orijentacioni plan nastavnih jedinica info 6789 tk (3)

21
ORIJENTACIONI PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU OD VI DO IX RAZREDA 0

Upload: aladin-mehdin

Post on 02-Aug-2015

206 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Page 1: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

ORIJENTACIONI PLAN NASTAVNIH JEDINICA

ZA INFORMATIKU OD VI DO IX RAZREDA

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 6. RAZREDU

0

Page 2: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

R.br. NASTAVNA JEDINICA DIDAKTIČKO METODIČKE I STRUČNE NAPOMENE

1

Page 3: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

1. UVODPotreba za računarskom tehnologijom u istoriji razvoja pojedinih ljudskih djelatnosti i društva u cjelini.

Spoznaje o ulozi i razumijevanje značaja računarske opreme kao neophodnog sredstva u razvoju svih oblasti ljudskog djelovanja i društva u cjelosti.Razvoj računara kroz historiju.

2. 1. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARAPredstavljanje podataka u računaru. Bit. Pojam bita i njegove vrijednosti (0-nula i 1-jedan), nizovi bita i moguća stanja.

Poimanje predstavljanja podataka u računaru.Razumijevanje pojmova: podatak, bit, vrijednost bita, nizovi bita i moguća stanja.

3. Brojevi zapisani nizom do četiri bita. Težinska vrijednost bita, binarni zapis broja, binarna cifra, zapis broja nula i raspon zapisa brojeva.

Usvojena znanja o zapisivanju bojeva u binarnoj algebri. Čitanje binarnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa četiri cifre.

4. Bajt. Bajt kao niz bita, moguća stanja i brojne vrijednosti, uzastopno množenje sa dva.

Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita.Zna određivati mjesnu vrijednost svake cifre, uzastopnim množenjem sa dva sa desne na lijevu stranu.Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva.

5. Kodiranje. Prikazivanje znakova nizom bitova.

Razumije i shvata pojam kodiranje.Zna prikazati znakove nizom bitova.

6. Binarno kodirani decimalni zapis. Zna binarno kodirati decimalni zapis.

7. Ponavljanje obrađenih nastavnih sadržaja.Utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

8. 2. ARHITEKTURA RAČUNARAHardware (mašinska oprema računara). Dijelovi računara, procesor, radna memorija, pomoćne memorije, ulazno izlazne jedinice, adresne i podatkovne veze.

Usvojio je potrebna znanja o svim dijelovima računara: procesor, radna memorija, pomoćne memorije, ulazno-izlazne jedinice.Naučio je ulogu obje vrste opreme računara (programske i mašinske). Uočava razliku između programske i mašinske opreme računara i zna pojasniti njihovu nerazdruživost.

9. Kućište računara, uključivanje, isključivanje, restartovanje računara, hlađenje računara.

Upoznat je i zna različite pojavne oblike ličnih računara.Zna važnost ličnih računara kao pomagala u učenju.

10. Održavanje računara. Zna razlikovati računare, kao i pojednine vanjske i unutrašnje dijelove mašinske opreme. Shvatio je ulogu CPJ, matične ploče i RAM-memorije.Naučio je jedninice za mjerenje brzine rada računara i kapacitet memorije.

11. Organizacija rada računara.Software i njegove vrste: - operativni sistemi, vrste operativnih sistema, zadaci OS, grafički interfejs,

Razumije način rada računara.Upoznao je elemente interfejsa OS.

12. Software i njegove vrste: Podizanje (pokretanje) operativnog sistema, uvodni ekran, radna površina, dijelovi radne površine, pokazivač miša, prozor, startni meni,

Zna uspješno pokrenuti OS.Naučio je i uspješno radi s grafičkim sučeljem kao i njegov izgled.

13. Software i njegove vrste: programski jezici i aplikativni software.

Zna upravljati korisničkim fajlovima i folderima kao i osnovne operacije s njima. Zna uspješno pokrenuti aplikativni softwer.

14. Vrste programske opreme, nabavljanje i pravo korištenja programske opreme (licencni softver). Održavanje sistema.

Usvojio je osnovne principe održavanja operativnog sistema, aplikativnih programa i održavanje mehaničkih dijelova računara i njegovih ulazno izlaznih (priključnih) jedinica.

2

Page 4: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

15. Organizacija podataka na računaru, zapis i pristup datotekama, stablo mapa.

Ima znanje o načinu organizacije podataka, sistemu pomoći, prilagođavanju.

16. Vrste datoteka: sistemske, podatkovne i izvršne datoteke.

Naučio je raditi sa datotekama i direktorijima (kopiranje, preimenovanje, premještanje), i sa pogonskim programima. Zna instalisati programsku opremu i ukloniti jednostavne programe s računara.

17. Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija pređenih nasatvnih sadržaja.Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zaključnih ocjena na kraju prvog polugodišta.

NZOT ili neka druga tehnika provjere znanja i ocjenjivanja. Ako je vršena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvršiti analizu rezultata. Nastavnik će prvo u pogodnoj formi saopštiti tačna rješenja zadataka i tačne odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa učenicima prokomentarisati.Transparentno, zajedno sa učenicima predložiti zaključne ocjene na kraju školske godine.

18. 3. PRIMJENA RAČUNARATekst procesori (editori). Primjena tekst procesora i primjer rada sa jednostavnim tekst procesorom.

Zna napisati i oblikovati razna pisma, molbe, zahtjeve, referate itd. Zna kako se pokreće i zatvara tekst procesor.

19. Uređivanje teksta i osnovne strukture: liste, nabrajanje, tabele, zaglavlja, kolone.

Zna otvariti i spasiti dokument.

20. Uređivanje teksta: slike, brojevi stranica, struktura dokumenata: paragrafi, sekcije.

Izmjene i brisanje teksta u dokumentu, označavanje teksta, poništavanje izmjena, premještanje i kopiranje teksta. Izbor vrste i veličinu pisma, odrediti boju, dodatno isticanje teksta.

21. Određivanje jezika, provjera pravopisa, samoispravljanje, podešavanje.

Oblikovanje odlomaka, poravnanje, tabulatori. Oblikovanje stranice dokumenta, zaglavlje, podnožje, promjena izgleda stranice, pisanje u kolonama.

22. Ispis dokumenata.

23. Formatiranje dokumenata, prikaz i primjena najčešće korištenih traka sa alatima.

Zna odrediti format dokumenta, podesiti alatne trake i postaviti potrebne alate.

24. Crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova.

Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova.

25. Programi za crtanje. Primjena programa za crtanje i primjer rada uz objašnjenje osnovnih pojmova: linije i debljine linija, boje i bojenje, geometrijski likovi, četkica, brisač.

Zna koristiti jednostavan program za crtanje.Razumije kako se mogu određivati vrste i debljine linija, kako se mogu koristiti boje i drugi raspoloživi elementi i alati. Zna izraditi složeniji crtež pomoću programa. Zna gdje može upotrijebiti program za crtanje.

26. Umetanje teksta. Isijecanje, kopiranje i zakretanje dijelova slike.

Zna umetati tekst u crtež. Zna isijecati i kopirati dijelove slike.

27. Korištenje međuspremnika u radu s programima. Sadržaji međuspremnika.

Zna raditi sa međuspremnikom i u potpunosti vlada sa sadržajma smještenim u međuspremnik.

28. Primjeri korištenja sadržaja međuspremnika na tekst procesorima i programima za crtanje.

29. Piksel. Mapa piksela. Bitmapirana grafika. Povećavanje i smanjivanje pogleda na sliku.

Uspješno poima piksel kao element slike odnosno kao jednu tačku na slici.Zna šta je mapa bitova. Ima znanje o prenošenju grafike (slika) iz memorije na zaslon.

30. Promjena veličine crteža, dubina boja, kontrast i osvijetljenost.

Zna koristiti mogućnosti promjene veličine crteža te mijenjati kontrast i osvijetljenost.

3

Page 5: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

31. Ponavljanje obrađenih nastavnih sadržaja.Utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

32. 4. PROGRAMIRANJEPojam algoritma. Osnovne algoritamske strukture: slijedna, ciklička i struktura grananja (odlučivanja).

Usvojio pojmove: programiranje, algoritam, algoritamske strukture.Zna šta su strukture: slijedna, ciklička i grananje.

33. Prikaz algoritma. Grafički i jezički (pseudokod) način prikaza.

Zna simbole za grafičko prikazivanje algoritma, te zna jezički prikaz.

34. Primjeri algoritama: crtanje jednostavnih i složenih geometrijskih likova.

Posjeduje znanje kako se piše algoritam za crtanje jednostavnih geometrijskih likova.

35. Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija pređenih nasatvnih sadržaja.Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zaključnih ocjena na kraju prvog polugodišta.

NZOT ili neka druga tehnika provjere znanja i ocjenjivanja. Ako je vršena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvršiti analizu rezultata. Nastavnik će prvo u pogodnoj formi saopštiti tačna rješenja zadataka i tačne odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa učenicima prokomentarisati.Transparentno, zajedno sa učenicima predložiti zaključne ocjene na kraju školske godine.

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 7. RAZREDU

R.br. NASTAVNA JEDINICA DIDAKTIČKO METODIČKE I STRUČNE NAPOMENE

1. 5. MREŽE RAČUNARARačunarske mreže, vrste, veličina, namjena, načini povezivanja računara.

Zna šta su računarske mreže i koja im je namjena.Vlada sa podscima o vrstama mreža, njihovoj veličini i namjeni, te o načinima povezivanja računara u mrežu.

2. Internet kao globalna mreža računara. Potpuno je razumio šta je Internet. Zna ulogu i mogućnosti Interneta.

3. Osnovni servisi, WWW Zna ulogu i mogućnosti WWW servisa.

4. Elektronička pošta (pošiljaoc i primatelj, Zna ulogu i mogućnosti i zna koristiti E-mail.

4

Page 6: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

struktura elektroničkog maila).

5. Vježba: Slanje i primanje E-maila.

6. Web preglednici, web pretraživači, načini pretrage. Zapisivanje stranica.

Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna kako se vrši pretraživanje i nalaženje potrebnih podataka.

7. Vrste datoteka koje se susreću na webu. Zna šta su datoteke weba.

8. Hipertekstualni dokumenti i multimedija. Zna za mogućnosti kombinacije (istovremenog korištenja) hipertekstualnih dokumenata i multimedije.

9. Slika, zvuk i video.

10. Programi za reprodukciju slike i zvuka. Zna programe kojim se vrši reprodukcija

11. Rad sa slikovnim, zvučnim i video dokumentima.

Zna mogućnosti rada sa slikovnim, zvučnim i video dokumentima.

12. Vježba: Rad sa slikom i zvukom.

13. Kreiranje video zapisa, izdvajanje dijelova u zasebne datoteke.

Zna proceduru kreiranja video zapisa.

14. Vježba: Rad sa video zapisima.

15. Sinteza (objedinjavanje) multimedijalnog sadržaja.

Zna objediniti multimedijalne zapise.

16. Ponavljanje obrađenih nastavnih sadržaja.Utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

17. Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija pređenih nasatvnih sadržaja.Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zaključnih ocjena na kraju prvog polugodišta.

NZOT ili neka druga tehnika provjere znanja i ocjenjivanja. Ako je vršena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvršiti analizu rezultata. Nastavnik će prvo u pogodnoj formi saopštiti tačna rješenja zadataka i tačne odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa učenicima prokomentarisati.Transparentno, zajedno sa učenicima predložiti zaključne ocjene na kraju školske godine.

18. 6. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARATablični kalkulatori i primjer primjene.

Prihvatio je i uspješno upotrebljava pojam tablični kalkulator.

19. Ćelija, red i kolona. Regija. Razumije šta su ćelije, redovi, kolone i šta je regija.

20. Formatiranje i autoformatiranje. Linije, debljine i vrste linija boje, bojenje ćelija.

Stekao je znanje o načinima određivanja vrste i debljine linija, njihove boje te o bojenju ćelija, redova i kolona.

21. Vježba: Određivanje vrste, debljine i boje linija.

22. Sortiranje u tablicama. Poima pojmove sortiranja u tablicama.

23. Sabiranje u tablicama. Naučio je kako se sabiraju podaci u tabblicama.

24. Vježba: Rad sa tabličnim kalkulatorom. Sortiranje i sabiranje.

25. Prezentacije i primjeri primjene.

26. Kreiranje prezentacije i rad sa jednostavnim programom za izradu prezentacije.

Zna kreirati prezentaciju, sačuvati, pohraniti i otvoriti postojeću prezentaciju.

5

Page 7: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

27. Vježba: Izrada prezentacije prema zadatku ili slobodnom izboru.

28. Ponavljanje obrađenih nastavnih sadržaja.Utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

29. 7. SIGURNOST PRI RADU SA RAČUNARIMARačunarska ergonomija.

Zna protumačiti pojam računarske ergonomije.Zna pravilne postupke pri upotrebi računarske opreme.

30. Postupci pravilne upotrebe računarske opreme.

Zna posledice nepravilnog korištenja opreme i njihov uticaj na organizam čovjeka, pogotovo mladih koji su u razvoju.

31. Zaštita i održavanje računarske opreme (disc defragmenter, backup-sigurnosna kopija i sl.).

Upoznat je sa potrebom zaštite i održavanja računarske opreme. Zna namjenu softverskih programa i alata za zaštitu.

32. Virusi i zaštita od virusa. Scan disc. Zna šta znači riječ virus u računarskoj i informatičkog terminologiji.Zna vrste programa za zaštitu od virusa.

33. Vježba: Aktiviranje antivirusnog programa.

34. Provjera znanja. Nizovi zadataka objektivnog tipa.

Ako nastavnik/ca (ili stručni aktiv) nema izrađene nizove zadataka objektivnog tipa (NZOT), onda će provjeru znanja izvršiti primjenjujući neku drugu pogodnu tehniku ocjenjiivanja.

35. Sistematizacija pređenih nasatvnih sadržaja.Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zaključnih ocjena na kraju školske godine.

Analiza rezultata na pismenoj provjeri (NZOT). Transparentno, zajedno sa učenicima predložiti zaključne ocjene na kraju školske godine.

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 8. RAZREDU

R.br. NASTAVNA TEMA/JEDINICA ISHODI UČENJA I NAPOMENE

1. 1. OSNOVE INFORMATIKE Utjecaj računara na okolinu i pojedinca

Usvojena znanja o uticaju računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti.

2. Definicija informatike. Informacija i podatak. Obrada informacija.

Usvojena znanja o pojmu informatike, o informaciji i podatku.Usvojena znanja o pojmovima: obrada informacija i obrada podataka.Razumijevanje pojmova ulazne i izlazne informacije.

3. Numerički (brojni) sistemi. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. Elementi sistema.Usvojeno znanje šta je baza (osnova) brojnog sistema.

4. Decimalni i binarni brojni sistemi. Znanja o decimalnom (dekadnom), binarnom,

6

Page 8: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

5. Oktalni i heksadecimalni (heksadekadni) sistem.Pretvaranje brojeva iz jednog u drugi brojni sistem

Znanja o oktalnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Usvojena znanja o načinima pretvaranja brojeva iz jednog u drugi brojni sistem.

6. Binarna aritmetika.Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje binarnih brojeva.

Usvojena znanja o sabiranju, oduzimanju, množenju i dijeljenju binarnih brojeva.

7. Ponavljanje obrađenih sadržaja, utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

8. 2. ARHITEKTURA RAČUNARA Historijski razvoj računara.

Usvojena znanja o razvoju računara, o pomagalima za računanje, mehaničkim automatima za obavljanje računskih operacija, o generacijama računara.

9. John Von Neumannova struktura računara Pojava mikroprocesora.

Prepoznavanje i nabrajanje grupa uređaja na Von Nojmanovoj blok šemi: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica. Pojava, vrste i uloga mikroprocesora.

10. Vrste (podjela) računara. Usvojena znanja o vrstama računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant). Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari.

11. PC računari. Hardverska struktura PC računara: ulazne jedinice, izlazne jedinice i vezni sklopovi računara.

Blok šema hardverske strukture PC računara.Znaju ulogu ulaznih izlaznih jedinica PC računara. Znaju šta su ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera.Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik.Modem (ulazno-izlazni uređaj)Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica.

12. PC računari. Hardverska struktura PC računara: CPU, memorije, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije. Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM.Eksterne memorije: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive, memorijske kartice.Jedinice za brzinu pristupa podacima. Jedinice za kapacitet memorije.

13. Matična ploča, sabirnice. Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi). Interne i eksterne sabirnice.

14. Softver za PC računare. Sistemski softver.

Učenici znaju definiciju softvera (software). Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). Računarski virusi (antiaplikativni softver).Sistemski softver, najvažniji – operativni sistem. MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.

15. Aplikativni softver. Pomoćni uslužni programi.

Znaju ulogu aplikativnog softvera. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje. Kompajleri.

16. Računarski virusi i antivirusni programi. Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi.Učenici znaju koji su antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi.Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi.

17. Ponavljanje obrađenih programskih sadržaja, provjera znanja.

7

Page 9: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

18. 3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA

Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Startup proces (uključivanje i pokretanje) računara.

Učenici znaju mjere bezbijednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbijednost.Znaju ponoviti način istaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera. Instalacioni program: install ili setup. Start meni.Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva.Znaju šta je registracijska baza.Deinstalacija programa. Opasnosti.Znaju za negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. Besplatni programi (freeware), korišćenje programa besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). Demo i pune verzije programa. Pomoćni upravljački programi – drajveri.

19. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi).

Znaju koji dijelovi sačinjavaju moderan računar: matična ploča sa mikroprocesorom, RAM memorija, tastatura, miš (iako računari mogu da funkcionišu bez miša), hard disk, flopi disk, čitač kompakt diskova, grafička kartica, zvučna kartica, modem.Neophodna oprema: kućište računara, napojna jedinica, priključni kablovi.Znaju koja je poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk, štampač, skener, pisač CD diskova, pisač i čitač DVD diskova i drugo.Znaju koji je neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux. Od aplikativnog softvera neophodan je Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima.

20. Komunikacija korisnika sa računarom. Opća struktura komunikacionog procesa.

Potreba za komunikacijom čovjek – računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija).Elementi komunikacije: izvor informacija, prijemnik informacija, kanal veze (komunikacioni kanal). Opšti model komunikacionog procesa.Znaju da jepotreban hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi.

21. Metode komunikacije čovjek – računar, vrste komunikacije: grafičko okruženje, glasovna komunikacija.

Komunikacija čovjeka sa računarom pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface). Znaju da je potreban softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. za funkcionisanje tastature, miša i drugo. Komunikacija između čovjeka i računara putem glasa.

22. Računarska ergonomija. Računarska ergonomija: oblici i fizičke karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto).

23. Ponavljanje pređenog gradiva. Utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

24. 4. PRIMJENA RAČUNARA

Programi za obradu teksta.

Klasična primjena računara: naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta.Nekadašnji tekst procesori: WordStar, ChiWriter, WordPerfekt, specijalizirani program za pisanje formula TeX.

25. Razvoj software-a za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

Microsoft Word za Windows. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen).Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. Traka glavnog menija sadrži slijedeće padajuće menije: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi.

26. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente.

Unos teksta, uređenje i oblikovanje teksta, ubacivanje tabele, podešavanje širine kolone i visine reda. Znaju kako se koristi padajući meni Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Objedinjavanje ćelija, unos i oblikovanje tekstau tabeli i oblikovanje

8

Page 10: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

tabele, umetanje i aranžiranje slike, uređenje stranice, pregled prije štampanja, pohranjivanje dokumenta, štampanje dokumenta. Imaju znanja o postupku ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata u tekstualne dokumente.

27. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka.

28. Proračunske tablice.Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima.

Preteča današnjih programa za tabelarne proračune bio je VisiCalc.Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro.Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, statusna traka.

29. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica.

Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule. Znaju da za uređenje i oblikovanje radnih stranica koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help.

30. Pregled operacija i operatora. Vrste operatora: aritmetički operatori, operatori poređenja, operator povezivanja i operator referenci.Redoslijed proračuna, prioritet operatora, upotreba zagrada.

31. Obavljanje proračuna. Znanja o postupcima obavljanja proračuna i kreiranja grafikona.

32. Kreiranje grafikona. Izbor elemenata u tablici za izradu grafikona, umetanje i izbor vrste grafikona, oblikovanje grafikona, uređenje grafikona, dodatno uređenje grafikona

33. Sistematizacija pređenih nasatvnih sadržaja.Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zaključnih ocjena na kraju prvog polugodišta.

Ako je vršena pismena provjera znanja (NZOT) obavezno treba izvršiti analizu rezultata. Nastavnik će prvo u pogodnoj formi saopštiti tačna rješenja zadataka i tačne odgovore na postavljena pitanja, a zatim to sa učenicima prokomentarisati.Transparentno, zajedno sa učenicima predložiti zaključne ocjene na kraju školske godine.

PLAN NASTAVNIH JEDINICA ZA INFORMATIKU U 9. RAZREDU

1. Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka. Organizacija baza podataka.

Znaju koji su napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro.

2. Aplikacije baza podataka. Microsoft Outlook, baza ličnih podataka.

Aplikacija baze podataka omogućava korisniku manipulaciju dostupnim podacima. Znaju da se za baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act.

3. Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku.

Mogu objasniti da se pod računarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Znaju da se u grafičke programe ubrajaju: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje.Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator, Macromedia Freehand.

9

Page 11: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations’ Painter i JASC’s PaintShop Pro.Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn).

4. Struktura grafičkih sistema. Hardverska struktura,softverska struktura, jezgro grafičkog sistema.

5. Manipuliranje elementima slike. Znaju koje da su osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje.Primjenjuju i druge operacije kao što su: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku.Izvode nad elementima slike, a posebno nad fotografijama (grafičkim objektima) još i slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalni efekti.

6. Grafički paketi.Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

Znaju da je stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) skup postupaka koji koriste računar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga, itd.

7. Komunikacioni programi. Interaktivni multimedijski obrazovni programi.

Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža).Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW), elektronička pošta (E-mail), ćaskanje IRC (Internet Relay Chat), prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije, FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata, Telnet, mrežne novine itd. Enciklopedije, atlasi, riječnici, elektroničke knjige, obrazovne igre, simulacije.

8. Osnovni pojmovi o multimediji. Neophodna hardverska i softverska podrška.

Upamtili su da multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst, grafiku, animaciju, videoisječak, muziku, govor.Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika, jezik, fizika, saobraćaj, biologija itd.Znaju navesti elemente hardverske podrške multimediji.

9. Hipertekst i hipermedija. Znaju pojam hiperteksta, podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom, hiperveza (hiperlink).Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike, animacije).Znaju da je princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji.

10. HTML (Hiper Text Markup Language). HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata.Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver. Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB).

11. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje, inženjerstvo,

Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi, programi za vježbanje i učenje, upotreba računala kao nastavnog

10

Page 12: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

upravljanje procesima, saobraćaj, medicina, sport, uprava, uredi, bankarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, masovni mediji.

sredstva, vođenje evidencije, statistike, razrednih knjiga, izrada školskih novina, publikacija, časopisa, knjiga, itd.U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara, izrada tehničkih crteža i dokumentacije, upotreba računala u proizvodnim procesima, upravljanje proizvodnim mašinama, kontorla kvaliteta proizvoda itd.U saobraćaju: upravljanje, regulisanje i kontrola zračnog, kopnenog i vodenog saobraćaja. U medicini računari se koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga, za praćenje i nadzor pacijenata, određivanje dijagnoze, analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr.U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista, mjerenje i registrovanje postignutih rezultata i td.

12. 5. PRIJENOS PODATAKA, RAČUNARSKE MREŽE

Osnovni principi prijenosa podataka. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža.

Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta. Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija)Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi).Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem).

13. Računarske mreže za prijenos podataka (LAN, MAN i WAN). ISND i ADSL.

Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network), MAN (Metropolitan Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network).Prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (AsymetricDigital Subscriber Line).

14. Internet.Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET, UTIC,). WWW preglednici (pretraživači) informacija.

Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža.Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET, UTIK i drugih.Upotreba WWW servisa.Programi za izradu WWW stranice.Korištenje WWW pretraživača: Internet Eksplorer, Pogodak, Google, Mozila Firefox, Opera, Safari, Alta Vista, Yahoo, Lycos.

15. Elektronska pošta. Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora, Microsoft Outlook, Lotus CC:Mail, Outlook Expres.Slanje elktroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo, Hotmail, Web Mail – HTML).

16. Ostali internet servisi (IRC, VOI tehnologije - multimedijske interaktivne komunikacije, FTP protokol, Telnet).

Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor među korisnicima u realnom vremenu čitajući poruke na ekranu. Prenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije.FTP (File transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata.Telnet kao servis za rad na udaljenom računaru.

17. Ponavljanje pređenog gradiva. Utvrđivanje znanja. Ocjenjivanje.

18. 6. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA

Rješavanje problema.Tipovi problema.

Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u.Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja)

11

Page 13: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

19. Rješavanje problema prema Poly-u Razumijevanje, definiranje problema. Stvaranje plana rješavanja problema. Razrada plana akcija. Realizacija akcija. Osvrt na rješenje.

20. AlgoritamPut od algoritma do programa.Pojam i pisanje algoritma (linearni tok, grananje i petlja).

Znaju da je algoritam svaki jasan, precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka, koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema.Naučili su načine zapisa algoritma: govornim jezikom (pseudokod) i grafičkim prikazom (dijagram toka - oganigram).Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka.

21. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema.

Znaju najefikasniji postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup)

22. 7. PROGRAMIRANJE

Osnovne karakteristike programskih jezika.Proceduralni programski jeziciObjektno orijentirani programski jezici. Neproceduralni programski jeziciKompajleri i interpreteri.

Znaju koji su nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Znaju šta su programski jezici niskog nivoa.Objašnjavaju razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima.Znaju nabrojati proceduralne (problemski orijentirane) programske jezike (BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, C itd).Znaju koji su objektno orijentirani programski jezici: C++, Java, Object Pascal. SQL (Struktured Query Language), LISP (List Processing Language), PROLOG (Programing in Logic)Definicije i namjena Programa prevodioca (kompajlera i interpretera)

23. Metodologija programiranja.Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja.

Shvataju i razumiju šta su neproceduralni (deklarativni, opisni) programski jezici: SQL (Structured Query Language), LISP (List Processing Language), PROLOG (Programing in Logic).Usvojili su potrebna znanja o kompajlerima i interpreterima.Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom.

24. Struktuirani pristup razvoju programa. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Struktuirani pristup razvoju programa.

25. Programski jezik BASIC. Osnovni elementi BASICA

Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Alfabet BASICA. Podaci. Tipovi podataka:konstante, varijable (promjenljive) i izrazi: aritmetički, znakovni, logički.

26. Osnovne naredbe BASIC-a. Naredba pridruživanja, naredba ulaza INPUT i izlaza PRINT, naredba za opis programa REM), naredba za pokretanje programa RUN, naredba za zustavljanje izvršavanja programa STOP, naredba za nastavak izvršavanja programa GOTO, kraj programa END, kraj podprograma ENE IF, naredbe grananja GOTO, IF THEN, IF THEN ELSE, IF GOTO ELSE, ON GOTO, naredba FOR (FOR petlje), naredba za određivanje koraka FOR NEXT, naredba dimenzioniranja DIM, naredba za prikazivanje teksta i/ili linija i površina u boji COLOR.

27. Osnovne naredbe BASIC-a.

28. Osnovne naredbe BASIC-a.

29. Funkcije i podprogrami.Grafika i zvuk.

Standardne funkcije, korisničke funkcije.Podprogrami započinju naredbom GOSUB a završavaju naredbom RETURNNaredbe za crtanje: SCREEN, PSET, LINE, CIRKLE, PAINT, DRAWNaredbe za zvuk i muziku: PLAY, SOUND, BEEP

12

Page 14: Orijentacioni Plan Nastavnih Jedinica INFO 6789 TK (3)

30. Izrada programa po zadatku i samostalno.

Učenici znaju za postavljeni zadatak izraditi algoritam i napisati program. Također, samostalno znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program.

31. Izrada programa po zadatku i samostalno.

32. Izrada programa po zadatku i samostalno.Dokumentiranje, testiranje i prezentiranje programa.

33. Provjera znanja. Zadaci objektivnog tipa. Sistematizacija pređenih nasatvnih sadržaja.Ocjenjivanje i vrednovanje. Prijedlog zaključnih ocjena na kraju školske godine.

Ako nastavnik (ili stručni aktiv) nema zrađene nizove zadataka objektivnog tipa (NZOT), onda će provjeru znanja izvršiti primjenjujući neku drugu pogodnu tehniku ocjenjiivanja. Analiza rezultata na pismenoj provjeri (NZOT). Transparentno, zajedno sa učenicima predložiti zaključne ocjene na kraju školske godine.

13