organizacija specijalizovanih multimedijalnih u^ionica...

88
Univerzitet U BeogradU U^iteljski fakUltet organizacija sPecijalizovaniH MUltiMedijalniH U^ionica vizUelniH UMetnosti specijalisti~ki rad mentor: kandidat: prof. mr nevena Had`i - jovan~i} vojislav ili} 1

Upload: others

Post on 28-Jan-2020

5 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Univerzitet U BeogradU

U^iteljski fakUltet

organizacija sPecijalizovaniH

MUltiMedijalniH U^ionicavizUelniH UMetnosti

specijalisti~ki rad

mentor: kandidat:prof. mr nevena Had`i - jovan~i} vojislav ili}

1

2

Univerzitet U BeogradU

U^iteljski fakUltet

organizacija sPecijalizovaniH

MUltiMedijalniH U^ionicavizUelniH UMetnosti

specijalisti~ki rad

mentor:prof. mr nevena Had`i - jovan~i}

kandidat:vojislav ili}

- „ne mogu da verujem“- „zato i ne uspeva{“

luk skywalker i joda iz filma „star Wars - episode v“

5

sadr@aj

Uvodobrazovanje i nastava o umetnosti

i Mogu}nost izbora u procesu u~enja1. [kola, u~ionica2. Program „step by step“

2.1. vaspitno-obrazovni proces usmeren na izbor2.2. U~enk2.3 Uloge u~enika u u~ionicama i {kolama

usmerenima na izbor2.4 Uloga nastavnika2.5 centri aktivnosti2.6 organizacija i materijali2.7 Ure|enje u~ionice, organizacija prostora

3 U~enje umetnosti na bazi slobodnog izbora - choice based art education

3.1. li~ni kontekst3.2. [kolski kontekst3.3. kontekst specijalizovane u~ionice vizuelnih umetnosti3.4. ocenjivanje3.5. iskustva sa „choice based art education“

ii organizacija prostora u specijalizovanoj u~ionici vizuelnih umetnosti1. standardi i ideje

1.1. normativi prostora, opreme i nastavnih sredstava u osnovnom vaspitanju i obrazovanju u srbiji

1.2. standardi u Usa „art room, elementery school standards“

1.3. „idealni kabinet za vizuelnu umetnost“

568

10111213

1314161818

202222232324272929

3132

1.4. „art classroom design“2. centri u~enja u specijalizovanoj u~ionici vizuelnih umetnosti

2.1. centri u~enja2.2. Pravila i didciplina u centrima2.3. nastavnik

3. stvari na koje treba obratiti pa`nju pri ure|enju specijalizovane u~ionice vizuelnih umetnosti

3.1. Prostor3.2. Boje3.3. vrata i podovi3.4. zidovi3.5. name{taj3.6. Materijali i oprema3.7. radovi3.8. osvetljenje3.9. komfor

4. savremeni mediji u specijalizovanoj u~ionici vizuelnih umetnosti

4.1. U~ionica XXi veka4.1.1. Mediji za izra`avanje4.1.2. Mediji za saznavanje i prezentaciju

5. Bezbednost u specijalizovanoj u~ionici vizuelnih umetnosti5.1. op{ti uslovi u~ionice5.2. odgovornost u~enika5.3. odgovornost nastavnika5.4. opasnost za u~enike5.5. naj~e{}e opasnosti u specijalizovanoj u~ionici

vizuelnih umetnosti5.6. stvari koje nastavnik treba da uradi da bi

obezbedio svoju u~ionicuzaklju~akiii Prilozi

1. Projekt podnesen acdi voca-i za rekonstrukciju prostora i nabavku opreme za specijalizovane u~ionice vizuelnih umetnosti u o[ „Milutin i draginja todorovi}“ i o[ „vuk stefanovi} kara|i}“

2. fotografijeliteratura

6

3335373737

39393939394040414141

424242434444444545

45

454748

497883

Uvod

ovaj rad je proiza{ao iz `elje za pobolj{anjem uslova i na~ina rada. raddaje re{enja za bolju organizaciju rada i prostora u specijalizovanoj u~ionicivizuelnih umetnosti.

Prvi deo rada se zove „Mogu}nost izbora u procesu u~enja“. tu su dateteoretske postavke programa „step by step“ (korak po korak) i „choicebased art education“ (U~enje umetnosti na bazi slobodnog izbora) u kojimacentralnu ulogu imaju „learning centers“ (centri u~enja).

drugi deo „organizacija prostora u specijalizovanoj u~ionici vizuelnihumetnosti“ se bavi standardima, idejama i `eljama ure|enja prostora,centrima u~enja, savrmenim medijima u kabinetu vizuelnih umetnosti. adate su i preporuke u oblikovanju jednog ovakvog prostora. deo obezbednosti u u~ionici je dat na kraju ovog dela.

iz ovih iskustava je proiza{ao prakti~an plan preure|enja postoje}egprostora.

U prilogu je dat projekt ura|en za za o[ „Milutin i draginja todorovi}“ i„vuk stefanovi} kara|i}“ u kragujevcu.

Projekat je predvideo preoblikovanje prostora, nabavku name{taja isavremenih medija. zahvaljuju}i donaciji acdi voca-e projekat jerealizovan.

na kraju rada su date fotografije u~ionica pre, u toku i posle zavr{enihradova.

ne zna~i da su re{enja idealna i najbolja, u savkom slu~aju ne treba ihshvatiti kao kona~na ve} ona koja se moraju oboga}ivati, razvijati iprilago|avati na{em obrazovnom sistemu (koji se i sam u ovom trenutkumenja), podneblju, obi~ajima i navikama.

re{enja, data u radu, otvaraju mogu}nosti da se u~enicima kroz druga~ijina~in rada i uz druga~iju organizaciju specijalizovane u~ionice vizuelnihumetnosti stvori adekvatniji i prihvatljiviji oblik nastave za saznavanje istvaranje.

7

oBrazovanje i nastava o UMetnosti

obrazovanje kakvo imamo u {kolama kod nas mora se menjati iprilago|avati vremenu u kome `ivimo. Potreba za promenom obrazovanjauslovljena je prilivom informacija iz svakodnevnog `ivota koje menjaju ulogutradicionalnih institucija.

tradicionalni model utilitarnog obrazovanja se mora menjati. Po{to je eraindustrijalizacije bila model, [kola je bila fabrika za proizvodnju budu}ih~lanova dru{tva. takva {kola je osmi{ljena tako da obuhvata sadr`aje koji neidu u susret de~ijoj `elji za saznavanjem. U fabrikama i u {kolama, odluke osadr`aju i rezultatima donose pojedinci koji imaju autoritet i znanje daprocenjuju i osmi{ljavaju rad. U~enici i nastavnici su u ovom modelu nani`oj lestvici jasno odre|ene hijerarhije i nisu imali nikakav uticaj nakreiranje nastavnog procesa. nastavnici su do sada malo u~estvovali udono{enju odluka, a nastavni sadr`aji su malo povezani sa stvarnimpotrebama i `eljama u~enika.

taj model danas ne uspeva da pripremi u~enike za uspeh u 21. veku.Poslovi budu}nosti }e se odnositi na ono {to pokretne trake i roboti nemogu da rade. stvaranje i primena takvih polo`aja podrazumeva kori{}enjekreativne inteligencije.

Postavlja se ozbiljno pitanje vrste i tipova znanja, neophodnost za uspe{nofunkcionisanje pojedinca u savremenom dru{tvu, kao adekvatne organizacijesistema obrazovanja. sistem obrazovanja treba da ima kapacitet da serekonstrui{e i prilagodi promenama u skladu sa promenama u dru{tvu.

likovna umetnost je kroz vekove, u svakoj civilizaciji i kulturi, igralazna~ajnu ulogu. sa~uvani umetni~ki radovi su klju~ za razumevanjeverovanja, obi~aja, istorije i stvarala{tva naroda. Umetnost se danas ogleda utome {to poku{ava da uredi linije, boje, oblike, pokrete i druge ~ulne pojave,kako bi pomo}u njih izrazili ose}anja i ideje.

Umetnost u~enicima poma`e da pronalaze nove ideje i re{enja. Uaktivnostima, vezanim za umetnost, ne tra`i se jedan ta~an odgovor jer semogu dobiti mnogo dobrih re{enja. za svaki kreativni problem se mogu

8

dobiti mnogo smislenih odgovora. ovakav na~in razmi{ljanja i re{avanjaproblema je odli~na priprema za rad i `ivot. Budu}e okru`enje, u kojem }eu~enici raditi, sigurno }e zahtevati razli~ite na~ine rezonovanja i kreativnogmi{ljenja. kreativno mi{ljenje se mo`e uzeti kao proces kombinovanja novihelemenata sa ranije ste~enim iskustvom kako bi se dobila nova re{enja izamisli.

U centru umetni~kog procesa je pronalazak do kojeg se dolazi kreativnimmi{ljenjem.

Umetni~ki proces poma`e:- u~enicima da razviju sposobnost vizuelnog predstavljanja svojih ideja i na

taj na~in „zapi{u“ svoja ose}anja i utiske;- pru`a u~enicima priliku da oblikuju sopstvenu percepciju i razviju

sposobnost kreativnog re{avanja problema i rasu|ivanja;- podsti~e kreativno razmi{ljanje i u~enje kroz razgovore i istra`ivanje;- ohrabruje u~enike da razvijaju umetni~ke ve{tine i znanja tako {to koriste

razli~ite materijale i tehnike;- razvija kod u~enika korisne radne navike i odgovornost;- poma`e u~enicima da bolje razumeju druge tako {to neguju po{tovanje

prema onima koji su druga~iji od njih;- stimuli{e u~enje i shvatanje drugih kultura, kao i po{tovanje sopstvenog

umetni~kog nasle|a;- pobolj{ava i unapre|uje nastavni program {kole i zajednice.sam umetni~ki proces je odabiranje: od odabira ideje, preko tehnike i

materijala za izvo|enje, pa do estetske analize koja se dosta puta svodi naprocenjivanje i upore|ivanje. zna~i, da za sam umetni~ki proces odabiranje idono{enje odluka je vrlo bitno, a ako i nastavni proces prilagodimo, u~enikmo`e stalno da ima mogu}nost izbora. tako }e on u `ivotu biti spremniji dadonosi odluke, a samim tim biti spremniji za `ivot.

na~in da u~enici steknu ve{tinu dono{enja odluka i spremnost da ihkoriste, je mogu}nost da svakodnevno donose odluke. od izbora mesta,ideje, grupe za rad, materijala, tehnike, motiva... do izbora radova, u~enicidonose odluke tokom celog procesa nastave i da kroz njega ve`bajudono{enje odluka.

9

iMogU]nost izBora

U ProcesU U^enja10

nema~ki filozof Martin Buber je 1925. godine, u nema~kom graduHajdelberg-u, izjavio: „volim slobodu, ali ne verujem u nju“1. rekav{i ovogrupi nastavnika, Buber je ukazao na op{eljudsku sklonost da se slobodashvata kao prinuda i ograni~enje. Umesto toga podsetio je, nastavnike (i sveone koje danas podu~avaju) da pristajanje na prinudu nije sloboda, negoodraz ose}anja zajedni{tva, svesna `elja pojedinaca da budu grupa, dapreuzmu odgovornost i deluju kao zajednica. „nezavisnost je spona, a neboravi{te“2, rekao je. „sloboda je, u su{tini, na~in komunikacije, a ne svrhapo sebi“3 dodao je.

ne mo`emo o~ekivati od u~enika da u toku {kolovanja prihvate gotovevrednosti i istine, a onda, u doba adolescencije iznenada da sami biraju. istotako, ne mo`emo od njih o~ekivati, ako su u toku {kolovanja bili izlo`enimanipulacijama, nagradom i kaznom, da kao adolescenti imaju hrabrost.Moramo im pokazati da uvek postoji mogu}nost izbora.

okru`enje, u kome se u~enici u~e pozitivnim vrednostima, mora dapospe{uje samostalnost i nezavisno mi{ljenje, a ne prostu poslu{nost.o~igledan na~in na koji u~enici mogu ste}i ve{tinu za dono{enje odluka ispremnost da ih koriste je da im se dopusti da svakodnevno donose odluke.nastavnici to mogu da ~ine sa u~enicima svih uzrasta, pru`aju}i im razli~itemogu}nosti izbora. od izbora mesta u prostoru, prepu{taju}i im tako daodlu~e kako }e pristupiti zadatku ili neophodnim aktivnostima tokom~asova. Poznato je da smo motivisaniji i spremniji da preuzmemo posao,kada imamo mogu}nost izbora sadr`aja i metoda zadataka koje moramo dare{imo.

Motivacija, kao ovladavanje i teorijom, pove}ava se kada neka osoba imaizvesnu kontrolu nad u~enjem. aktuelna istra`ivanja rada mozga (vezano zasituacije kojima se odre|uju pona{anje i iskazi pojedinaca) ukazuju na to daje li~no zalaganje u okviru datog zadatka zna~ajno za motivisanje i ishod.

11

1) kate Burke Walsh, stvaranje sredine za u~enje usmerene na dete, Beograd, ciP, 2003, str. 172) ibidem3) ibidem

Poznato je da u~enje postaje intezivnije kada nastavnici tra`e saglasnostu~enika za pro{irivanje delokruga anga`ovanja.

alfie kohn jasno i re~ito navodi koja je to su{tinska vrednost koja postajesvojstvena pojedincu kome se omogu}i da aktivno u~estvuje u procesubiranja i kontrolisanja: „Potrebno je re}i da je su{tina u tome; da je boljeljudima dozvoliti da odlu~uju o onome {ta im se de{ava, nego ih kontrolisati.na taj na~in se ukazuje vi{e po{tovanja, a to je i primerenije osnovnimvrednostima sa kojima se ve}ina od nas sagla{ava. Bez obzira na ve{tinekoje bi u budu}nosti u~enicima mogle da budu korisne, oni moraju imatipriliku da biraju u sada{njosti. Uostalom, u~enici nisu samo oni - kojiodrastaju. oni su ljudi ~ije se aktuelne potrebe, prava i iskustva morajushvatati ozbiljno. recimo to ovako: u~enici, ne samo da treba da seobu~avaju da `ive u demokratiji kada odrastu, oni treba da imaju priliku dadanas, sada i ovde, `ive u demokratskom okru`enju“4

1. [kola, U^ionicaPromena sitema obrazovanja }e se na kraju odraziti i na promene i

aktivnosti u prostoru u~ionice, kabineta i {kole.U odeljenju, organizovanim u skladu sa razvojem, interesovanjem i

potrebama u~enika, predstavljaju polazi{te za odre|ivanje sadr`aja u~enja.Podjednako je va`no podu~avati u~enika kako da u~i, a ne {ta da u~i, i

omogu}iti svakom u~eniku da razvije sopstvene potencijale. U 21. vekukonkurentna preduze}a bi}e ona ~iji }e radnici biti sposobni da re{avajuslo`ene probleme i pronalaze efikasne metode za obavljanje posla. naravno,da bi u~enici mogli da razumeju zahteve, potrebno im je osnovno znanje.ali, isto tako je potrebno i dublje razumevanje pojmova - znanje koje jedugotrajnije od onog koje je potrebno da se pro|e na testu.

Mogu}nosti izbora definisane su kao alternativne ili mogu}nosti unutarodeljenja i omogu}avaju takav izbor koji }e odgovarati interesima u~enika injegovom na~inu u~enja. iz njih se vidi kako nastavnik pronalazi razli~itena~ine za razvijanje odre|ene ve{tine. Brojne su mogu}nosti za biranje:

- Menjanje pristupa aktivnostima;- Menjanje vrste materijala koji se koriste;- Menjanje okru`enja i na~ine komunikacije.U~enici se razlikuju po svom pristupu u~enju i zato je jedan od najte`ih

zadataka zadovoljiti potrebe svakog u~enika u odre|enom odeljenju.nastavnici moraju da shvate da postoje razli~iti na~ini u~enja, pa okru`enjeu kome se odvija u~enje moraju prilagoditi tako da odgovara svakomu~eniku.

12

4) kate Burke Walsh, stvaranje sredine za u~enje usmerene na dete, Beograd, ciP, 2003, str. 25

2. PrograM „korak Po korak“

Program „korak po korak“ se oslanja na ideje jean jaques rousseau-a,johan Heinrich Pestalozzi-a, Maria-e Montessori, kao i na savremene modelekao {to je Britanska {kole za decu (British infant school)

Potpora programu „korak po korak“ su radovi:- john dewey-a, koji nagla{ava li~no iskustvo i predstavlja vitalnu

komponentu u po~etnom razvijanju ideja. - jean Piaget-a koji opisuje u~enje kao konstantnu igru procesa asimilacije

i akomodacije. U~enje je senzorno, zasnovano na onome {to se sada i ovdezbiva.

- teorija socijalnog u~enja l. s. vigotskog da nova informacija, koja seprima svakodnevno, ugra|ena u `ivotna zbivanja dobija zna~enje premaodlikama relevantne, slo`ene i visoko socijalno interaktivne prirode iskustva.

Program „korak po korak“ se oslanja na prakti~na iskustva MarijeMontesori, koja je kroz individualni rad sa decom, podr`avala i razvijalaprirodne potencijale svakog u~enika. cilj je imala da kod dece probudi `eljuza u~enjem i saznavanjem.

nastavnik kod Maria-e Montessori je vi{e vodi~, a manje instruktor. koristispecijalne materijale, edukacione tehnike i opservaciju poku{avaju}i dapodr`i prirodan razvoj u~enika. dok klasi~an pristup uglavnom nudi u~enikuinstrukcije „kako da u~i“, ovaj metod se moze nazvati „u~enjem kroz rad(eksperiment i probanje)“. Prakti~ne ve`be iz svakodnevnog `ivota, ve`be zaizo{travanje ~ula, matematike, srpskog jezika, botanike, zoologije, geografijei istorije, eksperimenti iz prirodnih nauka, likovne umetnosti, fizi~kog kuturei muzike. rad sa decom je uglavnom individualan.

U~enici dodatno mogu izbrati rad na kompjuteru, engleski jezik, balet iveronauku. Posete muzejima i pozori{tima se organizuju povremeno,pose}uju se drugi vrti}i i {kole i pozivaju razli~iti gosti koji govore deci oraznim temama.

Program „korak po korak“ je zami{ljen za pred{kolske ustanove, ali jenakon uspeha pred{kolskog programa, osmi{ljen i program za ni`e razrede

13

osnovne {kole. Pro{irivanje na osnovne {kole predstavlja zna~ajan napredak.Program za osnovne {kole se temelji na filozofiji i koncepcijama nasle|enimiz pred{kolskog programa. „korak po korak“ je po~eo da se uklju~uje i u vi{erazrede osnovne {kole. danas je program implementiran kao alternativnimodel u obrazovne sisteme devetnaest zemalja.

i u scg se program „korak po korak“ izvodi u vi{e pred{kolskih ustanovau: vojvodini, Beogradu, kotoru i dr. Postoje i odeljenja u ni`im razredimaosnovne {kole koja se organizuju i rade po programu „korak po korak“.

2.1. vasPitno - oBrazovni Proces UsMeren na izBorzajedni~ko, za ve}inu nastavnih procesa {irom sveta, je da u~ionicom

dominira govor nastavnika. istra`ivanje, koje je obavio jon goodlad,potvr|uje da je, uobi~ajeni model onaj prema kome nastavnik saop{tavainformacije, a onda o~ekuje da u~enik ponovi konkretnu informaciju.

ako imamo {emu koja pokazuje tok dijaloga u odeljenju, strelice idu odnastavnika prema odre|enom u~eniku i natrag istim pravcem. ve}ina strelicapokazuje na nastavnika ili vodi od njega, a retko idu od jednog ka drugomu~eniku ili u oba smera izme|u u~enika.

U u~ionici, u kojoj dominira predavanje nastavnika, u ve}ini slu~ajeva,katedra je sme{tena u prednjem delu u~ionice i najistaknutiji je element.U~enici sede u redovima, okrenuti nastavniku. zidovi su uglavnomneukra{eni, da se ne bi odvla~ila pa`nja od nastavnika. [ta ova slika govorio nastavnom procesu koji se odvija svakog dana {irom sveta?

Program „korak po korak“ okrenut je individualizovanom pristupu unastavi, prema kojem se uva`avaju nastojanja i sposobnost svakog u~enikada do|e do svog na~ina u~enja. izgradnja razumevanja je osnovni element uizrazito slo`enom procesu u~enja. nastavnici koji dele ovo mi{ljenjepostavljaju u~enika u sredi{te nastavnog procesa. oni rade na tome dastvore okru`enje koje }e odra`avati ovakvo shvatanje. nastavnik mora dapoziva u~enike da iskuse bogatstvo sveta, da ih osposobi da samipostavljaju pitanja i tra`e odgovore i podsti~e da shvate slo`enost sveta. U okviru ovog programa se predstavlja nova slika u~ionice i {kole. to jeslika koja pokazuje mogu}nosti sveta i potencijal svakog u~enika. vidimou~ionice u kojima se vrednuje i olak{ava sticanje znanja. one su mesta ukojima se istra`uje, ispituje, zajedni~ki re{avaju problemi i vodi promi{ljendijalog. U njima se odvija nastavni proces u toku kojeg nastavnik pozivau~enike da tragaju za razumevanjem, da prihvate nejasno}e i da odgovornotra`e odgovore na pitanja. ovo su u~ionice u kojima u~enici imaju centralnuulogu.

tada se, zapravo postavlja pitanje: kako mogu {kole i nastavnici bitiusmereni na u~enika i kako da ga uspe{no pripreme za `ivot odraslih ljudi?Mora se usvojiti gledi{te john dewey-a da je obrazovanje `ivotni proces.

14

Mora se shvatiti dinamika u~enja i u u~ionici razviti praksu koja uva`ava tudinamiku.

kada je okru`enje u u~ionici, u kojem u~enici dnevno provode tolikovremena organizovano tako da se podsti~e komunikacija i vrednuje saradnjaizme|u u~enika, zadaci i materijali su objedinjeni, a u~enicima se dajesloboda da ostvaruju sopsvene ideje. U~enici postaju spremniji da biraju,rizikuju i pristupaju radu sa smireno{}u, da prihvataju izazove u skladu sasvojim trenutnim shvatanjima. ovakva uloga nastavnika i uslovi, u kojima seodvija rad, na prvo mesto stavljaju u~enike kao budu}e mislioce.

2.2. U^enikU~enici ne dolaze u {kolu kao prazne stranice po kojima nastavnici pi{u.

oni dolaze sa bogatim iskustvom. ova iskustva su razli~ita, proistekla izporodi~ne kulture u kojoj se verovanja, shvatanja, stavovi, predrasude,i pona{anja veoma razlikuju.

U~enici najbolje razvijaju li~nost i usvajaju po`eljna pona{anja slede}iprimere odraslih koji su u njihovom `ivotu va`ni. oni, tako|e, posti`u ciljeveupoznaju}i se sa `ivotima li~nosti iz istorije svoje zemlje i aktuelnogtrenutka, razgovorom o moralnoj poruci i razvijanjem prikladnih navikazasnovanih na definisanim zajedni~kim vrednostima.

kooperativno u~enje je metod nastave kada u~enici rade zajedno u malimgrupama kako bi ostvarili zajedni~ki cilj. cilj mo`e biti re{avanje problema,istra`ivanje nekog pitanja ili uve`bavanje ve{tine koja je direktno povezanasa temom u~eni~kog izu~avanja. neke smernice za kooperativno u~enje:

- Pobrinuti se da u~enici rade u heterogenim (saradni~kim) grupama utoku obrade teme;

- dopustiti u~enicima da zajedno planiraju vreme. U~iti ih strategijamadobijanja (brainstorming) i razmene ideja;

- odrediti o~ekivanja za razli~ite oblasti u okviru razvojnih nivoa, kojaobezbe|uju uspeh u~enika.

2.3. Uloge U^enika U U^ionicaMa i [kolaMa UsMereniMa na izBor

U~enici u u~ionicama usmerenim na u~enike imaju uloge:- kao mislioci: u~enici }e razmi{ljati o svojim postupcima i povezivati

prethodna i nova znanja;- kao „eksperti za re{avanje problema“: u~enici }e analizirati alternativna

re{enja za prevazila`enje prepreka na koje nailaze i na probleme }e gledatikao na istra`iva~ki izazov;

- kao aktivni posmatra~i: u~enici }e razviti sposobnosti i ve{tine da jasnoprenose svoja opa`anja i ideje;

15

- kao aktivni slu{aoci: u~enici }e nau~iti da usmere svoju pa`nju i buduaktivni;

- kao komunikatori: u~enici }e formulisati svoje ideje i mi{ljenja i izra`avatiih kroz razli~ite medije;

- kao organizatori: u~enici }e planirati svoje u~enje i preuzimatiodgovornost za odluke koje donesu;

- kao partneri: u~enici }e nau~iti da sara|uju i po~e}e da uzimaju u obzir itu|e mi{ljenje;

- kao prijatelji: u~enici }e nau~iti da veruju i vode ra~una jedni o drugima,svesni svoje me|uzavisnosti;

2.4. Uloga nastavnikadu`nost nastavnika je da stvori ambijent koji je izvor intelektualnog

podsticaja i emocionalne podr{ke za sve u~enike. ovo se ostvaruje narazli~ite na~ine tokom rada imaju}u u vidu da se svakog trenutka odvijau~enje.

U iskustvima Pograma „korak po korak“, u~itelj - nastavnik ima mnogouloga. on je:

- ^uvar: bezbednost, sigurnost, pravilan ritam `ivljenja;- Model: za u~enje, me|usobne odnose;- Posmatra~: dijagnosti~ar situacija, aktivnosti u~enika;- Medijator: stvara podsticajnu klimu;- Planer: razvija programe u cilju pobol{anja kvaliteta;- organizator: prostora, boravka, aktivnosti u~enika;- dokumentator: prikuplja, izra|uje, klasifikuje, vodi dokumentaciju;- Pomo}nik: pru`a pomo}, podr{ku;- edukator: izvor informacija, poznavalac ve{tina;- inicijator: akcije, igre, aktivnosti;- U~esnik: partner u aktivnostima, igri, razgovoru.ove uloge su sli~ne du`nostima: one su deo onoga {to u~itelj - nastavnik

mora da uradi u odeljenju u kome je nastavna praksa prilago|enau~enicima, radi zadovoljenja potreba i unapre|enja njihovog razvoja. Ulogedaju u~iteljima i nastavnicima mo}. kad ih shvate i sa`ive se sa njima,podu~avanje }e postati sna`no, dinami~no i kreativno. vremenom ove ulogepostaju prirodne uobi~ajene i sastavni deo svakodnevnog rada i `ivota.

U~itelji i nastavnici svakodnevno donose mnogo odluka koje uti~u na ono{to u~enici u~e i kako do`ivljavaju sebe kao u~enike. te odluke se ti~u iprostornog okru`enja i materijala.

Prostorno okru`enje je u~ionica u kojoj se odvija u~enikovo u~enje; kako jeprostorija ure|ena, koji centri aktivnosti postoje, gde su sme{teni, kako suraspore|eni stolovi i stolice, {ta se nalazi na zidovima - sve te odluke trebada donese nastavnik da bi omogu}io u~enje.

16

Materijali su sredstva u nastavnom procesu; nastavnici odlu~uju koje seknjige koriste, koja oprema za rad }e se nalaziti u centrima aktivnosti a koje}e sa~uvati za drugi put.

Prilikom dono{enja ovih odluka, nastavnici razvijaju proces nastave. dokure|uju prostor, izla`u materijale, utvr|uju plan rada, nastavnici odlu~uju{ta }e i kako u~enici u~iti.

U {kolama nastavnici se moraju pridr`avati zvani~no utvr|enog nastavnogprograma, ali mogu da odlu~e kako da na najbolji na~in ostvare zahteveprograma.

U pro{losti nastavnici nisu mnogo odlu~ivali o svojim u~ionicama. iako suse takve u~ionice nazivale u~ionicama u kojima dominira nastavnik, u su{tinisu oni vrlo malo pitani za mi{ljenje. Mo`da su mogli da ka`u kako u~enicida sede u klupama ili izabrati temu koju }e u~enici realizovati ali to nisu bileodluke velikog dometa, niti su imali zna~ajan uticaj na u~enje. zna~ajneodluke u vezi sa nastavnim planom i programom dono{ene su centralno(uprava {kole, Ministarstvo, izdava~i ud`benika, nadzornici...)

U svakom odeljenju nastavnik pronalazi na~ine da dopre do svakogu~enika. nastavnici prate rad dece i uvi|aju, ~esto, da se nametnuti metodrada ne pokazuje uspe{nim i tada imaju pravo i du`nost da donose odlukekoje se ti~u na~ina realizacije samog programa.

U vaspitno - obrazovnom procesu u kome u~enik ima centralnu ulogu,nastavnici, kao profesionalci, imaju vi{e mo}i i ovla{}enja nego ranije.

terry f. u~iteljica iz Usa ka`e da su mnogi nastavnici obu~eni da budusamo poslu{nici, da se oslanjaju na mi{ljenje stru~njaka ili predpostavljenih,umesto da koriste svoj sopstveni sud i iskustvo... ona je morala da nau~i daveruje sopstvenim instiktima i intuiciji u svojoj sposobnosti da proceni {ta jenajbolje za u~enike o kojima vodi brigu.

U u~ionici, u kojoj u~enik ima centralnu ulogu, nastavnici olak{avajuproces u~enja. oni poma`u, vode, podsti~u i zajedno sa u~enicima snoseodgovornost za u~enje. Uloga nastavnika da poma`e i olak{ava u~enje nijenova ideja. ovu ulogu opisuje vigotski kad govori o zoni narednog razvoja ipru`anju podr{ke. Postavljanjem pitanja i davanjem primedbi, nastavnicipru`aju podr{ku ~ime se u~enici vode ka vi{em stepenu mi{ljenja.

U nastavnom procesu u kojem u~enik ima centralnu ulogu, nastavnik jeodgovoran za dono{enje klju~nih odluka i za pronala`enje na~ina za pomo}u u~enju. i dalje je on odrasla osoba odgovorna za to odeljenje i zadu`enada u~ionica bude zanimljivo, stimulativno i prijatno mesto u kojem seu~enici ose}aju sigurno. Me|utim, ono po ~emu se ovakav nastavni procesrazlikuje od nastavnog procesa u kome dominira nastavnik je {to ovdenastavnik donosi odluke na osnovu poznavanja stepena razvoja,interesovanja i potreba u~enika u odeljenju. nastavnici olak{avaju u~enje,oni njime ne upravljaju.

17

nastavnici mogu na mnogo na~ina pomo}i i olak{ati proces u~enja.nastavnici u~enicima poma`u da u~e tako {to:

- postavljaju pitanja,- reaguju na pitanja u~enika,- poma`u u~enicima da prate svoja razmi{ljanja i sagledaju ono {to su

nau~ili,- ukazuju na resurse, izvore informacija.nastavnik stvara atmosferu u svom odeljenju. Pitanjima koja postavlja,

komentarima, organizacijom prostora u u~ionici, na~inom vo|enja nastavekao i odlukama u vezi sa nastavom. on stvara atmosferu u kojoj se premasvakom odnosi sa po{tovanjem od samog po~etka, time {to ih uklju~uje uutvr|ivanje odeljenskih pravila, dopu{ta da u~enici shvate da je odeljenjezajednica u kojoj svako preuzima svoju odgovornost.

2.5. centri aktivnosticentri su delovi u~ionice, opremljeni specifi~nim materijalom, u kojima se

odvijaju srodni tipovi aktivnosti. to je organizovan i ure|en prostor u komeu~enici u~e, stvaraju, istra`uju, igraju se...

Uvo|enje centara aktivnosti u u~ionicu omogu}ava bolje u~enje, au~enicima mnogo interesantnije saznavanje.

osnovni materijali u centrima koriste se logi~ki i na osnovu istra`ivanja. s obzirom da u~enici u~e tako {to povezuju nove informacije s ve} poznatimi nove predmete sa onima koje ve} znaju, logi~no je da se u centrima u~enjagrupi{u sli~ni predmeti. Prema tome, ove grupe treba sastaviti tako dau~enicima budu zanimljive i funkcionalne.

U mla|im razredima osnovne {kole, osnovni centri su: npr. centar za~itanje i pisanje, za prirodne nauke, matematiku, odnosno manipulativneaktivnosti, dramu, odnosno, kreativnu glumu, pored ovih i centar za likovnuumetnost. ovi centri treba da budu raspore|eni na logi~an na~in (npr: bu~nicentri treba da budu zajedno) i u njima moraju da se nalaze adekvatnimaterijali.

Pored toga, treba razmisliti i o upotrebi privremenih pokretnih centaraaktivnosti. Pri tome se misli na centre, koji se mogu vrlo brzo postaviti iraspremiti, u skladu sa temama iz nastavnog programa.

organizacija bitnih materijala u centrima se istovremeno zasniva; i na logicii na istra`ivanju. Po{to u~enici u~e nove podatke, povezivanjem novihinformacija sa poznatim informacijama i novih materijala sa poznatim,logi~no je, da se u centrima aktivnosti, grupi{u sli~ni materijali. slede}i ovuliniju logike, ima smisla da se ove grupe okupe na na~in koji je ifunkcionalan i razumljiv u~enicima. drugim re~ima, centre treba organizovatiu prostoru po sli~nosti, prljavi centri treba da budu {to bli`e lavabou, bu~nicentri pored bu~nih, a tihi pored tihih... U~enici i nastavnici bi trebali da seme|usobno jasno vide i da se lako kre}u prostorijom.

18

centar ima materijale, knjige, razli~ite predmete, sva potrebna sredstva(koja u~enici ne donose sa sobom). centar ima i specifi~ne materijale koji seodnose na temu (ukoliko su u~enici odabrali da prou~avaju more, dodaju se~asopisi sa slikama mora, razglednice sa mora, {koljke, kami~ci, pesak kao iostali materijal koji se mo`e na}i pored ili u moru, kako bi ih u~enici koristiliza stvaranje radova).

U jedan centar mo`e da se smesti 4 - 6 u~enika u zavisnosti od mesta i`elja. Predstavljanje centra se obi~no radi pred celim odeljenjem uzpokazivanje kako se mogu koristiti materijali iz njega. treba voditi evidencijuo svakom centru i zapisivati komentare u~enika o kori{}enju. Papir, sanazivom centra, se mo`e postaviti iznad centra, na zidu, radi boljepreglednosti.

nakon {to u~enici dostignu nivo, da rad u centru postane lagodannastavniku se pru`aju dve mogu}nosti: da doda jo{ materijala u postoje}icentar ili da po~ne sa predstavljanjem novih centara.

U~enike treba nau~iti kako da u odeljenju rukuju materijalima. kada seplanira okru`enje, koje je usmereno na u~enike, va`no je da nastavnikpoka`e kako se koriste materijali ukoliko ne znaju da ih koriste.

nastavnik mo`e postaviti problem pred odeljenje da u~enici sami stvorenove centre, ili im mo`e, dati neku ideju za centre.

U~enici su aktivno uklju~eni u organizaciju i izbor materijala; pa`ljivoprimaju instrukcije o tome kako da te materijale pravilno upotrebe, spremnisu da ih koriste samostalno i odgovorno. Me|utim, kada u~enici postupajutako da materijale ili centre ne koriste odgovorno, postaje neophodno danastavnik preduzme korak, ukloni predmete ili zatvori centar. ako se todogodi, onda je potrebno objasniti za{to se to dogodilo.

centri aktivnosti su srce anga`ovane u~ionice. one zaokupljujuinteresovanja u~enika u svakodnevnim aktivnostima. ve{tine koje izgrade,rade}i u ovim centrima, ~ine osnovu ljubavi prema u~enju i saznavanju.

Uvo|enjem centara:- ja~a se nezavisnost,- razvija se odgovornost,- U~i se kroz samootkrivanje.- nastavnik ima vi{e vremena za individualan rad sa u~enicima ili sa

manjim grupama.centri se mogu gasiti, zatvarati i otvarati, menjati im se namena i sadr`aj

u zavisnosti od u~eni~kih interesovanja i `elja.Uvo|enje centara aktivnosti u kabinet vizuelnih umetnosti zahteva

prilago|avanje: u~enika, nastavnika, prostora i naravno plana rada novimzahtevima.

19

2.6. organizacija i MaterijaliPlaniranom, aktivnom i anga`ovanom metodikom, koja je usmerena na

u~enika, mogu se na brojne na~ine obezbediti individualne mogu}nosti zarazvoj u~enika. Uspe{an na~in individualizacije nastavnog programa jekori{}enje centara aktivnosti koji odslikavaju aktuelna interesovanja dece injihove potrebe u vezi sa nastavom.

centri aktivnosti su formirani na osnovu odre|enog niza kriterijuma, alimogu da budu razli~itih oblika. nastali su s ciljem da se unapredi u~enje umanjim grupama, u~enje istra`ivanjem, samostalnim radom i aktivnimu~e{}em. Mogu ih koristiti u~enici pojedina~no, u parovima, ili u manjimgrupama. Potrebno je da se aktivnosti, u svakom centru, odvijaju na vi{enivoa (od konkretnog do apstraktnog) i da na raspolaganju budu materijalikoji odgovaraju potrebama i na~inu rada svakog u~enika. organizacijomrada po centrima aktivnosti stvaraju se uslovi za sticanje novih znanja kojase nadovezuju na ranija iskustva, kao i za bolje razumevanje.

U planski organizovanim centrima zadovoljavaju se individualne potrebeu~enika u odeljenju i daje im se sloboda da se u toku u~enja razvijaju usaznajnom smislu. grupe mogu da se formiraju po razli~itim kriterijumima.tako u~enici mogu da se ugledaju na drugove i da od njih u~e.

U nastavnom procesu usmerenom na u~enika postoje odre|eni osnovnimaterijali neophodni u svakom odeljenju. Pored toga, postoje i materijali poizboru i oni se mogu postepeno uvoditi tokom godine.

nastavnici podsti~u u~enike da u~estvuju u dono{enju odluka o tome gde}e se dr`ati materijali, kako }e prostor u u~ionici biti ure|en, ko }e bitizadu`en za obavljanje odre|enog posla.

PrimerMaterijali u centru za gra|enje su podeljenji na osnovni i dodatni.osnovni materijal:trodimenzionalni drveni matreijali, podudarna geometrijaska tela (kvadri,

kocke, valjci piramide), igra~ke (`ivotinje, lutke i vozila), slo`ivi plasti~nielementii (lego i sl.) {uplji elementi za gra|enje i sl.

dodatni materijali koji bi se trebali na}i u ovom centru su:specifi~ni materijali koji se odnose na temu koju su u~enici odabrali da

prou~avaju.

2.7. Ure\enje U^ionice, organizacija ProstoraU~ioni~ki prostor treba tako urediti da se rad odvija bez pote{ko}a- U~ionica organizovana po centrima aktivnosti/interesovanja. Prostor je

podeljen na jasno definisane centre aktivnosti.- Prostori - centri u u~ionici omogu}avaju rad sa malim grupama, sa celim

odeljenjem ili individualan rad.

20

- centri aktivnosti su jasno izdvojeni (police, prostirke, stolovi, kutije zaodlaganje materijala i sl.)

- Materijali i centri aktivnosti jasno su obele`eni.- centri aktivnosti, u kojima se odvijaju tihe aktivnosti, su odvojeni od onih

sa bu~nim i `ivljim aktivnostima, tako da u~enici ne smetaju jedni drugima.- Materijali su grupisani po logi~kom rasporedu i sme{teni u odgovaraju}e

delove u~ionice.- delovi u~ionice opremlejni mekim, udobnim elementima kao {to su

udobne fotelje, stolice za ljuljanje se koriste za ~itanje, tihe razgovore igrupne diskusije.

- name{taj u u~ionici: stolovi koji omogu}avaju grupni rad, police, panoi,tepih za okupljanje i rad u velikoj grupi

- U~ionica je ure|ena tako da nastavnik mo`e da sagleda ve}inu centara idecu koja u njima rade.

- U u~ionici treba da postoji dovoljno stolova i stolica da u~enici mogu dasede normalno.

- name{taj i oprema su sme{teni u u~ionici tako da je okru`enje bezbednoi pru`a u~enicima mogu}nost da se slobodno kre}u u prostoru.

- Materijali i u~eni~ki radovi su izlo`eni tako da su dostupni u~enicima, daih mogu dohvatiti.

- U u~ionici postoji prostor u koji u~enici mogu da odlo`e i ~uvaju svojeli~ne stvari.

- tvrde ~vrste podloge kao {to su linoleum, parket i sl. mogu se koristiti zacrtanje, slikanje i de~ije igre.

- zidovi u funkciji procesa podu~avanja: na zidovima u~ionice vide seradovi zavr{eni ili u toku, kao i vrednosti kojima se u~enici podu~avaju.

21

3. U^enje UMetnosti na Bazi sloBodnog izBora -

cHoice Based art edUcation

U~enje umetnosti na osnovu izbora (choice based art education) supokrenuli u Usa katherine douglas i john crove. U korenima ovog na~inau~enja dece umetnosti se nalazi rad Marije Montessori i program “step bystep” s tim {to su osnovne ideje razvijene i razre|ene za primenu upredmetu vizuelna umetnost. „chioce based art education“ se razvija od1999. god. i sve vi{e ima pristalica u Usa i u svetu.

Mr katherine douglas osnovne studije na Univerzitet Maryland,magistrirala je metodiku na cambridge college. Predaje umetnost u eastBridgewater, Massachusetts. tako|e je osniva~ taB-a (teaching for artisticBehavior Partnership) koji se bavi uvo|enjem metoda choice based arteducation u dr`avnim {kolama.

dr john crowe, vanredni profesor umetnosti, na odseku za metodikunastave umetnosti, Massachusetts college of art. radio je preko 30 godinasa u~enicima vi{ih razreda osnovne {kole. njegovo trenutno istra`ivanjeobuhvata pedagogiju vizuelizacije.

U „choice based art education“ nastavnik obezbe|uje strukturu ~asa, au~enici sami prave sopstveni plan i improvizuju (misli se na centre uu~ionici). U osnovi svaki od njih ima sam plan ~asa i to otvoren, u zavisnostiod ponu|enih sadr`aja u centrima. sadr`aji centara su materijali, vizuelneforme itd. ogromna je razlika u odnosu na tradicionalnu nastavu kojakontroli{e vreme, doga|anja, teme i sve {to se de{ava, apsolutno sve;nastavnik je umetnik a u~enici samo nastavljaju njegov rad, oni su poputvojnika koji su zavisni istra`iva~i. tradicionalni nastavnik ima plan ~asa iprecizan tajming.

U „choice based art education“ centar je trodimenzionalan plan ~asa zato{to se komponente nalaze u centrima. U centru postoje materijali iinformacije kako upotrebiti materijale, tako da u~enici mogu pristupiti

22

materijalima bez pomo}i odraslih. U~enici ne samo da biraju materijal ve}odlu~uju i {ta }e sa njim.

na kraju ~asa u~enici postavljaju me|usobna pitanja: „[ta si uradiodanas?“. on }e pokazivati svoje radove a nastavnik pita: „ko je uradio ne{tonovo?“. desi se da neko od |aka ka`e: „danas sam izbacio jedan deo idobio ovo“. neko pitanje postavi nastavnik da bi inicirao dalja pitanja iodgovore kao „koji su to materijali, kako si dobio tu boju?...“ i na taj na~innastavnik dobija u~enika „stru~njaka“ koji vodi neupu}ene.

slede}e nedelje nastavnik donese gotov rad i da „stru~njaku“. to je izazovza njega i za one koje podu~ava u svojoj grupi. oni ne moraju da dolazekod nastavnika za pomo}, oni imaju „stru~njaka“ u svom centru, materijale,uputstva, literaturu...

U vi{im razredima ako nastavnik postavi pitanje: „ko se namu~io rade}idanas?“ nastavnik dodaje da su problemi prava stvar jer to zna~i da su samitestirali sebe, zna~i da se pona{aju kao umetnici i zna~i da su poku{aline{to {to jo{ niko nije probao.

Uvek }e se pojaviti neko ko }e ve~ito biti nezadovoljan svojim radom, na{ta nastavnik pita: „da li si na{ao re{enje?“, ukoliko u~enik ne odgovori vrloje mogu}e da }e re{enje dobiti od drugova.

U ovako organizovanoj nastavi u~enik dobija mogu}nost da se usavr{i uonome {to izabere.

U tradicionalnoj nastavi nastavnik ima vrlo jasnu ideju o tome {ta `eli davidi na kraju ~asa. standard je da {to vi{e li~i na nastavnikov uzor. a u„choice based art education“ postoji gradacija i nikad se ne zna do ~ega }ese do}i na kraju.

ocenjivanje je stalni dijalog izme|u nastavnika i u~enika. dok se radi,pitanja se stalno postavljaju. U~enika ocena treba da motivi{e zanapredovanje.

U~enicima se ne predaje, nikada se ne ka`njavaju zbog nenau~enog ilineura|enog, zbog rizikovanja i neuspeha, sve dok napreduju. tek kad stanuna putu, kakav god da odaberu, tek onda nastavnik se uklju~uje, poma`e ipredla`e.

ono {to nastavnik tra`i i ocenjuje kod u~enika je upornost, predanost,posve}enost, napredovanje, razmi{ljanje koje mo`e da ide u razli~itimsmerovima, stvaranje atmosfere zajedni{tva u kabinetu.

nastavnik treba da poznaje vrline i mane, slabije i ja~e strane svakog svogu~enika.

„choice based art education“ transformi{e kabinete u centre vi{estrukogu~enja gde u~enici rade nezavisno na umetni~kim projektima, posopstvenom izboru, uz usmeravanje nastavnika i drugova (samostalno ili ugrupi).

U~enici se tretiraju kao umetnici i sami se razvijaju u razli~itim pravcima uzpomo} nastavnika i drugova.

23

3.1. li^ni kontekstli~ni kontekst se fokusira na dva elementa: razvoj u~enika kao umetnika i

obezbe|ivane pravog izbora. U~enik je umetnik. ovo je osnova na kojoj se bazira koncept nastave

„choice based art education“. U autenti~noj okolini u~enici imaju konrolunad temom, materijalima i pristupom. U~enici i nastavnici mogu se odnositiprema svemu ovome na originalan na~in prilikom oblikovanja samospoznajei u~enja. sli~an na~in razmi{ljanja (u~enika i nastavnika) u podu~avanju iu~enju je pravi i po`eljan u razvoju stvaranja u umetnosti. Prilika da seeksperimenti{e, istra`uje je neophodno iskustvo za u~enika. cilj je da u~enikshvati.

od u~enika se tra`i da na ~as do|u sa idejom i jasnom vizijom kako da jerealiziju, a drugovi i nastavnik poma`u u eventaualnim problemima.

Mogu}i problemi:- {ta sa u~enicima koji do|u na ~as ali nemaju ideju- {ta ako u~enik ima ideju {ta da stvori, a to nije u skladu sa {kolskim,

moralnim... zahtevima i o~ekivanjima.- da li bi trebalo postaviti parametre u startu ili izlaziti na kraj sa ovim u

hodu.- koju strategiju primeniti u slu~aju u~enika koji ponavlja ideje samo da bi

mu se drugovi divili, a da pritom on ne napreduje.

3.2. [kolski kontekstU specijalizovanoj u~ionici vizuelnih umetnosti, koji se bazira na izboru,

u~enici i nastavnici su u vi{estrukoj interakciji u procesu podu~avanja iu~enja. razli~iti modusi uputstva obuhvataju:

- Uloga nastavnikaPodu~avanje se javlja u vi{e oblika indirektno i direktno (vizuelno i iz

literature), demonstracije pred celom grupom, diskusije, male grupe u~enikakoje biraju odre|en na~in iztra`ivanja i individualni rad (nastavnik - u~enik).svaka od ovih uloga podsti~e nezavisnost u~enika. Uloga nastavnikaobuhvata demonstriranje, motivisanje, pomo}, davanje uputstava,obezbe|ivanje, organizaciju sadr`aja i promenu sadr`aja koji je rezultatposmatranja u odeljenju.

- Uloga u~enikaU~enici stvaraju homogene, saradni~ke, spontane grupe unutar kojih se

razmenjuju informacije. sami u~enici daju brojna uputstva: u~enik koji imaulogu „stru~njaka“ svojim drugovima prenosi znanja i sam u~estvuje i u`ivau procesu u~enja. sve {to se otkrije deli se sa drugovima i nastavnikom.

- Umetni~ki resursiizvori informacija, koji se odnose na istoriju umetnosti, dostupni su

|acima. oni u njima nalaze vezu za ono {to rade, a kroz reprodukcije,

24

knjige, sajtove i multimedijalne materijale dopunjuju. Program otvorenograzvojnog tipa unapre|uje proces prirodnog u~enja.

3.3. kontekst sPecijalizovane U^ionice vizUelniH UMetnosti

idealna sredina pospe{uje u~enje kroz: efektivno struktuirano vreme,pa`ljivo ure|en prostor, smi{ljeno odabrane materijale, organizacijuprostora, sve ovo omogu}ava nastavnicima da reaguju na potrebe u~enika.

- struktuiranje vremenademonstracije pred celom grupom su kratke i ~este. Pred u~enicima su

brojni umetni~ki koncepti i oni mogu da odaberu, da poku{aju ne{to novosvake nedelje, ili da nastave da rade na jednom delu du`e vreme.Permanentna raspolo`ivost materijala u centrima omogu}ava u~enicima daplaniraju umetni~ke aktivnosti unapred.

- Ure|enje prostora:U~ionica mo`e biti ure|ena tako da se u njoj nalazi veliki broj resursa i

matreijala koji olak{avaju i grupni i nezavisan rad. atraktivno okru`enje jeinspiracija za umetnike - stvaraoce.

- organizovanje materijala za rad i podsticaje:dobro organizovan materijal omogu}ava lak pristup i vra}anje onoga {to je

potrebno. ovo je dodatna odgovornost koja se u~i; izbor materijala je va`andeo umetni~kog procesa.

- Uputstva:organizovani centri za u~enje sadr`e materijale, resurse i pisana uputstva i

omogu}avaju u~enicima da zapo~nu ili nastave rad po svom izboru doknastavnik reaguje na vi{e na~ina.

Mogu}i problemi:- kako rasporediti materijale u u~ionici tako da u~enici lako na|u

potrebno.- kako (izabrati) od postoje}ih materijala i dati u~enicima da biraju.- da li svoj deci dati pravo da biraju aktivnosti tj. kako proces u~initi

lak{im i korektnim.- kako napraviti izbor materijala, resursa, uputstava za svaki razred

(Uputstva su vezana za pojedine komplikovane procese i rad u umetnostinpr. pe~enje gline, pranje grafi~ke boje i sl).

- kako uklju~iti roditelje, druke nastavnike, {kolsku administraciju uuvo|enje i promovisanje vlastitog programa.

3.4. ocenjivanjeocenjivanje je teku}e i stalno sa |acima koji pokazuju potvrdu

napredovanja u toku dnevnih aktivnosti. U~enici se stalno pohvaljuju, dajuim se jasne povratne, blagovremene informacije o njihovom napredovanju.

25

kriterijume ocenjivanja dogovaraju u~enici i nastavnici i oni se po{tuju celegodine. njih treba generalizovati da odgovaraju svim centrima i svimnivoima sposobnost. oni postaju odeljenski standardi za ukupan ishod ipredstavljaju osnovu u~enikovog dostignu}a.

U~enicima se ~esto daje prilika za samoocenjivanje.ankete, upitnici i grupne diskusije poma`u u odre|ivanju u~enikovog

razumevanja razli~itih oblasti.U~enicima treba pomo}i da prepoznaju vlastitu „zonu narednog razvoja“

gde le`i njihovo znanje, gde ga mogu dosti}i. tu je va`na uloga nastavnika.nastavnici obu~avaju |ake za samoocenjivanje kroz uvo|enje i oblikovanje

razli~itih na~ina ocenjivanja ({kolski ~asopis, {kolske izlo`be, razmenaiskustava, prezentacija itd).

U~enici koriste informacije o samoocenjivanju da bi izgradili svest o sebi, anastavnici korise te iste informacije da bi usmerili individualna i grupnauputstva i unapredili kurikulum.

ocenjivanje je ~esto saradni~ko izme|u u~enika, odnosno izme|u u~enika inastavnika.

saradni~ko ocenivanje mo`e da ima oblik drugarskog podu~avanja, podelurada u organizovanju pojedina~nih i grupnih izlo`bi; diskusija i konferencijasa nastavnikom.

nastavnici stvaraju primenljive metode vo|enja dokumentacije onapredovanju u~enika.

Pisana evaluacija predstavlja vi{estruko ocenjivanje u toku odre|enogvremenskog perioda. evaluacija dokumentuje u~eni~ko razumevanje isposobnosti. Pored ve{tina mogu se uo~iti i radne navike, racionalnokori{}enje vremena, upornost, preuzimanje rizika i interesovanje za predmet.

nastavnici treba da budu zagovornici korektne evaluacije u svojoj {koli ilioblasti, tako da napredak u~enika mo`e da se izrazi u odnosu napostavljene standarde, a ne u obliku broja kao ocene.

Mogu}i problemi:- da li se postoje}im sistemom ocenjivanja mo`e utvrditi napredak u~enika

koji sam bira.- kako posmatranje pojedinih u~enika poma`e ocenjivanje njihovog

napredovanja i kako pomo}i da se usavr{e.- koju vrstu evaluacije prepustiti u~enicima.

3.5. iskUstva sa “cHoice Based art edUcation”lindsey Harden, (freetown-lakerville Middle school, lakerville, Ma, Usa)

je imala problem sa vi{im razredima: nisu imali ideju {ta da urade. Pomoglaim je su`avaju}i pre{iroko postavljene teme. Pojedina~no je pri~ala sau~enicima, pomagala im da se fokusiraju na svoja interesovanja, ohrabrivalacrtanje, skiciranje i kroz pri~u pro{irivala ideju o kvalitetnoj umetnosti;

26

pokazivala manje tradicionalne forme savremene umetnosti, apstraktneradove, kreiranja ode}e, savremeni dizajn predmeta, arhitekturu...

[to god se napravi, {to god neko radi, stoji izlo`eno (bilo na stolu bilo napanou, zidu...) da inspiri{e druge.

Prate}i godi{nji napredak Harden-ova je obratila posebnu pa`nju nainteresovanja svojih u~enika i ponekad bila iznervirana. izgledalo je da suzainteresovani samo za sebe, svoje drugove, ode}u, ogovaranja... shvatila jeda joj zapravo time prenose poruku da `ele da se iska`u kreativno. zato jeuvela druge oblike izra`avanja: dramu, kreiranje i izradu ode}e.organizovala centar za kostime i donela tkanine, konce, igle i ostali priborza ru~no {ivenje. U~enici su bila jako zainteresovani za rad u ovom centrutako da su dolazili i van nastave. to je bio dokaz da je takav centar bio praviizbor.

Primetila je da je strah od gre{ke i nepoznavanje materija pla{io u~enike izato je i pri~ala i ohrabrivala svaki novi poku{aj, svako istra`ivanje sa novimmedijom, materijalom, pa makar to bilo i samo igranje.

U cilju eliminisanja straha od neuspeha, ocenjivala je ne samo krajnjeradove nego i sam proces rada. za pohvalu je bila i gre{ka koja je bila dokazrizika i prihvatanje izazova.

[to god da su u~enici uradili, bilo je izlagano i izlo`eno oceni svih:u~enika, roditelja, kolega, lokalne zajednice...

U~enici, primenom „choice based art education“ su po~eli da posmatrajuumetnost druga~ije a ne samo kao lepu sliku.

rad svakog u~enika je postajao sve li~niji, vi{e su se posve}ivaliodabranom radu i to ih je interesovalo vi{e nego sama ocena.

john crowe, (Burnel laboratory school, Bridgewater, Ma , Usa) je osmisliogodi{nji plan tako {to je u ~etiri nastavna perioda ubacio ~etiri podru~ja(crtanje, slikanje, 3d i „the best of“), gde je u~enik imao mogu}nost daodabere ono {to mu se najvi{e svi|alo (iz prethodnih podru~ja) i sve to naosnovu kurikuluma. U taj godi{nji program uklju~io je ~asove za uvo|enjecentara kroz frontalnu nastavu, planirao ~asove za dobijenje ideja(brainstorming), uveo individualan rad sa svakim u~enikom; za ocenjivanje,samoocenjivanje, kao i diskusije.

ovakav kurikulum, zasnovan na izboru, dopu{ta realizaciju mnogobrojnihstilova u~enja i napredovanje vlastitom brzinom.

Pauline joseph, (cabot elementary school, newton, Ma, Usa) je svoj plan(ili centre svog plana) stavila individualan rad u centrima za u~enjekombinovan sa tradicionalnim ~asovima i u skladu sa dr`avnimkurikulumom.

Preuredila je u~ionicu u sedam centara: za crtanje, slikanje, jednostavnije{tampanje, glinu, konstrukciju i dizajn, centar za rad sa tekstilom, koncem i

27

digitalnu umetnost. svake nedelje je predstavljala po jedan centar imaterijale u njemu. koristila je razne metode, demonstraciju, film, slajdove ito je trajalo od 5 do 20 min. Uz to je davala knjige sa reprodukcijama iuputstva za primenu umetni~kih materijala.

U kabinetu su se nalazili razli~iti umetni~ki predmeti, knjige (teorijeumetnosti, monografije, knjige sa multikulturalnim sadr`ajima ...) i mini~itaonica.

ona je imala svake godine jedan ili dva klasi~na ~asa gde je obja{njavalana~ine na koji su umetnici dolazili do novih saznanja i tehnika.

kada bi u~enici pokazali interesovanje, ona bi stvarala „in“ centre. oni bitrajali po nekoliko nedelja zato {to su materijali koje su koristili u njima, biliili skupi ili neadekvatni za {kolski prostor (pesak, gra|evinski materijal...).neki stalni centri su izrasli iz ovih „in“ centara kao: lutkarski i centar zapravljenje knjiga. ^ak i kada bi se „in“ centar ugasio, zainteresovani u~enikbi mogao da nastavi svoje istra`ivanje i rad.

veli~ina odeljenja u njenoj {koli je od 17 do 27 u~enika, a kabinet jeveli~ine 70 m2. ona je taj prostor nazvala „visual resources studio“.Postoje}i name{taj je pregrupisala u centre: za crtanje, za slikanje,jednostavnije {tampanje, glinu, konstrukciju i dizajn, centar za rad satekstilom, koncem i digitalnu umetnost. svaki centar je imao i indirektnenastavne 2d i 3d materijale (knjige, novine, ~asopise, umetni~kepredmete...) uredno sre|ene i lako dostupne i koji su ujedno ispunjavalizahteve kurikuluma. U~enici su mogli odmah da porede svoj rad sa onimakoji su bili u centrima.

na kraju ~asa svaki u~enik je bio odgovoran za ~i{}enje i ure|enje radnogprostora jer je nezavisnost izbora inicirao odgovornost.

28

iiorganizacija Prostora

U sPecijalizovanoj U^ionici vizUelniH UMetnosti

29

kad se planira okru`enje, koje }e biti podsticajno za u~enje, nastavnikmora da poznaje, razume i prihvati na~ine na koje svaki od u~enika u~i.

omogu}avanje izbora prilikom rukovo|enja radom odeljenja, kao i uplaniranju nastave, uspe{na je nastavna strategija kojom se olak{avaindividualizovano u~enje.

okru`enje, u kome u~enici rade, mora da po{tuje samostalnost i nezavisnomi{ljenje, a ne prostu poslu{nost. sredina, u kojoj se odvija vaspitno-obrazovni proces, ima bitnog udela u uspe{nosti ostvarivanja zadataka.naime, lepo i funkcionalno ure|en prostor, deluje vaspitno, a u~enici, udobro organizovanom i prijatnom prostoru, imaju potrebu da ga estetskioblikuju i odr`avaju.

funkcionalnost {kolskog prostora izvire iz procesa obrazovanja ivaspitanja. U {koli se obrazuje a svi prostori treba da budu prilago|eniobrazovnim procesima: dostupnost izvorima saznanja, komunikaciji,mogu}nostima u~eni~ke aktivnosti... Pedago{ki zahtevi proizilaze iz opisanihfunkcionalnosti. svaka aktivnost u {koli treba da ima mogu}nost da seiska`e, pa se tako diferenciraju prostori prema sadr`ajima i ishodima rada.

Potrebno je da nastavnici, koji planiraju kakvu sredinu }e predstavljatirazred i kakav }e biti sadr`aj nastave, uzmu u obzir sve ~injenice razvojakako bi pomogli svakome u~eniku da dostigne svoj puni potencijal.

organizacija u bilo kom prostoru u {koli, pa i u kabinetu vizuelnihumetnosti, mo`e izuzetno da uti~e na u~eni~ke stavove i navike u u~enju.U~enicima je potrebno okru`enje, koje je organizovano, stimulativno iudobno, da bi u~enje bilo efikasno. stvaranje okru`enja za sobom povla~ipravljenje prakti~nog fizi~kog plana. nabavljanje raznovrsnog name{taja(koji je prilago|en uzrastu i aktivnostima u~enika), literature, matrijala,pribora. Uz sve ovo treba uzeti u obzir i specifi~nosti procesa saznavanja upredmetu vizuelna umetnost (likovna kultura), tako da u kabinetu postojeposebni zahtevi koji se moraju ispo{tovati

Pored svega navedenog, treba u~enicima pomo}i da razviju ose}ajpripadnosti, ali i vlasni{tva.

30

1. standardi i ideje

U ure|enju {kole, u~ionice, specijalizovane u~ionice treba po}i od zakonadr`ave jer svaka dr`ava ima svoje normative i preporuke za ure|enje.

U ovom delu }e biti dati normativi republike srbije za ure|enje prostora inormativi naea-e (Usa) i nekoliko razmi{ljanja na ovu temu.

1.1. norMativi Prostora, oPreMe i nastavniH sredstava U osnovnoM vasPitanjU i oBrazovanjU U srBiji

neophodni uslov za ostvarivanje ciljeva, zadatka i sadr`aja zajedni~kogplana i programa osnovnog vaspitanja i obrazovanja neposredno povezan saobezbe|ivanjem potrebnih sredstava, jeste savremeno oblikovan {kolskiprostor i name{taj.

efikasnost rada i povoljnoj radnoj atmosferi doprinosi i funkcionalniname{taj u specijalizovanim u~ionicama: za u~enike, prema uzrastu ifunkciji nastavnog predmeta, za potrebe nastavnika i za sme{taj nastavnihsredstava.

nastavna sredstva treba smestiti tako da budu na dohvat ruku u~eniku inastavniku i da se bez posebnih pote{ko}a omogu}i komunikativna radnaatmosfera za frontalni, grupni i individualni rad - {to savremeni u~ioni~kiname{taj (stolovi i stolice) obezbe|uju.

normativima se uti~e, pre svega na izjedna~avanje prostorno-materijalnihuslova u osnovnim {kolama, a zatim, i na njihovo racionalno pobolj{avanje. Utom smislu propisani normativi sadr`e minimum zahteva koje {kole idru{tvene zajednice moraju da obezbede. ali, iz objektivnih razloga, normativene treba shvatiti kao isklju~iv i stati~an dokument jer se oni donose u vremekada u pogledu materijalne baze osnovnih {kola postoje zna~ajne razlike.Manje razvijene osnovne {kole, koje do sada nisu uspele da razviju svojumaterijalnu bazu, ima}e ve}e obaveze u zadovoljavanju zahteva normativa.[kole, koje su ve} dostigle nivo prostorno-materijalnih uslova koje propisujunormativi, a imaju i finansijskih mogu}nosti da ih i dalje pobolj{avaju, treba toi da ~ine. Pri dono{enju normativa morale su se imati u vidu finansijske

31

mogu}nosti fondova s obzirom na to da normativi, gledani u celini, u tompogledu stvaraju zna~ajne obaveze.

Prose~ne norme povr{ine nastavnog prostora po u~eniku u {koli, s obziromna pedago{ke i higijensko-tehni~ke zahteve, jesu: za u~ionice 1,80-2,00 m2. za laboratoriju - specijalne u~inonice 2,13-2.40 m2 i za {kolsku radionicu od2,13 do 4,29 m2 po u~eniku. Prilikom planiranja i izgradnje prostoraposebnu pa`nju treba obratiti na spescifi~ne zahteve pojedinih grupanastavnih predmeta i oblasti.

specijalizovane u~ioniceveli~ina specijalizovanih u~ionica za razrednu i predmetnu nastavu je od

54 do 72m2. svaka specijalizovana u~ionica ima pripremnu prostirju od 18 m2, koja je sa njom povezana vratima. razmere pripremne prostorijekao i u~ionica treba da budu u granicama prethodno navedenih higijensko-tehni~kih normi.

32

specijalizovana u~ionica za likovnu kulturu5 kom.

a) specijalizovana u~ionica za likovnu kulturu veli~ine 72 m21. Univerzalni sto za u~enike od drveta, sa horizontalnom plo~om stola,

veli~ine 0,75 h 0,50, koja ima obi~an ure|aj tako da se mo`e podizati uzadnjem delu do nagiba 16"

2. stolica na {raf sa naslonom3. stalak za grafofolije4. tabla {kolska, kombinovana sa ekranom 3 h 130 m (mere su

standardizovane)5. aplikatori6. ormar za |a~ki pribor i radove:- donji deo ormana sa punim krilima, a

gornji deo zastakljen i sa pokretnim policama7. sto za nastavnika (standardni po jUs-u)8. stolica za nastavnika standarda9. [tafelaj - slikarski10. [tafelaj vajarski11. Postolje za modele12. Higijenska posuda za otpatke na no`no otvaranjeb) Pripremna prostorija 1. sto za nastavnika, manji po jUs-u2. stolica za nastavnika3. sto za rad grupe u~enika, du`ine 1,20 m, {irine 0,80 m i visine pema

normi u~enika, pet fioka i tablom od ultrapasa4. stolica za u~enika sa naslonom5. ormar za nastavna sredstva (3 ormara po jUs-u)6. kofa plasti~na

30301

12-3

2115311

11

11-311

5) slu`beni glasnik - Prosvetni glasnik srs, Beograd, april 1990, str 15

Pripremna prostorija locirana js uvek sa prednje strane specijalizovaneu~ionice. specijalizovane u~ionice za grupu srodnih predmeta imaju 2pripremne prostorije.

1.2. standardi U Usa „art rooM, eleMentary scHool standards“

„art room“ je kombinovana u~ionica sa studijom i ostavom. Umetni~ke aktivnosti u ovom prostoru uklju~uju: crtanje, slikanje, vajarstvo,

batik, gra|enje od drveta, papira i od otpadnog materijala, tkanje,razumevanje umetnosti, istorije umetnosti i projekcije

Preporu~ena veli~ina prostora 1100 sf (102,19 m2) za 25 do 28 u~enika.Prostori u „art room“ su: studio, ostava, deo za nastavnika, projekcioni

deo, deo za su{enje. Prostor studija: Prostor pravougaonog oblika u proporciji 1:1,33 +/- 5% sa

minimalnom visinom plafona od 9 foot-a. vrata sa direktnim izlazomnapolje..

Prostor je predvi|en za 25 - 28 u~enikastudio- sto za nastavnika 36 x 84 inch, sa zaklju~avanjem- orman zatvoreni 36 x 84 inch, sa zaklju~avanjem- 5 ormari}a za svakodnevne potrebe 36 x 84 inch- 25 kocki- Poslu`avnik i paleta (po u~eniku)- 20 ormari}a {irine 30 inch- 20 ormari}a visine 36 inchostava- Preporu~ena veli~ina 100 sf- 3 ormana 24 x 84 inch- 3 otvorena ormana 24 x 84 inch- ostava za postere, veli~ine 36 x 54 x 84 inchdeo za su{enje- Preporu~ena veli~ina 75 sf- ventilacija koja izbacuje vazduh direktno napolje, a ne u ventilacioni

sistemstolice i stolovi- 7 stolova za u~enike 42 x 48 inch po 4 u~enika sa stolicama- jedna za grn~arskim to~kom- jedna u airbrush delu- stolice za nastavnika: za katedrom, jedna za „zadatke“ (task chair) i po

jedna za svaku lokaciju

33

kompjuteri- 5 za u~enike- 1 za nastavnika- 1 {tampa~table, displeji i ostalo- 2 table za pisanje markerima (8 foot)- 4 izlo`bena panoa (4 foot)- 25 gumenih traka za lepljenje- 1 {ipka za zastavu- 1 {ipka za ka~enje- 1 projekcioni ekran- 1 tv- 1 27 inch monitor- 1 vise}a konstrukcija za tv i monitor- 1 telefonska linija i telfon na nastavnikovom stolu- 1 zidni sat- 2 sudoperePodovi i zidovi- Pod vct- zidovi, latex Paint system- Plafon, akusti~ni spu{teni plafonobratiti pa`nju na:- Posebne radne stanice- Polo`aj kompjutera- Posebne norme elektri~ne instalacije- Posebne zahteve za osvetljenjem- opreme i pribor za rukovanje hemikalijama- Posebni ormani za razli~ite materijale, pribor, knjige..“6

(1sf = 0,0929 m2, 1 inch = 2,54 cm, 1 foot = 0,3048 m)

1.3. idealni kaBinet za vizUelnU UMetnostMark alexander, profesor umetnosti iz Usa, je izneo svoje `elje vezane za

specijalizovanu u~ionicu vizuelnih umetnosti.„@elim ogroman prostor blizu pomo}nog izlaza, na prizemlju sa privatnim

parking prostorom u blizini. Prema nacionalnim standardima umetni~kiprojekti i materijali mogu biti veliki i prostor mora da zadovoljava raznenamene u okviru savremenih umetni~kih programa. oni ka`u da kabinetmora biti ve}i od uobi~ajenih u~ionica. naea preporu~uje 55 sf po u~enikubez prostora ostave. to zna~i 1375 sf ako imate 25 u~enika.

34

6) www.naea-reston.org, standard building program, public schools, 1997

Potrebna mi je ostava od 400 sf sa pomi~nim policama i priprema od 120sf. Potrebna mi je su{ionica 45 sf (standard naea). Potreban mi je i sandukza glinu koji je kombinacija vla`no/suvog kabineta. Potrebno mi je petlavaboa: jedan duboki i veliki, a ~etiri du`na tako da vi{e |aka mo`eistovremeno da ih koristi, sa toplom i hladnom vodom. treba mi i tri su{iliceza predmete.

Potrebni su mi sandu~i}i za svakog u~enika dimezija 12 x 12 x 6 inch zablokove i pribor.

Potrebne su mi dve pokretne oglasne table. zidovi bi trebalo da budutapacirani ali da se mogu oka~iti radovi. Potreban mi je set postera vezan zaistoriju umetnosti. voleo bih da imam sve reprodukcije iz ud`benika nazidovima u veli~ini postera i plastificirani. @elim da imam biblioteku knjiga ibiografija svih ~uvenih slikara. ^as bi bilo jednostavno organizovati da buduzadovoljeni nacionalni standardi i da u~enici budu zadovoljni.

veliki zidni sat i kalendar na zidu i jedano veliko ogledalo i puno malih zaautoportrete.

Mala fontana, puno papira za brisanje ruku i pe{kira. Beli pe{kiri zabrisanje ruku i u boji za upotrebu pri slikanju, modeliranju itd. Puno sapunaza pranje ~etki i ruku, kreme za ruke.

centar za {tampu sa grafi~kom presom i priborom, sa bojama na bazivode.

komora za nano{enje boje sprejom. U hodniku bi se nalazili veliki stakleni izlo`beni ormani koji bi se

zaklju~avali.klasi~na bela tabla, lenjiri, {estar... i kompletan umetni~ki pribor koji mogu

samo zamisliti. veliki no` za se~enje papira.Puno olovaka, gumica, ~etki, boja razli~itih vrsta, papira razli~itih dimenzija

i kvaliteta.kompjutere sa odgovaraju}im softverom, slajd projektor, tv, video, dvd,

filmove o umetnicima i umetnosti. Prirodno svetlo sa prozorima okrenutim ka severu i opcijom za

zamra~ivanjem za projekcije. osvetljenje za rad treba da bude neutralno sa mogu}no{}u dodavanja

reflektora za rad po prirodi. @eleo bih da se vazduh u u~ionici filtrira pomo}u klima ure|aja.Potrebna mi je podr{ka zajednice, roditelja i puno zainteresovanih |aka.“ 7

1.4. „art classrooM design“Marvin Bartel, na svom sajtu iznosi svoje stavove u vezi ure|enja

umetni~kog studija u {kolama. Matvin Bartel predaje umetnost, na goshenkoled`u u indijani. studirao je umetnost na Washbum Univerzitetu i Wichita

35

7) www.getty.edu, mart 2000.

dr`avnom univerzitetu. doktorirao na pedago{kom fakultetu odsek umetnostUniverziteta u kanzas-u.

„Uvek se oslonite na sebe a ne na mi{ljenje arhitekte ili administracije.izlo`beni prostor je `ivot komunikacije, u~enja i motivacije u kabinetu.izlo`beni prostor mogu da budu table bele ili neutralne boje. izlo`beni

prostor mogu da budu i zidovi u hodnicima, a mogu i da se predvide iormani na zaklju~avanje.

ostaveostava sa prostorom za su{enje radova i pribora. to je neophodno zbog

brojnosti u~enika. osvetljenje osvetljenje treba da bude promenljivo, prilagodljivo zahtevima, direktno ili

indirektno svetlo.ProzoriPri odabiru prostorija insistirati na dobrom pogledu, zbog crtanja, slikanja i

u~enja o perspektivi, dubini... sa dobrom ventilacijom.lavaboiMora da postoje lavaboi za pranje pribora na kojima vi{e u~enika mo`e

istovremeno prati pribor. nikada lavaboe ne staviti u }o{kove jer mogu dauspore kretanje u kabinetu. i bilo bi dobro odvojiti ih i da budu sa toplom ihladnom vodom.

ventilacijajak ventilacioni sistem za brzo provetravanje prostora.vratavrata koja direktno vode napolje {to omogu}ava rad u prirodi. su{ionicasu{ionica treba da bude u odvojenoj dobro ventiliranoj prostoriji. vazduh

iz su{ionice treba da ide direktno napolje a ne u zajedni~ki ventilacionisistem.

Podovinikad ne zastirati podove. najbolji kabineti imaju pod koji se lako odr`ava

(Pvc ili sl.)“8

36

8) www.bartelart.com

2. centri U^enja U sPecijalizovanoj U^ionici vizUelniH UMetnosti

U~enici dolaze u {kolu sa sve vi{e znanja koja su stekli i van {kole. sadruge strane sredstva i materijali, koji se koriste u umetnosti se menjaju, amenjaju se i na~ini izra`avanja u umetnosti. nekada{nja uputstva zaure|enje i organizaciju specijalizovane u~ionice vizuelnih umetnost morajuse menjati. kompetentni, uspe{ni, u~enici razvijaju se u okru`enjima koja ihstimuli{u. ve}ina u~enika u`iva u zajedni~kom projektu, za razliku oddosa|ivanja uz samostalan rad.

nastavnik, u skladu sa kurikulumom ili planom i programom, odre|ujecikluse, a na osnovu njih formira centre i materijale u njima, gde }e u~eniciraditi. vremenom nastavnik mora da odreaguje na u~eni~ke potrebe, daotvori nove centre, neke da privremeno zatvori, a neke da ugasi. Mora dadodaje ili oduzima materijale u centrima.

ciljevi i ishodi su jasno definisani za svaki nivo obrazovanja, ali su iotvoreni za nadogra|ivanje. to omogu}ava nastavniku da, u saradnji sau~enicima, bira adekvatne sadr`aje i metode rada u skladu sa celokupnimkontekstom u kojem se odvija obrazovni proces. to omogu}ava dakreativnost nastavnika, u kreiranju nastavnog procesa, do|e do izra`aja.

Uklju~ivanje u~enika u ure|ivanje i ulep{avanje prostora u~ionicepredstavlja zna~ajan put ka razvijanju odgovornosti i ose}anja da ono {to senalazi u u~ionici pripada svima.

dobro organizovana specijalizovana u~ionica vizuelnih umetnosti (kojia„sama upravlja sobom“) je mogu}a i ostvariva. U~ionica gde se dokumenti,(knjige, papiri, pribor, dodatni materijali) mogu lako na}i i dostupni susvima, je dobro organizovana u~ionica.

- name{taj koji se koristi u u~ionici treba da zadovoljava estetske,funkcionalne i antropolo{ke standarde za obrazovne ustanove;

- treba obezbediti da svaki u~enik ima nesmetan pogled na tablu, pano zaprojektovanje...;

37

- razmortiti celinu - aktivnosti grupa }e biti takve da odre|uju rasporedstolova;

- treba da se ima na umu da razme{taj klupa u krugu podsti~e diskusije ikoristi se za crtanje „po prirodi“ (kada je mrtva priroda za sve ista);

- raspored u u~ionici vizuelnih umetnosti mo`e se menjati po potrebi, zaprojekcije, radove u ve}im grupama...;

- katedra ne treba da se nalazi „na putu“ ve} na mestu odakle nastavnikima kompletan pogled na u~ionicu i gde ima svoj ograni~en prostor za svojpribor, materijale, bele{ke...;

- dobro je da u u~ionici vizuelnih umetnosti postoji i korelativni centar kojije centar za povezivanje sa ostalim nau~nim oblastima (jezikom,matematikom, istorijom, geografijom...);

U programima usmerenim na izbor treba da ima izvesnih bitnih materijalakoji su neophodni u svakom odeljenju. Uz to, postoje brojni izbornimaterijali koji se mogu postepeno uvoditi tokom godine.

2.1. centri U^enjacentri su odli~an metod za efikasno u~enje. rad sa decom u malim

grupama omogu}ava direktnije u~enje i podsti~e reakciju u~enika. centriobezbe|uju opu{teniju atmosferu za u~enike, a nastavniku daju priliku da sefokusira u odre|enoj oblasti. iako centri zahtevaju puno organizacije ipripreme nastavnika, na kraju je to posao koji daje izuzetne rezultate.

Ure|ivanje u~ionice vizuelnih umetnosti treba po~eti od prostornog plana iure|enja centara za u~enje:

- Pitati, napraviti anketu sa u~enicima o idejama kako bi se mogaopreurediti prostor kabineta, konsultovati i arhitekte i kolege koje imajuiskustva sa tim.

- Pitati,u~enike gde bi trebalo da se na|u razli~iti centri u~enja.- Postaviti planove centara za u~enje tako da u~enici mogu da ga

konsultuju po potrebi.- dozvoliti u~enicima da pomognu u definiciji pona{anja koje je adekvatno

u svakom centru u~enja.- Pomo}i u~enicima da nau~e kako da se pona{aju na pravi na~in;

simuliranje igraju}i se i ve`baju}i.Prilikom planiranja treba uzeti fizi~ke karakteristike. kako {kolska godina

odmi~e mogu se dodavati razli~iti centri za u~enje koji }e zadovoljiti rastu}epotrebe u~enika.

- Mogu da postoje dve vrste centara: centri za u~enje i pomo}ni(opslu`uju}i) centri (npr. time out, kompjuterski, bibliote~ki, informacioni);

- centri se organizuju i dobijaju nazive u okviru plana koji se formira naosnovu kurikuluma ili plana i programa i `elja u~enika (npr. centar zacrtanje, centar za boju, 3d centar, istra`iva~ki centar, centar istorije

38

umetnosti, centar dodatne literature, grafi~ki centar, centar za gra|enje,centar za gra|enje od materijala za recilka`u...) ili na osnovu onoga {to seistra`uje.

raspore|ivanje u~enika u centre je na po~etku rada. U~enici se sme{taju ucentre po interesovanju, slu~ajno, izvla~enjem papiri}a, abecednom redu i sl.

- centri su za 4 do 6 u~enika, maksimalno 8 u~enika;- na stolu ili u blizini treba da stoji naziv centra ili znak centra;- U~enicima treba da bude jasno ~emu slu`i svaki centar;- Police, za knjige i materijale, mogu slu`iti da se odvoje razli~iti centri;- Materijale u centrima u~enja dodaje nastavnik, a neki put ih donose

u~enici;- U~eni~ki radovi se moraju na}i u centrima;- Materijali i literatura treba da budu lako dostupni u~enicima u centrima;- odvojiti prostor za tihi kutak „time out“ (individualno informisanje i

skiciranje ideja, razvijanje ideja, razmi{ljanje...);- Mogu}e je da neki roditelj dobrovoljno do|e i organizuje rad u jednom

centru; - Uputstva za kori{}enje razli~itih materijala i tehnika treba da se na|u u

centrima;- treba da se odvoji prostor (centar) za razgovor sa manjim grupama za

maksimalno za osam u~enika;

2.2. Pravila i disciPlina U centriMa U u~ionici i centrima vladaju pravila pona{anja. Pravila pona{anja u

u~ionici i centrima donose se zajedno sa u~enicima i mogu se od{tampati ioka~iti na vidno mesto. va`no je da u~enici po~nu shvatati da pravila -poput zakona - osiguravaju bezbednost ljudi, da {tite prava i slobode i daobezbe|uju smernice za primerno pona{anje. U~enicima treba objasniti dane treba vikati u centrima ve} tiho pri~ati (u Usa se to naziva 12 inch govor).

Briga o materijalima, po{tovanje umetni~kih materijala i radnog prostora,u~i u~enika odgovornosti na pozitivan na~in. dva u~enika mogu na kraju~asa da proveravaju da li je sve vra}eno na svoje mesto.

2.3. nastavniknastavnik treba da ima na umu da uvo|enje centara u~enja u u~ionicu

zahteva njegovo ve}e anga`ovanje u egzistiranju takvog prostora. nastavnik mora pratiti interesovanja u~enika i neke centre zatvarati, ili im

menjati namenu, a neke nove otvarati.nastavnik inicira saradnju sa ostalim kolegama iz {kole, roditeljima ili

kolegama iz struke. organizuje gostovanja lokalnih umetnika. odre|uje iu~estvuje u istra`ivanjima, poziva kolege da prisustvuju sastancima iradionicama koje se ti~u {kolskih tema. sara|uju}i sa ostalim kolegama,

39

kroz re{avanje problema i izazova, nalazi nove ideje i klju~ne koncepte kojiu~enicima omogu}avaju sticanje sigurnosti, nezavisnosti...

roditelji treba da budu uklju~eni u organizaciju izlo`bi, mogu odre|enimdanima, i u odre|eno vreme, (npr. „vreme za posete i pomo}“, „roditelistvaraju“ i dr.) da u~estvuju u radu na ~asovima. imperativ je ste}i poverenje|a~kih roditelja kroz akcije npr. „vratite se u {kolu“, „otvorena vrata“, „Pi{itenam“, „namenska otvorena predavanja“...

nastavnik mo`e, da bi stimulisao u~enike, uvesti pohvalnice, diplome... zarad meseca, tromese~ja, polugo|a na svim uzrastima, za najbolji rad usvakom odeljenju, razredu. ti radovi treba da budu kvalitetnije izlo`eni iodvojeni od ostalih radova .

nastavnik mora da se stalno usavr{ava, da prati nova doga|anja upedago{koj literaturi, putem interneta da prati doga|anja u svetu da bi biostalno informisan.

40

3. stvari na koje treBa oBratiti Pa@njU Pri Ur\enjU sPecijalizovane U^ionice

vizUelniH UMetnosti

izgled u~ionice u mnogome uti~e na stimulisanje u~enika i na stvaranje {toprijatnije radne atmnosfere.

Pri planiranju prostora treba koristiti literaturu za antripolo{ke mere ienterijer. U ure|enju prostora treba obavezno anga`ovati u~enike i prihvatitinjihove zahteve i `elje. treba pogledati ~asopise i specijalizovane sajtove zaure|enje prostora u {koli, napraviti planove, a onda sve to prilagoditi svojimi u~eni~kim `eljama i finansijskim mogu}nostima {kole.

3.1. Prostorspecijalizovana u~ionica vizuelnih umetnosti treba da ima glavni prostor i

ostavu (po nekim standardima i atelje za nastavnika)

3.2. BojeBoje prostora i name{taja treba prilagoditi. Pre odabira boja treba

konsultovati razli~itu literaturu koja se bavi psiholo{kim delovanjem boja

3.3. vrata i Podovi- jasno ozna~ena vrata, vertikalna signalizacija,- Pod treba da bude Pvc da bi se lako brisao, ali obratiti pa`nju da ne

bude klizav kada je mokar.- tabla pored vrata sa olovkom za pisanje poruka,

3.4. zidovi- da bi se u{tedeo prostor zidovi treba da se koriste za postere, police,

izlaga~ke panoe, projekcione panoe..,- Bri`ljivo odabrati boje koje uti~u da se u~enici ose}aju prijatno,

41

- Postaviti dovoljno panoa za u~eni~ke radove,- napraviti izlo`bene panoe za u~eni~ke radove. radovi bi trebali da budu

u nivou o~iju, - ostaviti slobodan neanga`ovan prostor,- Postaviti specijalan pano za najbolje radove,

3.5. naMe[taj- name{taj treba da bude prilago|en uzrastu i aktivnostima u~enika,- svaki u~enik treba da ima svoju udobnu radnu stolicu (koja se pode{ava

po visini, ako je mogu}e) i adekvatan prostor. stolica treba da ima 30% vi{enego u~enika jer }e neki u toku rada, iz razli~itih razloga, menjati mesto,

- klupe, stolovi treba da su odgovaraju}ih dimenzija (veli~ine i visine),otporni na vodu,

- Polo`aji stolova takvi da omogu}avaju lak pristup materijalima,- Potrebne su police na zidovima za 3d radove,- Police, ormani su takvi da omogu}avju lak pristup sadr`ajima,- stolovi treba da su tako raspore|ene da svaki u~enik mo`e da vidi

nastavnika, prezentacije (na tabli, panou, mestu za projekcije...),- U prostoru treba da postoje ormani koji slu`e za odlaganje u~eni~kih

radova. najbolje bi bilo da svako odeljenje ima svoju kasetu za radove,- treba da postoje i ormani za materijale i pribor,- treba da postoji prostor za „time out“ (tihi, mirni, izolovani kutak),- Postoje paravani za pregra|ivanje i preoblikovanje prostora,- U prostoriji treba da postoji sat,- kod izlaza treba da se nalazi ogledalo,- “sanduk za glinu”, mo`e biti velika plasti~na kutija za ostavljanje gline.

3.6. Materijali i oPreMa- Materijali, pribor i oprema slo`eni po logi~kom rasporedu i na dohvat

ruke,- [to vi{e knjiga, kataloga sa izlo`bi, ~asopisa, razglednica vezanih za

umetnost,- vajarski {tafelaji mali, stoni; mogu da poslu`e kao grn~arski to~kovi,- nekoliko slikarskih {tafelaja,- Materijal za postavke mrtve prirode,- Mesta za zaklju~avanje nekih materijala, knjiga, radova,- Pe} za keramiku treba da je za{ti}ena da se u~enici ne mogu ope}i, - vrlo je bitno da u~enici nau~e da sami vra}aju materijale i pribor posle

zar{etka rada.

42

3.7. radovi - logi~no organizovane prezentacije u~eni~kih radova, po celinama, po

temama, po tehnikama..,- obezbediti posebna mesta za izlaganje u~eni~kih radova, reprodukcije

umetni~kih radova, originalne radove umetnika (nastavnika, lokalnihumetnika...),

- kao i za radove etno sadr`aja,

3.8. osvetljenje- Prozori treba da budu veliki i da ih ima dosta,- roletne (koje mogu zamra~iti prostoriju po potrebi),- ve{ta~ko osvetljenje treba da ima svetlost {to bli`u prirodnoj,- reflektori za dodatno osvetrljenje Mrtve Prirode, figure i sl.

3.9. koMfor- U u~ionici treba da postoji kontrola temperature,- dobra ventilacija, naro~ito za delove u~ionice gde se {tampa,- U~enici treba da imaju kecelje ili neku vrstu radne uniforme da se ne bi

prljali,- obezbediti toplu i hladnu voda, sapun za pranje ruku kao i pe{kire,- U~enici treba da imaju dovoljno prostora za rad, da mogu slobodno da

se kre}u, ne treba da se dodiruju,- Monitore ra~unara okrenuti suprotno od izvora svetlosti da se ne bi javila

refleksija.

43

4. savreMeni Mediji U sPecijalizovanoj U^ionici vizUelniH UMetnosti

kroz istoriju nastavnici umetnosti su poku{avali da razumeju i ovladajualatima i medijima svog zanata. danas se ta ista borba mo`e videti krozpoku{aj nastavnika umetnosti da integri{u tradicionalne i savremene medijeu svojoj u~ionici. savremeni mediji su koncept koji stalno unapreduje.Primenom konstruktivnih principa tehnologije, oboga}uje se u~ionica, au~enik ima sve vi{e koristi kroz interakciju sa svojim drugovima.

U u~ionici XXi veka nastava vizuelnih umetnosti nastavlja da bude predmetspoljnih uticaja s tim {to je kabinet mesto gde u~enici u~e, istra`uju iprocenjuju umetni~ka dela.

Multimedija je termin koji zna~i upotrebu vi{e medija u isto vreme, tj. da bise dobila sveobuhvatnija slika o ne~emu. Upotrebljava se vi{e medija koji sedopunjuju i prepli}u.

Uvo|enje savremenih medija u kabinet vizuelnih umetnosti zna~i preuzetiobavezu posve}ivanja promeni.

4.1. U^ionica XXi vekakoriste}i resurse savremenih medija u~enici mogu da pro{ire granice

kreativnosti kroz digitalno simuliranu informaciju.fleksibilnost, brzina, dostupnost, izmenjljivost digitalnih podataka je ono

{to ~ini savremene medije toliko neophodne u kabinetu vizuelnih umetnosti.Podela medija, sobzirom na specifi~nosti predmeta vizuelna umetnost, je nadve tipa jedni su za izra`avanje (stvaranje), a drugi su saznajni.

44

4.1.1. Mediji za izra@avanjeosnovu ovih medija ~ini ra~unar sa razli~itim dodacima ili razli~itim

software-om. Posebno treba obratiti pa`nju na software koji se kupuje jer jejako skup, bez preke potrebe ne treba ga nabavljati. ve}ina programa koji sekoriste u umetni~ke svrhe ima svoju besplatnu alternativu.

U savremene medije koji se koriste za izra`avanje, a koji se uspe{no mogukoristiti u specijalizovanoj u~ionici vizuelnih umetnosti, spadaju:

ra~unari sa:- odgovaraju}im 2d i 3d software-om (adobe photoshop, corel draw,

adobe illustrator, fractal design Painter, light Wave, 3d Max, Bruce 3d isli~ni software i besplatni programi art range, creative house expression,deep paint, diMn, Project dogwaffle, the giMP...),

- razli~iti rekorderi, generatori i modifikatori zvuka za multimedijalneprezentacije (sound forge, acusstica i sl.),

- razli~iti ulazni i izlazni ure|aji za scan-iranje i print-anje skica i radova,- pomo}nim ure|ajima: grafi~ke table radi lak{eg izvo|enja radova.- digitalni fotoaparati i digitalne video kamere sa fini{iranjem radova u

ra~unaru uz kori{}enje odgovaraju}eg software-a.

4.1.2. Mediji za saznavanje i PrezentacijU- podaci upakovani na digitalne medije (Hdd, dvd i sl) koji se

prezentiraju putem video bima ili velikih plazma ekrana, uz pord{ku zvuka,(enciklopedije, monografije, filmovi, video radovi ...),

- internet kao globalna mre`a, na kojoj se mo`e na}i skoro sve, a koji sekoristi i kao na~in komunikacije ili virtuelnih poseta, je ujedno, i mesto gdese mogu prezentirati u~eni~ki radovi i dobiti neposredan feedback,

Po podacima iz 2003. god u srbiji je po {koli, u proseku dolazio 0,65 kompjutera, broj u~enika po kompjuteru u {kolama srbije je bio 180, ana jednu internet vezu je dolazila 31 {kola i broj u~enika na jednu internetvezu je 15562.

45

5. BezBednost U sPecijalizovanoj U^ionicivizUelniH UMetnosti

nastavnik ima odgovornost da pru`i svojim u~enicima sigurno okru`enje.obezbediti sigurnu u~ionici zna~i po~eti sa kompletnim inventarom i shvatitipostoje}e uslove.

va`no je da u~enici po{tuju pravila sigurnosti kada se bave umetno{}u.nastavnici treba da budu sigurni da su svi u~enici shvatili i da zajedno radena primeni pravila kao {to su:

- Pa`ljivo koristi umetni~ki pribor,- kada se ne koriste, pribor i materijale treba odlo`iti,- Umetni~ki materijali ne smeju do}i u dodir sa o~ima, ustima i licem,- kada se boja razlije po podu, stolu ili stolici, pomo}i da se o~isti,- kada se zavr{i ~as pomo}i da se sve o~isti i sredi.

5.1. oP[ti Uslovi U^ionice- odr`avanje: pra{ina, otpaci, prljav{tina su stvari kojima treba posvetiti

pa`nju. - alati i oprema, (treba da postoji plan njihovog odr`avanja),- osvetljenje: prirodno ili ve{ta~ko i adekvatno,- ventilacija: posebna ventilacija za kabinet vizuelnih umetnosti,- podovi koji se lako odr`avaju i koji nisu klizavi kad su mokri,- op{ti normativi vezani za sigurnost i zdravlje u~enika propisani od

dr`ave.

5.2. odgovornost U^enika- objasniti u~enicima {ta se o~ekuje od njih u smislu upotrebe i brige o

alatima i materijalima u u~ionici.- odrediti pravila pona{anja u radu i disciplini u kabinetu

46

5.3. odgovornost nastavnika- odgovornost za pra}enje postupaka. [ta se de{ava u slu~aju naru{avanja

postupaka,- kako rukovati materijalima i alatima, kako rukovati sa opasnim

materijalima u u~ionici? [ta i kako ~initi sa potencijalno opasnim otpadnimmaterijalima.

5.4. oPasnosti za U^enike- obratiti pa`nju na alergije, preosetljivost na odre|ene hemikalije,

respiratorne probleme, dermatolo{ke probleme,- Upotreba materijala, alata, opreme u zavisnosti od uzrasta u~enika,- kori{}enje neotrovnog materijala,- kori{}enje bezbednog alata. kod alata i opreme, koja radi na struju,

koristiti norme visoke bezbednosti,- obezbediti minimalan nivo buke, pomo}u akusti~nog prostora.

5.5. naj^e[]e oPasnosti U U^ionici vizUelniH UMetnostinastavnik mora obratiti pa`nju na opasnosti koje mogu nastati zbog:- jela i pi}a za vreme rada;- ne odgovaraju}e ventilacije;- neadekvatnog kori{}enja pribora i materijala;- zaboravnosti pranja ruku posle rada,- nepoznavanja sigurnosnih postupaka (prva pomo}),- obaveza da se svaka prosuta materija se mora odmah pokupiti.

5.6. stvari koje nastavnik treBa da Uradi da Bi oBezBedio svojU U^ionicU

- koristiti samo neotrovne boje,- koristiti flomastere na bazi vode,- obratiti pa`nju na u~enike koji imaju posekotine i rane na {akama i

rukama,- Usisiva~em odr`avati ~isto}u (a ne metlom, zogerom..), sem kada se

te~nosi skuplaju- U~enici ne treba da jedu i piju za vreme rada,- U~enici treba da dobro operu ruke posle rada,- Pripremiti materijale za rad dok u~enici nisu u kabinetu da bi se izabeglo

izlaganje opasnim isparenjima ili pra{ini,- dr`ati te~nosti u dobro zatvorenim i jasno obele`enim posudama,- sav pribor i materijal dr`ati u ozna~enim ormari}ima,

47

- U u~ionici na vidna mesta staviti znake upozorenja vezane za sigurnosnapravila kori{}enja materijala i alata,

- Ustanoviti radni izgled u~enika (skupljena kosa, ne pre{iroka ode}a, beznakita (bez vise}eg nakita zbog aparata na struju ili grn~arskog to~ka),koristiti za{titna sredstva (nao~are, rukavice i kecelje kod klesanja, rezanja,tesanja, rada sa kiselinama za grafiku, razre|iva~ima),

- obezbediti kutiju prve pomo}i i postaviti je na vidno mesto u u~ionici,- osigurati posude, materijale, razli~ite predmete od pada,- obezbediti posebnu ventilaciju (kad se radi sa sprejevima, bojama za

grafiku, razre|iva~ima, lako isparljivim te~nostima, kad se ne{to pali ....),- koristiti netoksi~ne lepkove,- napraviti kompletan inventar celokupnog umetni~kog materijala koji se

koristi,- napraviti sigurnosnu ~ek listu, tako da i u~enici kontroli{u sigurnost i

poma`u u sprovo|enju ovog zadatka.

48

zakljU^ak

ovaj rad je prakti~an put ka uvo|enju centara aktivnosti i nastaveorganizovane prema programima usmerenim na izbor u specijalizovanuu~ionicu vizuelnih umetnosti. Program „step by step“ daje polazi{te uuvo|enju centara aktivnosti a program „choice based art education“dopunjuje teorijski i u praksi pokazuje delotvornost centara aktivnosti iu~enja na osnovu slobodnog izbora. omogu}avanje izbora prilikom radauspe{na je nastavna strategija kojom se olak{ava individualizovano u~enje.

organizovati nastavu i prostor prema programima usmerenim na izborzahteva opse`ne pripreme nastavnika i promene u radu nastavnika iu~enika, ali je kraju to posao koji daje izuzetne rezultate. ovakvaorganizacija zahteva i ve}a finansijska sredstva za ure|enje prostora,nabavku materijala i opreme ali se uz dobar plan mo`e sve postupnorealizovati.

Bez pomo}i acdi voca-e ceo ovaj projekat bi ostao samo kao ideja.radovi na adaptaciji prostora su zavr{eni u oktobru 2004. god. U~enici inastavnici su dobili prostor koji je daleko prijatniji za rad. Prvi put u srbiji sespecijalizovana u~ionica za vizuelnu umetnost organizuje po centrimaaktivnosti a nastava organizuje na osnovu programa baziranih naslobodnom izboru.

re{enja data u radu se moraju oboga}ivati, razvijati i prilago|avati na{emobrazovnom sistemu (koji je i sam u promenama). Prostor ovakve u~ionicetreba se odr`avati, osavremenjivati i unapre|ivati.

Uvo|enjem centara sktivnosti i bazirenjem nastave na programimausmerenim na izbor specijalizovana u~ionica vizuelnih umetnosti mo`eo~igledno biti prijatnija i primerenija u~enicima a sam proces saznavanja istvaranja mo`e biti zanimljiviji i produktivniji.

49

iiiPrilozi

50

1. Projekt Podnesen acdi voca-i za rekonstrUkcijUProstora i naBavkU oPreMe

za sPecijalizovane U^ionice vizUelniH UMetnosti U o.[. “MilUtin i draginja todorovi]”

i o.[. “vUk stefanovi] karad@i]” U kragUjevcU

51

52

53

54

55

56

57

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

75

76

77

78

79

2. fotografije sPecijalizovane U^ionice vizUelniH UMetnosti U

o.[. “MilUtin i draginja todorovi]”

80

81

izgled u~ionice preodpo~injanja radova

Hodnik, koji ce kasnijepostati deo u~ionice,

po~etak radova,

82

Postavljanje potpornegrede

zavr{eni radovi, une{en name{taj,

postavljena oprema

83

84

literatUra

[taMPani Materijali• chung H. W.: iso 9000/2000, gra|evinski standardi, Qualitass

internatoinal, Beograd, 2001• grupa autora, (zbornik radova sa me|unarodnog savetovanja likovnih

pedagoga “U~enik u svetu”, novi sad, septembar, 1969): U~enik i sredina,de~je likovno oblikovanje i oblikovanje za decu, zavod za ud`benike inastavna sredstva, Beograd, 1969

• Had`i - jovan~i} nevena: de~ji atelje i, zavod za ud`benike i nastavnasredstva, Beograd, 2000

• Had`i - jovan~i} nevena: de~ji atelje ii, zavod za ud`benike i nastavnasredstva, Beograd, 2000

• ikea 2004, alle angegebenen katalog, ikea, Wien, 2004• karlavaris Bogumil: Metodika likovnog odgoja ii, grafi~ki zavod

Hrvatske, zagreb, 1988.• karlavaris Bogumil: Metodika nastave likovnog vaspitanja, zavod za

ud`benike i nastavna sredstva, Beograd, 1989• karlavaris Bogumil: Metodika nastave likovnog vaspitanja iii, Univerzitet

Umetnosti, Beograd, 1985• karlavaris Bogumil: likovno vaspitanje, priru~nik za nastavnike, zavod za

izdavanje ud`benika srs, Beograd, 1963• karlavaris, gorgijevski, Belohlavek...: likovno vaspitanje danas, kulturni

centar, novi sad, 1971.• komisija za razvoj {kolskog programa, komisija za obrazovne oblasti,

op{e osnove {kolskog programa, Ministarstvo prosvete i sporta republikesrbije, Beograd, 2003.• normativi, slu`beni glasnik rs, Beograd, 1990

• Ministarstvo prosvete i sporta republike srbije, komisija za razvoj{kolskog programa, komisija za sedmi razred: Posebne osnove {kolskog

85

programa; sedmi razred, radni nacrt, Ministarstvo prosvete i sportarepublike srbije, Beograd, 2004.

• Ministarstvo prosvete i sporta republike srbije, komisija za prvi razred:Posebne osnove {kolskog programa za prvi rezred osnovnog obrazovanja ivaspitanja, Ministarstvo prosvete i sporta republike srbije, Beograd, 2003

• Panero julius, zelnik Martin: antropolo{ke mere i enterijer, zbirkapreporuka za standarde u projektovanju, gra|evinska knjiga, Beograd, 1990.

• tinde kova~ - cerovi} i dr.: kvalitetno obrazovanje za sve, izazovireforme obrazovanja u srbiji, Ministarstvo prosvete i sporta republike srbije,Beograd, 2004.

• tinde kova~ - cerovi}, levkov ljiljana, kvalitetno obrazovanje za sve -put ka razvijenom dru{tvu; Ministarstvo prosvete i sporta republike srbije,Beograd, 2002.

• Walsh kate Bruke: kreirenje vaspitno-obrazovnog procesa u komeu~enik ima centarlnu ulogu, drugi i tre}i razred, centar za interaktivnupedagogiju, Beograd, 2003

• Walsh kate Bruke: stvaranje sredine za u~enje usmerene na u~enika, prvirazred, centar za interaktivnu pedagogiju, Beograd, 2003

sajtovi• www.arsedge-kenedy-center.org• www.arts.ufl.com• www.artstandactivities.com• www.atozteacherstyff.com• www.babel.massart.edu• www.bartelart.com• www.bsu.edu• www.buffalostate.edu• www.center4creativeplay.org• www.childrensresourses.com• www.classroomdesignfoorum.org• www.classroom-resources.co.uk• www.cristalproducts.com• www.curry.edschool.virginia.edu• www.digital.library.uppen.edu• www.ed.gov• www.edstandards.org• www.education.caryola.com• www.getty.edu• www.goshen.edu• www.gozarks.com

86

• www.hannmfg.com• www.infed.com• www.issa.nl• www.khake.com• www.knowledgehouse.net• www.kunstler.com• www.lafource.k12.la.us• www.lazycatdesign.com• www.learner.org• www.learnnc.org• www.lessonplanspage.com• www.lib.virginia.edu• www.masec.com• www.math.ksu.edu• www.midlleschoolhub.org• www.montessori.ac.uk• www.muller.usd259.org• www.naea.com• www.naea-reston.org• www.ncacasi.org• www.nc.uk.net• www.nga.gov• www.nsead.com• www.nwrel.org• www.princetonol.com• www.questia.com• www.relnwteork.org• www.seeg.com• www.talentteachers.com• www.teachernet.com• www.teachersbookstore.net• www.teacherspot.com• www.teachervision.fen.com• www.tri-city.com• www.versatables.com• www.vmfa.state.va.us• www.vue.org

87

88