela joj teè tjelesne po vrede, a potom joj ispremetala ku}u. Starica jenapadnuta u u ku}i ko ju koristikao podstanar u Ulici Boìdara Mi-}e Babi}a u Banjoj Luci.

Prema ri je~ima na~elnice Klini-ke za neurohirurgi ju Vesne Ivani-{e vi}, Donjak je zadobila potresmozga i vidlji ve krvne podli ve sa lije ve strane lica. Starica za sada ni-

je i votno ugroèna, pot vrdila nam je Nata{a Strki}, saradnica za inor- misanje Slu`be za odnose sa ja vno-

{}u Klini~kom centru Banja Luka.Policijski slu`benici su odmah na-

kon primljene pri ja ve iz vr{ili uvi|ajna mjestu doga|aja i tom prilikomsu ut vrdili da je nepoznati iz vr{ilacu{ao u ku}u kroz otklju~ana ulazna

vrata i nepoznatim predmetomstaricu udario u gla vu, usljed ~ega

je ona izgubila svi jest. Dok je Zdrav- ka Donjak bila u nesvi jesti, napada~

je ispreturao stvari u ku}i, ne odni- jev {i ni{ta, posli je ~ega se udaljio unepoznatom prav cu. Iz polici je susaop{tili da je u toku rad na prona-la enju iz vr{ioca i ras vjetlja van juovog kri vi~nog djela. D. P.

Poku{aj razbojni{tva u Banjoj Luci

Staricu onesvijestioi ispreturao joj ku}u

Drà vno tuìla{tvo zatraìlo je pritvor za pet od 11 osoba pri- vedenih u akci ji kodnog imenaTrebe vi}. Pritvor je zatraèn zaPe|u Spai}a (30), Dalibora Vas-ko vi}a (33), Ni jaza Karkelju Ni-ska (39), Mehmeda Be{li ju (33)iz Sara je va, te Mirosla va êpu(47) iz Gruda.

Posredovao u otkupuMjera pritvora predloèna je

zbog opasnosti da bi osumnji-~eni borav kom na slobodi mogli prikri vati dokaze, uticati nasvjedoke ili sau~esnike i takoprikriti ili uni{titi dokaze te na tajna~in spri je~iti pro vo|enje istrage, ali i zbog oprav dane sumnjeda bi osumnji~eni, ukoliko bi sena{li na slobodi, pono vo iz vr{i-li isto ili sli~no kri vi~no djelo.

Ni jaz Karkelja i Pe|a Spai} suzbog kra|a vozila i iznuda otku-pnina hap{eni i u akci ji Kum izve-denoj 2010, a taj sudski procesprotiv njih jo{ tra je. Iako je protiv njega tra jao sudski postupak, Kar-

kelja se nasta vio ba viti istim po- slom, te se sumnji~i da je, na vo-dno, tokom 2011. posredo vao i tokom otkupa gola A3, i BMW-a, te

jo{ jednog vozila u ebruaru 2012.Tokom akci je kodnog nazi va

Trebe vi}, policajci MUP-a Kan- tona Sara je vo su u saradnji sa

kolegama iz MUP-a RS-a i Drà- vne agenci je za istrage i za{titupretresli ~etrnaest lokaci ja. Tomprilikom je prona|en i oduzet

ve}i broj predmeta za ko je pos-to je osno vi sumnje da naj vjero-

vatni je poti~u iz kri vi~nih djela,te su uhap{eni Ivan Musa, poli-ca jac iz Gruda, Sanjin Hadìav -di}, Ivica Palac, Miroslav êpo,

Adis Begano vi}, Antonio Si vri},svi iz Hercego vine, Predrag Spa-i} i Dalibor Vasko vi} sa Pala,bra}a Sr|an i Mi}o Mitro vi} izZvornika, te Ni jaz Karkelja i Me-hmed Be{li ja iz Sara je va.

U azi istrage MUP-a KS-aobuhva}ena je 31 osoba, protiv ko je je Tuìla{tvu BiH podneseniz vje{taj zbog organizo vanogkriminala u vezi sa drugim krivi~nim djelima. Od ukupnogbro ja rasvi jetljenih kri vi~nih djela, u ovoj azi istrage policijskislu`benici MUP-a KS-a su rasvi- jetlili 41 kri vi~no djelo organi-zo vanog kriminala, kra|a skupo- cjenih vozila, iznuda na ime

nov ~anih otkupa vozila, prikri- vanja ukradenih vozila, kri vo-tvorenja ispra va i razbojni~kihkra|a vozila.

Iz vr{e nim pretresima prona|ena su i oduzeta dva vozilau voznom stanju, pet rastav lje-nih putni~kih vozila, dvi je auto-

matske pu{ke, tri pi{tolja, dio policijske opreme sa radiostani-com, ve}a koli~ina munici je, ve-}i broj di jelo va ko ji poti~u odukradenih vozila, dokumenta-ci ja o ukradenim vozilima, 42mobitela, osam ra~unara, ~etirilaptopa, {est memorijskih stiko- va i de vet sim-kartica.

U okviru pro vo|enja akci je

Trebe vi}, realizo vane u nedjel- ju u~estvo valo je 212 policijskihslu`benika MUP-a Kantona Sa- ra je vo, Drà vne agenci je za istrage i za{titu i MUP-a RS-a.

Kra|e u SarajevuPrema prikupljenim sazna-

njima, ove organizo vane grupekrale su vozila ugla vnom na podru~ju Kantona Sara je vo, te ihsakri vale i pre vozile na podru~jeZvornika i Hercego vine, rastav -ljale ih u di jelo ve. Za neka vozi-la izra|ivale su kri votvorenu do- kumentaci ju radi daljn je proda je, dok je dio vozila vra}en uzotkup.

Policijski slu`benici MUP-aKantona Sara je vo }e i u nare-dnom periodu, u skladu sa zako-nom, nasta viti pro voditi mjere i radnje s ciljem dokumento vanjakri vi~nih djela, a posebno onih ko-

ja se mogu do vesti u vezu sa organizo vanim kriminalom. D. P.

Tuìla{tvo BiH:

Pritvor zatraèn

za pet osobaTuìla{tvo BiH zatraìlo pritvaranje Pe|e Spai}a (30), Dalibora Vaskovi}a (33), Nijaza Karkelje (39), Mehmeda Be{lije (33) teMiroslava êpe • Me|u privo|enima i Ivan Musa, policajac iz Gruda



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 15

U Trebi{njici prona|eno tijelo mladi}a

Ti jelo Maria Uljano vi}a(31) iz Trebinja, prona|eno

je ju~er u ri jeci Trebi{njici, uz- vodno od Kamenog mosta ucentru grada. Nakon 24-~a-so vne potrage, u ko joj suu~estvo vali policajci CJB-aTrebinje, vatrogasci, te pripadnici Ci vilne za{tite i ro-

nioci, ti jelo mladi}a, ~i ji jenestanak pri jav ljen u subo-tu, 26. januara, prona|eno je

ju~er ujutro u 10.36 sati. Ti- jelo su prona{li pripadniciCi vilne za{tite Hidroelek -trana na Trebi{njici.

Omela policijski uvi|aj Policijskoj stanici Pale P. S. jepri ja vila da je u toku no}i iz-

vr{ena pro vala u njen stan.Na licu mjesta policijski slu-`benici su konstato vali da jenepoznati iz vr{ilac, ili vi{e njih,upotrebom podesnog alatapolomio bra vu na ulaznim

vratima i iz unutra{njosti ukrao

pi{tolj marke CZ i 250 metaka.S obzirom na to da je mjesto nako jem je iz vr{eno kri vi~no djelo vlasnica stana promi jenila,uvi|aj ni je iz vr{en. U toku jepreduzimanje zakonom pre-dvi|enih mjera i radnji.

Eldan û~i}, 34-godi{njak izSara je va, zboden je u no}i sa su- bote na nedjel ju, a sve se odigra- lo ispred ugostiteljskog obje-kta Mystic, ko ji se nalazi u sara- jev skoj Ulici Valtera Peri}a, ka-da ga je napao Mahir Kuldi ja.Kako sazna jemo u sara jev skojpolici ji, u~i}a je napala njemunepoznata osoba oko ~etiri sa-ta ujutro te mu zadala nekolikouboda po ci jelom ti jelu. u~i}u

je pomo} ukazana na Klini-~kom centru Uni verziteta u Sa- ra je vu, gdje su mu konstato va-

ne lak{e ubodne rane.- Paci jent je kod nas do{ao

ne{to pri je pet sati, a imao jeubodne rane u predjelu nadlaktice, podlaktice te ubodnuranu na li je voj strani grudnogko{a. Nakon ukazane pomo}i

smje{ten je na Torakalnu hirur- gi ju radi daljeg li je~enja, a njego vo zdrav stveno stanje je sta- bilno, kazala je za Oslobo|enjeBiljana Jandri}, portparol Kli- ni~kog centra Uni verziteta uSara je vu.

Nakon zbrinja van ja zbode-nog mladi}a, polici ja se dala upotragu za nasilnikom a potraga je dala rezultata u ve~er-njim satima. Naime, nasilnik jeidentiiko van i uhap{en. MahirKuldi ja (35) iz Sara je va uha-p{en je zbog sumnje da je po-

~inio kri vi~no djelo nano{enjalak{ih tjelesnih po vreda te jepredat u policijske prostori jena saslu{anje, dok policijskislu`benici nastav lja ju doku-mento vanje na vedenog kri vi-~nog djela. E. F.

Ispred UO Mystic u Sarajevu

Zboden Eldan û~i}Povrede u predjelu nadlaktice, podlaktice igrudnog ko{a nanio mu Mahir Kuldija

Tomislav Sogo vi}, voza~ - ku-rir Gradske upra ve Sara je va,pretu~en je u petak posli jepo-dne i to na svome radnom mje-stu, u hodniku Gradske upra ve.Njega je, kako nam je ispri~ao,napao radni kolega Ismet Ba{a-li}, ko ji je ujedno i li~ni voza~gradona~elnika Sara je va Ali jeBehmena.

Prijetnje davljenjemSogo vi} je, kako sam tvrdi,

napadnut zbog parkiranja u ga-raì Gradske upra ve, a Ba{ali}mu je nanio lak{e po vrede.

- Sve je po~elo mo jim parki-ranjem u na{u garaù. Kadasam ja do{ao, njego vo auto jeve} b ilo tu, a parkirao se takoda je zatvorio ci jeli ulaz. Jasam stao pored njega tako daniko vi{e ni je mogao u}i niiza}i. No, ja zaista nikome ni-sam smetao, on je bio na sa-mom ulazu. Tada me je na-zvao i rekao mi da pomjerimauto ili }e me ina~e uda viti.Odmah sam krenuo da to ri je-{im sa njim. Na jpri je sam na-{em sekretaru pri ja vio pri je-tnje, a potom sam ga sreo nahodniku, ispred kabineta gra-dona~elnika Behmena. Rekao

sam mu da dav ljen je moèpraktiko vati kod ku}e, a da sezna kako se na poslu rje{a va justvari. On mi je tad rekao “ti,go vno malo” te je nasrnuo namene - pri~a Sogo vi}.

Kako je ispr i~ao za Oslo- bo|enje, najpri je ga je po~eoda viti, a potom ga je udario ioborio na pod.

- Sta vio sam ruke na gla vu ka-da me je po~eo udarati nogama.[utao me je hodnikom ko ji jedug nekih 15 metara dotjerav {ime do ruba stepenica. Ci jelo

vri jeme me je udarao u predje-lu rebara, a ja sam dozi vao u po-mo}. Kada je kolega iz pisarnicepri samom kra ju hodnika po{aoprema nama, Ismet je pobje-gao. Da me je jo{ jednom udariopolomio bih ki~mu padom sastepenica - kazao je Sogo vi}.

Ba{ali} sve negiraoKada se pridigao, odmah je

pozvao polici ju ko ja je ubrzodo{la na lice mjesta, oba vilauvi|aj i uzela izja vu od po vri-

je|enog mladi}a. Polici ja jehtjela saslu{ati i Ba{ali}a ali ni-

je im odmah to po{lo za rukomte je izja vu u polici ji dao dvasata kasni je. Ba{ali} je, na vo-

dno, negirao da je udarao To- misla va te je kazao kako ga jeganjao ali ga ni je s tigao. Poli-ci ji je, na vodno, rekao i to da bisigurno ne{to i bilo da je uhva-tio Sogo vi}a.

Sogo vi} je nakon razgo vorasa polici jom oti{ao na CUM Kli- ni~kog centra Uni verziteta u Sa- ra je vu gdje je izvadio ozljedni listte mu je ukazana ljekarska po-mo}. Konstato vane su mu lak{etjelesne po vrede.

- Sramotno je ovo bilo pona-{anje ~o vjeka ko ji ima 50 godi-na. Ni u snu nisam mogao pomi- sliti da bi me udario, a kamoli da}e me iscipelariti. Nikada nisam bio u konfiktu sa bilo kimna poslu, naro~ito ne sa njim.âk {ta vi{e, ri jetko smo se vi|ali

jer priroda na{ih poslo va je druga~i ja - pri~a Sogo vi}.

On je dodao i to da }e tuìtisvoga kolegu i u~initi sve da seprotiv njega pokrene disciplin-ski postupak.

Iz Gradske upra ve ju~er su nana{ upit o ovome doga|aju odgo vorili da se o ovom slu~a ju vo-di istraga te da }e se poduzeti odgo vara ju}e mjere ukoliko se oci-

jeni da je do{lo do po vrede radne discipline. E. F.

Voza~ Alije Behmena

me iscipelarioIsmet Ba{ali}

najprije mi je

zaprijetio da

}e me udaviti,

a potom je to

i poku{ao

sprovesti

u djelo Foto: D. ]umurovi}

Tomislav Sogovi} dobio batine zbog parking-mjesta

U {umi na lokalitetu Ilin~icau Tuzli ju~er oko 16 sati ubi je-na je tridesetogodi{nja [ejlaSpaso je vi}. Za ubistvo je osu-mnji~en njen pedeset{estogo-di{nji otac Slobodan Spaso je-

vi}, ko ji se nakon po~injenogzlo~ina sam predao slu`beni-cima tuzlanske polici je.

Ubistvo je, kako se moglo~uti, po~injeno o{trim pred-metom, naj vjero vatni je no-èm. U Tuìla{tvu Tuzlan-skog kantona nam je re~enoda je osumnji~eni pri veden,

te da je tuìteljica naredila dase iz vr{i obdukci ja ti jela ubi- jene dje vojke.

Uvi|aj su za jedno sa tuìte-ljicom Dènetom Hadì} oba- vili slu`benici Policijske upra- ve Tuzla. Ti jelo ubi jene dje vojke su nakon nekoliko sati iz {u-me izvukli zaposlenici Kome-morati vnog centra Tuzla.

Polici ja jo{ ut vr|uje moti veovog zlo~ina. Vi{e detalja o ci- jelom doga|aju }e biti pozna-to danas.

S. K.

Ubistvo u Tuzli

Noèm ubio k}erku u {umi

Policijskoj stanici Isto~no Sara je vo u nedjel ju je pri jav ljeno da je u trgo va~ku radnju N marketu{la nepoznata maskirana osoba i od radnice za-

traìla da joj preda no vac iz kase, {to je radnicai u~inila. Uvi|ajem je ut vr|eno da se u kasi na- lazilo oko 600 KM dne vnog pazara. U toku je radna ras vjetlja van ju na vedenog kri vi~nog djela, od-nosno identikaci ji i pronalasku po~inioca.

Oplja~kan N market



OGLASI OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.16



REGIONOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 17

VIJESTI

Novi Sad: “Vojvodinarepublika”

Plakati na ko jima pi{e “VojvodinaRepublika - Sloboda za Vojvodinu”, koje je potpisala Vojvo|anska parti ja,osvanuli su ju~er u Novom Sadu.

Na po jedinim mjestima plakati supreli jepljeni preko plakata stranke Tre-}a Srbi ja, ko ja se zalaè za ukidanje Autonomne Pokra jine Vojvodine.

Vojvo|anska parti ja poslala je sa-op{tenje u ko jem je navela da ne}edozvoliti da se ponovi 1988, kada jeu Novom Sadu organizovana takozva-na jogurt-revoluci ja i kada je prakti -~no ukinuta {iroka autonomi ja Pokra- jine. Ta stranka je navela da se zala-è za ravnopravan odnos Srbi je i Vojvodine u sloènoj za jedni~koj drà-vi i za dono{enje novog ustava u kojem }e Voj vodina biti definisana kaorepublika u sastavu sloène dràveSrbi je.

Srbija klizi u diktaturuLider Liberalno-demokratske parti je

u Srbi ji êdomir Jovanovi} izjavio je ju-~er da Srpska napredna stranka moraosuditi i sankcionirati otvorene ucjenei pri jetnje predsjednika skup{tinskogOdbora za ustavna pitanja i zakonodav-stvo Vladimira Cvi jana prema predsje-dnici Vrhovnog kasacionog suda Nati Me-sarovi}.

Jovanovi}, ko ji je ju~er ujutro podnioostavku na ~lanstvo u tom odboru, jerto skup{tinsko ti jelo ni je èljelo rasprav-ljati o zahtjevu LDP-a za razrje{enje Cvi- jana, javio je Tanjug. - Mo ja ostavka je jasan znak krize, neodrìvosti posto je-

}ih odnosa i diktature u ko ju klizimo. Ze-mlja bez predsjednice VKS-a i Visokogsavjeta sudstva, bez direktora polici je,u ko joj je sva vlast koncentrisana van in-stituci ja, ni je zemlja u ko joj moèmo ra-~unati na perspektivu, rekao je Jovano-vi} novinarima u parlamentu.

\api} isklju~en izHSP-a

Dosada{nji po~asni predsjednik HSP-a Anto \api} ju~er je isklju~en iz stran-ke. Odluka je donesena jednoglasno navanrednoj sjednici Predsjedni{tva HSP-a odrànoj u Sisku, na ko joj su bili pri-sutni i drugi ~elnici stranke, izvi jestio jenovinare predsjednik stranke DanielSrb. - Nakon pro{lih parlamentarnih izbo-ra je bilo dogovoreno da se \api} vi{ene}e politi~ki aktivirati, ali je on i nada-lje stranku koristio za svo je politi~ke am-bici je. Mi ne èlimo biti taoci ne~i jih oso-bnih interesa, zbog ko jih je veliki broj ~la-nova napustio na{u stranku, kazao je Srbi dodao da stranka eli ponovno zauze-ti mjesto ko je joj pripada.

Vi{e stotina radnika okupilo se ju-~er ispred zgrade Skup{tine CrneGore u znak protesta zbog odlukeVlade da uvede tzv. krizni porez, ko-ji }e uticati na smanjen je plata.

Dopisnik Anadoli je iz Podgoriceja vio je da su radnici protesto validok su parlamentarci u Skup{tiniCrne Gore rasprav ljali o pri jedloguVlade da se po ve}a porez.

Jaka podr{ka

Nakon ormiranja Vlade CrneGore, sa Milom \ukano vi}em na~elu, uvedene su i odre|ene mje-re {tednje ko je podrazumi je va ju ipo ve}anje poreza sa de vet na dva-naest posto. To zna~i da bi sve pla-te ve}e od 267 eura, prema ovompri jedlogu zakona, bile umanjeneza 4,5 posto.

Radnici su poru~ili da je uma-njen je plata za njih neprihvatlji vo.Iz Uni je slobodnih sindikata CrneGore saop{tili su da je ovakav po-tez Vlade nedopustiv s obzirom naekonomsko-soci jalni poloàjgra|ana.

Predsjednik Vlade \ukano vi}razgo varao je sa predsta vnicimaUni je slobodnih sindikata i predsta-vnicima Sindikata pros vjete tra-è}i odga|anje protesta, ali do do-go vora ni je do{lo.

Ju~era{nji protest podràli su i

Sindikat zdrav stva, radnici biv {epodgori~ke frme “Rado je Daki}”,kao i Sindikati pros vjete, a pros vje-tni radnici ko ji nisu bili u mogu-}nosti da prisustvu ju protestuodràli su protest upozorenja uustano vama u ko jima su zaposle-ni. Uz no vo oporezi vanje, takse i do-punsko zdrav stveno osiguranje,svaki pros vjetni radnik bit }e uskra-}en za jednu zaradu.

Podr{ka opozicije

Mirni protest su podràli i po-slanici Demokratskog ronta,Poziti vne Crne Gore i Soci jalis-

ti~ke narodne parti je, pri ~emu

su pozvali svo je ~lano ve da im sepridruè na protestu. Iz vlada ju-}e koalici je Demokratske parti-

je soci jalista i Soci jaldemokrat-ske parti je obja vili su no vi pri je-

dlog ko ji bi podrazumi je vao dase prosje~ne zarade do 479 eurane oporezu ju, dok bi se ostatak iznad toga oporezi vao sa no vih15 posto.

- Mirni protesti su demokratski~in iskazi vanja nezado voljstvagra|ana ko ji su u Crnoj Gori, na-àlost, sve u~estali ji. O~eku jemoda i poslanici iz vlada ju}e koali-ci je u najmanju ruku odgodeodluku o uvo|enju kriznog pore-za, ukoliko, pak, ne ele da se ova-kva neozbiljna inici jati va Vladeimplementira u praksi, izja vio jeposlanik Poziti vne Crne Gore

Dritan Abazo vi}.

JEDNA PLATA MANJEUz no vo oporezi vanje,

takse i dopunskozdravstvenoosiguranje, svakipros vje tni radnik bit}e uskra}en za jednuzaradu

Me|unarodni dan sje}anja na`rtve holokausta u Saboru je

obiljeèn u nazo~nosti predsta-vnika stranaka, ìdov skih za je-dnica te ostalih vjerskih za jedni-ca u Hrvatskoj. Svjetski dan sje-}anja na rtve holokausta obilje-à va se rezoluci jom UN-a ve}osmu godinu u spomen na 27.januar 1945. i sa vezni~ko oslo-ba|anje naj ve}eg nacisti~kogkoncentracionog logora Aus-chwitza u Poljskoj.

Sustavni genocid

“Prisje}anje na vi{e od {est mi-li juna @ido va i ostale `rtve naj ve-}eg susta vnog genocida u po vi jes-ti jest i mora ostati trajno upozo-renje na o~u vanje demokratskih

vri jednosti i vlada vina pra va,ro|enih iz rta va holokausta”, po-ru~io je predsjednik Sabora JosipLeko, prenosi Index.hr. “Za demo-kraci ju i slobodu je naj ve}a opa-snost ra vnodu{nost. Ra vnodu-{nost prema bli`njem. Samo dru-{tvo ko je jednaku brigu i pa`nju

posve}u je svim svo jim ~lano vimapoti~e ra vnomjeran razvoj. Samotakvo dru{tvo ima snagu odupri-

jeti se nekom no vom zo vu - zla ikrvi”, istaknuo je Leko.

“Sje}anjem na rtve holoka-usta pokazu jemo na{e nemi-renje sa stra vi~nim zlo~inomi ideologi jom z la i mr `nje ko-

ja ni je zaobi{la ni Hrvatsku”,

kazao je predsjednik Ivo Josi-po vi}.

Nenau~ena lekcija

“Jaseno vac je najgrublji i naj ve-}i spomenik zla ko je je vladalo i uHrvatskoj. Zla ko je mi ne smi jemozabora viti, ali kao {to se sje}amozlo~ina, kao {to da jemo pi jetet`rtvama, tako se moramo sjetiti ionih ko ji su imali snage, ko ji suimali hrabrosti i po{tenja da seodupru zlu. Hrvatski narod senasuprot zlo~ina~kom usta{kompokretu ve}inski opredi jelio kaoantia{isti~ki, kao narod ko ji jezdu{no pristao braniti slobodedrugih”, naglasio je Josipo vi}. Pri-mjeri ko jima danas svjedo~imo,zlo na stadionima i mr`nje prema

razli~itima pokazu ju da nismonau~ili sve po vi jesne lekci je, upo-zorio je Josipo vi}.

“Zada}a politike zato je ustra- jati da zlo nestane. Mo`da se ~i-ni kao iluzi ja, no od nje ne smi-

jemo odustati”, zaklju~io je hrvat-ski predsjednik.

Jasenovac je zlo kojene smijemo zaboraviti

Josipovi}:

DA ZLO NESTANEZada}a poli tike za to je us tra ja ti da zlo nes tane.Mo`da se ~ini kao iluzi ja, no od nje ne smi jemoodus ta ti, zaklju~io je hrvatski predsjednik

Pove}anje poreza i smanjenje plata

PROTEST RADNIKA U CRNOJ GORINakon formiranja nove Vlade Crne Gore uvedene su mjere {tednje, koje podrazumijevajui pove}anje poreza sa devet na 12 posto, {to zna~i da }e sve plate ve}e od 267 eura

biti umanjene za 4,5 posto

ZAGREBDan sje}anja

na `rtveholokausta Hrvatski narod se nasuprot zlo~ina~kom usta{kom pokretu ve}inski

opredijelio kao antifa{isti~ki, kao narod koji je zdu{no pristao branitislobode drugih, naglasio je Josipovi}



SVIJET OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.18

VIJESTI

U dijelovima Amerikeoru`je je tradicija

Ameri~ki predsjednik Barack Obama,ko ji je nedavno pokrenuo inici jativu zazabranu proda je automatskog oru`ja uSAD-u, izjavio je da oni ko ji se zalaù zave}u kontrolu, treba da misle i na sta-vove onih sugra|ana ko ji ìve u ruralnimdi jelovima zemlje i oru`je koriste za lov.Obama je u intervjuu za ~asopis New Re-public istakao zna~aj prevazilaènjakulturolo{kih razlika izme|u onih ko ji i-ve u gradovima i ruralnim sredinama, ka-da je u pitanju politika prema proda ji oru-ja. Ako vam je otac sa deset godina dao

pu{ku, i ci jeli dan ste sa njim i ujacimaproveli u lovu, ~ime je to postao dio va-{e porodi~ne tradici je, vi }ete {tititi tonasli je|e, naglasio je predsjednik Ame-rike. Prema njegovim ri je~ima, real-

nost sa ko jom se sre}u Amerikanci koji ìve u gradovima, druga~i ja je od oneko ju vezano za oru`je vide njihovi suna-rodnjaci u malim mjestima. Upitan da li je on ikada pucao iz oru`ja, Obama jekazao da jeste i da je sa gostima u pred-sjedni~koj rezidenci ji u Camp Davidu i{aoda ga|a glinene golubove.

Ve}a pravanevjen~anim o~evima

Reforma Zakona o starateljstvu u Nje-ma~koj trebalo bi da omogu}i ve}a pra-va o~evima ko ji nisu u braku - sudovi bi,bez saslu{anja oba roditelja, mogli dadonesu odluku o za jedni~kom staratelj-stvu. Zakon je jasan. Mu{karac i ènasu ravnopravni - osim kada je ri je~ o sta-rateljstvu - upozorava ju stru~njaci. Pre-ma dosada{njoj regulativi, ukoliko neposto ji dogovor nevjen~anih roditelja oza jedni~kom starateljstvu, majka je umogu}nosti svom partneru da uskratistarateljsko pravo nad djetetom. Zakon je do sada podrazumi jevao da je majka

ta ko ja je u stanju sama da se stara odjetetu. Sa tom praksom sada bi treba-lo da se prekine. Ustavni sud Njema~ke2010. godine dosada{nju praksu oci je-nio je kao neustavnu, odnosno u supro-tnosti sa osnovnim zakonom (Usta-vom). O novom pri jedlogu zakona posla-nici njema~kog parlamenta trebalo bi dase izjasne uskoro. Su{tinska promjenazakona ogleda se u mogu}nosti daotac, ukoliko to eli, zatraì za jedni~kostaranje nad djetetom. Ukoliko podne-se takav zahtjev, odluku donosi nadle-`ni sud, a ako to ne u~ini, starateljskopravo, kao i rani je, ima}e majka. Iz nje-ma~kog Udruènja pravnika pozdravlja- ju na javljene izmjene Zakona o staratelj-stvu, ko ji }e prvi put uzeti u obzir i pra-

va ko je ima otac djeteta. Me|utim, onikritiku ju hitan postupak ko ji se zagova-ra u dono{enju sudske odluke, i to bezusmenog saslu{avanja oba roditelja.

Prema procjenama polici je,125.000 ljudi, a prema procjena-ma organizatora, 400.000 ljudiiza{lo je ju ~er na ulice Pariza uznak podr{ke vladinom planu dalegalizu je gej-brako ve i usva ja-nje djece.

Svim parovima ista prava

Me|utim, na demonstraci ja-

ma protiv ovog plana, pri je dvije sedmice, bilo je vi{e ljudi - pre-ma organizatorima milion, aprema polici ji 340.000. Gradona-~elnik Pariza Bertrand Delanoe,ko ji je otvoreno gej, izja vio je nafrancuskoj tele vizi ji da ve}inaFrancuza èli da svi paro vi ima-

ju ista pra va u ljuba vi i u roditelj-stvu. Francuski parlament jepo~eo dvosedmi~nu debatu oplaniranoj promjeni zakona ko-

ja bi bila jedna od naj ve}ih soci- jal nih refor mi od ukidanjasmrtne kazne 1981. godine, pod -sje}a Reuters. Soci jalisti i Zele-

ni su odlu~ni u tome da se no vizakon usvo ji, dok je konzer vati-

vna opozici ja uloìla do sadaoko 5.000 amandmana. Premaistra i vanju ja vnog mni jenja ko-

je je pro veo institut Ifop, 63 pos-

to Francuza je za legalizaci jugej-brako va, a 49 posto je za toda gej-paro vi mogu usva jati dje-cu. U demonstraci jama je u~es-tvo valo i nekoliko ministara ipoznatih li~nosti.

Gradona~elnik gej

Gradona~elnik Pariza 62-godi-{nji Bertrand Delanoe, ina~e tu-ni{ko-francuskog pori jekla, so-ci jalista je od svo jih politi~kihpo~etaka, s tim da je seksualnoopredjel jen je otvoreno iskazaotokom tele vizijskog inter vjua1998.

Pri je ove va`ne funkci je, zala-

gao se za okoli{, kvalitet ì votakroz vrlo kreati vne soci jalne pro-grame te ola{kice u ja vnom sao-bra}a ju, kao {to je uvo|enje jef -tinih bicikla za iznajmlji van je naulicama grada. 2009. godine jeDelanoea na ulici noèm na-pao emigrant muslimanskogpori jekla zbog toga {to mrzi po-liti~are, soci jalisti~ku stranku ihomoseksualce. Otvoreno je kri-tiko vao papu Benedikta zbognjego vih izja va da je upotrebakondoma neprihvatlji va i ~ak kontraprodukti vna u borbi pro-tiv AIDS-a.

PRED HISTORIJSKU REFORMU

Na pariskim ulicama 125.000

LJUDI PODR@ALO GEJ-BRAKOVE

Reuters

R e u t e r s

Jedanaest + devetProtivnici gej-brakova i usva janja u Francuskoj navode da bi ta reforma stvo-

rila psiholo{ke i soci jalne probleme za djecu. No treba imati u vidu da su gej-brakovi legalizovani u 11 zemalja, me|u ko jima su Belgi ja, Portugal, Holan-di ja, [pani ja, [vedska, Norve{ka i Ju`na Afrika, kao i devet ~lanica Sjedinje-nih Ameri~kih Dràva.

Ameri~ki predsjednik Barack Obamarekao je da se mu~i sa pitanjem da li biameri~ka vojna inter venci ja u 22-mjese-~nom ratu u Siri ji pomogla rje{a vanjukrva vog konflikta ili bi samo pogor{alastvari.Obama je odgo varao na kritike ko-

je go vore da SAD nisu do voljno angaò va-ne u Siri ji, gdje su hiljade ljudi poginule,

a milioni su raseljeni. “U situaci ji kao {to je Siri ja moram da posta vim pitanje - da limi moèmo da ne{to promi jenimo?”, upi-tao je Obama u inter vjuu za magazin TheNew Republic. On je po jasnio da mora daodvaga poziti vne strane vojne inter venci-

je i sposobnost Pentagona da podrì voj-

nike ko ji su jo{ u Af ganistanu, odakle Washington po vla~i trupe. “Da li }e to iza-zvati jo{ ve}e nasilje ili upotrebu hemijskogoru`ja? Ko ja je najbolja opci ja za stabilanreìm posli je Asada?”, upitao je Obama,prenio je Reuters. On je zatim uporedio te-{ku situaci ju u Siri ji, gdje su ubi jene dese-tine hiljada ljudi, sa isto tako te{kom situ-

aci jom u Kongu. Ameri~ki ministar odbra-ne Leon Panetta rekao je pro{log vikendada }e SAD uputiti avione-cisterne za fran-cuske borbene avione, pro{iru ju}i timeu~e{}e SAD-a, ko je je do sada bilo ograni-~eno na oba vje{tajne podatke i podr{ku u

vazduhu.

Svjetski lideri su na skupu u Da vosu u[vajcarskoj izrazili èlju da SAD budu an-gaò vani je u geopoliti~kim pitanjima, kao{to su sukobi u Siri ji i Mali ju, gdje Francus-ka napada militante po vezane sa Al-Ka-idom. SAD su pozvale sirijskog predsjedni-ka Ba{ara al-Asada da se po vu~e i prizna-le su opozicionu koalici ju, ali nisu dozvo-

lile naoruà vanje pobunjenika. Isto vre-meno, Francuska je na sastanak u Parizupozvala predsta vnike pedesetak zemalja dabi ih podsjetila da pro vedu obe}anja o po-mo}i sirijskim pobunjenicima ko jima je po-treban no vac za svrga vanje predsjednikaBa{ara al-Asada.

Ameri~ki predsjednik o situaciji u Siriji

Intervenisati ili ne?U situaciji kao {to je Sirija moram da postavim pitanje - da

li mi moèmo da ne{to promijenimo, upitao je Obama u

intervjuu za magazin The New Republic R e u t e r s

Francuski parlament po~eo dvosedmi~nu debatu o planiranoj promjeni zakona koja bi

bila jedna od najve}ih socijalnih reformi od ukidanja smrtne kazne 1981. godine



SVIJETOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 19

VIJESTI

Novinari uhap{enizbog saradnje sastranim medijima

U Iranu je uhap{eno 11 novinara op-tuènih za saradnju sa stranim medi ji-ma, javile su iranske agenci je. Uhap{e-ni novinari sumnji~e se za saradnju saantirevolucionarnim medi jima na persij-skom jeziku, navodi agenci ja Fars. Te-heran optuù je strane medi je ko ji emi-tu ju program na persijskom, kao {to suBBC, Glas Amerike i Radio Slobodna

Evropa, zbog u~e{}a u zavjeri zapadnihzemalja da se destabilizu je iranski re-ìm. Novinari su uhap{eni na radnommjestu, {to su potvrdili i zvani~nicimedi ja za ko je rade. Prema podacimaKomiteta za za{titu novinara (CPJ), 45novinara uhap{eno je u Iranu u decem-bru 2012.

Monty Python zaimigrante

Britanska vlada }e da izmi jeni testo-ve i priru~nik “@ivot u Britani ji” za imi-grante, ko ji }e od sada, ako èle da do-bi ju dràvljanstvo, morati da nau~e sveod Shakespearea i Margaret Thatcherdo “Montya Pythona”. Dok je prethodnaverzi ja sa dràvala neka prakti~na pita-nja o svakodnevnom ìvotu, sada je na-glasak na britanskoj histori ji i kulturi, na-vodi AP. U testu }e biti pitanja ko ja seti~u sporta, muzike i historijskih li-~nosti, kao {to su William Shakespearei Winston Churchill. Vlada je saop{tilada }e novi priru~nik sadràvati i anali-

zu jedinstvenog britanskog humora i sa-tire. U saop{tenju se navodi da je cilj po-mo}i imigrantima da razumi ju vri jednos-ti i principe ko ji ~ine sr` britanskog bi-}a. Novi test bi}e predstavljen javnos-ti u martu.

Historijski sporazumArgentine i Irana

Argentina i Iran formira}e za jedni~kukomisi ju ko ja }e da istraì bomba{ki na-pad iz 1994. na udruènje argentinskihJevre ja (Amia) u centru Buenos Airesa,u kome je poginulo 85 ljudi. Komisi ju }e~initi pet nezavisnih sudi ja, od ko jih ni je-dan ne}e bi ti ni iz Argentine, ni Irana. Su-

dovi u Argentini okrivili su Iran za ovaj na-pad a Iran je odbacio optu`be. Iran je pris-tao pro{log jula da sara|uje sa Argenti-nom u ovoj istrazi, za ko ju je ministarvanjskih poslova Izraela rekao da ide po-gre{nim pravcem. Ti pregovori nai{li suna kritike Izraela i jevrejske za jednice u

Argentini, ko ji strahu ju da Argentina po-pu{ta u svom stavu da osumnji ~ene do-vede na sud. Argentinska predsjednicaCristina Fernandez de Kirchner rekla jeda je to “historijski sporazum”.

Mali se polako osloba|a, rekaoje Laurent Fabius za tele vizi juFrance 2. Fabius je, me|utim,upozorio da se borci islamisti-~kog sa veza, po vezanog sa sje-vernoari~kim ogrankom Al-Ka-ide, ko ji su èljeli uvesti {eri jat-ski zakon na pustinjskom sje ve-ru zemlje, sada skri va ju i moglibi se pono vno po ja viti.

Ofanziva sa sjevera

“eroristi~ke skupine sada ko-riste taktiku izbjega vanja i nekeod njih bi se pono vno mogle po-

ja viti, prvenstveno u Mali ju”,upozorio je Fabius. On ni je è-lio re}i ho}e li Francuska pono-vno inter venirati ako se mili-tanti vrate. Francuske i malijskeoklopne jedinice istjerale su pro-{le sedmice islamisti~ke pobu-

njenike iz grado va Diabalya iDouentze u sredi{njem di jeluzemlje, a posljednjih su dana na-predo vale prema sje veru. “Za je-dno s Malijcima vra}amo niz

grado va”, rekao je Fabius i dodaoda se jedinice ari~kih snaga zainter venci ju priprema ju za raz-mje{tanje. Vojnici iz âda i Ni-geri je ve} su na terenu.

Islamisti~ki pobunjenici supri je po vla~enja iz pustinjskog

grada imbuktua u Mali ju zapa-lili biblioteku sa dre vnim spisi-ma neprocjenji ve vri jednosti,od ko jih neki poti~u iz 13. vi je-ka. Gradona~elnik Hale Usma-

ni Sise izja vio je za list Guardianda je ovo razoran udarac zasvjetsku kulturnu ba{tinu.

On je rekao da su borci po ve-zani sa Al-Kaidom zapalili dvi jezgrade u ko jima su ~u vani ruko-pisi. Oni su jo{ spalili sjedi{te

gradske upra ve i kancelari ju gu- vernera, a ubili su ~o vjeka ko ji jesla vio dolazak rancuskih voj-nika. Francuske i malijske trupestigle su u imbuktu i zauzelegradski aerodrom, ali su do{leprekasno da bi sa~u vale rukopi-se u ko`nim po vezima, ko ji su bi-li jedinstveno svjedo~anstvo opodsaharskoj ari~koj histori jiiz perioda srednjeg vi jeka.

Razoran udarac

“Ovo su uàsne vi jesti. Rukopi-si su bili dio ne samo malijskog na-

sli je|a, nego i svjetskog. Njiho vimuni{ta vanjem upu}ena je pri jetnja~ita vom svi jetu. Moramo da pobi-

jemo pobunjenike sa sje vera”, izjavio je gradona~elnik Sise. Zvani~ni-cima ni je poznato da li su baremneki rukopi si preì vjeli poàre.

Dok Francuzi osloba|aju Mali, islamisti pale drevne biblioteke

Mali se polako osloba|a, rekao je Fabius • Francuske

i malijske trupe stigle su prekasno da bi sa~uvale

rukopise, koji su bili jedinstveno svjedo~anstvo o

podsaharskoj historiji iz perioda srednjeg vijeka

Preìvjeli vijekoveOvi historijski dokumenti preìvjeli su vi jekove u Timbuktuu u drvenim san-

ducima, u kuti jama i po pe}inama. Ve}ina spisa je na arapskom jeziku, a po- jedini su na nekim afri~kim jezicima, dok je jedan na hebrejskom. Tematskiobuhvata ju astronomi ju, poezi ju, muziku, medicinu i prava èna. Najstari jirukopis je iz 1204. godine.

Crteì u medijima ponovo podiù pra{inu

Sunday Times objaviokarikaturu NetanyahuaKarikatura na kojoj je izraelski premijer izazvala sna`ne

reakcije u javnosti i zbog obiljeàvanja Dana holokausta

Dan sje}anja na holokaust britanskiSunday imes obiljeìo je obja viv {i kari-katuru na ko joj je izraelski premi jer Benja-min Netanyahu prikazan kako gradi zidkrvlju i di jelo vima ti jela Palestinaca ko ji

jau~u. Ovo su preni jeli goto vo svi izrael-ski medi ji ko ji su crte okarakterisali kaoantiizraelski. Uz karikaturu autora Geral-da Scarea sto ji potpis: “Izraelski izbori -ho}e li se cementiranje zida nasta viti?”.

Ova karikatura bila bi uvredlji va u biloko je doba godine, ali obja viti je naMe|unarodni dan sje}anja na holokaust

je bole sno i izraà va duboko zabrinja va- ju}a razmi{ljan ja, oci jenio je predsje-dnik Evropskog je vrejskog kongresa Mos-he Cantor, dodav {i da takva bezosje}ajnostzahti je va momentalno izvinjen je i od ka-rikaturiste i od urednika lista. Za~u|uju-}e, ta karikatura je objav ljena nekoliko da-na nakon {to je jedina demokrati ja na Blis-kom istoku, Izrael, pro{la kroz demo-

kratske izbore i dok se desetine hiljadadrugih na Bliskom istoku kasape, Sunday imes okusira svo ju ma{tu isklju~i vo na

je vrejsku drà vu, oci jenili su izraelskimedi ji.

o je suprotno mnogim kriteri jima izni- jetim u radnoj defnici ji antisemitizmaEUMC-a (Evropskog monitoring-centraantisemitizma i ksenoobi je) i dio je zabri-nja va ju}eg trenda da se legitimi{u rastu-}i napadi na Izrael onih ko ji ormira jumni jenje. Autor karikature Gerald Scar-e je poznati britanski umjetnik ko ji je sa-ra|ivao sa legendarnom rock grupomPink Floyd na njiho vom albumu “Zid”, aujedno je i ilustrator za Te New Yorker.Scare je 2003. na poziv Nacionalne gale-ri je portreta i kanala BBC Four na~inio ka-rikature Henrya VIII, Churchilla, kraljiceElizabete I, Richarda Bransona, Willi-ama Blakea, Te Beatlesa, Agathe Chris-tie i princeze Diane.

R e u t e r s




Na osnovu odredbi ~la nova 241. i 242. stav 1. i ~la na 269. stav 10. Za kona o privrednim dru{tvima ("Slu`be-ne novine Federa ci je BiH", broj 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/099 i 23/09)i ~la na 42. stav 1. ta ~ka 11. Sta tuta Centrotrans - Eurolines, d.d. sa sjedi{tem u Sa ra jevu, ul. Kur ta Schor ka br. 14, Nadzor ni odbor na dva deset {estoj sjednici, odrà noj 24.1.2013. godine, objavlju je

O B A V J E [ T E NJ Eo sazivanju ~etvrte Skup{tine dioni~ara Centrotrans - Eurolines, d.d. Sara jevo

1. Obavje{tava ju se dioni~ari Centrotrans - Eurolines, d.d., da }e se 19.2.2013. godine (uto rak), sa po-~etkom u 11 sati u Sara jevu, u sa li Edukacionog centra Centroservisa Dru{tva (Autobaza), ul. Kur-ta Schorka br. 14, odràti ~etvrta Skup{tina Dru{tva.Odbor za gla sa nje u sasta vu: Fejzi} Ismet, Ka ri} Hajrudin i ûtura Sa kib i za mjenici Tokmo Adnan, Sa -

liba {i} Fikret i Huseinba {i} Rifat, iza bran je odlukom Nadzor nog odbora, broj 1/1068/13, na sjednici od24.1.2013. godine.

2. Za Skup{tinu se predlaè sljede}i:DNEVNI RED

1. Ra dna ti jela:• Izbor predsjednika i dva ovjeriva ~a za pisnika • Za pisni~ar na Skup{tini je Eki} Mir ha, sekretar Dru{tva,

2. Verifika ci ja za pisnika sa pret hodne Skup{tine Dru{tva 3. Ra zma tra nje i usva ja nje Pla na poslova nja sa pla nom investici ja Dru{tva za 2013. godinu4. Dono{enje odluke o osniva nju dru{tva sa ogra ni~enom odgovor no{}u za gradsko-prigradski prevoz5. Dono{enje odluke o izboru neovisnog revizora Dru{tva za 2012. godinu

Dioni~ar ili grupa dioni~a ra sa najma nje 5% ukupnog bro ja dionica sa pra vom gla sa, ima pra vo predlo-ìti izmjenu dnevnog reda i pri jedlog odluka za uvr{ta va nje na dnevni red Skup{tine, najka sni je osam da -na od da na objavljivan ja oba vje{tenja o sa ziva nju i odrà va nju Skup{tine.

3. Pra vo u~e{}a u ra du i odlu~iva nju Skup{tine ima dioni~ar ko ji se na listi dioni~a ra kod Registra vri je -dnosnih pa pira na la zio 30 da na pri je da tuma odrà va nja Skup{tine, pod uslovom da je bla govremeno po-dnio pri ja vu.Pra vo u~e{}a u ra du i odlu~iva nju na Skup{tini, dioni~ar moè ostva riti neposredno ili putem punomo}ni-ka. Punomo} se moè da ti sa mo jednoj fizi~koj osobi - punomo}niku ko ji }e ga zastupa ti na Skup{tini.Punomo} mora sa drà ti generalno ovla {tenje za zastupa nje dioni~a ra - vlastodavca na Skup{tini, uz oba -

vezu i odgovor nost punomo}nika da postupa sa na ro~itom pa`njom i u najboljem interesu dioni~a ra -vlastodavca i mora biti u pisa nom obliku sa potpisom dioni~a ra - vlastodavca i punomo}nika.Pri ja vu za u~e{}e u ra du i odlu~iva nju Skup{tine dioni~ar ili punomo}nik dioni~a ra podnosi u pisa nomobliku, sa sa drà jem ut vr|enim u obrascu ko ji je dostupan u sjedi{tu Dru{tva, neposrednom preda jom ilipreporu~enom po{tom u mjestu sjedi{ta i mjestima sjedi{ta di jelova Dru{tva, u roku od 3 da na pri je da -na odrà va nja Skup{tine.Podnosiocu uredne pri ja ve izdat }e se pot vrda o pri ja vi za u~e{}e na Skup{tini ko ju je dioni~ar ili puno-mo}nik dioni~a ra duàn uz predo~enje ispra ve za identifika ci ju preda ti Odboru za gla sa nje najka sni je 30minuta pri je vremena ut vr|enog za po~etak ra da Skup{tine.Uz pri ja vu se oba vezno prila e fotokopi ja ispra ve o identifika ci ji dioni~a ra-punomo}nika (li~na kar ta ilipa so{).

4. Uvid u ma teri ja le pripremljene za Skup{tinu, ~lan ili punomo}nik ~la na Dru{tva moè ostva riti na sljede-}im loka ci ja ma Dru{tva: U Sekreta ri ja tu na Autoba zi Dru{tva Sa ra jevo, ulica Kur ta Schor ka br. 14 tel: 033770-812; na Autoba zi, ulica Kur ta Schor ka br. 14 (prostori je saobra }a ja), tel: 033 770-885; PJ Visoko tel:032 735-768, PJ Olovo tel: 032 825-640; PJ Ili ja{ tel: 033 400-473.

PREDSJEDNIKNADZORNOG ODBORA

dr. sc. [a}iragi} Muhamed, s.r.

Na osnovu odluke Nadzor nog odbora Konfekci je "Borac" d.d. Tra vnik o da va nju u za kup poslovnih prosto-ri ja i opreme br. 46/12-NO od 14. 12. 2012. godine i 28. 1. 2013. godine, objavlju je se ponovni

J AV N I O G L A Sza dodjelu u zakup poslovnih prostori ja i opreme

Konfekci ja "Borac" d.d. Tra vnik izda je u za kup, putem prikupljan ja za tvorenih pisa nih ponuda:- por tir nica na gla vnoj ka pi ji - povr{ine 192 m2- por tir nica na ma loj ka pi ji povr{ine 18 m2- va troga sno spremi{te sa pripa da ju}om opremom

Djela tnost: osigura nje objeka ta

Po~etna ci jena za kupnine 100,00 KM mjese~no.Pra vo u~e{}a na ovom ogla su ima ju pra vna i fizi~ka lica.Najpovoljni jim ponu|a~em sma tra se ponu|a~ ko ji pored priloène izja ve da }e obavlja ti istu djela tnost i da preuzima cer tificira ne ra dnike ko ji su ra dili u tom prostoru, ponudi i najvi{i iznos za kupnine.Ukoliko su dva ili vi{e ponu|a~a ponudili isti najvi{i iznos za kupnine, najpovoljni jim ponu|a~em sma tra }ese ponuda ko ja je pri je pristigla.Poslovne prostori je da ju se u za kup na odre|eno vri jeme od 3 godine.Pored za kupnine, za kupac je duàn snositi i sli jede}e oba veze:

- tro{kove na ime utro{ene elektri~ne ener gi je i drugih ener gena ta, vode, odvoza sme}a, telefona i sl.Za kup poslovnog prostora za sniva se ugovorom o za kupu.Ugovor o za kupu za klju~u je se sa najpovoljni jim ponu|a~em.Ukoliko najpovoljni ji ponu|a~, u roku od 8 da na od poziva za kupodavca, ne pristupi za klju~ivan ju ugovora o za kupu, sma tra }e se da je odustao od za kupa i u tom slu~a ju za klju~ivan je ugovora ponudit }e se sli jede-}em najpovoljni jem ponu|a~u.Ugovorom o za kupu deta ljni je se ure|uju pra va i oba veze ugovorenih stra na ko ja proizla ze iz za kupa u skla -du sa uvjetima iz ogla sa i odluke o izda va nju.Pri ja ve na oglas, odnosno pisa ne ponude podnose se u za tvorenoj kover ti "ponuda za za kup - ne otva raj" na adresu Konfekci ja "Borac" d.d. Tra vnik - Komisi ja za provo|enje postupka da va nja u za kup poslovnih prostori ja 72 270 Tra vnik.Pri ja ve se {a lju po{tom, preporu~enom po{iljkom, a mogu se preda ti i neposredno u ka drovskoj slu`bi.Pri ja ve se podnose u roku od 7 da na od da na objavljivan ja u dnevnim novina ma FBiH.Pri ja va za oglas, odnosno ponuda treba da sa drì:

- podat ke o na zivu, odnosno imenu i prezimenu ponu|a~a i podat ke o sjedi{tu, odnosno prebiva li{tu sa adresom

- iznos za kupnine ko ji se nudiUz pri ja vu na oglas, ponu|a~ je duàn priloìti:

- kopi ju rje{enja o upisu u sudski registar - kopi ju akta o odre|iva nju JIB-a - dokaz o upla ti depozita - kopi ju rje{enja o odobrenju obavljan ja djela tnosti (du`na dosta viti fizi~ka lica)- izja vu da preuzima ra dnike ko ji su ra dili u tom prostoru do izda va nja u za kup- izja vu da }e obavlja ti istu djela tnost ko ja se obavlja la u tom prostoru do izda va nja u za kup

Sve kopi je gore na vedenih priloga treba ju biti ovjerene od na dle`nog or ga na.Nebla govremene i nepotpune pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.Poslovne prostori je ko je se da ju u za kup mogu se razgleda ti sva kim ra dnim da nom od 12 do 15 sa ti.Otva ra nje pri ja va - ponuda izvr{i}e gore na vedena Komisi ja imenova na od Nadzor nog odbora, 7. 2. 2013.godine u 10 sa ti, a o rezulta tima ponu|a~i }e biti oba vi je{teni u roku od 8 da na.Doda tne infor ma ci je mogu se dobiti na telefone: 030 511-914 ili 030 511-851.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 65 0 Ps 179091 10 PsSara jevo, 21. 1. 2013. godine

OP]INSKI SUD U SARAJEVU, sudi ja Aleksandra Vuleta, u pra vnoj stva ri tuìtelja Volksbank BH DD Sa -ra jevo, protiv tuènih: 1. Flexo-Team d.o.o. Br~ko, ul. Iva na Fra nje Juki}a br. 33, Br~ko, 2. BMD SOCK DCd.o.o. Br~ko, ul. Dra ga na Veseli}a br. 4/2, 3. M TEMO d.o.o. Br~ko distrikt, ul. Bosne Srebrene br. 24, Br~ko,4. Jova novi} Milo{, ul. Svetog Sa ve br. 41, Br~ko, 5. \uran Slobodan, ul. Mla dena Ma glova bb, Br~ko, 6.MARKOVI] MI]O, ul. Donja Sla tina bb, [a mac, 7. Mar kovi} Zora, ul. Me{e Selimovi}a br. 13, Br~ko, ra -di duga, vs.p. 27.238,84 KM, na osnovu ~la na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postupku ("Sl. novine FBiH",br. 53/03, 73/05 i 19/06), objavlju je

OGLAS

P O Z I VPoziva ju se I-tu eni Flexo-Team d.o.o. Br~ko i IV-tuèni JOVANOVI] MILO[ iz Br~kog, da pristupe na ro~i-{te za gla vnu raspra vu za ka za nu za PONEDJELJAK, 25. 3. 2013. GODINE, u 12 sa ti, soba broj 223, sprat II.

Oba vje{ta va ju se tuèni da se dosta va pismena sma tra obavljenom protekom roka od 15 da na od da na objav-ljivan ja ovog pismena u dnevnim novina ma i na ogla snoj ta bli suda.

Sudi jaAleksandra Vuleta

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 65 0 I 173906 10 ISara jevo, 14. 1. 2013. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu, sudi ja Musta fa [u{i}, u pra vnoj stva ri tra ioca izvr{enja BOSNIA BANK INTER-NATIONAL DD SARAJEVO, protiv izvr{enika ISI] MUFID iz Sa ra jeva, ul. Gor njova kuf ska br. 16, ra di iz-vr{enja, na osnovu ~l. 348. st. 3. Za kona o par ni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH, br. 53/03, 73/05 i19/06), na pri jedlog tra ioca izvr{enja od 21. 11. 2012. godine

OBJAVLJUJERJE[ENJE O IZVR[ENJU

dozvoljeno 10. 12. 2010. godine, na osnovu vjerodostojne ispra ve - mjenice "bez protesta", ra di na pla te izno-sa od 4.741,83 KM, sa za konskim za teznim ka ma ta ma po~ev od 14. 9. 2010. godine, pa do da na ispla te, tetro{kova izvr{nog postupka u iznosu od 189,67 KM.

Izvr{enje }e se provesti pljenidbom, procjenom i proda jom pokretnih stva ri izvr{enika ko je se na|u na adre-si izvr{enika, te na mirenjem tra ioca izvr{enja iz iznosa dobi jenog proda jom.

SUDIJAMustafa [u{i}, s.r.

POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izja viti prigovor ovom sudu u roku od 8 (osam) da na od da na pri jema istog. Prigovor se podnosi u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i stranke.Dostavljan je rje{enja o izvr{enju sma tra se izvr{enim protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

BROJ: 65 0 I 213071 11 ISara jevo, 23. 1. 2013. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu i to sudi ja AIDA AGANOVI], u pra vnoj stva ri tra ioca izvr{enja BOSNA BANK INTERNATIONALDD SARAJEVO, Trg djece Sa ra jeva bb, protiv izvr{enika Ima movi} Nenad iz Sa ra jeva, ul. Musta fe Behmena br. 33, ra di iz-vr{enja, na osnovu ~la na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postupku FBiH, a u vezi sa ~la nom 21. Za kona o izvr{nom postup-ku FBiH, radi dostavljan ja pismena izvr{eniku IMAMOVI] NENADU objavlju je

RJE[ENJE O IZVR[ENJUNa osnovu protestira ne mjenice broj AF3343416 kao va lja ne vjerodostojne ispra ve, na la e se izvr{eniku Ima movi} Nena -du, nasta njenom u Sa ra jevu, u ul. Musta fe Behmena broj 33, da tra iocu izvr{enja Bosna Bank Inter na tional d.d. Sa ra jevo,na miri nov~a nu tra binu u iznosu od 3.927,59 KM, ko ji iznos }e biti uve}an za za konske za tezne ka ma te od da na protesta mjenice 12. 9. 2011. godine pa do potpunog na mirenja tra ioca izvr{enja te uve}an za tro{kove protesta mjenice u iznosu od55,00 KM, kao i tro{kove ovog izvr{nog postupka ko je odre|uje sud, sve u roku od 3 da na, pod pri jetnjom izvr{enja.

Ra di ostva riva nja tra bine tra ioca izvr{enja iz sta va 1. ovog rje{enja, odre|uje se izvr{enje:- pljenidbom, procjenom i proda jom pokretnih stva ri ko je se na|u kod izvr{enika na adresi u Sa ra jevu u ul. Musta fe Be -

hmena br. 33, te na mirenjem tra ioca izvr{enja iz iznosa dobi jenog proda jom.- Izvr{eniku se za bra nju je ra spola ga nje, da lje optere}enje i otu|enje tih stva ri, uz upozorenje na posljedice krivi~nopra -vne odgovor nosti, za slu~aj postupa nja protivno toj za bra ni.

Pouka o pravnom li jeku:Protiv rje{enja o izvr{enju moè se izja viti prigovor ovom sudu u roku od 8 da na od da na pri jema istog. Prigovor se podno-si u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i stranke.Prigovor na rje{enje o izvr{enju ne za ustavlja tok izvr{nog postupka, ali odga|a na mirenje tra ioca izvr{enja do izvr{nostirje{enja o izvr{enju, osim ako za konom ni je druga ~i je odre|eno.

SUDIJAAida Aganovi}



Broj: 65 0 I 163563 10 ISara jevo, 21. 1. 2013. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu, sudi ja Aida Cikoti}, u pra vnoj stva ri tra ioca izvr{enja BOSNA BANK INTER-NATIONAL DD SARAJEVO, Trg djece Sa ra jeva bb, protiv izvr{enika @IVANOVI] IVAN iz Sa ra jeva, ul.Kar tal br. 4, ra di izvr{enja, v.s.p. 3.691,47 KM, na osnovu ~l. 10. i 21. Za kona o par ni~nom postupku (Slu-`bene novine FBiH, br. 32/03 i 33/06), a u vezi sa ~la nom 348. st. 3. Za kona o par ni~nom postupku (Slu`be-ne novine FBiH, br. 53/03), na pri jedlog tra ioca izvr{enja

RJE[ENJE O IZVR[ENJUod 12. 10. 2010. godine

Po pri jedlogu tra ioca izvr{enja od 12. 10. 2010. godine, odre|eno je izvr{enje Rje{enjem o izvr{enju broj 65 0I 163563 10 I od 12. 11. 2010. godine, protiv izvr{enika @iva novi} Iva na iz Sa ra jeva, ul. Kar tal br. 4, ra di na pla -te nov~a nog potra iva nja u iznosu od 3.691,47 KM, sa za konskom za teznom ka ma tom po~ev od 14. 6. 2010. godine, pa do potpunog na mirenja tra ioca izvr{enja, uz na kna du tro{kova ovog izvr{nog postupka ko je odre|ujesud, sve u roku od 3 da na, pod pri jetnjom izvr{enja, pljenidbom, procjenom i proda jom pokretnih stva ri.Protiv rje{enja o izvr{enju moè se izja viti prigovor u roku od 8 da na od da na dostavljan ja rje{enja.

Prigovor se podnosi u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i stranke. Prigovor ne za ustavlja tok izvr{nog postupka ako za konom ni je druga ~i je odre|eno.

Dosta va rje{enja o izvr{enju sma tra }e se obavljenom protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja.

Sudi jaAida Cikoti}, s.r.



SVIJET FINANSIJAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 21

Grad Be~ ne}e prihvatiti nove odredbe o koncesi jama koje za vodosnabdi je vanje pre-dvi|a Odbor za unutra{nje tr i-{te i za{titu potro{a~a Evrop-

skog parlamenta. Ovim na-crtom omogu}ena je i regulira-na pri vatizaci ja komunalnihusluga {to je nai{lo na velike kri-tike ja vnosti, prenosi Indikator.

Smatra se da bi op}ine igrado vi u lo{em fnansijskomstanju bili primorani da pro-da ju vodu i da pri vatne kom-pani je ne bi garantirale kva-litet i dostupnost vode. No veodredbe se jo{ ne odnose naza jednice gdje je vodosnabdi-

je vanje potpuno u ja vnom vlasni{tvu jer su parlamentar-ci popustili pod pritiskom ja-

vnosti i ublaìli pri jedlogeEvropske komisi je.

Be~ je istra jan u tome da za-drì ja vne usluge kao vodo-snabdi je vanje, pre~i{}a vanje

voda, uprav ljan je otpadom, ja vni pre voz i zdrav stvenu i

soci jalnu za{titu.Grad Be~ je pri je nekoliko

godina kupio ve}i dio vodoza-{titnih podru~ja u regi jamaSchneeberg, Rax i Hoc-hschwab. Prvi je grad na svi-

jetu ko ji je Po veljom o vodi iz2001. godine pitku vodu za{ti-tio usta vom. Gradska vlastakti vno radi protiv plano va zapri vatizaci ju ja vnih usluga.

Za{tita komunalnih predu-ze}a od pri vatizaci je je i jednood pitanja o ko jem }e gra|aniodlu~i vati na gradskom ree-rendumu 7. marta 2013. godi-ne, saop}eno je iz Compres-sa Sara je vo.

U okviru pro jekta “ehni-~ka pomo} za podr{ku in-dustri ji turizma u Bosni i Her-cego vini”, ko ji fnansira EU, ju-~er je u Sara je vu potpisanmemorandum o razumi je-

vanju o zanat skoj shemiizme|u pro jekta hotela Bris-tol i srednjih {kola iz Sara je-

va i Isto~nog Sara je va, preno-si Fena.

Zanatska shema je prilikaza u~enike da steknu no ve

vje{tine te oja~a ju kapaciteteu~enika iz {kola ko je u svomnasta vnom program ima juturizam i ugostiteljstvo kakobi postali konkurentni ji natrì{tu radne snage industri-

je turizma u BiH.rinaest u~enika iz Srednje

ugostiteljsko-turisti~ke {koleiz Sara je va i Srednje {kole 28.

juni iz Isto~nog Sara je va }eimati priliku da rade podmentorstvom uposlenih ho-tela Bristol.

o obrazo vanje ko je se te-melji na radu }e im pomo}ida prepozna ju vje{tine i zna-nja ko ja su im potrebna u tu-rizmu i hoteli jerstvu.

Programi obuke ko ji su razvi- jeni pod pro jek tnom kompo-nentom “Razvoj ljudskih resur-sa” su dosada uklju~ili vi{e od200 u~esnika iz pri vatnog i ja-

vnog sektora industri je turi-zma u Bosni i Hercego vini.

Pro jekat “ehni~ka pomo}za podr{ku industri ji turizmau Bosni i Hercego vini” je f-nansiran od Evropske uni jekroz Instrument za pretpris-tupnu pomo} (IPA) u iznosuod 1,9 miliona eura.

EU pomaè proces

obrazovanja u turizmu

BiH EU

Be~ protiv privatizacijekomunalnih usluga

Njema~ki telekomunikacijskidiv Deutsche elekom razmi{ljao kupo vini udjela u {panskomoperateru beì~nih lokalnih ra~u-narskih mreà Fonu kako bi seuspje{ni je nosio s po ve}anjemmobilnog podatko vnog prome-ta, izvi jestio je Wall Street Journal,pozi va ju}i se na upu}ene izvore.

Rast prometa

Kako je pro{log vikenda izvi-jestio WSJ, dvi je kompani je po-

tpisale su pismo namjere, a ve-li~ina udjela i vri jednost transa-kci je nisu poznati.

Mobilni podatko vni prometbrzo raste zbog sve ra{ireni jeupotrebe pametnih teleona itableta i sve popularni jih usluganajma inormati~ke inrastru-kture. Kupnja udjela u Fonuomogu}it }e kli jentima D-a daumjesto putem mreè za mobil-nu teleoni ju, razmjenju ju po-datke putem takozvane Wi-Fitehnologi je lokalnih beì~nihmre a. ime }e se rasteretiti D-ova mreà.

Fon nudi uslugu pristupa in-ternetu preko pristupnih ta~aka

beì~nim lokalnim ra~unarskimmreàma, a na svo jim internet-skim stranicama tvrde da je nji-ho va Wi-Fi mreà naj ve}a u svi-

jetu, s vi{e od sedam milionapristupnih ta~aka.

Pro{irenje mreè

Kompani ja planira stvoriti glo-balnu mreù besplatnih pristu-pnih ta~aka Wi-Fi mreì tako{to }e od kli jenata traìti da di-

jele pristup vlastitoj lokalnojmreì s ostalima u zamjenu za

vlastitu mogu}nost pristupa dru-gim lokalnim mreàma. Namje-ra va ju u roku od nekoliko godi-na pro{iriti mreù na 50 milionapristupnih ta~aka {irom svi jeta.

Fono vi partneri uklju~u ju Bel-gacom, B, Comstar-US Russia,Oi Brazil, Netia Poland, SFRFrance, So tBank Japan i ZONPortugal. Njego vi su dioni~ari,izme|u ostalih, Atomico, Bri-tish elecom, Te Coral Group,Google, Index Ventures, SequoiaCapital i Skype.

Njema~ki telekomunikacijski div

DT kupuje udio u

{panskom FonuKompanija planira stvoriti globalnu mreù besplatnih pristupnih

ta~aka Wi-Fi mreì

Ako se {u{kanja o tome da bihrvatska Vlada mogla prodatisvoj udio u hrvatskoj nacionalnojna tnoj kompani ji Ini pokaù ta-~nim, prva u redu za otkup togudjela mogla bi biti ruska drà vnaplinska kompani ja Gazprom,obja vio je Moscow imes u ~lan-ku o neda vnom posjetu ~elnikaGazproma Hrvatskoj. Na vode ka-ko se kupnja udjela u Ini uklapa

u Gazpromo ve in vesticijske stra-tegi je.

Gazprom je, izme|u ostalog,zaintereso van za izgradnju elek -trane na plin te za istraì vanje na-lazi{ta na te i plina u Hrvatskoj, ot-krila je nakon sastanka odrànogpri je desetak prva potpredsje-dnica Vlade Vesna Pusi}, preno-si Indikator.

“Za nas je to neobi~no intere-

santna tema s posljedicama i zaci jenu plina u ekonomi ji. Zna~i,u mnogo slu~a je va pretvaranjadana{njih gubita{a u frme ko jestvara ju proft. u su i ci jeneenergenata u ku}anstvima {to jebitan element standarda gra|ana”,rekla je Pusi}.

Predsjednik tvrtke Gazprom Alexey Miller naglasio je da jeosim izgradnje plinske termoelek -

trane, Gazprom zaintereso van zaisporuku deri vata prirodnog plinakao pogonskog gori va za vozila.

“u ima velikih perspekti va jer bi se za jedni~kom saradnjommoglo osigurati smanjen je ci je-ne gori va za lokalne pre voznike,

jer je gori vo ko je se proizvodi izplina puno je tini je od onog ko-

je se proizvodi iz na te”, zaklju~io je Miller.

Ruska dràvna plinska kompanija Gazprom

Zainteresovani za udio u Ini

Japanska kompani ja oyota u 2012. godini pono-

vo je zauzela pozici ju naj ve}eg svjetskog proizvo|a~a,po{to je po ve}ala proizvodnju za 22 posto u odno-su na 2011. godinu, saop{tila je ova frma.

oyota je u 2012. godini prodala 9,75 milionaautomobila, dok je njen najbli i pratilac General Mo-tors prodao 9,29 miliona automobila.

Japanski gigant bio je te{ko pogo|en prirodnim ka-tastroama u Japanu i na ajlandu, {to je poremetilo

rad njego vih abrika. oyota i ostali japanski proi-

zvo|a~i konstantno se oporav lja ju u posljednje dvije godine i pono vo su zauzeli vode}e pozici je na va-`nim trì{tima, uklju~u ju}i SAD, prenosi Indikator.

“Posljednje dvi je godine bile su veoma te{ke zaoyotu. Po vratak na prvu pozici ju je odli~na vi jest zakompani ju, in vestitore i akcionare”, izja vio je auto-mobilski analiti~ar iz kompani je Frost i Sulli van Vi-

ve Vidia.

Najve}i svjetski proizvo|a~

Toyota se ponovo vratila na vrh



BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.22

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 019 - 29. 1. 2013. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.508848 1.512630 1.516412Kanada 124 CAD 1 1.438535 1.442140 1.445745Hrvatska 191 HRK 100 25.711542 25.775982 25.840422ê{ka R 203 CZK 1 0.075942 0.076132 0.076322Danska 208 DKK 1 0.261503 0.262158 0.262813Ma|arska 348 HUF 100 0.653800 0.655439 0.657078Japan 392 JPY 100 1.596384 1.600385 1.604386Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864Norve{ka 578 NOK 1 0.262153 0.262810 0.263467[vedska 752 SEK 1 0.225326 0.225891 0.226456[vicarska 756 CHF 1 1.564257 1.568177 1.572097

Turska 949 TRY 1 0.822003 0.824063 0.826123 V.Britanija 826 GBP 1 2.283137 2.288859 2.294581SAD 840 USD 1 1.451161 1.454798 1.458435Rusija 643 RUB 1 0.048169 0.048290 0.048411Kina 156 CNY 1 0.233040 0.233624 0.234208Srbija 941 RSD 100 1.748087 1.752468 1.756849SDR (Special Drawing Rights) na dan 25. 01. 2013 = USD 1.53615SDR (Special Drawing Rights) na dan 25. 01. 2013 = BAM 2.230644

Bosna i Hercego vina kao

predsjeda va ju}a CEFTA spo-razumom u ovoj godini bit }e uprilici da skrene pa`nju na ne-po{ti vanje ovog sporazuma odsusjednih zemalja, ~lanica CEF-TA, pogoto vo Hrvatske i Srbi je,a kada su u pitanju necarinskei tehni~ke bari jere, izja vio jeza Fenu ekonomski analiti~ar

Vanjskotrgo vinske komore BiHDuljko Hasi}.

“To je prilika da BiH skrenepa`nju da se mora ju po{ti vatiprincipi, odnosno slo vo i duhCEFTA sporazuma. S drugestrane, to je prilika i da se skre-ne pa`nja da nedo voljno koris-timo mogu}nosti CEFTA spo-

razuma u svim oblicima i vido- vima saradnje, kako u oblastitrgo vinske razmjene, tako i uoblasti intelektualnog vlasni-{tva, zatim u podru~ju nabav -ki i, posebno, za jedni~kog ko-ri{tenja mogu}nosti u vezi sa

priduì vanjem EU”, kazao jeHasi}.

Dodao je da BiH tu zaistazaosta je i da }e ovo predsjeda-

vanje biti prilika da se poku{a

iskoristiti potenci jal zemaljaregiona, odnosno ~lanica CEF-TA sporazuma.

“Ono {to nas o~eku je i na {tose treba posebno fokusirati jestto da }emo izlaskom Hrvatskeiz CEFTA, odnosno njenim

ulaskom u EU, imati jednu no- vinu. Za taj period je potrebnaodgo vara ju}a priprema i naj vje-ro vatni je da }emo morati potpi-si vati i posebne trgo vinske spo-

razume” istakao je Hasi}.U Ministarstvu vanjske trgo-

vine i ekonomskih odnosa BiHdanas }e biti predstav ljeni pri-oriteti u jednogodi{njem pred-sjeda vanju BiH CEFTA spo-razumom.

U fokusu nepo{tivanje sporazuma

Prva benzinska stanica Nes-tro Petrola u gla vnom graduBosne i Hercego vine, Sara je vu,otvorena je u petak u naseljuBlaùj. Benzinska stanica senalazi na magistralnom putuSara je vo - Mostar na izlazu izSara je va. U prvom mjesecu ra-da ove benzinske stanice kup-ce o~eku ju speci jalne promo-ti vne ci jene svih vrsta gori va,kao i promoti vne ci jene oda-branih artikala iz prate}egasortimana.

Ri je~ je o no vom objektu koji je ura|en po evropskim stan-

dardima za ovu vrstu djela-tnosti

Ci jene deri vatae na ovoj ben-zinskoj stanici su za desetak fe-ninga jef tini je nego kod konku-renci je, a partneri dostav lja~iima}e promoti vne akti vnostigdje kupce o~eku ju odre|enipokloni ili kupo vina odre|enihproizvoda po promoti vnim ci-

jenama. Ovo je po~etak intezi- vni jeg {irenja maloprodajnemre e benzinskih stanica Nes-tro Petrola, jednog od najzna-~ajnijih brendo va u BiH, sao-p}eno je iz Nestro grupe.

Nestro Petrol

Prva benzinskastanica u Sarajevu

U organizaci ji Agenci je pri- vatne inici jati ve Apis iz Srpca, uzgradi op}ine je odràna prezen-taci ja pro jekta “Podr{ka osni va-nju i ja~anju poslo vne infrastru-kture za unapre|enje konku-rentnosti malih i srednjih predu-ze}a u BiH”. O mogu}nostimapro jekta, predsta vnicima lokal-ne upra ve go vorio je koordina-tor pro jekta Vili jam Luis.

“Ovaj pro jekat realizu jemo uokviru programa Evropske komi-si je u BiH i jedan od gla vnih ci-lje va je izrada studi je izvodlji vos-ti za industrijske zone i poslo vnuinfrastrukturu pet op{tina u Fe-deraci ji BiH i pet u Republici

Srpskoj”, rekao je Luis.Menadèr Apisa Dari jo Lazi}

kaè da bi ovaj pro jekat obuhva-tio i Gradi{ku, Lakta{e i KozarskuDubicu i da posebno pruà veli-ku {ansu u unapre|enju razvo japoljopri vrede. “Napra vili bismoza jedni~ku platformu sa ko jombismo djelo vali prema stranim in-

vestitorima i tako obezbi jedilino ve in vestici je u razvo ju poljo-pri vrede. Radili bismo na stvara-nju no vih proizvoda i izlasku natr i{ta u na{em okruènju. Napra-

vi}emo razvojni tim mladih stru~-njaka ko ji }e raditi na ovoj studi-

ji i tako oja~ati na{u poslo vnu in-frastrukturu”, rekao je Lazi}.

Apis unapre|ujekonkurentnost

Bosna i Hercego vina ni je nazvani~noj listi posjeta misi jeUreda za hranu i veterinarstvoEvropske uni je, takozvane FVOinspekci je, za 2013, a od njiho-

ve ocjene za visi izvoz proizvodaì votinjskog pori jekla u Hrvatskukada ova zemlja 1. jula ove godi-ne postane ~lanica Uni je, sa-znali smo u Uredu za veterinar-stvo BiH.

Zahtjev

Pri je svega, FVO inspekci jesu nam potrebne kako bi odobri-le izvoz mli jeka i mli je~nih proi-zvoda u EU. To u praksi zna~i daBiH ove proizvode od 1. julane}e vi{e mo}i izvoziti u susje-dnu zemlju, a poznato je da tozna~i gubitak zna~ajnog trì{ta.Prema odre|enim procjenama,BiH u Hrvatsku izvozi oko 40 mi-liona litara mli jeka godi{nje, {tozna~i da to mli jeko osta je u BiHi pitanje je {ta uraditi sa 40 mi-liona litara mli jeka.

Zahtjev za dolazak FVO inspe-kci ja u BiH Ured za veterinarstvona{e zemlje poslao je u decem-bru 2012. godine.

Me|utim, niti BiH ima na spis-ku zvani~nih posjeta FVO inspe-kto ra, niti je u Ured, kako smosaznali u ovoj instituci ji, do{aoupitnik ko ji treba popuniti i po-slati u FVO.

Naime, upitnik kada se popu-ni, ima oko 150 stranica, gdjeFVO èli ispitati kako je ure|ensistem veterinarske kontrole uBiH, kakvi su laboratorijski iproizvodni kapaciteti, progra-mi kontrole zaraznih bolesti ve-zanih za odre|ene i votinje itd.

Upitnik

Ovaj upitnik je zapra vo jedanod pokazatelja dolazi li FVO in-spekci ja u odre|enu zemlju ili nedolazi. Ukoliko su planirali do-}i, ovaj upitnik je ve} trebao sti-}i i trebalo ga je po~eti popunja-

vati da bi inspektore mogli o~e-

ki vati u februaru.Rani je je iz Ureda za veterinar-

stvo BiH na jav lji vano da }e FVOinspekci je u BiH do}i u februaruili po~etkom marta, a kako smosaznali u Uredu, direktor oveinstituci je Ljubomir Kalaba imaobe}anje Petera Sorensena, spe-ci jalnog predsta vnika EU za BiH,da }e FVO inspekci je do}i.

Ipak, obe}anja su jedno, azvani~ni plano vi ko jih se inspe-ktori evropskog Ureda za hranui veterinarstvo drè su ne{to sa-svim drugo. Na osno vu svega na-

vedenog, moè se zaklju~iti daBiH ne}e ispuniti uslo ve za izvozproizvoda ì votinjskog pori jeklau EU, odnosno Hrvatsku kadaova zemlja postane ~lanica Uni-

je.Komentar Ljubomira Kalabe

na ove informaci je nismo dobi-li jer tokom ci jele pro{le sedmi-ce ni je odgo varao na pozi veOslobo|enja.

J. Sa.

Izvoz u Hrvatsku pod upitnikom

BiH nema u planovimaFVO inspektoraUkoliko misijaUreda za hranu i

veterinarstvo

Evropske unije ne

do|e u BiH i ne

ocijeni

uskla|enost na{ih

proizvoda sa onim

u EU, BiH od 1. jula

vi{e ne}e mo}i

izvoziti u EU



BIZNIS I EKONOMIJAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 23

VIJESTI

Konjic: OsnovanoUdruènje PLOD

U Konjicu je ju~er s radom po~elo Udru-ènje proizvo|a~a i potro{a~a poljoprivre-dnih proizvoda PLOD, ~i ji je cilj objedinja-van je svih poljoprivrednih potenci jalaop}ine, edukaci ja, pove}anje kvaliteta proi-zvoda i za jedni~ki nastup na trì{tu, re-kla je Sejdefa [oto-Koprdà, predsjedni-ca Udruènja. Op}ina Konjic ima sve uslo-ve za razvoj poljoprivrede, posebno ratar-stva, ali do sada nisu bili objedinjeni agro-nomi, proizvo|a~i i potro{a~i, {to je jedanod zadataka Udruènja PLOD. “Tako|e, ra-di}emo na edukaci ji i proizvo|a~a i potro-

{a~a o potrebi proizvodnje i kori{tenja zdra-ve hrane. Za jedno }emo nastupati prematrì{tu, proizvo|a~ima pomagati u certi-ficiranju proizvoda, unapre|enju proizvo-dnje i proda je poljoprivrednih proizvoda”,izjavila je [oto-Koprdà.

Osam bh. firmi nasajmu BioFach

Vanjskotrgovinska komora BiH, u sara-dnji sa USA ID-Sida FARMA pro jektom, or-ganizira za jedni~ki nastup {est bh. kom-pani ja na narednom sajmu BioFach, koji }e biti odràn od 13. do 16. februara uNirnbergu, u Njema~koj. Ri je~ je o jednomod najzna~ajni jih svjetskih sajmova organ-ske proizvodnje na ko jem se predstavi ivi{e od 2.500 izlaga~a, a tokom pro{lo-godi{njeg sajma, bilo prisutno osam bh.kompani ja. Kako isti~u iz VTKBiH, na sa- jamskom prostoru od 60 kvadratnih me-tara, ove godine }e izlagati kompani je: An|eli} d.o.o. Trebinje, Elmar d.o.o. Tre-binje, Elmar Aroma Care d.o.o. Bile}a, He-ko d.o.o. Bugojno, Smr~ak d.o.o. Zvornik i Halilovi} d.o.o. Ili ja{. Prema kriteri jima

VTKBiH, kompani je ko je izla u na ovomesajmu posjedu ju validan organski certifi-kat za tr i{te EU u vri jeme odràvanja saj-ma, proizvo|a~i/prera|iva~i su iz oblas-ti ljekovitog i aromati~nog bilja, {umskihplodova i eteri~nih ulja te su strate{ki opre-dijel jene za izvoz na tr i{te EU i ima ju ade-kvatan kvalitet proizvoda, prenosi Fena.

Manje mlijeka, vi{emaslaca

Mljekare u Republici Srpskoj su u de-cembru pro{le godine prikupile 6.529 to-na kravljeg mli jeka, {to je za 12,8 pos-to vi{e nego u istom mjesecu 2011. go-dine, podaci su Zavoda za statistiku Re-publike Srpske. Prikupljeno mli jeko sa-dràvalo je ~etiri posto masti i 3,27 pos-to proteina. U decembru pro{le godineproizvedene su 4.493 tone mli jeka za pi-}e, ili za 20 posto manje, kao i 41,2 to-ne maslaca ili za 192 posto vi{e nego udecembru 2011. godine. Proizvedena jei 301 tona pavlake i 134,2 tonea sira, pre-nosi Srna.

Prosje~na starost putni~kihautomobila u 2009. bila je 16,43godine, 2010. - 16,62 godine, a u2011. - 16,93 godine, dok je pro-sje~na starost putni~kih auto-mobila u 2012. bila 16,99 godi-na, podaci su ko ji su predstav -ljeni na ju~era{njoj promoci ji iprezentaci ji stru~nog biltena istatisti~kih podataka o iz vr{e-nim tehni~kim pregledima vo-zila u Federaci ji BiH u 2012.godini Instituta za pri vredni in-ènjering - IPI d.o.o. Zeni ca u sa-radnji s Vanjskotrgo vinskomkomorom BiH.

6,72 posto novih vozilaMuhamed Barut, stru~ni sa-

vjetnik za analizu u IPI d.o.o. is-takao je kako je procent putni-~kih vozila stari jih od 20 godina39,45 posto, dok vozila proizve-dena 2008. i kasni je ~ine 6,72posto voznog parka u tom se-gmentu u FBiH. Kod putni~kihvozila prednja~e dizelski mo-tori sa 63 posto, benzinski oko 37posto, dok su 3.173 vozila s plin-skom instalaci jom. Ustanov lje-no je i da je 37,59 posto cjeloku-pnog voznog parka u FBiH sta-ri je od 20 godina.

U 2012. u Federaci ji BiH obav -ljena su 602.444 pregleda, te518.156 ekotesto va i evidentira-no je 17.596 neispra vnosti, u~emu prednja~e kvaro vi na ko-~nicama.

- Prvi smo na prostoru biv -{e Jugosla vi je uveli sistem kva-liteta 27.001 s ciljem za{titepodataka i dokazali kroz pro-{li period da imamo izuzetnokvalitetno iz vr{e nu tu za{ti-tu. Nakon ovih promj enaobno vili smo sistem kvalitetaza videonadzorni sistem s ci-ljem raspozna vanja registar-skih tablica i vozila ko ja dola-ze na stanice tehni~kih pregle-da, na ~emu smo insistirali

da se svako vozilo ko je do|ena stanicu tehni~kog pregledamora uslikati, a uz slikanjeide i kra}i video zapis ko ji sepohranju je u ser ver u ede-ralnom Ministarstvu tako dase uvi jek moè pro vjeriti u ka-kvom je stanju neko vozilo bi-lo kada je do{lo kod nas, kazao

je Se mir Selimo vi} , str u~nisaradnik za nadzor u IPI Zeni-ca, te dodao kako je starost vo-zila znatno porasla, od 9 do 12

godina, otkako je uvedena ho-mologaci ja.

HomologacijaSelimo vi} sma tra kako se

uvo|enjem homologaci je po-gor{ala starosna struktura jer jedozvoljeno da se uvoze vozila nedo sedam godina nego do 11 i 12godina. Time se direk tno i{losuprotno od onoga {to su prokla-mo vali da èle pobolj{an je vo-znog parka. M. P.

Tre}ina vozilastarija od 20 godinaProsje~na starost putni~kih automobila bila u 2012. bila je 16,99 godina

U 2012. godini obavljena602.444 pregleda vozila

Foto: [. SULTANOVI]

Pro{la godina je za Udruènje pri vre-dnika Bizni centar Jelah/Te{anj bila najbo-lja po rezultatima ostvarenim u proteklih 11godina, koliko Udruènje posto ji, re~eno jena redo vnoj godi{njoj skup{tini u Jelahu.

Osim fnansijske stabilizaci je (lani suposlo vali poziti vno), te{anjski pri vrednici suu pro{loj godini realizo vali ve}i dio zacrta-nih plano va. Otvarali su pogone, zapo{lja-

vali radnike, promo visali ov da{nju pri vre-du u zemlji i inostranstvu, organizo valiosmi sa jam male pri vrede, osno vali sekci-

ju mladih menadèra pri Udruènju, ja~a-li i {irili saradnju sa pri vrednicima u regionu,po ve}ali ~lanstvo u Udruènju za no vih 13~lanica itd.

U planu rada za teku}u godinu izni jeli sumnogo toga, iako, kako su kazali, plan ni jepreambiciozan, ve} realan. Ri je~ je o ja~a-nju kapaciteta ovog udruènja, promoci jidoma}e proizvodnje, animiranje ja vnosti zakampanju “kupujmo doma}e” i svakodne-

vno isticanje prednosti za ovu kampanju. Na

pomolu je izrada pri vredne karte Te{nja, teormiranje jedne vrste ureda radi boljeg i ef-kasni jeg unkcionisanja ~lanica udruè-nja, a od 11. do 14. aprila nastav lja ju sa de-

vetom te{anjskom sa jamskom maniesta-ci jom kada }e se u Industrijskoj zoni Bukvaorganizo vati tradicionalni sa jam male pri-

vrede, obrta i poduzetni{tva. Plan za 2013. je i uklju~en je bar 20 no vih ~lanica, kao i na-mjera da Asoci jaci ju pri vrednika Ze-do

kantona oja~a ju i instalira ju u ovom gradu.“Drago mi je da sam ov dje i da sam sve ovo

~uo”, istakao je gla vni tajnik u ederalnom Mi-nistarstvu obrta, razvo ja i poduzetni{tvaJozo Be ji}, kazav {i da u te{kim uvjetima ma-kroekonomi je ima i takvih udruènja, poputovoga, ko ji mogu biti uzor drugima.

“Danas kada u BiH imamo 542.000 ra-dnika, 548.000 nezaposlenih, kada je od19.200 poduze}a 5.658 sa negati vnim bila-

sama i kada se 50.000 obrtnika svakodnevno suo~a va sa brojnim izazo vima, vi stedokaz da se, u drà vi u ko joj nema velikihnosilaca razvo ja, organiziranim na~inomrada i djelo van ja to moè premostiti”, ka-zao je Be ji}.

M. BEGI]

Udruènje privrednik a Biznis centar Jelah

U 2013. izrada privredne karte Te{nja



OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.24

Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka 0,679(A) 0 0,679 0,679 5.482 3.722,27

Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad 0,42(A) 0 0,42 0,42 12.344 5.184,48

Hidroelek trane na Trebi{njici a.d. Trebinje 0,423 0,24 0,423 0,421 10.200 4.314,20

RiTE Gacko a.d. Gacko 0,193 12,87 0,193 0,193 300 57,90

RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik 0,24 0,42 0,24 0,24 500 120,00

Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,61 1,26 1,64 1,6 906 1.457,60

Tr`nica a.d. Banja Luka 0,502(A) 0 0,502 0,502 752 377,50

ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka 3,1 0 3,1 3,1 20 62,00

ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka 4 0 4 4 50 200,00

ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 9,11 -2,04 9,11 9,1 2.099 19.121,31

ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 4 0 4 4 244 976,00

ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,5 0 5,5 5,43 156 857,58

ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 5,23 -2,79 5,38 5,23 4.340 22.701,20ZIF VB fond a.d. Banja Luka 3,41 0,59 3,41 3,41 46 156,86

ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 7,3 1,39 7,33 7,21 1.622 11.837,37

Jedinstvo a.d. Novi Grad 0,2(A) 0 0,2 0,2 2.241 448,20

Rafinerija nafte a.d. Brod 0,044 -26,67 0,044 0,044 3.230 142,12

Romanijaputevi a.d. Sokolac 0,3 6,76 0,3 0,3 3.663 1.098,90

Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 90,57 -0,11 90,7 90 89.309 80.883,69

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 53,96 0,5 54 53,7 5.766 3.111,34

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 52,44 0,13 52,51 52,01 39.836 20.891,55

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 53 0 53 53 12.500 6.625,00

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 48,93 0 48,93 48,93 2.000 978,60

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 45 0,4 45 45 15.800 7.110,00

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 45,79 0,22 46 45,6 83.606 38.279,76

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 7 43,79 0,5 44,5 43,6 926.132 405.513,92

Banjalu~ka berza Kursna lista za 28. januar 2013.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs kursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo 14,00 0,00 14,00 14,00 9 126,00 1

ZIF Fortuna fond dd Bihac 4,50 2,74 4,50 4,50 4.309 19.390,50 2

ZIF MI Group dd Sarajevo 4,20 0,72 4,20 4,20 1.161 4.876,20 4

ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo 3,72 -1,06 3,72 3,72 121 450,12 1

ZIF Prevent invest dd Sarajevo 4,10 2,50 4,10 4,10 300 1.230,00 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D 37,99 2,72 38,00 37,99 15.000 5.699,24 2

FBiH stara devizna {tednja serija E 98,01 0,00 98,01 98,01 31.013 30.395,84 1

BH Telecom d.d. Sarajevo 19,75 0,00 19,75 19,75 1.512 29.862,00 7

Energoinvest d.d. Sarajevo 2,68 -0,70 2,69 2,62 590 1.581,80 3

Energopetrol dd Sarajevo 7,63 -8,13 7,65 7,59 1.000 7.625,52 2

RMU Banovici dd Banovici 35,00 7,69 35,00 35,00 50 1.750,00 1RMU Kamengrad dd Sanski Most 50,00 0,00 50,00 50,00 94 4.700,00 1

Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 62,00 1,31 62,00 62,00 20 1.240,00 1

Saniteks d.d. Velika Kladu{a 4,50 8,43 4,50 4,50 301 1.354,50 2

Famos d.d. Sarajevo 3,00 0,00 3,00 3,00 53 159,00 1

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 28. januar/sije~anj 2013.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Brojslu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-

kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

31,01 $

0,61 %

SASX-30

931,43

ERS10

715,93

BIFX

1.574,49

BIRS

790,06

SASX-10

773,38

FIRS

1.964,80

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

113,62 $0,28 %

3,33 $

3,46 %

1.657,40 $0,08 %

774,25 $0,29 %

P[ENICA

719,75 $

0,14 %

Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sara jevskoj berzi - bur-

zi ostvaren je ukupan promet od 112.276,42 KM. Promet

na kotaci ji iznosio je 62.167,90 KM. Na kotaci ji kompa-

ni ja trgovalo se dionicama Bosnali jeka d.d. Sara jevo u

iznosu od 126,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 14,00

KM. Na kotaci ji fondova ostvaren je promet od 25.946,82

KM. Na kotaci ji fondova najve}i promet ostvaren je di-

onicama ZIF Fortuna fonda d.d. Biha} u iznosu od

19.390,50 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,50 KM. Na

kotaci ji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vri jednos-

ti od 36.095,08 KM. Obveznicama ratnih potra ivanja

FBiH trgovalo se u iznosu od 5.699,24 KM, dok je ob-

veznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan

promet od 30.395,84 KM, saop}io je SA SE.

SASE: Promet 112.276 KM

Ve}u vjerovatno}u zabankrot od Hrvatskeme|u evropskimdràvama biljeè [panija(11. mjesto), Italija (12),Ma|arska (15) i Irska (16)

U iz vje{taju o kreditnom riziku, temelje-nom na podacima iz ~et vrtog tromjese~ja2012. godine, CMA Vision je me|u 10zemalja s naj ve}om vjero vatno}om zabankrot uvrstio Gr~ku, Argentinu, Kipar,Pakistan, Venecuelu, Ukra jinu, Portugal,Egipat, Irak i Libanon, dok se Hrvatska natoj globalnoj listi nalazi na 18. mjestu.

Ve}u vjero vatno}u za bankrot od Hrvat-ske me|u evropskim drà vama biljeè[pani ja (11. mjesto), Itali ja (12), Ma|arska(15) i Irska (16).

CMA Vision je kvantifcirala vjero vatno-}u da drà ve ne}e mo}i podmiriti svo je ob-

veze u odre|enom razdoblju kori{tenjemstandardnog modela industri je i odgo va-ra ju}ih kreditnih podataka CMA Data vi-siona, na vodi se, izme|u ostalog, u tom iz-

vje{ta ju.Predsjednik Republike Ivo Josipo vi} se

u subotu nakon tradicionalne “ka ve sgra|anima” os vrnuo na procjenu CMA Vi-siona prema ko joj je Hrvatska 18. na listi

zemalja ko jima pri jeti bankrot. Komenti-ra ju}i tu procjenu, Josipo vi} je izja vio ka-ko je siguran da Hrvatska ne}e bankroti-rati, te da }e krenuti jednim boljim prav -cem, pi{e Biznis plus.

Ivo Josipovi} siguran

Hr vatska ne}ebankrotirati

Iako je neda vnoodgo|en po~etak izgra-dnje gaso voda Ju`ni tok kroz Srbi ju, Vlada nastav -lja rad na realizaci ji pro je-kta pa je pri jedlog zakonao Ju`nom toku ko jim seubrza va ek spropri jaci ja ze-mlji{ta i pribav ljan je doku-mentaci je za izgradnju di-onice tog me|unarodnoggaso voda kroz Srbi ju, sti-

gao u srbijanski parlamentna usva janje po hitnompostupku.

Ek spropri jaci ja zemlji{tako ja je zakonom prili~noubrzana va`na je zbog ~inje-nice da na dionici dugoj470 kilometara kroz Srbi juima najmanje 50.000 parce-

la kroz ko je gaso vod trebada pro|e (21 op{tina i 11grado va). Dionice gaso vodaJu ni tok kroz Srbi ju, ko ja sepredlo enim zakonskim rje-{enjem odre|uje kao pro je-

kat od ja vnog interesa, vri- jedna je 1,7 mili jardi eura, anaga|a se da bi izgradnjaposli je nekoliko propalihna ja va mogla po~eti u mar-tu, pi{e Biznis plus.

Usvajanje pohitnom postupku

Zakon oJu`nom toku

Makedonske kompani je ima ju nedos-tatak kvalitetnih fnansijskih direk tora,konstaci ja je proesionalaca ko ji prate ovu

problematiku. Kontinuirana edukaci jamenad`menta i kori{tenje stranih is-kusta va za pra}enje svjetskih trendo va uekonomi ji odu vijek je veliki problemmakedon skih frmi. Krutost mena-d`menta, ko ji je sastav ljen prete`no odporodi~nih kadro va, osobito je vidlji va

kod manjih frmi u zemlji. “Manje frme(ili bar ve}i dio njih) nema ju posebnu po-zici ju fnansijskog direktora. One prakti-

ku ju osno vnu brigu o njiho vim fnansi- jama, ko ja je izra ena preko zapo{lja vanja samo knjigo vo|a, smatra ju}i da je todo voljno za konrolu fnansijskog sta-nja”, kaè za BP Katerina Boshev ska, f-nansijski direktor u EOS Matrixu i edu-kator za fnansijski menad`ment.

Makedonija

Deficit kvalitetnih finansijskih direktora



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 25

Vlada Kantona Sara je vo je naju~era{njoj sjednici prihvatilagrant nami jenjen za fnansiranjePro jekta otpadnih voda u Sara je-vu u iznosu od 7.572.000 eura, ko-ji joj je dodi jeljen po osno vuSporazuma o grantu Evropskekomisi je IPA izm e|u BiH iMe|unarodne banke za obno vui razvoj.

Ova sredstva bi}e utro{ena zarekonstrukci ju pre~ista~a otpa-dnih voda u Butilama u svrhusmanjen ja zaga|enosti vode iz ri-jeka Miljacke i Bosne, te una-pre|enje efkasnosti mreè zaprikupljan je otpadnih voda uKantonu.

Zaduènje KantonaPrema ri je~ima ministra pros-

tornog ure|enja i za{tite okoli{aKS-a Zlatka Petro vi}a, do sredi-ne ove godine bi}e sve spremnoza re vitalizaci ju pre~ista~a u svimnjego vim azama. Spomenutigrant je jedan od naj ve}ih gran-

to va iz pretpristupnih ondo va

dobi ven u regionu, a dobi ven jekao prate}i grant na kreditMe|unarodne banke za obno vu

i razvoj od 23.600.000 eura, ko ji

se ve} dvi je godine implementi-ra u realizaci ji Pro jekta otpadnih

voda u Sara je vu.

Vlada je ut vrdila i pri jedlog

odluke o prihvatanju zaduènjaKantona Sara je vo po kreditnomsporazumu izme|u BiH i UniCre-

dit Bank Austri ja AG za fnansi-

ranje Pro jekta na bav ke medi-cinske opreme za potrebe JUOp}a bolnica “Prim dr. AbdulahNaka{“. Kreditna sredstva poovom pro jektu iznose 7.494.000eura, nami jenjena su isklju~i vo zafnansiranje nabav ke medicinskeopreme za ovu bolnicu.

Odluka zastupnika

Ovaj pro jekt je dio Programa javnih in vestici ja Kantona Sara jevo 2012-2014. godina. Kona~nuri je~ o ovoj odluci dat }e zastu-pnici u Skup{tini KS-a.

Vlada je tako|er doni jela rje{e-nje ko jim se Hamdi ja Eendi}postav lja za direktora Za voda zaplaniranje Kantona Sara je vo, teimeno vala Upra vni odbor Za vo-da zdrav stvenog osiguranja KS-a u sasta vu Esad Radelja{, pred-sjednik UO, i ~lano vi Samir Tuca-ko vi}, Merita Tiri} - âmpara,

Aida Ha veri}, Emina Kasumagi}- Halilo vi}, Dènana Tano vi},Su vada [vraki}, Zahida Dizdar i

Samir Kazi}. S. HUREMOVI]

ZASJEDALA VLADA KANTONA SARAJEVO

Za pre~ista~ u Butilama

kredit od 7,5 miliona euraVlada je tako|er donijela rje{enje kojim se Hamdija Efendi}

postavlja za direktora Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo, te

imenovala Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja KS-a

Prva aza konzer vaci je Arhe-olo{kog parka Atmejdan, ko ja jenazvana Medresa, obustav ljena

je zbog lo{ih vremenskih uslo va,a nasta vit }e se na prolje}e, pot-

vr|eno je u Za vodu za za{titu kul-turno-historijskog i prirodnognasli je|a Kantona Sara je vo.

- Za vr{ena je konzer vaci japrona|enih iskopina zido vamedrese, ko ja je sagra|ena1741. godine, a preostali su

jo{ na josjetlji vi ji di jelo vi posla,istakli su u Za vodu.Iz dvori{nog di jela premje-

{tena je kaldrma, ko ja }e bitisloèna na prethodno pripre-mljenu podlogu.

- Za za vr{etak rado va ni je

bilo mogu}nosti zbog hladnog vremena. Centralnu kaldrmutrebamo sloìti i zaliti, ali zbogniskih temperatura to ne smi-

jemo jer bi moglo popucati.Za vr{ni rado vi traè ljep{e vri-

jeme i zato }emo napra viti zim-sku pauzu, kazali su u Za vodu.

Podsje}amo, prva aza kon-zer vaci je parka Atmejdan ko{tat}e oko 95.000 KM. No vac za ovajpro jekt obezbi jedila je Vlada

FBiH. U Za vodu za kulturno-historijsko nasli je|e KS-a rani jesu na ja vili kako }e iskopine uparku Atmejdan biti konzer vira-ne u nekoliko aza, odnosno bit }eza{ti}ene iskopine objekata ko jesu i prona|ene u ovom parku.

Konzervacija Arheolo{kog parka Atmejdan

Lo{e vrijemeobustavilo radove

Bura oko de{a vanja u JUOsno vna muzi~ka {kola Ilidàjo{ se ne sti{a va, pa je tako Sin-dikat osno vnog obrazo vanja KS-a pozvao direktora MehmedaBajraktare vi}a da se po~ne ba vi-ti zakonom ut vr|enim poslo vi-ma direktora {kole.

- Bajraktare vi} se izgleda odlu-~io ba viti radom i akti vnostimaSamostalnog sindikata osno-vnog obrazo vanja i odgo ja, di-rek tno podri va ju}i rad Sindika-ta i njego vog predsjednika. Di-rektor se u svo jim medijskimnastupima mi je{a u uspostav -ljan je, unkcioniranje i uprav -ljan je Sindikatom, iznosi parci-jalne i neutemeljene inormaci-je o radnim sudskim sporo vimazaposlenika u djelatnosti osno-vnog obrazo vanja KS-a, pri ~e-mu ja vno iznosi kle vetu na pred-sjednika Sindikata progla{a va ju-}i ga odgo vornim za na vo|enjeradnika da tuè poslodav ca ioptuù ju}i ga da je pre vario ra-dnike, pri ~emu prizna je da se

uplitao u rad Sindikata na na~inda je radnicima sugerisao kakoSindikat ni je potpisao kolekti vniugo vor za djelatnost osno vnogobrazo vanja u FBiH, isti~e se usaop}enju Sindikata osno vnogobrazo vanja KS-a.

Iz Sindikata su izrazili nadu dau Kantonu jo{ unkcioni{u in-strumenti pra vne drà ve, te da

}e nad vladati prav da i pra ve-dnost, pri ~emu }e sve nadle`neinstituci je i odgo vorni po jedin-ci u {to kra}em roku poduzeti za-konom predvi|ene mjere s ci-ljem za{tite pra va po jedinaca,ustano ve i organizaci je ko joj jeprimarni cilj za{tita radnopra-

vnog i ekonomsko-soci jalnogstatusa zaposlenika.

Bajraktarevi} iznosiparcijalne informacijeDirektor se u svo jim medijskim nastupima mi je{a uuspostavljan je, funkcioniranje i upravljan je Sindikatom

Sindikat osnovnog obrazovanja KS-a



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJEutorak, 29. januar/sije~anj2013.26

Zbog odrà vanja energetskih postro jenja, danas }e u na vede-nim inter valima bez napa janja elek tri~nom energi jom ostatisljede}a podru~ja: od 9 do 15 sati Gradac Zo vik, Pilana [ehi}, Pi-lana Zo vik 2, Gradac Zo vik 2, Trzanj 3, Ru|era Bo{ko vi}a 1, Fehi-ma Spahe, Mlinska, Hadì}a 4 i Garov ci, a od 9 do 14 Sokolo vi}-Koloni ja 10. U terminu od 8 do 16 sati stru je ne}e imati Pri jepolj-~e va, Sokolo vi}-Koloni ja 3 i 11, Abdurahmano va, Hadìabdinicai Mahmuto vac.

Isklju~enja stru je

Na~elnik Op}ine No vo Sara- je vo Nedàd Koldò sa sara-dnicima, sekretar Ministarstvaza bora~ka pitanja KS-a Belma

Adilo vi} i direktor Fonda me-

mori jala KS-a Nurudin Dìhoobi{li su ju~er na Trgu hero jabroj 12 prostor Memori jalnogcentra posve}enog ratnim voj-nim jedinicama iz perioda 1992- 1995. sa podru~ja op}ine No-

vo Sara je vo. Razlog posjete jerekonstrukci ja i sanaci ja po-menutog prostora.

Ustaklji van jem portala i ugra-dnjom ulaznog portala za vr{ena

je prva aza rado va, ko ja je podra-zumi je vala rado ve na asadnojbra vari ji. Vri jednost prve aze

rado va je oko 70.000 KM, od ~e-ga je Ministarstvo za bora~kapitanja KS-a izdvo jilo 30.000 KM,a ostatak Op}ina No vo Sara je vo.

Druga aza }e podrazumije va-ti ure|enje unutra{njeg prosto-ra, za {ta je Op}ina No vo Sara je-

vo planirala budètska sredstvai za ovu teku}u godinu.

Obnova Memorijalnog centra u Novom Sarajevu

Objek at ustakljen,postavljena i vrata

Na sceni Narodnog pozori{taSara je vo ve~eras u 19.30 satibit }e izvedena “Dama s kame-li jama”, balet u dva ~ina i sedamslika prema romanu Alexan-drea Dumasa sina, za ko ju ko-reograf ju potpisu je Vasilij Me-dvedev, gost iz Rusi je.

Pored ljupke igre solista iansambla baleta, te u~enikaSrednje muzi~ke {kole Sara je-

vo - Odsjeka baleta, potpuni

ugo|aj pruà i Sara jev ska fl-harmoni ja uz ~i ju pratnju seizvodi ovaj balet, a dirigentskapalica Samre Gulamo vi} pobri-nut }e se da doì vimo muzikuGiuseppea Verdi ja.

îtatelj Oslobo|enja ko ji seprvi ja vi na na{ deùrni teleon276-982 zaista }e imati prilikuuì vati u ovom baletu. Dobitnik karte moè podi}i najkasni jepola sata pri je po~etka baleta.

Sa Oslobo|enjem u Narodno

Dama s kamelijama

Sa nama u Cinema CityO ve sedmice po dvi je ulaznice za pro jekci je multiplexa Cinema

City dobili su na{i ~itaoci: Romana ^man~anin i Lejla Bi jedi} - Zu-ki}. Svi ko ji èle dobiti po dvi je karte za najno vi ja ostvarenja iz svi-

jeta flma, treba ju popuniti kupon sa na{ih strana i predati ga u ogla-sne slu`be ili na recepci ju Oslobo|enja. Dobitnici karte podiù nablagajni 1 multiplexa.

Kantonalno ja vno komunalnopreduze}e Gras u decembru2012. na raspolaganju je imalo136 vozila ko jima su pruàliusluge stano vnicima Kantona. Uistom periodu, zna~i decem-bru, ali 2010. godine ovo predu-ze}e na raspolaganju je imalo233 tehni~ki ispra vna vozila.

êmu {trajk?Prema podacima do ko jih je

do{lo Oslobo|enje, Hasan Ba{i}za vri jeme svog direktorskogmandata uspio je podi}i broj

vozila na 233, dok se nakon nje-go vog odlaska taj broj konstan-tno smanji vao i u mandatu Adi-sa [ehi}a u decembru 2012. do-segao ciru od 136 tehni~ki ispra-

vnih vozila.Iz svega na vedenog moèmo

se zapitati zbog ~ega je odrànposljednji {trajk i ko zaista èliopora vak Grasa. Da li ima logi-ke biti protiv ~o vjeka ko ji je ko-liko-toliko opora vio posrnuliGras, a ja vno da vati podr{ku

drugoj osobi ko ja je za vri jemesvog direktorskog mandata ~es-to ostav ljala na{e sugra|ane bezpre voza.

Da je situaci ja tokom poslje-dnjeg kvartala pro{le godine za-ista bila alarmantna, dokazu je iinormaci ja Hasana Ba{i}a, ko-

ji je u to vri jeme bio pomo}nik direktora za saobra}aj, predsje-dnicima Skup{tine i Nadzornogodbora preduze}a, te ~lano vimaupra ve preduze}a.

U inormaci ji od 15. oktobrapro{le godine sto ji da se Gras na-lazi u mo`da i najteòj situaci ji,

te da je upitno njego vo daljeopsta janje. Ba{i} je istakao i daupra va ne prepozna je stalnoumnoà vanje problema, te da ihsamo zata{ka va.

Opstajanje Grasa- Posebno izraèni problemi

su u svim sektorima ko ji obav lja- ju osno vne djelatnosti preduze-}a. Zabrinja va ju}e je da se u2011. i 2012. godini ne rje{a va-

ju klju~ni prioriteti ko ji su osnov za obav ljan je unkci je gradskogpre voza, a to su izme|u ostalog

i istekla rje{enja o dodjeli licen-ce A. Dne vni polasci na lini jamagradskog pre voza svih sektorako ji u~estvu ju u osno vnoj djela-tnosti ne obav lja ju se u planira-nom obimu godinu i vi{e uodnosu na registro vani i plani-rani obim pre voza, a sve isklju-~i vo zbog nedostatka vozila. Os-tvareni prihodi od osno vne dje-latnosti preduze}a su u stalnompadu u odnosu na 2010. i 2011.godinu, naglasio je u inormaci-

ji Ba{i}. S. HUREMOVI]

Treba li Grasu direktor

sa dobrim rezultatima?Dnevni polasci na linijama gradskog prevoza svih sektora koji

u~estvuju u osnovnoj djelatnosti ne obavljaju se u planiranom obimu,

a sve isklju~ivo zbog nedostatka vozila, isti~e se u informaciji koju je

Ba{i} sa~inio za upravu, Skup{tinu i NO Grasa

VOZILA 2010. 2012.TRAM VAJSKI SAOBRA ]AJ 52 46

AUTOBUSKI SAOBRA ]AJ 98 43

TROLEJBUSKI SAOBRA ]AJ 39 22

MINIBUSKI SAOBRA ]AJ 44 25

Predsta vnici Op}ine Hadì}idanas }e odràti sastanak saKJKP Gras i Minis tar stvomobrazo vanja, nauke i mladihKS-a na ko jem }e razgo varati orje{a vanju problema pre voza{kolske djece u Hadì}ima. Ciljsastanka je da se poku{a ju ot-kloniti ka{njen ja, te da se uve-de barem nekoliko lini ja.

Prema ri je~ima Adnana oleiz Slu`be za odnose s ja vno{}uOp}ine Hadì}i, ukoliko se nepostigne konkretan dogo vor,

Op}ina }e krenuti u ormiranje vlastitog pre voza za u~enika saovog podru~ja.

- Krenut }e se u tenderskuproceduru, jer drugog rje{enjanema, istakao je ôlo.

Autobusi, prema ôlinim ri-

je~ima, kasne od 10 do 15 minu-ta, dok neke lini je uop}e nema-

ju redo van pre voz. Vozila iz ne-kih razloga ne dolaze u pri-

gradske di jelo ve, pa djeca imaju veliki broj ka{njen ja i neo-prav danih izostanaka, po jasnio

je ôlo. S. Hu.

Ka{njenje prevoza u~enika u Hadì}ima

Op}ina organizira vlastiti prevoz



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 27

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

Pomo} ovisnicima 062/761-415

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000033/ 223-366, 1209

Klini~ki centar 297-000Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 715-680

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100

Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,

592-097, 061/487-787Gras 293-333

Velepekara 648-505

Bakije 533-763

Pokop 551-370

Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010

Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800

Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sata

Autobuska stanica 213-100

@eljezni~ka stanica 655-330

Aerodrom Sarajevo 289-100

Izgubljeni prtljag 289-105

Turisti~ki centar 580-999

BIHAMK, pomo} na cesti 1282

Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{kakorisnicima 1444

Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

HITNA 716-331

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982

PORODILI[TA

5DJEVOJÎCA

1 DJEÂK

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 11.17, Plo~e 6.51, Zenica 4.47, 7.09,

12 i 19.24, Konjic 7.17, 15.30 i 19.26,

Banja Luka 15.54

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 18.12, Plo~e 21.13, Zenica 6.45,

9.26, 13.57 i 20.57, Konjic 6.40, 10.43 i

18.55, Banja Luka 9.48

AVIONI

Dolasci:Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Ancona10.35, Beograd 11.25 i 21.40, Koeln12.30, Munich 12.35, Ljubljana 12.55,

Vienna 14.20 i 21.40, Istanbul 18.00 i

23.00, Zagreb 22.00

Odlasci:Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30,

Vienna 7.40 i 15.05, Istanbul 11.20, 17.00 i

18.55, Koeln13.10, Munich 13.15,Ljubljana13.25, Ancona 17.55

AUTOBUSI

Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i

Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Ro-

terdam i Amsterdam utorkom i subotom

u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom

u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom

u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor-

tmund, Essen i Dusseldorf ponedjel-

jkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom, subo-

tom i nedjel jom u 8 sati, Frankfurt, Kar-

lsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati,

Hamburg, Hanover i Kassel subotom u

17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom

u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki

dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Grazsvaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6

sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i ne-

djel jom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan

u 7.15 sati, Pula i Ri jeka petak i nedjel ja u

6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat,

Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22

sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati,

Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sa-

ti, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i

15.30 sati, Bi jeljina svaki dan u 5 i 15 sa-

ti, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati,

Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati,

Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki

dan osim nedjel je u 16.30 sati, Pale svaki

dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan

osim nedjel je u 16.30 sati, Zvornik svaki

dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u

7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i

22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30

i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada-

~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Tra-

vnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan

u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan

u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30,

12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17,

18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u

15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sa-

ti, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i

18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Tra-

vnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30,

14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kla-

du{a svaki dan, osim subotom, nedjel jom

i praznicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan

u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj

svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10,

11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16,

16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica

svaki dan, osim subotom, nedjel jom i pra-

znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Ze-

nica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj,

Zenica ponedjel jkom, utorkom, sri jedom,

~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30,

13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zeni-

ca svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30,

14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.

Op}ina Stari Grad je u protekloj godini isplati-la 110.950 KM jednokratne nov ~ane pomo}i zaosobe ko je se nalaze u stanju soci jalne potrebe. Uskladu sa odlukom OV Stari Grad, Op}ina je u pro-{loj godini pruìla pomo} za 752 osobe.

- U toku pro{le godine izuzetnu nov ~anu po-mo} za li je~enje dobilo je 196 osoba i ispla}e-

no je 41.900 KM. Za 514 osoba obezbi je|ena je kratkoro~na nov ~ana pomo} u iznosu od58.950 KM, a za 42 ko je su u s tanju soci jalnepotre be i nema ju nikakve prihode dato je10.100 KM, kazali su u Slu`bi za soci jalnu izdrav stvenu za{titu, izbje gla i raselje na licaOp}ine Stari Grad.

Jednokratnupomo} dobile 752 osobeOp}ina Stari Grad

U~enici Osno vne {kole “Av -do Smailo vi}” prvi dan nasta veu drugom polugodi{tu pro veli suu toplim prostori jama. Ju~er suovu {kolu obi{li na~elnik Op}i-ne No vi Grad Semir Eendi} i se-kretar ederalnog Ministarstvaprostor nog ure|enja AdnanEendi}.

Jo{ dvije {kole- Osno vna {kola “Av do Smailo-

vi}” je najbrojni ja u na{oj op}i-

ni, gdje goto vo hiljadu u~enikapoha|a nasta vu. Zgrada je mon-ta nog tipa i bila je u dosta lo{emstanju, no nakon utoplja van ja si-tuaci ja je puno bolja, istakao jena~elnik Eendi}.

Pro jekt utoplja van ja ove {ko-

le za jedni~ki su fnansirali Op}i-na No vi Grad i ederalno Minis-tarstvo prostornog ure|enja, a

vri jednost pro jekta je 170.000KM.

Na~elnik Eendi} je dodao da je Op}ina sa resornim ministar-stvom potpisala sporazume zatri {kole. Nakon Osno vne {kole“Av do Smailo vi}” sljede}a naredu za utoplja van je je O[ “Umi-hana û vidina” u Boljako vomPotoku, a zatim sli jedi i {kola

“Mak Dizdar” na Otoci.- Na sljede}e dvi je {kole potre-

bno je uraditi rekonstrukci jukro va, asade, te zami jeniti pro-zore. U toku je procedura zaizbor ponu|a~a za O[ “Umiha-na û vidina”, a kada procedura

oko ja vnih nabav ki bude zavr{ena, krenut }e se sa rado vima,kazao je na~elnik Eendi}.

BiH je preuzela oba vezu uto-plja van ja ja vnih objekata pougo voru o energetskoj za jedni-ci, {to ederalno Ministarstvoprostornog ure|enja i pro vodisvake godine.

Prvi ra~un- Za ovaj pro jekt ederalno

Ministarstvo je izdvo jilo 50.000

KM suinansiranja, a isto }e iz-dvo jiti i za druga dva objektano vogradske op}ine. Na{e mi-nistarstvo je u prethodnoj godi-ni pro jekat utoplja van ja uradi-lo na 10 objekata u razli~itimop}inama po bosanskoherce-

go va~kim kan tonima, a plani-ran je nasta vak pro jekta i u ovojgodini, nagla sio je sekre tarEendi}.

Direktor Osno vne {kole “Av doSmailo vi}” Azem Gu{i} kazao jeda se eekti utoplja van ja ve}osje}a ju smanjen jem potro{njeplina, a i da je zagri ja va nje pros-tori ja {kole daleko bolje negopri je.

- êkamo da dobi jemo prvi ra-~un nakon {to je za vr{eno uto-

plja van je. Tek tada }emo mo}i sasigurno{}u re}i kolika je razlikau potro{nji. Pored utoplja van ja,Op}ina No vi Grad nam je pomo-gla da dobi jemo i no vu stolari-

ju, naglasio je Gu{i}.M. TATAREVI]

Toplije prostorije za u~enikeProjekt su finansirali Op}ina No vi Grad i federalno Ministarstvo prostornog ure|enja sa 170.000 KM

Zavr{en projekt utopljavanja O[ “Avdo Smailovi}”



KULTURA OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.28

Za vr{en je 6. sa jam dje~i jekreati vnosti {to su ga u saradnjisa Omladinskim kulturnim cen- trom Bi volje Brdo i tamo{njimKUD Kolo Dubrav sko organizi-rali Centar za dramski odgoj iMostarski teatar mladih 1974. Utoku sedam dana u no voiz-gra|enoj dvorani OKC-a u polu-dne vnom stvarala~kom druè-nju odràne su brojne radioni-ce drame i teatra u obrazo vanju,

orum teatra, kulture go vora,ne verbalnog izraà vanja, im- pro vizacijskog teatra i uop{tekulture scenskog izraà vanja.Mladi ljudi su svakodne vno do- lazili na radionice i izraà vali e-lju da se ovaj rad nasta vi i nakonBajko vni ce. Obra|ivane su,

izme|u ostalog, teme malolje-tni~kog nasilja, toleranci je, po- mirenja, rje{a vanja konfikta,bliske i dalje pro{losti podru~jau ko jem ì ve, odnosa premamanjinama i sli~no.

Za u~esnike Bajko vnice izve-dena je interakti vna predsta va“Maske”, te predsta va “Masli-no va grana” Omladinskog studi ja eMTeeMa 1974. Za rodite-lje u~esnika Bajko vnice, ali i za

ostale gra|ane eMTeeM 1974 iz- veo je “Odu radosti (De vetu nedo vr{enu) ”. Posljednjeg dananakon odigrane predsta ve an- sambl “Maslino ve grane” i u~e-snici Bajko vnice posadili su is-pred OKC-a Bi volje Brdo stablomasline.

Zavr{ena Bajkovnica

Posa|eno drvo masline

Francuski kulturni centar uBosni i Hercego vini prenio jeoba vi jest o konkursu za kratkelmo ve i umjetni~ke videora-do ve, a ko ji je raspisalo rancu-sko udruènje umjetnika Briga- da slika (La Brigade des Images).Za jedni~ka tema za sve rado ve

je egzil. Selekci ju vr{e mladi izRome vila, a ista }e biti prika-zana u Francuskoj i u inos-transtvu. U septembru }e seorganizo vati i jednomjese~naizlo`ba u Romen vilu, a lmo vi

}e biti i dio programa pari{kogesti vala Kod jednih i kod drugih(Chez les uns chez les autres).

Filmo ve (sa va{im imenom,prezimenom i adresom) moè-te poslati do 1. marta 2013. naadresu: Brigade des Images, 4avenue Boutroux, 75.013 Paris,

Francuska. Prihvata ju se samo l- mo vi narezani na DVD-R ko ji semogu o~itati na ku}nom DVDple jeru i u dva oldera (VIDEO TS+ AUDIO TS). Maksimalno tra janje lma je 10 minuta. N. S.

Francuski filmski konkurs

Egzil u pokretnim slikama

Film “Selo bez ena” bh. redi-telja Sr|ana [arenca prikazan jena lmskom esti valu BobinesSociales u Parizu.

- Tako|er, drugi put lm }u

predsta viti u Forum des Imageskinu 6. ebruara, ~emu se iteka-ko radu jem, rekao je za Fenu [a-renac, ko ji je za ovaj lm dobionagradu rancuskog udruènjareditelja SCAM.

Film je premi jerno prikazanna naj ve}em lmskom esti valu

za dokumentarne lmo ve IDFA Amsterdam, a posli je je prikazanna 50 lmskih esti vala, gdje jeosvo jio 14 nagrada.

Me|u njima posebno je po-

nosan na nagradu DocumentaMadrid i nagradu “Ivica Ma-ti}” Udruènja ilmskih radnikaBiH.

Film je do sada prikazan u ki-no-distribuci ji u oba entiteta uBiH, Hrvatskoj i Me ksiku te na 15TV stanica {irom svi jeta.

Filmski festival Bobines Sociales

Selo bez èna

Tomislav Perazi} ro|en je1934. godine u Baru, u CrnojGori. Akademi ju liko vnih umjet-nosti za vr{io je u Ljubljani, sa sli- karstvom kao prvim i grakomkao drugim opredjel jen jem.

Ovaj umjetnik pro{ao je usvom stvarala~kom radu kroznebro jeno mnogo razvojnihaza, a posljednjih godina najvi{e se zadrào na onoj ko ja,moè se re}i, umjetnika naj vi-{e umiru je - svo je vrsnoj impre- sionisti~koj azi, gdje inspira-ci ju crpi iz svog rodnog kra ja.Mada se tokom ì vota ba vio iizradom gra~kih rje{enja, re-alisti~kih portreta, pa ~ak i soci jalnim temama sa prikazimazeni~kih radnika u abrikama uko jima je i sam godinama radio, u posljednje vri jeme Pera-zi} naj vi{e uì va u prisje}anjuna sun~ane moti ve za vi~a ja.Crnogorsko sunce naj~e{}i jemotiv seri je na prvi pogled sli-~nih rado va, ali zapra vo posveposebnih i razli~itih {to u kolo- ritu {to u emoci ji ko ja iz njih iz-bi ja. Neki od moti va ko ji se ta-ko|er ~esto jav lja ju kod Pera-

zi}a su cv jetni moti vi - obi~nomimoze, vodopadi, ribe, ene,a ljupka obrada moti vaono je {to da je veliku~ar njego vim rado vi-ma ~i ji se sadràj gotovo razli je va po podlo-zi i doprinosi dojmu li-ri~nosti. Nesputanos-ti u izrazu umjetnikasvjedo~e i brojne teh-nike u ko jima se oku-{ao, uvi jek sa velikimuspje hom: akvarel,tempera, graka, vo-{tane bo je, crte`...

Igra

- Ne znam gdjesam bolji, ja jednos-ta vno volim sve, isti-~e Perazi}.

Proces nasta janja jednog njego vog ra-da moè se okara-kterisati i kao igrari- ja, te i on sam kaè: “uop{te sene pla{im da }u pogri je{iti,igram se rukom, igram se bo- jom”. I zaista, on se igra kako samoti vima, tehnikama, tako i samedi jima na ko jima se izraà-

va, te u njego vom opusu naila- zimo na {irok di japazon ploha:od onih najkon vencionalni-

jih poput slikarskog platna i

papira, preko jute i papirnatihkesa pa sve do na jobi~ni jihtapeta. [ta god mu se na|epri ruci kada Tomislav Perazi}doì vi nalet inspiraci je, to po-sta je podloga za realizaci junjego ve slikarske vizi je. Upra-

vo u tome se ogleda ju sves-tranost i op}a spontanost ovogumjetnika ko jeg podloga nesputa va, ve} je on centimetarpo centimetar osva ja i s tav ljau slu`bu materi jalizaci je svo jeide je uz posredstvo liko vnog jezika. I ne samo to, njego va sve-stranost ogleda se i u raznoli-kosti dimenzi ja njego vih ra-

do va, jer on radi u svim orma- tima od precizno izra|enih mini jatura do grandioznih pla- tana u ko jima se, kaè, osje}anajslobodni je, jer na njima sloboda njego vog pokreta doìv -lja va vrhunac.

“Ja i vim za bo ju!”, re~enica je ko jom ovaj umjetnik potcr-ta va svo ju veliku ljubav premaodabranom i votnom pozi vu,od koga u vi{e od pedeset godina stvaranja niti jednom ni-

je poèlio odustati, ~ak ni kadaga je egzistenci jalna situaci japrimora vala da traì dodatneposlo ve poput rada u abrici.Njego va èlja je da kroz dvi jegodine, kada }e napuniti osam- deset ljeta, napra vi veliku retro- spekti vnu izlo`bu u izlo`be-nom prostoru ko ji bi svo jim

kapacitetom mogao da primi{irok spektar njego vih rado va.U}i u atelje ovog umjetnika is-to je {to i do}i u {arenu oazu usi vilu urbanog, a odabrati ograni~en broj rado va za jednu njego vu izlo`bu pretpostav ljamnogo odricanja i kompromi-sa. Upra vo zbog toga, jednaumjetni~ka li~nost velikih do- meta i stvarala~ki opus kao {to

je onaj Tomisla va Perazi}a zai-sta zasluù ju veliki prostor i

veliku pa`nju ja vnosti.

Veliki opusIzlo`ba u Galeri ji “Roman

Petro vi}” samo je mali uvod u

veliki opus Tomisla va Perazi}a,te uvertira za sveobuhvatnuizlo`bu ko ja bi bila sljede}i lo-gi~an korak u predstav ljan juovog umjetnika u svoj njego voj

veli~ini.A. MEKI] - V. DERVI[BEGOVI]

Tomislav Perazi} izlaè u Galeriji “Roman Petrovi}”

Umjetnik koji

ìvi za bojuNe znam gdje sam bolji, ja jednostavno volim sve, isti~e Perazi}

Pedeset radovaIzlo`ba istaknutog zeni~kog umjetnika crnogorskog pori jekla, Tomi-

slava Perazi}a otvorena je sino}, a Sarajli je je mogu pogledati do 3. fe-

bruara svakim radnim danom od 11 do 16 sati. Kustosice izlo`be su mla-

de histori~arke umjetnosti Andrea Meki} i Vildana Dervi{begovi}. Ovaj sedamdeset osmogodi{nji akademski slikar u svo jevrsnoj retrospektivnoj izlo-

`bi posjetiteljima predstavlja pedesetak radova, prete`no slika i grafika.

Radovi ovog autora razli~iti su kako u tehnici tako i tematski, a oni ko ji

su odabrani za ovo prikazivanje u javnosti predstavlja ju samo mali dio obi-mnog stvarala~kog Perazi}evog opusa.



KULTURAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 29

Ja vna ustano va Biblioteka Sara je vo u Ameri~komkutku (Radi}e va 7), sutra u 14 sati, organizira predavanje biv {eg reprezentativ ca BiH u ko{arci Abdul-kerima Damira Mirko vi}a, ko ji }e go voriti o liku i djelu ~u venog NBA ko{arka{a Kareema Abdul-Jabbara.Ti jekom svo je kari jere u NBA s timom Milwaukee

Bucks i Los Angeles Lakers, Jabbar je osvo jio {est NBA {ampi-onata, a prvi je upotri jebio tzv. horok vrstu {uta na ko{ u atipi-~nom poloà ju ti jela.

Biv {i reprezentati vac BiH Mirko vi} ovom prigodom razgo varat }e s mladima, a me|u njima }e biti prisutni i u~e-nici Pete gimnazi je Dobrinja. An. [.

Predavanje

O Kareemu Abdul-Jabbaru

Nakon uspje{nog organizira-nja prve turne je stand-up kome-di je u BiH u septembru pro{legodine, art-kino Kriterion nas-tav lja sa istim programom i u2013, te u Sara je vo pono vo do-vodi regionalne komi~are uusponu kari jere. U dvi je no}iodrà vanja, nastupit }e po tri ko-mi~ara, a ci jeli show vodit }e ve}svima poznati Pe|a Ba jo vi}. Ka-ko sam za sebe kaè, postao jekomi~ar jer ni je uspio biti pilot,a da komi~arski posao shvata oz-biljno, dokazu je i regionalnamreà “komi~ara s nogu”, u ~i-jem pokretanju je akti vno u~es-tvo vao.

Kritikuje i sebeOn }e u Kriterionu ugostiti ko-

lege iz zemalja okruènja. Prvogdana, 15. ebruara, nastupi}eSr|an Din~i} iz Sremske Mi-tro vice, ko ji ka e da je smisao zahumor nasli jedio od babe, kaoi smisao za udbal, a isti~e da nevoli narcisoidne ljude jer misleda su ljep{i od njega. Tomislav Koza~inski Koza, kako ga zo vupri jatelji, dolazi iz Zagreba i dodanas je razvio svoj stil ko ji }emnogi neri jetko nazvati “{ok”humorom, dok }e on re}i da“samo go vori istinu” i ono {to svive} oda vno zna ju. Kaè da se odru`nih stvari ko je su oko nas netreba skri vati - ve} im se smi ja-ti u lice, bez obzira na sve i po-bi jediti ih smi jehom. Dugi nizgodina uspje{no pretvara vino uvodu i ène u samohrane maj-ke. A gost iz Mostara, Adi Fejzi}sav bi jes zbog tuge u visokom{kolstvu, gdje ina~e radi, iska-lju je na ne vinoj publici, tako

da kritiku je sebe, pa onda i os-tale. Voli duge {etnje od ku}e doposla, a jo{ vi{e od posla do ku-}e. Ide ja vodilja mu je da poka-è ljudima da i va ri je~ kritike nesmi je umri jeti.

Dan posli je, na programu sunastupi jo{ tro jice komi~ara.Prvi dolazi iz Kralje va, i nemasmisla niza{ta drugo, osim zahumor. Aleksandar Peri{i} ta-ko|er je jedan od najboljih vje-~itih studenata pra vnog akul-teta. Po nacionalnosti je tole-rantan, a po{to je izba~en i iz de- vete stranke, postao je apoliti-~an. Drugi gost iz Zagreba jeZvonko Kozi}, ko ji inspiraci jucrpi iz nepristojnih susjeda, vo-za~a i su voza~a, reklama, flmo va i ostalih stvari ko je volemladi i stari ko ji nose oker ~ara-pe na japanke. Mi{ljen ja je dakomi~ari li je~e publiku isto kao{to publika li je~i komi~are, da-

kle proces ide u oba smjera. Vo-li {alu na svoj ra~un, osim ako sene radi o ra~unu u banci, tu jemrtav ozbiljan.

Radni sta` u kafaniPored petorice gosti ju, me|u

izvo|a~ima }e se na}i i doma}in,Filip Andronik ({to mu i imedokazu je). On za sebe voli re}ida se ba vi najneproftabilni jimposlom u drà vi, odmah iza pro-s vjetnih radnika - crtanjem stri- po va. Neke od svo jih ide ja zastripo ve odlu~io je ispri~ati publici uì vo i tako je krenula njego va kari jera stand-up komi~a-ra. Ba vi se i politi~kim akti vi-zmom zalaù}i se za zakon poko jem vri jeme pro vedeno u ka- ani treba da u|e u radni sta`.

Programi su oba dana zaka-zani za 21 sat, a ulaznice ko{ta-

ju 10 KM u pretproda ji i 12 KMu danima nastupa. N. S.

HUMOR S NOGUTip zaba ve koji se ve} dugo prakticira u svijetu, kod nas je uzeo

maha tek pro{le godine, a ovih dana slijedi i nastavak

Pjesni~ka ve~er pod nazi- vom istoimene pjesni~ke zbirke Fuada Ko va~a “Daleko odmo je vode”, na ko joj }e biti ri-

je~i o “De/konstrukci ji pam}e-nja u poezi ji”, prva je ovogodi-{nja promoti vno-di jalo{ka tribina Dru{tva pisaca BiH. Knji-è vna scena bit }e odràna u19 sati, u Domu pisaca BiH

(Kranj~e vi}e va 24) u Sara je vuu sri jedu, 30. si je~nja.U uvodnom di jelu ove pje-

sni~ke ve~eri, sudjelu ju pjesni- ci Fuad Ko va~ i Hadèm Haj- dare vi}, a u di jalogu MirsadBe}irba{i}, Husein Hasko vi},

Admiral Mahi}, Ljubica Osto- ji}, Selman Selhano vi}, dok jeurednica i voditeljica FadilaNura Ha ver.

Fuad Ko va~, pjesnik, proznipisac, publicist, TV urednik,scenarist, pisac za djecu i mlade, ro|en je 1. ebruara 1965. uZuro vi}ima (Bora~) kod Gacka.Od 1980. do 2005. ba vio se no- vinarstvom, poezi ju pi{e od ra-

ne mladosti, a zastupljen je ubiltenu Knjiè vne omladineBiH za 1982. Prozu, poezi ju iknjiè vnu kritiku godinamaobjav lju je u bh. i regionalnimknjiè vnim ~asopisima. Prire-dio je i recenzirao veliki brojknjiga bh. autora. Zastupljen jei u neda vno promo viranoj an- tologi ji “Za{to tone Veneci ja”(Bo{nja~ko pjesni{tvo od 1990.

do dana{njih dana), ~i ji je izda- va~ KDBH Preporod, Zagreb,2012, autora Er vina Jahi}a. Ko-

va~ je osni va~ i predsjednik NVO Futur art iz Sara je va, ko-

ji se ba vi realizaci jom pro jeka-ta iz oblasti kulture i obrazo va-nja. lan je Dru{tva pisaca BiHsa statusom istaknutog samos-talnog umjetnika - knjiè vnika

i Dru{tva no vinara BiH. @i vi uSara je vu. Ko va~ je dobitnik dvije prve nagrade Knjiè vne om-ladine BiH za 1983. i 1986, nagrade knjiè vne maniestaci je“Zi ja Dizdare vi}” za najboljubh. pripo vi jetku “Bi jeli konj”2000, Godi{nje nagrade Dru-{tva pisaca BiH za najboljuknjigu za djecu i mlade objav -ljenu u 2010. “\aci-juna ci”, zajedno sa Mirsadom Be}irba{i-}em, i nagrade Me|unarodneliko vne i pjesni~ke koloni jeKr~edin, pjesma “Po~itelj od ri-

je~i”, Srbi ja, 2011.Podsjetit }emo da je “Knjiè-

vna scena” pro jekt Dru{tva pi-

saca BiH ko jim se objedinju jurazli~ite promoti vno-di jalo{keakti vnosti u knjiè vnu tribinus ciljem da se ja vnosti omogu-}i cjelo vit i kontinuiran uvid usa vremene knjiè vne toko ve uBiH i {ire. Prva je odràna ustudenom 2011, kada se razgo- varalo o romanu pro. dr. Ene- sa Kari}a “Je vrejsko groblje”.

An. [.

Knjièvna scena

Pjesni~ka ve~erFuada Kova~a“Daleko od moje vode” naziv je pjesni~ke

zbirke koja je u iì promotivno-dijalo{ketribine Dru{tva pisaca BiH

Stand-up show u Kriterionu



SCENA OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.30

Tu~nja va Chrisa Browna (23) i FrankaOceana (25) izbila je u nedjel ju na ve~er.

Prema pisanju ameri~kog portalaTMZ, pje va~i su se posva|ali zbog parking-mjesta. Incident se dogodio kada jekontro verzni R&B pje va~ napustio studio Westlake Recording u Los Angelesu,

no, ni je mogao oti}i s parkinga jer je bioblokiran od Franka Oceana i njego vogosoblja.

- Ovo je moj studio i mo je parking-mjesto, rekao je Ocean Franku Brownu.

Brown mu je po~eo tresti ruku, no, us-koro ga je napao je dan od Franko vih lju-

di. Izvori bliski Brownu otkrili su da je zatim jedan od njego vih pri jatelja udarioFranka u gla vu. Frank je potom staopred Chrisa, ko ji ga je odgurnuo nakon~ega je izbila tu~nja va.

Ovo ni je prvi sukob muzi~ara. Brown je, na vodno, koristio homofobni r je~nik

kada su ga pitali za mi{ljen je o Franku.Naime, Ocean je u svom blogu pro{le godine otkrio da je gay. No, Brown je naTwitteru demantirao da je koristio homofobni r je~nik.

- Voli koga èli{ voljeti. To je tvo jaodluka, napisao je Brown.

Niske ~izmice od bru{ene koèmodne ku}e “Isabel Marant”ko{taju oko hiljadu maraka.

Katie Holmes (34) nosi ih ljeti i zi-mi, po ki{i i sni jegu. Kupila ih je po-~etkom 2011. Tada je jo{ bila u braku s Tomom Cruiseom (50). Glum-

cu je smetalo {to je Katie pet cen- timetara vi{a od njega. Zahti je vao

je da stalno nosi baletanke, aliKatie je to odbila. Kako bi muudo voljila, naba vila je be gle`nja-~e s niskom petom. Kombiniralaih je s trapericama, ta jicama, ha- ljinama, ~ipkastim suknjama i

vru}im hla~icama. U njima jei{la na probe u pozori{te, kupo-

vinu, izlete s k}eri Suri (6) i inter- vjue. Katie je naba vila i sli~an paru tamnosme|oj bo ji.

- Nemogu}e ju je vidjeti u ne-~em drugom. Mo`da i spa va unjima. Ne sumnjamo da su joj ja-ko udobne, ali èna poput nje,ko ja je stalno pod lupom ja vno-

sti, trebala bi vi{e paziti na imid ,komentirali su modni kriti~ari.

O Kateinu izgledu brine sepri jateljica, stilistica Jeanne

Yang. Iako joj je stalno na raspolaganju, Katie je zo ve samokad ide na crveni tepih.

Za sve je krivo parking-mjesto

Po tuk li se Chris Bro wn i Frank Ocean Ne odvaja se od njih Katie Holmes

stalno u ~izmama

Kad je u{la u toalet, splitskapje va~ica Jelena Rozga (35) prvo

je vidjela ènu s preli jepim sku- pocjenim cipelama. Da je to biv -{a cura Brada Pitta (49), shvatila

je tek kad je i{la oprati ruke.Jelena Rozga u toaletu lon-

donskog restorana susrela se sGwyneth Paltrow (40). Rozga jeondje ve~erala s pri jateljicom, aglumica s dizajnericom StellomMcCartney (41).

- Gwyneth me posebno odu{e- vila jer je srda~na i topla. Razmi- jenile smo nekoliko komplime-nata jedna drugoj za cipele ko jesmo nosile, rekla je.

Strane zvi jezde je ne impre-sionira ju, no, kaè, ovo je bionesvakida{nji susret. Jeleni jeovo tre}i posjet Londonu. USplit se vratila s jaknom i cipe-lama. Ci jele dane je obilazilamuze je i gledala mjuzikle. Ina-~e, ova splitska pje va~ica ve} ufe br uaru po~inje koncer tnuturne ju. Prvi nastup je planiranza 2. februar i to u [vicarskoj, a

odmah potom sli jedi Slo veni jai nekoliko nastupa u grado vimaove drà ve.

Jelena Rozga i

Gwyneth Paltrowpri~ale o cipelama

Susret u toaletu



SARAJEVO-Zagreb, stan u cen-tru Sara jeva, za trosoban u cen-tru Zagreba, na potezu tramva ja.Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

GARSONJERA 28 m2 u Vi{e-gradu, za Sara jevo i okolinu.Mob. 061/530-314, 228-446.k

PRODAJEM mi jenjam stan 81

m2 dva balkona, eta`no gri janjeplin, stru ja Mari jin Dvro KraljaTvrtka. Tel. 033/668-460.k

MIJENJAM stan u centru Dobo-ja za Sara jevo ili Tuzlu. Mob.483-262.k

MIJENJAM useljivu dvojnu ku-}u, vl. 1/1, Mostar - Vrap~i}i kodpi jace, sa ba{tom za sli~nu u Tre-binju ili manju. Ku}a ima 2 poslo-vna prostora u 2 ulaza. Mob.061/301-772.k

TRA@IM ZA iznajmiti namje{te-nu garsonjeru, na potezu Pofali-}i-êngi} Vila. Mob: 063/789-212.k

TRA@IM ku}u ili vikendicu u na-jam ili na ~uvanje na duì period.Odgovara samo selo ili planina napodru~ju ci jele nase biv{e. Tel:065/449-120.

AGENCIJI potrebno vi{e stano-va u Vogo{}i, za poznate kli jente.Mob. 061/579-493.k

AGENCIJI potrebno vi{e stano-va za poznate kli jente. Tel.033/654-793.k

AGENCIJI potrebni stanovi za iz-davanje i proda ju, li jenti pozna-ti.Tel. 061/360-084.k

AGENCIJI potrebno vi{e stano-va u zgradi za iznajmljivan je.Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za pro-

da ju i izdavanje u kantonu Sara-jevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k

POTREBAN dvosoban namje-{ten stan, u Hrasnici, sa gri janjem,internet konekci jom i kablov-skom, na period od 3-4 mjeseca.Tel. 033/225-431, 033/209-955.k

POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznaj-mljivan je.Tel: 061/ 214- 306 i061/437-732.k

IZDAJEM dvosoban li jepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Kat-edrale, stambena zgrada, centralno gri janje, adsl. i telefon,

mjese~na kiri ja 500 KM + reì je.Kontakt: 033/211-101.000

IZDAJEM jednoiposoban stankosevsko brdo. Mob. 066/310-159.sms

IZDAJEM jednoiposoban stanKo{evsko brdo. Mob. 066/310-159.sms

Izda jem jednosoban stan kod So- ci jalnog. Zvati od 9 do 15 mob.Tel: 061/217-804.sms

IZDAJEM jednosoban namje-{ten stan na Ko{evskom brduènskim osobama. Tel: 061/253-382.sms

IZDAJEM jednokrevetnu sobusamcima na Stupu, ci jena 180KM, reì je ura~unate. Tel:033/452-995.k

IZDAJEM nov poslovni prostor40 m2 do po{te na Ba{~ar{i ji ci je-na 450 KM. Tel. 061/925-106.k

IZDAJEM namje{teno garsonje-ru 30 m2 i stan 60 m2 ul. Bjelave.Tel. 061/356-535.k

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan Ilidà-Luàni samcu/ici 400KM + reì je. Tel. 061/177-610.k

IZDAJEM namje{tenu garsonje-ru, centar, Mejta{, za jednu ili dvije osobe, nov samostalan objekat,sa nus prostori jama. Mob.061/869-396.k

2448.k

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan Ilidà-Luàni samcu/ici 400KM + reì je. Tel. 061/177-610.k

POVOLJNO izda jem ku}a, prize-mlje + sprat, 4 sobe, kuhinja,mokri ~vor + nus prostori je, na-mje{teno, strogi centar, Mejta{.Mob. 061/869-396.k

ISTO^NO Sara jevo - Lukavicakod Kneza, izda jem skladi{ta jev-tino ili kompenzaci ja. tel. 060/321-1237 i 033/647-462.k

ISTO^NO Sara jevo, kod Kneza,izda jem Stan 150 KM, privatnaku}a moè namje{ten ili prazan.Tel. 060/321-1237 i 033/647-462.k

IZDAJEM namje{ten stan na Vr-banju{i (Ba{~ar{i ja). Tel. 061/191-

781.k

IZDAJEM vikendicu na Jahori-ni, ekstra lokaci ja. Mob. 066/136-470.k

IZDAJEM jednokrevetnu ili dvo-krevetnu sobu djevojkama zastanovanje. ul. Mula Mustafe Ba-{eski je br. 3/II, Sara jevo. Mob.061/252-663.k

IZDAJEM dvokrevetnu komfor-nu sobu, Bjelave, upotreba kuhi-inje i interneta. Tel. 443-938,062/224-836.k

IZDAJEM sprat ku}e u DonjmVele{i}ima sve zasebno voda, stru- ja, plin i ulaz tek renoviran nam-

je{ten komplet cjena 200 KM.Tel.061/305-132.k

IZDAJEM jednosoban namje-{ten stan u centru grada. Tel.070/203-479.k

IZDAJEM komfornu sobu studenticama ili zaposlenoj eni strogi Centar. Tel. 063/931-407.k

IZDAJEM garaù kod Drveni jemosta. Mob. 061/157-677 i033/218-490.k

IZDAJEM dvoiposoban namje-{ten stan sa centralnim gri ja-njem, II sprat, internet, Trg He-ro ja. Tel. 544-863, 061/809-336.k

IZDAJEM jednosoban namje-{ten stan, Marin dvor. Mob.066/775-459.k

IZDAJEM sobu sa gri janjem ka-

blovska tv kod Hitne pomo}i mu-{karcu zaposlenom. Tel. 033/659-895 i 062/619-677.k

LJEKARIMA na speci jalizaci ji ilibra~nom paru, izda jem dvosobannamje{ten stan. Mob. 061/871-218.k

IZDAJEM garaù na du i period,Radi}eva, kod BBI. Mob. 061/388-858.k

IZDAJEM dom odmora i oporav- ka u prirodi u Ledi}ima, 8 leà ja,kamin sala, dnevni boravak, ku-hinja, sanitari je. Mob. 061/131-726.k

IZDAJEM namje{tenu garsonje-ru za jednu osobu, Donji Vele{i-}i, poseban ulaz, centralno gri ja-

nje. Mob. 061/530-045.k

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan na Alipa{ino B faza, 300KM. Tel. 061/842-989.k

IZDAJEM garaù, ul. Patriotskelige, preko puta pi jace Ciglane.Mob. 061/593-730.k

IZDAJEM dvosoban stan kodRTV doma. Zainteresovani mogupozvati bro jeve 542-743 i 065/217-372.k

IZDAJEM garaù u centru ul. Jo-sipa Vaca{a, blizu austrijske ambasade. Mob. 062/556-476.k

MARIJIN dvor, kancelari je 100m2, renovirano, eta`no, II kat,povljno. Mob. 061/350-448.k

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan na obani ji, ci jena 300 KM+ reì ja. Mob. 061/209-334.k

IZDAJEM garaù u Papagajci.Mob. 061/140-442.k

IZNAJMLJUJEM namje{tenstan u centru strancu ili zaposle-nom br.paru. Tel: 062/169-663.k

IZDAJEM garaù, povoljno, Bu-levar M. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k

IZDAJEM trosoban namje{tenstan, kod okretaljke Jezero. Tel.442-998, 061/525-795.k

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan, centar. Mob. 061/654-738,0627562-244.k

IZDAJEM manju ku}u, praznu,bez gri janja, B. potok, Sisovi}a 39.Tel. 618-384.k

IZDAJEM namje{tenu garsonje-ru, Trebevi~ka 64, N. Sara jevo.Mob. 062/203-680.k

IZDAJEM dvosoban namje{tenstan, privatna ku}a, poseban ulaz,Vraca. Tel. 033/972-299.k

IZDAJEM garaù na Grbavici I,kod {kole, Grbavi~ka. Mob.062/623-640.k

IZDAJEM pos. prostor, Ferha-di ja 17 m2, kiri ja za godinu una-pri jed. Mob. 062/959-129.k

U CENTRU izda jem sobu, cen.gri janje. Tel. 207-534.k

IZDAJEM dvosoban prazan stan,tram. stanica 100m. Tel. 695-364.k

IZDAJEM jednosoban namje-{ten stan, gri janje,. Tel. 062/692-255.k

SOBA studenticama, I god. studia,kod Holiday Inna, prekoputakampusa. Tel. 00387/62-279-428,00387/33-214-595.k

IZDAJE se soba sa upotrebomkuhinje, centralno gri janje blizufakulteta, tramvaj. Tel: 063/454-517. k

IZDAJEM 2 poslovna prostora uzgradi Papagajka povr{ine 40 m2

drugi 20 m2. Tel. 033/535-165 i061/141-676.k

POSLOVNI prostor zgrada Lori-sa, 70 m2, I sprat, 700 KM, pos.prostor u Hrasnom, Dàmijska,250 m2, V sprat, sve novo luksu-zno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM luksuzno opremljenapartman 120 m2, lokaci ja 300 mod OHR-a, priklju~ak interneta,kablovska i mjesto za parking.Apartman se izda je isklju~ivostrancima. Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na duè vri jeme, 2 kupatila, 2balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske li-ge 46. Mob. 061/744-523.k

IZDAJEM poslovni prostor 15 m2

u Centru grada. Tel: 757-908.k

IZDAJEM manju garsonjeru.

Tel. 033/204-706.k

IZDAJEM namje{ten stan, priva-tna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k

IZDAJEM dva jednosobna polu-namje{tena stana, na Bistriku,ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258,225-632.k

IZDAJEM prostor za nadogra-dnju nokti ju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k

SLA TINA kod porodili{ta Jezero,pos. prostor pogodan za ssve na-mjene, 190 m2, 2.500 KM/m2.Mob. 061/170-254.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJEM garaù u Vogo{}i Ul.Partizanskog odreda Zvi jezda 32povoljno. Tel. 061/625-309.k

IZDAJEM garaù Dalmatinska11, naselje sunca. Tel. 061/311-258.k

IZDAJEM manji jednosoban stannamje{ten u privatnoj ku}i strogi centar. Tel. 061/904-465.k

IZDAJEM jednokrevetnu namje-{tenu sobu u blizini hotela Bristolcentralno gri janje, kablovska TV.Tel. 033/652-293.k

IZDAJEM stan privatna ku}aposeban ulaz, Hrasno. Tel.061/555-900.k

IZDAJEM namje{ten trosobanstan, na duì period, Dobrinja II.

Tel. 619-075.kIZDAJEM li jepo sre|en dvowso-ban stan, Grbavica, blizu @eljinogstadiona. Mob. 061/764-022.k

IZDAJEM li jepo namje{ten jed-nosoban stan, sa parking mjestomu centru. Mob. 061/812-046.k

GARA@U izda jem, ci jena po dogovoru, Dalmatinska 11. Mob.061/311-258.k

IZDAJEM dvoiposoban namje-{ten stan, 69 m2, parno gri janje,300 KM, Saraj polje. Tel. 212-022,061/502-773.k

IZDAJEM garaù, centar grada,[trosma jerova. Tel. 200-227,061/908-587.k

JEDNOIPOSOBAN stan na Vi-{njku namje{ten plinsko grianjepreko puta hotela Belveder. Tel.066/801-737.k

IZDAJEM garsonjeru, sve podogovoru, poseban ulaz, osebnostru ja, I. Samakovli je 155. Tel.242-378, 060/319-13610.k

IZDAJEM dvosoban stan, namje{ten, zaposlenim, mogu}nost 2spava}e sobe, Marin Dvor, kodDoma pisaca. Tel. 033/651-423,061/524-845.k

IZDAJEM pos. prostor 25 m2, Ze- lenih beretki 12. Mob. 061/252-663.k

IZNAJMLJUJEM namje{ten je-dnosoban stan kod stadiona Ko-

{evo, pogodan za 2. studenta-ice.Mob. 061/553-683.k

IZDAJEM namje{ten jednoso-ban stan, centar Mejta{. Tel.061/323-511.k

IZDAJEM stan prazan dvoso-ban, 100m od tramvajske stanice.Tel. 033/695-364.k

IZDAJEM pos. prostor 60 m2, e-kalu{a 10. k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jar-noj porodici ili studentima. Tel:655-787 ili 061/778-245.k

BA[ÂR[IJA, trosoban 75 m2,renoviran, namje{ten, eta`no, zaposlenim. Mob. 061/350-448.k

IZDAJEM komfornu sobu na

Mejta{u, iznad pi jace Markale,ènskoj osobi. Tel. 225-747,063/947-075.k

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA



mali Oglasi OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.32

IZDAJEM garaù u Trnovskoj 4Kova~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM garaù, privatna ku-}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

HRASNO, A. lipa, 12 sprat (zadnji), 53 m2, renoviran, 115.000KM, Marin dvor, K. Tvrtka, 96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2. Mob.062/383-064.k

JEDNOSOBAN 35 m2, adaptiran,1 kat, N. Sara jevo, ul. Igmanska,76.000 KM, mogu} dogovor. Mob.061/375-787.k

DOBRINJA V, S. Filipovi}a, pot-krovlje, 77 m2, 1.500 KM/m2, Do- brinja III, Trg Sar. olimpi jade, 30m2, 2 sprat, 1.800 KM/m2. Mob.062/383-064.k

PRODAJEM imanje u Pazari}uResnik povoljno. Tel. 060/319-

2255.kHRASNO, 38 m2, suteren, dobrostanje, 65.000 KM, Centar, E.Mulabdi}a, 93 m2, potpuno i luk-suzno adaptiran, 2 sprat, 3.000KM. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM dvosoban stan 57m2 na C.vili, Paromlinska, 2001.g.,125.000. Tel. 061/147-324, iza 16h

PRODAJE se komplet adapti-ran i namje{ten dvosoban stan naKo{evskom brdu, MuhamedaHadzi jahica 18, 89000 KM.061220756 ili Tel: 063/360-084..sms

PRODAJEM jednoiposoban stanKo{evsko brdo. Tel: 066/310-159.sms

DOBRINJA 2, garsonjera 28 m2,lift, plin, centralno gri janje, pvcprozori, blind vrata, ci jena po dogovoru. odmah useljiva. Tel:066/235-385.sms

Breka. Proda ja trosobnog stanana II spratu, 78 m2 + 6 m2 balkon.Tel: 061/205-705.sms

OREBIC stan 55 m2 sa oku}nicom,opremljen 300m od mora 85000eura, Tel: 0038520713793.sms

PRODAJEM jednoiposoban stanKo{evsko brdo. Tel: 066/310-159.sms

PRODAJEM ku}u na Vla{i}uBabanovac vlasni{tvo 1/1. Tel.061/977-277.

ZEMLJI[TE Poljine 1800 m2. 3asfaltna svi priklju~ci. Tel.062/619-361.k

37 m2 Ko{evo Centar strogi 2sprat. 90.000 KM. Tel. 062/619-361.k

46 m2 Novo jednoiposoban90.000Km. Pionirska dolina. Tel.061/619-361.k

MARIJIN dvor 84 m2 AugustaBrauna Visoko prizemlje. 300.000KM. Tel: 062/619-361.k

36 m2 Vi je}nica 3 sprat Brodac 2.85.000, Tel. 062/619-361.k

STAN na Otesu ul. Trg Ote{kogbataljna 6 spr. 77 m2 garaà 17m2=90.000 KM. Tel. 063/034-355.k

DOBRINJA C-5, E. Cocali}a, 56m2, 2 sprat, 1.400 KM/m2, Dobri-nja I, Trg sabora bosanskog, 2sprat, 76 m2, odli~no stanje, 1.250KM/m2. Mob. 062/383-064.k

KU]A Pofali}i p + 1 na 350 m2

placa. Tel. 061/299-911.k

HRASNO 53 i 65 m2, Mojmilo 55m2, Dobrinja 55, 68 i 89 m2, No-vo Sara jevo 35 m2, Isto~no Sara-

jevo 60 i 80 m2, Vraca 73 m2. Mob.066/488-818.k

MARIN Dvor, K. Tvrtka, 1 sprat,128 m2, uknjièn, (140 m2 fizi~ki),2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

DVOSOBAN stan 55 m2, Dobri-nja I, 1 kat, 75.000 KM i dvoipo-soban 73 m2 Vraca, Tranzit, novogradnja, 128.000 KM. Mob.065/294-840.k

PRODAJEM dvosoban stan 65m2, bez ulaganja, ul. Zma ja odBosne 36/7. Mob. 061/566-689.k

PRODAJEM povoljno zemlju naNi{i}koj visoravni, 1/1, {uma je- lik. Mob. 061/483-262.k

PRODAJEM garaù 12 m2, vl.1/1, centar, Kranj~evi}eva ispodKonzuma. Mob. 061/869-396.k

DVOSOBAN 58 m2, Alipa{ino, B.Zenuni ja, 4 kat, 95.000 KM. Mob.061/320-439.k

OTOKA, D . Bi jedi}a, gra|. plac,sa devas. objektom, 1120 m2, uzcestu, 550.000 KM. Mob. 066/801-711.k

DVOSOBAN, adaptiran, namje-{ten, D`. bi jedi}a, 53 m2 + balkon+ ostava, 105.000 KM. Mob.066/801-737.k

CIGLANE, trosoban, cen. gr. 80m2 + ostaba, balkon, namje{ten,200.000 KM. Mob. 062/619-361.k

CENTAR, J. Vanca{a, 1 sprat, 85m2, 270.000 KM, Centar, Muve-kita, adaptiran, dvoeta ni, 3 sprat,67 m2, 165.000 KM. Mob.065/819-136.k

KU]A u Luànima 260 m2, oku-}nice 500 m2, 350.000 KM. Mob.062/959-129.k

DVOIPOSOBAN 66 m2, Alipa{i-no, 13 kat, 108.000 KM. Mob.061/320-439.k

PRODAJEM stan 71 m2, strogicentar. Mob. 061/398-420.k

PRODAJEM povoljno garaù ucentru grada - Mari jin dvor, ul.Kranj~evi}eva, 12, 5 m2, vl. 1/1,grunt, ispod Konzuma. Mob.061/869-396.k

PRODAJEM 700 m2 gra|evin-skog zemlji{ta u Nedàri}ima, ul.Branislava Nu{i}a br. 46. Mob.061/191-521.k

PRODAJEM staru Bosansku ku-}u u Starom gradu. Mob. 062/153-603.k

PRODAJEM ve}u ku}u na tri ni-voa sa zemlji{tem od 1.117 m2 Ili-dà. Tel. 440-747 i 064-4484-083.k

STAN u centru Vogo{}e, 113 m2,ci jena 1050 KM/m2, petosoban,dvoeta`ni. Tel. 061/733-956.k

KU]A Kova~i 150 m2 garaà ba-{ta 250 m2. Tel. 061/299-911.kCENTAR 75 m2, 80 m2, 147 m2, 79m2. Tel. 061/299-911.k

CIGLANE 79 m2, H. Kulenovi}a.Tel. 062/758-330.k

BREKA 105 m2, dvoeta`ni 79 m2

48 m2. Tel. 063/157-832.k

STAN ^. Vila 96 m2, 60 m2.Tel.063/157-832.k

STAN ~etverosoban (94 m2 + 42m2), sa dva wc i terasom. Tel.061/733-956.k

EKSTRA povoljno - ku}a i 1, 5dunum zemlje u Blaù ju, papiriuredni, ci jena 65.000 KM. Mob.061/913-140.k

U KONJICU 3, 5 dunumagra|evinsko stru ja voda put vi-kendica vo`njak. Tel. 062/688-971.k

PRODAJEM jednosoban stan,40 m2 na Grbavici I. Mob.061/098-582.k

DALMATINSKA Centar stan121 m2 vp. Mogu}a stambenopos. kombinaci ja. Tel: 033/221-533.k

PRODAJEM dvoiposoban stan74 m2, II sprat, kod doma armi-

je. Tel. 445-370. posli je 15 sati.k

TOPAL Osman Pa{e 66 m2 1.

sprat, kancelarijski prostor. 700KM.

MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dvastana, 96 m2, 1 sprat, 2.200KM/m2 i 128 m2, 1 sprat, 2.000KM/m2. Mob. 062/383-064.k

DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7sprat, 77 m2, 105.000 KM. Mob.062/383-064.k

ISTO^NO Sara jevo - Lukavicakod Kneza, proda jem malu ku}usa zemljom. Tel. 060/321-1237 i033/647-462.k

PRODAJEM stanove, trg Hero- ja, hrasno. Mob. 060/321-1237033/647-462.k

BREKA, proda jem stan, 3 sprat,70 m2, I. Mu jezinovi}a, 180.000

KM. Mob. 062/316-379.k

DVOSOBAN stan 60 m2, dva bal-kona po 40 m2 + WC + odvo jenokupatilo, kod stanice Pofali}i,128.000 KM. Mob. 061/205-000.k

CENTAR, Skenderi ja, 75 m2, cen.grij. lift, balkon, 82.000 eura.Mob. 061/205-235.k

STAN 160 m2, potpuno renoviran,strogi centar. Mob. 062/766-946,iza 16 sati.k

KU]A, ul. Sara jevskih gazi ja 7,Stari Grad. Tel. 240-895.k

PRODAJEM ku}u s oku}nicom,Hladivode, Stari Grad. Tel.061/534-319.k

PRODAJEM dva jednosobna sta-

na po 36 m2 u istoj zgradi i na istom spratu na trgu hero ja ili mijenjam za odgovara ju}i ve}i.Mob. 061/337-764.k

DVOSOBAN konforan stan, 59m2, 2 balkona + podrum, I sprat,ul. Adema Bu}e. Mob. 061/552-163.k

POVOLJNO proda jem ku}u odkamena na Pelje{cu, Sreser, 120m2 + 750 m2 oku}nice. Tel.033/812-434.k

PRODAJEM ~etverosoban stan91 m2 sa 100 m2 ba{te, Ilidà-Pejton. Tel. 455-715.k

PRODAJEM trosoban stan 86m2, M. Ti ta 60/I. Mob. 061/255-885.k

PRODAJEM dvoiposoban stan,69 m2, renoviran, 5 sprat, Alipa-{ino, S. Fra{te, povoljno. Tel. 442-998, 061/525-795.k

PRODAJEM ku}u, ul. Travni~ka.Tel. 033/611-882.k

CENTAR strogi, Titova, 4, 5 stan,atraktivan, 146 m2, za stanovanjei pos. aktivnosti, ci jena po dovo-goru. Mob. 061/893-105.k

PRODAJEM stan-ku}u 212 m2,dvoeta`no sa parkirali{tem, A.Hangi ja 82, K. Brdo . Mob.061/255-885.k

DOBRINJA II, ~etverosoban stan103 m2 + 2 balkona, dva kupati-la. Mob. 061/259-878, 614-614.k

PRODAJEM dvosoban stan, Cfaza Alipa{ino polje, ul. Bosanskabr. 1, 59 m2 po 1.200 KM/m2.Mob. 062/215-030 ili 061/235-257.

ÊNGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a,56 m2, 5 sprat, 1.800 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

CIGLANE, Husrefa Redì}a/ A.Hume, 79 m2 + 2 lo|e + 2 ostave,funkcionalan, useljiv. Mob.061/214-856.k

GRBAVICA 1, Grbavi~ka, odli-~an, jednosoban 40 m2, sre|en,centralno, 1 sprat. Odmah useljiv.Mob. 061/214-856.k

OTOKA, ul. `rtava fa{isma, 39m2, sre|en, funkcionalan, Lo|a, 6m2, IV sprat, lift. Mob. 061/214-852.k

VIKENDICA sa placem za ku}una dobrom mjestu, svi priklju~cido placa, fiksno 20.000 KM, Mi-{evi}i. Mob. 061/268-442.k

PRODAJEM stan 72 m2, ul. Mu-se ]azima ]ati}a br. 18/III. Tel.033/458-700 i Mob. 061/906-641.k

GRBAVICA, troiposoban stan85 m2, renoviran, sa garaòm.Mob. 061/964-797, 033/617-742.k

PRODAJEM stan, atraktivan,povoljno, 2 balkona. Tel. 066/843-158.k

PRODAJEM trosoban stan 70m2, 1 sprat, Hrasno, Ale ja Lipa.Tel. 445-371, iza 15 sati.k

GRBAVICA, ul. grbavi~ka, dvo-soban stan 59 m2, IV sprat, dvabalkona, vl. 1/1, ci jena 1.450KM/m2, zbog selidbe, hitno. Mob.061/139-592.k

PRODAJEM dvoiposoban stan74 m2, 2 sprat, kod Doma armi je.Tel. 445-371, iza 15 sati.k

PRODAJEM stan 52 m2, na Ali- pa{inom polju, moè i zamjena zaBanja Luku. Tel. 542-668.k

POVOLJNO proda jem dvi je ku-}e kod OHR-a i stan na Ko{ev-skom brdu, 42 m2. Mob. 061/136-705.k

PRODAJEM stan na Ko{evskombrdu 42 m2, 82.400 KM, drugisprat, ekstra stanje. Mob.061/136-705.k

PRODAJEM dvosoban stan 57m2, Kolodvorska, neboder kod So- ci jalnog. Mob. 061/905-212.k

BA[ÂR[IJA, rpoda jem ku}u.Tel. 665-966, 061/199-845.k

[VRAKINO selo, jednosobanstan 33 m2, u blizini Merkatora.Tel. 618-384.k

PRODAJEM stan 72 m2, Ul. Mu-se ]azima ]ati~a 18/III. Tel.033/458-700, 061/906-641.k

PRODAJEM useljivu ku}u u Bu-sova}i 200 m2, 25.000 eura. Tel.061/176-730.k

PRODAJEM jednosoban stan 40m2, Grbavica I. Tel. 061/098-582.k

PRODAJEM stan na Vojni~kompolju 48 m2, II sprat. Tel. 061/170-218.k

DALMATINSKA Centar, stan121 m2, visoko prizemlje, mogu-}a stambeno poslovna kombina-ci ja. Tel. 033/221-533.k

PRODAJEM stan na Ko{evskombrdu, 42 m2, 82.400 KM, II sprat,extra stanje. Mob. 061/136-705.k

MUSE ]azima ]ati}a, 57 m2,dobar trosoban, terasa, tavan samogu~no{}u pro{irenja. Mob.061/214-852.k

PRODAJEM dvosoban stan ustrogom centru, M. dvor, ul. Do-lina 4/IV, 68 m2. Mob. 061/897-

720.kPRODAJEM stan na DobrinjiIV, extra sre|en, 52 m2. Mob.061/510-371.k

PRODAJEM stan na Alipa{inompolju A faza 39 m2. Tel. 061/203-900.k

ALIPA[INO P, S. Fra{te 67 m2, 5sprat, 1.400 KM/m2. Mob.062/383-064.k

ÊNGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5 sprat, potpuno adaptiran,1.950 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM se stan Ilidà- Pej-ton 61 m2 ci jena povoljna. Tel.061/284-875.k

STAMBENO poslovni prostor dim.12x8 parking 422 m2 novogradnja

Ilidà. Mob: 061/552-542.kVI[E gra|. placeva na podru~jugrada od 500 m2 Tel. 061/299.-911.k

CENTAR, M. Kantardì}a, 27m2, 4 sprat, 63.000 KM. Mob.062/383-064.k

POLJINE, zemlja 8 + 2 duluma,pogodna za gradnju, povoljno.Mob. 066/669-696.k

MALE[I]I donji, dva duluma ze-mlje pod vo}em, moè i gradnja,voda, stru ja, put, povoljna. Mob.061/217-897.k

PRODAJEM ku}u hitno, prize-mlje + sprat + potkrovlje + ba{ta350 m2, urbanisti~ka + gra|evin-ska dozvola, voda, stru ja, 29.000

eura. Abdurahmana Muharemi- je br. 76, naselje Bare.k

PRODAJEMvikend ku}u sa oku-}nicom oko 1800 m2 garaòm, po- tokom priklju~cima. Tel. 543-043.k

PRODAJEM dvosoban stan naDobrinji 3, ci jena 75.000 KM.Tel. 061/146-298.k

PRODAJEM stan 85 m2, KraljaTvrtka, I sprat. Tel. 063/025-896.k

PRODAJEM trosoban stan sa 2balkona, ekstra lokaci ja, pogodanza sve namjene. Tel. 070/203-976.k

DONJE Ciglane, Trg Merhemi}a,95 m2, trosoban, vrt 50 m2, reno-viran, pl. eta`no, 3.000 KM/m2.Mob. 061/899-209.k

ALIPA[INO polje, N. Smailagi-}a 58 m2, dvosoban, 6 sprat,75.000 KM. Mob. 061/150-519.k

GRBAVICA II, H. emerli}a, 53m2, dvosoban, 6 sprat, lift, plin,95.000 KM. Mob. 061/247-777.k

KO[EVSKO brdo, B. Begi}, 49m2, dvosoban, VP, cen. gr. 1.800KM/m2. Mob. 066/340-748.k

DVOSOBAN, Hrasno, 4 kat, 52m2 + balkon + ostava, lift, ni je neboder, 102.000 KM. Mob.066/801-737.k

MALTA, Paromlinska, 1 sprat, 61m2/2.000 KM, Soci jalno, Loì-

oni~ka, 16 sprat, 71 m2

, 121.000KM. Mob. 065/819-136.k

ILID@A, Vrtovi rivi jere, 74 m2,novogradnja, 2 sprat, cen. gr.69.000 eura. Mob. 066/801-711.k

KO[EVSKO brdo, Juki}eva, 87m2, 2 sprat, dvostrano or jentisan,180.000 KM. Mob. 062/619-361.k

KO[EVSKO brdo, N. Hadì ja-hi}a, 2 sprat, 48 m2, 74.000 KM.Mob. 063/034-355.k

ÊTVEROSOBAN stan, Kale-mova, 3 kat, 78 m2, useljiv, eta`.gri janje, 175.000 KM. Mob.061/320-439.k

STAN, centar, 47 m2, proda jem.Mob. 061/481-619.k

ÊNGI] V. Dèmala Bi jedi}a, 53m2, dvosoban, 3 sprat, cen. gr. bal-kon, 1.750 KM/m2. Tel. 033/956-098.k

ALIPA[INO P. N. Smailagi}a 67m2, dvoiposoban, 8 sprat, dvos- tran, balkon, 1.250 KM/m2. Mob.062/295-919.k

DOLAC M. M. Maruli}a 64 m2,dvoiposoban, 1 sprat, 2 balkona,2.300 KM/m2. Tel. 711-665.k

PRODAJEM ku~u i dulum zemlje,ci jena po dogovoru, Ul. Remze ah-metovi}a 250. Tel. 062/295-492.k

STUP, novogradnja, 36 m2, 7sprat, 53.000 KM. Mob. 061/526-243.k

PRODAJEM stan 66 m2, veomapovoljno, Ul. Avde Jabu~ice, mo-

è i zamjena za Trebinje, bez po-srednika. Tel. 033/810-572,061/438-855.k

PRODAJEM dvosoban stan 53 m2

sa centralnm gri janjem, Otoka,Grada~a~ka. Tel. 061/319-540.k

PIONIRSKA dolina, novogra-dnja, 69 m2 + parking, trosoban.Tel. 033/222-508.k

TRI dunuma zemlji{ta na Polji-nama za ku}u na na jatraktivnojlokaci ji. Tel: 061/141-548.k

BJELAVE, kod bolnice Ko{evo,proda jem jednosoban stan 33 m2,2.200 KM/m2. Tel. 060/312-1318.k

PRODAJEM zemlji{te u êlebi-}ima kod Konjica. Tel. 036/730-105.k

VRLO povoljno proda jem ze-mlje 960 m2 na Palama 800 m iz-nad Simpa. Mob: 061/571-129.k

PRODAJEM ~etverosoban stan,Kvadrant, ^. Vila i troiposobanstan kod Merkatora, ul. Loìoni-~ka, N. Sara jevo. Tel. 033/677-582,064/4345-441.k

PRODAJEM ili mi jenjam ~etve-rosoban stan u centru, ul. M.M.Ba{eski je br. 3, kod Vje~ne vatre,za jednosoban uz doplatu, centar.Mob. 061/252-663.k

PRODAJEM stan 52 m2, Alip.po -lje, namje{en, 5 sprat, u odli-~nom stanju, Trg nezavisnostibroj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310

Me|ugor je.kPRODAJEM garsonjeru u [vra-kinom, 29 m2, ci jena 60.000 KM.Mob. 062/870-389.k

PRODAJEM vikendicu u Vlako-vu, novogradnja, 130 m2, oku}ni-ce 1.000 m2, 70.000 KM. Mob.061/170-254.k

VRATNIK, ispod kasarne Jajce,ku}a 70 m2, dvi je etaè sa 345 m2

placa, povoljno, hitno. Mob.065/061-966.k

PRODAJEM stan 60, 80 kva-drata u Mostaru, naselje Zalik,useljen 2006 g. papiri 1/1, ci jena95.000 KM. Telefon 061/780-567,fele ef¡yahoo.com

STAN, centar, 40 m2 i 47 m2, Gr-bavica, 52 m2, 1.800 KM/m2. Mob.061/865-011.k

DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1sprat, 68 m2, 1.600 KM/m2, Dobri-nja III, Trg Sara jev. olimp. 33 m2,1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

STANOVI proda ja: Mari jin Dvoru Kralja Tvrtka, 96 m2, I sprat, eta-`no gri janje stru ja/plin, pogodan iza poslovni prostor. 061/183-211.k

PRODAJEM vikendicu 70 m2 uGlavati~evu-centar, prizemlje,dvi je garaè, terasa, oku}nica.Mob. 061/146-147.k

STARI Grad, Dugi Sokak, troso-ban stan 81 m2, 200.000 KM. Tel.066/024-042.k

POVOLJNO proda jem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k

PRODAJEM adaptiran dvoso-ban stan, 56 m2, Dobrinja III.Mob. 061/132-488.k

PRODAJEM ku}u na Jablani-~kom jezeru. Tel: 061/875-291.k

PRODAJA

PONUDA



PRODAJEM gra|. zemlji{te koddàmi je, na Plandi{tu-Ilidà,1.260 m2, 59.000 KM. Mob.061/170-254.k

PRODAJEM vi{e ku}a u Kanto-nu u Sara jevu razli~itih lokaci jai kvadratura.Tel: 061/415-786.k

PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u,Makarska rivi jera, prvi red odmora 5m, 185 m2, 2 etaè, 4 sobesa terasama i kupatilima. Tel.033/445-612.k

PRODAJEM stan u velikoj ale ji,75 m2, 105.000 KM, 60 m2 podrum(vila), vl. 1/1. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i-}a, prizemlje, 48 m2 + 80 m2 ba{ta,137.000 KM. Mob. 061/143-076.k

PRODAJEM povoljno dvosobankonforan stan 59 m2 Geteova.Tel: 066/864-478.k

IMANJE GRDONJ: parcela 31.000m2 sa 3 ku}e i parcela 800 m2 Bru-sulje, Vikden ku}a Pale Potoci Kri-va~e Brezik. parcela 4.000 m2 Ka-sindo -Lukavica parcela 30.000 m2

Tilava Lukavica [email protected]. Tel. 066/488-818.k

NOVO SARAJEVO 55, 44 i 35 m2

Hrasno 53 i 65 m2 Vele{i}i 35 m2

Dobrinja 55, 68 i 89 m2 Ilidà 55mMojmilo 55 m2. www.neras?te-ol.net. Tel. 061/375-787.k

PRODAJEM stanove Dobrinja I55 m2 74.000 KM, Vraca- Tranzit- 73 m2 115.000 KM, Ko{ev. Brdo31 m2 43.000 KM, Isto~no Sara je-vo 60 m2 80.000 KM, [email protected]. Tel. 065/294-840.k

NOVOGRADNJA ul. Parolinskaêngi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k

NOVI Grad, A. Polje, dvosoban58 m2, 5 kat, i dvoiposoban 64 m2,9 kat. Mob. 061/317-731.k

PRODAJEM ku}u u g. Hotonju85 m2, prizemlje + potkrovlje, 750

m2

oku}nice, stru ja, plin, tel. voda,cen. grij. Mob. 062/105-901.k

KU]A sa placem, ul. Bulbulina,ku}a J. Avde, ku}a Alfakovac.Mob: 061/311-478.k

LIJEPA ku}a na Mihrivodama130 m2, gara a 25 m2, ba{ta 400 m2,180.000 KM. Mob. 061/262-336.k

PRODAJEM imanje, Pazari}-Resnik, povoljno. Mob. 060/3192255.k

PRODAJEM vikendicu u Vlako-vu, novogradnja, 130 m2, oku}ni-ce 1.000 m2, 70.000 KM. Mob.061/170-254.k

NEUM, dvosoban stan sa opogle-dom na more, 55 m2 i ku}a u Ore-bi}u sa 500 m2 placa. Mob.

061/317-731.k

PRODAJEM garaù, Dobrinja,povoljno, N. Petrovi}a 10. Mob.061/847-959.k

PRODAJEM jednosoban stan 40m2, na Grbavici I. Mob. 061/098-582.k

MARIJIN Dvor, V. Peri}a 2/3, 106m2, trosoban stan, dva mokra~vora, dvostrano or jentisan, po-voljno. Mob. 062/254-859.k

PRODAJEM stan 69 m2, X sprat,A. polje, C faza. Mob. 061/537-152.k

SOKOLOVI] Koloni ja, stan na3 etaè + ba{ta, djelimi~no adap-tiran, 115.000 KM. Mob. 061/170-

254.kPOVOLJNO proda jem stan 54m2, u Hrasnici. Mob. 062/229-677.k

PRODAJEM staru bosansku ku-}u sa oku}nicom, 175 m2, Mihri-vode 45. Mob. 061/299-653.k

STAKLENI sto 100x100 cm, sametalnim postoljem. Mob.062/858-258.k

PRODAJEM dje~i ji drveni krevetsa jogi jem, fiksno 50 KM. Mob.061/700-788.k

PRODAJEM nov kau~ crvenebo je. Tel. 061/211-508.k

PRODAJEM 2 ormara stara 6mjeseci, novi. Tel. 033/665-091.k

PRODAJEM personalni ultralaptom Think Pad Lenovo x220.Tel. 201-439.k

RENAULT Rapid 1, 4, benzin,put. vozilo, 97. god. registrovan do8/2013. god. cen. brava. Mob.061/219-909.k

PRODAJEM Alfu 146, TvinSpurk, 2000 godina, ni je regis-trovana,

ci jena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM [kodu Fabi ju, 2002.godina, prvi vlasnik. Mob.061/483-262.k

PRODAJEM Ford fiestu 1, 41993. godinu registrovana januar2014. god. Tel. 061/350-156.k

PRODAJEM Opel Kadet 1988godina, ni je registrovan. Tel. 214-090.k

ALFA 159 2, 4 JTD, Alfa GT,Smart, Dizel, Megan II Reno 1, 616V. Mob. 063/405-987.k

DIJELOVI za zastavu 101, bal-konska vrata i prozori, {olja, bo-

jler. Mob. 061/530-314.k

PRODAJEM Zastavu 128 u veo-ma dobrom stanju povoljno. Tel.033/668-460.k

PRODAJEM [kodu felici ja, 99.god. 75 km, 4 vrata, 120.000 km,odli~no tehni~ko stanje, dosta no-vih di jelova. Mob. 061/388-858.k

OPEL Corsa 1, 2 benzin, 98. god.Mob. 061/375-168.k

KOMBI Citroen, povi{eni, putni-~ki, registrovan, u dobrom stanju,moè zamjena za manji auto.Mob. 061/268-442.k

ALFA romeo 145 1, 6 god. 1996.benzin, plin. Tel. 062/257-789.k

POLO 1.4 TDI 2003. full opremacrni metalik pre{ao 177.500. Tel.066/376-807.k

PRODAJEM monta`ne tribine~eli~na konstrukci ja trajno za{ti-}ena 320 sjedi{ta. Tel. 610-151.

2455

PRODAJEM bukova iscjepanadrva 75 KM/1m. Tel. 061/691-621.Edin.k

PRODAJEM stajsko gno jivo.

Mob: 061/515-235.kPRODAJEM plinsku pe} Eminai plinski {poret i {poret na drva.Tel. 062/480-365.k

PRODAJEM plinsku u odli~nomstanju pe} moè na zid i u dimnjakci jena 100 KM. Tel: 061/553-633.k

ZBOG zatvaranja salona, vr{imraspoda ju vjen~anica, povoljno.Mob. 061/106-540.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2do 4m i raznog drugog

drve~a. Tel. 066/092-978.k

PRODAJEM povoljno pelene zaodrasle br. 3. Tel. 612-776.k

PRODAJEM kacu i lulu od kaza-na za pe~enje raki je. Tel. 061/367-103.k

PRODAJEM skoro novu bunduod nerca br. 40. Tel: 033/203-594.k

PRODAJEM cvi je}e drvo ìvota,vosiko 2 m2, ci jena povoljna. Tel.612-526.k

PRODAJEM {ubaru i okovratnikpolarna lisica. Tel. 033/648-321.k

PRODAJEM braon bundu br.38. Tel. 033/648-231.k

PRODAJEM nova invalidska ko-lica, cjena po dogovoru. Mob:061/199-328, od 8-13 sati. k

PRODAJEM sjedi{ta i druge dje-love konbi ja I2. Tel. 061/367-103.k

DJELOVI auto zastava 101 bal-

konska vrata. Tel. 061/530-314.kPRODAJEM djelovi konbi ja 12Folcvagen. Tel. 061/367-103.k

PRINT ma{ina Rodin Solvent6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel.553-865, 061/895-017.k

PRODAJEM novu crnu ko`nu jaknu, sa kapulja~om, povoljno,80 KM. Mob. 061/709-772.k

PRODAJEM kvalitetan digitalnitlakomjer, koriste ga ljekari, povoljno, 50 KM. Mob. 061/709-772.k

PRODAJEM odli~an ruski dvo-gled, pogodan za planinare, lov-ce, 40 KM. Mob. 061/709-772.k

PRODAJEM starinarsko ogle-dalo s mramornim postoljem,plinsku i kerami~ku gri jalicu i sta-ri namje{tej. Mob. 061/916-737.k

PRODAJEM komplet po{tan-skih maraka BiH i HB 1992 -2012.god u albumima. Tel. 061/194-220.k

PRODAJEM [pajz servis za 12osoba, sa seharom, ledi hamiltonRoyal tifani, 1100 KM. Tel. 657-504.k

PRODAJEM bundu ènsku,krzno lisice, uvoz iz Austri je,kratka nova, ci jena 600 KM, za180 KM, dovozim li~no. Mob.061/145-504.k

PLINSKA pe} na priklju~ak nadimnjak ispravna 50Km. Tel.062/827-908.k

STIGLA zima, med je li jek. Mob.061/713-410.k

PRODAJEM plinsku pe}, Ho-landi ja, 6 kw, zidna. Tel. 531-031.k

PRODAJEM proto~ni plinsi bojler, za dimnjak, novi ji. Tel. 531-031.k

PRODAJEM plinsku pe} Eminaza dinjak. Tel. 531-031.k

PLINSKI kombi bojler Valiant,24 kw, fasadni za cen. gri janje, povoljno. Mob. 061/546-018,033/210-534.k

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel: 524-973.k

PRODAJEM ambalaù sara jev-ske pivare, povoljno. Tel. 061/745-

586 Ilidà.k

PRODAJEM ènke belgijskogori ja{a, veterinarski tretirane.Tel. 064 4257291.k

PRODAJEM ski je sa kompletopremom i snoubord. Mob.061/809- 763.k

PRODAJEM 200 kom cigle, ci jenafiksno 100 KM. Tel. 062/315-540.k

PLINSKA pe} 11 kw, proto~ni bojler 5 lit, motori za {krinju i ve{ma{inu. Mob. 061/530-314.k

PRODAJEM 100% efikasnosredstvo za trajno uni{tenje oha-ra i utih mrava u va{em stambe-nom ili poslovnom prostoru. Mob.061/243-891.k

PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne moè se za-

tvoriti poklopac, ci jena po dogo-voru. Mob. 061/653-627.k

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k

PRODAJEM telefon Nokia nov sadvi je kartice 150km. Tel.033/546-766.k

PRODAJEM stomatolo{ki RTGaparat Kgenus Gotzen 2007, is- pravan. Tel: 061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova-~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~is-ta. Tel. 061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki.Tel. 062/326-072.k

KUPUJEM 5-10 dunuma zemlje/obradive povrsine/{ume. Vo-da obavezna. Pla}am max 3000KM/dulum. Tel: 065/449-120.sms

KUPUJEM stare ve{ ma{ine, el.pe}i, friìdere, sve vrste èlje-znog otpada, te posebno potrose-ne akumulatore, dolazim na adre-su isplata odmah, Sara jevo. Tel:061/540-533.sms

DUKA TE kupu jem, zlato lomlje-no, ispravno, {orvane, najboljepla}am do 40e/gr.Isplata i dolazakodmah.Kupu jem i ordenje, sablje,bode e, vojna odlikovanja, srebro.761377500.sms

STARU deviznu {tednju ratnuod{tetu obveznice, isplata odmahci jela BiH. Tel.061/517-897.k

AGENCIJA kupu je stanove zasvo je poznate kli jente. Tel.033/654-793.k

KUPUJEM stare devizne {tednjei dionice po povoljnoj ci jeni.Tel.065/869-608.k

KUPUJEM umjetni~ke slike, fila-teli ju, stari nakit i ostala. Tel.033/456-505 i Mob. 061/214-405.k

KUPUJEM stare satove, zidne,|epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k

KUPUJEM papire saobra}ajnuod kamp prikolice ili sli~nu rasho-dovanu Tel. 061/224 -104.k

KUPUJEM sve vrste dionica ak-ci ja i obveznica sa Sara jevske iBanjalu~ke berze. Tel. 061/188-488.k

KUPUJEM mjenja~ za konbi jaFolcvagena. Tel. 061/367-103.k

KUPUJEM vez sa srmom, suho-zlatice, ~avrme, zidne satove aus- trougarske, demirli je, pe{kune, }i-lime pirotske i sara jevske }ili-mare. Mob. 061/159-507.k

KUPUJEM umjetni~ke slike, sta-rinski namje{taj, sablje, ordenjeZOIl 84 i ostalo. Mob. 061/065-126.K

KUPUJEM sablje, ordenje, pe-{kune, slike, bakarno su|e, }ilimei ostalo. Mob: 061/553-640.k

AGENCIJA kupu je ili izda je sta-nove, uz provizi ju 3/%, isplataodmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara je-vu ili posredu je uz 3% provizi jupri proda ji. Tel. 654-793.k

KUPUJEM japanska i ostala ras-hodovana i havarisana vozila.Mob. 063/459-893.k

KUPUJEM obveznice devizne{tednje i ratne {tete, isplataodmah. Mob. 061/526-918.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2.Tel: 061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {te-dnju Jugo i Privrednu banku,isplata odmah. Mob. 066/723-731.k

POTREBNA djevojka za rad ukaf fe slasti~arni " La Canzona "Uslovi rada i plata pristojni. tel.033/618-855 i 062/445-037.k

POTREBNI saradnici u [ved-skoj katalo{koj proda ji (usloviodli~ni). Mob. 062/940-550.k

RESTORANU, Op{tina S. Gradpotrebna kuharica. Tel. 061/173-835.k

POTREBNA mla|a osoba, bezobaveza za pomo} staro joj pokret-noj osobi. Mob. 062/805-115.k

Potrebna èna, sa poznavanjemfrancuskog jezika, za ku}ne poslo-

ve u gradi}u na Azurnoj obali.Stan i hrana obezbje|eni, plata podogovoru. Samo ozbiljne ponude.Kontakt: [email protected]

POTREBNE radnice za rad za ro-{tiljem u }evabdìnici u Zenici,moè i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k

POTREBNO vi{e komerci jalista,spoljnih saradnika u svim grado-vima BiH za rad u magazinu Ex-pert. Tel. 033/717-061.k

ISKUSAN radnik traì zaposlenjena marketingu u administraci ji tr-govina sa znanjem jezika ra~u-nara. Tel: 066/999-012.k

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

OSTALO

VOZILA

TEHNIKA

NAMJE[TAJ

mali Oglasi OSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 33

Po{tovani ~itaoci,

Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije moète predati na slijede}im lokacijama:

OSLOBO\ENJE

STR AXEL

Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

STR KIOSK DENI

Grada Bakua dd, Sarajevo

STR ENKO

Bulevar branilaca Dobrinje bbDobrinja kod Merkatora, Sarajevo

STR PALMATrg heroja bb, Sarajevo

STR MUMI

Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR KIOSK DIDI

Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

TC MERKUR Otoka

Duhanpromet d.o.o.Prodavnica br. 58

Zlatka Vukovi}

Opine 19, Mostar

STR E&A SHOP

Alipa{ina bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDAGrbavi~ka bb, Sarajevo

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1

Hadèli bb, Hadì}i

PLAN PLUS d.o.o.

M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI

Londà bb, Zenica

MARS d.o.o.

Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.

@rtava domovinskog rata bb,Kiseljak

O G L AS N A S L U @ B A: ( m a l i o g l a s i ,s m r t o v n i c e ,s j e } a n j a ... ) t e l / f a x :

+ + 3 8 7 ( 0 ) 3 3 - 2 0 5 - 9 3 8



mali Oglasi OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.34

"VITALIS" ku}na njega i li je~e-nje starih i bolesnih osoba, kupa-nje, hranjen je, infuzi je, injekci je,mi jenjan je katetera, laboratorij,pregled ljekara (internist). Mob.061/172-948.

001

SANITETSKI prevoz nepokretnihi te{ko pokretnih osoba, uz pratnju.Mob: 061/482-882.

001

"DOM VITALIS" smje{taj zastari je i nemo}en osobe. Mob.061/172-948.

001

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih-lica, davanje inje-kci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob.061/319-604.

2280

ÎSTIMO stanove, ku}e i poslovneprostore. Tel. 062/304-018.sms

MOLER radi molersko farbarskeradove ~isto kvalitetno i povoljno.Tel: 062/419-501.sms

ELEKTRI AR i vodoinstalater.vrste opravke ku}nih aparata i instalaci ja. Tel: 061552628.sms

PROF. da jem sate gitare. Tel:063/930-078.sms

PRAVIMO doma}e torte i kola~epo narud`bi. dostava na adresu.Tel: 061/229-961.sms

MASA@A-oaza potpune relaksa-ci je, harmoni ja za du{u i ti jelo,oslobadjan je od stre sa. Tel:063/848-921sms

KOMBI pri jevoz, selidbe, klavire,kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309.k

TEPSER S.O.D. profesionalnimma{inama ~istimo: namje{taj, un-utra{njost, auta, tepihe (rese), itiso-ne i kamene podove (za{tita). Tel.061/524-461 i 033/200-003.

2467

"KIRBY" - Dubinsko usisavanje,pranje i ispiranje svih vrsta tepiha,resa, namje{ta ja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1, 5 KM. General-no ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma"GLANZ". Tel. 061/350-688.k

KOMBI prevoz naj jef tini je u gra-du, vr{im sve usluge, prevoz kombi jem. Mob. 062/134-827.k

ZIDASKO - tesarski radovi, zida-nje, maltanje, betoniranje i {alo-vanje. Radimo sve vrste krovovapovoljno. Mob. 062/134-827.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu izna- jmlju jem stolice za razne namjene,ci jena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20stolica i vi{e - 1 KM po komadu,(ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k

AUTOPREVOZNIK-kombi prevoz: robe, stvari, selidbe, {uta, mo-è inostranstvo. Mob. 062/421-050,033/541-878.k

NUDIMO sve vrste ogreva, iscje-

pana bulova i grabova drva, ugaljkreka, orah kocka, bukovi briketi.Tel. 061/203-119.k

ARHITEKTA, pro jektovanje, iz- gradnja, adaptaci ja, izvo|enjeku}a, ofisa i stanova. Mob.061/134-271.k

BRAVARSKI radovi, dolazim naadresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih.Mob. 061/233-078.k

ELEKTRO SERVIS vr{imo oprav-ku elektro ure|aja, ma{ine alatlji-ke, stomatolo{ka, frizerska, ku-}anska elektro oprema. Tel 033/213-040, Mob. 066/ 889-246.k

PROFESOR engleskog da je instrukci je, ci jena 1 ~as/10 KM, radimprevode. Mob: 061/654-941.k

TELEFONIKO servis popravljastare nove beì~ne obi~ne tel. Tel.061/141-676.k

ISCJELJENJE duhovnim pomo-}u u~enja Brune Groninga, medi-cinski dokazivo. Tel. 062/256-376.k

RADIM zidarske, poslove malte-risanje, kre~enje, keramiku, lami-

nat, zvati na Tel: 062/693-066.kDAJEM ~asove engleskog jezika zau~enike osnovnih i srednjih {kola.Tel. 541-510.k

ELEKTRIÂR - vodoinstalater,radi nove i popravlja stare insta-laci je, bojlere, el. pe}i, indikatori,interfoni, ot~epljen ja kanalizaci-

je i sav sanitar u kupatilu. Mob.061/132-149.k

VODOINSTALATER sa 30 god is-kustva vr{i opravku instalaci ja,monta u sanitarni ure|aja i pro~e-plju je odvode. Tel. 033/535-659,062/139-034.k

NJEMA^KI jezik, instrukci je os-novcima i srednjo{kolcima. Mob.061/181-542.k

MATEMATIKA, instrukci je os-novcima, srednjo{kolcima i studentima. Mob. 062/703-740.k

VR[IMOusluge prevoza svih vrs-ta roba kao i selidbe iz Europe iBiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k

PREKUCAVAM sve vrste materi- jala, brzo, kvalitetno, povoljno,kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k

VODOINSTALATER vr{i sve vrsteopravki, montaù sanitari je, o~ep-ljen ja kanala. Mob. 061/779-969.k

INSTRUKCIJE iz matematike i fi-zike. Tel. 033/457-066.k

MOLERI profesionalno nude uslu-ge: gletovanje, moleraj, stolari ja, ta-pete, elder puc, radi jatore. Tel.061/219-768, 456-979.k

OZBILJAN, odgovoran mu{ka-rac, pazio bi bolesne i nemo}ne os-obe i pomagao u ku}nim poslovima.Tel. 208-175.k

UNI[TAVAMO ohare, mrave, mi-{eve, moljce, stjenice i dr. gamad100% efikasno u va{em stambenomili poslovnom prostoru. Mob.

061/243-891.kÎSTIM i odràvam urednim va{stambeni prostor, brzo, kvalitetno,pedantno, po{teno. Mob. 062/760-012.k

SERVIS Zdravlja, uni{tavamo o-hare, moljce, mrave, muhe, stjeni-ce, komarce, mi{eve. Tel. 033/219-761 i 033/216-373.k

OBAVLJAM sve vrste poslova,kre~enje, malterisanje, zidanjeitd.Tel. 061/382-219.k

KOMBI prevoz razne robe, selidbe,ispomo} radne snage po dogovoru.Tel. 061/513-948.k

INSTRUKCIJE iz matematike.Dolazak na adrese. Mob. 062/916-472.k


INSTRUIRAM |ake i studente izmatematike i fizike na Ilidì, ~as 9KM. Tel. 033/621-976.k

DAJEM instrukci je iz matematike,za sve {kole i fakultete. Mob.061/534-231.k

ELEKTRI ARSKE usluge TEApe}i, el. bojleri, el. indikatori, pla- fonjere, lusteri i ostali el. aparati.Tel. 061/048-497.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bo-sanskog, za sve uzraste, prevodi.Mob. 065/572-966.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove,

ku}e, poslovne prostore. Tel. 440-747.k i 065/327-328.k

UGRADNJA, proda ja, remont al- nasera, alternatora, motora brisa-~a i motora ventilatora. Mob.061/365-193.k

KOMBIJEM ve}im povoljno vr{imprevoz: selidbe, kabasti otpad, {u-re. Mob. 062/423-123.k

KOMBIJEM ve}im povoljno vr{imprevoz: selidbe, kabasti otpad, {u-te. Mob. 061/268-847.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrs-ta roba, kao i selidbe iz Evrope iBiH, kombi kamion. Tel. 232-162,061/266-764, 061/108-779.k

KVALITETNO ru~no vodeno pra-nje }ilima i itisona. Dolazak naadresu po }ilime i itisone je bes-platan. Tel 033/221-945.k

ÎSTIMO stanove, ku}e i poslovneprostore. Mob. 062/304-018.

BLINDIRANA vrata, kovane ogra-de, giteri, rosfraj, inoks, radimokvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221-668.k

TV VIDEO servis, Porodice Ribar65, Hrasno, popravka svih vrsta TVaparata, dolazak na ku}nu adresu,original daljinski za sve TV apara-te. Tel. 650-867, 061/188-410.k

RADIM sve zidarske poslove, kre-~enje, malterisanje, radim kamen,zvati na. Tel: 061/549-803.k

VODOINSTALATAR opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e, ven- tile, sifone, penzionerima jef tini jeusluge. Mob. 061/205-803 i 066/973-793.k

OZDRAVITE pomo}u bioterapi jeZdenka Doman~i}a, www.bios-abioterapija.com, Tel. 062/522-683.k

PROFESORICA njema~kog jezi-ka da je instrukci je osnovcima isrednjo{kolcima stru~no i povoljno,prevodi i muzi~ku literaturu s njema~kog i obratno. Tel. 061/914-380k

ISCJELJENJE duhovnim putempomo}u u~enja brune Groninga,medicinski dokazano. Tel. 062/256-376.k

DAJEM instrukci je iz hemi je studentima i u~enicima. Tel. 062/331-174.k

GRAFI^KI i web dizajn radimo

kvalitetno, profi. Tel. 061/363-163.kTAPETAR dekorater presvla~i i po-pravlja namje{taj u radionici ili kodvas uz garanci ju. Mob. 061/156-728i 061/926-560.k

PREVOZ stvari, namje{ta ja i ostalog, ve}im kombi jem sa radnomsnagom. Mob. 061/227-189 i070/248-381.k

POVOLJNO peglam, perem ve{ popotrebi i ~i{}enje. Ci jena po dogo-voru. Mob. 061/510-371.k

ÛVALA bi i opslu ivala iznemo-gle i bolesne osobe. Tel. 062/569-444.k

STAKLOREZA^KA radnja Edouramlju jemo slike i goblene, vr{i-mo sve staklarske poslove. Tel.033/221-902, 061/130-034.k

MOLER molu je stanove jednoso-

ban oko 100 KM, dvosoban oko 150KM, trosoban oko 200 KM. Tel.062/073-760, 033/630-332.k

RADIM zidarske, molerske rado-ve i ostalo.Tel: 061/382-219.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem iautom vr{im prevoz putnika, nasvim destinaci jama. Mob: 062/214-690.k

VO\ENJE poslovnih knjiga zad.o.o, obra~un plata, zavr{ni ra~un.Mob. 061/188-011, agenci ja.k

PRU@AM ra~unovodstvene uslu-ge po sistemu agenciskog vo|enjaknjiga, kako za preduzetnike, takoi za pravna lica. Posjedu jem kompletnu opremu sa kvalitetnim licen- ciram finansijskim programom zapruànje navedenih usluga. Tel:

061/201-685.kUÊNICIMA, srednjo{kolcima,instrukci je iz matematike, fizike,mehanike, ma{inskih elemenata.Tel. 625-196, Ilidà.k

SERVIS svih tipova ve{ ma{ina idrugih ku}anskih aparata, dolazakbesplatan. Mob. 061/551-035.k

INSTRUKCIJE iz matematike os-novcima i srednjo{kolcima. Sara-

jevo. Tel. 062/672-858.k

PARKETAR, postavlja, brusi, la-kira parket, postavlja {ipod i lam-inat. Mob. 062/177-796.k

TAPETAR, dekorater, presvla~i ipopravlja namje{taj u radionici ilikod vas uz garanci ju. Mob.061/156-728 i 061/926-560.k

PREVOZ stvari namje{ta ja i osta-log ve}im kombi jem sa radnomsnagom. Tel. 061/227-189 i 070/248-381.k

BRUSIM, lakiram, postavljamparkete, podove, bezpra{insko ma-{inom uz garanci ju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k

MONTER centralnog gri janja ra-di instalaci je za centralno gri janje.Tel: 061/552-556.k

KERAMIÂRSKE usluge pos-tavljan je laminata. Tel. 062/466-093.k

IZRADA i montaà plo~astog na-mje{ta ja, kuhinja, plakara, stolova.Mob. 062/466-093.k

RADIM centralno-eta`no gri ja-nje, plinske instalaci je i mi jenjamkonvektore, veoma povoljno. Mob.061/522-476, 600-514.k

KERAMIÂR, zvati na tel:061/460-606.k

PRI AJTE engleski obuka i vje`begovornog engleskog u svim prili-kama. Tel. 061/519-089.k

OBAVLJAM poslove zidarske,kre~enje, malterisanje i ostalo popotrebi. Tel: 061/382-219.k

POMA@EMO pri li je~enju raznihbolesti: nesanica, nervoza, glavo-bolja, reuma, i{i jas, struna, depre-si ja, sterilitet, veoma uspje{no. Tel.062/723-575.k

MUSLIMAN iz Sara jeva, udovac,dobrosituiran ali usamljen, nepu-{a}, èli upoznati slobodnu enu do60 godina radi braka i ljep{eg ivo-ta udvo je. Mob. 060/320-1803.k

BRA^NE PONUDE

USLUGE



SCENAOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 35

U subotu na ve~er u prepunomColoseum Clubu svoj koncert jeodrào jedan od najpoznati jihmuzi~kih sasta va na bh. prosto-ru Mostar Sev dah Reunion.

Sala Coloseuma je bila prema-la da primi sve ano ve popular-nih balkanskih bluzera. A oni ko-ji su uspjeli u}i imali su priliku da

~u ju neke od njiho vih naj ve}ihhito va, dobro se isple{u i jo{bolje zaba ve. Odli~no raspolo-ènje i vrhunska atmosera tra-jala je do kasnih jutarnjih sati, aniti ko je spa ja ju sara jev sku pu-bliku i ovaj jedinstveni sastav ni-su mogle da se ne osjete.

Grupa vrhunskih muzi~ara,ko je ujedinju je ljubav prematradicionalnoj muzici - sev dahui ko ji su svoj umjetni~ki izrazprona{li u izvo|enju i interpre-taci ji sev dalinki i romske muzi-ke, jo{ jednom je uspjela daodu{e vi publiku ko ja je uglaspje vala njene pjesme. A pje valose “Moj dilbere”, “ udna jada od

Mostara grada”... D`. B.

Coloseum Club ugostio Mostar Sevdah Reunion

BALKANSKI BLUZERIODU[EVILI PUBLIKU

Biv {a pje va~ica danas je pozna- ta dizajnerica, no iako je sla vna,

Victoria Beckham (38) sve vri je-me ima problema sa samopouz-danjem.

- Kad sam nastupala sa spice-icama, mislila sam da svi gleda-

ju samo ostale cure, mene ne. Da- nas, kad odem van s Da vidom,mislim da svi otografra ju njega,a ja sam sporedna, rekla je Bec-

kham, ko ju nazi va ju i Posh, u inter vjuu za ~asopis Elle.

Otkako je postala dizajnerica, Victoria se, prizna je, osje}a bolje ne-go kad je pje vala. ajna njenog us- pjeha je, ka e, naporan i predan rad.

- Ne radim zato {to moram, ve}

zato {to to èlim. Ci jenim rad, aci jeni ga i moj suprug i nada se da}e i na{a djeca jednog dana shvatiti da mora ju raditi jer }e samotako mo}i ostvariti sve {to poè-le, kaè ona.

Posh kaè da jako naporno ra-di i da je ci jelo vri jeme premore-na jer mora balansirati izme|uposla i djece, a obo je su jako zahtje vni.

- Moj naj ve}i problem je {tomoram imati sve pod kontrolomi nikome ne mogu vjero vati da }ene{to oba viti kako treba i zato sveradim sama. Jednosta vno imamspecif~nu vizi ju i ni{ta ne prepu-{tam slu~a ju, kaè Victoria.

Victoria Beckham nema samopouzdanje

Sve sama radi

Pje va~ica Ivana Kindl (35) je za

InMagazin rekla kako zna da jenesa vr{ena, no u svom je ti jelu

jako sretna.Ipak, prizna je da je tek u zre-

li joj dobi postala potpuno zado- voljna sobom dok je pri je situ-aci ja bila dosta druga~i ja.

- Pri je sam htjela mi jenjatidosta stvari na sebi, ali kako po-sta je{ zreli ji, tako posta je{ i zado- voljni ji sobom. renutno ne bihni{ta mi jenjala na sebi, kaèKindl.

Doda je kako joj je smetalo{to ni je tipi~na ljepotica pa je ni-ko ne}e sta viti na naslo vnicunekog ~asopisa. Ipak, kaè, ne-}e dozvoliti da joj ne~i ji standar-

di ljepote naru{e ì vot. Ljute jenegati vni komentari na naslo- vnice ~asopisa za ko je je pozi-rala Adele (24). Ivana kaè da jepje va~ica prekrasna iako je ma-lo puni ja.

Sli~nog mi{ljen ja je i dizajne-rica Ivana Popo vi} (43). Dizaj-nerica se ne moè na~uditi {tonjene k}erke li jepima smatra juène ko je ni po ~emu nisu posebne, ve} sve izgleda ju isto.

- Da su mo ja djeca do{la izstandardne obitelji, ja ne bihni{ta rekla, ali ona su sa mnompro{la sva{ta i ne mogu vjero-

vati da im nisam nikakav uzor,go vori Popo vi}.

Popo vi}ka za svo je re vi je ne an-ga ira standardne mr{a ve mane- kenke, ve} ene s oblinama. Stan- darde ljepote zaobilazi kako u poslo vnom, tako i u pri vatnom i vo-tu. Ipak, kaè, njena k}er tinej-dèrica ne slaè se s njom.

- Mo ja druga k}i, ko ja ima 14godina, vidjela je neku ruskumanekenku i rekla je da }e seoperirati da bi izgledala kao i ona,ka e Ivana ko ju k}erkino razmi-{ljen je pomalo uznemiru je.

Ne podlijeù stereotipima

Preferirajuène s oblinama

Sla vni tvorac najboljih doku-mentarnih flmo va BBC-a Da vid

Attenborough neda vno je {oki-rao ja vnost kontro verznim izja-

vama. Naime, legendarni tele- vizijski prezenter komentarisao je problematiku rasta stano vni-{tva i pritom ljude nazvao kugom na Zemlji, prenosi ele-graph.

- Mi smo kuga na Zemlji. Ni jeu pitanju samo klimatska pro- mjena, ri je~ je o slobodnim mje-stima za uzga janje hrane ko ja ne-sta ju zbog ove ogromne horde. Ili}emo limitirati rast stano vni{tvaili }e prirodni svi jet isto u~initi zanas, {to ve} neko vri jeme i ~ini,

rekao je Attenborough.Dodao je da ljudi ugroà va ju

svo ju i tu|u egzistenci ju iscrplju- ju}i ljudske resurse, te da je jedini na~in spre~a vanja toga kontrola populaci je.

No, takvi prili~no radikalnista vo vi nai{li su na brojne kriti-ke stru~njaka. Jedan od njih je iBjorn Lomborg, autor knjige“Te Skeptical En vironmenta-list” ko ji Attenborougho ve sta vove smatra zastar jelima.

- Zaista volim Da vida Atten-borougha i njego ve emisi je, noide ja da naci ja ne moè opstatibez kontrole populaci je je apsur- dna, tvrdi Lomborg.

Attenborough ljudenazvao kugom na Zemlji

T vorac dokumen tarnih

filmo va {okirao ja vnos t



[TAMPA•TISAK OSLOBO\ENJEutorak, 29. januar/sije~anj2013.36

Omer Karabeg: Sje ver Koso va}e biti tema narednih razgo voraizme|u Beograda i Pri{tine. Dali }e se razgo varati i o njegovom statusu?

Marko \uri}: Delegaci ja Srbi- je u razgo vorima sa pri vremeniminstituci jama samoupra ve u Pri{ti-ni ima zadatak da zastupa cilje veko je je Narodna skup{tina ut vrdi-la rezoluci jom, a ko ja je zasno va-na na politi~koj platormi o Koso-

vu i Metohi ji. Su{tina na{eg pre-dloga je da se razgo vara o pre va-zilaènju institucionalnog parale-lizma ko ji posto ji u pokra jini. Zbogtoga smo predloìli stvaranje za-

jednice autonomnih srpskih op{ti-na. To bi bila najbolja garanci ja da}e biti ostvarena pra va srpske za-

jednice, a time bi bio otvoren i putza pomirenje i trajnu stabilizaci juodnosa u pokra jini.

Dvije rezolucijeOmer Karabeg: Da li je to za

Vas prihvatlji vo, gospodine Tahi-ri?

Ramu{ Tahiri: [to se ti~e pla-torme i rezoluci je, o ko jima go vo-ri gospodin \uri}, to nisu doku-menti ko ji se nalaze na prego vara-~kom stolu u Bruxellesu. Ina~e, ikosov ska skup{tina je usvo jila svo-

ju rezoluci ju. Obe te rezoluci je, i

kosov ska i srpska, dokumenti su zaunutra{nju upotrebu i one oba ve-zu ju jedino instituci je Srbi je i Ko-so va. Me|uti m, dne vni red uBruxellesu se usagla{a va sa Evrop-skom uni jom. Tamo do sada ni je-dna strana ni je predo~ila nika-kav dokument ko ji se ti~e re{enjaspora.

Marko \uri}: Ni je nikakva taj-na da posto ji su{tinsko i unda-mentalno neslaganje izme|u Beo-grada i Pri{tine po pitanju statusa.Me|utim, na{ stav je da re{enja ko-

ja su ponu|ena u platormi ko ju jeusvo jila na{a skup{tina, nude ve-liku {ansu sa kompromis. Nara-

vno, to ni je ne{to {to mi name}e-mo kao ormalni akt, ali ho}emoda razgo varamo o toj ide ji. Jedanod velikih kvaliteta prego vora ko-

ji su do sada vo|eni je {to u njimani je bilo nametanja re{enja. Na{ jecilj da ponudimo re{enje ko je bi

vodilo ka izlasku iz politi~kog }or-sokaka, jer on, po na{em mi{ljen-

ju, tra je predugo i pre vi{e ko{ta i je-dnu i drugu stranu.

Omer Karabeg: Ko ja je to os-no vna ide ja?

Marko \uri}: Osno vna ide ja je da se ormira za jednica autono-mnih srpskih op{tina ko ja bi obu-hvatala, ne samo ~etiri op{tinena se veru Koso va i Metohi je ve} isve druge op{tine u pokra jini u ko-

jima srpsko stano vni{tvo ~ini ve-}inu, jer mi ne elimo da pra vimorazliku unutar srpske za jednice napodru~ju Koso va i Metohi je. Mi-slimo da u na{em predlogu imadosta toga {to i Pri{tina moè dadobi je - pre svega participaci jusrpske za jednice u instituci jama upokra jini, bez obzira na na{e un-damentalno neslaganje oko statu-sa pokra jine.

Omer Karabeg: Gospodine Ta-hiri, kako se u Pri{tini gleda naide ju o za jednici srpskih op{tinana Koso vu?

Ramu{ Tahiri: Srpska platormane prizna je realno stanje. Onago vori o pri vremenim instituci ja-ma Pri{tine, a za nas to nisu nika-kve pri vremene instituci je, onesu izabrane i priznate. Od 1999. go-dine se mnogo toga promenilo naKoso vu, a srpska platorma go vo-ri o autonomnoj pokra jini Koso voi Metohi ja, ko ja je nastala u Milo-{e vi}e vo vreme, kada je ukinutaautonomi ja Koso va, i onda unutarte autonomi je stvara autonomnuza jednicu srpskih op{tina. Zbogtoga mi taj dokument ne uzimamoozbiljno, jer ni mi, kao ni me|una-rodna za jednica, ne èlimo da se

vra}amo na stanje kakvo je bilo uMilo{e vi}e vo vreme. Pored toga, taplatorma isklju~i vo go vori o

srpskom ìv lju na Koso vu i osrpskim nacionalnim interesima,a Koso vo je gra|anska drà va uko joj sve nacionalnosti ima ju svapra va, pa i kad je u pitanju lokal-na samoupra va.

Marko \uri}: Mislim da takvakonstataci ja propu{ta da uvaìsu{tinsku ~injenicu da se ovimpredlogom nudi obema stranamada sa~u va ju i svo je politi~ke inte-rese, i svo ju politi~ku ~ast, i da seisto vremeno sloè da se ne slaùoko statusa Koso va. Na{ predlognudi {ansu da pre vazi|emo insti-tucionalni paralelizam, ko ji posto-

ji u pokra jini, jer taj paralelizam nije jednosmeran. Ako su za go-spodina Tahiri ja instituci je ko jeunkcioni{u na se veru Koso va iMetohi je - paralelne, isto tako jemogu}e da su za nas i za oneSrbe ko ji i ve na se veru, paralelneone instituci je ko je unkcioni{u uPri{tini. Mi elimo da se to pre va-zi|e i mislimo da je na{ predlogdobar put za to. Nara vno, svesnismo da kompromisno re{enje ni-

je lako posti}i, ali ono podrazume- va da obe strane u~ine odre|eneustupke. îni se da je do sadapre~esto samo jedna strana bilapod pritiskom da ~ini ustupke,{to je u Pri{tini stvorilo uverenje daona ne mora da ih ~ini. Me|utim,

ja sam siguran da moèmo na}i

hrabre politi~are na obe strane i da je kompromis mogu}.

Ramu{ Tahiri: Gospodin \uri}upotreblja va termin - dve strane.Ne mislim da je to pra vi termin,zbog toga {to Republika Koso vorazgo vara sa Republikom Srbi-

jom, a ne Albanci sa Srbima. Osimtoga, kosov ske instituci je ne pred -stav lja ju samo Albanci, jer je u par-lamentu Koso va od 120 mesta 20rezer visano za sve nacionalnostina Koso vu, od toga 13 za srpskunacionalnu za jednicu. Isto tako, od18 ministara, koliko ih ima u vla-di Koso va, tri su iz srpske za jedni-ce, a jedan iz turske. Mnoge op{ti-ne sa srpskom ve}inom u~estvu-

je na izborima i sara|uju sa insti-tuci jama u Pri{tini. Recimo, op{ti-ne No vo Brdo, Gra~anica, [trpci i

Klokot su potpuno integrisane ukosov sku strukturu.

Omer Karabeg: Da li to zna~ida za Pri{tinu, kao {to je neda vnoizja vila predsjednica Jahjaga, neposto ji problem sje vera Koso va, ve} samo nekoliko op{tina nasje veru u ko jima se, kako je onarekla, mora usposta viti zakon?

Ramu{ Tahiri: To je na{a pozi-ci ja, zato {to se ver Koso va ni jeteritori jalno-politi~ka celina. Ko-so vo ima samo dva ni voa vlasti -op{tinsku i centralnu. Op{tinskaautonomi ja je jako {iroka i ima ve-lika ovla{}enja, kakva ne posto jenigde u regionu. Ona se ti~u zdrav -stva, {kolstva, administraci je, po-lici je i fnansi ja. Kad je re~ o op{ti-nama sa srpskom ve}inom, mimoramo sara|ivati sa Srbi jom usvim ovim oblastima kako bi se ko-sov ski Srbi dobro ose}ali i imalidobre odnose i sa Beogradom i saPri{tinom. Osim toga, jedino spo-razumom sa Srbi jom moèmo iz-dejstvo vati da se ukinu srpske pa-rainstitucionalne ustano ve, ko jeposto je u op{tinama na se veru.

Zajedni~ki interesOmer Karabeg: Gospodin Ta-

hiri kaè da }e Pri{tina u razgo- vorima insistirati na ukidanjusrpskih paralelnih instituci ja nasje veru Koso va. Gospodine \uri-

}u, da li }e Beograd pristati darazgo vara o tome, ukoliko se nebude razgo varalo o autonomnojza jednici srpskih op{tina?

Marko \uri}: Mislim da i na{dana{nji razgo vor, kao i politi~kiprego vori ko ji se vode, dokazu juda na{ koncept konstrukti vne dvo-smislenosti u me|usobnom tre-tmanu moè da zaì vi. Iz uglaBeograda razgo vori u Bruxellesusu razgo vori izme|u zvani~nih

vlasti Republike Srbi je i pri vreme-nih instituci ja samoupra ve u Pri-{tini, dok Pri{tina smatra se da jere~ o razgo vorima dve drà ve. Ja-sno je da su na{i sta vo vi po pita-nju statusa Koso va i Metohi je su-protni i nepomirlji vi, ali je istotako ~injenica da mi me|usobnorazgo varamo. Po tom istom prin-

cipu, mislim da je mogu}e izna}ire{enje za uspostav ljan je institu-ci ja ko je bi bile priznate od obestrane, a da pri tome ni jedna stra-na ne odus tane od svog sta va ostatusu. [to se ti~e poloà ja pokra-

jine u me|unarodnoj za jednici,ona nema puni me|unarodnopra-

vni subjekti vitet i ni je priznata od ve}ine zemalja - ~lanica Ujedinje-nih naci ja, a njeni izgledi za ~lan-stvo u ve}em bro ju me|unarodnihorganizaci ja su veoma slabi. Zbogtoga je Pri{tina i upu}ena da raz-go vara sa Beogradom, a mi elimoda veru jemo da je za jedni~ki inte-res i jedne i druge strane da se po-loàj srpske za jednice unapredi.Me|utim, kada je o tome re~, minemamo potpuno po verenje upri vremene instituci je samoupra-

ve u pokra jini. Naime, nakon 1999.godine broj Srba u pokra jini je zna-tno smanjen, uni{ten je veliki deokulturno istorijskog nasle|a, azbog preambicioznih o~eki vanja,ko je politi~ki krugo vi u Pri{tinipothranju ju, atmosera u pokra ji-ni ni je ni izbliza onakva kakvu bi-smo mi èleli. Na{a strana je, neignori{u}i ni realnost, ni politi~keèlje svih etni~kih za jednica ko jeì ve u pokra jini, spremna na raz-go vore. Mislim da su razgo voripotrebni i jednima i drugima, a svare{enja ko ja }emo ponuditi u di-

jalogu u Bruxellesu pro verenounkcioni{u u drugim evropskimzemljama.

Omer Karabeg: Da li je jo{ u igriide ja, ko ju je neda vno nabaciopremi jer Da~i}, da se moè razgo varati i o mjestu Koso va u Uje-dinjenim naci jama, ali da Pri{ti-na mora u zamjenu ne{to da po-nudi? Go vorilo se da bi to bila au-tonomi ja sje vera Koso va.

Marko \uri}: Ponav ljam, na{predlog se od po~etka zasni va naormiranju za jednice autonomnihsrpskih op{tina, ko ja ne obuhvatasamo se ver Koso va. Mislim da supredsednik Nikoli} i premi jer Da-~i} u svo joj drugoj izja vi po jasnilidrà vno stano vi{te po tom pitanju.

Omer Karabeg: Ako bi Pri{ti-na prihvatila autonomnu za je-

dnicu srpskih op{tina, {ta bi za- uz vrat ponudio Beograd, da li bito moglo biti mjesto u Ujedinje-nim naci jama?

Marko \uri}: U na{em predlo-gu nudi se veoma ozbiljan set us -tupaka ko ji se ti~u pra vnog statu-sa instituci ja ko je unkcioni{u u po-kra jini, participaci je srpske za jedni-ce u tim instituci jama, u~e{}a Ko-so va i Metohi je u razli~itim regi-onalnim i me|unarodnim organi-zaci jama, kao i re{a vanja ~ita vogniza prakti~nih pitanja, od transpa-rentnosti fnansiranja do pitanjaimo vine. Me|utim, pitanje o komego vorite ni je na dne vnom redu.

Omer Karabeg: Gospodine Ta-hiri, kako Vi gledate na ide ju o to-me da Pri{tina prihvati osni va-nje autonomne za jednice srp-skih op{tina u zamjenu za ustupke od Beograda?

Ramu{ Tahiri: Gla vna manasrpske platorme je {to ne gleda naKoso vo kao na za jednicu naroda inarodnosti, nego samo kroz prizmusrpskog etni~kog elementa na Ko-so vu. Ona tra i za jednicu samo zasrpske op{tine. Mi na Koso vu ima-mo i za jednicu Bo{njaka, Turaka, idrugih nacionalnosti. U tom predlo-gu se autonomi ja srpske za jednicedi e na drà vni ni vo, dok se autono-mi ja Koso va, ko je se nazi va pokra-

jinom, spu{ta ispod ni voa autono-

PRI[TINA I BEOGRAD TREBAJUMost RadijaSlobodna EvropaU najnovijem Mostu vo|ena je polemika izme|u Marka \uri}a, savjetnika predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a,

i Ramu{a Tahirija, savjetnika predsjednice Kosova Atifete Jahjage, o tome kako rije{iti problem sjevera Kosova

ZAJEDNICA OP [TINA Na{ pri jedlog se od po~e tk azasni va na formiranju za jednice autonomnihsrpskih op{tina, ko ja ne obuhva ta samo sje verKoso va. Mislim da su predsjednik Nikoli} ipremi jer Da~i} u svo joj drugoj izja vi po jasnilidrà vno stano vi{te po tom pi tanju, kaè \uri}



OSLOBO\ENJE utorak, 29. januar/sije~anj 2013. 37[TAMPA•TISAK

mi je Voj vodine, jer se polazi od to-ga da Koso vo nema me|unarodnisubjekti vitet. Me|utim, Koso vo gaima, jer ima bilateralne odnose samnogo zemalja u svetu. Koso vo jepriznalo skoro 100 zemalja ~lanicaUjedinjenih naci ja, ali mi znamo da,shodno Po velji Ujedinjenih naci ja,bez preporuke Sa veta bezbednos-ti Koso vo ne moè dobiti mesto uUjedinjenim naci jama, a tome seproti ve Rusi ja i Kina. Prema tome,da li }e Koso vo dobiti stolicu uUjedinjenim naci jama ne za visiod Srbi je, ve} od Sa veta bezbednos-ti. âk i da imamo bilateralneodnose sa Srbi jom, na{e mesto uUjedinjenim naci jama ni je sigurno.Me|utim, mi svo je cilje ve ostvaru-jemo preko razgo vora u Bruxelle-su. U tim razgo vorima mi smo ve}postigli da se srpska strana ne pro-ti vi na{em u~lanjen ju u nekeme|unarodne i regionalne organi-

zaci je. Ina~e, ide ja o autonomnojza jednici srpskih op{tina je nepri-hvatlji va i zbog toga {to bi to zna~i-lo da se na Koso vu, kao u Bosni iHercego vini, pra ve nacionalni en-titeti. To ne podrà va ju ni Evropskauni ja, ni me|unarodna za jednica.

Omer Karabeg: Gospodine\uri}u, da li bi za jednica srp-skih op{tina bila neka vrsta en-titeta?

Marko \uri}: Ne mogu se po-vla~iti paralele izme|u na{eg re-{enja i onog u Bosni i Hercego vi-ni, ali elim da naglasim da re{e-nje ko je nudimo posto ji i funkci-oni{e u mnogim evrop skim ze-mljama, pa ~ak i onim sa unitar-nim ure|enjem. Jednosta vno,ova vrsta autonomi je u ko joj cen-tralna upra va delegira autono-mnoj za jednici nadle`nosti uoblasti unutra{njih poslo va, pra-vosu|a, kao i u pitanjima ko ja seti~u ekonomskih, ljudskih i poli-ti~kih sloboda, ni je ne{to {tougroà va prerogati ve vlasti u po-kra jini, kako bismo je mi nasta vi-li da tretiramo, odnosno u drà-

vi, kako je oni nazi va ju i tretira ju.Omer Karabeg: Ko ji su to mo-

deli u Evropi na ko je se pozi va-te, kada nudite ide ju o za jedni-ci srpskih op{tina na Koso vu?

Marko \uri}: êsto smo ume|unarodnoj za jednici pret-

hodnih godina mogli ~uti da suKoso vo i Metohi ja slu~aj sui gene-ris. U na{em predlogu, ko ji }ebiti interpretiran u razli~itim fa-zama razgo vora u Bruxellesu, sa-dràna su re{enja ko ja posto je uEvropskoj uni ji od [pani je, prekoItali je, do Belgi je, ali ni jedno od tihre{enja ni je prekopirano, ve} mièlimo da na{ model, u di jalogusa pri vremenim instituci jama uPri{tini, prilagodimo potrebamastano vni{tva u pokra jini.

Ru{enje spomenikaOmer Karabeg: Gospodine

Tahiri, na Koso vu se ~esto pom-inje da bi trebalo da posto ji re-ciprocitet izme|u polo a ja Srbana Koso vu i Albanaca u Srbi ji.Da li }e Pri{tina insistirati na to-me u prego vorima?

Ramu{ Tahiri: Ne. Ne}e insis-tirati, u tom pogledu Koso vo da-

je primer ko ji Srbi ja treba da sle-di. A {to se ti~e modela o komego vori gospodin \uri}, on bi gamogao isprobati i u samoj Srbi ji,

jer Srbi ja ni je jednonacionalna,tamo ima i Albanaca, i Bo{njaka,i Ma|ara, i Rumuna, i Bugara, i

Vlaha, pa bismo na primeru Srbi- je mogli videti kako funkcioni{e taautonomi ja. Me|utim, op{tinaPre{e vo, u ko joj prete`no ì ve

Albanci, nema skoro nikakve na-dle`nosti, ima ih manje nego su-sedna Medve|a, ko ja ima i fakul-tet. Stano vnici Pre{e va ne mogu

u svo joj op{tini overeti ni zdrav -stvenu knjiìcu, da bi to uradilimora ju i}i ~ak u Vranje. Pre{e vonema nikakvih nadle`nosti ko je

joj pripada ju po Usta vu i zakoni-ma Srbi je. Ali da se vratim na re-zoluci ju Skup{tine Srbi je o Koso-

vu. Tamo pi{e “sva pra va i nadle-`nosti ko je kao rezultat prego vo-ra budu po vereni pri vremeniminstituci jama u Pri{tini bi}e pot-

vr|eni usta vnim zakonom i pre-neti organima Autonomne pokra-

jine Koso vo i Metohi ja u skladu saUsta vom, zakonima i drugim pro-pisima Republike Srbi je”. To je ne-ka vrsta an{lusa. Ovo {to sam ci-tirao iz rezoluci je ne da je nikakvemogu}nosti za bilo kakve razgo-

vore.Marko \uri}: Mislim da je vrlo

àlosno porediti jedan politi~kipapir sa an{lusom ko ji je, kako sviznamo, bio zloglasni potez na-cisti~ke Nema~ke, ko jim je jednadrà va okupirala drugu i izloìla jenajgrubljem pra vnom i politi-~kom nasilju u vreme Drugogsvetskog rata. Zanimlji vo je da se

takva pore|enja pra ve u vreme ka-da se na Koso vu ru{e spomeniciantifa{isti~koj borbi. [to se ti~e po-loà ja Albanaca u Srbi ji, mi bismobili veoma zado voljni kada bi Srbiu Republici Albani ji imali makar ipeti deo onih pra va ko ja uì va ju

Albanci na jugu Srbi je. Ova vladai predsednik Republike ne}e odus-tati od toga da ja~a ju poloàj al-banske manjine garanto vanjemnjenih usta vnih pra va. Na{a vlada

je formirala koordinacioni centarko ji usmera va ekonomsku i poli-ti~ku akti vnost ka op{tinama ko-

je naselja va ju Albanci na juguSrbi je. Mi elimo da komunikaci-

ja sa predsta vnicima Albanaca na jugu Srbi je, kao i komunikaci ja sapoliti~kim predsta vnicima Repu-blike Albani je, od ko je ovih danamoèmo ~uti dosta neprimerenihizja va, bude ne{to {to ni je uslov -ljeno procesom di jaloga izme|uBeograda i Pri{tine i njiho vimdne vno-politi~kim trza vicama.

Ramu{ Tahiri: Neumesno jepore|enje sa Albani jom. Za me-ne bi bi lo mnogo prirodni je da seporedi polo aj Albanaca u Srbi ji sapoloà jem Srba i ostalih manjinana Koso vu, ko je ima ju sva pra vapo evropskim standardima. Ili daporedimo nadle`nosti ko je imaPre{e vo, sa nadle`nostima suse-dne op{tine Kur{umli ja, ko ja je na-seljena Srbima. Me|utim, ja o to-me go vorim samo na~elno, jer kaogra|anin Koso va nemam pra voda se me{am u politi~ka pra va Al-banaca i drugih nacionalnosti uSrbi ji. Go vorim na osno vu onoga{to znam i {to sto ji u dokumenti-ma, bez ikakvog zahte va za reci-procitetom, jer mi - kao kosov ska

vlada i kosov ske instituci je - ne

predstav ljamo samo Albance, ni-ti samo albanski interes, ve} inte-rese svih gra|ana Koso va. A {to seti~e ru{enja srpskih spomenika igrobo va na Koso vu, ko je je pome-nuo gospodin \uri}, ja se sramimtoga, jer je to gnusan ~in i to se nina ko ji na~in ne moè porediti saonim {to je ura|eno u Pre{e vu.

Marko \uri}: Mislim da je ve-oma va`no da nasta vimo da raz-

go varamo o svim pitanjima. Na-{a strana je otvorena i ambici jadana{nje generaci je politi~ara uBeogradu je da do kompromi-snog re{enja do|e. Da bismo topostigli neophodna je direk tnakomunikaci ja, u ~emu smo na-pra vili zna~a jan iskorak u pretho-dnih nekoliko meseci.

Kompromisno rje{enjeOmer Karabeg: Gospodine

Tahiri, da li i Vi vjeru jete da jemogu}e na}i kompromisno rje-{enje?

Ramu{ Tahiri: Svakako, i po-tpuno sa slaèm sa ovim {to je re-kao gospodin \uri}.

Omer Karabeg: Zna~i, direk-tni prego vori - da bi se do{lo dokompromisa.

Ramu{ Tahiri: Nara vno, nekaè se uzalud da je godinu raz-go vora bolje nego jedna sekun-da rata.

HRABRE POLITIÂRE

Slobodna Dalmacija, Split

Skru{eno prizna jem, nikadanisam di jelio maso vnu op~inje-nost likom i djelom don IvanaGrubi{i}a. Go vore}i sasvim na-~elno, za to su posto jala baremtri ozbiljna razloga. Pri je svega,nisam siguran da je oholost ba{smrtni gri jeh, kako ga karakteri-zira kr{}anska moralka, ali je,izvan svake sumnje, vrlo ne-ugodna karakterna osobina. Akolika je ta{tina splitskoga raà-lo vanog sve}enika, moè se ~ak

i vrlo precizno izmjeriti: do voljno je na hrpu sta vi ti sve knji ice uko jima je dao izno va tiskati inter-

vjue {to ih se ti jekom godina velikodu{no nada vao razli~itimmedi jima.

Paralel-slalomPotom, nikada nisam puno

drào do gospode ko joj treba judesetlje}a da bi progledala po-red zdra vih o~i ju. A njemu jeskoro i pola stolje}a sve}eni{tvabilo malo da shvati kako stvaristo je u Crkvi. Naposljetku, nima-lo mi ne imponira ju ljudi ci je-pljeni od bilo kakvog osje}a ja lo-

jalnosti prema poslodav cu. Jer,

tu}i ruku ko ja te hrani ni je samonepristojno, nego i kuka vi~ki:ako ve} drì{ da oni iznad (ili uz)tebe zaslu u ju gnu{anje i prezir,za{to uporno èli{ ostati u njiho-

vu dru{tvu?!Mo da sam cjepidlaka i przni-

ca, ali ne mogu si pomo}i. Za ra-zliku od prete`noga di jela na{elibertinske ja vnosti ko ja u donIvanu Grubi{i}u i nadalje raza-bire moralnu vertikalu. A mo`da

je svemu ipak kri vo mo je slonov -sko pam}enje. Dobro se, recimo,sje}am kako je njego va Hrvatskaakademska udruga prvo pri-znanje pod pompoznim ime-nom “Osoba di jaloga - osoba go-

dine” 1995. godine dodi jelila Vinku Nikoli}u, pjesniku ko ji jena{u knjiè vnost zaduìo, uzostalo, i djelom “Usta{ka majkanad grobom sina mu~enika”, ~i-

ji stiho vi poru~u ju: “Prosti, sine,ne zamjeri majci svo joj/{to svogdoma voli vi{e nego svo je di je-te/Nek sad pokoj bude uspome-ni Tvo joj/a iz Tvo je krvi nek serode no ve ~ete!”

Ni tada, ba{ kao ni danas, ni-{ta di jalo{ko nisam razabirao upateti~nom usta{kome lirikuko jemu se pod stare dane mo`dai potkrala poneka pomirlji va fra-za, ali ne i pokajni~ka gesta. Ni ta-da, ba{ kao ni danas, nisam vje-

ro vao da ~o vjek ko ji honorira na-ci-propagandista moè u ovojzemlji {iriti prostore slobode.

Pri je godinu dana, nakon {to jeCrkva obja vila odluku o Grubi{i-}e voj suspenzi ji, mnogi no vinskikomentatori do ~i jeg pisanja ina-

~e drìm poùrili su stati u obra-nu neposlu{na sve}enika. Tu

vrstu gorlji vosti, moram prizna-ti, nisam najbolje razumio. Lju-di ko ji su do tada zdu{no brani-li princip kako se (bilo ko ja) vjer-ska za jednica ne bi smjela upli-tati u dne vnu politiku, na jednomsu promi jenili plo~u. ô vjeku~i je vri jednosti di jele, bene volen-tno su dopustili paralel-slalomizme|u oltara i politike, {to, sa-svim sigurno, ne bi pozdra vili da

je u pitanju bio ko ji duho vnik de-sni~arske inspiraci je.

Politi~ke ambicije Crkve Ako tih dana nisam vidio ni je-

dan razlog za pridru i vanje kam-panji kontra Crkve, da nas pak nerazabirem ni jednu prepreku zano vo otvaranje starog pri jepora.Naime, u minulih dvanaest mje-seci Kaptol se pozicionirao kao

jedina ozbiljna politi~ka oporba vlada ju}oj garnituri: po~elo je saù~lji vom raspra vom o zdrav -stvenome odgo ju, a do danas seprelilo u niz drugih sfera ja vno-ga ì vota. Do ko jih su razmjeranarasle politi~ke ambici je Crkve,do voljno svjedo~i podatak da

je u zadnjem bro ju “Glasa Kon-

cila” publicirano ~ak deset ~lana-ka ko ji se ba ve sukobom na re-laci ji Kaptol - Banski dvori.

U situaci ji kada sve}enstvo smnogih predikaonica, ali i no-

vinskih stranica te tele vizijskihekrana, izri~e poruke ko je bihtjele demontirati sustav, ~ak i poci jenu dramati~nih dru{tvenihpre viranja zaklonjenih “oluj-nim” {iframa, u najmanju je ru-ku smi je{no ustra ja vati na odlu-ci da se Grubi{i}a dr i podalje odsakristi je. Ako se njego vo upor-no, a za neke i drsko, ustra ja va-nje na politi~kom anga`manu,pri je dvanaest mjeseci mo`da imoglo dràti nedopusti vom

iznimkom, danas je maso vnoprihva}eni standard.Biskupi, me|utim, ne pokazu-

ju ni najmanji interes da princi-pe testirane na splitskome sve-}eniku s jednakom dosljedno{}upro vedu i na primjerima nizadrugih osoba s kolarom, ko ji nemogu suspregnuti izvanoltar-ske ambici je. A kako i bi kada se

visoki prelati sâmi nalaze uprvim redo vima politi~ke borbeza druk~i ju, nara vno, tajmanomoka|enu Hrvatsku.

Ako je itko imao bilo kakvih ilu-zi ja, one su ovih dana brutalnoraspr{ene: suspenzi ja Grubi{i}ani je se dogodila radi obrane bilo

kakvih principa, ponajmanje ono-ga o potrebi odva janja Crkve oddrà vnih poslo va, nego samo ra-di obrane politi~kih i svjetonazor-skih sta jali{ta ko jima je on preda-no i dosljedno udarao kontru.

Ivica IVANI[EVI]

KOMENTAR

Politizacija op}a,“pao” samo don IvanSuspenzija Grubi{i}a nije se dogodila radi

obrane bilo kakvih principa, ponajmanje onogao potrebi odvajanja Crkve od dràvnih poslova

PRIZNATE IN STITUCIJE Srpska pla tformane prizna je realno stanje. Ona go vori opri vremenim insti tuci jama Pri{tine, a zanas to nisu nikakve pri vremene insti tuci je,one su izabrane i prizna te, veli Tahiri



Bijela je ponovo inBo ja mente: Ova ni jansa zelene je malo

specif~na i mo`da ni je po sva~i jem ukusu.Za one do voljno hrabre ovo je jedna od bo-

ja ko ja }e biti moderna ove godine. Ukoli-ko ste malo tamni je puti, preporuka modnihgurua je da ovu bo ju nosite u vidu modnihasesoara.

Bo ja korala je u trendu posljednje dvi je go-dine. Ukoliko niste imali ni{ta u ovoj bo ji, sa-da je vri jeme da se ~astite i uzmete ne{to uovoj ni jansi. Bi jela je pono vo in. Bi jela ko-{ulja, sako, cipele ili drugi detalj, sa ovom bo-

jom ne}ete pogri je{iti bilo da je va{ stil ele-gantan ili vi{e okrenut sportu.

Jarkopla va: Ukoliko volite pla vu, sada jepra vi trenutak da je nosite. Ako ste tip oso-be ko joj ova bo ja sto ji, ponesite je sa vedri-nom, jer ove sezone je u modi. Be`: Ova pre-li jepa bo ja }e na pra vi na~in istaknuti sve os-tale bo je u modnoj paleti za ovu sezonu.

POMO] U KU]I OSLOBO\ENJEutorak, 29. januar/sije~anj2013.38

Smilje kraljica mladostiOsim {to je poznato kao biljka ljepote i

mladosti, smilje rastvoreno u inom masli-no vom ulju spada me|u ri jetke prepara-te ko ji su pogodni za njegu nje`ne dje~i jekoè. Niz ljeko vitih svojsta va ko ja mu sepripisu ju stav lja ga na listu sve popularni-

jih sasto jaka me|u ljubitel jima prirodnihpreparata.

Smilje se koristi kod tretiranja hemoroida,stri ja, oìljaka, hematoma i ko`nih alergi-

ja. Odli~no djelu je kod psori jaze, atopijskog

dermatitisa, reumatoidnog artritisa i trom-boze. Odrà va optimalan hidrolipidni ba-lans koè. Izuzetno je pogodno za osjetlji-

vu, iritabilnu koù sklonu alergi jama. Dje-lu je proti vupalno i umiru ju}e. Re vitalizu jeumornu i dehidriranu koù. Izuzetno je bla-go pa je zato pogodno i za djecu.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Popodne vno dri jemanje pred-stav lja jedan od na~ina borbeprotiv nedostatka sna. Korist jeogromna i prosto ne vjero vatnasa samo 15 do 20 minuta spa va-nja. Za ovo vri jeme na{ organi-zam se resetu je ubrza va ju}i na-

{e reakci jez b o g

po ja~ane budnosti. Ovih 15 do20 minuta je sve {to je ~o- vjeku potrebno da sprije~i pospanost i po ja~aenergetski ni vo.

Duìna odmora i vrsta sna ko ji se obe-zbi jedi za ovo vrijeme odre|uju ko-rist ko ju od njega

dobi ja mozak. Odmor od 20 mi-nuta je dobar za podizanje ni voabudnosti te u~enje motori~kih

vje{tina kao {to su kucanje ili svi-ranje kla vira.

A {ta se de{a va kada se spa vaduè od spomenutih 20 minuta?

Istraì vanja pokazu ju da duìodmori podsti~u pam}enje iunapre|uju kreati vnost. Spa va-nje izme|u 30 i 60 minuta jeodli~no za dono{enje odluka,pam}enje ri je~i i sl. Ulazak uREM azu spa vanja, {to podrazu-mi je va obi~no od 60 do 90 minu-ta dri jemanja, veoma je vaàn za

stvaranje no vih veza u mozgu irje{a vanje kreati vnih problema.Dri jemanje ili kaa?Pitanje ko je se spontano pos-

tav lja kada je ri je~ o popodne- vnom odmoru je da li je boljedremnuti ili posegnuti za ka-om? Stru~njaci kaù da je boljedremnuti. Koein moè da uma-nji efkasnost memori je ~ine}inas naizgled budni jim, ali i sklo-nim prav ljen ju gre{aka. Ve}inaljudi kada je umorna, posta jener vozna i gubi okus, jedinastvar ko ja ov dje pomaè je kra-tak odmor.

MODA, STIL, TRENDOVI

Punjene gljive

NOVOSTI I PREPORUKE

Vi{e vo}a ipovr}a

Hrana i pi}e ko je unosimo, za je-dno sa vje`banjem, igra ju va nu ulo-gu u podizanju ili spu{tanju na{egkrvnog pritiska. Osno vni na~in zasni a vanje krvnog pritiska je: Osta-nite fzi~ki akti vni. Ni je bitno da li tr~i-te, hodate, vozite bicikl, preska~etekonopac, radite skleko ve ili {ta god

vama naj vi{e odgo vara.Jedite vi{e vo}a i po vr}a, kao i

mli je~ne proizvode sa niskim pro-

centom masti. Ograni~ite unossoli i natri ja. Na{im bubrezima jete{ko da obrade sav unos soli ko-

ji za vr{a va u na{em krvotoku. Sopri vla~i vi{e vode, {to na kra jupo ve}a va krvni pritisak.

Izbjega vajte duhan. Pu{enjeo{te}u je zido ve krvnih sudo va iubrza va proces stvrdnja van ja ar-teri ja. Cigarete kod ve}ine ljudi po-di u krvni pritisak.

Uklju~i van jem vi{e vo}a i po vr}au ishranu, kao i redo vnim vje ba-njem, radite pra ve stvari za zdra vosrce, {to }e pokazati i normalne vri-

jednosti va{eg krvnog pritiska.

Popodnevno drijemanje

Priprema:

Glji ve fno obrisati i odvo jiti kapi-ce. Dr{kice i na vedeno po vr}e isjec-kati. Na ulju proprìti luk, dodatiisjeckane dr{kice, bi jeli luk, zelje, za-~initi, blago prodinstati, pa dodati iz-drobljen sir i ja ja.

Dobro sjediniti i time puniti kapi-

ce. Glji ve redati u pleh sa pek-papi-rom i pe}i u ve} zagri janoj rerni na200 stepeni oko 30 minuta.

Za prilog - o~i{}eno i na koc kiceisjeckano po vr}e fno obariti u ma-lo vode, 10-ak minuta, za~initi iser virati uz glji ve.

Po trebno: 500 g {ampinjona 200 g sira, 2 ja jeta 2 veze zelja 1 gla vica crnog luka 1 ~ehno bi jelog luka 2 supene ka{ike ulja 1 ka{i~ica soli

1 ka{i~ica biberaza prilog: 4 krompira, 2 mrkve 1 manji celer, voda soli i za~ina prema ukusu

Jedan od na~ina borbe protiv nedostatka sna

Odmor od 20

minuta dobar zapodizanje nivoa

budnosti, kao i

u~enje motori~kih

vje{tina



KORAK NAPRIJEDOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 39

Pad proizvodnje9.7” iPad ure|aja

O~eku je se da }e proizvodnja 9.7”iPad proizvoda opasti za 40 posto u to-ku prvog kvartala, a jedan od razloga je-ste i tradicionalno slab period godine ka-da je ri je~ o kupo vini elek tronske robe.Ima ju}i to na umu, Apple je po ve}aoproizvodne kapacitete za proizvodnjuiPad Mini modela. Kao rezultat toga,Sharp }e zausta viti goto vo svu proizvo-dnju iPad panela u jednoj od njiho vih a- brika u Taj vanu. Sharp }e ovu proizvo-dnju prekinuti i usljed ~injenice da treba da zapo~ne rad na razvo ju proizvo-dnje panela za sli jede}u generaci ju Ap- ple iPad i iPad Mini ure|aja.

Bezbjednost Windows 8U decembru 2012. godine, AV-Test ura-

dila je uporedni test programa Kaspersky Internet Security 2013 i sigurnosnih kom- ponenti ko je su obuhva}ene operati vnimsistemom Windows 8 da bi ut vrdila koliko

je eekti vna njiho va za{tita od virusa. Proi-zvod kompani je Kaspersky Lab pokazao jeodli~ne rezultate prilikom testiranja, blo- kira ju}i sve napade na link i e-mail premascenari ju ko ji oslika va realne okolnosti i de- tektu ju}i 99 posto {tetnih so tvera. Rezul-tati rje{enja kompani je Microsot bili su lo-{i ji - 11,9 posto napada bilo je propu{teno(5 napada od 42) prilikom testiranja prema scenari ju ko ji oslika va realne okolno-sti i detekto vano je samo 90 posto {tetnihso tvera.

Facebook predstavionovi alat

Facebook je predsta vio alat ko ji mjeripo vrat ulo enog kapitala od reklamiranjapreko dru{tvenih mreà, a alat je nami-

jenjen poslo vnim korisnicima. Na ovaj na-~in, poslo vni korisnici sada mogu da prate u~inak njiho vih reklamnih sadrà ja naFacebooku i steknu uvid u to koliko se re- gistraci ja ili transakci ja izvede preko ovog

Web sitea. U zvani~nom saop{tenju se navodi da se ovaj alat moè koristiti nasvim Facebook reklamama i sponzorisa-nim pri~ama, kao i u raznim drugimkombinaci jama, a to je ujedno i jedino re-{enje ko je je prikladno za vi{estruke rekla-mne kampanje.

CCleaner 3.27.1900CCleaner je besplatni alat za optimiza-

ci ju sistema, pode{a vanje pri vatnosti ialat za ~i{}enje ko ji uklanja nepotrebne f- leove sa va{eg sistema, omogu}a va ju}ina taj na~in operati vnom sistemu da radibrè, osloba|aju }i prostor na hard disku.Najno vi ja verzi ja ko ja je objav ljena nosi oz-naku CCleaner 3.27.1900 i sa so bom donosi opci ju ~i{}enja Internet Explorer MetroCache, opci ju ~i{}enja Internet ExplorerMetro histori je, podr{ku za Google Chro- me v24, unapre|enu Fireox kompatibil-nost na v17 i no vi jim verzi jama, unapre|enu kompatibilnost za Google Chro- me ek stenzi ju, pobolj{anu podr{ku zaUnicode tek st, pre vod na burmanski jezik,kao i manja GUI unapre|enja.

Svi zna ju koliko je iritantna situaci ja kadavam se u bitnom trenutku isprazni bateri ja namobitelu. Tada ~esto poàlimo {to nismo {te-dlji vi ji ili {to smo propustili priliku spo jitimobitel na punja~. No, vi jek bateri je moètevrlo lako produìti.

Za sve vlasnike iPhonea ko jima se smra~ipred o~ima kada ugleda ju oba vi jest o tome daim je bateri ja pri kra ju, donosimo nekoliko ko-risnih sa vjeta uz pomo} ko jih je mogu}e pro-duìti vi jek tra janja bateri je na iPhoneu i na tajna~in izbje}i eventualne stresne situaci je.

Ako vam iPhone jav lja da vam je bateri ja pri

kra ju, jedna od jednosta vnih stvari ko ju mo e-te napra viti kako biste odràli mobitel na i vo-tu jeste ugasiti Wi-Fi. Na taj na~in va{ mobitelne}e konstantno traìti dostupne mreè uokolici i bateri ja se ne}e tro{iti bez razloga.

Bateri ju mo ete {tedjeti i na na~in da isklju-~ite lokacijske usluge. Na po~etnom zaslonuprona|ite i odaberite ikonu Settings, zatimodaberite ikonu Location Ser vices. U izbor-niku lokacijske usluge podesite kliza~ desnood opci je lokacijske usluge Location Ser vicesna o.

E-mail poruke ko je koriste Push Yahoo, Mo-bileMe… po vla~e mailo ve sa ser vera kako pri-stignu te tako tro{e bateri ju. Ukoliko isklju~itePush za mailo ve, poruke }e vam stizati ovisno

o op}im postav kama za preuzimanje mailo va.To moète u~initi na sljede}i na~in: Na po~e-tnom zaslonu prona|ite i odaberite ikonuSettings, zatim odaberite ikonu Mail, kontakti,kalendari te zatim opci ju Fetch New Data. U iz-borniku Fetch New Data podesite kliza~ desnood opci je Push na o. Reduciranje os vjetljen jaekrana tako|er uspora va tro{enje bateri je, asmanju jete ga na sljede}i na~in: Na po~e-tnom zaslonu prona|ite i odaberite ikonuSettings, zatim odaberite ikonu Brightness teu izborniku Brightness podesite kliza~ s ikona- ma sunca po èlji. [to je kliza~ vi{e pomaknut

uli je vo, os vjetljen je je manje.Mogu}e je uklju~iti i Auto-Brightness kako

bi iPhone sam prilagodio os vjetljen je ekranatrenutnoj koli~ini svjetla u okolini na sljede-}i na~in: Na po~etnom zaslonu prona|ite iodaberite ikonu Settings, odaberite ikonuBrightness te zatim podesite kliza~ desno odopci je Auto-Brightness na on.

Ukoliko vam Bluetooth ni je potreban te gane koristite ~esto, isklju~ite ga u postav kama,

jer se bateri ja brè tro{i dok je Bluetoothupaljen. Na po~etnom zaslonu prona|ite iodaberite ikonu Settings te u izborniku prona|ite i odaberite ikonu General, pa zatim opci ju Bluetooth. Podesite kliza~ desno od opci je Bluetooth na o.

Ne ìvcirajte se bez razloga -

produìte trajanje baterije na iPhoneu

JEDNO S TA VNI

TRIKO VI

Direktor kompa-ni je Apple Tim Co-ok odbacio je glasi-ne da posto je plano vi za iPhone sa

ve}im ekranom.Cook je rekao da

je odluka o ekranu veli~ine ~etiri in~aza iPhone 5 done-sena zbog toga {to jekvalitetni ji, a u isto

vri jeme mobitel je idalje mogu}e drà-ti u jednoj ruci.

“Mnogo smo raz-mi{ljali o veli~iniekrana i mislim da smo ve} odabralinajbolju”, naglasio je Cook.

Njego vi komentari su usli jedili nakon{to su se u Kini po ja vile glasine da Applesprema ve}u verzi ju iPhonea nazvanu iP-

hone Math, ko ja }ese na trì{tu po ja vi-ti isto vremeno kadai iPhone 5S.

Appleovi poslje-dnji inansijski rezultati go vore o re- kordnoj proda ji iP- honea (47,8 mili-ona) i iPada (22,9miliona) u tri mjeseca, do 29. decembra pro{le godine.U istom periodu2011. godine pro-

dato je 37 milionaiPhonea i 15,4 mili-

ona iPada. Prethodni iz vje{ta ji go voreda Apple planira predsta viti no ve table- te sljede}eg mjeseca, {to }e po~eti s drugom generaci jom iPada mini sa Retinaekranom.

[ta biste dali za napra vuko ja }e promi-

jeniti va{e is-kustvo i doìv -ljaj igranjaigrica na iPa- du? Upra vo tonudi Audo jo,ure|aj ko ji usebi ima joy-stick i tipkeko je }e od va-

{eg tableta na-pra viti ultima-ti vni stroj za igru.

Ri je~ je zapra vo o okviru u ko ji moè-te smjestiti iPad 2, 3 ili 4. Okvir u sebi imadva analogna joysticka, {to bi igra~u trebalo omogu}iti precizni ju kontrolu u igri,

te dvi je tipkeza okidanje,{to }e pose-bno dobrodo}i u igramau ko jima sepuca. Iznad

joyst icka senalaze i dvastereozvu~ni-ka, a tv rtkanudi opci juda ubaci i dva

priklju~ka zaslu{alice.Pro jekt je, nara vno, osvanuo na Kic-

kstarteru, a dosad ga je podràlo 300-tinjak donatora s goto vo 27.000 dolara. No, da bikrenuo u proizvodnju, potrebno je saku-piti 240.000 dolara, pi{e mashable.com.

Ni{ta od ve}eg Matha Okvir koji va{ iPad pretvarau ultimativni stroj za igru




Naziv po{te Adresa Radno vrijeme

pon-pet. subota nedjel ja

Biha} Bosanska 3 07-19 07,30-15,30 09-19Biha} Bosanskih Kraljeva 08-16,30 - -

Cazin Trg zlatnih ljiljana 07-19 07,30-15,30 - Velika Kladu{a Ibrahima 07-19 07,30-15,30 -Mr`ljaka bb

Bosanska K rupa Trg oslobo|enja 1 07-19 07,30-15,30 -Bosanski Bosanska 115 07-16 07-14 -PetrovacSanski Most Banjalu~ka 2 07-19 07,30-15,30 -Klju~ Kulina bana 11 07-16 07-14 -Gora`de Ferida Dizdarevi}a 3 07-20 07-20 -Ustikolina Ustikolina 08-15 08-15 -Pra~a Trg Kemala Hrve bb 08-15 08-15 -Mostar Tekija bb 08-18 08-18 -Mostar Bra}e Feji}a bb 08-20 08-18 -Mostar Mar{ala Tita 51a 08-18 08-18 -

(Sj. logor)Konjic Mar{ala Tita bb 08-18 08-15 -Jablanica Pere Bili}a 24 08-18 08-15 -Sarajevo Obala Kulina bana 8 07-20 07-20 -

Sarajevo Mar{ala Tita 12 08-16 - -Sarajevo êmalu{a bb 07-20 07-20 09-20Sarajevo Patriotske lige 40 08-16 - -Sarajevo Livanjska 1 08-16 - -Sarajevo Vi{njik 40 08-15 08-15 -Sarajevo Zmaja od Bosne 88 07-20 07-20 -



Sarajevo Put ivota bb 07-20 07-20 -Sarajevo Grbavi~ka 1 09-16 09-16 -

Sarajevo Behdèta 08-16 - -Muteveli}a bbSarajevo Dèmala Bijedi}a 37 08-16 - -Sarajevo Safet bega 08-16 - -

Ba{agi}a bbSarajevo Zelene beretke 15 09-16 09-16 -Sarajevo Trg solidarnosti 37 08-15 08-15 -Sarajevo Safeta Hadì}a 107 08-16 - -Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 07-20 07-20 -Sarajevo Bul. branilaca 07-20 07-20 -

Dobrinje bbIlidà Rustempa{ina 13 07-20 07-20 -Hadì}i Hadèli 116 08-15 08-15 -

Vogo{}a Jo{ani~ka 32 08-18 08-15 -Ilija{ 29. februara 4 08-15 08-15 -Travnik Prnjavor 11 08-19 08-15 -Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb 08-15 08-15 -Bugojno Nugle II 08-19 08-15 -

Gornji Vakuf Javi} bb 08-15 08-15 -Fojnica Doktora Raljevi}a bb 08-16 08-15 -Donji Vakuf Ul. 14. Septembra 08-18 08-15 -Tuzla Aleja bosanskih 07-20 07-15 -

vladara 29Tuzla Musala 2 08-15 08-15 -



Tuzla A. Herljevi}a 10 08-16 08-15 -Tuzla Rudarska 37 08-15 08-15 -

Tuzla Bosne Srebrne bb 08-16 08-15 -Kalesija Oslobodilaca bb 08-16 08-15 -@ivinice Mar{ala Tita bb 07-17 08-15 -Kladanj Patriotske lige 1 08-16 08-15 -Banovi}i Banovi}i 08-16 08-15 -Lukavac Borisa Kidri}a bb 07-17 08-15 -Gra~anica M. Vehbi ef. 07-17 08-15 -

[emsekadi}aSrebrenik Kulina bana bb 07-17 08-15 -Grada~ac H. kapetana 07-17 08-15 -

Grada{~evi}a 23Zenica Masarikova 46 07-20 08-15 -Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 07-20 08-15 -Zenica Londà 83 08-20 08-15 -Zavidovi}i Patriotske lige bb 07:30-19 08-15 -Kakanj Zgo{}anska 44 07:30-19 08-15 -Maglaj S. Omerovi}a 8 07:30-19 08-15 -Te{anj Trg Alije Izetbegovi}a 07:30-19 08-15 -

Visoko âr{ijska 75 07:30-19 08-15 - Vare{ Put mira 15 08-16 08-15 -Olovo H. kapetana 08-16 08-15 -

Grada{~evi}a bbBreza Hasana Kjafije 6 07:30-16 08-15 -Br~ko Bulevar mira bb 08-17 08-15 -

POSLJEDNJI POZDRAVI,

SJE]ANJA I SMRTOVNICEza objavljivanje u dnevnim novinama Oslobo|enjemogu se predati u poslovnicama BH Po{ta

{irom Bosne i Hercegovine

I U NAJTE@IM TRENUCIMA S VAMA - VA[E OSLOBO\ENJE



FELJTONOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 41

BAJRAM RED@EPAGI]: POBUNJENIK I PUSTINJAK (2)

... Neobi~ne stvari su se do-ga|ale u plav skoj kasabi i {ire odnje; promjene su jedino u {tosmo sigurni da odrà va ju vje-~nost, puti su nam utabana sta-za, vremena je zatiru zemljom,{ibljem, zabora vom... U kasabi senarod izdi jelio na dva tabora; ujednom je silna vojska, nizamskired, u drugom su ljudi bez vlas-ti, ~ip~i je, ubogi siromasi i pre-ì vjeli umobolnici.

Oda vno me turi{e u zindan, ane sude mi. Pobunio sam seproti vu Care vine, nisu me ubi-li. Ubio sam bega Rizvan-bega,~o vjeka od vlasti, a ne saslu{a-va ju me; niko me ne dira, neprekori je va, kao da me svi z a-bora vi{e; ili ho}e da me osame,onemo}a ju, izvuku iz mene sve{to mogu; i znam, uvjereni dasam kr{, sve dok ne procuri izmene zelena, mutna voda, dok ne obne vidim i okopnim, kaosni jeg u ljeto...

Tek sada, o Boè, prepoznahsebe i njiho ve slutnje i osjetihkako mi se mo} staka, vid vr}e,dah os vje ì i pogle dah krozpen dèr u modro jutro, za-~u|en snagom sunca, ko jomuklanja tamnu izmaglicu nadkasabom. Naslu}u jem druk~i-ju kasabu, traè me, a vide,nadgornjao sam se, uprli o~i, aliih zarudjela zora zasli jepi, po-mamni huk Studenca zaglu-hnu. Mo`da je sve bilo druk~i-je, pomislih... Vara ju me slutnje,svi su mi le|a obrnuli, nema ni-kakvih tabora, sem jednog, nji-ho vog!

Okrenuli su se nizamskomredu, a mo`da je ve} sa vjetaga i bego va posta vio drugogpa{u! Pa{u?! [to rekoh? Zarsultan ne postav lja pa{u?!...

Grdno se varam, jer su age i be-go vi ve} mogli stotinu puta daoba vi jeste sultana Hamida osvemu {to se desilo, da iskri vestvari, da reknu da sam se po-bunio u kasabi protiv Care vi-ne... Ali, ako sultan jo{ vjeru jeu mene, ako je iko iz kasabe je-dnu li jepu ri je~ prenio sultanu,ako se sje}a onog bojnog poljakod Velikih jezera s Persi janci-ma, moè biti sve druk~i je. O,prokleti Kaduni}u! Ko si, {tatraì{, kud te o~i vode...? Zarova zemlja ni je z aspala, zar tiljudi nisu le|a obrnuli, zar ~i-p~i je ni su zastali na po puta?!Opameti se...

Mahao sam rukama, udaraodlano vima o zid i brisao krva viznoj, ali me ona supra ica slutnjida sam osamljen sa vla|ivala,kao tamna no}...

Budi me ne~i ji glas krupan,odsje~an, i, trlja ju}i o~i dlano vi-ma, nazirem sejmena Begana, is-kri vio lice kao tu|u ~arapu, na-migu je mi, kao da sam u nekojzna~ajnoj kra|i, i veli:

- Tahir-beè Kaduni}u, zo vu tena razgo vor. Na{ si, uz tebe smo!- veli mi opet, i prisje}am ga seiz rani jih dana...

Bio mi je ~ip~i ja, dadoh mudva luga i nji vu, a on mi obrnule|a, pri|e Rizvan-begu, pro-kazi va{e mene, sada mi opetprilazi; mi jenja dlaku, a ista mu

je }ud.- Ne pretvaraj se, ~e~e! U

helja} bi me turio, da izgorimka’ pita pod sa~! No, rekni mi,ko ji ti j e {e jtan pod grlo turiouzicu, pa mene hoj’ da te vu-~em iz ne volja... Nu de, reknimr~o! Zar se do ju~er nisi pro-da vao Rizvan-begu i Ali-be-

gu. A jo{ si uz Mehmed-bega,a meni si dùmahom obra}aoguzicu, da ljudi vide kako sebiv {i ~ip~i ja obr }e nekada-{njem gospodaru! Je lj’ tako?tako ti Allaha jedinoga, pri-znaj! Priznaj, budalo stara! Paono, kad te spasih, kad po kra-de Smail-begov du}an...

On zadrhta, izbulji o~i kaodvi je sarme na mene, pljesnudlano vima i, kad mu pri|oh bli-è, htio da pobjegne, da nestanekao sapunica u vodi, ali ga

vrnuh; pribra se i po~e:- Bo jao sam se tvo je pobune,

mr~o! Zlo ne misli{, no ti narodobrnuo le|a, pa {}e i kani poga-ne zamislji. ]era ju nas, neuke utome poslu, da ti dohakamo.Holj’ da prizna{?! Keo ili ne?Bio sam ti jaran, a morao sam sepretvarati u kahvi i na mahali,rad’ njih...

Da vno, pri je dvadesetak godi-na, dadoh mu nji vu, nek seodvo ji od mene; oènio se. Bio je

ve} u godinama, do vede nekumladu iz Bosne, okoti s njom tri-naestoro djece, a narod se sprda-{e: vidi bela ja, Began okotio to-liku djecu, a pre vr{io {ezdesetu...

“Ne ~udite se”, velim ja, “jak je jo{!”

Jedne tople ljetne no}i bi ja{eobio du}an Smail-begov i,

vrnuv {i se doma, noga mu zapeza na{u me|u i pade. To var seprosu; zasja na mjese~ini svile-no ruho i, gleda ju}i ga s pendè-ra, potr~ah, ali kad me opazi, po-bjeè. Uzeh vre}u, on do|e u zo-ru, moli da ga ne kaèm...

Sjutradan, Smail-beg umrood kapi kad je vidio obi jen du-}an, ali sejmena Begana ne pro-kazah.

Dodah mu pokradenu robu irekoh: “Idi Smail-bego vima, naz-dra vi im gla vu za rahmetli Sma-il-bega i rekni na{ao si tu robu ju-tros, na sokaku. Oni }e ti je po-dariti na laku mu du{u...” On oti-{ao, u~inio kako mu re~eno, a si-no vi nisu htjeli da ~u ju za robu,no mu jo{ dali para, nek mu us-treba, ima sitnu djecu, predo~insku du{u...

A pri je tri godine Rizvan-beg ga nago vori da me ubi je ion jedne no}i u|e u mo ju so-bu; prepoznadoh ga i - kadpo vu~e sablju, sko~ih, viknuh,a on se prepade, baci sablju ikl eknu na kolj ena predamnom, mole}i: “Tako ti Allaha,oprosti mi, nago vori{e me onebudale, Rizvan-beg...!” Posli jepobjeè iz kasabe, kao i Hajru-din-hadì ja.

(Sutra: Igra ljubavi)

1412.U Novom Brdu izdat Zakon o rudnicima,Despota Stefana, koji sadrì dragocjene

podatke o na~inu ivota srpskog naroda na po~etku 15.vijeka. Zakonik je zna~ajan dokument srpske pismenostii srpskog pravnog sistema u srednjem vijeku.

1635.Osnovana Francuska akademija, jednaod naj~uvenijih u Evropi. Akademiju os-

novao kardinal Ri{elje, ministar kralja Luja XIII.

1860.Ro|en ruski pisac Anton Pavlovi~ e-hov, jedan od najistaknutijih predstavni-ka novelisti~kog ànra u ruskoj i svjetskoj knji evnosti.Kao dramski pisac smatra se nenadma{nim majstoromatmosfere i dijaloga, a njegove drame “Galeb”, “Tri sestre” i “Vi{njev sad” i danas su na repertoarima svjetskihpozori{ta.

1886.Njema~ki inènjer Karl Benc patentiraoprvi uspje{an automobil na benzin.

1889.Austrougarski princ prestolonasljednikRudolf, jedini sin Franca Josipa I, na|en

je mrtav zajedno s ljubavnicom Marijom Ve~erom udvorcu Majerling kraj Be~a.

1896.Ameri~ki ljekar Emil Grab prvi upotrije- bio terapiju zra~enjem u lije~enju raka

plu}a, primijeniv{i je u îkagu na pacijentkinji Rouz Li.

1899.

Umro francuski slikar engleskog porije-kla Alfred Sisle, jedan od stvaralaca

francuskog impresionizma. Izlagao je na njihovoj prvojizlo`bi 1874. u Parizu.

1916.Nijemci u Prvom svjetskom ratu prviput bombardovali Pariz iz cepelina.

1941.Umro gr~ki general i dràvnik JoanisMetaksas. Kao premijer i ministar voj-

ske 1936. raspustio je parlament i uspostavio li~nu dik-taturu. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940.odbio je ultimatum fa{isti~ke Italije i organizovao otporitalijanskoj agresiji.

1942.Peru i Bolivija potpisivanjem protokola uRio de @aneiru okon~ali rat zapo~et

1941. godine zbog sporne pograni~ne teritorije izme|udviju zemalja u podru~ju amazonske dùngle, ali spor-no pitanje time nije rije{eno.

1950.Po~ela prva u nizu pobuna u Johane-sburgu, izazvana rasisti~kom politikom

vlade Ju`ne Afrike.

1959.Danski putni~ki brod “Hans Hedtoft”udario je, plove}i pored obala Grenlan-

da, u ledeni brijeg i potonuo. Poginulo je 95 ljudi.

1963.Francuska stavila veto na ulazak VelikeBritanije u Evropsku ekonomsku zajed-

nicu.

1964.U austrijskom Inzbruku otvorene Zim-ske olimpijske igre.

1989.Poslije sedam godina nesporazuma ime|unarodne arbitra e, Izrael je vratio

Egiptu grad Tabu na Crvenom moru, koji je okupirao uizraelsko-arapskom ratu 1967.

1996.Venecijanska operska ku}a La Feni~e iz- gorjela je u poàru, drugi put u 204 go-

dine rada.

1999.

Kontakt-grupa pozvala srpske vlasti i

predstavnike kosovskih Albanaca da do6. februara pristupe mirovnim pregovorima u francus-kom zamku Rambuje u blizini Pariza.

2001.U Sen Tropeu, na Azurnoj obali, u 91.godini umro istaknuti francuski pozori-

{ni i filmski glumac @an-Pjer Omon. Uz [arla Boajeabio je jedan od rijetkih francuskih glumaca koji je na-pravio karijeru i u Holivudu (“Ameri~ka no}”, “Ma~ka imi{“).

2002.Predsjednik SAD-a Dòrd` Bu{ izjavio jeu ameri~kom Kongresu da po~inje rat

protiv terorizma i upozorio da osovina zla koju ~ineIran, Irak i Sjeverna Koreja prijeti miru u svijetu.

2002.U Kabulu se zavijorila stara afganistan- ska zastava, prvi put od komunisti~kog

prevrata 1978. godine.

2012.U Sarajevu u 63. godini umro ugledniprofesor i politi~ar Nijaz Durakovi}.

Ro|en je u Stocu 1949. godine. Bio predsjednikSKBiH, predsjednik SKBiH - SDP. Na kongresu, 27. decembra 1992, formirao je novu stranku za koju je napi-sao program, dav{i joj ime Socijaldemokratska partija(SDP). Od 1992. do 1996. bio je ~lan Predsjedni{tvaRBiH. Durakovi} na kongresu SDP-a 2002. daje ostav-ku na rukovodstvo i ~lanstvo u ovoj stranci. U 2006.godini pristupio je Socijaldemokratskoj uniji (SDU).

NA DANA[NJI DAN

1994.

2005.Umro EfraimKi{on, ko ji je

preì vio holoka-ust i postao je-dan od najpo-

znati jih i najpre- vo|eni jih izraes-kih pisaca. Me|u

najpoznati jimknjigama su “Ni-

je fer, Da vide”,“Kita boli more”,

“Jabuka je svemukri va”, “Knjiga za

poreske ob vezni-ke”, “Kod ku}e je

najgore” i “Po-mozite svi jetu na

svo ju {tetu”.

Redèpagi}ev roman ~ije dijelovefeljtoniziramo tretira problem vlasti i karaktera,

kao i aginsko-begovsku degeneraciju,

simbolizuju}i vje~nu borbu sprega dobra i zla…

Dva tabora1872.

Ro|en GoceDel~ev, vo|a na-cionalno-re volu-

cionarnog po-kreta u Makedo-

ni ji s kra ja 19. ipo~etka 20. vi je-ka. Poginuo je uborbi s Turcimau ma ju 1903, tri

mjeseca pri jeizbi janja Ilinden-skog ustanka, ~i ji

je po~etak odga|ao smatra-

ju}i da je preura-njen i slabo pri-

premljen.

Austri janka

Ulrike Ma jer,dvostruka svjet-ska prvakinja u

smu~anju, umrla je od po vreda

zadobi jenih pri-likom pada na

takmi~enju uspustu za Svjet-

ski kup.

Bajram Redèpagi} ro|en je 23. novembra 1939. u Plavu (Crna Gora). Osno-

vnu i srednju {kolu poha|ao je u Plavu, Beranima, Vare{u. Studi je Filozofskog

fakulteta upisao u Skoplju 1961. godine, te studij medicine 1964. i diplomirao

akademske 1969/1970. Postdiplomske studi je iz interne medicine, nefrologi-

je, poha|ao i zavr{io odbranom magistarske teze ma ja 1976. na VMA u Beo-

gradu. Aktivno se bavi knjièvno{}u i objavlju je pri~e i romane. Tahir Kadu-

ni}, junak dvotomnog romana Bajrama Redèpagi}a, pripada ple jadi hrabrih

pobunjenika {to su iskrsavali u povi jesnim razdobljima kao usudom poslani

da nagovi jeste novo razdoblje, ~esto bez razumi jevanja i neophodne dru{tve-

ne podr{ke. Ovaj dvotomni roman tematizira odise jadu tog prometejskog bun-

tovnika unutar Osmanskog carstva, uklju~u ju}i i konstelaci ju evropskih sna-

ga XIX i prve polovine XX st. Dok se u prvom romanu (Pobunjenik) Redèpa-

gi} bavi problemom vlasti i karaktera, kao i biolo{kom degeneraci jom agin-

sko-begovskog slo ja i upozna je nas sa Tahirom Kaduni}em kao pobunjenikom

protiv vlastite klase, u drugom di jelu romana (Pustinjak) Redèpagi} se bavi

i upozna je nas sa sloènim prilikama u plavsko-gusinjskom kra ju, ko ji se na-kon Berlinskog kongresa na{ao na razme|u interesa Turske i Crne Gore, pri-

likama u ko jima se njegov glavni junak, stari oporbenjak protiv bilo ko jeg vi-

da vlasti, buni protiv svih i svakog. Oba romana su fakti~ki jedno djelo ko je

prati pri~u glavnog junaka Kaduni}a, a tematizira genocid nad muslimanima

u Gusinju i Plavu pred po~etak Prvog svjetskog rata. Novo izdanje romana obja-

vio je Connectum iz Sara jeva.



SPORT OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.42

Muhamed Dàkmi} potpisao je jednoipogodi{nji ugo vor saFK Sara je vo na ju~era{njoj pres-konerenci ji. Veznjak ko ji je bio u

velikoj ormi pri je transera u Ju-`nu Kore ju i odigrao pri jateljskiduel za reprezentaci ju BiH protiv Poljske (2:2) decembra 2010.u Antali ji pono vo }e igrati zamati~ni klub. Direktor bordo kluba Dino Selimo vi} zado voljan

je Dàkmi}e vim po vratkom naKo{e vo. Rekao je da je sa njim la-ko postignut dogo vor.

U Me|ugorju 24 igra~a“Nadam se da }e nam Dàkmi}

pomo}i u pohodu na titulu. On jeimao ponudu iz Azerbejdàna, alizbog neozbiljnosti tamo{njegkluba ni je realizo vao transer”,kazao je Selimo vi}.

Sara je vo danas putu je uMe|ugor je, gdje }e se priprema-ti desetak dana. U ek spedici ji timasa Ko{e va su 24 igra~a. To su: De- jan Bando vi}, Almin Abdihodì},Emir Plakalo (golmani), Fadil î-

zmi}, Almir Aganspahi}, Denisômor, Amer Dupo vac, Muha-med Dàkmi}, Adin î va, EmirHadì}, Faris Handì}, Ermin Hu- seinba{i}, Aaron Horton, AlenMeluno vi}, Nemanja Mi ju{ko vi},

Amer Osmanagi}, Alem Plakalo, Asmir Sulji}, Radan [unje vari},Mario Tade je vi}, Ivan Tatomiro-

vi}, Ognjen Todoro vi}, Sedin Tor- lak i Nemanja Zlatko vi}.

“Odigra}emo tri pri jateljskeutakmice protiv Branitelja 29. januara, 2. ebruara ri val je Vele`, a~etiri dana kasni je Borac. Nakon

toga tim }e trenirati nekoliko da-na u gla vnom gradu, da bi 10. e- bruara oti{ao na za vr{ne pripre-me u Opati ju. Tamo }e imati ~e-tiri pro vjere sa jakim proti vnicima

jer je veliko intereso vanje ekipada igra ju me~e ve sa nama.”

Dàkmi} je veoma sretan zbogtransera u redo ve ko{ev skogpremi jerliga{a.

“Vratio sam se u najbolju ekipu na{e drà ve. U Sara je vu sampo~eo trenirati 1995. i pro veo 15

godina. Po vratak je bio o~eki- van i realan. Klub ima velike ambici je, kao i ja. Bori}emo se ovesezone za titulu. Spreman samdati svoj doprinos. Pratio samutakmice Sara je va koliko sammogao po{to sam igrao u dalekoj

Ju`noj Kore ji. Jesenas smo biliprvi ve}im di jelom, ali smo nakra ju izgubili vode}u pozici juporazom u Bi jeljini. Zaosta jemodva boda za vode}im @eljezni-~arom. Ne}e biti jednosta vno jerimamo teàk raspored na startu

proljetnog di jela sezone. Pruì}umaksimum kako bismo realizo-

vali cilj”, naglasio je Dàkmi}.

Nova opremaNa presici je promo visana i

no va oprema doma}e kompani- je Fas hion and Style d.o.o. ~i ji jebrend Had i u ko joj }e igrati u d-baleri bordo sasta va u narednomperiodu.

“Sa ovim proizvo|a~em sport-ske opreme sara|iva}emo 18 mjeseci. Odlu~ili smo se za doma}ukompani ju ~i ji su proizvodi kvalitetni”, rekao je Selimo vi}.

Z. RA[IDOVI]

MUHAMED D@AKMI] POTPISAO UGOVOR SA FK SARAJEVO

Ne}e biti lako jer imamo teàk raspored na startu proljetnog dijela sezone. Pruì}umaksimum u borbi za titulu, rekao je novi-stari ~lan bordo sastava PregovoriRadovca i Zenita

Talentovani vezni igra~ Sara je-

va Samir Radovac otputovao je na

pregovore sa ruskim prvoliga{em

Zenitom, ko ji se priprema u turskoj

Antali ji. To je razlog da 17-godi{nji

juniorski reprezentativac na{e

dràve ni je na spisku bordo tima

za pripreme u Hercegovini.

Na{e ambicije su velike

F o t o :

[ .

S U L T A N O

V I ]

Upra va Reala zvani~no }ezatraìti pomjeranje datumautakmice liga{kog El Clasica.Umjesto predvi|enog 2. marta,predlaù da se ova utakmicaodigra dan rani je.

Ra zlog za ovakav zahtjev Reala je utakmica protiv ManchesterUniteda u osmini fnala Lige pr-

vaka, ko ja je zakazana za 5. martna Old Tra ordu i ko ja }e zaMadri|ane biti izuzetno va`na.

U Madridu planira ju da se liga-{ka utakmica protiv Barcelone naBernabeuu umjesto u subotu,odigra u petak. Me|utim, ovo bi

moglo stvoriti velike probleme tele vizi jama ko je ima ju pra vo pre- nosa El Clasica te }e se, ako zahtjev bude usvo jen, sve ostale uta-kmice morati pomjeriti.

U razmaku od samo nekoli-ko dana, Real i Barcelona odigra}e i drugi El Clasico, onaj uKupu kralja.

Zbog me~a sa Unitedom

Real èli ranije igrati El Clasico

Rani Khedira, mla|i brat sla vni jeg Sami ja Khedi- re, njema~kog nogometnog reprezentativ ca i igra-~a Real Madrida, produìo je ugo vor sa Stuttgar-tom.

“Rani je igra~ ko ji ima vrlo dobru perspekti vu i koji ima sna`nu osobnost za svo je godine. Vjeru jemoda }e napra viti veliki sljede}i korak u svom razvo-

ju”, rekao je sportski direktor [vaba Fredi Bobi}.Rani Khedira je ponikao u omladinskom pogonu

Stuttgarta, a, kao i brat Sami, igra u veznom redu.Prvoj ekipi je priklju~en u oktobru pro{le godine,

ali jo{ ~eka na debitantski nastup u Bundesligi.

Khedira u Stuttgartu do 2015.

Trener Manchester Unitedasir Alex Ferguson izja vio je kako

je veoma zado voljan svo jom tre- nutnom ~etvoricom napada~a teih je uporedio sa legendarnom~etvorkom iz 1999. godine ko ju su

~inili Dwight Yorke, Andy Cole,Ole Gunnar Solskaer i Teddy Sheringham.

“Kada pogledate te momkenapri jed i kada bi svaki od njihdo{ao do 20 golo va, zais ta bi bi-lo odli~no. Izbor ko ji imamo nasvim pozici jama najbolji je ko jisam ikada imao tokom vremena

pro vedenog ov dje”, rekao je sir Alex Ferguson.

Kad se uporede podaci ovedvi je napada~ke ~etvorke, da-na{nja oanzi vna lini ja Manc-hester Uniteda trenutno jeste

uspje{ni ja za jedan gol od one odpri je 13-14 godina, a to pokazu- ju sljede}i podaci: sezona1998/99 - Yorke 18 golo va, Cole15, Solskjaer 11, Sheringham 2 -ukupno 46 golo va; sezona2012/13 - Van Persie 22 gola,Hernandez 14, Rooney 10, Wel- beck 1 - 47 golo va.

Ferguson pohvaliosvoje igra~e

Nikad nisamimao ja~i napad

Primera

Ubjedljiva pobjeda SevilleFudbaleri Se ville nadigrali su sino} ekipu Granade rezultatom 3:0

na svom stadionu Ramon Sanchez Pizjuan u posljednjoj utakmici21. kola Primere.

Stri jelci za pobjedni~ki sastav bili su Kondogbie u 32. minuti, Ne-

gredo u 70. i Medel u 75. minuti. Emir Spahi} bio je na ni vou zada-tka, odigrav {i bespri jekorno svih 90 minuta, dok je drugi bh. inter-nacionalac Miroslav Ste vano vi} u{ao u igru u 83. minuti, zami je-niv {i Ivana Rakiti}a, asistenta kod prvog gola za doma}ina. Ovompobjedi Se villa je napredo vala na tabeli Primere i sada se sa 26 bodo va nalazi na 11. pozici ji.

U narednom kolu Primere, Se villa }e u nedjel ju ugostiti ekipu Rayo Vallecana. G. V.



SPORTOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 43

Posljednji put kada smo razgovarali sa Edinom Cocali}em,stoperom Maccabi ja iz Haie,njegov tim se nalazio na sed-mom mjestu, sa desetak bodo-

va zaostatka za vode}im Macca- bi jem iz Tel Avi va. Po vod za razgo vor bila je pobjeda nad ovomekipom od 1:0, te niz od ~etiriuzastopna tri juma tima iz Haie,ko ji je nakon uvodnih de vet ko-la na svom kontu imao samo sedam bodo va, odnosno 18 bodova manje od vode}eg tima.

Primili tri gola u 11me~eva

I tada nam je Cocali} go voriokako je Maccabi ekipa ko ja semoè boriti za vrh tabele, ali dana po~etku sezone nisu imali dovoljno sre}e, ko ja ih je pomilo-

vala kada je za trenera do ve-den Arik Benado.

“U posljednjih pet utakmicaprimili smo samo jedan gol,{to je mnogo manje nego uproteklom periodu, tako dakao stoper imam jako velikograzloga za zado voljstvo”, go- vorio nam je ne{to vi{e od 30dana Cocali}, ~i ja se ekipa,nakon proteklog vikenda nalazi na ne vjero vatnom drugommjestu, sa samo pet bodo vazaostatka za imenjakom iz Tel

Avi va.“Mi smo Maccabi Haia i na{

cilj je titula. De vet bodo va raz-like moèmo susti}i. Istina,

Maccabi iz Tel Avi va ima najbolji tim u ligi i na vrhu tabele nalaze se nekoliko sedmica. Igra-

ju napada~ki nogomet i ima judobrog trenera, ali sada je svemogu}e”, i tada je bio optimis-ti~an Cocali}, a sada je goto vopa uvjeren u osva janje naslo va,pogoto vo jer je njego va ekipa unizu od 11 utakmica bez pora-za.

“U 11 me~e va imamo dva re- mi ja i de vet pobjeda, uz gol-ra-

zliku 22:3. Sada smo samo petbodo va zaostatka, s tim {to jeekipa iz Tel Avi va u ne{to lo{i joj

ormi. Me|utim, s obzirom na toda smo bili pretposljednji, vjerovatno ni sami nismo svjesni {tasmo napra vili”, kaè nam Coca-li}, ko ji igra u najboljoj odbranilige.

Naime, Maccabi iz Haie u 20odigranih me~e va primio je sa-mo 15 golo va i to ve}inu na ot-

varanju sezone.

“U posljednjih 11 me~e va primili smo samo tri gola i to dva izprekida. U jednom trenutku smo

bili u nizu od sedam utakmicabez primljenog pogotka i èlje-li smo do}i do bro ja 10, ali smoprimili gol iz slobodnjaka”, obja-{nja va nam stoper tima iz Haie,

ko ji je, prema izraelskim medijima, jedan od najboljih odbrambenih igra~a izraelskog pr-

venstva.“Svakako da mi godi kada me

svrsta va ju me|u tri najbolja sto- pera lige. To je veliki podstrek zadalje”, smatra nekada{nji igra~@eljezni~ara i gr~kog Panionisa,ko ji je uvjeren da njegov timmoè do Lige prvaka.

“Imamo jo{ pet-{est kola re- gularnog di jela prvenstva, aonda sli jedi play-o u ko jem }e

u~estvo vati {est ekipa. Treba- ju nam dvi je pobjede da bismobili sigurni u za vr{nici, ali s obzirom na ormu u ko joj s e na- lazimo, vjeru jem da } emo to iostvariti. Pri je mjesec cilj nam

je bila Evropa, ali nakon nizaod 11 me~e va bez poraza, ape- titi su se po ve}ali i za{to ne bismo juri{ali na titulu prvaka.

Moèmo biti prvi. Imamo dobru ekipu i uvjeren sam da}emo na kra ju tri jumo vati”,

optimisti~an je Cocali}, ko ji je ve} imao nekoliko ponudaza nasta vak kari jere u ligamapetice, ali...

Transfer u Englesku“Za mene su se raspiti vali engleski klubo vi, a imao sam i ne-ku ponudu na zimu ko ju sam od-bio. Ne ùri mi se. Li jepo bi biloda osvo jimo neki troej, prvenstvoili Kup, pa onda da zaigram u Ev-ropi i tako sebi podignem ci jenu”,ri je~i su Cocali}a, ~i ji je transeru Englesku propao, jer nema radnu dozvolu, ko ja se na Otokudobi ja koliko jedan igra~ ima 75odsto nastupa za reprezentaci jusvo je zemlje u godini.

Cocali}, iako je jedan od najboljih odbrambenih igra~a iz-raelske lige, nema ni jedan na-stup za A tim, uprkos ~injenicida je na{a selekci ja u datommomentu bila jako deicitarnana stoper skim pozi ci jama.Me|utim, ukoli ko Maccabiosvo ji naslov, a Cocali} zadrìtrenutnu ormu, selektor BiH

Saet Su{i} mora}e obratiti pa`-nju na ovog igra~a.J. LIGATA

Maccabi iz Haife u nizu od 11 me~eva bez poraza

COCALI] NAJBOLJIstoper izraelske lige

Tim na{eg internacionalca, nizom od devet pobjeda i dva remija uposljednjih 11 me~eva, stigao na drugo mjesto, sa samo pet bodovazaostatka za vode}im Maccabijem iz Tel-Aviva, koji im je u jednomtrenutku bjeào ~ak 18 bodova • Cocali}: Moèmo osvojiti naslov

PRVO TROFEJ, PA TRAN SFERZa mene su se raspi ti vali engleski klubo vi,

a imao sam i neku ponudu na zimu ko ju samodbio. Ne ùri mi se. Li jepo bi bilo daosvo jimo neki trofej, prvenstvo ili Kup,pa onda da zaigram u Evropi i tako sebipodignem ci jenu, ri je~i su Cocali}a

Fudbaleri Olimpica u Sara je vu se pripre-ma ju za proljetni dio BH Telecom Premi-jer lige BiH, a kako sada sto je stvari, u na-{oj pri jestolnici ostat }e do 12. ebruara ka-

da je planiran odlazak u Antalju, gdje }evuko vi oba viti za vr{ni dio priprema.

“Vri jeme je za sada dobro, tako da jestruka odlu~ila da ekipa ostane u Sa-ra je vu. Nadamo se da se ni{ta ne}epromi jeniti i da }emo do odlaska uTursku raditi na Grba vici”, rekao je di-

rektor Nermin Demiro vi} .S kra ja pro{le sedmice sara jev ski premi-

jerliga{, ko ji }e u proljetnom di jelu sezo-ne utakmice igrati u Gora`du i zvani~no

je ja~i za jo{ jednog igra~a, s obzirom nato da je Alen Ba{i} potpisao ugo vor. Pod- sjetimo, iskusni deanzi vac po~eo je pripreme sa vuko vima, ali prvih dana rada,pod trenerskom palicom Husrea Muse-mi}a, ni je imao ri je{en status.

“Ba{i} je u subotu potpisao polugodi{nji

ugo vor i zvani~no je igra~ Olimpica”, po-t vrdio je Demiro vi}, dodav {i da su ekipipriklju~ena jo{ dvo jica udbalera iz omla-dinskog pogona:

“Nastav ljamo trend afrmaci je mladihigra~a, a shodno tome prvom timu smopriklju~ili dvo jicu juniora. Ri je~ je o Ale- mu Mera ji}u i Eldaru Glji vi. Sigurno je da}e uz iskusni je igra~e mnogo toga nau~i-ti i da }e u budu}nosti biti okosnica na{egtima”, naglasio je Demiro vi}. S. [.

Olimpic do daljnjeg u Sarajevu

Alen Ba{i} potpisao na pola godineNastavljamo trend afirmacije mladih igra~a, a shodno tome prvom timu smo priklju~ili

dvojicu juniora. Rije~ je o Alemu Meraji}u i Eldaru Gljivi, kaè direktor Demirovi}



SPORT OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj2013.44

Institut za udbalsku histori jui statistiku na~inio je listu najboljih svjetskih liga u 21. vi jeku. BHTelecom Premi jer liga BiH je naslabom 93. mjestu, dok je engle-ski Premiership prvi.

Prema statistici IFFHS-a, engleski Premiership ima 13.627bodo va, samo 30 vi{e od drugo-plasirane {panske Primere. Na

tre}em mjestu je itali janska Se- rie A.

Me|u deset najboljih u{la sui prvenstva Brazila, Njema~ke,Francuske, Argentine, Holan-di je, Portugala i Meksika.

Od zema lja na{e regi je najbo-lje je plasirana liga Srbi je, ko ja jena 32. pozici ji, Hrvatska je 34,Slo veni ja 43, a Makedoni ja 74.

IFFHS lista svjetskih liga u 21. vijeku

Bh. prvenstvo na 93. poziciji

Napeto je bilo u za vr{nicamautakmica posljednjeg 3. kolagrupe A na Ari~kom kupu nacija, ko jem je doma}in Ju`noari-~ka Republika.

Doma}a reprezentaci ja je bilasigurna za prolaz u ~et vrtfnale, au zadnjih 15 minuta oba me~abarem neko vri jeme je me|uosam najboljih bila svaka od pre-ostale tri reprezentaci je. Na kra-

ju je prolaz izborila ZelenortskaRepublika i to pogotkom u 91.minuti ko ji je postigao Heldon.Taj gol donio je ovoj selekci ji po-bjedu od 2:1 protiv Angole, ko ja

je vodila 1:0 do 81. minute i u tomtrenutku su Angolci bili druga reprezentaci ja na tabeli.

Sve dok Zelenortska Republi-ka ni je postigla taj gol u 91. mi-nuti u ~et vrtfnalu je bio kaodrugoplasirana ekipa Maroko.No, na kra ju im je 2:2 protiv Ju-`ne Arike bilo nedo voljno zaprolaz dalje jer je Sangweni u 86.posta vio kona~an rezultat.

Ari~ki kup naci ja, 3. kolo grupe A: Ju`noari~ka Republika -Maroko 2:2 (Mahlangu 71, Sang-

weni 86 - El Adoua 10, Hafdi 82),Zelenortska Republika - Angola2:1 (Fernando Varela 81, Heldon90 - Nando 30ag).

Poredak: 1. Ju`noari~ka Re- publika 5 bodo va, 2. ZelenortskaRepublika 5, 3. Maroko 3, 4. An- gola 1.

Afri~ki kup nacija

Reuters

JAR i ZelenortskaRepublika u ~etvrtfinalu

Harry Redknapp o prelaznom roku

Ovo je kao rat bandiTrener QPR-a Harry Redknapp izja-

vio je kako se jako te{ko po ja~ati uovom prelaznom roku budu}i da suuslo vi na trì{tu ne vjero vatni.

Iskusni stru~njak ne kri je èlju zado vo|enjem po ja~anja u zimskom prelaznom roku, a ekipa sa Lo tus Roadapokazala je interes za napada~a WBAPetera Odemwingiea.

“Kada ste u ovakvoj pozici ji, moratese po ja~ati ako imate mogu}nost. Ja ni-

sam sastav ljao ovu ekipu. Ja sam je nasli jedio. Jo{ mislim da moèmo izbje}iispadanje ukoliko do vedem igra~e ko-

je èlim. Imat }emo pra vu {ansu ako ihdo vedemo. Ovo je prelazni rok, nikadanisam vidio ni{ta sli~no. Ovo je kao ratbandi”, rekao je Redknapp.

Menadèr @eljezni~ara AmarOsim zado voljni ji je radommla|ih igra~a nego prvom eki- pom, ko ja se ni je istakla u prvojazi priprema u Me|ugor ju. Pod- sjetimo, pla vi su u Hercego vini

odigrali me~ protiv Veleà (po-bjeda 2:1, uz golo ve Obu~ine iHodì }a), te dvome~ protiv GO[K-a u ko jem su obje ekipe ti-ma sa Grba vice poraène sa 2:1(stri jelci Bekri} i Hodì}).

30. januara u RovinjOmladinci pla vog tima poka-

zali su veliku volju i hti jenje, anaj vi{e se iskazao napada~ Ar- min Hodì}, ko ji je postigao dvapogotka, te na ja vio kako bi uproljetnom di jelu mogao bitios vjeènje u @eljinom napadu.Me|utim, ono {to je problemkod njega, jeste ~injenica da sena kra ju sezone mora vratiti u Li-

verpool, iz ko jeg je i do{ao na po-

sudbu na Grba vicu.Uprkos tome, Osim ozbiljno

ra~una na njega, te }e Hodì}puto vati i u Ro vinj, gdje }e pla- vi odigrati me~e ve protiv Pule,Ri jeke i Splita. Priliku za doka-

zi vanje u Hrvatskoj, gdje @eljoputu je 30. januara, ne}e imatiostatak omladinaca Ba ji}, Sa- diko vi}, Hota i Kjosev ski, s obzirom na to da ima ju {kolskihoba veza.

“Mora ju u {kolu, a nekad u e- bruaru }e imati pripreme i sa ju- niorima i bilo bi pre vi{e da toli-ko odsustvu ju”, obja{nja va Osim,ko ji jo{ ni je donio kona~nu odluku o ostanku De jana Obu~ine.

“Vodi}emo ga u Ro vinj, pa}emo tek onda odlu~iti”, na ja vio

je menadèr aktuelnih prvakaBiH, ko ji bi u Ro vinju na raspo-laganju trebao napokon imatikompletnu ekipu. Naime, na-

kon bolesti i po vreda u norma-

lan trena`ni proces vratili su seSvraka, Zoloti} i Vasili}.

Borba za mjesto u ekipi“Nategao sam ligamente ve}

na prvom treningu. U Sara je vu

smo radili u dvorani, pa smo on-da do{li u Me|ugor je, gdje smokombino vano radili na tra vi iplastici, tako da sam osjetio probleme. Pauzirao sam dva dana,presko~iv {i me~e ve sa Veleòmi GO[K-om, ali sam sada napo-kon dobro”, kaè nam Vasili},ko ji s nestrpljen jem ~eka utak-mice u Ro vinju.

“Od no vembra pro{le godinenisam igrao utakmicu i jedva~ekam priliku da istr~im na te- ren. Poèlio sam se udbala”, ka-è nam ovaj pouzdani stoper, ko-

ji }e se za mjesto u po~etnojposta vi morati boriti sa Bogi~e-

vi}em i Kerlom, kao i ]utukom.

J. LIGATA

@eljo zavr{io pripreme u Me|ugorju

Omladinci u {kolu,

ostatak ekipe u Rovinj

Menadèr plavih Amar Osim zadovoljan radom juniora Sadikovi}a,

Hote, Kjosevskog i Baji}a, ali ih ne}e voditi u Rovinj, s obzirom na

to da imaju {kolskih obaveza • Vasili} se oporavio od povrede




Vozili smo - Renault Clio IV

Izgled koji oduzima dahTest - Volkswagen Golf VII 1.6 TDI Trendline

Hladan i vatren kao KimiU BiH

Mercedes prodao vi{e od BMW-a

U derbi ju za~elja Cibona jeosvo jila bodo ve na krcatoj Peca-ri protiv [irokog. Utakmica ko jaje 30 minuta bila izjedna~enaobilo vala je uzbu|enjima odprve do posljednje minute. Eki-pe su se od po~etka smjenji va-le u vodstvu, ali ni jedna ni jeuspi je vala ostvariti ve}u pred-nost. I Cibona i [iroki otvorili suutakmicu vanjskim {ute vima.Za Cibonu je ~ak tri trice pogo-dio Amerikanac Strawberry, a nadrugoj strani dva puta je ta~anbio Johnaton Jones, dok su po je-dnom uspje{ni bili Marko [uta-lo i Ivan Ramljak. Prvu dionicu

[iroki je ri je{io u svo ju korist22:21. Cibona je prva {uterskuigru zami jenila spu{tanjem lop-te u reket. Tu je iskusni Andri ja@iì} bio uspje{ni ji od Freema-na i Bara}a, pa je Cibona na ve-liki odmor oti{la s predno{}u37:41.

Drugo polu vri jeme doni jelo jebrù, dinami~ni ju i atrakti vni juko{arku. Opet je Cibona {uterskibila sjajna. Da vor Kus pogodio jetri trice, a oti{la je Cibona do se-dam poena vi{ka. No, stisnuo je[iroki u odbrani. Napokon jenekoliko lopti spu{teno u re-kret @eljku [aki}u, ko ji je uspje-

{no poentirao. Na drugoj straniuz vra}ao je @iì}. Tre}a ~et vrti-na za vr{ila je predno{}u [irokog65:61, a onda je na red do {lo razdoblje pet urnebesnih minutadoma}ih ko{arka{a. Bodreni

gromoglasno s tribina, doma}iigra~i su ~vrstom obranom zau-sta vili goste, a [aki}u se u napadu pridruìo Bara}, pa je [irokiu 35. minuti po veo 78:68. îni-lo se da je pobjeda na vidiku, ali

tada dolazi do ne vjero jatnogpada u igri doma}ih. Popustili suu odbrani, a u napadu nisu rea-lizirali ~iste zicere. Na drugojstrani @iì} je nezadrì vo po-entirao, dva puta zaredom i uzprekr{aj Bara}a i odveo Cibonudo velikog preokreta i va`ne po-bjede.

“Trideset i pet minuta smokontrolirali igru i rezultat i ondane vjero jatno pali. Popustila nam

je koncentraci ja i u odbrani i unapadu i izgubili smo utakmicuko ju smo imali prakti~no u ruka- vu. Kad primite 21 poen u zadnjih pet minuta, ne moète

dobiti utakmicu. @ao mi je, aliutakmica se igra 40 minuta”, rekao je trener [irokog WWinaDamir Vu jano vi}, dok je njegov kolega na drugoj strani Dani jelLutz kazao:

“Mi smo neke utakmice izgu-bili kad smo pomislili da }emo ihdobiti. Liga je toliko izjedna~ena.Znali smo {to nas ~eka u [irokom.Doma}in je imao sve argumen-te za pobjedu, ali mo ji igra~i su seizvukli, preokrenuli su rezultat uzadnjih pet minuta. estitam imna tome, a [irokom ~estitam naodli~noj utakmici”.

A. M.

ABA [iroki prokockao pobjedu protiv Cibone

Od gotovog napravili veresijuKad primite 21 poen u zadnjih pet minuta, ne moète dobiti utakmicu. @ao mi je,ali utakmica se igra 40 minuta, rekao je trener [irokog WWina Damir Vujanovi}

@enska teniska Fed Cup repre-zentaci ja Bosne i Hercego vineod 6. do 9. februara u izraelskomElatu u~estvo vat }e na turniruPrve grupe Euro-afri~ke zone.

Nakon {to je zbog nedo voljnepipremljenosti nastup otkazalaJasmina Tinji}, naknadno je po-zvana na{a najbolja juniorka

Dea Herdèla{, ~ime je kom-pletirana lista igra~ica bh. sele-kci je. Bo je na{e zemlje u Izraelu}e uz Deu Herdèla{ jo{ branitiJelena Simi}, Jasmina Kajtazo vi}i Anita Husari}.

U svojstvu selektora repre-

zentaci ju }e voditi Jelena Stani- vuk.

Reprezentaci ja }e igr ati uB grupi sa Velikom Britani-

jo m, Po rtu ga lom i Ma|ar-skom. Na turniru Prve grupeEuro-afri ~ke zone u~estvu je16 repre zen taci ja podi jelje -nih u ~etiri grupe. Dvi je naj-

bolje reprezentaci je }e se pla- sirati u play off za ulazak uDrugu svjetsku grupu, dok }edvi je na jslabi je re prezentaci-

je pr ese li ti u Drugu grupuEuro-afri ~ke zone.

Pre ma objav ljenim nomi-

naci jama, na turniru }e nas-tupiti vi{e od 15 igra~ica ran- giranih u top 100 na WTA lis-ti. Raspo red nastupa repre-zentaci je BiH: 6. januara (9.30

sati): BiH - Velika Britani ja, 7 . januara (9.30): BiH - Ma|ar-ska (9.30): 8. januara: BiH -Portugal, 9. januara: razigra-

vanje za plasman.

Fed Cup

Dea Herdèla{umjesto Jasmine Tinji}

VIJESTI

Ferrer ispred NadalaNakon prvog ovogodi{njeg Grand

Slam Australian opena vrh ATP liste nije se bitno promi jenio. Napredovao je po- lufinalista Melbournea - [panac DavidFerrer, ko ji je sa ~etvrte pozici je posti-nuo zamljaka Rafaela Nadala.

Poredak: 1. Novak \okovi} (Srb)12.920 bodova, 2. Roger Federer ([vi)10.265, 3. Andy Murray (Gbr) 8.480, 4.David Ferrer ([pa) 6.865, 5. Rafael Na- dal ([pa) 5.400, 6. Toma{ Berdych (ê{)4.680, 7. Juan Martin del Potro (Arg)4.210, 8. Jo-Wilfried Tsonga (Fra) 3.555,9. Janko Tipsarevi} (Srb) 3.180, 10. Ric- hard Gaquest (Fra) 2.720... 234. DamirDùmhur (BiH) 204... 268. Aldin [etki}(BiH) 177... 278. Mirza Ba{i} (BiH)166... 457. Tomislav Brki} (BiH) 76... 491.

Amer Deli} (BiH) 70.

Vika sa~uvala broj 1Odbranom naslova na Australian

Openu, najbolja teniserka svi jeta osta-la je Viktori ja Azarenka. Serena Williamsna drugom mjestu prestigla je Mari ju [a-rapovu, dok je Na Li, finalistica Melbour- nea, prestigla Angelique Kerber na petom mjestu.

WTA lista: 1. Viktoria Azarenka (Bje)10.325, 2. Serena Williams (SAD) 9.970,3. Mari ja [arapova (Rus) 9.545, 4.

Agnieszka Radwanska (Polj) 7.750, 5. NaLi (Kin) 6.255, 6. Angelique Kerber(Njem) 5.695, 7. Sara Errani (Ita) 4.605,8. Petra Kvitova (ê{) 4.285, 9. Saman-tha Stosur (Aus) 4.230, 10. MarionBartoli (Fra) 3.740... 203. Mervana Ju-gi}-Salki} (296)... 268. Jasmina Tinji}(184)... 557. Jelena Simi} (49)... 1.019.

Anita Husari} (8). .. 1.061. Jasmina Kaj- tazovi} (6)...

ATP lista

WTA lista



SPORT OSLOBO\ENJEutorak, 29. januar/sije~anj 2013.46

Los Angeles Lakersi sa vladalisu na parketu svog Staples Cen- tra ko{ar ka{e Oklahoma City Tundera 105:96 u drugoj uzas-topnoj utakmici kako je KobeBryant promi jenio svoj pristupigri.

Naime, sjajni se stri jelac druguuzastopnu utakmicu pretvoriou playmakera i drugu uzasto-pnu utakmicu Lakersi su dobili.Bryant je susret za vr{io sa 21 ko-{em uz {ut iz igre 8-12, a pridodao

je 14 asistenci ja i de vet skoko va.Po tek peti put u kari jeri Bryant je imao vi{e asistenci ja nego {u-te va po ko{u u utakmicama u kojima je igrao vi{e od 30 minuta, aprvi je put vezao dvi je utakmicezaredom s najmanje 14 asisten-ci ja nakon decembra 2002. godine. Kod vode}e ekipe Zapadnekonferenci je prednja~io je Ke vinDurant sa 35 ko{e va.

Boston Celticsi su u svom DGardenu sa vladali aktuelnog pr-

vaka Miami Heat 100:98 nakondva produètka. Junak Kelta bio

je Paul Pierce sa prvim triple-double u~inkom u sezoni od 17ko{e va, 13 skoko va i deset asis-

tenci ja, uklju~u ju}i pobjedni~kiko{ 30 sekundi pri je kra ja drugog

produètka. Ke vin Garnett ubacio je 24 ko{a uz 11 skoko va uutakmici ko jom su Celticsi stali

na kraj negati vnom nizu od {estuzastopnih poraza.

Kod Miami ja, ko ji je u susretu{ao sa ~etiri vezane pobjede,najbolji sa 34 ko{a i 16 skoko va

bio je LeBron James, dok je Ray Allen svo joj biv {oj ekipi pri po vra-

tku u Boston zabio 21 ko{.New York Knicksi su na parke-

tu Madison Square Gardena po-

bi jedili Atlanta Hawkse 106:104no{eni Carmelom Anthonyem,

ko ji je 12,5 sekundi pri je kra jaubacio pobjedni~ko polaganje iza~inio ga dodatnim slobodnimbacanjem. Anthony je susret za-

vr{io sa 42 ko{a, izjedna~iv {iklupski rekord s lini je za tri poena(9-12). Liga{ki rekord po bro jupogo|enih tri ca (12) u jednomsusretu drè za jedni~ki KobeBryant i Doneyll Marshall.

U teksa{kom dvobo ju Dallas jena doma}em parketu sa vladaoPhoenix 110:95 u jubilarnoj 1.000.

utakmici (u regularnom di jelu sezone) u kari jeri krilnog centraMa vericksa Shawna Mariona.Ujedno je Marion bio i najboljiigra~ u susretu protiv svo je biv {eekipe sa 18 ko{e va, de vet skoko-

va i pet asistenci ja. Dirk Nowitzkizabio je tako|er 18 ko{e va zaMa verickse i tako prestigao Alle- na Iversona na 18. mjestu listenajboljih NBA stri jelaca svih vremena.

NBA liga, nedjel ja: Boston -Miami 100:98, produèci, LA La- kers - Oklahoma City 105:96,Memphis - New Orleans 83:91,Orlando - Detroit 102:104, New

York - Atlanta 106:104, Dallas -

Phoenix 110:95, LA Clippers -Portland 96:83.

Boston sru{io

Miami u produècima

NBA Lak ersi

dobili Ok lahomu

Po tek peti put u karijeri Bryant je imao vi{e asistencija nego {uteva po ko{u u utakmicama u kojima je

igrao vi{e od 30 minuta • Nowitzki prestigao Iversona na 18. mjestu liste najboljih strijelaca svih vremena

Reuters

Kontrolni me~ takmi~ara Ka- rate kluba Mladost Vitez, Uni- verzitetskog karate kluba BosnaSara je vo i Karate kluba ra vnik ra vnik odràn je u nedjel ju,27. januara, u sali Vatrogasnogdoma u Vitezu.

akmi~are Bosne predvo-dio je doc. dr. Suad ]upina,trener ovoga kluba i selektorseniorske mu{ke reprezenta-ci je. ra vni~ane su predvodi-li Adnan Arnauto vi}, {ef stru-~nog {taba, i selektor ènske

pionirske reprezentaci je Di-na Arnauto vi}, dok su Vite-àne vodili trener Aldin Adilo- vi}, te pomo}ni treneri En ver\idi} i Arif Zuki}em.

“Ovaj kontrolni me~ okupio je 40-ak vrhunskih takmi~ara u

kadetskoj, juniorskoj i senior-skoj kategori ji, kao i veliki brojreprezentati vaca BiH. Cilj na-{eg okupljan ja bila je pro vjeraforme takmi~ara i reprezenta-ti vaca pred predsto je}e Evrop-sko prvenstvo, ko je }e se odr a-ti od 6. do 11. februara ove godine u urskoj, kao i seniorskodrà vno prvenstvo, ko je }e se22. i 23. februara odràti u Sa- ra je vu”, rekao je Aldin Adilo-

vi}.Selektori ]upina i Arnauto-

vi} istakli su zado voljstvo pri- kazanim borbama i formomtakmi~ara, te u budu}nosti planira ju nasta viti sa organizaci-

jom kontrolnih me~e va, kao iza jedni~kih treninga.

ENI news

Karate trome~ u Vitezu

Uspjela provjera forme

\edovi} ubacio 11 poena,

a po deset su postigli Bav~i},

Kuzmi} i Kikanovi}. Tako|er,

solidni su bili Wright sa osam,

te Sinanovi} sa pet poena

Protekli vikend donio je pregr{t ko{arka{kih

utakmica u ko jima su odli~ne parti je pru ili i bh.reprezentativ ci. ako su svo je utakmice 14. ko-la gr~ke ko{arka{ke lige odigrali Nemanja Mitro- vi} i Edin Bav ~i}. Potonji je sa svo jom Dramomgosto vao Panioniosu i poraèn minimalno 74:73,a Bav ~i} je postigao deset poena, uz tri skoka.

Ni ekipa za ko ju nastupa Mitro vi} ni je imala sre-}e u ovom kolu s obzirom na to da je od Ka valebolji bio Ilissiakos rezultatom 82:78. Na{ repre-zentati vac se istaknuo sa 16 postignutih poena.

Jo ventut je na svom parketu u 19. kolu ACB li-ge sa vladao Unica ju iz Malage rezultatom 79:71,a pono vo je dobru parti ju pruìo Ognjen Kuzmi}.Na{ potenci jalni reprezentati vac ubacio je svombiv {em timu deset poena, te imao i {est skoko-

va za goto vo 20 minuta na parketu.Ekipa Eniseya, za ko ju nastupa na{ ko{arka{ki re-

prezentati vac Elmedin Kikano vi}, doì vjela jepra vu katastrofu u susretu 12. kola VB lige. Pre-

gazila ih je ekipa Nizhny No vogrod rezultatom84:44, a Kikano vi} je postigao deset poena za Eni- sey.

Spartak St. Petersburg na{eg Zacka Wrighta do-~ekao je na svom parketu CSKA Moskvu, a go-sti su bez ve}ih problema sla vili 87:69. Wright jepostigao osam, uz ~etiri asistenci je i dvi je ukra-

dene lopte. Valladolid na{eg Nedàda Sinano vi}a gosto-

vao je Real Madridu i doì vio poraz rezultatom87:75, a reprezentati vac na{e zemlje susret je za-

vr{io sa pet poena i tri skoka. Alba Berlin na{eg Nihada \edo vi}a do~eka-

la je okviru 19. kola njema~ke ko{arka{ke lige nasvom parketu ekipu Giessena i na kra ju sla vila83:68. Na{ reprezentati vac postigao je 11 poena.

Na{i reprezentativci u Evropi

Mitrovi} prednja~io sa 16 poena




Broj: 01-01-26/13Mostar, 28. 1. 2013.Na osnovu Odluke [kolskog odbora broj 01-01-15/13 od 23. 1. 2013. g. i Sa gla snosti Ministar stva obra zo-va nja, na uke, kulture i spor ta HNK-a broj 05-02-40-2433/12 od 12. 9. 2012. g. i 05-02-40-207/13 od 28. 1.2013. godine Ka ra|oz-begova medresa u Mosta ru ra spisu je

K O N K U R Sza popunu upra`njenih ra dnih mjesta

a) Na odre|eno vri jeme - najda lje do 15. 7. 2013. godine:1. Profesor geogra fi je, 1 izvr{ilac (6 ~a sova),2. Profesor fikha, 2 izvr{ioca (6 ~a sova),3. Profesor tef sira, 1 izvr{ilac (6 ~a sova),4. Profesor psihologi je, 1 izvr{ilac (5 ~a sova),

5. Profesor ma tema tike, 1 izvr{ilac (4 ~a sa),b) na neodre|eno vri jeme1. Profesor aka ida, 1 izvr{ilac (16 ~a sova, dopuna nor me u odgojnom ra du),2. Odga ja telj 2 izvr{ioca (puna nor ma).

Uz pri ja vu na konkurs potrebno je priloìti sli jede}u dokumenta ci ju:- Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih,- Uvjerenje o dràvljanstvu,- Dokaz o posjedova nju odgova ra ju}e visoke stru~ne spreme za upra`njeno ra dno mjesto,- Pot vrda/uvjerenje za voda za za po{lja van je o du ini ~eka nja na posao na kon stica nja stru~ne spreme tra -

ène konkur som,- Pot vrda/uvjerenje o ra dnom sta u na kon stica nja stru~ne spreme tra ene konkur som,- Dokaz o postignutim rezulta tima tokom {kolova nja, u ra du i na ta kmi~enjima drà vnog i inter na ci-

onalnog nivoa,- Sa gla snost Muf tijstva mostar skog za anga man u Medresi,- Pri ja va sa biogra fi jom.

Za ra dno mjesto odga ja telj uslov je za vr{en fa kultet islamskih na uka, filozof ski i nasta vni~ki fa kultet sa zva -njem profesora psihologi je i/ili peda gogi je, VSS, VII stepen, sa pret hodno za vr{enom medresom. Svi kandi-da ti za pri jem na neodre|eno vri jeme mora ju ima ti poloèn stru~ni ispit. Pored za konom predvi|enih uslo-va, kandida ti mora ju ispunja va ti i posebne uslove predvi|ene Pra vilima Ka ra|oz-begove medrese ko jima seza hti jeva pona {a nje u skla du sa islamskim propisima.S kandida tima ko ji ispunja va ju uslove ut vr|ene konkur som oba vit }e se inter vju ko ji }e biti odràn 7. 2.2013. godine u 13.30 sa ti u prostori ja ma Medrese. Sve tra ene dokumente treba dosta viti u roku od 8 da na od da na obja ve konkur sa u ovim novina ma li~no ili putem po{te, preporu~eno na adresu Medrese: Mar {a la Tita 162, 88000 Mostar (s na zna kom Konkurs za po punu upra` njenih radnih mjesta). Nepotpune, neurednei nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

[KOLSKI ODBOR



Broj: 65 0 P 275872 12 PSara jevo, 23. 1. 2013. godine

Na osnovu odredbe ~la na 348. stav 3, 4. i 5. Za kona o par -ni~nom postupku (Slu`bene novine FBiH, broj 53/03),Op}inski sud u Sa ra jevu i to sudi ja Dubravka Kra ji{nik, upra vnoj stva ri tuìtelja VOLKSBANK BH DD SARAJE-VO, protiv tuènog Iva ki} Ma rio iz Br~kog, ulica Asima Der vi{evi}a 23, ra di duga

OBJAVLJUJE SLIJEDE]I

O G L A SPoziva se tuèni Iva ki} Ma rio da u roku od 30 da na dosta -vi odgovor na tu`bu ko jom je predloèno da sud na kon pro-vedenog postupka, donese sli jede}u presudu:1. Po ugovoru o prekora~enju po teku}em ra~unu broj

3649 od 16. 1. 2008. godine:Tuèni Iva ki} Ma rio duàn je ispla titi tuìocu:- iznos po osnovu gla vnice KM 576,52- iznos po osnovu za tezne ka ma te KM 257,41

2. Po ugovoru broj 52702 o kori{tenju kreditne karti-ce BamCard i kreditnom limitu u iznosu od 1.000,00KM od 10. 4. 2008. godine:- iznos po osnovu gla vnice KM 635,43- iznos po osnovu ka ma te KM 0,39- iznos po osnovu za tezne ka ma te KM 152,45- iznos po osnovu na kna da

za opomene KM 170,003. Po ugovoru broj 60605 o kori{tenju kredita po Mas-

terCard kreditnoj kartici u iznosu od 1.500,00 KMod 28. 8. 2008. godine:- iznos po osnovu gla vnice KM 1.500,00- iznos po osnovu ka ma te KM 130,28- iznos po osnovu za tezne ka ma te KM 415,32- iznos po osnovu na kna da

za opomene KM 155,00

Sa za konskom za teznom ka ma tom na iznose gla vnice od576,52 KM, 635,43 KM i 1.500,00 KM po~ev od da na po-dno{enja tu`be pa do ispla te, uz na kna du tro{kova par ni-~nog postupka i to ta kse na tu`bu u iznosu od 159,71 KM,ta kse na presudu u iznosu od 159,71 KM, kao i eventualnihdrugih tro{kova, a sve u roku od 30 da na od da na dono{e-nja presude, pod pri jetnjom izvr{enja.

Na osnovu ~l. 70. stav 1. ZPP-a, tuèni je duàn najka -sni je u roku od 30 da na dosta viti sudu pisa ni odgovor na tu`bu.

Odgovor na tu`bu mora biti ra zumljiv i sa drà va ti: ozna kusuda, ime i prezime, odnosno na ziv pra vne osobe, prebiva -li{te ili bora vi{te, odnosno sjedi{te stra na ka, njihovih za kon- skih zastupnika i punomo}nika, ako ih ima ju, predmet spo-ra, sa dràj izja ve i potpis podnositelja (~lan 334. ZPP-a).

U odgovoru na tu`bu, tuèni }e ista }i mogu}e procesne pri-govore i izja sniti se da li prizna je ili ospora va postavljenitu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a).

Ako tuèni ospora va tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mo-ra sa drà ti i ra zloge iz ko jih se tu beni zahtjev ospora va, ~i-njenice na ko jima tuèni za sniva svo je na vode, doka ze ko-

jima se ut vr|uju te ~injenice, te pra vni osnov za na vode tu-ènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a).

Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najka sni je na pripre-mnom ro~i{tu podni jeti protivtu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a).

Kad tuèni, kome je uredno dostavljena tu`ba u ko joj je tu-ìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{ta nja, ne dos-ta vi pisa ni odgovor na tu`bu u za konskom roku, sud }e do-ni jeti presudu ko jom s e usv a ja t u`beni zahtjev (presuda zbog propu{ta nja), osim ako je tu`beni zahtjev o~iglednoneosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a).

Odgovor na tu`bu sa prilozima se preda je sudu u dovoljnombro ju primjera ka za sud i protivnu stranku, pozivom na brojpredmeta.

Dosta va se sma tra obavljenom protekom 15 da na od da na objavljivan ja.

SUDIJADubravka Kra ji{nik

Koliko je u nedjel jnom fnalu 23. prven-stva svi jeta za rukometa{e reprezentaci-ja [pani je odu{e vila sigurnom igrom ko-ju je krunisala osva janjem svjetskog tro-na, toliko se njen proti vnik i aktuelni ev-ropski prvak Danska obrukala.

Ovo je bio peti put u istori ji kako je do-ma}in SP-a za rukometa{e osvo jio zlatnumedalju nakon Njema~ke 1938. i 2007.godine, [vedske 1954. i Francuske 2001.

Ali, nikada pri je ni jedan tim u po vi-

jesti rukometa ni je u fnalu SP-a tolikomsnagom i rezultatskomrazlikom izdominiraokao {to je to u~inila se-lekci ja no vog svjetskogprvaka [pani je u ne-djel ju protiv Danske.

Danci preslabiPodsjetimo, [panci

su razbili u fnalu ne-prepoznatlji ve i presla-be Dance, ko ji su bu-kvalno jadnim izda-njem mogli izazvati sa-mo duboko saosje}a-nje svo jih simpatizera i to ne samo u Dan-skoj. [pani ja je na terenu radila {ta je htje-

la i na kra ju je zabiljeìla, za ovu azu ta-kmi~enja, ne vjero vatnu pobjedu od 16golo va razlike (35:19).

Do pro{le nedjel je, stari rekord, odnosnona jubjedlji vi ju pobjedu ostvarili su [ve|aniko ji su u fnalnom su sretu SP-a 1958. go-dine, odrànom u biv {oj Isto~noj Njema-~koj, nadigrali êhoslo va~ku sa 22:12.

[pani ja je sada oborila i taj rekord. U ra-sprodatoj palati Sant Jordi u Barcelonipred 16.500 odu{ev ljenih na vi ja~a, uklju-~u ju}i {panskog princa Felipea i danskuprincezu Mary, doma}in je prikazao na-tprosje~nu i superiornu igru te {okiraoDance, ko ji su na terenu djelo vali izgu-bljeno, nemo}no i bezidejno. Jednomrije~ju - katastroalno.

[pani ja je zahvalju ju}i sjajnoj igri izbo-

rila drugu titulu svjetskog prvaka nakonone osvo jene 2005. u Tunisu, dok jeDanska izgubila tre}e fnale posli je 1967.(protiv êhoslo va~ke) i 2011. godineprotiv Francuske i jo{ ~eka na svo ju prvutitulu svjetskog prvaka.

Me|utim, za razliku od pri je dvi je go-dine kada su od Francuske izgubili u pro-

duètku, ovog puta Danci su se prakti~nomorali oprostiti i od pomisli za pobjedom

ve} nakon prvih 30 minuta kada je na se- maoru rezultat glasio 18:10.

Svi {panski rukometa{i zna ju komemogu zahvaliti za ovaj ne vjero vatan me~.To je golman Arpad [terbik, ko ji je odigrao utakmicu ì vota. Jednosta vno jesvo jim odbranama ugasio sve nade Da- naca u ovom susretu. Nara vno, on ni je jedini ko ji se istakao jer je ci jela odbrana

{panskog tima djelo vala ~vrsto poputsti jene. Danci su je o~aj-ni~ki poku{a vali probi-ti, ali... Ili su bili pra vo-

vremeno blokirani, ilisu gubili lopte ili je golman Arpad [terbik ski- dao zicere.

Nakon samo pet minuta danski selektor Ul- rik Wilbek uzeo je prvitajm-aut kada je njegov tim gubio 0:3. Zahva-lju ju}i izvanrednoj odbrani ri vala, Dancimani je polazilo za rukom

da krenu u kontranapade. S druge strane, [panci su efkasnim napadima do vo-

dili do o~a ja golmana Niklasa Landinanakon ~ega ga je Wilbek zami jenio Yan- nickom Greenom.

Nakon 15 minuta igre Danci su stigli nagol zaostatka, ali su potom pono vo po~elitonuti u am bis iz ko jeg se nisu mogli izvu}ido kra ja me~a.

Ostvaren sanSan o osva janju doma}eg zlata za [pa-

ni ju je postao stvarnost nakon ~ega je usli- jedilo slav lje u ci jeloj drà vi.

“Godinama smo radili i pripremali seza ovaj uspjeh. Zahvalan sam svim igra-~ima za uloèni trud, a pogoto vo kapi-tenu Albertu Entrerriosu, ko ji se vratio ureprezentaci ju i postao svjetski prvak usvom posljednjem internacionalnom

nastupu”, rekao je selektor [pani je Vale-ro Ri vera.Danski selektor Ulrik Wilbek ni je mo-

gao na}i ri je~i da objasni debakl svo jihpulena u fnalu SP-a.

“Sve je krenulo lo{e. Ne mogu to obja-sniti. Ovo je bio dan za zaborav”, istakao

je rezignirani Wilbek. G. V.

[panija drugi put osvojila zlatona SP-u za rukometa{e

Reuters

Rekordna pobjeda u finaluSelektor [panije Valero Rivera izrazio zahvalnost svim igra~imana vanserijskom zalaganju i osvajanju titule Danska u {okuzbog na~ina kako je poraèna od novog svjetskog prvaka

PETO SLAVLJEDOMA]INA

Ovo je bio pe ti putu is tori ji kako jedoma}in SP-a za

rukome ta{e osvo jiozla tnu medalju

nakon Njema~ke 1938.i 2007. godine,

[vedske 1954. iFrancuske 2001.



IZDAJEM kancelarijski prostor uNedjari}ima. Mob. 061/221-706.sms

IZDAJEM namje{ten stan u Ned-jari}ima. Mob. 061/221-706.sms

POTREBNI saradnici u [vedskojkatalo{koj proda ji (uslovi odli~ni).Mob. 062/940-550.k

RESTORANU, Op{tina S. Gradpotrebna kuharica. Tel. 061/173-835.k

Potrebna èna, sa poznavanjemfrancuskog jezika, za ku}ne poslo-ve u gradi}u na Azurnoj obali.Stan i hrana obezbje|eni, plata podogovoru. Samo ozbiljne ponude.Kontakt: [email protected]

POTREBNE radnice za rad za ro-{tiljem u }evabd inici u Zenici, mo-è i bez iskustva. Tel. 062/225-466,od 8-16 sati.k

ISKUSAN radnik tra i zaposlenjena marketingu u administraci ji tr-govina sa znanjem jezika ra~unara.Tel: 066/999-012.k

ENGLESKI jezik. Instrukci je iprevod. Kvalitetno i povoljno. Mob.065/789-682.sms

PRAVIMO doma}e torte i kola~e ponaru|bi. Dostava na adresu. Mob.061/229-961.sms

TEPSER S.O.D. profesionalnimma{inama ~istimo: namje{taj, un-utra{njost, auta, tepihe (rese), itiso-ne i kamene podove (za{tita). Tel.061/524-461 i 033/200-003. 2632

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih-lica, davanje inje-kci ja, infuzi ja, inzulina, itd. Mob.061/319-604. 2280

AUTOPREVOZNIK-kombi prevoz: robe, stvari, selidbe, {uta, mo-è inostranstvo. Mob. 062/421-050,033/541-878. 2077

ÛVALA bih di jete na podru~juDobrinje. Tel. 033/469-353.k

KOMBI pri jevoz, selidbe, klavire,kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309.k

KOMBI prevoz naj jef tini je u gra-du, vr{im sve usluge, prevoz kombi jem. Mob. 062/134-827.k

ZIDASKO - tesarski radovi, zida-nje, maltanje, betoniranje i {alova-nje. Radimo sve vrste krovova povoljno. Mob. 062/134-827.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice za razne namjene,ci jena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20 sto-lica i vi{e - 1 KM po komadu, (ku-}na dostava). Mob. 061/224-704 i061/367-097.k

BRAVARSKI radovi, dolazim naadresu, ugradnja i popravka brava,gara`nih vrata i blindiranih. Mob.061/233-078.k

NUDIMO sve vrste ogreva, iscje-pana bulova i grabova drva, ugaljkreka, orah kocka, bukovi briketi.Tel. 061/203-119.k

TELEFONIKO servis popravljastare nove beì~ne obi~ne tel. Tel.061/141-676.k

RADIM zidarske, molerske radovei ostalo.Tel: 061/382-219.k

ELEKTRO SERVIS vr{imo oprav-ku elektro ure|aja, ma{ine alatlji-ke, stomatolo{ka, frizerska, ku}an-ska elektro oprema. Tel 033/213-040,

Mob. 066/ 889-246.kPROFESOR engleskog da je instrukci je, ci jena 1 ~as/10 KM, radimprevode. Mob: 061/654-941.k

RADIM zidarske, poslove malteri-sanje, kre~enje, keramiku, laminat,zvati na Tel: 062/693-066.k

NJEMA^KI jezik, instrukci je os-novcima i srednjo{kolcima. Mob.061/181-542.k

MATEMATIKA, instrukci je os-novcima, srednjo{kolcima i studentima. Mob. 062/703-740.k

ELEKTRI AR - vodoinstalater, ra-di nove i popravlja stare instalaci je, bo-

jlere, el. pe}i, indikatori, interfoni, ot~e-pljen ja kanalizaci je i sav sanitar u kupatilu. Mob. 061/132-149.k

VODOINSTALATER sa 30 god is-kustva vr{i opravku instalaci ja,montaù sanitarni ure|aja i pro~e-plju je odvode. Tel. 033/535-659,062/139-034.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrs-ta roba kao i selidbe iz Europe i BiH,kombi kamion. Tel. 033/232-162 i061/266-764 i 061/108-779.k

PREKUCAVAM sve vrste materi- jala, brzo, kvalitetno, povoljno,kompjuterska obrada. Tel.061/533-326.k

VODOINSTALATER vr{i svevrste opravki, montaù sanitari-

je, o~epljen ja kanala. Mob.061/779-969.k

UNI[TAVAMO òhare, mrave,mi{eve, moljce, stjenice i dr. ga-mad 100% efikasno u va{emstambenom ili poslovnom prosto-ru. Mob. 061/243-891.k

SERVIS Zdravlja, uni{tavamoòhare, moljce, mrave, muhe,stjenice, komarce, mi{eve. Tel.033/219-761 i 033/216-373.k

OBAVLJAM sve vrste poslova,kre~enje, malterisanje, zidanjeitd.Tel. 061/382-219.k

KOMBI prevoz razne robe, seli-dbe, ispomo} radne snage po do-

govoru. Tel. 061/513-948.kINSTRUKCIJE iz matematike.Dolazak na adrese. Mob. 062/916-472.k


VO\ENJE poslovnih knjiga zad.o.o, obra~un plata, zavr{ni ra-~un. Mob. 061/188-011, agenci ja. 2581

MIKADO Al. àluzine, tra-kaste, rimske, panele zavjese iDekori, vanjsek PVC i al.role-tne. gara`na rolo i harmonikavrata. Tel. 033/789-999 i061/551-515. 2073

“DOM VITALIS” smje{taj zastari je i nemo}en osobe. Mob.061/172-948. 001

SANITETSKI prevoz nepo-kretnih i te{ko pokretnih oso-ba, uz pratnju. Mob: 061/482-882. 001

“VITALIS” ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih oso-ba, kupanje, hranjen je, infu-zi je, injekci je, mi jenjan je ka-tetera, laboratorij, pregledljekara (internist). Mob.061/172-948. 001

USLUGE

NAMJE[TAJ

IZDAJEM namje{ten stan,Grbavica, [oping, ci jena 450KM. Mob. 061/171-613. 2681

IZDAJEM dvosoban namje-{ten stan sa c. gri janje, [o-ping Grbavica. Tel: 061/862-385. AX

IZDAJEM dvosoban li jeponamje{ten stan na Mejta{u,blizu Katedrale, stambenazgrada, centralno gri janje, ad-sl. i telefon, mjese~na kiri ja500 KM + reì je. Kontakt:033/211-101. 000

PONUDA

SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 49

TU@NO SJE]ANJE

na na{eg dragog

ARIF (HASANA) DIZDAREVI]29. 1. 2008 - 29. 1. 2013.

S tugom i po{tovanjem,

porodica001

Danas, 29. januara 2013, navr{ava se trinaest

godina otkako je preselila na ahiret

AMRA IKOVI],ro|.

KRKBE[EVI]

S ljubavl ju i po{tovanjem,

porodica Ikovi}2685

SJE]ANJE

na dragog

ing.SLOBODANAPOPOVI]A10. 2. 1947 - 29. 1. 2010.

S ljubavl ju,

porodicaAX

SJE]ANJE

BRANKA VIDAKOVI]29. 1. 1996 - 29. 1. 2013.

Sa ljubavl ju i po{tovanjem,

suprug Miladin, sinovi Ristoi Mladen sa porodicama

2673

U tu`nom sje}anju na

Neka vam je lahka ova zemlja bosanska.

Enisa sa sinovima Orhanom i Edinom te zetom Muhamedom2690

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj pri jateljici

VLADENKI

MIRI]

Bila si mi veliki pri jatelji sestra. Di jelile smo ra-dost i tugu i uvi jek se

razumjele.

Hvala Ti na svemu. Umom srcu osta}e{ dok

sam ja ìva.

Tvo ja Jelena Lilek2648

majku brata

]AMILU O.DURAKOVI]

... 30.01. 1995.

i NIJAZADURAKOVI]A

. . . 29. 01 2012.



POSLJEDNJI POZDRAV

iskrenom, dragom pri jatelju, dobrom ~ovjeku

ZVONKIKARAÎ]U

Porodice: Hebib, Behmen i Re{idovi}

2676

Pro{lo je 40 dana od kada samo fizi~ki ni je sa nama na{ dragi suprug i otac

ENVER(MEHMEDALIJE MAKA)

DIZDAR

Ovom prilikom jo{ jednom izraàvamo zahvalnost famili ji i pri jateljima,kako iz Sara jeva tako i ci jelog svi jeta, ko ji su bili i jo{ uvi jek su uz nas.

U sri jedu, 30. januara 2013. godine, u 13 sati na groblju Bare bit }emo ponovosa Enverom.

Suada, Bor i Gor~inAX

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.50

POSLJEDNJI POZDRAV

MELIHI MILOJ ([A]IRA) PAJI],ro|. TASO

supruzi i majci na{ih radnih kolega Osmana i Denisa

Kolektiv Pravnog fakulteta

Univerziteta “Dèmal Bi jedi}” u Mostaru001

TU@NO SJE]ANJE

U sri jedu, 30. januara 2013. godine, navr{ava se sedam tu`nih dana od prese-ljen ja na{e drage

VASVIJE NAFIJE [EÎ],ro|. HAD@IBEGI]

Tevhid }e se prou~iti 30. januara 2013. godine, u ku}i àlosti u Ulici Envera [e-hovi}a br. 60/III, sa po~etkom u 11 sati.

Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari li jepi dènnet, a

tvo joj plemenitoj du{i vje~ni rahmet.

Uvi jek }emo te voljeti.

Tvo ji: k}erka Aida, unuk Mirza i ostala rodbina 002

SJE]ANJE

Dvadeset devetog januara 2013. navr{ava se godina od smrti na{egdragog

prof. dr. NIJAZADURAKOVI]A

S velikim po{tovanjem i li jepim sje}anjem.

Nastavnici i uposlenici Fakulteta politi~kih nauka Sara jevo001

POSLJEDNJI POZDRAV

ocu na{e kolegice

ALIJA DELI]

Kolege iz S.V.-RSA001

POSLJEDNJI POZDRAV

tetku

ALIJI

od porodice Kulenovi}001

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj pri jateljici

NEVENKIKNE@EVI], ro|.

DOLI]

od porodica: Bogo jevi}, Markovi}, Lokmi},Pejkovi}, [evi} i Glavonji}

2085

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom i dobrom

ALIJI

DELI]U

Milka i Mladen Kapor2683

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj i po{tovanoj

baki MILI

Obitelji: Rebi}, Radi} i Rodi}2684




SJE]ANJE

na dragog pri jatelja i kuma

prof. dr. NIJAZA

DURAKOVI]A

Porodica êkri}2675

Pro{la je tu`na godina otkad je oti{ao na{

NIJAZ NIJODURAKOVI]

@ivio je tri ìvota, a sada ìvi u na{im ìvotima.

Sami ja, [efik i Nedim Rizvanovi}2663

SJE]ANJE

prof. dr. NIJAZDURAKOVI]

E{ref Kenan Ra{idagi} i Hamza Kar~i}2671

Dvadeset devetog januara 2013. navr{ava ju se ~eti-ri godine otkako ni je s nama na{a draga mama

MARIJA(NIKOLE)KREKOVI]

S ljubavl ju, tugom i ponosom ~uvamouspomenu na Tebe.

Po~ivala u miru Boì jem.

Tvo ji najmili ji: Dubravka Guga, Davorka Seka iVatroslav Braco s obiteljima

2670

TU@NO SJE]ANJE

prof. dr. NIJAZDURAKOVI]

29. 1. 2012 - 29. 1. 2013

Iako te ve} godinu nema, tvo ja ljubav je ostala uz nas.Ona, kao i ti, ìvi u nama.

Volimo te i volje}emo te sve do na{eg kra ja, kao {to si i ti volio nas....Nedostaje{ nam iz dubine... ne usu|ujemo se pogledati u sebe, zaroniti u mra~ni ambis... jer tamo potonemo,izgubimo se... o~i se prepune do vrha... i suze se za~as raspu kao pokidane biserne niske... po sobi... po nama...

po ~itavom svi jetu... i ne moèmo ih vi{e nikada sakupiti.

Tvo ji: Jasna, Vedrana, Mir jana i unuk Ni jaz71101

SJE]ANJE

voljenoj neni

ALMASA (PA[E) [ABETA,ro|. ROGO

Uvi jek }e{ biti u mo jim mislima i srcu.Tvoj unuk Kenan

111

SJE]ANJE

na na{e drage roditelje

Amina i Ermina2669

IN MEMORIAM

dragom pri jatelju

NIJAZDURAKOVI]

29. 1. 2012 - 29. 1. 2013.

Ra ja iz Baze: Narcis, Beba i Mladen, Se jo, Rafo,Ljubo, Fudo, Mi{ko, Asim, Namik, Nerko, Pipa,

Dèvdet, Nikola, Mir~e, Izo2652

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj majci i baki

MILIJOZI]

Bez tvo je prisutnosti osta ju muk i praznina.

Usprkos muku, osta ju nam bogata topla sje}anja iljubav.

Sneàna i Vedrana2666

ALMASASELIMOVI],ro|. LOJO

1935 - 1987.

AV DOSELIMOVI]1924 - 1999.



SJE]ANJE

na na{eg dragog

FUADAHAD@ISELIMOVI]A

29. 1. 1997 - 29. 1. 2013.

S ljubavl ju, po{tovanjem i sjetom ~uvamo

uspomenu na Tebe.

Supruga Nedàda i k}erka Edina Top~agi} saporodicom

2664

S ljubavl ju i po{tovanjem. Va{i najmili ji

040


TU@NO SJE]ANJE

na na{e drage i voljene

S ljubavl ju,porodica

SJE]ANJE

U utorak, 29. januara 2013, navr{ava ju se dvi je go-dine od smrti na{e drage

prof. dr. MIREWINTERHALTER -

JADRI]profesor emeritus Univer ziteta

u Sa ra jevu

S ljubavl ju, ponosom i po{tovanjem osta}e una{em trajnom sje}anju.

Porodica2665

Pro{lo je {est mjeseci od odlaska ~asne i plemenite

du{e, mo je majke

RADMILE MILEGOSPI],

ro|. RADOVI]

Nadam se, mama, da si sada u boljem svi jetu odovoga u kome smo posljednjih {est godina tvog

ìvota strahovito pa}ene i vjeru jem da se nikadne}e{ vratiti. Molim te, ~ekaj i mene u svjetlosti

do kra ja mo jih tu`nih dana.

Voli te tvo ja Biljana.71106

Dvadeset devetog januara navr{ava se godina od smrtimoga supruga

FERDETOMASA

29. 1. 2012 - 29. 1. 2013.

Uvi jek u mo jim mislima s ljubavl ju,

supruga Snjeàna2643

SJE]ANJE

FERDOTOMAS

29. 1. 2012 - 29. 1. 2013.

S ljubavl ju i tugom,

Nina, Nihad i Nives2643

SJE]ANJE

IVKAI\ANOVI]

29. 1. 2010 - 29. 1. 2013.

Neka te an|eli ~uva ju!

Angela, Lana i @ana2545

S J E ] A N J E

n a r o d i t e l j e , b r a } u i s e s t r u

M u l a l i } i z D o b o j a

NEFA, r.GALIJA[EVI]

4. 2. 1980 - 2013.

hadì GALIB4. 2. 1981 - 2013.

ALIJA29. 7. 1996 - 2013.

MUHAREMMUHAMED29. 6. 1999 - 2013.

HAMDO19. 10. 1999 - 2013.

MENSUR29. 1. 2002 - 2013.

ZINETA28. 2. 2008 - 2013.

TEMIMA LIHI]28. 1. 1987 - 28. 1. 2013.

AIDA BEHLULOVI], ro|.PRA[O

29. 1. 1987 - 29. 1. 2013.

AMIR PRA[O18. 7. 1987 - 18. 7. 2013.

[EFIKA PRA[O,ro|. LIHI]

3. 9. 2011 - 3. 9. 2013.

SELIMIR PRA[O26. 5. 2012 - 26. 5. 2013.

2082




Dvadeset devetog januara 2013. godine navr{ava se 7 tu`nih dana otkad nas je napustila na{a draga majka i nana

prof. dr. sci. HIBA BA[I], ro|. ÂBARAVDI]

Draga majko, tvo ju plemenitu du{u ~uvat }emo vje~no u na{im srcima.

Molimo Allaha d`.{. da ti podari li jepi dènnet i vje~ni rahmet.Tvoj Almir

Tevhid }e se prou~iti u sri jedu, 30. januara 2013. godine, u 14.30 sati u dàmi ji Bjelave, Ul. Bjelave 109.2659

Dvadeset devetog januara 2013. godine navr{avase 7 tu`nih dana otkad me je napustila mo ja mi-la sestra

prof. dr. sci. HIBA BA[I],

ro|. ÂBARAVDI]

Najdraà mo ja Hiba, vri jeme nikada ne}e ublaì-ti mo ju tugu za tobom. Hvala ti za sve godine ko-

je smo proveli skupa. Neka dragi Allah nagraditvo ju plemenitu du{u.

Tvo ja Muli ja

ZAHVALNICA

Duboko zahvalju jemo mnogobrojnoj rodbini ipri jateljima ko ji su nam usmeno i pismeno upu-tili sau~e{}e u na{oj neizmjernoj tuzi i boli za na-{om Hibom.

Zahvalju jemo osoblju Klini~kog centra Univerzi-teta u Sara jevu, a posebno osoblju Klinike za on-kologi ju i svim Hibinim kolegama ko ji su sa mno-go pa`nje i ljubavi ulagali svo je ogromno znanjei pomagali u toku njenog li je~enja.

Veliku zahvalnost upu}u jemo dragim i po`rtvo-vanim medicinskim sestrama i posebno glavnojmedicinskoj sestri Klinike Mejri Vite{ki}.

Sestra Muli ja Muratovi} i sin Almir Ba{i}2659

Dvadeset devetog januara 2013. navr{ava se 26godina od smrti na{e voljene supruge i majke

AIDABEHLULOVI],ro|. PRA[O

U na{im srcima zauvi jek }emo nositi uspome-nu na tvoj dragi lik i ljubav ko ju si pruàla.

S ljubavl ju i po{tovanjem,

tvo ji Muhidin, Eda i Tea2082

TU@NO SJE]ANJE

na dragu suprugu

MELIHUTALI],ro|.

NJUHOVI]29. 1. 2006 - 29. 1. 2013.

Prazninu u srcu ispunjava ju nje`na sje}anjana Tebe i igra na{e unu~adi, ko ju si toliko èlj-ela, a nisi do~ekala.

Tvoj Ja{o2630

TU@NO SJE]ANJE

na drage roditelje

ûvamo uspomenu na Vas.

Nedosta jete nam puno. Hvala za ljubavi pa`nju ko ju ste nam nesebi~no pruàli.

Va{a obitelj2661

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

NA\I

Puno nam nedosta je{,

tvo ja ra ja s ljetovan ja u Igalu:

Edita, Tomislav, Remzi ja, Zdravka,Jadranka, Amra, Nizana, An|a, Selveta

2583

TU@NO SJE]ANJE

ZDRAVKO@LOF

29. 1. 2004 - 29. 1. 2013.

Po dobroti te pamtimo, sa ljubavl ju i po{tova-njem uvi jek spominjemo.

Tvo ja porodica2631

Dvadeset devetog januara 2013. navr{ava ju se tri tu`negodine otkad zauvi jek ni je sa nama na{ dragi suprug,otac i djed

SAFET (hadì ALIJE)AVDI]

iz Ma tuzi}a Doboj-Jug

Vri jeme prolazi, ali drage uspomene i sje}anja na Tvoj

plemeniti lik vje~no osta ju. Neka ti Allah d`.{. podari li- jepi dènnet i vje~ni rahmet.

RAHMET ALEJHI VESELEM!

Tvo ji najmili ji: supruga Nesiba,k}erka Nerma, sin Damir i unuk Sanjin

040

ANKICAMATKOVI], ro|.

MARTI]29. 1. 2011 - 29. 1. 2013.

STJEPANMATKOVI]

10. 11. 2004 - 2013.



SJE]ANJE

na voljenog

Prof. dr. NIJAZADURAKOVI]A

Da si danas tu......{apatom bi na tvo je usne spustila, koliko te neizmjerno volim i koliko mi nedosta je{.

Ti si moj najljep{i san, iskra sre}e u o~ima.........i u mom osmjehu spava{.

Na spomen po{tenja, na spomen ~estitosti, pomislim na Tebe.

^uvam Tvo je ime... u mom srcu i mo joj du{i umjes to mi risa katmera i jasmina iz Tvogrodnog Stoca, “{aputanja” Tvo je Bregave i mirisa na{ih ru`a sa Bune.

Zvi jezdo mo ja na nebu, ni vje~nost ni je dovoljna, da Te zaboravim.

Tvoja supruga Zdravka Bago001





Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{dragi

EMIN (KEMALA)JURUK

preselio na ahiret u subotu, 26. januara 2013, u 55. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara 2013. go-dine, u 13 sati na bakijskom mezar ju Faleti}i 2.

Oàlo{}eni: supruga Zi jada, punica Radìba, {ureHimzo, Izet i Ismet, svastike Tafida, [evala i Izeta, ba-dè Miralem i Omer, teti~na Sabina, ro|aci i rodiceAdnan, Suad, Faruk, Meliha, Jasna, Saida i Tarik, teporodice Juruk, Hodì}, Hujdur, Hoti}, Dizdarevi},Bogunovi}, Topalovi}, Kalata, Hajdarevi}, Handàr,Bekti}, Re{i}, Pe{ut, te mnogobrojna rodbina, pri jate-lji i kom{i je.

Ku}a àlosti je u Ulici bosanska br. 15/15.000

S tugom u srcu javljamo rodbini i pri jateljima da je na{ dragi

PETAR (\URE) CIGANOVI]

dvadeset osmog januara 2013. u 82. godini preminuo.

Ukop milog nam pokojnika obavit }e se 30. januara 2013. godine u 14 sati na gradskom grobljuHumci u Biha}u.

Oàlo{}eni: supruga Fadila, k}erka Mir jana, sin Dragan, snaha Biserka, unu~ad Petar i Anera, temnogobrojna rodbina i pri jatelji

77101

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenoj

HALIDA (SADIKA) [AKI],ro|. ÂMPARA

Opra{tam se sa mo jom jedinom i voljenom sestrom!Du{ice mila, s tobom je oti{ao veliki dio mog ìvota i sre}e!

Tvo ja neutje{na sestra Maida Ak{ami} - âmpara sa obitelji -Nedàdom, Mirzom, Aidom, Enom i Makom!

75101

Dvadeset devetog januara 2013. godine navr{ava se 7 tu`nih dana otkako nas je napustio

akademik prof. dr.

SULEJMAN RED@I]

Odlaskom na{eg uvaènog profesora, ci jenjenog kolege i velikog pri jatelja ostala je velika praznina. Te{ko je povje-rovati da ni je vi{e me|u nama. Njegova djela pamtit }e generaci je kolega, studenata i ci jela akademska za jednica.

Dekan, zaposlenici i studenti Prirodno-matemati~kog fakulteta Sara jevo

Otvorena sjednica Nastavno-nau~nog vi je}a Prirodno-matemati~kog fakulteta Sara jevo u povodu sje}anja na ìvot,rad i djelo ci jenjenog akademika prof. dr. Sulejmana Redì}a odràt }e se u ~etvrtak, 31. januara 2013. godine, u13 sati na Prirodno-matemati~kom fakultetu Sara jevo u amfiteatru “Mladen Deèli}”.

001

POSLJEDNJI POZDRAV

ALIJI DELI]U

dobrom ~ovjeku i ci jenjenom pravniku,

od radnih kolega iz Sara jevo Osiguranja d.d. Podru`nica Sara jevo.

Edina, Sajma, Maida M., Milka, Emir K., Aida, Amra D., Dina, ê~o, Harun, Emir B.,Almir, Azra, Ali ja, Dino, Indira, Sanja, Almas, Zehra, Maida O., Kara, Mido, Amra M.,

Dragan, Tani ja, Vejsil, Fehma, Eldin, Samir i Sakiba2087

POSLJEDNJIPOZDRAV

baki MILI

Kre{o, Vesna i Ivana

2680

SJE]ANJE

na ljudsku gromadu

NIJAZA DURAKOVI]A

Vole te tvo ji Sara i Azra.2687

Dvadeset devetog janu-ara 2013. navr{ava ju se3 godine otkako ni je sanama na{a majka

ZLA TIJAHRVAT

Da joj Allah podarili jepi dènnet.

Porodica Hrvat

2674

Prof. dr.NIJAZU

DURAKOVI]U

najve}em borcu za BiH

Ima jedan mali Ni jaz.

Tvo ji vje~ni pri jatelji:Ba{i} Omer Dome sa

sinom Emirom2686

OSLOBO\ENJE



IN MEMORIAM

Dragi na{i, sje}amo vas se sa ljubavl ju, ponosom i po{tovanjem i nosimo vas u na{im srcima.

Kseni ja, Aleksandar, Irena, Sr|a i Nikola 2677


POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom suprugu, tati i bratu

ALIJI DELI]U1. 1. 1943 - 27. 1. 2013.

Sahrana }e se obaviti 29. januara 2013. godine u 14 sati na mjesnom grobljuu Orahovici - Konjic.

Oàlo{}eni: supruga Branka, k}erke Ma{a, Vanja i Mia, sestre Fatima, Hata i Tidà ibra}a Hasan i Salem, te porodice Makan, Bajramovi}, Gli{i}, A{anin, Kulenovi} i Kapor.

2672


UZEIR(MEHMEDA)

JURUK

preselio na ahiret u ponedjel jak, 28. januara 2013, u 63.godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara 2013. godi-ne, u 15 sati na mezar ju Hendek.

Oàlo{}eni: sestra Habiba, supruga Dragica, k}erke Mi-rela i Minela, posinci Zdravko sa porodicom i Zoran, zetMirsad, sestri~na Alma sa porodicom i Elma, sestri}

Amer sa porodicom, tetka Behi ja, te porodice Juruk,Prozorac, Jovi}, Omerovi}, Torlakovi}, Hrelji}, Ov~ina,]ibuk~i}, Ljubovi}, Dragu{i}, Mili~i}, Ne{kovi}, Bibero-vi}, Bekti} i ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji i ko-m{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i àlosti uulici Baki je sokak br. 12, Vratnik.

000

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

D@EMILA (MEDE)]OSOVI],

ro|. HASEÎ]iz Rudog

preselila na ahiret u ponedjel jak, 28. januara 2013, u 79.godini.

Dènaza }e se klanjati u sri jedu, 30. januara 2013. godi-ne, posli je podne-namaza u haremu dàmi je Rudo, aukop }e se obaviti u 12.45 sati na mezar ju staro Rudo.

Dènaza polazi ispred porodi~ne ku}e u Rudom u 11.45sati.

Oàlo{}eni: sin Dèvad, k}erka Mirsada, unuci Mirsad,Adnan, Fuad i Mirza, unuke Selma i Alma, praunukeDèmila i Dèlila, snahe Mirsada i Sabaheta, snahe Ha-

siba i Latifa sa porodicama, te porodice ]osovi}, Hase-~i}, Kandi}, Sulji}, Hodì}, Kurtovi}, Dànko, ]ori},Bajrovi}, Feriz, êlik, Oègovi}, Fazli}, Vranj, Dedagi},Gu{o, Abaz, Haskovi}, Dolov~i}, Turku{i}, kao i ostalabrojna rodbina, kom{i je, kom{i je iz Rudog i pri jatelji.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH000

Tu nim srcem javljamo da je na{

MILIVOJE(DU[ANA)AN\ELKOVI]

preminuo 27. januara 2013. u 80. godini.

Sahrana }e se obaviti 29. januara 2013. godine u 14.30sati na gradskom groblju Bare.

Oàlo{}eni: supruga Bedri ja, pastorka Jasmina, k}erkaDubravka, unuka Mia, brat Branko sa porodicom, zetAli ja, svastike Bahri ja i Hida jeta sa porodicama, {uraMirza Uzuni} sa porodicom, te porodice An|elkovi},[urkovi}, Uzuni}, I{eri}, Si jer~i}, Karahasanovi}, U{to-vi}, Teskeredì}, Musakadi}, [i{i}, Murti}, Tomi}, Mi ja-

tovi}, kao i ostala rodbina, pri jatelji i kom{i je. 000

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je na{adraga majka, baka, strina i tetka

DARINKA (PERA)KOJOVI]

preminula 27. januara 2013. u 88. godini u Herceg-No-vom.

Sahrana }e se obaviti 29. januara 2013. godine u 13.45sati na gradskom groblju Bare, Sara jevo.

Oàlo{}eni: sinovi Slobodan i Vlado sa porodicama, kao iostala mnogobrojna rodbina, kumovi, pri jatelji i kom{i je.

000


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga mama i nena

SIDIKA DIKA[PIRITOVI],

ro|. VELEDAR

preminula u nedjel ju, 27. januara 2013, u 82. godini.

Ukop }e se obaviti u ~etvrtak, 31. januara 2013. godine,u 14 sati na mjesnom groblju Struge - âpljina.

Oàlo{}eni: k}i Stela, sin Sloven, unuci, rodbina i pri jatelji.000

Sa dubokim bolom i tugom obavje{tavamo rodbi-nu, pri jatelje i susjede da je na{a draga i voljena

MIROSLAVAMILA

(TIHOMIRA)JOZI]

1926 - 2013.

preminula nakon kratke i te{ke bolesti 26. januara2013. godine.

Sahrana drage nam pokojnice obavit }e se u sri je-du, 30. januara 2013. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare, Sara jevo, iz ateisti~ke kapele.

Za njom tugu ju: k}erka Sneàna, unuke Davorkasa obitelji i Vedrana, te obitelji Jozi}, Rebi}, Kra ji-

ne, Stefanovi}, êlikovi}, Peri}, Mar janovi}, njeni@eljko i Nuri ja, te ostala rodbina, pri jatelji i susje-di.

Ku}a àlosti: ul. Pru{~akova br. 16/II.000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)


KIJA ([A]IRA)HOD@I],

ro|. ÂVÎ]

preselila na ahiret u subotu, 26. januara 2013, u 79. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara 2013. godi-ne, u 13 sati na gradskom mezar ju Vlakovo.

Oàlo{}eni: sinovi Avdi ja, Ibro, Osman i Ramiz, k}eriFata i Fatima, snahe Bogdanka, Remzi ja, \emila i Mir-sada, zetovi Galib i [e}o, unuci Alen, Adib, Hamid, Da-mir, Dèmo, Minel, Amel, Adnel, Osman i Mirnes sa po-rodicama, unuke Emila, Nevzeta, Merima, [ejla i Melisasa porodicama, brat Jusuf sa porodicom, jetrva Osmanasa porodicom, djeveri}i i djeveri~ne sa porodicama, teporodice Hodì}, âv~i}, Omanovi}, @igi}, ârdakovi},Deli}, Kulovac, Hadì}, Ramovi}, Be}irovi}, Ka~evi},Podì}, Uzunovi}, Imamovi}, Ru~i}, Helji}, Avdi}, ]es-ko, Andeli ja, Sulejmanovi}, Mi{i}, Radmilovi}, Halima-novi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 13 sa-ti, ul. Avde Pali}a 401, Zabr|e - Smiljevi}i.

Prevoz do Vlakova i nazad obezbi je|en ispred MZ Soko-lje sa polaskom u 12 sati, sa zaustavljan jem kod ~esme ina autobuskom sta jali{tu Stup.


GOSPAVAANKA JOVIÎ]

1978 - 2013.

MARKOJOVIÎ]1970 - 2013.

ZDRAVKAJOVIÎ] -PEJIÎ]2011 - 2013.





Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

RAFET (ABE) TOSKI]

iznenada preselio na ahiret u nedjel ju, 27. januara 2013,u 57. godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara 2013. godine,u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Oàlo{}eni: supruga [evala, k}erke Sibela i Amela, bra-}a Skender i Ragib, sestre Bahti ja, Nadira i Bazira, sna-he Lutvi ja, Sabina i Hajri ja, zetovi Be}ir i Za jim, brati}ii brati~ne sa porodicama, sestri}i i sestri~ne sa porodica-ma, teti}i i teti~ne sa porodicama, {ure Ali ja, Mustafa iDèvad sa porodicama, svastike Izeta i Magbula sa poro-dicama, te porodice Toski}, Zorlak, Mrkuli}, Feratovi},Kapetanovi}, Mustafali}, Radon~i}, Bajrovi}, Blaca, Ga-~anin, Sabljica, Spahi}, Erdogli ja, Hadìmuratovi}, [a-lji}, Karovi}, kao i ostala rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti uulici Kranj~evi}eva br. 21/IV.

000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)


EMINA (SALIHA)KADRIJA, ro|. MUSA

preselila na ahiret u nedjel ju, 28. januara 2013, u 84. godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara 2013. godine,u 14.30 sati na mezar ju Ni{an - Jar~edoli.

Oàlo{}eni: sin Hamid, k}erke Misida i Mediha, snahaDèvahira, zetovi Ejub, Ismet i Hamo, sestra Zehra, sna-ha Zeki ja, unu~ad Samir, Samid, Vahida, Fahro, Kerim,Mensura, Edina, Amina, Amir, Dèjla i praunu~ad, bra-ti}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, te porodice Kadri ja, Mu-sa, Prasko, Tahirbegovi}, Aliba{i}, Fejzi}, Goro, Dàfero-vi}, Piljevi}, Kolar, Muli}, Be{agi}, Hukara, Be}irovi},Lili}, kao i ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14.30sati, Mahmutovac 86.


Sa neizmjernim bolom i tugom obavje{tavamorodbinu, pri jatelje i poznanike da je na{ voljeni

MLA\EN(RADE)

SAVANOVI]1931 - 2013.

preminuo u petak, 25. januara 2013, u 82. godini.

Ispra}aj dragog nam pokojnika obavit }e se uutorak, 29. januara 2013. godine, u 10 sati is-pred Komemorativnog centra u Tuzli, a ukop}e se obaviti naknadno na gradskom grobljuLisje u Novom Sadu.

Oàlo{}eni: supruga Milja, k}erke Sneàna iSanja sa porodicama, sestre @ivka i Mir janasa porodicama, porodice Savanovi}, Kneèvi},Ljubo jevi}, Goli}, Lu ji}, Jovanovi} te ostalamnogobrojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

000

S bolom u srcu javljamo svim ro|acima i pri jateljima da je na{ dragi

MARKO (TUNJE)MILE[I]

1925 - 2013.


Ispra}aj i sahrana dragog nam pokojnika je obavljena uponedjel jak, 28. januara 2013. godine, ispred ku}e àlos-ti u Doknju u 12.30 sati, a ukop u 13 sati na katoli~komgroblju Dokanj.

POÎVAO U MIRU BO@IJEM!

Oàlo{}eni: k}erke Mari ja, Gordana i Svi jetlana, sna jaVesna, zetovi Benko i Zoran, snajke Danica i Ma ja,unu~ad @eljko, Dragan, Sanel, Mari ja, Jasmina, Mili-ca, Velemir i Ma ja, praunu~ad Iva, Veljko, Vanja, Ivo-na i Teodora te ostala mnogobrojna rodbina, susjedi ipri jatelji.

000


MEHO (SULE)BOJÎ]

preselio na ahiret u subotu, 26. januara 2013, u 80. go-

dini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara 2013. godine,u 15 sati na mezar ju Ni{an - Jar~edoli.

Oàlo{}eni: sin Mehmed, snaha Remza, unu~ad Anel iAlma, porodice Boj~i}, Karadà, Haskovi}, Pu{}ul, Dar-dagan, Kubat, Dizdarevi}, Hajdarevi}, te ostali pri jateljii kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u dàmi ji Hure-mu{a.

000

Sa neizmjernim bolom i tugom obavje{tavamo rod-binu, pri jatelje i poznanike da je na{a voljena

DU[ANKA(\URE) HIRKI]

1940 - 2013.

preminula u subotu, 26. januara 2013, u 73. godini.

Ispra}aj drage nam pokojnice obavit }e se u uto-rak, 29. januara 2013. godine, u 13.30 sati ispredKomemorativnog centra u Tuzli, a ukop u 14 sati

na gradskom groblju Trnovac u Tuzli.

Oàlo{}eni: suprug Mulaga, sin Zi jad, k}erka Se-nada, zet Ibrahim, snaha Nada, brat \uro, unu~adNaida, Sakib, Alen, Sanel i Adnan i ostala mnogo-brojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

000

S bolom i tugom obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i po-znanike da je na{ dragi

AVRAM ACO(AVRAMA) SAVI]

1920 - 2013.


Ispra}aj je obavljen u ponedjel jak, 28. januara 2013. go-dine, u 14 ~asova ispred kapele na pravoslavnom grobljuTrnovac.

VJE^NAJA PAMJAT!

Oàlo{}eni: supruga Olga, k}erke Sonja i Nata{a, unu-~ad Olja, Ma ja, Sanja, Sandra, Aleksandar, Goran i Zo-

rana, svastika Vera sa k}erkom Ljil janom, praunu~adIsmar, Darian, Iris, Marc, Emma, Lana, Danis, Zana iToni, snaha i zetovi, porodice Savi}, Zaimovi}, Stani{i},Hamaker, Moranki}, Demerec, Peri~evi}, Hernandez,Kuduz, Grbi}, Popovi}, Te{i}, Jokovi}, Peri}, \ulabi},Boì} te ostala rodbina, kom{i je i pri jatelji.

000

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i jeda je na{a draga

ZINETAÎZMI],

ro|. KANJI]iz Olova

preselila na ahiret u subotu, 26. januara 2013,u 84. godini.

Dènaza }e se obaviti u utorak, 29. januara2013. godine, u 13 sati na gradskom grobljuVlakovo.

Oàlo{}eni: rodbina, pri jatelji i kom{i je.000

Sa tugom u srcu javljamo svoj rodbinu, pri jateljima i ko-m{i je da je na{ omiljeni otac i deda

HASAN(MUHAREMA)

HABOTA

preselio na ahiret u nedjel ju, 27. januara 2013, u 88. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u sri jedu, 30. januara 2013. godine,u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo.

Prevoz obezbi je|en ispred ambulante u Dobrinjskoj uli-ci sa polaskom u 12.15 sati, do groblja i nazad.

Oàlo{}eni: sinovi Ensar i Miralem, snaha Branislava,unuke Mirela, [ejla, Tina i Naida, bra}a [evko, Sajto iMeho sa porodicama, sestre Hasni ja, Fatima i Sana saporodicama, te ostala mnogobrojna rodbina, pri jatelji ikom{i je.

Ku}a àlosti: Ul. dobrinjska br. 25.000



PREDAH OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.58

HOROSKOP DANASVa`no je da pravilno uskladite interesovanja sa poslovima koji dobro kotiraju u saradni~kim krugovima. Ugledajte se na jednu uspje{nu osobu. Djelujete vrlo zanosno i samouvjereno u mnogimsusretima, budite dovoljno ma{toviti i priu{tite partneru posebanljubavni tretman kakav i zasluùje. Nalazite se u sjajnoj psihofi-zi~koj formi.

Nemojte dozvoliti da vas neko isprovocira na impulsivno pona-{anje, sa~uvajte prisebnost duha pred jednom uticajnom oso-bom. Povremeno gubite emotivnu kontrolu, ali morate pokaza-ti vi{e razumijevanja za razli~ite prohtjeve ili interesovanja kojaima voljena osoba. Prijat }e vam relaksacija i tretman psiholo-{kog opu{tanja.

Potrebno je da pravilno sagledate razli~ite aspekte doga|aja na po-slovnoj sceni i ulogu ili mogu}nosti koje imate. Sa~uvajte samo-kontrolu, bolje je da ne provocirate partnera na uzajamno dokazi-vanje. Stvari iznenada mogu i da izmaknu kontroli. Obratite pa`njuna pravilniji na~in ishrane.

Ponekad nije lako ostvariti satisfakciju uz pozitivne rezultate, ali svese svodi na dobro planiranje i na precizne poteze. Nedostaje vam

emotivna podr{ka, potisnite sujetu i pokaìte iskrena osje}anja predbliskom osobom. Opustite se u dru{tvu onih koje volite. Va`no jeda se pravilno za{titite od nekih negativnih uticaja.

Uspjeh u va{im pregovorima zavisi od ne~ijeg uticaja, postoje fa-ktori koji trenutno kreiraju kompletnu sliku na poslovnoj sceni. Ne-mojte dozvoliti da u vama prevlada potreba za pobjedni~kim trijum- fom. Izbjegavanje otvorenog dijaloga sa bliskom osobom predstavl-ja znak emotivne slabosti. Va`no je da se relaksirate na odgovara-ju}i na~in.

Trebaju vam pouzdane informacije o poslovnim prilikama. Uza- ludno insistirate na istini o kojoj drugi ne èle javno da govore.Djelujete uznemireno, nemojte dozvoliti da vas neko zavarava pret-jeranim laskanjem. Emotivna avantura ili izlet u nepoznato mo-è da ima i svoju cijenu. Potrudite se da akumulirate pozitivnuenergiju.

Ukoliko vam se ne dopada ne~ije pona{anje, poku{ajte da kontro-li{ete profesionalnu osuje}enost ili nezadovoljstvo. Izbjegavajte ri- valske odnose i upotrijebite zaobilazni na~in da ostvarite poslovneciljeve. Prikrivanje istine pred bliskom osobom uzrokuje samo no-ve emotivne sumnje. Obratite pa`nju na pravilniju ishranu ili na zdra-viji na~in ìvota.

Djelujete nezainteresovano za odre|ene teme koje pokre}u va{i sa-radnici, ali ostajete uskra}eni za {iru podr{ku. Ponekad pretjeruje-te u impresijama ili sa izlivom emocija, nemojte ishitreno davati velika obe}anja. Dobro procijenite mogu}nosti. Izbjegavajte lo{e dru-{tvo ili negativne uticaje.

Neko vam daje do znanja da ne}e imati previ{e razumijevanja za va-{e poslovne zahtjeve ili za eventualne propuste. Nepotrebno insis-

tirate na li~nom dokazivanju i potrebama pred voljenom osobom.Pokaìte vi{e suptilnosti i nje`nosti u bliskom susretu. Potrudite seda pobolj{ate koncentraciju.

Ne zanosite se suvi{e popularnim temama, koje predstavljaju po- tencijalni rizik za va{ poslovni i dru{tveni ugled. U emotivnim odno-sima nemojte potcjenjivati ne~iju ulogu ili precjenjivati li~ne mogu-}nosti. Partner ne pokazuje veliko interesovanje za va{e planove,ali vi ne odustajete lako od namjera. Obratite pa`nju na zdraviji na-~in ishrane.

Dostojanstveno prihvatite trenutni poraz kao otre`njenje ili dobruposlovnu lekciju. Strpljivo sa~ekajte novu poslovnu priliku. U su-sretu sa voljenom osobom ne moète da uskladite razli~ita intere-sovanja. Dok vi djelujete sumnji~avo, va{ partner reaguje suvi{e suz- dràno. Prijat }e vam relaksacija ili boravak u prirodi.

Pa`ljivo analizirate nove doga|aje na poslovnoj sceni i otkriva-te razli~ite nepravilnosti, to vam daje za pravo da insistirate naistini ili na suo~avanju sa neistomi{ljenicima. U susretu sa blis-kom osobom morate imati dovoljno snage da prihvatite komplet-nu istinu. Osjetit }ete psiholo{ko olak{anje nakon iskrenog raz- govora i povjeravanja.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Safet HUREMOVI], Mirza ISLAMOVI],Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI],Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], MirelaSEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i JosipVRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:

Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1602000000317116,

UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubaevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaoloBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : i n d e k s , k a p t o l , o d , a { a , s a s t a v , a , l i r e , e d u , k n , d o g r a b i t i s e , a n a m , i r a n a c , r a , a p l i k a t , d e n t i s t , e p , r o s , i } a , o l a , a n t i } , v a s i l , d i o r , } , r a t a , o , n o v i n e , i m , s t a n a r i n a , a , t i c , l o k a t o r .



Ujutro na sjeveroistoku i istoku zemlje obla~no sa slabim snijegom, u ostalim predjelima um-jereno obla~no, u toku prijepodneva prestanak padavina i razvedravanje. Krajem dana novonaobla~enje. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od -4 do 2, maksimalnadnevna od 1 do 7, na jugu do 11 °C. Sutra prije podne umjereno obla~no, u toku dana razve-dravanje. U ~etvrtak prije podne prolazno naobla~enje sa slabom ki{om, poslije podne sun~ano.

U petak prete`no sun~ano, krajem dana naobla~enje, u no}i sa ki{om na jugu i zapadu zemlje.U subotu obla~no sa ki{om, na planinama sa susnjeìcom i snijegom. Obilnije padavine o~ekujuse u Hercegovini.U Sarajevu prije podne promjenljivo obla~no, povremeno sa snijegom, popodne umjerenoobla~no. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura -2, maksimalna dnevna 4 °C.

Danas }e u isto~nim i ponegdje u centralnim predjelima Evrope i dijelovima Balkanabiti obla~no sa susnjeìcom i snijegom, na zapadu kontinenta i na jugu Balkanskog iApeninskog poluostrva sa ki{om. Prete`no sun~ano bi}e samo iznad Pirinejskog polu-ostrva. Jak vjetar o~ekuje se iznad zapadnih i centralnih predjela, kao i u oblastiMediterana. Najhladniji grad bi}e Moskva sa temperaturom od -5, najtopliji Lisabon sa15 °C.Na Balkanu prije podne obla~no sa susnjeìcom i snijegom, na jugu sa ki{om, tokomdana smanjenje obla~nosti, krajem dana na sjeveru novo naobla~enje sa padavinama.Maksimalna temperatura od 2 do 14 °C.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.60

KINA

CINEMA CITY

GANGSTERSKI ODRED

akcioni triler,reìja: Ruben Fleischer,uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, EmmaStone...po~etak u 22.15 sati.

NEMOGU]Edrama,reìja: Juan Antonio Bayona,uloge: Naomi Watts, Ewan McGregor, Tom

Holland...po~etak u 15.15 sati.

TEKSA[KI MASAKR MOTORNOM

PILOM 3Dhoror,reìja: John Luessenhop,uloge: Alexandra Daddario, TaniaRaymonde, Scott Eastwood...po~etak u 22.40 sati.

HOBIT: NEOÊKIVANO

PUTOVANJE 3D

fantazijski spektakl,reìja: Peter Jackson,uloge: Martin Freeman, Ian McKellen,Richard Armitage...po~etak u 16.30 i 19.50 sati.

JACK REACHER

akcioni triler,reìja: Christopher McQuarrie,uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike,Richard Jenkins...po~etak u 17.30, 20 i 22.30 sati..

KR[ I LOM 3Danimirana avantura,reìja: Rich Moore,glasovi: John C. Reilly, Jack McBrayer,Jane Lynch...po~etak u 14.55 sati.

\ANGOVA OSVETAakcioni triler,reìja: Quentin Tarantino,uloge: Jamie Foxx, Christoph Waltz,Leonardo DiCaprio...

po~etak u 17.05 i 20.20 sati.

ANA KARENJINA

drama,reìja: Joe Wright,uloge: Keira Knightley, Jude Law, AaronTaylor-Johnson...po~etak u 17.20 i 20 sati.

SARAJEVOU DOBRU I ZLUromanti~na komedija,reìja: David O. Russell,uloge: Bradley Cooper, Jennifer Lawrence,Robert De Niro...po~etak u 17.35 i 19.55 sati.

KRITERION

BITI FLYNNdrama,reìja: Paul Weitz,uloge: Robert De Niro, Paul Dano, OliviaThirlby...po~etak u 18 sati.

360drama,reìja: Fernando Meirelles,uloge: Anthony Hopkins, Jude Law, RachelWeisz...po~etak u 20.20 sati.

KINOTEKA

VLAK U SNIJEGUdje~iji,reìja: Mate Relja,uloge: Slavko [timac, Gordana Inkret,@eljko Mal~i}...po~etak u 19 sati.

POZORI[TANARODNO

DAMA S KAMELIJAMAbalet,autor: Giuseppe Verdi,koreografija: Vasilij Medvedev,dirigentica: Samra Gulamovi},po~etak u 19.30 sati.

KAMERNI

@ABAautor: Dubravko Mihanovi},reìja: Elmir Juki},Igraju: Emir Hadìhafizbegovi}, MirsadTuka, Aleksandar Seksan, MoamerKasumovi}

po~etak u 20 sati.SARTR

HAPPY ENDreìja: Pjer @alica,igraju: Selma Alispahi}, Vedran \eki}, EmirZ. Kapetanovi}, Sead Pandur, JasenkoPa{i}, Adi Hrustemovi}, Edin Avdagi},

Amila Terzimehi}, Sneàna Ali~, MajaSalki}, Mirela Lambi}po~etak u 20 sati.

GALERIJE

ATELJE ZEC

Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena od ponedje-ljka do petka od 10 do 18, subotom od 10do 14 sati ili uz na javu na telefon 061/338-186.

COLLEGIUM ARTISTICUM

Izlo`ba “Inicijacija u salonu za proslave” u

ko joj su svoje umjetni~ke sposobnostipokazali: Jusuf Hadìfejzovi}, Edo Vejselovi}, Emir Kapetanovi}, EmirMuteveli}, Emina Huski}, Iva Sim~i},Jasmina Gavrankapetanovi}-Redì},

Vladimir Stani{evi}, Nikola Jezdovi}-Dònka, Samir Sadikovi}-Babo Dòn, KenanHa{inbegovi}, Demis Sinan~evi}, Sa{a

[kori}, Slavica Marin, Nardina Zubanovi},Rikardo Dru{ki}, grupa YAGE. Izlo`ba je zasve posjete otvorena da 13. februara.

ARS AEVI ART DEPO

Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzejasavremene umjetnosti Sarajevo,najzna~ajnije kolekcije internacionalnesavremene umjetnosti u regionuJugoisto~noj Evrope, i projekata budu}egMuzeja arhitekte Renza Piana. Galeri ja senalazi u Centru Skenderi ja, u ul. Terezi jebb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

RAIFFEISENGrupna izlo`ba mladih umjetnika: AlenBurazerovi}, Alma Ga~anin, Anesa Kadi},

Amila Berisali}, Adi Karailo, ImanGavrankapetanovi} i Mustafa ohadì}.

Galerija se nalazi u zgradi CentraleRaiffeisen banke, u ul. Zma ja od Bosne bb,otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.

110795Stalna postavka eksponata ~iji je ciljo~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i8.372 osobe koje su tragi~no stradale ugenocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra GrgeMarti}a 2/III. Otvorena radnim danima od10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati,najave na telefon 033/953-170.

UMJETNI^KASamostalna izlo`ba Nele Hasanbegovi}“Govor bjeline”. Hasanbegovi} prezentiradjela nastala od 2009. do 2013. godine,realizirana u razli~itim medijima:svjetlosna instalacija, video instalacija,

performans, skulptura i fotografija.Umjetni~ka djela prezentirana na izlo`biprovociraju i propituju strukturufunkcioniranja dana{nje kulture, identiteta,roda, umjetnosti, ali i dru{tva u cjelini.Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 9.februara.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

NOVI HRAMIzlo`ba “Novi svjedoci Holokausta” MuzejaHolokausta iz Skoplja. Izlo`ba je za sveposjete otvorena do 5. februara.

BLACKBOXIzlo`ba “Muha u crnoj kutiji” promovi{e

ovaj vid saradnje izme|u umjetnika i{tamparije, te ponovo popularizuje Ukiyo-ekao vid umjetnosti multioriginala.

MUZEJI

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

BO[NJA^KIOtvoren za posjete od ponedjel jka dopetka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~u juGazi Husrev-begov hamam, postavkuumjetni~kih djela U fokusu kolekci je,galeri je Mersad Berber i Ismet Rizvi}, tebiblioteku. Posjete u pratnji vodi~a odponedjel jka do petka od 12.30 do 16 sati.Grupne posjete na javiti na 033/279-800 ili

[email protected].

ART-KU]A SEVDAHAOtvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.Stalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sati, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreniza posjete. Muzej Jevre ja otvoren je zaposjete svakim radnim danom od 10 do 16sati, subotom ne radi, dok je nedjeljomotvoren od 10 do 13 sati.

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

KINA

MULTIPLEX EKRAN

JACK REACHERakcioni triler,reìja: Christopher McQuarrie,uloge: Tom Cruise, Rosamund Pike,Richard Jenkins...po~etak u 15.30, 18 i 20.30 sati.

U POTRAZI ZA NEMOM 3Danimirana avantura,reìja: Andrew Stanton i Lee Unkrich,glasovi: Vi{nja [iki}, Suzana Nikoli}, Tarik Filipovi}...po~etak u 13 i 15 sati.

\ANGOVA OSVETAakcioni triler,reìja: Quentin Tarantino,uloge: Jamie Foxx, Christoph Waltz,Leonardo DiCaprio...

po~etak u 17 sati.ANA KARENJINAdrama,reìja: Joe Wright,uloge: Keira Knightley, Jude Law, AaronTaylor-Johnson...po~etak u 16, 18.30, 20 i 21 sat.

PET LEGENDIanimirana avantura,reìja: Peter Ramsey,glasovi: Hugh Jackman, Alec Baldwin, IslaFisher...po~etak u 14 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICE

Na raspolaganju posjetiocima su stalnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka oranom srednjem vi jeku u Bosni. Muzej jeotvoren za posjetioce radnim danima od 9do 17 sati, a subotom po dogovoru(tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena jeza posjetioce tokom ci jele sedmice, od 9do 17 sati.

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavka

ZENICA

TUZLA

Legata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

KINA

MULTIPLEKS PALAS

GANGSTERSKI ODRED

akcioni triler,reìja: Ruben Fleischer,uloge: Sean Penn, Ryan Gosling, EmmaStone...po~etak u 19 sati.

HAOS U KU]I: MATORCI DOLAZEkomedija,reìja: Andy Fickman,uloge: Lisa Addario, Billy Crystal, LowellGanz...po~etak u 17 sati.

\ANGOVA OSVETAakcioni triler,reìja: Quentin Tarantino,uloge: Jamie Foxx, Christoph Waltz,Leonardo DiCaprio...po~etak u 15.45, 19 i 22.15 sati.

U POTRAZI ZA NEMOM 3D

animirana avantura,reìja: Andrew Stanton i Lee Unkrich,glasovi: Vi{nja [iki}, Suzana Nikoli}, Tarik Filipovi}...po~etak u 15.30 sati.

ANA KARENJINAdrama,reìja: Joe Wright,uloge: Keira Knightley, Jude Law, AaronTaylor-Johnson...po~etak u 17.30, 20 i 22.30 sati.

ZERO DARK THITRYdrama,reìja: Kathryn Bigelowuloge: Jessica Chastain, Joel Edgerton,Chris Pratt...po~etak u 21.15 sati.

U DOBRU I ZLUromanti~na komedija,reìja: David O. Russell,uloge: Bradley Cooper, Jennifer Lawrence,Robert De Niro...

po~etak u 15.45, 18, 20.15 i 22.30 sati.

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{oj kulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 61

Opasna {ifra 20.00 HRT2

Di Renjie, 2010.

AKCIJA

Reìja: Hark Tsui

Uloge: Tony Leung Ka Fai, Chao Deng, Carina Lau

Detektiv Di i misterijafantomskog plamena23.20 BHT1

Godina je 690, vladavina dinastijeTang. U glavnom gradu rekonstrui{e

se velika pagoda. Bliì se dan kada }ena prijesto do}i prva kineska caricaWu Zetian. Niz nepredvi|enih do-ga|aja prijeti da osujeti njeno osvajanje vlasti. Budu}a ca-rica angaùje detektiva Deeja kako bi rije{io problem: njenizbor je neobi~an, jer je nekoliko godina ranije uhapsila De-eja zato {to je kritikovao njene vladarske pretenzije.

F I L M

Airplane, 1980.

KOMEDIJA

Reìja: Jim Abrahams, David Zucker, Jerry Zucker

Uloge: Robert Hays, Julie Hagerty, Leslie Nielsen

Ima li pilota u avionu?00.00 PINK

Ted Striker je traumatizirani ratni pi-lot koji voli zaviriti u ~a{icu, a ovaj putukrca se u putni~ki zrakoplov s na-

mjerom da ponovno osvojio biv{udjevojku i stjuardesu. Zbog trovanjahranom, posada i piloti aviona onemo}aju pa na Teda pa-dne teàk zadatak prizemljenja aviona. Uz pomo} kontro-lora leta i Tedovog biv{eg ratnog zapovjednika, koji ga na-vode sa zemlje, on mora svladati strah i spasiti ìvote.

F I L M

Rambling Rose, 1991.

DRAMA

Reìja: Martha Coolidge

Uloge: Laura Dern, Robert Duvall and Diane Ladd

Lutaju}a ruà00.30 TV1

Djevojka Rouz dobija posao sluàv-ke u bogatoj porodici Hajlijer. Njena

pojava, fizi~ki izgled i osobine pred-stavljaju pravi magnet za mu{karce unjenom okruènju i Rouz je potpunosvjesna utiska koji ostavlja na mu{ki svijet. Neke doga|ajene}e mo}i da izbjegne i upast }e u nevolje.

F I L M Bon Voyage, 2003.

KOMEDIJA/DRAMA

Reìja: Jean-Paul Rappaneau

Uloge: Gerard Depardieu, Isabelle Adjani, Virginie

Ledoyen, Gregori Derangere, Peter Coyote

Sre}an put23.05 RTRS

U junu 1940. u hotelu Splendid u Bor-dou okupili su se politi~ari, novina-ri, zvani~nici, obi~ni ljudi i {pijuni.Mladi pisac Frederik sre}e svoju ve-liku staru ljubav, ~uvenu, ali i razmaènu glumicu Vivijen,koja se radi sopstvene egzistencije odlu~uje za vezu sa lu-kavim ministrom Boforom. Istovremeno, u hotel stiù mla-da studentkinja Kamil i njen stari profesor, koji od novina-ra i Nijemaca moraju da sa~uvaju tajno hemijsko oru`je...

F I L M

Finding Neverland, 2004.

DRAMA

Reìja: Marc Forster

Uloge: Johnny Depp, Kate Winslet, Julie Christie,

Radha Mitchell, Dustin Hoffman

San za ìvotomJ.M. Barrieja23.10 OBN

Pri~a o J.M. Barrieu i prijateljstvus obitelji koja ga je inspirirala da na-

pi{e Petra Pana... Nakon {to jenjegova nova drama doìvjela po-tpun neuspjeh, James Matthew Barrie u {etnji parkomupozna ~etiri dje~aka i njihovu majku, udovicu Sylviju.Sljede}ih nekoliko mjeseci Barrie se svakodnevno igras dje~acima i dobije ideju za novu pri~u. U isto vrijemeprodubljuje se njegovo prijateljstvo sa Sylvijom {to lju-ti njegovu ènu Mary...

F I L M

Cobra, 1986.

AKCIJA/TRILER

Reìja: George Pan Cosmatos

Uloge: Sylvester Stallone, Brigitte Nielsen, Reni Santoni

Kobra23.20 NOVA

Banda neofa{isti~kih kriminalaca,predvo|ena Nightom Slasherom,provaljuje u ku}e i automobile,

ubijaju}i ljude bez povoda. Kadajedan od pripadnika bande poku{aorobiti maleni du}an, ~ije mu{terije uzme kao taoce, namjesto zlo~ina je pozvan beskompromisni policajac MarionCobretti, koji rije{iv{i slu~aj dolazi do korisnih informacijao Nightu Slasheru. Kasnije te no}i, do|e do jo{ jednogubojstva, kojem svjedo~i mlada Ingrid Knutsen, a jedini koje moè za{titi je Cobra.

F I L M

Mercury Rising, 1998.

AKCIJAReìja: Harold Becker

Uloge: Bruce Willis, Alec Baldwin,

Miko Hughes, Chi McBride,Kim Dickens, Robert Stanton

Pripadnici ameri~ke Agencije za nacionalnu sigurnost osmislili su kompleksnu komunika-cijsku {ifru Mercury kako bi mogli sigurno komunicirati sa svojim tajnim agentima diljemsvijeta. Kako bi se uvjerili da ju je nemogu}e de{ifrirati, umetnuli su je u kriàljku dostupnugra|anima. Nakon nekog vremena na njihov se broj javi autisti~ni devetogodi{njak SimonLynch sa de{ifriranom porukom. Ubrzo u dom Lynchevih upadne profesionalni ubojica ko-ji smakne Simonove roditelje i poku{a ubiti Simona, no ne uspije ga prona}i...

Robinja Isaura18.00 BHT1

Elena dobija napad histerijekada ~uje da }e odrediti da-tum njenog vjen~anja, zbog~ega je pukovnik o{amari.Enrique treba odgoditi odla-zak u komunu. Tomasija smi-{lja plan kako da pomogne

Eleni i svom ro|aku Diogu.Gioconda predlaè da Diogootme Elenu pred crkvom.Malvina dolazi Leoncijevoj

ku}i, a tamo zatekne Rosu kako priprema doru~ak.Njih dvije se po~nu sva|ati, a Leoncijo sprije~i Mal-vinu da udari Rosu. Alvaro vi{e nije mogao slu{atiBrancu da govori ru`ne stvari o Isauri i izjavljuje daon voli Isauru. Alvaro eli organizovati ples u ~ast do-laska velikog pjesnika, i pozvati Isauru, zbog ~ega jeBranca bijesna. Isaura razmi{lja o tome da li je Alva-ro jo{ voli sada kada zna da je odbjegla robinja...

Plava krv21.25 FTV

Kako Orhan svojoj eni ni-je odao sve detalje okoporijekla djeteta koje suuzeli kao svoje, ona neshvata napetost koju poka-zuje njen mu`. Orhan traìod Nisan da po{alju Mura-ta na {kolovanje u Pariz, {toona kategori~ki odbija. Alizapada u tu~u nakon {to ganekada{nji poznanik okva-lifikuje kao ubicu. Sulejmanpomaè Aliju tako {to pristaje da ga saslu{a... Ali prviput vidi Murata, i u njegovom osmijehu prepoznajesvoju enu Elif. Ali dolazi Orhanu, koji priznaje da sunelegalno usvojili dijete, ali ga i uvjerava da je Alijevsin umro nakon mjesec. Orhan uvjerava Alija da je Mu-rat njegov pravi sin i njegove ène Nisan. Sulejmansugeri{e Aliju da Orhan, mo`da, i nije rekao svu is-tinu o Muratovom porijeklu. Ali nastavlja prijateljstvosa Selin. Selim Re{at, Orhanov otac, jako je ljut zbogOrhanovog pona{anja, a posebno zbog njegoveodluke da po{alje Murata u Pariz. Podsje}a ga da Mu-rat nije samo njegov sin, nego i nasljednik osmanlij-ske dinastije. Orhan istraùje o Aliju i saznaje da je ne-vin proveo deset godina u zatvoru. Odvodi Alija na la-`ni grob, tvrde}i da pripada njegovom pravom sinu,koji je umro kao beba. Ali mu direktno kaè da je tola`, da je grob svje` i da ne èli odustati od sina.

Sulejman Veli~anstveni20.00 OBN

57. Mahidevran je, uz pomo}ostalih robinja, uhvatila Efsunu klopku i ucijeni je. Efsun seodmah povjeri Hurem koja jojpredloì novi plan - uvjeritiMahidevran da Hurem kuje

planove o raskidu zarukeMustafe i Ajbige. Daje se ra-spituje kod Zumbula-age oprikladnom mu{karcu za kal-fu Nigar.

Larin izbor 222.00 OBN

Nakon ìv~anog sloma, Anazove Danicu i moli ju za po-mo}. Leila izlazi iz bolnice iunato~ Ton~ijevim molba-ma odlu~i ìvjeti u kr~mi sDavidom, jer je uvjerena ka-ko Dinko nije njezina budu-}nost. Lara se vra}a u Kr~mugdje ju svi radosno do~eku-ju. Tijekom do~eka razgo va-

ra s Nik{om koji joj obe}avada }e poku{ati prona}i Jakova. Lucijan daje nalog po-licajcima da pretresu ku}u Zlatar, iako na to nema za-konsko pravo. Alen ucjenjuje Dinka i nagovara ga daJakovu otmu brod. Dinko i Alen uz prijetnju pi{toljaprisiljavaju Jakova da si|e s broda. On im govori ka-ko odlazi na policiju i kako }e sve priznati.

S E R I J E



TV PROGRAM OSLOBO\ENJEutorak,29. januar/sije~anj 2013.62

16. Kre{o je iznena|en Nininom naglomodlukom da prihvati dar Mikijeve tete. Enise ne svi|a haljina koju joj je Slaven kupioza upoznavanje s njegovom majkom.Zora se ne moè prestati ~uditi koliko seSuzana brine o Marti. Zlatko je zabrinutzbog Marinine èlje da prona|e posao.

Kre{o savjetuje Nini da u znak zahvalepo{alje Mikijevoj teti pismo. Ena zahtijevaod Slavena da joj ispri~a razlog zbogkojeg on i Adam ne razgovaraju. Tonkasretne Adama koji joj savjetuje da neodustaje tako lako od posla i da sepoku{a ponovno zaposliti.

BHT FTV07.00 Dobro jutro08.00 Vijesti08.15 Gorko-slatko, serija (r)

Program za djecu imlade (r)

08.45 Robot Robi,animirana serija, 6/52

08.55 Bajke o ìvotinjama,obrazovna serija, 6/52

09.10 Nema problema09.30 Frenderi u BiH,

animirana serija09.40 Mini school10.00 Vijesti10.10 Obalska stra a, serija11.00 TV Liberty (r)11.30 EURO panorama (r)12.00 Vijesti12.15 Global, emisija o

zbivanjima u svijetu (r)12.45 BH gastro kutak,

kulinarski show (r)13.15 Tre}a strana, info.

program (r)14.15 Vijesti

Program za djecu imlade

14.30 Robot Robi,animirana serija,7/52

14.40 Bajke o ìvotinjama,obrazovna serija, 7/52

14.55 Words on theStreets, obrazovnaserija, 4/10

15.20 Dje~ji festivali15.45 Robinja Isaura,

serija (r)16.30 Hronika regija: Banja

Luka16.55 Vijesti17.00 Dru{tvo znanja, dok.

serija17.30 BHT popodne,

dnevni magazin18.00 Robinja Isaura, serija18.45 Business News19.00 Dnevnik19.35 Gorko-slatko, serija20.00 Josip Pejakovi}: U

ime naroda20.40 Nogomet: Engleska

Premier liga:Stoke City - WiganAthletic, prijenos

22.45 Dnevnik23.20 Detektiv Di i misterija

fantomskogplemena, film

01.25 Hronika regija: BanjaLuka (r)

01.50 BHT popodne,dnevni magazin (r)

07.00 Dobro jutro08.00 Vijesti08.05 Instrumentalitet:

[argija i violina, dok.programProgram za djecu

08.35 Super {pijunke09.00 Pocoyo, crtani film09.05 Harveytoons, crtani

film09.25 Mia i ja, crtani film09.50 ârli aplin10.00 Vijesti10.05 Sve }e biti dobro,

serija, 11. epizoda10.50 Zauvijek susjedi,

humoristi~ka serija12.00 Dnevnik 112.15 Plava krv, igrana

serija, 1. epizoda (r)13.30 Sve }e biti dobro,

serija, 12. epizoda

14.15 Po{teno, dijalo{kaemisija

15.20 Vijesti15.30 Zauvijek susjedi,

humoristi~ka serija16.00 Bumerang, serija16.40 Poko, crtana serija17.00 Federacija danas17.25 Ljubav i kazna,

igrana serija, 15. ep.19.00 Pocoyo, crtani film19.10 Super Loto, prijenos

izvla~enja19.30 Dnevnik 220.05 Paralele,

vanjskopoliti~kimagazin

20.35 Republikadokumentarna:Sav taj folk,dokumentarna serija

21.00 Lud, zbunjen,normalan, igranaserija, 12+

21.25 Plava krv, serija, 2. ep.22.40 Dnevnik 323.10 Ljubav i kazna,

igrana serija, 15. ep.00.40 Bumerang, serija01.20 Ha{ki dnevnik

RTRS06.00 Info kanal06.30 Jutarnji program09.00 Vijesti09.10 Su|enja u Hagu,

pregledMala TV

10.00 Bili jednom jedniistraìva~i, crtanaserija

10.25 Enciklopedija velikihli~nosti, obrazovniprogram

10.35 Gradnja imperije,dokumentarni serijal

11.25 Ljetne ljubavi,omladinska serija

12.00 Dnevnik 112.15 Li san, vjetar palate,

serija (r)13.30 U prolazu (r)14.00 Vijesti, sa tuma~em

gestovnog jezika

14.10 Strasti, serija15.00 U fokusu15.55 Ponovno otkrivanje

rijeke Jang Ce, dok.program

16.30 Srpska danas17.10 Mu}ke, serija17.50 Li san, vjetar palate,

serija19.05 Malac znalac, kviz za

djecu19.30 Dnevnik 2

Sport20.10 Srbi u Albaniji,

dokumentarni film20.40 Dokumentarni film21.10 Slobodna zona22.30 Dnevnik 322 .50 Spor t23.05 Sre}an put, film00.55 Gradnja imperije,

dokumentarni serijal

01.40 Srbi u Albaniji,dokumentarni film (r)

02.05 Dokumentarni film (r)02.30 Slobodna zona (r)03.45 Dnevnik 2 (r)04.10 U fokusu (r)05.00 Ponovno otkrivanje

rijeke Jang Ce, dok.program (r)

TV106.10 Predaj se srce, serija,

19/94 (r)07.00 Promo07.05 Tek ro|eni, serija08.05 Red magazin,

showbiz magazin08.35 Euroleaguue magazin09.00 Promo09.05 Vjetar u le|a,

serija, 35. ep. (r)10.00 Promo10.05 Pod sretnom

zvijezdom, serija,15/75 (r)

11.00 Bliznakinje, serija,51. ep. (r)

12.00 Makeover - upoznajnovog sebe

12.15 Euroleaguue magazin13.00 Promo13.05 Tek ro|eni,

serija, 11/26 (r)

14.00 Promo14.05 Predaj se srce, serija,

20/9415.00 Promo15.05 Vjetar u le|a,

serija, 36/6516.00 Specijal TV117.00 Vijesti u 1717.15 Pod sretnom

zvijezdom, serija,16/75

18.15 Red magazin,showbiz magazin

19.00 Dnevnik TV120.00 Bliznakinje, serija,

52. ep.21.00 Otok, serija, 19/2622.00 Ve~ernje vijesti22.25 Makeover -

upoznaj novog sebe22.40 CSI: New York (s7),

serija, 2123.30 CSI: New York (s7),

serija, 22. ep.00.30 Lutaju}a ru a, igrani

film02.00 Dnevnik TV1 (r)03.00 Red magazin,

showbiz magazin (r)03.35 No}ni program

HAYAT06.00 Bandini, serija, 261. ep.06.45 Kad li{}e pada,

serija, 111. ep.07.48 TV-izlog08.10 Take{ijev dvorac,

TV-show08.40 Moji dèpni ljubimci,

crtani film, 20. ep.09.00 Moji dèpni ljubimci,

crtani film, 21. ep.09.15 Bratz, crtani film, 33.

i 34. ep.09.51 Pokemoni, crtani

film, 6. ep.10.15 Beyblade, crtani film,

5. ep.10.38 Virus attack, crtani

film, 9. ep.10.52 Winx, crtani film, 51.

ep.11.20 TV-izlog11.45 Vijesti

12.00 Bandini, serija, 261. ep.13.00 Kad li{}e pada14.35 TV-izlog15.10 Hayat production,

zabavno-muzi~kiprogram

15.55 Sport centar16.00 Krv nije voda, 51. ep.17.00 Dolina vukova, serija,

V sezona 1. ep.18.05 Po spisku, talk show19.00 Vijesti u 7, inf. program19.49 Jingl ZMBT19.55 Priya, serija, 1. ep.20.55 Jingl ZMBT21.00 Krv nije voda, serijski

program, 85. ep.22.00 Dolina vukova, serija,

V sezona 2. ep.23.00 Ljudi rata, film00.43 Sport centar00.45 ZMBT televoting01.13 Astro Num Caffe, uìvo

Reprizni programHayat TV-a

03.00 Vijesti u 7, inf.program

03.40 Po spisku, talk show04.20 Krv nije voda, 85.

ep., (r)

PINK06.00 Nasljednici,

telenovela (r)07.00 Udri mu{ki,

jutarnjiprogram

09.45 Ljubav,navika,panika,serija

10.15 Kuvanje imuvanje,emisija

11.00 Info top,vijesti

11.05 Vremenskaprognoza

11.25 Balkanskaposla,realityemisija

12.30 Brze pare,kviz

13.30 Nasljednici,telenovela

14.30 Sudnica,realityemisija

16.00 Info top,vijesti

16.10 Mala nevjesta,serija

17.00 Simar, serija18.00 Info top,

centralne vijesti18.25 Vremenska

prognoza18.26 Preljubnici, reality

emisija19.50 Mala nevjesta,

serija21.00 Sve za ljubav, reality

emisija22.30 Trenutak istine,

kviz23.45 City Exclusive,

show bizemisija

00.00 Ima li pilota uavionu?, ameri~kifilm

02.00 Sudnica, realityemisija (r)

OBN06.00 Iron man, crtani film06.20 Chaotic, crtani film06.40 Wolverine i x-man,

crtani film07.00 Ma|ioni~ar, crtani film07.25 Kornja~a Hero, crtani

film07.50 Bebe dinosauri,

crtani film08.00 Casper u {koli strave,

crtani film08.15 Princ iz Bel Aira,

humoristi~na serija (r)08.45 Gorki ivot, serija (r)10.20 Stol za 4, kulinarski

show (r)10.55 Oluja u raju,

meksi~ka sapunica11.55 OBN Info12.05 Ru a vjetrova,

hrvatska sapunica (r)12.55 Top shop

13.15 Nakusha, serija (r)14.10 Odba~ena, serija (r)14.40 Odba~ena, serija (r)15.00 Larin izbor, hrvatska

sapunica (r)16.00 Sulejman

Veli~anstveni, turskaserija (r)

17.00 OBN Info17.10 Stol za 4, kulinarski

show17.40 Nakusha, serija18.05 Ru a vjetrova,

hrvatska sapunica18.50 OBN Info19.10 OBN Sport19.15 In Magazin, show

magazine20.00 Sulejman Veli~anstveni,

turska serija21.00 Odba~ena, serija22.00 Larin izbor, hrvatska

sapunica23.00 Vox populi23.10 San sa ivotom

J.M.Barrieja, film /12/ 00.30 Sulejman

Veli~anstveni, turskaserija (r)

01.20 Odba~ena, serija (r)

07.45Dolina sunca, serija08.30 TV izlog 09.00Mojiku}ni ljubimci 09.15Bratz09.50Bakugan 10.15

Beyblade 10.40 Virus Attack10.50Winx 11.55Vijesti12.00Bandini, serija 13.00Kad li{}e pada, serija 15.00Vijesti 16.00 Sport centar16.05Krv nije voda, serija17.00Dolina vukova, serija18.00

Dolina sunca, serija19.00ATV vijesti 19.55Priya,serija 21.00Krv nije voda,serija 22.00Ve~ernje vijesti22.20 Exkluziv 22.35 Tito iDraà, serija 23.00 Ljudi rata,film 00.30Sport centar 00.35Zauvijek susjedi, serija 01.00No}ni program

TV ATV

09.05Vjetar u le|a, igranaserija, ep. 35 (r) 10.05Podsretnom zvijezdom, igranaserija, ep. 15/75 (r) 11.00Bliznakinje, igrana serija, ep.51 (r) 15.05Vjetar u le|a,igrana serija, ep. 36/65 17.15

Pod sretnom zvijezdom, igranaserija, ep. 16/75 20.00

Bliznakinje, igrana serija, ep.

52 22.40 CSI: New York (s7),igrana serija, ep. 21 23.30

CSI: New York (s7), igranaserija, ep. 22

TV MOSTAR09.05Vjetar u le|a, igranaserija, ep. 35 (r) 10.05Podsretnom zvijezdom, igranaserija, ep. 15/75 (r) 11.00Bliznakinje, igrana serija, ep.51 (r) 15.05Vjetar u le|a,igrana serija, ep. 36/65 17.15

Pod sretnom zvijezdom, igranaserija, ep. 16/75 20.00

Bliznakinje, igrana serija, ep.

52 22.40CSI: New York (s7),igrana serija, ep. 21 23.30

CSI: New York (s7), igranaserija, ep. 22

[email protected], serija (r)12.00Vijesti 12.05Top shop12.20Glas Amerike 12.45Topshop 13.00Sport 7 14.00Uno}nom vrtu 14.20Fragolanija14.45Top shop 15.00Vjetar ule|a, serija 16.00Dnevnik 116.20Za svaku bolest travaraste16.30Pe~at u vremenu,dok. program 17.15Pod

sretnom zvijezdom, serija 18.15Putokaz, dok. program 18.45

Crtani film 19.00Dnevnik 219.30Za svaku bolest travaraste20.00Bliznakinje, serija21.00Prepreke 21.45Dnevnik 322.00Liberty TV 22.40CSI:New York, serija (7. sezona)23.30CSI: New York, serija00.30Pod sretnom zvijezdom,serija (r) 01.30Glas Amerike

TV TK07.00 Sarajevsko jutro, u ivo10.00 Pingu (r) 10.05 GraditeljBob (r) 10.15 Barimba 10.25Jednom davno (r) 10.50 Pustimuziku (glasajte) 11.10 Glavniosumnji~eni, 1/4 (r) 12.00Crveni orkestar (r) 13.00 VijestiTVSA 13.10 Sport magazin (r)14.00 Djevojka tvojih snova,film 16.00 Vijesti TVSA 16.05

Strasti, serija (r) 17.00 Dobrevibracije, u ivo 18.15 Tarih18.30 Dnevnik TVSA 19.00

Pingu 19.05 Graditelj Bob19.15 Barimba 19.25 Jednomdavno 20.00 @ivot i zdravlje,u ivo 20.50 Tarih (r) 21.00Vijesti TVSA 21.05 DubraVenedik 22.05 Strasti, serija23.00 Voice of America 23.15Umjetnost gubljenja, film

TV SA

06.30 Jutarnji program 08.30

Igrana serija 10.00Novosti10.05 Film 12.00Novosti upodne 12.15BN koktel 14.00Novosti 14.05 Zabranjenaljubav, serija (r) 15.00 Larinizbor, serija (r) 16.00Dnevnik1 16.20Ruà vjetrova, serija(r) 17.10Ruà vjetrova, serija18.00Danas u Srpskoj 18.30Larin izbor, serija 19.30

Dnevnik 220.15

Serija21.00

Crno na bijelo 22.30 Dnevnik3 23.00 Zabranjena ljubav,serija 23.45ôvjek iz voza,film

TV BN17.17 “Mala {kola saobra}aja”,obrazovni program 17.20

Meridijanima, dokumentarniprogram18.00Crno i bijelo18.15Vremenska prognoza18.22 “Mala {kola saobra}aja”,obrazovni program 18.33

Teletrgovina... 19.00SMSMuzi~ki Salto, muzi~ki program19.30Sanjalica, program zadjecu 19.33“Mala {kola

saobra}aja”, obrazovni program19.38Teletrgovina... 19.52“Mala {kola saobra}aja”,obrazovni program 20.00KvizExtra20.30PuTopisi,dokumentarni program 20.55Triu jedan, muzi~ki program 21.10

Capri, igrana serija 22.05Extrajukebox time, muzi~ka emisija zamlade23.00Slon extra info

TV SLON08.05Velikani na{e poro{losti,dok. program 08.50 programza djecu 09.15 TV {kola 10.00Vijesti 10.05Od deset dodvanaest, revijalni program (ivo ) 12.00Vijesti 12.09Moje

dijete (r) 13.00 Time out,program za mlade (r) 14.00Sport (r) 14.30 Vijesti 14.35Avanture [irli Holms, serija (r)15.05Vjetar u ledj a, serija16.00

Pismo glava, dok.program 17.16Pod sretnomzvijezdom, serija 18.15 TV{kola 18.50Crtani film 19.00

Dnevnik 1 19.30Muzi~kiprogram 20.00Bliznakinje,serija 21.00 TV intervju 21.40

Tragovi sudbina, dok. program22.20Dnevnik 2 22.40 CSINew York, serija

TV USK07.00Sa sevdahom u srcu08.30 Te{anjska hronika (r)09.00 TV Fiva (r) 09.30Liberty TV (r) 10.00 I.R.I.B. (r)10.30Glas Amerike (r) 11.00Info blok 13.00 Te{anjskahronika (r) 13.40 TV Fiva (r)14.20 Liberty TV (r) 15.00Tvoja sam sudbina, serija16.00Otvoreni program, u ivo18.00Vogo{}anska hronika18.30

SMS Music19.30

I.R.I.B. 20.00 Info IC NTV ICKakanj 20.30Basket.baspecijal, sportski program21.00 Tvoja sam sudbina,serija 21.50Auto ShopMagazin 22.30Vogo{}anskahronika (r) 23.00 GlasAmerike 23.30Otvoreniprogram (r)

TV VOGO[]A08.00Sevdah i vrijeme 08.30Ma~ak Mika 09.00Zorro09.10Vjerski program09.30Maladàmija u Preriji, serija 10.00Ludo srce, serija 11.00 [tauzrokuje bolest12.00Mala dàijau preriji, serija 12.30 Do ivotnakazna, serija 13.00 Put istine14.00Biografije 15.00 Ma~akMika 15.30 Reportaè sa Zemljemira 16.00Ludo srce, serija17.00

Flash vijesti17.05

Budimohumani 17.30 TV Liberty 18.00Ja sam tvoja sudbina, serija19.00Denis napast, crtani film19.30Dnevnik FTV20.00VijestiIC20.30BH Ritam22.00Ja samtvoja sudbina, serija 23.00 GlasAmerike 23.30Do ivotna kazna,serija 00.00 Vijesti IC (r) 00.20Program za Ameriku IC

TV KAKANJ08.00 Jutarnji program 09.00

Jutarnje vijesti Radio Zenice09.05 Zenica danas, repriza09.30Glas Amerike 10.00Pod sretnom zvijezdom, igranaserija (r) 11.00Bliznakinje,igrana serija (r) 12.00 Iz danau dan 12.05 Igrana serija13.00Vijesti 13.05 Putopisi,(r) 14.00 Iz dana u dan 14.05

Ze sport (r) 14.30 TV Liberty15.00

Vijesti15.05

Vjetzar ule|a, serija 16.05Popodne svama 17.00 Iz dana u dan17.15Pod sretnom zvijezdom,serija 18.17 Dje~iji program19.00 Zenica danas 19.30Muzi~ki spotovi 20.00Bliznakinje, igrana serija 21.20Snimak sjednice Vije}a op}ineZenica 00.30 VOA

TV ZENICA

Otok21.00

Bandini12.00

Simar17.00

Vox populi23.00

Paralele20.05

Pod sretnom zvijezdom17.15 TV1/MRE@A

S E R I J A

Mu}ke17.10



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE utorak,29. januar/sije~anj 2013. 63

HRT107.00 Dobro jutro,

Hrvatska07.05 Vijesti10.00 Amerika: Pogled

odozgo,dokumentarnaserija

10.55 Vijesti iz kulture (r)11.05 Live Here Buy This,

dokumentarnaserija

11.31 Live Here Buy This,dokumentarnaserija

12.00 Dnevnik 112 .15 Spor t12.18 Vri jeme12.20 TV Kalendar (r)12.35 Prkosna ljubav,

serija13.30 Dr. Oz, talk-show14.20 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik14.29 Vrijeme sutra14.35 Me|u nama15.05 Kulturna ba{tina15.20 Fotografija u

Hrvatskoj: PredragDubrav~i}

15.40 Ma~ak pod {ljemom,dramska serija

16.45 Hrvatska uìvo

17.40 HAK - promet info17.45 Na{i i Va{i 2,humoristi~na serija

18.20 8. kat, talk-show19.05 Najava programa19.10 Tema dana19.30 Dnevnik19 .59 Spor t20.06 Vri jeme20.08 Ve~eras...20.09 ZABA - 90 sekundi20.10 Paravan21.05 Ciklus hrvatskog

filma: Abecedastraha

22.50 Dnevnik 323.10 Vijesti iz kulture23 .18 Spor t23.21 Vrijeme sutra23.23 HAK - promet info23.30 Idlewild, ameri~ki

film01.25 obiteljskiigranifilm (r)

03.05 Otac i sin,serija (r)

03.50 Eureka 4, serija (r)04.35 Dr. Oz, talk-show (r)05.20 Reprizni program

HRT206.15 Prkosna ljubav, serija07.00 Mala TV:

TV vrti}: PidàmaNinin kutak: Lutkeiznena|enjaKoki: Koki posprema,crtani filmDanica i pjetli}

07.30 Vesele trojke, crtanaserija

07.55 Teletubbies,animirana serija

08.20 @ivot s Derekom 3,serija za djecu

08.45 Vremeplovci, serijaza mlade

09.10 [kolski satNavrh jezika

10.00 Dolina sunca,serija (r)

11.15 Obrtnik i partner (r)11.45 Strani igrani

film - hit (r)13.35 Dugi bijeg ku}i,

film (r)15.10 [kolski sat (r)

Navrh jezika (r)16.00 Regionalni dnevnik16.35 Popuna16.55 Moskva: Svjetski

skija{ki kup -paralelni slalom,

prijenos18.50 Crtani film19.00 Mala TV: (r)

TV vrti}: PidàmaNinin kutak:Lutkeiznena|enja (r)Danica i pjetli}

19.30 Glamurozneslastice 1,dokumentarnaserija (r)

20.00 Opasna {ifra,film (r)

21.50 Otac i sin, serija22.35 Zlo~ina~ki umovi 6,

serija23.20 Dva i pol mu{karca

8, humoristi~naserija

23.45 Eureka 4,serija

00.30 Retrovizor: Dr. House7, serija

01.15 Retrovizor: Ludi odljubavi 1, serija

02.00 Retrovizor: Seks igrad 2, humoristi~naserija

02.30 No}ni glazbeniprogram

NOVA06.20 Pinky i Mozgalo,

crtanaserija

06.45 Speed Racer, crtanaserija

07.10 TV izlog07.25 Moja majka,

serija08.25 Kako vrijeme prolazi,

serija (r)09.25 TV izlog09.40 Walker, teksa{ki

rendèr,serija (r)

10.35 In magazin (r)11.25 TV izlog11.40 Larin izbor,

serija (r)12.40 Sila, serija (r)14.30 Walker, teksa{ki

rendèr, serija15.30 Ninja ratnici,

serija16.00 Zauvijek susjedi,

serija17.00 Vijesti Nove TV17.25 In magazin18.05 Kako vrijeme prolazi,

serija19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Sila, serija22.00 Larin izbor,

serija23.00 Ve~ernje vijesti23.20 Kobra, igrani film00.55 Spremne na

ubojstvo, igrani film02.45 Sheena, kraljica

dùngle, serija03.35 Ezo TV, tarot show

EUROSPORT08.30 Watts08.45 Ski skokovi, SK

Vikersund,Norve{ka

10.00 Tenis, AustralianOpen,finalemu{karci

11.15 Fudbal,KAN Ju`na Afrika,

Niger - Gana12.45 Ski skokovi, SKVikersund,Norve{ka

14.00 Tenis, AustralianOpen, finaleène

15.15 Tenis, AustralianOpen, finalemu{karci

16.30 Fudbal, KAN Ju`naAfrika, Niger - Gana

17.45 Fudbal, KAN Ju`naAfrika,uìvo,Burkina Faso -Zambija

20.00 Fudbal,KAN Ju`na Afrika,Etiopija -Nigerija

21.00 Boks23.00 GTA Race to Dubai23.15 Ski skokovi, SK

Vikersund,Norve{ka

00.15 Fudbal,KAN Ju`na Afrika,Burkina Faso -Zambija

EUROSPORT 206.00 Ski skokovi, SK

Vikersund,Norve{ka

07.30 Eurogoals08.00 Snowboard09.00 Alpsko skijanje, SK

Kitzbühel,Austrija

10.00 Tenis, AustralianOpen, finale ène

11.15 Tenis, AustralianOpen, finalemu{karci

13.00 Alpsko skijanje, SKMaribor, Slovenija

13.45 Alpsko skijanje, SKKitzbühel,Austrija

14.30 Snowboard15.30 Ski skokovi, SK

Vikersund, Norve{ka17.00 Bowls18.00 Fudbal, KAN Ju`na

Afrika,uìvo, Etiopija -Nigerija

20.00 Ko{arka, Euroleague,pregled

20.30 Ko{arka,Eurocup,uìvo

22.15 Fudbal, KAN Ju`naAfrika, Etiopija -Nigerija

23.15 Fudbal, Bundesliga00.15 Tenis, Australian

Open, finalemu{karci

01.30 Ko{arka,Eurocup

SPORT KLUB06.00 Sailing 34 America

Cup06.30 [panska

liga:Mallorca - Malaga

09.30 Pregled belgijske lige10.30 Pregled Eurolegaue11.15 Na dana{nji dan11.30 Holandska liga:13.30 NBA Live

13.40 Fudbal Copa del Sol:Shakhtar -Rosenborg

15.30 Pregled holandskelige

16.30 Segundadivision:Barcelona B - RealMadrid B

18.15 Pregled PremierLeague

19.15 Vijesti19.20 Premier League

News19.30 Na dana{nji dan19.40 NBA Live19.45 SK Studio, direktno20.45 Coppa Italia: Lazio -

Juventus, direktno22.45 Sedmica pred vama23.00 NBA Weekly

23.30 Pregled Euroleague00.00 Ebel: Telemach

Oliompija -Dornbirner

01.45 Premier League:Aston Villa -Newcastle

03.30 Euroleague Magazin

ARENASPORT 109.00 Ko{arka Aba:

Crvena Zvezda - MztSkopje

11.00 FudbalFrancuska:Valenciennes - Lyon

13.00 Fudbal Italija:Parma - Napoli

15.00 Liverpool Tv

17.00 Uefa - Great MatchesOf EuropeanFootball

18.00 Fudbal Italija:Bologna - Roma

20.30 Fudbal - Gr~ka:Highlights

21.00 Fudbal[panski Kup:Emisija

21.30 Fudbal [panski Kup:Polufinale 1prenos

23.30 [panski Kup:Emisija

00.00 Poker Big Game 601.00 Hokej NHL:

Philadelphia - NewYork Rangersprijenos

ARENASPORT 206.00 Racing Trough Time

Ep. 0607.00 Fudbal Italijanska

Liga:Highlights

08.00 Uefa - Great MatchesOf European FootballEp 01

08.30 Uefa - Great MatchesOf European Football

Ep 0209.00 Ko{arka Aba Liga:Crvena Zvezda - MztSkopje

11.00 Fudbal FrancuskaLiga:Valenciennes - Lyon

13.00 Fudbal ItalijanskaLiga:Parma - Napoli

15.00 Fudbal Klupske TvLiverpool Tv



18.00 Fudbal Italijanska Liga:Bologna - Roma

20.00 The Football Review20.30 Fudbal - Gr~ka Liga:

Highlights21.00 Fudbal - [panski

Kup:Emisija

21.30 Fudbal [panski Kup:Polufinale 1

23.30 Fudbal - [panskiKup: Emisija

RTS08.15 Jutarnji program09.00 Vijesti09.04 Pripovedanje Radoja

Domanovi}a: “Nerazumijem”, serija (r)

09.34 Pripovedanja RadojaDomanovi}a:Dobro~instvo, serija (r)

10.05 Vijesti10.10 Kvadratura kruga (r)10.35 Putopis, reportaà

11.05 Slagalica, kviz (r)11.30 Srbija na vezi (r)12.00 Dnevnik12.15 Sport plus12.25 Matematika u srcu 212.50 Trezor13.50 Vjerski kalendar (r)14.00 Gra|anin, info (r)14.30 Dobro je, dobro je znati15.00 Ovo je Srbija16.00 Bolji ivot, serija (r)16.45 Gastronomad (r)17.00 Dnevnik RT

Vojvodina17.20 [ta radite, bre, info17.45 Beogradska hronika18.25 Slagalica, kviz18.45 Nova zanimanja, dok. pr.19.00 Srbija na vezi19.30 Dnevnik20.05 Bolji ivot, serija (r)20.50 Pjesma bez granica21.40 Vijesti

21.45 Upitnik, dok. program22.45 Vijesti22.50 Oko magazin, info (r)23.20 TV minijature23.28 Evronet23.35 Dnevnik23.50 Mina Lazarevi} i

prijatelji, muzi~kiprogram (r)

AL-JAZEERA B.07.30 Sportski

Magazin08.00 Afrika pod istragom,

dok. program08.30 Kontekst,

talk-show09.00 Arapi kri{}ani, dok.

program10.00 Sportski Magazin10.30 Kontekst,

talk-show11.00 AJE program14.00 Sportski Magazin14.30 Rijekama ka zapadu,

dok. program15.30 Kontekst,

talk-show16.00 Vijesti17.00 Sportski

Magazin17.30 Kontekst,

talk-show18.00 Vijesti19.05 Evropski san, dok.

program19.30 Balkan bluz, III dio,

dok. program20.00 Vijesti21.00 Vijesti21.30 Kontekst,

talk-show22.00 Vijesti

23.05 Kontekst,talk-show

23.30 Moj ivot, dok.program

00.00 Rijekama ka zapdu,dok. program

01.00 Kontekst,talk-show

RTCG06.30 Jutarnji

program09.00 Vijesti09.05 Ju ni Pacifik, 4/610.00 Dnevnik u 10,0010.15 Muzika10.30 Znam da zna{,

kviz (r)11.05 Cg.sport11.35 Muzika12.00 Vijesti12.05 Sat tv12.35 A tempo13.15 Dok. emisija14.00 Vijesti14.05 U centar (r)14.35 Sat TV i blic

biznis15.00 Lajmet15.10 Dnevnik na

gestovnom jeziku15.30 Dnevnik 116.00 Dok. emisija16.30 Muzika17.00 Crna Gora,

uìvo18.00 Vijesti18.05 Obrazovna muzika18.35 Sat tv dijaspora18.55 Znam da zna{,

kviz19.30 Dnevnik 2

20.05 Otvoreno21.00 Sat tv21.30 Obrazovna emisija22.00 Dnevnik 222.30 U centar23.00 Dok. emisija23.30 Muzika00.00 Crna Gora, u ivo

06.00Kako se pravi? 06.25

Trgovci automobilima 07.15Ameri~ki ~operi 08.10Prljaviposlovi 09.05Opasan lov09.55Pre ivljavanje10.50Kako to rade? 11.15Kako sepravi?11.40 Vrhunskograditeljstvo12.35 Generalka13.30 Trgovci automobilima14.25Ameri~ki ~operi 15.20

Razotkrivanje mitova 16.15Prljavi poslovi 17.10Opasanlov18.05Pre ivljavanje19.00Kako se pravi? - 2epizode 20.00 Razotkrivanjemitova 21.00 Izazov nato~kovima22.00Pozadinaavionskih nesre}a 23.00Oru je i ljudi koji su gaizumeli 00.00 @eljeli ste daznate

DISCOVERY12.00Nisam znao, 4. ep.12.30Na tragu NLO: Prljavetajne13.25Ratovi helikoptera:Pustinjski obra~un14.20Gra|evinska zona: Lansiranjesa mora 14.45Sekunde dokatastrofe: Izlijetanje iz {ina uEn{edeu15.15Ratovihelikoptera: Pustinjski obra~un16.10Megafabrike: Ferari

17.05Avionske nesre}e:Misterija u Majamiju18.00Povratak predatora 19.00Megafabrike: Superautomobili:Korveta Zr1 20.00Auto-otpad:Razotkriveni Supermini 21.00Superautomobili: Pagani:Hiper auto od milion evra22.00Auto-otpad: Herojisportskih he~bekova23.00Pista na rijeci Hadson

N. GEOGRAPHIC

06.00Ostani uz mene,igrani film 08.00 Druga{ansa, igrani film 10.00

Bez zlih namjera, igranifilm 12.00 Tajanstvenijunaci, igrani film 14.00

Loh Nes, igrani film 16.00

Pobuna u koko{injcu,igrani film 18.00

Podmornica U-571, igranifilm 20.00Uljezi, igranifilm 22.00No} ve{tica,igrani film 00.00 Strasnitrenuci, igrani film 01.15

Djevojke sa autobuskestanice, igrani film 02.40

Vru}e i seksi, igrani film

TV100006.40Novi stari slu~ajevi07.35Zlo~in 08.25Pariskiforenzi~ari 09.25Kraljevibjekstva 10.10Policajci izDetroita 11.00Pisac idetektiv 12 11.50Novi starislu~ajevi 12.50Zlo~in 13.40

Pariski forenzi~ari 14.35Trinaesti apostol 15.35Rimski forenzi~ari 16.30Za{titnica svjedoka 17.25Kraljevi bjekstva 18.15

Policajci iz Detroita 19.05Red i zakon: Zlo~ina~kenamjere 19.55Novi starislu~ajevi 20.55Tihi svjedok21.55Forenzi~ki Institut22.55Zlo~in 23.50Red izakon: Zlo~ina~ke namjere00.40Brojevi 01.25Policajci iz Detroita 02.15Kraljevi bjekstva

FOX CRIME09.00 Prona|ena, igrani film10.43 Divna stvorenja 11.00Kralj slonova, igrani film12.31 Prelomilo se u~etrdesetima, igrani film12.39 Jadnici 13.00 Ze film,igrani film14.47Zero Dark3015.00 Misterije uPittsburghu, igrani film16.38 Jadnici 16.59 Lome}isrce, igrani film 18.40

Lincoln 18.59 Na sedmomnebu, igrani film 20.34

Prelomilo se u ~etrdesetima,igrani film20.42Divnastvorenja 21.00 RogerDodger, igrani film 22.48

Zero Dark Thirty 23.00Jakuza, igrani film 01.00

Platno smrti, igrani film

CINESTAR06.20Urgentni centar08.20Ubistva uMidsameru 10.20 Voker,teksa{ki rendèr 12.20Kraljevski bolesnici 13.20Monk 14.20Voker,teksa{ki rendèr 16.20Ubistva u Midsameru18.20Kraljevski bolesnici19.20Monk 20.20Havaji5-0 21.20 Skandal 23.20Bra}a i sestre 00.20Havaji5-0 01.20 Opasna tajna02.20Kraljevski bolesnici03.20Havaji 5-0 04.15

Urgentni centar

UNIVERSAL11.40Brza italijanskakuhinja 11.50Kako je bitiErika 12.40Ludnica uKlivelendu 13.05Ludnica uKlivelendu 13.30Tori i Din:Vjen~anje iz bajke 14.20Porodi~no blago D inaSimonsa 14.45Porodi~noblago D ina Simonsa 15.10Tra im djevojku 15.35Houpi Fejt 16.05Houp i Fejt16.30Mi i oni 16.55Kako

sam upoznao va{u majku17.20@ivot u autu 17.45

Ukrasi moj dom 18.15

Ludnica u Klivelendu 18.45Seks i grad 19.15Seks igrad 19.55Dòrdan20.55Pohlepni 22.45[tiklama dovrha 23.40Seks i grad00.10Seks i grad 00.45

@ivot u autu

FOX LIFE06.00[trajk na Bo i}, film07.25Put, film 09.30

Druga Zemlja, film 11.00

Svr{etak parade, ep. 4,serija 12.00Kako je Gruukrao mjesec, film 13.30

Pepeljugina pri~a 3, film15.00 Filmovi i zvijezde V,ep. 4, serija 15.25Martovske ide, film 17.05

Vodono{a, film 18.35

Kung Fu Panda 2, film20.05Poltergeist, film22.00\avolji dvojnik, film23.45Protuudar II, ep. 6,serija 00.35Ceremonija,film 02.05Hollywood: Nasnimanju X, ep. 4, serija02.35 TV vijesti, film04.45 Te ina naroda, ep.4, serija

HBO07.00 Tajm tim godina XII08.00Drugi svjetski rat uboji 09.00Ko si zapravo ti?10.10Su|enje nacistima uNirnbergu 12.40StopamaBerlioza 13.40Rim nijeizgra|en za jedan dan 14.40

Tajm tim godina XII 15.40Ko si zapravo ti? 16.50

Tragovima Tintina 17.50Rim nije izgra|en za jedan

dan18.50

Tajm tim godinaXII 20.00 Lovci na mitove21.00Krakatau - poslednjidani 22.00Drugi svjetski ratu boji 23.00 TragovimaTintina 00.00 Tajm timgodina XII 01.00Rim nijeizgra|en za jedan dan 02.00

Azijske monarhije 03.00Mao - kineska pri~a

VIASAT HISTORY10.00Policija za ivotinje10.55Spasilac iz divljine 11.20Spa{avanje divljih ivotinja11.50[amvari: @ivot u divljini-2 epizode 12.45Policija zaivotinje13.40Netaknuta

ostrva 14.35@ivotinjska boji{ta15.00Upoznajte divljinu15.30Sve o psima 16.25 @ivotinje naaerodromu- 2 epizode 17.20Paklene ma~ke 18.15 @ivotmajmuna18.40Veterinar saplaè Bondaj 19.10Spasilac izdivljine19.35 @ivotinjskaboji{ta: Pa{njaci 20.05Netaknuta ostrva: [ri Lanka21.00Spa{avanje divljihivotinja21.55Donald [ulc -

stru~njak za otrove 22.50Policija za ivotinje 23.45Napad d inovske meduze

ANIMAL PLANET

Ra{id savjetuje Feli~ea daMarti po{alje opro{tajnopismo i okon~a farsu kojuje zapo~eo. Marta saznajeda je ~ovjek koji joj {aljeporuke zapravo mrtav.Lu~ija se ponovosukobljava sa ocem.

U Mumbaiju se organiziratakmi~enje u ljepoti. PriyaSharma stiè da prijavisvoju mla|u sestru Aishu.Priya je ina~e profesoricakoja svojim studentimagovori o va`nosti emocija i

braka iz ljubavi. RamKapoor uspje{an jebiznismen u 40-tim koji senikada nije ènio. Ljuti se jernjegova ma}eha nije traìlada vodi mali ritual vezan zabrak svoje sestre Ipshikhe.Osje}a se usamljenim...

Priya19.55 HAYAT

S E R I J A

Fudbal

21.30

Gorko-slatko19.35 BHT1

S E R I J A



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJECOCALI] NAJBOLJI

stoper izraelske lige 43. strana

OJDANI] POVUKAO @ALBU - General nekada-

{nje Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdani} po-vukao je albu na presudu Ha{kog tribunalakojom je osu|en na 15 godina zatvora zbog ra-tnih zlo~ina na Kosovu 1999. Ojdani} je naveoda u potpunosti prihvata nalaze iz presude ko-jom je progla{en krivim za deportaciju i prisilnopremje{tanje kao zlo~in protiv ~ovje~nosti. Onje izrazio iskreno aljenje svima koji su patilizbog ishoda pona{anja za koje je osu|en.

ZAKONITO GRANATIRANJE SARAJEVA - U

POSLJEDNJE VIJESTI

Sino} je Federalni ministarMUP-a Predrag Kurte{, potvrdnjama o~e vidaca, u cen-tru Sara je va u~estvo vao usaobra}ajnoj nezgodi u ko joj,sre }om, ni je bilo po vri -

je|enih.H. A. ko ja je uprav ljala auto-

SAOBRA]AJNA NESRE]A U SARAJEVU

Ko je upravljao golfom ministra policije

Pla vi salon sara jev skog UNI-TIC-a bio je premali da primisve po{to vaoce lika i djela ra-hmetli Ni jaza Durako vi}a, ~la-na Predsjedni{tva RBiH, osni va-~a i predsjednika SDP-a BiH. Naskupu ko ji je po vodom obiljeà-

van ja prve godi{njice smrti ra-hmetli Durako vi}a organizo va-la SDUBiH, go vorili su StjepanKljui}, Nermin Pe}anac, EjupGani}, Ivo Kom{i}, Miro Lazo-

vi} i Emir Zlatar.

Impresivna biografijaNi jaz Durako vi} je ro|en 1. ja-

nuara 1949. u Stocu gdje je ste-kao osno vno i gimnazijsko obra-zo vanje. Studij sociologi je za-

vr{io je 1971. godine, magistri-rao je 1975. i doktorirao 1979. naFakul tetu politi~kih nauka u Sa-ra je vu. Na FPN-u je radio od1976. pa sve do prerane smrti.Obja vio je 16 knjiga i preko 200studi ja i istra i va~kih rado va. Sa-

vezu komunista Jugosla vi je pris-tupio je 1967. Na ratnom kon-gresu, 27. decembra 1992, Du-rako vi} je ormirao no vu stran-ku za ko ju je napisao program,

dav {i joj ime Soci jaldemokrat-ska parti ja (SDP). Od 1992. do1996. godine bio je ~lan Ratnogpredsjedni{tva.

Predsjednik SDP-a je bio do1997, kada tu unkci ju preuzimaZlatko Lagumdì ja. Od tada do

2002. bio je ~lan Gla vnog odbo-ra i Predsjedni{tva SDP-a. Naop}im izborima 1998, kao kan-didat SDP-a bio je izabran namjesto zastupnika u Predsta vni-~kom domu Parlamenta FBiH.Godine 2002. bio je nosilaczdruène liste SBiH za Pred-sta vni~ki dom PSBiH. Izabran jesa 15.176 glaso va. U oktobru2002, Durako vi} da je ostav ku na

ruko vodstvo i ~lanstvo u SDP-u.Do 2006. bio je poslanik u Pred-sta vni~kom domu PSBiH. U2006. pristupio je Soci jaldemo-kratskoj uni ji (SDU). U decem-bru 2007. izabran je za ~lanaPredsjedni{tva SDU.

Socijaldemokrat do kraja- Ni jaz Durako vi} se nikada,

unato~ brojnim pritiscima ineprestanoj borbi sa ljudskomsu jetom, ni je odricao postula-ta soci jaldemokrati je i obi~nog~o vjeka je uvi jek stav ljao naprvo mjesto, istakao je EmirZlatar, predsjednik KO SDU

Sara je vo.Na skupu je vrlo emoti vno

go vorio i Nermin Pe}anac, pred-sjednik SDUBiH, ko ji je na sa-mome po~etku kazao kako je jo{u {oku u kakvom je bio pri je go-dinu, kada je ~uo tu`nu vi jest da

je Ni jaz Durako vi} preminuo.- Koliko je Ni jaz Durako vi}

znao, mogao i radio vidimo da-nas, kada BiH stagnira na svimpoljima. Sve poziti vne promje-ne i koraci napri jed su zaustav -ljeni. Jako nam nedosta je njego-

va proniclji vost, intuici ja, njegov ugao politi~kog posmatranja,naglasio je Pe}anac. E. Z. B.

SDU i Ratno predsjedni{tvo BiH

Li~ni sukob s Mladi}emTokom unakrsnog ispitivanja biv{eg ko-

mandanta UNPROFOR-a Ruperta Smitha,odbrana Ratka Mladi}a istakla je da suplavi {ljemovi UN-a 1995. bili pristrasniu korist Bo{njaka, {to je svjedok negirao.Tako|er, Mladi}ev branilac tvrdio je da jeSmith odluku o bombardovanju VRS-a po-sli je ek splozi je na Markalama 1995. do-nio bez dokaza o krivici srpske strane.

- Bio sam i ostao potpuno uvjeren usvo ju tada{nju odluku, uzvratio je Smith,ponavlja ju}i da je zaklju~io da je grana-ta na pi jacu doletjela iz pravca na ko jemsu bili poloà ji VRS-a.

Odluku je, kako je objasnio, donio naosnovu zaklju~aka Londonske konfe-renci je iz jula 1995. po ko jima je svaki na-pad na za{ti}ene zone uzrokovao udare

NA TO-a. Na sugesti ju branioca da je toli~ilo na li~ni sukob izme|u njega i Mla-di}a, Smith je odgovorio: - Da, u smisluda sam nasto jao da ga natjeram da sepredomisli.

\oki}u {est godinazatvora

An|elko \oki}, biv{i radnik Centra za

soci jalni rad Banja Luka, osu|en je ju~er

na {est godina zatvora u Osnovnom su-

du Banja Luka, a zbog obljube malolje-

tnika i zloupotrebu slu`benog poloà ja.

Istom presudom osu|en je i Igor Ra~i}

(39) i to na godinu zatvora, a zbog isko-

ri{tavanja djece ili maloljetnika za porno-

grafi ju. \oki} je ogla{en krivim da je is-kori{tavao maloljetnog {ti}enika banja-

lu~kog Centra za soci jalni rad od septem-

bra 2010. do marta 2011. godine i to ta-

ko {to mu je obe}ao da }e da ri je{i sve

njegove probleme u vezi sa li je~enjem u

Centru za mentalno zdravlje. E. F.

V d li P ~it lj

Nedostaju njegova pronicljivost, intuicija, njegov ugao politi~kog posmatranja, kaè Pe}anac

utorak,29. januar/sije~anj 2013.

RATNI KONGRESNa ra tnom kongresu, 27. decembra 1992,

Durako vi} je formirao no vu stranku za ko ju je napisao program, dav{i joj ime Soci jaldemokratska par ti ja (SDP)

Godina bez Nijaza

Foto: A. KAJMOVI]

oslobođenje [broj 23755, 29.1.2013]

Documents