osain sjednica upravnog cirovic-boskovic i lekovic viijedah€¦ · disciplinski postupci protiv...

1
8 Drustvo Utorak, TO.niart2020. I n 06jE IIA Disciplinski postupci protiv OSaIn zaposlenih u Javnom servisu . Cirovic-Boskovic trebaduospori evropsku i tran- satlantsku agendu nezavisne drZuve erne Gore. Zata namje namjera da vus Upoz9rimo na pritisak kame je iziozen Javni i iZll utra, upra- vo s toga sto se iz nckih krugova pJasiraju dezinformacije kako su novinar i RTCG zasticeni i privilegovani zata sto nas stiti dd3V3, a fin ansirajusvigradani - zakljuceno je u pi smu. i Lekovic VIijedaH kolege na Fejsbuku UGOVOR Auto.ke film. "Svjedok Bozje I jubavi" nasie su se na udaru prosrpskog hloks u nasoj zem- Iji , bil e su meta brutnlnih uvre- da i komentara, a nepr imjere- noj kampanji pridruzile su se i pojedine kolegc. Boskovic-Cirovicje u petak na svom Fejsbuk profilu napisala da je Sundic discip linski po- Menadzment i urednistvo RTCG su poslali juce pismo predstavnicima Evropske unije, te OEBS-u i stranirn ambasadama u nasoj zemlji isticuci, . pored ostalog, da su na met i "ostrascenih komentara", a pogotovo a utorke dokurnentamog filma 0 Amfilohiju "Svjedok Bozje lj ubavi" stupak protiv nje pokrenuo na zahtjev novinarke Ta tj a ne PODGORICA-U J avnom 50rvisu vodi se discip\inski postupak protiv osam osoba _ medu koj imasui n ovinari . _ - Zoran Lekovic - potvrdio je Pobjedi gene ralni direktor te kuce BoZidar Sundic Menadzrnent i uredni s tvo RTCG juce je oba-ojestilo pred- s tavnike Evropske unije , OEBS-a i srranih ambasada u ocjeni ugledni h diploma ta u Sukovic,j edneodautorkido- Cl'I1ojGori, djelujunacrnogor- kumentarca 0 mitropo li t u skomtrzistukaoizvormanipu- Srpske pravos lavne c rkve u lacija, pogreSnog informi sanja, Crnoj Gori Amfilohiju. a povezani su sa Vladom Rusi- Boskovic-Cirovic i Lekovic su j e". nezadovoljstvo dokumentar- - Javni servisse posebno nasao nim filmom iskazali, izmedu (na meti) zbogdokumentarne ostalog, i tako sto su vr ij edali ·emis ij e IISvj edok Bozje Ijuba- kol eginice kqje su potpisale vilt, kao i ukupne uredivacke film -Tatjanu Sukovic i Sne.za- politi ke. Nadrustvenim nueza- nu Rakonjac. ma i u pomenutim medijima UkolektivnomugovoruRTCG, grubo se vrijedaju, etiketiraju i clan 48, stav 10, pi se da su teze govorom rnrznje targetiraj u povrede radne obaveze )zno- autorke dokumentarnog filma, senj epoli tiekih i drugih tivjere- ali i drugi novinari, urednistvo i nja i stavova prilikom obavlja- menadzment RTCG - naveo je nja radnih zadataka iii prilikom menadzmenfJavnog servisa. aktivnosti u medijima ii i na Napominju da u unaelektr isa- drustvenim mrezama, kojima Crnoj Gori 0 pritiscima kojima mrezama, neki nijesu dolazili noj politickoj atmosferi u Crnoj se steti ugled zaposlenog iii po: je, kako kaiu, ta kuca ovih dana na posao iii su konstantno ka- Gori, novinari koj i se pominju u slodavca, iIi izaziva rnrinja iii izlozena snili, neki su pravili Sve . raznim pamfi. etima kOn) QSAQ.:.. . ____ -: _________ ee:-se-rnzmetriti_ rekaoje· krat_ - iZlozeni1ITlsi Iju,oootiCi Cfa- su VUI'. - . UVREDE ko Sundic za Pobjedu. implicitno predstavljeni kao le- Na osnovu ovog clana podnijet Sundic je za naSe novine poja- Menadzment i urednistvo Jav- gitimna·meta 'uvrijedenih pra- je.zahtjev za pokretanje disci- . snio da je osm. oro zaposlenih, nog servisa u dopisu predstav- voslavnih vjernika"'. . p,li nskogpostupka, a Boskovic- protiv kojih sevodi discijJlinski nicima medunarodne zajedni- - Sve ovo dozivljavarno kao ne- Cirovicje na Fejsbuku napisala postupak, "napravilo povredu ce i ddava u naSoj zemlji istakli principijelan pritisak koji ima kako se Sukovic "prepozna la radne obaveze". su da s u " na meti ostraScenih c ilj da zastrasi, kako novinare kao autorka", te da ce "dani koji - Nekijer su dijelili neprimjer; komentara u medijima". RTCG, tako i sagovornike s na- slij eae" pokazivati istinu 0 svi- ne komentare na drustvenirn !stieu da su to rnediji koj i, "po rnjerom da se trasira put koj i K..J. Na sjednici Zenskog parlamenta polemisalo se 0 rodnoj ravnopravnosti Sj ednica Upravnog odboraUCG Novovic dekanica Filozofskog, dekanFDU Jasarovic PODGORICA -Upravni od- b or Uni verziteta erne Gore juceje na osnoVll pr ij edl oga Vij eca fakulteta i rektora Univerziteta pro f. dr DaniJa Nikolica dania o dluke a iz- bo nI p rof . d rTatj an e Novo- vic za dek anicu Fil ozo fskog fakulteta i doc. dr E dina Ja- sarovica za d el<ana Fakul te- tn d ramskih u mjetnos ti, za m andatni period 2020-2023. godine. ·ShodnodonijetimQdlukama, pr ofesor ica Novovic na duz- nost dekanice stupa 22. avgu- sta, a Jasarovic 20. jula 2020. godine - kazao je predsjednik Upravnogodbora UCG pro f. dr Du sko Bjelica. Reba je i da je Upravni odb.or dao saglasnostInstitutu za bi- ologiju mora za zaklju ce nje ugovora sa Javn im predu ze- cem za upr avljanje mor sk im dobrorn Crne Gore, koji je pri- hvatio ponudu Ins t i, tuta na javnom pozivu za uslugu pra- cen ja sa nitarnog kvaliteta mor ske vode za kupanje na Crnogorskom primorju 2020. godine. - [nstitutu za biologiju mora je data saglasnost da podnese ponudu po javnom poz i vu _Cenn:azaregionalne aktivno ... ___ _ sti Ujedinjenih nacija sasjed i- stem u Spliru, u Hrvatskoj, a za pru zanje us luga u vezi s pro- cjenom stanja i prit isaka na morske bioloske raznoli kosti u Crnoj Gori, u omr u med u- na r odnog pro j e"kta IIGEF Adriatic" - saopstio je Bjelica. .. N.D, Ako se ministarki kaze ministar kazna 500 -eura,a nasilniku 150 'Miri istar;kulture AlekSiiJi dar ,!IO!jd;inovit naglasiol jeMa 50 mora joHoga uraoitl na.daljlln I sta,ai ivanllm.a IlQtreba-iena'i osnaiiti,nj iho,vo djelovanje'u kog doprinosa kulturi. -Jedan od zadataka MinistarsNa,kultu re blee'l sveoeulivatno i slr.iivanje pol oiala iena u kultwlt prepreka na kol e nall aze PODGORICA - Globalni po- kazatelji govore ako bi drus - tvo ovim t emp om iSlo ka ostvarivanju r odne ravno- pravnosti za ojeDo postizanje bi trebalo 99 gocliru!.Stojeje- zivopunoitonesmijemoda dopustimo,moramo preda- nije daradimo - porucilaje poslanica Nada Dr obnjak (DPS) kojajejucepredsjeda- vala U. zasij edanjemZen- skogparlamenta Ucesnice skupa su ukazale da su crnogo rske zene prije 74 godine po Ustavu postaJe rav- n opravne sa mu s karcima u svim podrucjima zivota, ali da su i dan as diskrimirusane. Po - zalile su se, izmedu ostalog, na ekonomsku nejednakost, uk- IjucujuCi nejednakostu podje- Ii imovine u porodici, a zatra- zeno je i da se1ijesi probl.em sticanja prava na porodicnu penziju osoba iz va nbracn e zajednice. Dani j ela Nedeljkovic-Vukce- vic iz Ministarstva javne uprave govorlla je 0 statistici 0 zastu- pljenosti rena uorganima upra- ve, navodeCi da na najvisim po- zic ijama u mini s tars tvima, 'organima uprave i drugim orga- nimn,od195 mj estn, eak 83,ili 42 odsto, pokrivaju zene. To, kako je re kln, ohrabruje. - U Vladi su cetiri ministarke - reklajeona. Rezulati indeksa rodne ravno- pravnosti, koji'su predstavlj eni na sjednici, medutim, ukazuju da su zene u Crnoj God najma- ! BaStrica Ponosna samSi:o sam l ezbejka . Na sjed nici je SaSa BaStrica iz Udruzenja LBTQ iena ,,Stana" istakla da Ie kao lezbej- ka ponos na na to Slo leste, te da prvi put u Skupstini govori u ime l ezbejki, biseksualnih, tra ns i kvir zena. - ;Celi mo da smanjimo homofobiju u drutlvu. Svi iellmo jednaka prava - rekla Ie oria, doda · juel da LGBT trpe dvostruku diskriminaciju, Ie da ie ne iz te populacij e teze dolaze do posla. nj e jednake u do menu moCi, a najvise, s druge strane, u dome- nu zdravlja. Ministar zdravlja Kenan Hra- povic kazao je daj e zadovoljan podatkom koji se ti ce oblasti zd ravlja, porueujuCi da ce u na- red nom periodu svakako po- boljsati stanje. Istakao je da je 73,2 odsto zaposlen ih zena u zdravsrvu, ali da su u manjini na polozajimagdjesedonoseod lu- ke. -lmaj u pomocnicke i1(zamje- nicke pozicije. Cilj nam je da u tomsl)1is lu djelujemo kako bi taj odnos u rukovodieCim poziciji- ma bio ravnopravan - porucio je on. Podsjet io je na podatak da je ocekivano trajanje zivota za ze- ne 201 6. godine bilo u porastu od 0,4odsto, a krajem 2018. po- raslo na1,2 odsto. - Veli kije iskorak,dokj ezamus- karee podatak iz 2016.godi ne na 2017. bio, cak, U negativllol11 sal- du od 0,1 procenat, a 2017. Il a 2018godinu bio je porastod 1,2 procenta - kazao je on. U odnosu na period ad prije 13 godina, kako je istakao pred- sjednik Skupstin e Ivan Brajo- vic, u normativnom smislu ura- denojedostaOsirnratifil<ovanj a mcdunarodnih dokumenata iz - ri ajavio je on. . te oblasti, Crna Gora usvojila i niz drugih zako na vaznih za ravnopravnost polova, kao sto je Zakon 0 zabrani di skriminacije, o izboru odborn ika i poslanika, o radu, 0 zaStiti od nasilja 1I po- rodici, . Razumijemo koliko je pored usvajanja dobrih zakona vazno analizirati njihovu primjenu i unapredivati ih ako uocimo da nijesu dovoljno efikasni - ista- kao jeBrajovic. Jelena KJjajic iz Demokratske narodne partije negodovala je "na nelogicnostu Zakonu 0 rod- noj ravnopravnosti", pojasnja- vajuCi da je propi sano da "ako ministarki kazemo daj e mini- star sJijedi kazna od 500 a ako ta ista ministraka budezrtva nasi lja, ce biti kaznje sa 150eura". - Ovakva sudska prakaje nepra- vedna - reklajeona. Snezana Mijuskovic iz institu- dje ombudsmana rekla jc da i pored unaprijedenih za l<ono- davnih i strateskih Ij cSenj a, ze - ne u crnogorskom drustvu se jos susrijeclI sa znacajnim brojem problema u razli citi m domeni- rna pri vat nog i javnog zivota, Kako je navela, s obzirom na to da je ova godina izborna, oceki- van je veci procenat zena na iz- bornim li stama nego u prethod- nom periodu. . Mijuskovic je podsjetila da se institucija Zastinika jos od 2013, godine zalaze za model u kojem cese u svakoj grupi.od tri kandi- data nati jedna zena. - Neophodno je da se poboljsa polozaj zena i u pogledu nj iho- vog statusa na trzistu rada, od- nosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zastite na rad u 1 zast ite materinstva, 'olaksicamajkamakoj ese stara- ju 0 djeci sa posebnim razvoj- nim potl'ebama. Potrebno je snaznije djelova ti , llarocito na planu zaStite fi zickog i psihic- kog integriteta zena i podrske zen am a kao ranjivoj dru stve- noj gr upi -poruc il aje Mijusko- vic. Uka zala je 113 nepovoljan polo- zaj vises tJ"uko disk riminisani h kategoJ"ija stanovllistva - zene iz manjinskih zajednica, zene Romicillj e, zene sa invaliditetolll i p ri padni ce LGBT zaj cdn iee koj imaje neophodna podl'sl<a i osnaziva nj e. N.B.

Upload: others

Post on 30-Apr-2020

10 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

8 Drustvo Utorak, TO.niart2020. I n 06j EIIA

Disciplinski postupci protiv OSaIn zaposlenih u Javnom servisu .

Cirovic-Boskovic trebaduospori evropsku i tran­satlantsku agendu nezavisne drZuve erne Gore. Zata namje namjera da vus Upoz9rimo na pritisak kame je iziozen Javni servis~spolja,ali i iZllutra, upra­vo s toga sto se iz nckih krugova pJasiraju dezinformacije kako su novinari RTCG zasticeni i privilegovani zata sto nas stiti dd3V3, a finansirajusvigradani - zakljuceno je u pismu.

i Lekovic VIijedaH kolege na Fejsbuku UGOVOR

Auto.ke film . "Svjedok Bozje Ijubavi" nasie su se na udaru prosrpskog hloks u nasoj zem­Iji, bile su meta brutnlnih uvre­da i komentara, a neprimjere­noj kampanji pridruzile su se i pojedine kolegc. Boskovic-Cirovicje u petak na svom Fejsbuk profilu napisala da je Sundic disciplinski po-

Menadzment i urednistvo RTCG su poslali juce pismo predstavnicima Evropske unije, te OEBS-u i stranirn ambasadama u nasoj zemlji isticuci, . pored ostalog, da su na meti "ostrascenih komentara", a pogotovo autorke dokurnentamog filma 0 Amfilohiju "Svjedok Bozje ljubavi" stupak protiv nje pokrenuo na

zahtjev novinarke Tat j ane

PODGORICA- U J avnom 50rvisu vodi se discip\inski postupak protiv osam osoba

_ medu koj imasuin ovinari . _ - NevenkaB~ovit:CirOVi~ i

Zoran Lekovic - potvrdio j e Pobjedigeneralni direktor te kuce BoZidar Sundic Menadzrnent i uredni stvo RTCG juce je oba-ojestilo pred­stavnike Evropske unije, OEBS-a i srranih ambasada u

ocjeni uglednih d iplomata u Sukovic, jedneodautorkido­Cl'I1ojGori, djelujunacrnogor- kumentarca 0 mitropo li t u skomtrzistukaoizvormanipu- Srpske pravoslavne c rkve u lacija, pogreSnog informisanja, Crnoj Gori Amfilohiju. a povezani su sa Vladom Rusi- Boskovic-Cirovic i Lekovic su je". nezadovoljstvo dokumentar­- Javni servisse posebno nasao nim filmom iskazali , izmedu (na meti) zbogdokumentarne ostalog, i tako sto su vr ijedali ·emis ije IISvjedok Bozje Ijuba- koleginice kqje su potpisale vilt, kao i ukupne uredivacke film -Tatjanu Sukovic i Sne.za­politike. Nadrustvenim nueza- nu Rakonjac. ma i u pomenutim medijima UkolektivnomugovoruRTCG, grubo se vrijedaju, etiketiraju i clan 48, stav 10, pise da su teze govorom rnrznje targetiraju povrede radne obaveze )zno­autorke dokumentarnog filma, senjepolitiekih i drugih tivjere­ali i drugi novinari, urednistvo i nja i stavova prilikom obavlja­menadzment RTCG - naveo je nja radnih zadataka iii prilikom menadzmenfJavnogservisa. aktivnosti u medijima ii i na Napominju da u unaelektrisa- drustvenim mrezama, kojima

Crnoj Gori 0 pritiscima kojima mrezama, neki nijesu dolazili noj politickoj atmosferi u Crnoj se steti ugled zaposlenog iii po: je, kako kaiu, ta kuca ovih dana na posao iii su konstantno ka- Gori, novinari kojise pominju u slodavca, iIi izaziva rnrinja iii izlozena snili, neki su pravili ~eSke. Sve . raznim pamfi.etima mogu-bi~eljiYQst'p-Q.Q.iJQ kOn) QSAQ.:..

. ____ -: _ ________ ee:-se-rnzmetriti_ rekaoje·krat_ - iZlozeni1ITlsiIju,oootiCiCfa-su VUI'. - .

UVREDE ko Sundic za Pobjedu. implicitno predstavljeni kao le- Na osnovu ovog clana podnijet Sundic je za naSe novine poja- Menadzment i urednistvo Jav- gitimna·meta 'uvrijedenih pra- je.zahtjev za pokretanje disci- . snio da je osm.oro zaposlenih, nog servisa u dopisu predstav- voslavnih vjernika"'. . p,linskogpostupka, a Boskovic­protiv kojih sevodi discijJlinski nicima medunarodne zajedni- - Sve ovo dozivljavarno kao ne- Cirovicje na Fejsbuku napisala postupak, "napravilo povredu ce i ddava u naSoj zemlji istakli principijelan pritisak koji ima kako se Sukovic "prepoznala radne obaveze". su da su "na meti ostraScenih cilj da zastrasi, kako novinare kao autorka", te da ce "dani koji - Nekijer su dijelili neprimjer; komentara u medij ima". RTCG, tako i sagovornike s na- slijeae" pokazivati istinu 0 svi­ne komentare na drustvenirn !stieu da su to rnediji koji, "po rnjerom da se trasira put koj i K..J.

Na sjednici Zenskog parlamenta polemisalo se 0 rodnoj ravnopravnosti

Sjednica Upravnog odboraUCG

Novovic dekanica Filozofskog, dekanFDU Jasarovic PODGORICA - Upravni od­bor Univerziteta erne Gore juceje na osnoVll pr ijedloga Vijeca fakulteta i rektora Univerziteta prof. dr DaniJa Nikolica dania odluke a iz­bonI prof. drTatjan e Novo­vic za dekanicu Filozofskog fakulteta i doc. dr Edina J a ­sarovica za del<ana Fakulte­tn dramskih u mjetnosti, za m andatni period 2020-2023. godine. ·ShodnodonijetimQdlukama, profesorica Novovic na duz­nost dekanice stupa 22. avgu­sta, a Jasarovic 20. jula 2020. godine - kazao je predsjednik Upravnogodbora UCG pro f. dr Dusko Bj elica . Reba je i da je Upravni odb.or dao saglasnostInstitutu za bi­ologiju mora za za kljucenje ugovora sa Javn im preduze­cem za upravljanje morskim dobrorn Crne Gore, koji je pri­hvatio ponudu Inst i,tuta na javnom pozivu za uslugu pra­cenja sa nitarnog kvaliteta morske vode za kupanje n a Crnogorskom primorju 2020. godine. - [nstitutu za biologiju mora je data saglasnost da podnese ponudu po javnom pozivu

_Cenn:azaregionalne aktivno ... ___ _ sti Ujedinjenih nacija sasjedi-stem u Spliru, u Hrvatskoj, a za pruzanje usluga u vezi s pro-cjenom stanja i pritisaka na morske bioloske raznolikosti u Crnoj Gori, u omru medu­na r odnog proj e"kta IIGEF Adriatic" - saopstio je Bjelica.

.. N.D,

Ako se ministarki kaze ministar kazna 500 -eura, a nasilniku 150

'Miriistar;kulture AlekSiiJidar,!IO!jd;inovit nag lasioljeMa 50 mora joHoga uraoitl na.daljlln Ista,aiivanllm.a ~uliurnih IlQtreba-iena 'i osnaiiti,njiho,vo djelovanje'u pravcu,,~jednlc­kog doprinosa kulturi. - Jedan od zadataka MinistarsNa,kultu re blee'l sveoeulivatno islr.iivanje poloiala iena u kultwltprepreka na kole nallaze

PODGORICA - Globalni po­kazatelji govore ako bi drus­tvo ovim tempom iSlo ka ostvarivanju rodne ravno­pravnosti za ojeDo postizanje bi trebalo 99 gocliru!.Stojeje­zivopunoitonesmijemoda dopustimo,moramo preda­nije daradimo - porucilaje poslanica Nada Dr obnjak (DPS) kojajejucepredsjeda­vala U. zasij edanjemZen­skogparlamenta

Ucesnice skupa su ukazale da su crnogorske zene prije 74 godine po Ustavu postaJe rav­nopravne sa muskarcima u svim podrucjima zivota, ali da su i dan as diskrimirusane. Po­zalile su se, izmedu ostalog, na ekonomsku nejednakost, uk­IjucujuCi nejednakostu podje­Ii imovine u porodici, a zatra­zeno je i da se1ijesi probl.em sticanja prava na porodicnu

penziju osoba iz va nbracne zajednice. Danij ela Nedeljkovic-Vukce­vic iz Ministarstva javne uprave govorlla je 0 statistici 0 zastu­pljenosti rena uorganima upra­ve, navodeCi da na najvisim po­zicijama u mini stars tvima,

'organima uprave i drugim orga-

nimn,od195 mjestn, eak 83,ili 42 odsto, pokrivaju zene. To, kako je rekln, ohrabruje. - U Vladi su ceti ri ministarke -reklajeona. Rezulati indeksa rodne ravno­pravnosti, koji 'su predstavljeni na sjednici, medutim, ukazuju da su zene u Crnoj God najma-

f~~'W'W''''"JJ~H~J.WJ<t;I\>;jIl;l1:.::l;'-~:;~Il''''j:P'~;VJJ~J:U;U'''J;IJ'OfPw;)m"'JlUfl';ilJlI<lJ!<;~ :~" ,.J"jjf"W:Jl:,,",~Il;;"I<"~JlJ;:'H·jW'al")~:I:I"J'''UJ)~Iy'IJ~ W:IjI'lIIl1lW:;J~"IIW;!'J'lt?>~

! BaStrica Ponosna samSi:o sam lezbejka . Na sjednici je SaSa BaStrica iz Udruzenja LBTQ iena ,,Stana" istakla da Ie kao lezbej­ka ponosna na to Slo leste, te da prvi put u Skupstini govori u ime lezbejki, biseksualnih, trans i kvir zena.

- ;Celimo da smanjimo homofobiju u drutlvu. Svi iellmo jednaka prava - rekla Ie oria, doda· juel da LGBT trpe dvostruku diskriminaciju, Ie da i ene iz te populacije teze dolaze do posla.

nje jednake u do menu moCi, a najvise, s druge strane, u dome­nu zdravlja. Ministar zdravlja Kenan Hra­povic kazao je daje zadovoljan podatkom koji se tice oblasti zdravlja, porueujuCi da ce u na­red nom periodu svakako po­boljsati stanje. Istakao je da je 73,2 odsto zaposlen ih zena u zdravsrvu, ali da su u manjini na polozajimagdjesedonoseodlu­ke. -lmaju pomocnicke i1(zamje­nicke pozicije. Cilj nam je da u tomsl)1islu djelujemo kako bi taj odnos u rukovodieCim poziciji­ma bio ravnopravan - porucio je on. Podsjetio je na podatak da je ocekivano trajanje zivota za ze­ne 2016. godine bilo u porastu od 0,4odsto, a krajem 2018. po­raslo na1,2 odsto. - Velikije iskorak,dokjezamus­karee podatak iz 2016.godi ne na 2017. bio, cak, U negativllol11 sal­du od 0,1 procenat, a 2017. Ila 2018godinu bio je porastod 1,2 procenta - kazao je on. U odnosu na period ad prije 13 godina, kako je istakao pred­sjednik Skupstine Ivan Brajo­vic, u normativnom smislu ura­denojedostaOsirnratifil<ovanja mcdunar odnih dokumenata iz

- riajavio je on. .

te oblasti, Crna Gora usvojila i niz drugih zakona vaznih za ravnopravnost polova, kao sto je Zakon 0 zabrani diskriminacije, o izboru odbornika i poslanika, o radu, 0 zaStiti od nasilja 1I po­rodici, . Razumijemo koliko je pored usvajanja dobrih zakona vazno analizirati njihovu primjenu i unapredivati ih ako uocimo da nijesu dovoljno efikasni - ista­kao jeBrajovic. Jelena KJjajic iz Demokratske narodne partije negodovala je "na nelogicnostu Zakonu 0 rod­noj ravnopravnosti", pojasnja­vajuCi da je propisano da "ako ministarki kazemo daje mini­star sJijedi kazna od 500 ~ura, a ako ta ista ministraka budezrtva nasi lja, n~ilnik ce biti kaznje sa 150eura". - Ovakva sudska prakaje nepra­vedna - reklajeona. Snezana Mijuskovic iz institu­dje ombudsmana rekla jc da i pored unaprijedenih zal<ono­davnih i strateskih IjcSenja, ze­ne u crnogorskom drustvu se jos susrijeclI sa znacajnim brojem problema u razlicitim domeni­rna privatnog i javnog zivota,

Kako je navela, s obzirom na to da je ova godina izborna, oceki­van je vec i procenat zena na iz­bornim listama nego u prethod­nom periodu. . Mijuskovic je podsjetila da se institucija Zastinika jos od 2013, godine zalaze za model u kojem cese u svakoj grupi.od tri kandi­data nati jedna zena. - Neophodno je da se poboljsa polozaj zena i u pogledu nj iho­vog statusa na trzistu rada, od­nosno prava i obaveza na radu i u vezi sa radom, zatim zastite na rad u1 zast ite materinstva,

'olaksicamajkamakojesesta ra­ju 0 djeci sa posebn im razvoj­nim potl'ebama. Potrebno je snaznije djelovati , llarocito na planu zaStite fi zickog i psihic­kog integriteta zena i podrske zen am a kao ranjivoj drustve­noj grupi - porucilaje Mijusko­vic. Ukazala je 11 3 nepovoljan polo­zaj visestJ"uko disk rimin isani h kategoJ"ija s tanovllistva - zene iz manjinskih zajednica, zene Romicillje, zene sa invaliditetolll i pri padnice LGBT zajcdn iee koj imaje neophodna podl'sl<a i osnaz ivanje. N.B.