organske toksične supstance · 2020. 5. 22. · organske toksične supstance literatura: danilo...
TRANSCRIPT
Organske toksičnesupstance
Literatura: Danilo Popović, Toksikologija – Izvodi sa predavanja, Niš, 2018, str. 156-170.
Alifatični zasićeni ugljovodonici
Alifatični zasićeni ugljovodonici – ALKANI (parafini)
Opšta formula: CnH2n+2
Dobijanje: iz nafte
Primena: smeše za pogonska goriva, rastvarači za boje i lakove, pesticidi, maziva i ulja za hlađenje...
Alifatični zasićeni ugljovodonici
Homologi niz alkana
Fizičke osobine C1-C4 – gasovi
C4-C16 – tečnosti
≥C17 – čvrsti
Alkani sa većom M su slabo isparljivi, pa se ne očekuje da zagade r. i ž. sredinu
METAN
Gas, bez boje, ukusa i mirisa
Mala gustina, pa se akumulira u gornjim slojevima radne atmosfere u zatvorenim prostorijama
Sa vazduhom gradi eksplozivne smeše
U rudnicima opasnost zbog stvaranja eksplozivnih smeša sa O2 u zatvorenimprostorijama
Nije toksičan, ali smanjuje parcijalni ptitisak O2 u vazduhu
Alifatični zasićeni ugljovodonici
Etan, propan, butan, pentan – toksični u koncentracijama većim od 10 000 ppm
Propan – blaga nesvestica
Butan – ošamućenost
Pentan – narkoza
Alifatični zasićeni ugljovodonici
U industriji se koriste smeše ugljovodonika:
Prirodni zemni gas
Gas u bocama
Petrol etar
Benzin
Nafta
Alifatični zasićeni ugljovodonici
Toksičnost alkana C1-C8 je relativno mala
BENZIN
Drivat sirove nafte
Smeša lako isparljivih i zapaljivih ugljovodonika sa C4-C12
Sadrži i različite količine aditiva: antidetonatora, antioksidanse, antikorozive
Pogonsko gorivo u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, rastvarač i razređivač
BENZIN
Bezbojna tečnost karakterističnog mirisa
Lako zapaljiv
Pare su 3 puta teže od vazduha
Toksičnost odgovara toksičnosti C7
BENZIN
Put unosa u organizam:
Inhalacija
Ingestija (ako se vrši aspiracija pomoću gumenog creva)
Preko kože
Izlučivanje:
Preko pluća – nepromenjen benzin
Preko urina – produkti oksidacije benzina
BENZIN
Toksičnost: zavisi od sastava ugljovodonika (aromatični su toksičniji od alifatičnih)
Dejstvo na:
CNS (narkotični efekat)
Kožu, sluzokožu (iritacija)
Respiratorni trakt
BENZIN
Simptomi akutnog trovanja (5000-1000 mg/m3) pri udisanju para benzina:
glavobolja, nadražajni simptomi sluzokože očiju, gornjih disajnih puteva i kašalj;
posle dužeg boravka u takvoj sredini: glavobolja, psihička razdražljivost, nesiguran hod.
Simptomi akutnog trovanja (15000-2000 mg/m3) pri udisanju para benzina:
Tremor prstiju, jezika, labilnost pulsa, uvećanje jetre, povećanje temperature, koma...
Posledice preležanog akutnog trovanja:
Glavobolja, vrtoglavice, halucinacije, poremećaj termoregulacije, amnezija...
BENZIN
Simptomi hroničnog trovanja:
poremećaj CNS
gornjih disajnih puteva
bronhitis
konjuktivitis
anemija
oštećenja kože (dermatitis, ekcem, jer rastvara masti sa
kože)
SIROVA NAFTA
Složena smeša organskih jedinjenja:
Alkani (parafini)
Cikloalkani (cikloparafini)
Aromatični ugljovodonici
Aromatična jedinjenja koja sadrže N, S, P
Mineralne materije (Cu, P, K, Ni...)
SIROVA NAFTA
Industrija nafte
Nafta – sirovina za dobijanje goriva i drugih jedinjenja
SIROVA NAFTA
Kod prerade nafte u radnici su izloženi jedinjenjima preko:
Disajnih organa
Putem kože
SIROVA NAFTA
Akutno trovanje – retko, izlaganje većim koncentracijama para sastojaka nafte.
Klinička slika:
Za naftu bogatu ugljovodonicima – slična kao u slučaju trovanja benzinom
Za naftu bogatu sumpornim jedinjenjima –slična kao u slučaju trovanja H2S.
SIROVA NAFTA
Hronično trovanje – klinička slika:
Za naftu bogatu ugljovodonicima – arterijska hipotonija, hipotermija, poremećaji CNS, oštećenja jetre i želuca.
Za naftu bogatu sumpornim jedinjenjima –glavobolja, vrtoglavica, opšta slabost, poremećaj sna, tremor jezika i prstiju, oštećenje srca, hronični konjuktivitis.
Aromatični ugljovodonici
Dobijanje: preradom nafte i suvom destilacijom kamenog uglja.
Upotreba: benzen, toluen i ksilen -rastvarači
BENZEN (BENZOL, C6H6)
Fizičke osobine: bezbojna tečnost karakterističnog mirisa, lako isparljiva
Hemijske osobine: reaktivan, nitrovanjem se dobija nitrobenzen i aromatična nitro jedinjenja.
Upotreba: proizvodnja fenola, stirena, eksploziva, boja, lakova.
Kao ratvarač za gume, plastične mase, masti, ulja
Sredstvo za ekstrakciju
Pošto se brzo suši – za štapanje i fotogravuru
Za hemijsko čišćenje
BENZEN (BENZOL, C6H6)
Zbog velike toksičnosti zabranjen u mnogim zemljama, a kao zamena se koriste toluen i ksilen.
Akutno trovanje:
Udisanje: pospanost, zamor, vrtoglavica, povraćanje, glavobolja, narkoza
Iritacije plućnog tkiva u direktnom kontaktu, edem pluća i hemoragije
Iritacije sluzokože nosa, očiju, respiratornog trakta
Iritacije kože
BENZEN (BENZOL, C6H6)
Hronično trovanje:
Promene krvne slike – leukopenija (smanjen broj leukocita)
Kontakt sa kožom – odmašćivanje, sušenje, eritrema, sekundarne infekcije
BENZEN (BENZOL, C6H6)
Izlučivanje:
Deo se izlučuje nepromenjen izdisanjem i urinom
Metabolizam
Kancerogen – smanjiti ekspoziciju radnika na minimum
TOLUEN (TOLUOL, C6H5CH3)
Dobijanje: suvom destilacijom kamenog uglja.
Fizičke osobine: bezbojna tečnost sa mirisom koji podseća na benzen, nerastvoran u vodi, rastvoran u benzenu, etanolu, etru
Upotreba: rastvarač, zamena za benzen, sirovina za organske sinteze, sastojak za goriva, proizvodnja veštačke kože
Pare zapaljive, opasnost od požara u blizini plamena i varnica
TOLUEN (TOLUOL, C6H5CH3)
Jak narkotik
Izražena akutna toksičnost
200 ppm, 8 h – zamor, slabost, konfuzija
300 ppm – isti simptomi samo pojačani
400 ppm – mentalna konfuzija
600 ppm – ekstremni zamor, mentalna konfuzija, povraćanje, glavobolja, nesvestica, otežan hod
TOLUEN (TOLUOL, C6H5CH3)
Izlučuje se vazduhom
Deo se oksiduje do benzoeve kiseline pa se konjuguje sa Gly – hipurna kiselina izličuje se urinom
KSILEN (KSILOL, C6H4(CH3)2)
Dobijanje: destilacija katrana ili aromatizacija naftnih ugljovodonika
Primena: rastvarač i indsutrija boja
Fizičke osobine: bezbojna tečnost karakterističnog mirisa, ne rastvara se u vodi, rastvara se u alkoholu i etru, slabo isparava na sobnoj temperaturi
KSILEN (KSILOL, C6H4(CH3)2)
Jači narkotik od benzena i toluena
Hronično dejstvo: manje toksičan od benzena
Simptomi akutnog trovanja: vrtoglavica, pojačan rad srca, opijenost, uznemiranost, glavobolja, bolovi u želucu, nesanica
Simptomi hroničnog trovanja:glavobolja, opšta slabost, vrtoglavica, gubitak apetita, bol u želucu, suhost sluzokože nosa, anemija.
Preduzeti preventivne mere i zaštitnu opremu pri radu sa aromatičnim ugljovodonicima!
ALKOHOLI (R-OH)
Alkoholi – hidroksilni derivati ugljovodonika
Upotreba: široka; najčešće kao rastvarači
Fizičke osobine: bezbojne tečnosti, gustine manje od vode
Dejstvo: na CNS, narkotično dejstvo
METANOL (CH3OH)
Fizičke osobine: bezbojna isparljiva tečnost mirisa na alkohol, rastvorna u vodi i organskim rastvaračima
Upotreba: početna materija u proizvodnji velikog broja proizvoda, rastvarač, proizvodnja plastike, sredstvo za ekstrakciju masti i ulja.
Rizik od: požara, eksplozija, intoksikacije
Osnovni put prodiranja u organizam:
Inhalacija
Ingestija (zabunom)
Preko kože
METANOL (CH3OH)
Metabolizam:
Kumulativno dejstvo
Toksično dejstvo povezano sa metabolizmom
Formaldehid i mravlja kiselina utiču na CNS i dovode do acidoze
Ovaj oksidacioni proces može biti inhibiran etil-alkoholom
METANOL (CH3OH)
Akutna trovanja: oralni unos ili preko kože
Simptomi: javljaju se nakon nekoliko sati ili dana; glavobolja, vrtoglavica, otežano disanje, bol u grudima, slabljenje vida do potpunog slepila; zenice su proširena, lice crveno i otečeno, tahikardija, otežano disanje, cijanoza, koma.
Smrt nastaje usled srčane insuficijencije ili paralize disajnih puteva.
Hronično trovanje: nadražaj sluzokože očiju i gornjih disajnih puteva, glavobolja, vrtoglavica, slabost, tremor, oštećenje vida.
ETANOL (C2H5OH)
Dobijanje:
Fermentacijom iz poljoprivrednih proizvoda (šećer, skrob, celuloza)
Sintezom iz etilena i sumporne kiseline
Upotreba: proizvodnja alkoholnih pića, sintetičke gume, antifriza, kao gorivo, rastvarač, za proizvodnju lekova, kozmetike
Fizičke osobine: bezbojna tečnost karakterističnog mirisa i ukusa, rastvoran u vodi i organskim rastvaračima.
Hemijske osobine:
ETANOL (C2H5OH) Unos u organizam:
Ingestija konzumiranjem alkoholnih pića
Udisanje para alkohola
Preko kože
Simptomi: na početku osećaj razdraženosti i uzbuđenja, paraliza CNS
Akutno trovanje u industrijskim uslovima – retko; simptomi: odsutnost pažnje, glavobolja i vrtoglavica.
Hronično trovanje parama u industrijskim uslovima – moguća – profesionalna trovanja etanolom; simptomi: alkoholna euforija, glavobolja, vrtoglavica, nesiguran hod
Dodir sa kožom – sušenje kože i pojava lakših ekcema.
KARBONILNA JEDINJENJA(ALDEHIDI I KETONI)
ALDEHIDI
Fizičke osobine: formaldehid – gas, osatali – tečnosti; rastvorljivi u vodi
Hemijske osobine: lako oksiduju do kiselina, samooksiduju, polimerizuju, kondenzuju se, sa alkoholima daju acatale.
Dejstvo:
Narkotično dejstvo
Nadražajno dejstvo na kožu i sluzokožu disajnih puteva i oka
FORMALDEHID (HCHO)
Dobijanje: iz metana, oksidacijom metanola (propuštanjem para metanola i vazduha kroz rastopljenu Cu spiralu)
Primena: industrija smola, plastičnih masa, prerade i obrade drveta, tekstilna i farmaceutsko-hemijska industrija, poljoprivreda
FORMALDEHID (HCHO)
Fizičke osobine: gas, jakog, karakterističnog mirisa
Formalin: 35-40% vodeni rastvor
Paraformaldehid: polimer formaldehida
Trioksimetilen (1,3,5-trioksan): (CH2O)3
Na toploti se raspadaju i oslobađa se formaldehid
FORMALDEHID (HCHO)
Gasovit formaldehid sa vazduhom –zapaljive smeše
Dejstvo:
Narkotično dejstvo
Dejstvo na CNS
Nadražajno dejstvo na kožu i sluzokožu disajnih puteva i oka – izlučivanje suza i sluzi
Poremećaj želuca i jetre
FORMALDEHID (HCHO)
Kod radnika koji rade u uslovima gde nastaje formaldehid u velikim koncentracijama simptomi nastaju prvog dana
Jaki nadražaj disajnih organa i očiju – izdvajanje suza i sluzi
Poremećaj vida, privremeno slepilo
Gubitak apetita, slabost, glavobolja, nesanica, profesionalna astma
Oboljenja kože, koža postaje topla, osećaj jakog pečenja
FORMALDEHID (HCHO)
U jetri se metaboliše do mravlje kiseline HCOOH i metanola CH3OH
Deo mravlje kiseline se izlučuje mokraćom
AKROLEIN
Dobijanje: dehidratacijom glicerina
Nalazi se svuda gde se glicerin i masti greju na 170 °C.
Upotreba: industrija plastičnih masa i boja, organske sinteze
AKROLEIN
Fizičke osobine: bezbojna tečnost mirisa na užeglu mast
Hemijske osobine: lako polimerizuje i stvara tvrdu smolu, pri jakoj oksidaciji stvara akrilnu kiselinu
AKROLEIN
Dejstvo:
Nadražujuće dejstvo na kožu i sluzokožu i organe za disanje
Narkotično dejstvo – slabo
Simptomi:
pri udisanju manjih koncentracija – pečenje u očima i gornjim disajnim putevima, peckanje u grlu, težak kašalj
pri udisanju većih koncentracija – ječi nadražaji kože i sluzokože, glavobolje, vrtoglavice, bol u stomaku, usporen rad srca, lagani gubitak svesti, smrt
AKROLEIN
Mere zaštite:
Dobra lokalna i opšta ventilacija
Obavezan prethodni i periodični medicinski pregled jednom godišnje
KETONI
Fizičke osobine: bezbojne, lako isparljive tečnosti, sa niskom Tk
Primena: organski rastvarači sa primenom u industriji lakova, boja guma, farmaceutsko-hemijskoj industriji
Dejstvo: nadražajno na kožu i sluzokožu, slabo narkotično
ACETON
Akutno trovanje: tamo gde se upotrebljava kao rastvarač
Simptomi akutnog trovanja:
Osećaj nadražaja sluzokože, glavobolja, bol u očima
Veće koncentracije – nadražaj disajnih puteva, katar na plućima, anemija, gubitak apetita, glavobolja, posapanost
Crvenilo kože – odmašćuje kožu
ACETON
Dobijanje: iz sirćetne kiseline i kalcijum-acetata
Fizičke osobine: bezbojna, lako isparljiva tečnost, specifičnog mirisa
Dejstvo:
Narkotično za CNS (poremećaj uslovno refleksnih radnji)
Pri udisanju se nagomilava u organizmu
Toksični efekat ne zavisi od koncentracije već vremena ekspozicije
Sporo se eliminiše iz organizma – mogućnost od hroničnog trovanja
HALOGENI DERIVATI UGLJOVODONIKA
Prema strukturi CH niza: ciklična, ciklična, aromatična jedinjenja
Prema broju halogenih atoma: mono-, di-, tri-, polihalogane jedinjenja
Prema tipu halogena: fluoridi, hloridi, bromidi, jodidi
Prema tipu C atoma: primarna, sekundarna, tercijarna
HLOROVANI UGLJOVODONICI
Unos u organizam:
Preko disajnih puteva
Apsorpcija preko kože
Patofiziološko dejstvo: rastvaraju masti i lipide
Toksični
HLOROVANI UGLJOVODONICI
Nespecifično dejstvo:
Nadražajno (iritativno)
Narkotično
Specifično dejstvo:
Neurotoksično
Hepatotoksično
Nefrotoksično
HLOROVANI UGLJOVODONICI
Monohlorovani – narkotici
Dihlorovani – nadražajno dejstvo
Trovalentni i četvorovalentni – jako nadražajno, slabo narkotično, neurotoksično i hepatotoksično dejstvo
Zavisno od koncentracije i vremena ekspozicije, stamja organizma deluju toksično na srčani mišić, nadbubrežnu žlezdu, endokrine žlezde
Deluju nadražajno na kožu – alergijski dermatitis i fotodermatoza
MONOHLOR METAN (METIL-HLORID) – CH3Cl
Fizičke osobine: bezbojan gas, slabog mirisa. Eksplozivan.
Primena: sredstvo za hlađenje, pesticid, rastvarač smola
Način unosa: preko pluća
Dejstvo: narkotično, neurotokskično (metaboliše se do metanola, formaldehida, HCl)
MONOHLOR METAN (METIL-HLORID) – CH3Cl
Akutno trovanje:
Inicijalni stadijum: glavobolja, vrtoglavica, opšta slabost, ubrzanje pulsa, hipotonija
Nakon 1-24 h: želudačno-crevni poremećaji
Kasnije: oštećenje bubrega i jetre
Koma, smrt
MONOHLOR METAN (METIL-HLORID) – CH3Cl
Hronično trovanje:
Gubitak apetita, vrtoglavica, muka, povraćanje
Oštećenje CNS, očnog živca
Vegetativno-senzitivni polineuritis, poremećaji želuca i creva, oštećenje jetre i bubrega
TETRAHLOR METAN (UGLJEN TETRAHLORID) – CCl4
Fizičke osobine: bezbojna, lako isparljiva tečnost, sladunjavog mirisa, nerastvorna u vodi, rastvorna u organskim rastvaračima.
Primena: rastvarač u indistriji guma, boja, lakova, gašenja požara.
Način unosa: preko pluća i povređene kože.
Izlučivanje: preko pluća u neizmenjenom obliku.
Dejstvo: slabo nadražajno i narkotično, teške distrofične promene parenhimatoznih organa (želuca, jetre, žuči, bubrega)
TETRAHLOR METAN (UGLJEN TETRAHLORID) – CCl4
Akutno trovanje:
Lak stepen trovanja: opšta slabost, glavobolja, vrtoglavica, osećaj pijanstva, nadražaj kože i sluzokože očiju i gornjih disajnih puteva.
Umeren stepen trovanja (veće koncentracije): oštećenje jetre i bubrega, pluća, srca, oštećenje vida.
TETRAHLOR METAN (UGLJEN TETRAHLORID) – CCl4
Hronično trovanje:
Poremećaj sna, vrtoglavica, pečenje u očima, mučnina, povraćanje, poremećaj vida, bolna uvećana jetra, žutica, gubitak pamćenja, inertnost, depresija...
ORGANSKE BOJE
Aromatična i heterociklična jedinjenja
Sadrže amino i nitro grupe koje su toksične
Primenjuju se u raznim indsutrijama: tekstilnoj, kožnoj, industriji lakova, boja
Unose se u organizam u obliku para, prašine ili preko kože
Izazivaju: upalu očnih kapaka, oboljenja unurašnjih organa
Podela boja se vrši prema hemijskoj strukturi
INDIGO I ANTRAHINONSKE BOJE
INDIGO
Dobijanje: adicija natrijumamida na fenilglicin
Primena: boja u tekstilnoj industriji, prehrambenoj industriji i industriji mastila
Fizičke osobine: tamno plava čvrsta praškasta supstanca, ne rastvara se ni u vodi ni u alkoholu niti etru; sulfatna so se rastvara u vodi
Dejstvo: iritacije kože i sluzokože, nastajanje hroničnih ekcema
Izlučivanje: nepromenjen
INDIGO I ANTRAHINONSKE BOJE
ALIZARIN
Dobijanje: pri dobijanju hlorantrahinona
Primena: boja u tekstilnoj industriji, hemijskoj industriji i sintezi drugih boja
Fizičke osobine: igličast prašak oranž boje, ne rastvara se u vodi, dobro se rastvara u vrućem alkoholu, etru i sl. Lako oksiduje u ftalnu kiselinu.
Dejstvo: iritacije kože i sluzokože, nastajanje crvenila kože, pojave mehura i ekcema, raka kože
Izlučivanje: nepromenjen
AMINO I AZOBOJE
Dobijanje: diazotovanjem aromatičnih amina sa fenolima ili aromatičnim jedinjenjima u vodenom ili kiselom rastvoru
Dejstvo: promene kože i sluzokože, pojava raka kože
AMINOAZOBENZOL
Ishodna supstanca u proizvodnji sintetskih boja
INDOFENOLNE BOJE (AZINOVE, OKSAZINOVE I TIAZINOVE BOJE)
ŠAFRANIN
Dobijanje: iz aminoazotoluena pri kondenzaciji dobijenih amina i anilina u prisustvu oksidacionih sredstava
Primena: bojenje pamuka, kože, vune, hartije
Fizičke osobine: tamno crvena pihtijasta masa u obliku paste, rastvorna u vodi i alkoholu
Dejstvo: iritacije kože i sluzokože, ekcemi, upale očnih kapaka (konjuktivitis), maligno dejstvo
INDOFENOLNE BOJE (AZINOVE, OKSAZINOVE I TIAZINOVE BOJE)
METILENPLAVO
Dobijanje: oksidacionom kondenzacijom
Primena: tekstilna industrija, industrija boja i lakova
Fizičke osobine: plavozeleni prašak, rastvoran u vodi, alkoholu, hloroformu
Dejstvo: jak hemolitički otrov, nagriza disajne puteve, štetno utiče na kužu (crvenilo, ekcemi)
DI I TRIFENIL METANOVE BOJE
Jako otrovne
Deluju na kožu i sluzokožu
Osećaj suhosti u nosu i grlu
Poremećaj organa za varenje i nervnog sistema
DI I TRIFENIL METANOVE BOJE
AURAMIN
Dobijanje: iz ketona i NH4Cl u prisustvu bezvodnog ZnCl2
Primena: boja za pamuk, svilu i hartiju
Fizičke osobina: žuti prašak, slabo rastvoran u hladnoj, a dobro u toploj vodi i alkoholu
Dejstvo: dermatitis, konjuktivitis, kancerogeno dejstvo
DI I TRIFENIL METANOVE BOJE
FUKSIN
Dobijanje: oksidacijom smeše anilina i o-N-toluidina zagrevanjem sa nitrobenzolom, ZnCl2 (kat.)
Primena: boje
Fizičke osobina: kristalan beo prašak, rastvara se u toploj vodi i alkoholi, ali ne i etru
Dejstvo: stvaranje methemoglobina, ima kancerogeno dejstvo
DI I TRIFENIL METANOVE BOJE
FENOLFTALEIN
Dobijanje: kondenzacijom ftalanhidrida i fenola zagrevanjem u prisustvu ZnCl2
Primena: pH indikator
Fizičke osobina: kristalan beo prašak, slabo se rastvara vodi, dobro u alkoholu
Dejstvo: crvenilo i jake upale kože
ALKALOIDI
Organska jedinjenja složene strukture koja sadrže bazan azotov atom
Dobijaju se:
Izolacijom iz biljaka (ekstrakcija rastvaračima)
Sintetski
Primena: farmaceutsko-hemijska industrija, insekticidi i fungicidi
Fizičke osobine: tečni ili čvrsti, slabo rastvorni u vodi, dobro rastvorni u alkoholu, etru, benzenu, soli alkaloida se rastvaraju u vodi, imaju gorak ukus
NIKOTIN
Primena: proizvodnja duvana i duvanski prerađevina, insekticid
Fizičke osobine: maslinasto zelena tečnost neprijatnog mirisa i ukusa, dobro rastvoran u vodi i organskim rastvaračima.
Hemijske osobine: na vazduhu oksiduje do braon boje. Dejstvom kiseline oksiduje do nikotinske kiseline (niacin, vitamin B3)
NIKOTIN
Toksični efekat:
udisanje duvanske prašine i slobodnog nikotina,
apsorpcija putem kože usled kontakta sa rastvorom koji sadrži nikotin
Dejstvo:
dejstvo na CNS, prvo nadražajno, onda paralitičko
Akutno trovanje:
Retko u industrijskim uslovima; simptomi: glavobolja, vrtoglavica, muka, povraćanje, otežano disanje... Čak i smrt usled paralize organa za disanje i rada srca
KOFEIN
Dobijanje: izolovanjem iz čaja, sintezom
Fizičke osobine: beo, igličast prah, rastvara se u vodi i hloroformu
Dejstvo: na CNS, naročito na mozak i disajne nerve
Akutna trovanja: u industrijskim uslovima slabo poznata
Hronična trovanja: pri udisanju prašine kod prerade kafe i čaja
Simptomi: gubitak apetita, nesanica, uzbuđenje, ubrzano disanje
KOFEIN
Hronično trovanje:
Često u fabrikama duvana; simptomi: nadražaj sluzokože, bronhitis, konjuktivitis, glavobolja, malokrvnost, poremećaj funkcije želuca.
Mogućnost hroničnog trovanja se povećava ako radnik puši
Izlučivanje – mokraćom
MORFIN
Dobijanje:
Iz soka nezrelih čaura maka (opijuma)
Primena:
Farmaceutsko-hemijska industrija
Fizičke osobine:
Beli prah, gorkog ukusa, bez mirisa, slabo rastvoran u vodi, etru i benzenu
MORFIN
Kod radnika koji rade sa morfinom može doći do navikavanja
Simptomi: ekcem kože, uzbuđenost, nervoza, neuravnoteženost, osip
Izlučivanje: deo nepromenjen, a deo se oksiduje u organizmu
Mere zaštite: dobra ventilacija, zaštitne maske i rukavice
STRIHNIN
Dobijanje: ekstrakcijom iz semena biljaka
Primena: sredstvo za deratizaciju
Jak otrov, smrtonosan i u malim dozama
Simptomi: osip, ukrućenost mišića („strihninski grčevi“)
Apsorpcija putem kože i sluzokože
Akumulira se u organizmu
Preduzeti zaštitne mere, lična higijena