organizaciona kultura - prezentacija · •analiza slučaja: restrukturiranje Železnice srbije....
TRANSCRIPT
PLAN RADA
• Osvežavanje znanja
• Predavanje
• Ilustracija: Akreditacija u visokom obrazovanju u
Srbiji
• Analiza slučaja: Restrukturiranje Železnice Srbije
INSTITUCIONALNA TEORIJA PROMENA
• Diskontinuelne, adaptivne promene
• Sociološka perspektiva
• Primena
– Transformacija preduzeća i institucija u zemljama u
tranziciji
– Transformacija preduzeća i inistitucija u post-
industrijskom društvu
• Osnovna ideja: organizaciona transformacija
kao proces adaptacije promenama u
institucionalnom okruženju
INSTITUCIONALNA TEORIJA
• Struktura i funkcionisanje organizacija u modernom društvu imaju koren u idejama – strukura kao racionalizovani mit
• Organizacije moraju da dokažu svoju legitimnost u društvu a to je moguće na dva načina – preko racionalnosti i efikasnosti u korišćenju društvenih
resursa merenih tehničkim kriterijumima i parametrima
– Preko poštovanja ideja, modela, pravila, procedura, obrazaca i standarda organizovanja i funkcionisanja koje društvo nameće onda kada nije moguće da se legitimnost dokaže tehničkom racionalnošću
• Ideje i modeli strukturiranja i funkcionisanja organizacija se stvaraju van njih, u društvu i onda se nameću organizacijama koje su prisiljene da ih poštuju kako bi dokazale svoju legitimnost
INSTITUCIONALNA TEORIJA
• Ideje i obrasci strukturiranja i funkcionisanja organizacija nastaju socijalnim konstruisanjem realnosti
– Neki socijalni akteri preduzimaju akcije
– Akcijama se u datom sistemu vrednosti pridaje značenje i vrednost racionalnih i legitimnih
– Akcije se u formi legitimne prakse nameću svim socijalnim akterima u institucionalnom sektoru
– Institucionalizovanje pravila i obrazaca znači da su proglašeni racionalnim a time i legitimnim načinom strukturiranja i funkcionisanja oranizacija
• Legitimnost je generalizovana percepcija ili pretpostavka da su akcije jednog entiteta poželjne i pogodne u okvirima određenih društvenih vrednosti, normi, verovanja
INSTITUCIONALNA TEORIJA ORGANIZACIJE
• Institucionalno okruženje kreira obrazac strukture i funkcionisanja kao idealni model organizacije
• Obrazac poslovanja je institucionalizovan kao jedino racionalan i stoga legitiman način rada
• Institucionalni obrazac – profesionalno i društveno očekivanje
• Institucionalni obrazac može biti formalan i neformalan
• Organizacije su prisiljene da primene institucionalizovana pravila i obrasce u svom sektoru kako bi dokazale svoju legitimnost
• Institucionalizovana pravila i obrasci ne moraju biti tehnički i ekonomski racionalni i efikasni
INSTITUCIONALNA TEORIJA
• Izomorfizam: postepeno povećavanje sličnosti između organizaicja u jednom sektoru usled primene istih institucionalnih obrazaca
• Nisu svi sektori podjednako izloženi institucionalizaciji - dva su faktora koja odredjuju koliko je neki sektor podložan institucioonalnim uticajima:
– stepen do koga se output ili performanse mogu meriti, standardizovati
– stepen do koga organizacije u sektoru mogu da kontrolišu protok resursa odnosno inpute
INSTITUCIONALNA TEORIJA
• U modernim društvima je sve više institucionalizovanih sektora usled
– Sve intenzivnijeg napora političkih elita da kontrolišu građane
– Razvoja savremene tehnologije koja umrežava i usložnjava odnose u društvu i čini objektivizaciju inputa i outputa organizacija sve težim
• Modernistička, postindustrijska društva sve veći deo ljudskog ponašanja propisuju kroz racionalizaciju mitova pa je stepen individualne slobode sve manji ali ne kao posledica spoljašnje prisile (autoritarni režim ili tržište) već internalizovanih obrazaca i pravila
TRI OBLIKA I IZVORA INSTITUCIONALIZACIJE, TRI SEGMENTA
INSTITUCIONALNOG OKRUŽENJA
• Regulativni (zakoni)
• Normativni (profesionalni standardi)
• Kulturno kognitivni (pretpostavke i verovanja)
INSTITUCIONALNE PROMENE U ORGANIZACIJI
• Organizacije se susreću sa tri problema u
sprovođenju institucionalnog obrasca
– Nekonzistentost institucionalnih i tehničkih pravila
– Generalnost institucionalizovanih pravila
– Kontradiktornost različitih institucionalnih pravila
• Rešenje: razdvajanje (decoupling, buffering)
INSTITUCIONALNE PROMENE U ORGANIZACIJI
• Reakcije ili oblici primene institucionalizovanih pravila i standarda u organizaciji
– Potpuna primena
– Modifikovana primena
– Delimična primena • po delu organizacije
• po nivou (realno vs simboličko sprovođenje)
• Po elmentima standarda i pravila
• Po vremenu
– Neprimena
INSTITUCIONALNE PROMENE U ORGANIZACIJI
• Faktori primene institucionalizovanih struktura,
standarda i procesa
– Organizaciona kultura: konzistentna, delimično
konzistentna, nekonzistentna, neutralna
– Tehnička i ekonomska racionalnost: racionalni,
neracionalni
– Interesi vladajuće koalicije: konzistentni, nekonzistentni
– Resursi i kompetencije: kompatibilni, nekompatibilni,
delimično kompatibilni
– Institucionalna kontrola: zavisnost organizacije i
efikasnost kontrole od institucionalnog autoriteta
MODEL INSTITUCIONALNIH PROMENA
• Smenjivanje perioda inkrementalnih promena u cilju usavršavanja organizacionog modela prema institucionalnom obrascu i perioda radikalnih promena u cilju prilagodjavanja novom institucionalnom obrascu
• Kako teče proces organizacione transformacije u institucionalnom okruženju i koji su uslovi za uspešne promene?
KOMPONENTE MODELA INSTITUCIONALNIH PROMENA
• Interesi
– Nezadovoljeni interesi dela ili svih članova
– Povezivanje nezadovoljenih interesa sa modelom
organizacije (‘’sistem je dobar, samo ljudi ne valjaju’’)
• Alternativni model organizacije
– Nerazvijenost, nepoznavanje novog institucionalnog
obrasca kao barijera promenama
– Inkrementalne promene postojećeg modela u odsustvu
alternative
– Izolacija kao metod sprečavanja promena
• Vrednosne orijentacije članova organizacije
– Status Quo orijentacija – sve grupe su posvećene
održavanju postojećeg modela organizovanja
– Indiferentna orijentacija – sve grupe su ravnodušne
kako prema postojećem tako i prema novom modelu
organizovanja
– Konkurentska orijentacija – neke grupe su posvećene
postojećem a neke novom idealnom obrascu
organizacije
– Reformska orijentacija – sve grupe su posvećene novom
idealnom obrascu organizovanja.
KOMPONENTE MODELA INSTITUCIONALNIH PROMENA
KOMPONENTE MODELA INSTITUCIONALNIH PROMENA
• Odnosi moći u organizaciji
– Grupa sa nezadovoljenim interesima, posvećena
alternativnom obrascu mora imati moć
– Promene strukture moći kroz promene kritičnih resursa
i/ili promene u političkoj strukturi
• Kapacitet za izvodjenje promena
– Poznavanje novog idealnog obrasca (uzrok sporosti
tranzicije u Istočnoj Evropi) usled kulturnih barijera i
nedostatka znanja
– Sposobnosti i veštine vodjenja promena
• Smenjivanje postojećeg institucionalnog obrasca A novim obrascem B kroz
– Koherentno stanje modela organizacije
– Embrionalno stanje modela organizacije
– Šizoidno stanje modela organizacije
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Šizoidno
stanje
modela
Embrionalno
stanje
modela B
Koherentno
stanje
modela B
PROCES INSTITUCIONALNIH PROMENA
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Šizoidno
stanje
modela
Embrionalno
stanje
modela B
Koherentno
stanje
modela B
PROCES INSTITUCIONALNIH PROMENA
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Tok inercije
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Tok prekinutog putovanja
Tok osciliranja
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela B
Embrionalno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela B
Tok nezavršenog putovanja
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela B
Embrionalno
stanje
modela B
Embrionalno
stanje
modela B
PROCES INSTITUCIONALNIH PROMENA
INSTITUCIONALNE PROMENE U ZUT
• Transformacija preduzeća u ZUT kao
institucionalne promene - socijalistički idealan
obrazac ekonomije i preduzeća zamenjen
kapitalističkim
• Uslovi uspešne tranzicije
– Nezadovoljstvo socijalističkim modelom
– Konkurentska ili reformska vrednosna orijentacija
– Promena strukture moći ili preferencija moćnika
– Kapacitet vodjenja promena