i

SMRT FAŠIZM U — SLOBODA NARODU I CIJENA DIN 10 Skupština Udruženja pomorskih luka

U Šibeniku je u ponedjeljak u Centralnog odbora Saveza sindi- dvorani Društvenog doma započe- kata pomorske privrede Duško la godišnja skupština Udruženja Vrcelj, sekretar Savezne saobra-

O R G A N S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G N A R O D A K O T A R A Š I B E N I K

pomorskih laika Jugoslavije. Po­red predstavnika poduzeća luka i skladišta Rijeke, Splita, Šibenika, Kopra, Ploča, Dubrovnika, Zeleni­ke, Zadra, Metkovića i Bara, skup­štini sudjeluje član Izvršnog vije­ća Hrvatske i narodni zastupnik Vicko Krstiulović, u ime Sekreta­rijata za saobraćaj ii veze pri Sa­veznom izvršnom vijeću Mairin Kostopeli, sekretar sekretarijata Republičkog vijeća za saobraćaj Stjepan Lamer, zatim predsjednik

čajne komore Anastazije Spasić, te predstavnioi NO-a kotara i op­ćine Šibenik.

Izvještaj o radu i problemima Udruženja, te pomorskog saobra­ćaja podnio je sekretar Udruženja pomorskih luka Veli mir Živković, a 'izvještaj nadzornog odbora Pe­tar Violić, predstavnik poduzeća Luka i skladišta .Dubrovnik-

Skupština nastavlja rad- Izvještaj s ove skupštine objavit

ćemo u slijedećem broju.

BROJ 294 — GOD. VII. ŠIBENIK, 7. SVIBNJA 1958. IZLAZI SVAKE SRIJEDE

ŠTAFETA MLADOSTITOPLO POZDRAVLJENAŠtafeta mladosti, koja je kra- profesor špiro Crnogorac, a u ime

jem prošlog mjeseca krenula sa JNA potpukovnik Božo šašić., fjenušta, stigla je u naš grad 2. Nakon što su pročitani pozdra- maja oko 13 sati' dočekana od ve- vji koji su upućeni drugu Titu iz likog broja građana, omladine i ustaničkih sela i planinara sa vr- ptonfora, Štafetnu palicu je kod ha Dinare, Glišo Kablar, predsjed- Prapatnice od naroda splitskog njk Općinskog komiteta Narodne kotara preuzeo Miloš Ziatović, ta]- omladine pročitao je pozdravno nik općinskog odbora Socijalisti- pismo omladine i naroda kninske čkog saveza SiBenik, predavši je općine drugu Titu, povodom nje- nosiooima štafete, koji su je opire- govog 66. rođendana. Uz buran nijeli do Šibenika- Na Poljani, mar- pljesak i odobravanje prisutnih

‘ šala Tita, kamo je stigla Štafeta građana, završen je doček lokal- mladosti, na počasnoj tribini nala— nih štafeta mladosti. Sutradan u- zili su se predstavnici narodne jutro Štafeta mladosti knmske op- vlasti, (političkih ii društvenih o r- čine svečano je bila ispraćena u ganizacija Šibenika, te predstavnik praivcu Drniša, gdje je bila pre­ci jrm . Svečanost su uveličale šiu dana tamošnjoj omladini, koja ju benska narodna glazba i ■ glazba je dalje proslijedila prema šibe- JRM. U ume naroda Šibenika šta- niku. fetu je pozdravio omladinac JosipGrb e 11 a a u ime JRM kapetan boj- . . . . . . .nog b rid a Radi Mrvoš- U pozdra- djelovala je u prenošenju stafet-jii , . nih palica iz raznih pravaca i po- vmm govorima om su uputu, tople ^ općine, u njima je uge_cestrtke drugu Titu za njegov b6. ko 300 omiadinaca irođendan. Nakon sto je Mirko omladinki. u Kistanjama je pri- Knežević «u 'ime nanoda siDenskog re(jen svečani doček lokalnim šta- kotara pročitao pozdravno pismo fetama kojom prigodom su pro- drugu Titu, štafetnu palicu preu- pozdravna, pisma drugu Ti-zeo je Ante Bujaš koji ju je pre- 2a njegov 66. rođendan. Doče- nio do gata »Krka«. Tui je štafet- ku' i ispraćaju štafeta prisustvo- na palica predana veslačima »Kr- vao je ogroman broj ljudi. (B.P.) ke«, koji su je prenijeli do Mar- tinske. Odatle je Štafeta mladosti krenula u pravciu Zadra. Štafetnu palicu je istog dana narodu zadar­skog kotara predao Stipe Baljkas, predsjednik. Kotarskog komiteta NOH-e Šibenik-

* * *

Prvog maja, prije 6 sati posli­je podne, pred ukrašenom tribi­nom i s obje (Strane, duž trotoara, skupilo se više od 1500 građana Knina radi dočeka štafeta mlado­sti, koje su krenule iiz ustaničkih sela Kninske krajine i sa vrha Di­nare. Točno u 6 sati sa sjeverne strane pojavili su se burno po­zdravljeni nosioci štafeta, članovi Narodne omladine, DTO »Partiza­na«, odreda izviđača i planinar­skog društva, u pratnji velikog broja članova ovih društava i or­ganizacija. Na čelu pratnje čla-

- novi »Partizana« nosili su zastave, a na začelju u skladnoj vožnji kretala se kolona biciklista.

Na tribini su nosioce štafeta dočekali predstavnioi narodne vlai- sti, političkih i društvenih orga­nizacija i JNA.

Štafetu mladosti pozdravili ;su

Omladina Kistanjske općine su-

Općinske smotre KUD u Murteru i Kistanjama

Kulturna manifestacijaNa području šibenskog kotara mještana i naroda iiz okolnih sela.

održane su prve smotre kulturno- umjetničk-ih društava. Na smotri u Kistanjama nastupila je jedna gtrupa iz Stankovaca, dok je naro­čito bio zapažen nastup kultuimo- umjetničkih družina na smotri u Murteru, koja je održana za opći­ne Vodice i Tijesno-

Veoma uspješna smotra dram­skih, folklornih i pjevačkih gru­pa, te limenih glazbi organizirana je iu Murteru- Tom prilikom na­stupilo je preko 350 izvođača, koji su oduševili više od dvije hiljade

Na smotri su nastupile limene glazbe iz Tijesnog, Vodica i Piro­ve a, te muški tamburaški zbor iz Pirovca. Murter i Pirovac bili su zastupljeni pjevačkm zborovi­ma. a Tijesno, Muter, Dubrava i Vodice folklorom- Od dramskih grupa bile su1 zapažene one iz Ti­jesnog .i Vodica- Dramska grupa iz Tijesnog izvela je »Scapenove spletke«, a u Betini je grupa iz Vodica prikazala komad »U novi život«. (EF)

Omladina kolaraU Šibeniku je 26. IV. održan sa­

stanak predsjednika i sekretara općinskih komitea ha kojem su

kulturno-zabavnom radu, ju radu raznih družina i sekcija, semina­ra, međumjesnih 1 međuopćinskih

učestvovali i predsjednik ideolo- natjecanja i slično, ško-političke komisije CK NOH-e Drug Vinko Bilić je u svom iz- Vinko Biljč, kao i predsjednik ko- laganju istakao potrebu još razno- tarskog komiteta NOH-e Stipe vrsnljeg i temeljitijeg rada s o- Bal jkas i tri pionirska rukovodioca, mladinom, a pogotovo seoskom

Predsjednici j sekretari općin- kojoj treba sistematski prići i pru­skih komiteta iznosili su uspjehe lagoditi zadatke i probleme nje- i probleme iz rada organizacija na niim potrebama u vezi poboljšanja terenu, te su naročito isticali u- poljoprivrede i novih odnosa na spjehe novog načina rada konui1- selu, otvaranjem većeg broja sek- teta po komisijama, novu organi- čija »Mladih zadrugara«, tečajeva •zaciju održavanja sastanaka, do- j seminara, kao i potrebu tješnjegbre rezultate organiziranog iđeo- loško-političkog rada, rada na lo­kalnim akcijama, pripreme u ve­zi proslave Dana mladosti, kao i o pripremama za odlazak briga-

povezivanja sa Kotarskim zadru­žnim savezom i poljoprivrednim stručnjacima. Dalje je istakao po­trebu svestranijeg rada srednjo­školske omladine u vezi novih od-

dira sa našeg kotara na autoput nosa u školi, nove organizacijeLjubljana -. Zagreb.,

Najsvečanije proslavljen Međunarodni praznik rada

rada i uloge omladine u rješava-Konstatirano je, da su na svim nju školskih problema i podlza-i n i n a m n , a k t n o m l a n A d « o l i . s ■ - . as. . • <općinama komiteti' pomlađeni, ali

da ti članovi dosta obećavaju. Na-nju kvaliteta nastave. Što se tiče radničke omladine on je ukazajo

Svečana akademija u Šibeniku Veselje u BukoviciKotarsko sindikalno vijeće je u

čast Međunarodnog praznika rada Organiziralo svečanu akademiju u Narodnom kazalištu, kojoj su, po­red brojnih građana, prisustvovali predstavnici narodne vlasti, poli­tičkih organizacija, JNA, masovnih ii društvenih organizacija, te javni i kulturni radnici.

Nakon što je zbor RKUD »Kolo« uz (pratnju vojne muzike otpjevao državnu himnu i Internacionalni, predsjednik Kotarskog sindikalnog vijeća Ivo Ninić pročitao je refe­rat o značenju 1- maja, međuna­rodnog praznika rada. U kultur-

no-umjetničkom dijelu programa 1. majai svečano član Narodnog kazališta Zvonko na području Bukovice Lepetić recitirao je »Pjesmu po- maja paljene su vatre po brdima, bjede« od J. Popovića, a potom a u Kistanjama, Đevrskama, Erve- je Majda Radić iuz klavirsku 1111511 1 drugim mjestima održane pratnjal Ivice Vučića otpjevala ne- su svečane akademije, koliko (pjesama od Birahnfcal i Tih dana priređene su i kultur- Dvoržaka- Folklorna sekcija Cen- na-umjetmcke priredbe. Tako je

dalje je zapaženo da inicijativa na potrebu življe aktivnosti u ci- kod osnovnih organizacija postoji iju povećanja produktivnosti i po- kao i periodičan rad, ali d® ne- boljšanja proizvodnje, kao i u- dostaju prostorije i opreme za ključivanje u organe upravljanjai razne vidove djelatnosti. Omladiin-' ska aktivnost se očituje na zbo­rovima birača, gdje učestvuje od 60-70 posto, zatim u lokalnim ra­dovima, gdje su postignuti vidni rezultati, kao na pr. u Skradinu, gdje je omladinai izgradila 4 ČI­

KU D »Prosvjeta« iz Kistanja iz­vela tri vesela dramska komada.

»Kolo« pod ravnanjem Stanka H g H g dok su daci škole u Ko_ oanja u * vezi proslave D anajnU -

tralnog omladinskog kulturno-u- mjetničkog društva izvela je Vrli-

i p n rn s la v lip n U J J “ » “ ‘“ IM * >-*-w v1 taomce, vršila popravke puteva. ilce. U0C1 A‘ uredila školski okoliš. U Tijesnom

se omladina obavezala da' će do­brovoljno postaviti električne stu­pove, Iskopati jame za iste, zatim dal će osnovati omladinsku ribar­sku zadrugu, U Kninu su osnova­ne komisije za rad s omladinom već razradile planove rada za ovu godinu, te će održati masovne

U Kninu brojne priredbe

Viličića otpjevao »Himnu radu« od B. Krnica i »Oj sokole« ©d D. Da- neva-

Proslave u Primoštenu, Tijesnom i Stanko vcim a

Prvomajska radost lebdjela je ske općine održano je više kultur- nad strojevima, gradilištima' i ske- n® - prosvjetnih, sportskih i za-, , .. _.v. . bavmh priredbi; kao i izleta dru-lama, koji su praznička mirovali, kvolektiva’ i pojedinaca.n® njivama, koje su obradile vri- Naročito je značajna prvomaj- jedne ruke seljaka i prožimala je ska proslava održana u Kosovu u sve ljude sve trudbenike sela i prisustvu velikog broja mještana, čano proslavio Međunarodni pragrada. Prvomajske zastave, paro'

I ove godine Primošten je sve-

ćevlću I Nuniću, izveli svoj kul­turno zabavni program.

Kulturno umjetničko društvo iz Stankovaca prikazalo je dramski komad »Veliki korak«, koji je bio lijepo primljen od posjetilaca Ki- stahja’. I sportskim inatjeoanjima obilježena je prvomajska prosla­va na području općine Kistanje.

B.P.

Vatromet u DrnišuProslava 1. maja U Drnišu zapo- j

Prvomajske zastave paro- ko;li su P°hrlili' iz svlh kosovskih znik rada; Uoči 1. maja održana je gela je vatrometom na Poljani , . , - sela, tako da se je ova proslava svečana priredba, n® kojoj su u- maršala Tita, a 'limena glazba

le i ozelenjen® priroda, činile s u __ j _________________ ________ čenici osmogodišnje škole izveli ----- -Tita,

„ . -------- -------9 B ------- ■ 9 n re tv o riU u velik« n a ro d n « zborn - uelu ' ' 1 P ai“ 'a i“u‘a“ J'= R B KUD »Božidara Adžije« izvela jskladan dekor velikom Prazniku p 160 nekoliko recitacija, a mjesna gla- kocerat.

vanje na kome su politički* ruko- zy}a je 0tsvirala svoje najnovije Prvog dana proslavevodiooi iz Knin®' održali govore, komade,. (IP) je nogometna utakmica između zdravstveni tečajevi i ' tečajeviOvom prilikom na Kosovu je odr- * * * Nairodne osmogodišnje škole i kroja i vatrogasne zaštite. Isti te-žano nekoliko uspjelih priredbi i u sel,im? općine Tijesno narod škole učenika u privredi, koja je čajevi rade i na drugim terenima,

ja n-rtcio,,!/, 1 . maj. Naročito je završena, sa rezultatom 4:3 za aii u nekim mjestima, još nisu po­

rađa.U toku ovih lijepih prvomajskih

dana u Kninu i u svim selima, knin-

odigrana

dosti., U Šibeniku će u proslavi Dana mladosti učestvovati1 25 o- snovnih organizacija sa svojim prograhnima. Omladina Prvić Še- purine dalai je n» popravku 'pute­va 2.800 dobrovoljnih radnih sati i t.d.

Nadalje je konstatirano da na čitavom terenu postoji dobar broj omiadinaca, koji su Izrazili sprem­nost da budu članovi SK. Tako će se na općini Tijesno primiti oko 30 omiadinaca u organizaciju SK, priličan broj u Stankovcima. kao i na ostalim općinama, a vršit će se i dalje prijem novih članova, u omladinsku .‘organizaciju. ^Pored navedenog, u Tijesnom i Murteru rade dvogodišnje škole za obra­zovanje seoske omladine kao i

U Oklaju razna natjecanja

sportskih takmičenja u raznim di- sve6ana proslava upriličena u Ti soipiinamai. Zapažen je li nastup jesnome. Mjesna glazba je za tučlanova kninskog DTO »Partiza­na«. Predveče je Narodno sveučili-

1. maja svečano je proslavljen i gj-e -lz Knina učesnicima, zborova-nja prikazalo jedan dokumentarniu Oklaju. Uoči tog dan® održana

je svečana akademija, kojoj je film. sudjelovao velik broj mještana.Na sam dan proslave upriličena su nagradna natjecanja. Na konjskim trka ma pobjednik je Bilandžija, a u biciklističkoj trci najbolji su bi­li A„ Džapo i I. Tošić. U trčanju najuspješniji su bili Toni Maletić i Nine Ikica, a u bacanju kugle Stanko Budanko i Jakov Čavlina. Nakon takmičenja nastavljeno je narodno veselje koje je trajalo do kasno u noć. (VS)

OTVORENJE HOTELA U SKRA­DINU

prigodu izvela dva koncerta 1 to u hotelu »Borovnik« i u Domu kulture. Nastupila je 1 folklorna grupa. Đačkog doma. koja je iz­vela nekoliko narodnih kola i ple­sova uz pratnju tamburaškog zbo­ra. (EF)

* * *Proslava 1. marja u Stankovci­

ma započela je paljenjem brojnih brijesova po okolnim brdima1. Na sam dan proslave u mjestu je o-

1. maja u Skradinu je na svečan način izvršeno otvorenje hotela u zgradi, koja je ranije bila adap- držana svečanai1 priredba, na ko­tirana. Svečanosti su, pored broJnlih jQj je pročitan referat o značenju mještana, prisustvovali i predstav- Međunarodnog praznika rada. U- nici mjesnih vlasti, (političkih i priličeno je i narodno veselje ko- društvenih organizacija te veći je je potrajalo do kasno u noć. broj izletnika iz Šibenika i okolice-. EF

školu učenika u privredi.Drugog maja (odigrana je no-

gometnal utakmica između starih i mladih nogometaša »Doška«. ko­ja je završena pobjedom starih sa 4:3.

Radni kolektivi kao i građani proveli su -rvomajske dane u iz­letima, dok su Drniš posjetili- iz­letnici iz Sinja, Splita, Zadra i Ši­benika!., (m)

OBAVIJEST REDAKCIJEZbog prvomajskih praznika o-

vaj broj lista štampan je na četi­ri stranice. Molimo čitaoce da to uvaže.

ćeli sa radom, premda se poka­zalo da oni najbolje okupljaju se­osku žensku omladinu.

Velik je odaziv seoske i sred­njoškolske omladine za saveznu radnu akciju, kao na pr. u Skra­dinu, gdje je omladina, izrazila spremnost i tražila odobrenje od CK NOH-e da na autoputu uče­stvuju sa samostalnom brigadom. Radna akcija postala je temal sa­stanaka i skupova naše omladine. Javljanje je masovno. S općine Vodice, iz 3 sela javila su se 34 omladinca, a Iz čitave općine mo­že ih ići samo 8, Liječnički kar­toni već su popunjeni 1 pregled je otpočeo. Seoska brigada našeg kotara kreće od 29. V. do 5. VI. Sva ostala omladina radit će na lokalnim akcijama, zatim na pro- učhvanj'u kongresnih materijala.

Prazničkoraspoloženje1- maj. Šibenik je okupan pro­

ljetnim samcem. Na blagom po­vjetarca! lepršaju mnogobrojne države, partijske i nacionalne zastave- Preko ulica ukusni transparenti. Veliki izlozi ukra­šeni su slikama voljenog Tita- Građani se okupljaju i s po­nosom (promatraju izložene pro­izvode naših poduzeća. Obala je u cvijeću ii zastavama- Broj­ne jedrilice režu plavu površinu.

Večer. Grad je ukrašen sv ­jetlećim parolama i petorokra- kim zvijezdama. Također i o- bližnje tvrđave- Mnoštvo naroda ozarena lica. Prazničko raspolo­ženje osjeća- se zaista na- sva­kom koraku- * * *

I u našim selima zastave, ze­lenilo ii slavoluci. U čast 1- maja organirane su svečane priredbe, na kojima su čitani referati o značenju proslave. Kultumo- umjetnička društva .i grupe iz­vodili su svoje programe pred

mnoštvom naroda- Glazbe su priredile koncerte- Učenici po­jedinih škola su svojim izved­bama uveličali proslavu. U Mur­teru je organizirana i prvomaj­ska pa-rada, u kojoj je sudjelo­valo oko 1500 građana, članova radnog kolektiva betinskog bro­dogradilišta, pripadnika JNA, đaka, članova »Partizana« i o- stalih ■ sportista- U Pirovouj je mjesna glazba izvela iprvi javni nastup. Veselje naroda u našim selima trajalo je do kasnih ve­černjih sati. * * *

Somčano ii toplo vrijeme kori­stio je veliki broj građana za iz­lete u bližu i dalju okolicu. Naj­više izletnika provelo je praz­ničke dane na slapovima Krke. Mnogi građani posjetili su §u- bićevac, Mandalinu, Rokić i Mar- tinsku- Neki su proveli praznik na ribanju- Na svim mjestima, gdje su se zadržavali izletnici, čula se pjesma raspoloženog naroda koji je slavio Međuna­rodni praznik rada.

Strana 2 »ŠIBENSKI LIST« LL Srijeda. 7. svibnja ,1958.I

Godišnja skupština Trgovinske komore

Skladišni prostor, kadrovi i nagrađivanje-istaknuto

kao glavni problemiU ponedjeljak 28. travnja odr- Predstavnici pojedinih trgova-

žana je u Šibeniku šesta glavna čklh poduzeća isticali su da se na godišnja skupština Trgovinske ko- našem području nimalo ili veoma more kotara Šibenik. Osim dele- malo ulaže za izgradnju neophod- gata članica ove komore, skupšbi- nog skladišnog prostora, što je o- ni su prisustvovali potpredsjednik snovni preduslov za dobro i kul- NO-a kotare; Šibenik Miro Kuhač, tumo trgovanje, za proširenje a- predsjednik Zadružnog saveza ko- sortimana robe, za čuvanje robe i tara i narodni zastupnik ing. Zvo- smanjenje kala. Međutim, mogao ne Jurišić, predstavnik Republičke se steći dojam, da bi netko drugi trgovinske komore i drugi gosti, trebao ulagati sredstva za pobolj-

U izvještaju, a 1 u diskusiji na- sanje tehničkih i materijalnih u- ročito, kao osnovni problemi una- slova trgovanja. To mišljenje je predenja i razvijanja prometa ro- čak potkrepljeno pokazateljima, be na području kotara Šibenik, a koji su priloženi izvještaju pred- posebno u većim trgovačkim'i pri*- sjednika Trgovinske komore, a po vrednim centrima Šibenika, i Kni- kojima se vidi, kako je to, uosta- aa, istaknuto je pomanjkanje pri- lom, i u diskusiji naglašeno, da je kladnog skladišnog prostora i ne- veći broj trgovačkih poduzeća za- ravnomjerno ufedizanje kvalifici- horavljao da osigura sredstva za ranog stručnog kadra* investicione fondove i samostalno________ . raspolaganje u svrhu unapređe­

nja trgovine, već je veći dio do- D rnolouo flono V 9trnn9 til/9 biti dijelio kao višak fonda plaća. l lU o ld id Udlld VdllUljddlVd Tako se dogodilo dai je nekoliko

2., svibnja prigodom Dana va- poduzeća u toku 1957. godine di- trogastva održana je svečana pro- jelilo od 3 do 6 plaća, nekoliko slava u Primoštenu, kojoj su pri- poduzeća 6 do 8 plaća, a( jedno sustvovali članovi DVD-a Šibenik, kninsko trgovačko poduzeće podi- Primošten i iz DVD Ražine, U i- P^šle godine ni manjeme Kotarskog saveza Šibenik pri- n* v‘®e nego 11 plaća., Treba na- sutne članove 1 uzvanike pozdra- pomenuti, cLa je tome djelomičan vio je Ferdo Krajina, koji je izvr- uzrok i neriješen sistem nagrađi- šio zakletvu članova,. Tom prili- vania 1 premiranja, ali to ne o- kom podijeljene su svjedodžbe Pravdava takove pojave, članovima društava Ražine 1 Pri- Osim primjedaba na raspodjelu mošten koji su nedavno položili prihoda i viška, dobiti, diskutanti ispit za ispitane vatrogasce. su stavili primjedbe i na politiku

U ime općinskeg NO-a prisutne cijena. Izneseni su konkretni pri­je pozdravio Ignacije Ercegović, mjeri kako trgovačka poduzeća o- koji je DVD-u Priniošten predao sigunavaju za sebe prevelike mar- zastavu. Svečanosti su prisustvo- že na konjuktumim artiklima', a vali mještani Primoštena i mjesna 23 umirenje svoje savjesti i jav- glazba* nog mišljenja smanjuju marže na

Ovo mlado društvo pokazalo je nekonjuktumim artiklima, dosada veliki napredak, zahvalju- Veoma je pozitivno u prošlogo- jući punom razumijevanju i po- dišnjem radu Trgovinske komore moći općinskih i mjesnih vlasti.' kao orgenai i trgovačkih poduzeća

Istog danai šibenski i primo- kao članica, da su znatnom pa- štenski vatrogasci posjetili su žnjom obratili uzdizanju stručnih svoje drugove u Trogiru. kadrova i kulturnom posluživanju

________ u trgovinama. Zai 1958. godinu taaktivnost bit će još povećana za-

DVA PREDAVANJA U KISTA- hvaljujući većem ulaganju za NJAMA stručne tečajeve i seminare. Isto

-U kino sali u Kistanjama na- tako izvještaj predsjednika ko- rodni heroj pukovnik Obrad Egić more, a i diskutanti na ovoj go- održao je predavanje »O borba- dišnjoj skupštini, imali su prilike ma na Sutjesci«. Velik broj slušat- kazati i mnogo pohvalnoga na ra- laca. koji su do posljednjeg mje- dun unapređenja trgovine na na­sla ispunili dvoranu, pažljivo su ®em području, a naročito u Šibe- pratili izlaganje predavača koji je n*ku.i sam učestvovao u tim borbama.. Godišnja skupština Trgovinske

Za rezervne oficire sa podru- komore izabrala je novi upravni čja kistanjske općine »O razvitku odbor, a za predsjednika Komore atomske energije i njenom djelo- ponovno je izabran Nikica Zani- vanju« održao je predavanje ma- nović, direktor poduzeća »Sabi- jor JNA Božić. rač«. (b)

NOVI PLATNI SISTEM U ZADRUGAMA

Skradin

Iz Općinskog komiteta NOH-e Šibenik

Osnovane komisijeNa sastanku novoizabranog Op­

ćinskog komiteta Narodne omladi­ne Šibenik donijet je plan rada za ovu godinu Da bi se on pravilno odvijao, izabrane su komisije sa zadatkom da vode brigu, što i ka­ko se radi u organizacijama na selu i u gradu. Osnovana je komi­sija zai ideološko - političko uzdi­zanje, zatjm komisija za organiza­ciona pitanja, za Ferijalni savez i izviđačke organizacije, komisija za fizički odgoj omladine i druge.

Možda ništa nije tako teško i osjetljivo u jednoj privrednoj or­ganizaciji nego što je to pitanje platnog sistema koji ujedno zna­či pravednu i pravilnu nagradu za rad i simulans za povećanje pro­duktivnosti rada. Takav je Slučaj i sa platnim sistemom u poljopri­vrednim zadrugama. ,

Dosadašnja iskustva mogu do­bro da posluže prilikom uvođenja novog platnog sistema. Sigurno je da je dosadašnji način plaćanja radnjka i službenika u zadruga­ma djelovao destimulativno. Fik­sne piaće to same po sebi ukazu­ju. Ali, nije dovoljno samo to kon­statirati.

Iz prakse mogu se navesti mno­gi primjeri koji opravdavaju na­stojanja da sp prestane sa fiksnim plaćanjem u nek;m zadružnim or­ganizacijama.. To više nije ni pi­tanje Slobodne ocjene same pri­vredne organizacije. Nov način u- tvrđivanja prihoda ii njegove ra­spodjele tražj bakaiv odnos, da se više ne pojavljuje plaća, kao fik­sna stavka, kao promjenjeni oblik najamnine, već nakon što se pod­mire društvene obaveze sama pri­vredna organizacija utvrđuje od­nos onoga dijela dohotka koji se upotrebljava za lične dohotke i za sredstva fondova zadruge, ko­ja služe1 za reprodukciju. Dakle, to je, postovljeno tako, da pod- stiče samu privrednu organizaciju i njen radni kolektiv, a time i svakog pojedinca, da njegov do­hodak upravo o tome ovisi koliki će biti dohodak koji privrednoj organizaciji Ostaje na raspolaga­nje za raspodjelu. Gubi se time i

posljednja mogućnost, da se vrši plaćanje i po cijenu, gubitka za­druge. Isplate se i*iogu vršiti na ime plaća samo u. okvirima‘ostva­renih sredstava. A unutar -tih o- kviira sada i u zadrugama utvrđu­ju se tarifni stavovi. Možda je jedna od pozitivnih strana i Za­kona o radnim odnosima što on u cijelosti važi 1 za zadružne orga­nizacije i njih uvodi u to, dai pra­ve tarifne pravilnike. Sve do sada zadruge su upotrebljavale u regu­liranju plaća kolektivne i pojedi­načne ugovore. Sama ta činjenica upućivala; je nai konstataciju, da sa jedne strane stoji uprava, za­druge kao predstavnik zadrugara, a s druge strane kolektiv, koji se u. stvari pogađa s upravom zadru­ge o visini plaća., To je bilo, done­kle, uvjetovano načinom upravlja­nja zadrugom. Međutim, sada ka­da se u upravljanje zadrugom, an­gažiraju i ljudi jz radnog kolekti­va, ostavlja se baš njima, i uprav­nom odboru, da donose vlastiti ta ­rifni pravilnik.

To je korak naprijed u razvit­ku zadruga. Ali, jedna specifič­nost, nalaže da se prilikom utvr­đivanja tarifnih stavki 1 donoše­nja tarifnog pravilniku, ima po­sebno u vidu. Zadruge posluju kao . organizacije sa više djelatno­sti. Potrebno je sada da u tome pomogne i sama organizacija knjigovodstva, koja može b iti, sa­mo tako postavljena, da daje to­čan pregled rada \ uspjeha svake od djelatnosti sa kojima se za-

tema evidencija, da su . neki ne­rentabilni pogoni prikazivani kao rentabilni.,i .obratno. To,se naroči­to događa u tendenciji da se za- držaju neki, Ugostiteljski objekti, koji nisu niti korisni za zadrugu. Oni su u većini- slučajeva samo izvor gubitaka za zadrugu,.i mo­gućnost,-da se-nepotrebno stvara­ju i uvećavaju putni troškovi. Prema tome o pravilnoj unutra­šnjoj knjigovodstvenoj evidenciji ovisi i pravilno nagrađivanje, jer bilo bi u svakom slučaju proma­šena stvar, da, se neki pogoni fik­tivnim dobitkom stavljaju u po­ložaj, kao da ostvaruju pun o- sobni dohodak.

Novi platni sistem koji se . mo­ra uvesti u zadrugama, zahtijeva već sad da se na tom e. angažira­ju sve snage u zadrugama i.d ru ­gim organizacijama, koje su od­govorne za, rad i ..napredak-zadru­ga. U tome radu treba se držati načelnih postavki našeg privred­nog sistema i socijalističkog prin­cipa nagrađivanja: prema radu.. U •krajnjoj liniji > baš. o .tome .se i ra­di, da svatko dobije prema svome radu. Da bi se, to,moglo provesti, nužno je potrebno da s e , usklade neki odnosi unutar zadruga* kao što je .pitanje obračunskih . jedini­ca, njihove evidencije po elemen­tima raspodjele ukupnog prihoda I drugo.

Iako je naglašeno; u početku, da te - stvari ne treba postavl jati • ta­ko da u pogledu stimulansa za rad bude -primaran princip svije-druga bavi. Nije rijedak slučalj u

dosadašnjoj praksi baš zato, š to .sti, ipak treba naglasiti, da orga- nije bila pravilno postavljena;: in- nizacije SK na , selu. i drugi, poli-

Veliki marš šibenskih izviđača i planinkitički ii društveni .faktori ..trebaju na tome raditi, da političkim u- tjecajem uklone i jednu 1 drugu krajnost. Naime, svako postavlja­nje tarifnih stavki ispod određe­nog . životnog minimuma Hi ..svako povišenje. tarifnih stavki iznad

Na svoj veliki marš »Tragom I. proleterske brigade« odred izviđa­ča i planinki »Šibenik« krenut će iz mjesta Rudo, odakle je prije 17 godina i I. proleterska brigada po naređenju Vrhovnog komandanta druga Tita krenula na put pobjeda i slave.

Idući ratnim putevima I. prole­terske brigade odred marša će u- pozhati niz manjih mjesta za koja su vezani značajniji događaji iz Oslobodilačkog rata. T,o su Rudo, zatim Foča, grad u kojem je dugo boravio Vrhovni štab radeći na daljnjem jačanju j razvijanju o- slobodilačke borbe, Kalinovik, po­znato mjesto iz mnogih ofenziva, Sarajevo u kome su partizanske jedinice palile neprijateljske avio­ne na aerodromu Rajlovac, Han Pi­jesak i’ Vlasenfca, i druga.

Slijedeći trag proletera, učesnici

marša vidjet će neposredno i one krajeve naše zemlje, gdje su se odigrale najznačajnije ' i najteže bitke u oslobodilačkoj borbi naro­da Jugoslavije., Vidjet će visoravan Vučevo i gorostasni Maglić u čijoj je sjenci oslobodilačka vojska vo­dila teške borbe odbijajući napade sa svih strana i pripremajući se za odlučan proboj u V. ofanzivi. U dolini Sutjeske i po bespućima, Ze- lengore oživjet će pred učesnici­ma m arša. najslavniji dani naše prošlosti. Tu leže vis Borovno, Po­pov Most i Tjentište, gdje će se odred zaustaviti na proslavi 15-go- dišnjice borbi na Sutjesci, Milin- klade, Vrbničke Kolibe, Crno jeze­ro i masiv Bilanovac, — historij­ska mjesta kuda su prošli borci I. proleterske brigade ostavljajući i- za sebe bezimene grobove i crve,— n° traci ove krvi, krvi iz koje je nikla sloboda.

kao znak da zemlja ne zaboravlja one kojima duguje,za svoje oslo­bođenje i sretniju budućnost.

Svoju veliku ljubav prema na­rodu i njegovoj borbi, .prema juna­cima Oslobodilačkog rata, pokazat će izviđači i planinke, brđani i br- đanke učesnici marša, obilaskom svih spomenika iz rata. Na tragu maršal leže neka značajna mjesta iz naše ranije prošlosti kao što sU stari srednjevjekovni gradovi kod Borovna u dolini Sutjeske, kod Zvornika i drugi, koji također predstavljaju značajne momente iz naše duge i teške historije i koji pokazuju da nikad u ovoj zemlji nije prestala pjesma o slobodi.

Goran Skoče

-mogućnosti i 'Stvarnog rada u po­gledu 'visine ostvarenog dohotka djeluju na razvitak organizacije

-destimulativno.Prema tome, društvena-, socija­

listička svijest tu se, može pojavi­ti itekako kao važan podsticaj i društveni regulator, da se skladno odvijaju • odnosi unutar -jedne or­ganizacije i da. se postigne-mak­simalna moguća produktivnost ra­da.

To .je danas, više nego ikada.-po­trebno u zadrugama.

Ante Deković

„0 kako suČesto se naslađujemo slušajući

tonove ove lijepe ipjesme. Rijetki su ljudi koji se prema pojmu maj­ke odnose hladno ili negativno I čitavo ljudsko društvo uvijek je visoko cijenilo majku; od primitiv­nih plemena za vrijeme matrijar­hata do naših dana, kad je briga za ženu — majku postala, jedna od prvih briga društva.

Nisu to ljudi činili samo iz o- sjećaja i (poštivanja. U osnovi to­ga ponašanja leže mnogo dublji i konkretniji motivi. Teška odrica­nja, beskrajne brige, obilna ljubav te često bolovi i suze uvjet su op­stanka ljudskog društva, kultur­nog ljudskog društva. Prve godine od rođenja do školskog doba je vrijeme u kojem čovjek dobija svoj fizički i psihički l‘k, a dužnost je majke i samo majke da nam ga dade. Sva kasnija nadgradnja i školovanje samo siui nastavak i produženje na temeljima, koje je svojim odgojem postavila majka. Budu li ovi trošni ii nesolidni, dru­štvo će to negdje osjetiti. Mnoge iskrivljene i nestabilne- ličnosti, koje susrećemo u društvu, najče­šće su to svoje ponašanje stekle u ranoj mladosti i ponijele u život kao balast. Ljudi su općenito sklo­ni radom smatrati onaj posao koji se obavlja u tvornici ili u polju. Rad na odgoju djece mnogo je va­žniji i rijetko ga unose u »radni staž« Ili se plaćaju »prekovreme­ni satovi«- Društvo ostaje vje­čiti dužnik ovih odgovornih i teš­kih trudbenika.

Treba se toga sjetiti, makar sa­mo o praznicima, jer ima dobar broj onih koje su otrgnute od sve­čanih zgoda i kojima bi trebalo priuštiti malo više lijepoga u ži­votu. Sjetimo se samo kako i u našim mnogim selima ima nepi­sanih zakona po kojima žena- majka ima na brizi svu silu pošlo-

lijepe sve m 99

§ 9 e

Žene iz Radašinovaca prenose vodu za piće iz velike daljineva. Donositi drva iz šume na leđi­ma, ponekad na kilometre daleko — posao je žene. Voda, koja je potrebna > djeci i mužu i stoci i kući opet je isključiva briga žene. Kad sam prije nekoliko dana raz- govorao sa ženamas jednog sela stankovačke opć'ne i pitao ih za­što se ne pokrene pitanje izgrad­nje bunara, kolji bi bio bliži (sa­dašnji je udaljen oko 3 km) da o- ne ne bi morale ovako naporno prenašati vodu, jedna od njih je reklo: »Bilo je o tome govora, neki su htjeli da se gradi a neki ne. — Što ćemo mi raditi za po- lakšicu ženama — kazali su».

Nije samo voda i drva. Ovce, živina, rad u polju, kuhanje i drugi poslovi čekaju ženu. Za njen rad na

odgoju djece trebalo bi ijoj više znanja j vremena-, I nije to sve bez posljedica. Tamo, gdje je naj­više trebamo, ona najprije popu­sti, zanemaruje se rad oko djece I jedan dio posljedica toga može se odmah vidjeti. Drugi dio tih propusta rezultirat će kao nesi­gurnost u društvu, kao nepovje­renje, strah ili koji drugi oblik i- skrivljenog ponašanja u odrasloj dobi.

Ostatke tih krivih gledanija na dužnosti žene treba brže i radi­kalnije otklanjati- Ti nepisani za­koni još uvijek kao mora pritišću mnoge majke, nagrizaju njihovo zdravlje, a životnu radost pret­varaju u Znoj. K.

U toku marša. gdred će prijeći i preko dvije, iz Narodnooslobodi1- lačke borbe poznate planine — Treskavicu i Bjelašnicu, preko ko­jih su u teškim okršajima mnogih ofanzjva, a naročito u Četvrtoj, prelazili i borci proleterskih bri­gada.

Nastavljajući put odred marša popst će se na Igman. To je sim­bol izdržljivost: i neuništivosti jed­nog naroda kao jedna od njenih najsvjetlijih stranica, jer su preko njega prošli borci I. proleterske brigade u maršu, kakvog ne pozna­je svijet, u maršu gdje su svijest i volja' savladali hladnoću, umor, glad i neprijatelja. Na obalama Ne­retve učesnici marša evocirat će sjećanja na herojske dane IV. o- fsnzive kada su brigade NOV-e probile obruč od željeza i stijenja, te nastavili, put ka. konačnoj po­bjedi. Tu, kraj nemirne Neretve sjetit će se oni još jednom slavne bitke za ranjenike i osjetiti u du­bini svoje duše kako je velika ide­ja drug-arstvai i solidarnosti u bor­bi, koja je . prožimala svakog bor­ca i rukovodioce.

Na kosama i u šumama Roma- nije mladi učesnici marša slušat će priče i legende o starim i novim junacima, ’o Starcu Vujadinu i Slaviši — Čiči Romanljskom, koji su, iako ih dijele vjekovi, kovali zajedničko djelo — slobodu.- Uče­snici će obići i mjesta gdje su u zajednici s ostalim borcima i bor­ci iz Vojvodine uništavali zajed­ničkog neprijatelja i kovali brat­stvo i jedinstvo našeg naroda, naj­ljepšu tekovinu Revolucije. Na br­du Kiku, kod Vlasenice, sjetit će se učesnioi marša, kako su njihovi očevi i braća, ne štedeći sebe iz­garali u plamenu Revolucije. U na­rodu oko Sarajeva, Šehovića, Zvor­nika i drugih mjesta u Bosni, živi sjećanje na hrabre Vojvođane od kojih sU mnogi ostali da leže ce­mentirajući svojom krvlju nera- zrušivu vezu i jedinstvo naroda Jugoslavije.* Veliki trenuci' marša bit će o- davanje počasti herojima palim u ratu. Na njihovim grobovima u do­lini Sutjeske i na drugim mjesti­ma odjeknut će počasni plotuni

izvozniVišnja je izralzito naša samo­

rodna voćKa," koju su još pozna­vali prastanovnici Dalmacije prije nekoliko tisuća, godina.

Poznati Sibenčanin Robert Visi- ani, profesor botanike na univer­zitetu u Padovi, (1850. g.) tvrdi, da je maraska. jedna od najstari­jih Diljaka. koja se uzgaja, u . Dal­maciji (Prunus marasca ad sepes et margines agrorum cicca, Dern.s et tota Daimazja antiquitus coli- tur).

Višnja se uzgaja • u -mnogim, me­diteranskim i dalekim zemljama (SSSR, Engleska, Japan), ali sve vrste uzgojene izvan Dalmacije, daleko zaostaju za našom mara­skom po kvaliteti, mirisu i aromi ploda.

Za vrijeme talijanske okupacije Zadra* Ministarstvo poljoprivrede u Rimu je u više navrata nasto­jalo da se naša maraska razmno- ži u Italjji i na taj način oslobo­di uvozai sirovine iz Jugoslavije. Naime, tvornice likera u Zadru trošile su godišnje preko 200 to­na svježih . marasaka, pa su se provodili svestrani pokusi da se maraska proširi u Italiji, Među­tim, svi ti pokušaji za koje je u- loženo preko 50 milijuna tadašnjih dinara, nisu dali rezultata, jer maraska uzgojena u Italiji ili u bi­lo kojem drugom kraju, ne posje­duje ona specifična svojstva, ko­ja 'ima kada se uzgaja u Dalma­ciji.,

Pored ovog, tako reći monopo- ljstičkog položaja, prednost uz­goja maraske je u tome, što ne postavlja velike zahtjeve u pogle­du agrotehnike i tla, što redovito rodi i što postoje velike moguđno- si plasmana na strana tržišta.

Prije rata samo jedna trećina" proizvodnje maraske se je trošila u zemlji, dok su se ostale količi­ne izvozile u Italiju i SAD.

Nakon oslobođenja, tek 1950. godine, dolazi do nešto većeg iz­voza. Već slijedeće godine se na- glo povećava za 14 puta. U 1955. god. vrijednost izvoza je • iznosio 231.431.000 deviznih dinara.

Maraska -se izvozi u desetak -ze­malja i to u obliku, , pulpe, vjšnje- vog soka ili kao- suha maraska., Na svjetskom tržištu pulpa - se plaća 260, višnjev (Sok 320, a suha, ma­raska oko 600 dolara , po toni..Na svjetskom tržištu dalmatin­

skoj maraski najviše konkurira španjolska, višnja, ali ne po kva­liteti , ploda* koji ,je znatno slabi­ji, hego u pogledu bolje prerade

, i ,načina .otpreme.Veliku štetnost renomeu naše

maraske nanosi crvljivost- plodo­va, slab način , konzerviranja, a često i patvorenje robe. Danas postoje efikasni načini , suzbijanja štetnika, pa ne postoje - ni kakove poteškoće da se smišljenom zašti­tom spriječe veliki gubici.

S obzirom na -veliku potražnju maraske u inozemstvu, stabilnost cijena,, i mogućnost izvoza,.-naro­čito u SAD, ,u interesu je.proizvo­đača i naše privrede da, se nje­nom uzgoju posveti' najveća, pa­žnja.

Za proširenje maraske > u šiben­skom kotaru postoje vrlo , povolj­ni agroekološki uvjeti, a otkupne cijene u svakom slučaju predsta­vljaju dobar stimulans za poveća­nje proizvodnje. .

Te okolnosti su utjecale da ,je broj stabala marasaka u stalnom porastu. Dok je 1952. bilo svega 45.000 stabala, danas se računa da ih imai preko 200.000. Osobito je značajna inicijativa, nekih za­druga koje zadnjih godina . podi­žu veće nasade marasaka na, op­ćenarodnoj imovini, što-će znatno utjecati ne samo na povećanje proizvodnje nego i pridonijeti' ja­čanju zadružnih fondova. Ovu ak­tivnost trebalo bi dalje .razvijati i proširiti je na, individualne proi­zvođače putem kooperacije, bilo d a . se radi o novoj sadnji ili pak o njezi j zaštiti postojećih staba­la.

U tom pravcu su već podu2ete mjere od strane Zadružnog po­slovnog • saveza u Šibeniku; pa se rezultati, tih akcija talogu očeki­vati još u ovoj' godini. T.

»ŠIBENSKI LIST* Strana) 3Sjtieda^J^jsvibnJa^MSfS,

acnlnsfm ftroiilfiaRed je da se selo složiKovačiĆ je blizu Knin«. Znatan

dio mještana u stalnom je kon­taktu s gradom. To je pridonijelo, da ovi ljudi imaju smisla za mno­ge. korisne akcije, a imaju snage i da ih . zrelo rješavaju. Pa ipak u Kovačiću se javljaju pojave koje ne bi trebale imati mjesta u na­šem vremenu i ovakovoj situaciji. A .kako.to izgleda, najbolje se viw di na primjeru oko podizanja no­ve, školske zgrade. Taj problem je star i vuče se već odavno, prola­zio je kroz razne faze i vrtio se u i ćorsokaku do današnjih dana* 1.

Kovačtć tiema ptjkfadne škol­ske zgrade. Ono što ima1, nalazi' se u privatnoj kući i ne odgovara. Tokom godina privatne zgrade su se mijenjale, a problem se nije rješavao*. Istina, neko vrijeme škola, je tadila u prostorijama bivše učiteljske škole iz koje se moralo iseliti liz objektivnih ra­zloga. Danas školai radi opet na dva- mjesta; Dijelom u privatnoj zgradi,' dijelom u bivšoj preparan­diji, No, sve su ' to ‘provizorna rje­šenja;

Dugo godina ljudi su se dogo­varali, stvarali odluke o potrebi zidanja nove školske zgrade. Sva­ki: put je . izgledalo, da će problem biti > riješen.! Ali želje i> dobre na- mjere redovito su se razbijale kad se postavljalo pitanje izbora tere­na i ‘lokacije zgrade. Izbijala je u- skogrudnost 1 borba između zase- oka. Centar sela imao je stotinu tumačenja 1 verzija, U obzir su dolazili razni' tereni, općenarodne imovine i privatni. Čak je bilo po­nuda darovanja privatnog zemlji­šta!,' samo da se pitanje konačno riješi. Ali zbog »udaljenosti«, re­cimo. 20-50, ili; 100 metara izbijala su neslaganja i razbijala: namjeru ljudi dobre volje. Selo se nije mo­glo-složiti, I tako do nedavne naj­novije akcije, koja je nagovješta­vala konačno rješenje problema. Zbor birača! je zaključio. Teren je odabran. Birači pristali-i na samo­ćo prinos. U svim pltanjim«’ kao da je bila- postignuta suglasnost. Na temelju toga. NO općine na! sjed­nici općinskog vijeća odobrio je zaključke zbora, birača! u Kovači­ću. .Međutim, kad se prišlo kon­kretnoj akciji i pripremnim rado­vima zai izgradnju školske zgrade na Krstačama (opet su se isprije-

PRIREDBA U STRMICIProšle nedjelje 20. IV. o. god,

u Strmlci je gostovao omladinski aktiv iz Golubića, gdje' je prika­zao kraći' program. U programu je sudjelovala: '•dramska i folklomal sekcija; kalo i tamburaški zbor. Pod rukovodstvom prosvjetnih radnika program je bio dobro pri­premljen 1 izveden, zai što su do­bili priznanje od publike povolj­nom kritikom. Ovaj omladinski aktiv pripremat se i za općinsku smotru, gdje. se očekuje puno od njega, jer se ubraja među aktiv­niju- omladinu na području knin­ske općine. U njihovom domu sva­ke nedjelje se nađe puna sala mladića i djevojaka iz susjednih selai Žagrovića i Vrpolja, gdje se skupa s omladinom Golubića za­bavljaju. (M.M.)

IZ MATIČNOG UREDA ROĐENI

Nedjeljko, sin Ante i Anđe Bla- žević; Dušanka, kći Đure i Bosiljke Vučak;. Zvonko, sin Bože i Pere Vuletlć; Josip, sin Bože i Boje Vu- čenilov'ć-Šuinunović; Ana, kći Lu­ke-i Pere Plazanić; Anica, kći Lju­bice Vuković; Bosiljka; kći Krste i Anice Dragić; Braniči ca, kći Draga i Josipe Horvat; Ljiljana, kći Mom­čila 1 Anđe Mfzdrak; Marta, kći Ni­kole i Marte Dmftrogić; Nikica, sin Boška 1 Jovanka Šeat; Mirjana, kći Marka i Save Petrović; Jadranka, kći Ilije Đurđi je Mizdrak; Manin- ko, sin Jove i Jelisavke Zoroja; Anka, kći Ivana i Anke Anić Ivi- čić; Mira, kći Petra i Milice Vuko­vić; Jovo, sin Đure i Marije Vuk- mirović; Vere, kći Mirka 1 Mare Grublć; Rajko, sin Petra ii Dragi- n'je Nonković; Dušan, sin Nikole i Marije Njegić; Dušanlka, kći Petra i.Ruže Utržen; Slavica, kći Markai Marije Anić Kaliger i Mirjana, kći Nikole i Slobodanke Rašković.

VJENČANIčaćlć Ante, zemljoradnik — Gr-

gić Ana, domaćica.UMRLI

Dmitrović Marta ž. Nikole, stara 44 god.; Dondur Gojko Jandrije, star 6 god.; Aralica Jele ud- Miče, stara 98 god.; Marlć Milica ud. An- tonije. stara 70 god. i Novafcović Stevan-Boško Petra, star 31 god-

čile stare nesuglasice, s razlikom, da se jedan dio sela> prihvatio o- baveza i zaduženja, dok ostali ve­ćinom stoje po strani, kao da se ne nađi za njihovo selo i za svu djecu. U dva navrata bio je orga­niziran dobrovoljni rad. S pje­smom i pod zastavom se išlo na kopanje sadre i na gradilište je dovezeno oko 100 kubika ovog materijala. Još treba pribaviti pi­jeska i kamena, a kako bi to lak­še išlo da je selio kompaktno i da se ne pravi pitanje, da li će škol­ska zgrada biti udaljena dvije tri stotine metara od centra sela ili ne. Ima li smisla od toga stvarati problem, kad nije moguće dove­sti školu pred svaki zaseok. Tu tre­ba širine i više razumijevanja. Red je da se selo složi 1 da od­baci smetnje koje usporavaju na­predak i da se zajedničkim sna­gama konačno ovaj lako rješivi problem okonča; tim više što še, pored školske zgrade i učiteljskih stanova uz školu, namjerava iz­graditi društvena sala, koja je KoMbčSću itekako: potrebna.

Zahvaljujući blagoj, zimi, rado­vi na izgradnji pruge Knin-Zadar na prvoj dionic od Knina, gdje radove izvodi Željezničko građev­no poduzeće Sarajevo, nisu preki­dani i zato dobro napreduju.

Prvi tunel dug 186 m u kanjo­nu Krke, a koji spada pod ovu di­onicu ubraja! se h teže radove. Gornji dio je prokopan i posta­vljene skele koje će omogućiti rad na koptafiju donjeg dijela, i njegovom proširenju. Svakodnev­no kanjonom Krke odjekuju mi­ne, koje ruše kubike stijena: i kr­če put novoj željezničkoj trasi,

M A L A K R O N IK AGRADNJA PRISTANIŠTA U KA-

PRIJUPrije nekoliko dana u Kapriju su

započeli radovi na gradnji prista­ništa; Zai te radove uprava po­morstva osigurala je potrebnu ko­ličinu cementa. Ukoliko budu do­zvoljavale vremenske prilike, ra­dovi će biti potpuno završeni do kraja ovoga mjeseca:. Sve radove dobrovoljno izvode mještani.

JV

OPSEŽNI RADOVI NA ELEKTRIFI­KACIJI SELA

Stanovnici Krapnja i Brodarice aktivno sudjeluju na dovođenju struje u selo. Veliku pomoć pru­žila je poljoprivredna zadruge*. Već su završeni izvjesni radovi. Podignuta su trafostanice; jedna na Brodarici a druga u Krapnju, a između kopna i otoka postavljen je podvodni kabel Predviđa se da će Krapanj: bit osvjetljen do Pa­na Republike. (JR)

VIŠE BRIGE ZA ŠKOLSKE ZA­DRUGE U KRAPNJU

U Krapnju postoje dvije škol­ske zgrade, koje ni u kojem slu­čaju ne odgovaraju potrebama školstva). Jedna od njih se nalazi u veoma trošnom stanju, tako da održavanje redovne nastave dola­zi u pitanje. Bilo bi potrebno čim prije pristupfžti njihovom uređe­nju. (JR)

RAD NARODNE OMLADINE U GREBAŠTICI

U Grebaštici je održana konfe­rencija Narodne omladine, kojom prilikom, je analiziran rad te or­ganizacije u proteklim godinama. Za dosadašnju neaktivnost kritici je podvrgnuto omladinsko ruko­vodstvo. Na konferenciji se omla­dina upoznala s ovogodišnjom sa­veznom akcijom — gradnjom au­toputa Ljubljana - Zagreb. Na kra­ju je izabrano novo rukovodstvo koje je izrazilo volju da se ubudu­će pojača aktivnost ove organiza­cije.! (MP)

SELO BEZ ŠTAMPEGrebaštica se ubraja među rijet-

kal sela na kotaru gdje ne dolazi ni jedan primjerak dnevne štam­pe. Osim mjesnih učitelja, niti je­dan stanovnik sela n ije . pretplaćen ni na jedan list. O tom pitanju nitko ne vodi računa; pa čak ni seoski Odbor SSRN. (MP)

ZBOROVANJE PLANINARA DAL­MACIJE NA DINARI

Nedavno su planinari Dalmaci­je, članovi planinarskih društava »Mosor«, »Kozjak«, »Split«,. »Ka­menar« — Šibenik, »Dinara« — Knin u prisustvu dva) člana Save­za planinarskih društava Hrvat­ske održali dvodnevno zborova- nje na Dinari, kojem je ukupno prisustvovalo 50 planinara i pla­ninki. I ovlom prilikom planinari Dalmacije izmjenili su mišljenje o daljnjem razvijanju i unapre­đenju planinarstva na ovom po­dručju.

IZVEDBA »N1KOLETINE BUR- SAČA«

Članovi humoristične scene Na­rodnog kazališta iz Sarajeva go­stovali su u Kninu 29., aprila i na pozornici Doma JNA izveli ko­mediju Branka čopića »Nikoletinu Bursać«. Nastupilo je 36 izvođača,

PREDAVANJE PROFESORA RUDI SUPEKA

Prošlih dana na matineji Na­rodnog sveučilišta u Kninu, sve­učilišni profesor iz Zagreba Rudi Supek održao je predavanje d temi »Ljubav i prijateljstvo«.

napredujukoja će vijugati živopisnim ka­njonom.

Radovi: na mostu preko ceste., i mlinske vode dobro napreduju. Izvršeno je fundiranje i postavlja se pilotaža;

Tezi dio posla predstavljaju ra­dovi nai mostu preko rijeke Buti- žnice, a na kojem se mjestu ra­dovi ne izvode. Ispitivanje terena na mjestu gdje treba biti most pokazalo je teškoću gradnje zbog mekanog terena.

Radovi na ulazu u kninsku sta­nicu odvijaju se punim tempom. Prokopan je usjek do mosta pre­ko kojeg vodi glavna cesta za Bosansko Grahovo i Sinj. Obližnje zgrade su porušene, kad je trasi­rana pruga. Postepeno se ruši i potporni zid pruge Split-Zagreb. Naskoro će doći i do rušenja mo­sta, Saobraćaj će se odvijati pre­ko pomoćnog, čija je konstrukci­ja već postavljena. (MM)

Priredba u SiverićuU prepunoj dvorani Doma kul­

ture u Siveriću članovi Centralnog omladinskog kulturno - . umjet­ničkog društva fe Šibenika izveli su priredbu.. Program se sastojao od narodnih pjesama 1 igara.

V

TEPLJUH BEZ ČEKAONICEIz Tepljuha svako jutro putuje

za Knin oko 30-tak radnika i đa­ka. Zbog zakašnjenja vlaka putni­ci su nekad prisiljeni da čekaju i po pola sata. Ali kako Tepljuh ne­ma čekaonice, to su putnici izlože­ni svakom nevremenu i. hladnoći, To je pitanje već nekoliko puta bilo predmet diskusija na raznim skupovima, ali se dalje od toga ni­je ništa učinilo. Mještani se pitaju samo: koliko će još vremena pro— ći dok se izgradi čekaonica.

W

Utopila se u Krki28. prošlog mjeseca nađen je u

Krki na Roškom slapu leš 48-go- dišnje Ane Širinić žene Mate, go­stioničara na Roškom slapu- Po­kojnica je toga dana poslije podne pošla po vodu, ali se nije vratila-. Malo zatim njen suprug pošao je da je potraži i kada je došao na mjesto, gdje je ona obično uzima­la vodu, ugledao je Anu kako ne­pomično leži u vodi. Uza sva na­stojanja da je spase, nije uspjelo povratiti je svijesti, jer je smrt momentano nastupila- Pretpostav­lja se da je prilikom uzimanja vode Ani naglo pozlilo, tako da je pala u vodu i zagušila se.

06LAŠUJTEU .ŠIBENSKOM LISTU1

Radovi na gradnji pruge Knin-Zadar dobro

Zašto nem a dovoljno m esa?Za posljednja trj dana već po­

slije osam sati izjutra u mesarni­cama, nije se moglo dobiti mesa. Cak štaviše neke prodavaonice mesa u privatnom sektoru bile su zatvorene. S tim u vezi obratili smo se poduzeću »Mesopromet« da nam dade objašnjenje zbog če­ga nema mesa: u dovoljnim količi­nama. Odgovorni faktori u tom poduzeću izjavili su da oni potro­šače snabdijevaju s istim količi­nama kao i dosad. A što danas nema dovoljno mesar razlog leži u povećanoj potražnji, koja je uvje­tovana pojačanim poljskim rado­vima i nestašicom stoke na sto­čnim pazarima., Međutim, sada- inja količine mesa s kojimai ra­spolaže spomenuto poduzeće nisu dovoljne da bi mogle momentano zadovoljiti sve potrošače u Šibe­niku.

Nova pošiljka naranača

U Šibenik će uskoro stići pošilj­ka od 1 vagona španjolskih nara­nača, koje su mnogo bolje kvali­tete od dosadašnjih iz Izraela. Ci­jena će im biti određena od di­rekcije za ishranu. Limuna zasad ima dosta po 260 dinara. Pošto su zalihe starog krumpira na Izma­ku, slijedeći tjedan će mu porasti cijena* Za sada se još prodaje po 16 diđara. Prvi mladi krumpir se očekuje kroz petnaestak dana. Do­šlo je do sniženja cijena mladom i prošlogodišnjem grahu. Mladi grašak iz Trogira se prodaje po 150 dinara, a stari po 66 dinara. Očekuje se dalji pad cijena ovom artiklu. Jaja se prodaju po 16 do 20 dinara. Ilil i

Odgovor Električnog poduzeća

U »Šibenskom listu« od 9. trav­nja .o. g., br. 290. doslovno je obja­vljeno slijedeće: »Stojimo tako (niki naslonjeni na lumbrele šta se ispod nji činu lokve ka očigled­ni demant privrednomen planira­nju našeg električnog poduzeća) i mislimo od . . . «.

Ovaj napis ponukao nas je da odgovorimo općenito uz obrazlo­ženje gornjeg i na ranija pisanja u Istoimenom listu, ai koja su na­pisana bez ikakvog provjeravanja dotičnog materijala;

Ovo poduzeće je zapazilo da »Šibenski list« češće donosi član­ke u kojem je ono kritizirano zbog ovog lili onog.i Dalje je zapaženo da se u većini takvih članaka is­krivljuju činjenice, tj da redakcija prima članak bez provjeravanja.

Tako smo kritizirani zbog pre­maleno planirane proizvodnje e- Iektrične energije, na vrlo ironi­čan način. Autor članka nije upu­ćen u način planiranja i ne pozna­je uvjete koji su diktirali, dono­šenje plana.

Ostvarenje proizvodnje u 1957. god. bilo je 41.150 MWh. Ovakav prebačaj planirane proizvodnje u- slovila je izvanredno »mokra« go­dina, koju nitko nije mogao pred­vidjeti. Prošla godina bila je iz­vanredna u odnosu na dugi niz ranijih godina, te se radi toga smatra iznimnom. Kada je trebalo donijeti, plan za tekuću 1958. go­dinu predviđeno je daljnje ostva­renje od 39.000 '(MWh. Samo neu­pućenom može ovaj plan biti smi­ješan, kada se znade da istog do­nose stručna’ lica koja vode raču­na o statističkim podacima obo­rina; ostvarenja tokom proteklih godina a i o mogućnostima u gra­nicama realnjh ostvarenja; Plani­

ranje imade za cilj realne mogu­ćnosti i redovno vremensko sta­nje u toku niza godina. U tom smislu poduzeće je uzelo za bazu srednje ostvarenje proizvodnje za razdoblje od 10 proteklih godina, što iznosi 36.000 MWh/god. Ovakva srednja vrijednost ostvarene pro­izvodnje, već je dokaz da je u pro­izvodnji bilo znatnih kolebanja za­visnih o oborinama u toku godine. Ipak na konačnom pretresu plana proizvodnje u Zagrebu na Zajedni­ci elektroprivrednih poduzeća u odnosu na cijelu FNRJ, poduzeće je Išlo na plan kao i prošle godi­ne uzimajući u obzir vjerojatnost da će isto ostvariti. Dakle, jedan sasvim normalan 1 realan sistem rada; Pa čemu onda komentari ? Bilo bi zato zgodni!je da’ se ubudu­će autori članka zainteresiraju za tumačenja nejasnih podataka, e normalno bi bilo dal i sama redak­cija tek provjerene podatke daje u štampu. Da se to uradilo, do­znalo bi se da se rečertica u »Pri­jedlogu društvenog plana« NOK-a Šibenik za 1958. god. na str. 18, koja glasi: . . . što se predviđa da 1958. godinia ne će biti povolj­na u oborinama kao što je bila 1957. godina«, ne odnosi na Elek­trično poduzeće Šibenik 1 njegovo planiranje, već možda na planira­nje HE Miljacke (ako lje uopće do­stojan taj izraz s izvorom?).

Naša štampa služi prema našem mišljenju za pravilno obavješta­vanje naših čitalacal o dnevnim do­gađajima. Smatramo, da člancima u kojima se kritizira pa! čak t f- smijava rad poduzeća a bez pret­hodnog provjeravanja materijala, nije mjesto u informativnom listu našeg kotara..

Napomena RedakcijeOvaj odgovor samo potvrđuje, da se napadnuta aluzija, koju

smo donijeli u našem listu od 9. IV. o. g„ osniva na činjenicama. Zato je bilo suvišno objavljivanje »odgovora«. Međutim, zbog doga­đaja, koji su tome slijedili, a koji nam se u najmanju ruku čine neshvatljivim, smatrali smo potrebnim objaviti ne samo taj. odgo­vor, nego i pismo, koje smo od istog poduzeća, potpisano • od • .di­rektora u.z. ing. Nevena Milima, dobili 24. IV. p; g.

To pismo glasi:»Kako je Uo sada bilo slučajeva da ste i bez naših naloga obja­

vljivali prigodne čestitke u svom listu, koje su bile plaćene, to Vas molimo da čestitku prigodom 1. maja ne objavljujete, jer smo istu poslali Uredništvu lista »Vjesnik« da ju objavi u svom listu.«

Ovo naknadno primljeno pismo, kojim nam se, zbog kritike iz­nesene u našem listu, otkazuje na tobože uljudan način izvjesna — po mišljenju sastavljača pisma — materijalna pomoć, samo po sebi govori o tome, kakvim se metodama neki ljudi u Električnom po­duzeću misle boriti protiv društvene kritike. Naravno, da takove metode nemaju nikakove veze s odnosima, koji reba da se razvija­ju u našem društvu.

Ali ne radi se samo o tome!U ovom drugom pismu tvrdi se, da je »Šibenski list« bez na­

loga Električnog poduzeća objavljivao za njih prigodne čestitke, pa se izražava bojazan da to ne bismo učinili i ovoga puta. Ne «amo da je to prosta izmišljotina i metoda kojom se nikada nismo slu­žili, nego je i za ovogodišnju prvomajsku čestitku direktor Elektri­čnog poduzeća, drug Milivoj Popović osobno potpisao 12. IV. o. g. zaključnicu br. 29, kojom naručuje prvomajsku čestitku!

Ipak, mi tu čestitku nismo odštampali, jer smo naprijed citi­rano pismo shvatili kao otkaz za objavljivanje te čestitke.,

A to da se u jednom poduzeću onaj koji zamjenjuje direktora ne pridržava obaveza koje je učinio direktor, 1 da direktor očito nije obaviješten o poslovima koje učini njegov zamjenik — doista je čudno, ali i potvrđuje preporuku koju nam se daje u »odgovoru« Električnog poduzeća, da je potrebno, prije nego se nešto napiše, provjeriti postoje li činjenice! To vrijedi, uostalom, za svakoga, ali 1 za one koji takove preporuke daju.

MATIČNI URED

Isplovili ,su iz luke brodovi »Ljubljana« sa teretom ječma za Italiju, »Nikola Tesla« nakon is­krcaj« manganove rude i talijan­ski brod »Silano« sa teretom pi- ritnog koncentrata za Italiju.

U luCi se nalaze američki brod »VVilliam H. Carruth« koji iskrca­va teret pšenice iz SAD i engleski brod »Ramsay« koji ukrcava 10 hiljada tona kukuruza za engle­sku.

Očekuje se »Vojvodina« i »Pu­la« za ukrcaj raznog tereta za Sjevernu Evropu, talijanski brod »Concordia« za ukrcaj cinkovog koncentrata za Francusku i grčki brod »KyriakouLa« sa 3000 tona manganove rude iz Maroka.

PRIPREME ZA OPĆINSKU SMOTRU I DAN MLADOSTI

Centralno omladinsko kultumo- umjetničko društvo započelo je s obimnim pripremama za nastup na općinskoj smotri .i prigodom proslave Dana mladosti. Gotovo u svim sekcijama je veoma živo- Ta se aktivnost osobito osjeća u dramskoj i tamburaškoj sekciji. Društvo će prije nastupa na op­ćinskoj smotri gostovati u Skra­dinu i Vodicama. (ID)

PRIREDBA 15-GODIŠNJICE BOR­BI NA SUTJESCI

Učenici I. osmogodišnje škole »Sime Matavulj« održali su sve­čanu priredbu povodom proslave 15-godišnjice borbi na Sutjesoi. Dramska, grupa izvela je Ćopiće- vu pripovijetku »Kurir pete čete«, dok je školski zbor otpjevao ne­koliko pjesama jz NOB-e. (ID)

PRODAJE SE USELJIVA KUĆA U CENTRU GRADA, koja ima 3 sobe, kuhinju i magazin pri­kladan za> radionicu. Upitati: U- lica Pap Šilje br. TI.

PRODAJE SE KUĆA NA OBALI (-Sarajevska 7) u blizini buduće tržnice,. Zgrada ima dva velika stana, svaki s posebnim ulazom i velikom terasom. Jedan stan je na polukatu, a drugi na pr­vom katu s ovećim potkrovljem. Stanovi imaju kupaonicu r o- stale nusprostorije. U prizemlju su velike poslovne prostorije: peć podesnai za pekarnicu i ma­gazin. Dolazi u obzir 1 zamjena s odgovarajućom zgradom u Za­grebu. Za informacije upitati u Ulici JNA -,I.

KROZ TJEDANNARODNO KAZALIŠTESrijeda, 7. V. — IV- KONCERT

U PRETPLATI — nastupaju Ve- ra Grozaj I Drago Bemardić- Početak u 20 sati;

Četvrtak, 8. V- — MOJA BEBA — predstava za đake. Početak u 18 sati-

Subota, 10. V. — MANDE — predstava za građanstvo. Poče­tak u 20 sati.Nedjelja, 11. V- — GOSPODSKO DIJETE — predstava za gra­đanstvo. Početak u 20 sati-

KINEMATOGRAEtTESLA: premijera domaćeg filma

— TUĐA ZEMLJA — Dodatak: Filmske novosti broj 17. (do 12- Jugoslavenska kinoteka prika­zuje mađarski film — GIL BA­BA — (13—14. V )

SLOBODA: premijera francuskog filma — BEL AMI — (do 9. V-) Premijera jiugoslavensko-fran- cuskog filma — KAD LJUBAV DOĐE — (9—13. V )Premijera francuskog filma — PODZEMLJE PARIZA — 14. do 18. V.)

DEŽURNE LJEKARNEDo 10. V. — I. narodna — Ulica

Božidara Petranovjća;Od 11., - 14. V. •— II. narodna — ulica Bratstva i jedinstva.

ROĐENIMilivoj, sin Petra: i Zorke Čolo-

vić; Mladenka, kći Marka i Mati je Papak; Paško, sin Jose i Nevenke Šarić; Vinko, sin Branimira i Jele Vujić; Šime, sin Ante i Marice Tomin; Jerka, kći: Ante i Jerke Perković; Jerko, sin Stipe i Mari­je Jurić; Josip, sin Ante I Darije Juras; Danira, kči Mile i Ane Mm- dže; Mira, kći Miroslava i Anđe­li je Kovačić; Marinko, sin Martina i Ane Petković; Jadranka, kči I- vana i Mare Perković; Sineva, kći Jakova i Danice Bakula; Neven, sin Jakova i Danice Bakula; Ve- dran, sin Miloša i Elizabete La-i pov-Padovan; Neven, sin Paška i Slavke Bušac; Vicko, sin Ante I Tonke SLaivicai; Karmela, kći Jere i Jele Čvrljak; Jasminka, kći Ante i Radojke Jelovčić; Darinka, kći Josipa i Anđelke Zorić; Mira, kći Paška i Stane Marčić; Tonči, sin Ante I Blažinke Pivac i Vesela, kći Ivana i Anđe Copić.

VJENČANIRadovčić Ante, stolar — Lakoš

Lidia, domaćica; Popović Lazar, građevinski tehničar — Acalin Srećka, Službenik 1 Rasta Stevo, stolar — Grković Anka, domaćica*

UMRLIVunić Ivan pk. Ivana; star 32

godine; Čubrić Vesna Marijanova, stara 2 god.; Grubelić Marko pk. Markijola, star 73 god, i Čobanov Jurka pk. Ante, stara 67 god.

Strana 4car« Srijeda. 7, svibnja 1958.

S P O R T I. nogom etna zo n sk a liga

L o š a t a k t i k a,,Šibenik“ -„Ja d ra n “

2:2 (1: 2)Igralište »Rade Končar«. Vrije­

me lijepo- Teren dobar- Strijelci: Tedling u 22. i 70. (11 m) za »Ši­benik«, a Županov u 27- i 32- mi­nuti za »Jadran«. Gledalaca: 1500. Sudac Šitić iz Splita dobar- Po­moćni suci Bolanča ii Knez (Šibe­nik)-

» Š i b e n i k : Miloševski, Cvita- nović, Jelenković Šupe, Iljadica,

Egzibicija stolnog- tenisa

U nedjelju1 * * * 5 * * * * lo, navečer u Narodnom kazalištu pred iprepunim gledali­štem održana je egzibicijia stolnog tenisa- Sudjelovali su stolnoteni­sači svjetske klase Englez Richard Bergmann, peterostruki prvak svi­jeta i deset puta šampion Engle­ske, zatim Japanac Norikazu Fu- djlii, bivši prvak svijeta, naš po­znati stolnotenisač Žarko Dolinar i' ŠIme Gulili, član STK »Šibenik« i dvostruki prvak Dalmacije.

Početak ove priredbe, koja je oduševila brojne gledaoce i do­brom organizacijom i lijepom i- grom, otvoren je susretom mladih članova STK »Šibenik« Šperande i Vajsenbergera- Pobijedio je Špe- randa sa 21:6. Zatim je Fludjli svladao Mudronju sa 21:6, a Berg­mann Maržlića sa 21:15-

U glavnom susretu, koji je odr­žan po Daviš cup sitemu, Berg­mann i Fudjii pobijedili! su Doli- nara i Gulina sa 5:0. Pojedinačni rezultati: Fudjii — Gulin 21:9, 21:7, Bergmann — Dolinar 19:21, 21;18, 21:18, Bergmann, Fudjii — Dolinar, Gulin 21:12, 21:19, Berg­ma n n — Gulin 21:11, 21:14, Fudjii — Dolinar 21:12, 21:17- Ovo dva posljednja susreta bila su ujedno i najinteresantnija.

Na kraju priredbe u egzibrcio- nom susretu sastali su se Berg­mann — Fudjii. Poslije interesant­ne i uzbudljive igre pobijedio je Bergmann sa 2:1 (18:21.. 21:13,23:21). gam

Nakon što su od strane organi­zatora STK »Šibenik« gostima predane spomen plakete, Dolinar, Fudjii ii Bergmann toplim riječima pozdravili su gledaoce i izrazili zahvalnost na izvanrednom prije­mu i odličnoj organizaciji, koju je proveo stolnoteniski klub »Šibe­nik«- Nastup poznatih stolnoteni­sača u našem gradu pokazao je da

se ovakve i slične sportske priredbe mogu češće organizirati To je najbolje potvrdilo veliko zanima­nje građana i tri puna sata ugod­ne razonode dugo će ostati u sje­ćanju posjetilaca- (J)

OBADI J E f 77Na cesti IV. reda Meter/ze -

Dubrava - Danilo od kim. 0 + 000 do kim. 0 + 800 sa da­nom 5. V. 1958. godine obusta­vlja se cjelokupan saobraćaj ra­di asfaltiranja ovog dijela ceste do završenja radova. Do dovr­šenja ovih radova saobraćaj će se vršiti zia sela Dubravu, Bi- ranj i Danilo Gornje preko Vr- polja i Bedrice.

Tambača, Zambata, Luštiica, Ivan- čić, Tedling, Stošić.

» J a d r a n « : Lovrić, Radanović, Gemić, Bošnjak, Pocmja, Lukšić, Solđo.Bubak, Kesić, Županov, Đu_ bić.

U nedjeljnom prvenstvenom su­sretu dalmatinskih zonskih ligaša ekipa »Šibenika« morala se zado­voljiti neriješenim rezultatom- Od­luka je već pala u prvom dijelu igre, kada su domaći uslijed ne­opreznosti svoje obrane dozvolili protivniku da pođe kući sa jednim osvojenim bodom, koji oni nisu planirali. Malo je trebalo pa da »Šibenik« prepusti oba boda bar- benijim »Jadranašima«, koji su kroz čitavi tok utakmice igrali de­fenzivno, čak s osam igrača u o- obrani- Međutim, zbog razrijeđene i veoma slabe obrane »Šibenika« oni su u nekoliko navrata pred­stavljali veliku opasnost za vrata Miloševskog, koji nije kriv za primljene zgoditke. »Šibenik« je bio bolji tim. Imao je stalnu te­rensku premoć, koja se odrazila i u udarcima s ugla- Dok su doma­ći pucali 16 puta s ugla, dotle su gosti to izveli svega jedamput. Gotovo veći dio susreta protekao je pred vratima »Jadrana«, koji su se- žilavo, ali sa dosta uspjeha branili. Rezultat od 2:2 je ipak re­alan, mada su domaći imali više povoljnih prilika da zatresu mre-

Podsavezna ligaRUDAR — NAPRIJED 2:0 (1:0)U prvenstvenoj nogometnoj u-

takmici »Rudar« je na svom te­renu pobijedio »Naprijeda« iz Vi­sa sa 2:0. Zgoditke su postigli Mi- leta ii Tomić I. Sudio je Fonić iz Splita dobro.

DALMATINAC - RUDAR 12:0Igralište »Hajduka«. Gledalaca

oko 1200. Vrijeme sunčano. Strijela ci: Kliškić 5, Krstuiović 3, Bako- tić, Ferić, Kazinotl i Perlain.

Sudac Leo Lemešić.Ove subote »Rudar« je gostovao

u Splitu, gdje je odigrao prven­stvenu nogometnu utakmicu sa domaćim »Dalmatincem«. Nakon bolje i zrelije igre domaći su na­nijeli »Rudaru« katastrofalni po­raz 12:0 (8:0). Serija zgoditaka započela je od prvog sučevog zvižduka, tako da je već u petoj minuti igre rezultat Jbio 4:0. »Ru­dar« je pružio slab 6tpor vodećem timu dalmatinske lige i kroz či­tavo vrijeme igrao je podređenu ulogu. U sasvim slabom timu »Ru- dara« donekle su zadovoljili Ra- mljak i Čosić, dok je najslabija, bila obrana na čelu s golmanom, koji snosi krivicu za nekoliko go­lo va. U domaćoj momčadi sve li­nije su dobro funkcionirale, a naj­bolji na terenu bio je Kazinoti. Uz njega treba istaknuti centar­fora Kliškića, koji je posigao 5 zgoditaka.

TAKMIČENJE STRELJAČKIH DRU­ŽINA KNIN — SIVERIĆ

Na streljačkom poligonu u Kninu, održano je 3. maja takmi­čenje u gađanju vojničkom puškom između streljačke družine »Boško Žunić« iz Knina i streljačke dru­žine »Rudara« iz Sivenća. Svaka družina je nastupila Se dvije eki­pe. U ovom susretu pobijedile su obe ekipe iz Knina.. U susretu pr­vih ekipa |Kninjani su pobijedili s velikom razlikom u krugovima.

žu- Međutim, da do toga nije došlo najveća krivnja leži iu neefikasno­sti navalnog reda, a dobrim dije­lom zasluga je i protivničkog vra­tara koji je izvanredno branio. Gostima je zamjeriti što su naro­čito u drugom poluvremenu igrali na momente i grubo, tako da ih je sudac nekoliko puta opominjao. Najbolje pojedince imao je »Šibe­nik« u Stošiću, Tedlingu i Jelen- koviću, a gosti u Lovriću i Žu­panovu- (J-)

,Trešnjevka‘ -,Šibenik‘ 0:2 (0: 1)

U okviru1 XXIII. kola I- zone 1- maja odigrana je u Zagrebu pr­venstvene nogometna utakmica Iz­među »Trešnjevke« i »Šibenika«- Pobijedio je »Šibenik« sa 2:0, zgo- dicima Zambate i Šuipe- Pred oko 2500 gledalaca susret je dobro vo­dio Gvarđijančić jz Ljubljane.

Ekipa »Šibenika« je tokom, čita­ve utakmice bila bolja, tako da pobjeda ni jednog časa nije dola­zila u pitanje- Rezultat je mogao biti I veći prema šansama koje su imali gosti, naročito u drugom so_ luvremenu- Kod »Šibenika« su se istakli dobrom 'igrom Luštica 'i Tedling u navali, a Miloševski i Je­lenković u obranli.

REZULTATI XXIII. KOLAJadran - Rijeka 1:4, Ljubljana' -

Varteks 3:1, Uljanik - Odred 0:1, Orijent - Metalac 0:1, Segesta - Branik 2:0, Trešnjevka - Šibenik 0:2, Lokomotiva - Elektrostroj 0 :0.

REZULTATI XXIV. KOLARijekai - Segesta 9:1, Branik -

Orijent 6:1, Odred - Lokomotiva 3:1, Varteks - Trešnjevka 3:1, Ši­benik- - Jadran 2:2, Metalac - U- ljanik 1:0, Eiektrostroj - Ljubijat- na 4:3.

TABLICARijekai 24 19 2 3 65:15 40Lokomotiva 23 16 4 3 53:19 36Trešnjevkai 24 14 2 8 37:25 30Varteks 24 12 4 8 45:34 28Branik 23 13 1 9 53:37 27Šibenik 24 11 4 9 39:31 26Eiektrostroj 24 10 6 8 41:36 26Odred 24 12 2 10 34:28 26Segesta 24 9 3 12 31:50 21Ljubljana 23 9 1 13 41:48 19Metalac 23 6 4 13 28:46 16Uljanik 24 6 2 16 26:57 14Orijent 24 5 3 16 24:55 13Jadran 24 2 6 16 20:56 10

PAROVI XXV. KOLAŠibenik — Rijeka (0:2), Jadran

— Varteks 1:3, Trešnjevka — E- lektrostroj (1:3), Ljubljana — O- dred (0:2), Lokomotiva — Metalac (1:1), Uljanik — Branik (3:5), Ori­jent — Segesta (1:3).

------------ r

Prvenstvo podmlatka S N P -aŠIBENIK — TROGLAV 5:2

U utakmici za prvenstvo pod­mlatka SNP-a u Divnu su se sa­stavi domačii »Troglav« i»Šibenik«- Pobijedio je »Šibenik« sa 5:2 (5:0)- Zgoditke su postigli za »Šibenik« Orošnjak i Bakotić po 2 i Lasan, a za domaće srednji napadač. Gle­dalaca oko 500. Sudio je F- Leme­šić iz Splita-

Juniori »Šibenika« su u prvim napadima na vrata domaćih odlu­čili susretom. Do 7- minute gosti

Zanatska komora kotara Šibenik održat će redovnu godišnju Skup­štinu 11. V. o. g. u 8 sati u dvo­rani Društvenog doma.

Ovime se pozivaju sva lica ro­đena 1908. godine, a borave na teritoriju grada i okolice, da se povodom proslave 50 godišnjice života obrate i u obućarskoj radio­nici Jakova Parata, gdje će dobiti potrebne informacije.

Inicijativni odbor

» Š I B E N S K I L I S T «organ Socijalističkog saveza radnog naroda kotara Šibenik Uređuje redakcijski kolegij

DINARA - TIM GARNIZONA 11:3U nizu sportskih priredbi, koje

su u Kninu održane u okviru Pr­vomajskih praznika, odigrana je tradicionalna prvomajska nogo­metna utakmica između NK »Di­nare« i tima Garnizona. Utakmica je obilovala uzbudljivim momen­tima!. Pobijedili su igrači »Dina- re« s 11:3 (7:0).

GRACAC - PAVASOVIĆ 4:3U prijateljskom nogometnom

susretu, koji je odigran u Grača­cu, općine Skradin između ekipa Gračaca i Pavasovića pobijedili su domaći sa 4:3. Iako su gosti vodili sai 3:1, oni su do kraja uta­kmice popustili i dozvolili protiv­niku da ga pobijedi sa 4:3.

Glavni i odgovorni urednik: N i k o l a B e g o

Uredništvo: Šibenik — Ulica Jelke Bučić 5 — Tel. br. 5-62

Tekući račun: Komunalna banka Šibenik broj 47-KB-15-Ž-182

Rukopisi se ne vraćajuPretplata za tri mjeseca 130, za pola godine 260, a jednu

godinu 520 Din.Tiaak: »ŠTAMPA« - Šibenik

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA MURTER

u likvidaciji

P R O D A J EAgregat »Disel« OM komplet 55 KW 800 okrimin uz vrlo pristu­pačnu cijenu. Svi zainteresirani neka se prijlave na gornju adre­su pri NO-u općine Tijesno. Rok prijave je zaključno do 31.

maja 1958j

su vodili sa 3:0. Do odlaska na od­mor »Šibenik« je imao terensku ipremoć, koju je izrazio sa još dva zgoditka- U nastavku »Šibenik« je zadovoljan podignutim rezultatom dozvolio protivniku da smanji re­zultat na 5:2- U tom dijelu mla­dići »Šibenika« predveli su pravu egzibicionu igru kojoj: su domaći parirali oštrinom, koju je sudac tolerirao. Posljednjih deset minuta vratar Ivić učinio je dvije grije- ške, tako da je »Troglav« na lak način postigao dva zgoditka. Kod »Šibenika« se isticao čitav navalni red, a u obrani su zadovoljili Mi- kulandra- i Matov- (SM)

U IV. kolu postignuti su ovi re­zultati: Troglav - Šibenik 2:5, Haj­duk - Split 2:0.

U V. kolu sastaju se Split - Ši­benik i Hajduk - Troglav.

TABLICAHajduk 4 3 0 1 8:4 6Šibenik 4 2 1 1 16:7 5Split 4 2 0 2 12:11 4Troglav 4 0 1 3 4:12 1

SUSRET U ŠAHUU čast 1. maja održan je ša­

hovski susret na 10 ploča između reprezentacije Radničke sportske djelatnosti i Garnizona JNA. Su­sret je završio 9,5:1,5 u korist reprezentacije Radničke sportske1 djelatnosti, (ž)

Z A N I M L J I V O S T l i l Z S T R A N E ' Š T A M P ETEŽAK »GRIJEŠNIK« .

Ronald Heg (Ronald Hagg) iz Dip Rivera (Deep River), u Sjedi­njenim Američkim Državama, proglašen je krivim i k'ažnjen glo­bom od 50 dolara zbog toga što je, ugledavši jednog fazana na li­jevoj strani autostrade, naglo skrenuo s propisane desne strane i svojim automobilom pregazio pticu. Sudi ja je presudu obrazlo­žio time, što je nabrojao četiri Heg ova prestupa izvršena tim jednim aktom:

1. Upotrebio je Za lov motorno vozilo, što je u Americi zakonom zabranjeno.

2. Fazana je usmrtio u vrijeme lovostaja'.

3,. Lovio je u nedjelju, što je također zakonom zabranjeno.

4. Skrenuo je na lijevu stranu ceste, što predstavlja kršenje sa­obraćajnih propisat

TUŽIO OPĆINU ZBOG DUHOVAOpćinska uprava engleskog gra­

da Pembruka (Pembroke) našla se nedavno na optuženičkoj klupi. Tužio ju je jedan građanin Pem­bruka, i to zbog toga što mu je dodijelila stan u kome ima — du­hova'. Kad se uselio, kaže on u svojoj tužbi, već prve noći zaku­cao mu je netko na prozor. Kad je pogledao, spazio je jednu ženu odjevenu u bijelo platno, koja ga je gledala1 strašnim, ledenim po­gledom. To se ponovilo i slijede­će noći. ai usto »netko« mu je u- gasio svijeću koju je držao u ru­ci. On je tada stao da bježi, ali je pao niz stepenice i pri tome dobio potres mozga. Glavna točka optužbe glasi da mu je općina dodijelila kuću u kojoj obitava duh žene u bijelom, da joj je to bilo poznato, ali da njega o tome uopće nije Obavijestila. , Zahtije­

vao je oštetu u novcu. Najljepše u ćitavoj ovoj priči je to da je sud udovoljio njegovom zahtjevu i osudio općinu na plaćanje od­štete, što je čitava engleska štam­pa jednoglasno pozdravila!

•PRESTUPNIK - ŠALJIVDŽIJA

Policijski službenici grada Vi- oite (VVichita) u američkoj save­znoj državi Kanzasu, bili su ne­davno, svi odreda, naizmjenično blijedi od bijesa i crveni od stida. Naime, oni su satima gonili jed­nog kradljivca automobila koji se dočepao — ništa manje — poli­cijskih kolal s ugrađenom otprem­nom radio stanicom i s ogromnim zadovoljstvom slao! svojim gonii- očima' potsmješljive' poruke: »Do­đite 1 uhvatite me — ako može­te«, (SS) !

BRATSTVO . . .Nedavno je u francuskom gra­

diću Anoneju (Annonay), umro st'ari, dugogodišnji poštar Luj Ga- njer (Louis Gagnaire). Poslije njegove sahrane, u njegovom sta­nu nađen je jedan pun sanduk ne­isporučenih poreskih pismenih o- pomena i protestirani!) mjenica. Stari poštar, inače veoma savje­stan službenik, želio je da poštedi svoje sugrađane »neprijatnih pi­sama« pai im ih zato nije ni pre­davao.

•MLAD STARAC

Sedamdesetčetvorogodišnji Vord- vil (Wardwill) i sedamdesetšesto- godiišnji Herbert Benzing (Herbert Benzing) iz Ročestra. (Rochester) u Engleskoj, došli su jednog da­na početkom marta mjeseca ove godine, da svom bratu Džozefu (Joseph) čestitaju devedeseti ro­đendan, Ali, na rođendansku sve­čanost i sječenje tradicionalnog rođendanskog kolača morali su da čekaju sve do uveče zbog toga što njihov četvrti brat, osamde- setšestogodišnji Albert, nije mo­gao tog dana, zbog nekih hitnih isporuka, da izostane od posla u tvornici u kojoj radi od svoje 18- te godine.

•umjesto P rim jera ,'za ugled

U španjolskom gradu Miranda de Ebro (Miranda de Ebro), di­rektor jedne srednje škole izdao je naredbu da se ulazna školska vrata imaju svakog dana zaklju­čati u devet sati. Ova mjera tre­bala je da posluži kao neka vrsta lekcije iz školske discipline onim đacima-, a tih je izgleda u njego­voj školi bilo prilično, koji zaka- šnjavaju na satove. Međutim, već poslije dva danal bio je prinuđen da povuče ovu naredbu jer se pe­deset posto nastavnika, dolazeći na časove, također našlo pred zai- ključanim vratima . . ,

•- MOŽE I U MRAKU

Na oglasnoj tabli jedne gimna- zije u Minhenu moglo se počet­kom ove zime pročitati slijedeće saopćenje:

»Za predstojeće zimske mjese­ce za potrošnju vode i struje sta­vljeno nam je nai raspolaganje 500 maraka mjesečno. U novembru mjesecu potrošili smo 980 mara­ka'. Zbog toga) sam primoran da naredim da se u svim učionicama svjetlost ima paliti' samo onda, kad je to neophodno za nastavu. Usmena nastava koja ne zahtijeva i upotrebu table može se održava­ti i u polumraku, bez paljenja svijetla. Direktor«

Ranjen iz lovačke puške

Prošlog tjedna u Virpoljui je ra­njen iz lovačke puške 24-godišnji Viče Jelić Krstin, rodom 'iz Vr- polja, zaposlen u TLM »Boris Ki- drič«. Prema njegovom pričanju njega je iz zasjede pogodio 48-go- dišnji Joso Ban p. Jakova, rodom iz istog sela.

Obojica su se kritične večeri na­lazili u seoskoj gostionici. Kad je htio poći kući. Viče Jelić je odlu­čio otpratiti jednog svog susjeda koji se nalazio u pijanom stanju- Na povratku prošao je pokraj ku­će Jose Bana. Kada se približio njegovoj kući, koja se ’ nalazi tik uz cestu, najednom je iza ograde opazio Josu Bana sa puškom upe­renom prema njemu. Grm ga je iz­gledao, opaljen je h'itac i sačma ga je pogodila s desne strane, na­ročito duž desne ruke- Viče Jelić je odmah, držeći se za ruku, po­bjegao kući ii ne znajući za razlog takvog čina. Putem je, a i kasnije dok su stigla kola prve pomoći. iz Šibenika, mnogo iskrvario. Ipak njegov život je van opasnosti- Jo­so Ban stavljen je u pritvor. U toku je istraga.

M a l i s a v j e t iDIJETE ODGAJAJTE, DA IMA

POVJERENJE PREMA LJEKARUČesto ljekar ne može da pre­

gleda dijete zbog vriska malog pa- oijenta. A roditelji plaše djecu: »Čekaj samo, sad ćemo zvati dok­tora«. Zato dijete nemaj povjere­nja u ljekara i ne dozvoljava da ga ovaj pregledava. Kad mu tre­ba dati injekciju ljekar naiiilazl _na velike poteškoće. Obično se oko mališana okupi cijela porodica, ba­ba, djed, tetkai i stričevi, koji di­jete još više u-nemiravaju. Obe­ćavaju mu sve moguće, alg ni to ne pomaže.

Međutim, dijete treba u Ijekaru da vidi prijatelja; koji, dolazi da mu pomogne, i olakša, bolove, a ne neko strašilo. Iako pomoć katkad prouzrokuje bolove, po­trebno je djetetu objasniti dal to tako morai da bude. I najmanje dijete, razumjet će kada vidi da se i odrasli ponašaju prema ovak­vom pregledu kao prema nečem sasvim prirodnom.

Razumije se da se svako dije­te ne može umiriti na ovaj način. Pogotovo osjetljivo dijete ili ono koje već zna šta znači ljekarska intejrvenoi'jai, praćenai bolovima!, Ali, u svakom slučaju, mirnoća roditelja uticat će na njegai po­voljnije nego nepotrebno kukanje, žaljenje djeteta, koje je svim tim stvarima toliko zaplašeno i još vi­še se plašil

U bolnici se takvo dijete najr prije umiri i prestane se bojati ljekara; ako se odstrani uticaj roditelja, koji svojim postupkom prouzrokuju strah i nepovjerenje prema Ijekaru.

Roditelji treba dai dijete pripre­me i objasne da ljekar dolazi kao prijatelj, koji će mu pomoći i spriječiti bolove. Školska djeca treba od kuće u školu da donesu takav odgoj, tj. da' pristanu rado na ljekarski pregled prilikom pel- covanja da se ponašaju kao što već dolikuje školskom učeniku.

KAKO ODRŽAVATI NAMJEŠTAJ OD TRSKE?

U kući' se nađe neki predmet od trske: korpa za rublje, mala sto­lica bez naslona i td. Kako nje­govati ove predmete? Bajcovanai i bojena trska čiste se i peru isto kao bojen i bajcovan drveni na­mještaj.

Sa naftiještajem od prirodne tr ­ske sasvim se drukčije postupa, Kad je prljav, izriba se sitnim za­grijanim pijeskom. Pojedina, pr­ljava mjesta trljaju se »šmirgl- papirom«.. A mnoga zaprljana mje­sta- su obično 1 nasloni.

Namještaj od trske može se i prati sa toplom vodom kojoj se doda kuhinjske soli, ako trska ni­je mnogo prljava. Inače treba na­praviti rastvor od vode i amoni­jaka i time namještaj ribati ai za­tim isprati čistom vodom. Oprani namještaj stavite da se suši.

Požutjjslpm namještaju od t r ­ske povratit ćete bijelu boju ako ga premažete oksigenom razbla- ženom vodom, ili, još dok, je vla­žan od pranja, posuti ga. sumpor­nim praškom pa onda osušen pra­šak skinuti četkom. Star i ružan namještaj od trske preporučljivo je obojiti.

Namještaj od trske koji stalno stoji na balkonu ili vrtu, treba o- bojiti.

(Sedma sila)

K r i ž a l j k aVODORAVNO: 1. nit, konac, 4.

vrsta pjesme, 7. kemijski simbol za rutenij, 8. PRAZNIK RADA, 14. lična zamjenica, 15. kratica za ne­kad UDRUŽENE RADNIČKE SIN­DIKATE, 17. nasrtaj, 18. početak kraja, 19. kemijski simbol za ra>- dij, 21. prepečen (prov.). 22, kra­tica za slično, 23. govor ekavski, 26. narodi koji obitavaju na vje­

čitom snijegu i ledu, 29. ijne Fin- cia, 30. potrepštine, 32. vrsta vo­ćne prerađevine, 33. niječni ve­znik, 34. grad u USA u kojem se održao štrajk, u povodu kojega se slavi praznik rada, 36. kemijski simbol za lantan, 37. jednaki, 39, vladarski naslov,. 40. oruđe, fZ , jedna od! elektroda, 43. tražiti, pronalaziti.

1 2 i 4 5 6

7 m 8 9 . 10 u 12 13 ■ 14

15 16 a 17 ■ 18

m 19 20 H 21 BI 22 ■23 24 25

B I26 27 28

29 H 30 31 ■ 32

33 H 34 35 ■ 36

37 38 ■ 39 | ■ 40 41

42 m 1rOKOMITO: 1, radnik, 2. Indu­

strijski centar u Z. Njemačkoj(fen.) 3. kratica za) »Komunisti­čka partija«, 4. uzvik dozivanja,5. narodno muško ime, 6. strukov­na udruženja, 9. kratica za »ra­čun«, 10. prevarant, 11. skraćenomuško ime, 12. sudionici u mra­čnim poslovima, 13. konj u nar. pjesmi, 16. žmarci, 18. mjesto ne-

Rješenje križaljke Iz prošlog broja: VODORAVNO: 1. strojobra­var, 11. Ika, 12, Anita; 13. Hai, 15.lo, 16. Ada, 17.-' ime, 19. KD, o, 20. di. p, 22. si, e, 23, vv, 25. di­namit, 28. Ba; 29. 'Neda, 31, pka.

daleko Splita, 20. kemijski simbol za helij, 22. kratica za sportski 'klub, 24. propeler, 25. uzdah, 27. tepih, prostirač, 28. naš otok u gornjem Jadranu, 31. grube selja­čke suknje, 34. sav, potpun, 35. dvorac u Epsemu, 38. dva jednaka konsonanta, 41. nota iz soimiza- cije.32, idol, 34. idi, 35., sutra, 37. ari, 38. krotak, 40. Adonis, 42, orijen­talist.

Inicijali okomito: 9. A (ram) H (acaturijan), (J.V.)