SMRT FASJZMU — SLOBODA NARODU!

Š I B E N I K Srijeda,

10. veljače 1954 Iziazi tjedno

G od. Ifl Broj 79 Cijena 7 dinara

ORGAN S O C I J A L I S T I Č K O G S A V E Z A R A D N O G NA RODA ZA GRAD I KOTAR ŠI BENI K

Politički život na našem kotara \ ■

Na godišnjim sastancima komunista pozdravljene

odluke 111. plenuma CK SKJNA SASTANKU KOMUNISTA U PRVIC LUCI PRISUSTVOVALO

PREKO 200 ČLANOVA SOCIJALISTIČKOG SAVEZA

na CesliPovodom ponovnog izbora za

predsjednika Republike primio sam iz svih krajeva naše zemlje, od građana pojedinih mjesta, o r­ganizacija, radnih kolektiva, p ri­padnika JNA i pojedinaca, velik broj čestitki, na koje ovim putem najsrdačnije zahvaljujem .

Josip Broz Tito

U prošlu nedje lju zapažen je živ politički rad na području n a ­šeg kotara. U m nogim selima održani su godišnji opći sastan­ci osnovnih organizacija SK na kojim a su, pored kom unista, prisustvovali i nečlanovii. Na svim tim sastancim a oštro je o- suđen rad M ilovana Đ ilasa i m a­nifestirana ljubav i povjerenje u CK SKJ i d ruga Tita.

U K apriju je, pored deset čla- , nova SK, prisustvovalo sastanku i 60 članova SSRN koji su tako­đer učestvovali u diskusiji p rili­kom predlagan ja novih članova za Savez kom unista. Na sastanku se govorilo o radu Đilasa i p ri­sutni su najoštrije osudili njego­ve postupke.

Općem sastanku u Prvić Luci prisustvovala su 24 člana SK i p reko 200 nečlanova. R asprav­lja lo se o radu društvenih orga­nizacija a osobito o društvu »jtfaša djeca«, kao i o ulozi rodi-

T n j t ti odgoju djece. -Komunisti ove organizacije u protekloj go­d in i jače su se angažirali u radu SSRN, Omladine i drugih organi­zacija, koje su u to vrijem e zaista pokazale zapažene rezul­tate. Ozbiljnija slabost organi­zac iji SK, a što su prim ijetili i vanpartiijci, jeste u tome da iz­među pojedinih članova SK ne vlada sklad i drugarstvo. O rgani­zacija nije im ala snage da otklo­ni te nezdrave pojave. I na tom sastanku prisu tn i su osudili an ti- socijaMstički rad Milovana Đila­sa i pozdravili odluke III. p lenu­ma.

Godišnjim sastancim a SK na općini Tijesno prisutvovao je ve­lik broj om ladinaca. Oni su u- česitvovali u d iskusiji osobito u Jezerima. Sastanku u Tijesnom prisustvovala su 24 člana SK i 50 nečlanova, a u Jezerim a 20

članova i preko 50 nečlanova. U tim m jestim a je s velikim in te ­resom saslušamo izlaganje o r a ­du III. plenum a CK SK J i na krajiu- je žigosan rad Đilasa.

Na sastanku SK u Boraji, po ­red članova SK, prisustvovalo je samo nekoliko članova SSRN. Nije se posvetiila pažnja sastav­ljan ju izvještaja u toj organiza­ciji, a diskusija je bila slaba. R a­spravljalo se o nekim ličnim m omentima, a nije se govorilo o poboljšanju političkog rad a u organizaciji SK i Socijalističkom savezu.

U Sirokam a na sastanku nije bilo vanpartiijaca. Ova organiza­cija SK je u više navrata poka­zala uspjeh u angažiranju naro­da u raznim akcijam a, ali ovaj put kom unisti se nisu potrudili oko tega da bi na tom sastanku

prisustvovali i nečlanovi. Govo­rilo se o slučaju Đilasa i organi­zacija je energično osudila n je­gove postupke.

Zaključeno je da se, proučava m aterijal sa III. plenum a CK SKJ. Osim toga odlučeno je da organizacija SK i njeni članovi rade zajedno s narodom na podi­zanju osmogodišnje škole.

Na stastanku osnovne organi­zacije u Frim ošten selu govorilo se o postupcim a Đilasa, te je o r­ganizacija osudila njegov rad. Zaključeno je da se redovito proučavaju m aterijali sa III. ple­num a CK i da se počne rad iti na oživljavanju kulturno-pro- svjetnog rada u mjestu.

U teku je održavanje godiš­n jih sastanaka SK i konferencija SSRN i u drugim m jestim a na području našeg kotara.

Dopunski izbori n 1. 21. 02

Obaveze članova Socijalističkog saveza na području općine Rogoznica

Dana 7. II. o. g. održana je godišnja konferencija SSRN u selu Dvornice kojoj je prisustvo­valo 86 članova, iako je toga da­na bilo dosta hladno i kišovito. Nakon refera ta , koji je podnio odbor SSRN o radu organizacije u 1953. godini, razvila se živa diskusija u kojoj je sudjelovao veći broj članova. Iz refera ta i d iskusije vidjelo se da su članovi te organizacije d'ali u 1953. go­dini 982 rad n a dana dobrovolj­nog rada i to na popravku, svo­jih cesta, puteva i na meljavi tucanika za gradnju škole i za­družne zgrade. Važno je napo­m enuti da su članovi te organi­zacije u čast godišnje konferen­cije dali u siječnju o. g. 186 rad -

II Mmm osuđen rad i i « Đilasa■— Prošlih dana je u za­

družnom dom u u Vodicama odr- | žana godišnja konferencija SSRN. K onferenciji je prisustvo­valo mnoštvo naroda Vodica. K onferenciju je otvorio pred­sjednik osnovne organizacije SSRN drug Ante Lasan (Rude).

Nakon što je izabrano radno predsjedništvo, p rije nego je bio predložen dnevni red, održana je kom em oracija povodom nenadne tragične sm rti druga Gušte Spr- ljana.

Predsjedatelj konferencije d rug Ruje Alfiirev u kraćim cr­tam a opisao je bogatu revolucio­n arnu biografiju d ruga Gušte i n jegov politički rad od 1924. godine otkada je on postao član P artije do njegove tragične sm r­ti, a zatim je odana pošta sa jed­nim m inutom šutnje.

U izvještaju, koji je podnio drug A nte Lasan (Rude), .iznese­n i su uspjesi i nedostaci u radu osnovne organizacije SSRN. Na­kon pročitanog refera ta mnogi su sudjelovali u diskusiji. (Na k ra ju diskusije konferencija je jednodušno osudila stav Milova­na Đilasa, koji je .pokušao da sa svojim destruktivnim radom

stvori frakciju u redovim a SKJ.Izabrano je novo rukovodstvo

SSRN i delegati za općinsku i kcitarsku konferenciju. Na- kon­ferenciji je donesen zaključak da se što više pošum i do danas ne- pošum ljene goleti.

Poslije Trećeg plenum a CK SK J održan je u Vodicama sa­stanak osnovne organizacije SK kojem je prisustvovao veći broj vanpartijaca. Na tom sastanku se razvila široka diskusija o slu­čaju Milovana Đilasa.

Svi prisutni, kako članovi SK, tako i vanpartijc i odobrili su od­luku Plenum a CK sa željom da i ubuduće naš CK SKJ, kao i do sada, ostane nesalom ljiva grani­tna stijena. A. R.

PRIPREME ZA PROŠLAV« DANA ZENA

Zene Rogoznice priprem aju se za proslavu Dana žena. P rije nekoliko dana održan je prvi priprem ni sastanak na kome je izabran inicijativni odbor od de­vet članova. Za taj veliki m eđu­narodni praznik, žene Rogozni­ce priprem aju raznovrstan i bo­gat program.

nih dana, tako da su napravili i novu seosku cestu.

Nakon izbora odbora organi­zacije SSRN i delegata na op­ćinsku konferenciju doneseni su i zaključci za da ljn ji rad organi­zacije, gdje su se članovi osnov­ne organizacije obavezali đ'a će u ovoj godini* dati 1000 radnih dana za gradnju škole, zadružne zgrade, za popravak ceste i pu­teva, za popravak pristaništa u luci i t. d. Na konferenciji člano­vi su osudili nam jere Đilasa da razbije jedinstvo naših naroda, a posebno organizacije SK i SSRN.

Pored spom enute konferencije, ovih dana održana je i godišnja konferencija SSRN u ’ Zečevu kojoj je prisustvovalo više od 60 drugova i drugarica. Diskusija je bila dosita živa, ali kada se prešlo na 'izbor rukovodstva osnovne organizacije, onda su predlagali nečlanovi a predlagali su u odbor i one koji nisu čla­novi SSRN, što se kosi sa Sta­tutom SSRNJ. Pošto je u ovoj organizaciji učlanjeno samo 30 drugova i drugarica koji su p la­tili članarinu za 1953. godinu, zaključeno je, da dosadašnji od­

bor SSRN poradi na učlanjenju novih članova, a nakon toga da se ponovno održi konferencija na kojoj će se b ira ti noivo ruko­vodstvo i delegat za općinsku konferenciju.

Ovdje treba napom enuti da je onim drugovima i drugaricam a koji su prisustvovali konferen­ciji, a nisu se prethodno učlani­li u SSRN bilo puno krivo, kada su v idjeli da ne mogu b ira ti, a ni biti birani, te ističu da će se svi učlaniti u organizaciju SSRN.

Ffbred održanih konferencija vrše se priprem e za održavanje godišnjih konferencija SSRN u organizaciji O rljak, Sapina Do- ca, Oglavci i drugim u kojim a još nisu održane godišnje konfe­rencije.

Posljednjih dana na području općine Rogoznica održana su i dva zbora birača, na kojim a je NO općine podnio izvještaj o svom dosadašnjem radu, zatim su se birači detaljno upoznali sa novim Zakonom o zaštiiti poljskih dobara, birali su svoje seoske procjenitelje, a osim toga upoz­nali su se i sa najnovijim odlu­kama Narodnog odbora -kotara.,.

Ivan Goleš

Proslava Prvog srpskog ustankaU organizacijama SSRN i školama održat će se prigodna predavanja

roM andatno-im unitetna komisija

Republičkog vijeća Sabora NR Hrvatske donijela je prošlih da ­na odluku da se u izbornom ko­taru Šibenik III. održe dopunski izbori, budući da je sm rću Gušte Sprljana ostalo ispražnjeno za­stupničko mjesto.

Na osnovu Zakona o pravim a i dužnostima, izboru i opozivu narodnih zastupnika za Sabor NR H rvatske republička izborna komisija donijela je rješenje o raspisu izbora u izbornom kota­ru Šibenik III. koji obuhvaća op­ćine Đevrske, Tijesno, Vodice i Skradin. Izbori će se u tom iz­bornom kotaru održati 21. ožuj­ka o. g.

los vise lacan svoie rAntisocijaiistički i an tip a rtij-

ski rad Đilasa najoštrije je osuđen na sastanku Kotarskog kom iteta narodne omladine, koji je održan 8. ov. mj. Pored toga, članovi kom iteta su osudili i pam flet »Anatomija jednog mo­rala«.

Članovi K om iteta su se u diskusiji zadržali na onim Đila- sovim postavkam a u kojim a se govori o likvidaciji Saveza ko­m unista i organizacije narodne omladine. Oni su sa zgražanjem i protestom diskutirali o apsurd­no j zamisli Milovana Đilasa. Članovi Kom iteta su zaključili da će svoje om ladinske redove još više jačati kako organizacio­no tako i politički, da će u p ra ­

vo na svijetloj h istoriji i trad i­cijama K PJ, SK O J-a i NOJ-a odgajati m lade generacije ak ti- vizirajući ih na onim zadacima, koji svakodnevno stoje pred na­šim društvom.

Đilasov pokušaj da likvidira organizaciju narodne omladine istovjetan je na pokušajem Gor- kića, koji je još 1936. god. htio da likvidira SKOJ. Svi ti poku­šaji donijeli su i donijet će su­protne rezultate od onih koje je priželjkivao Milovan Đilas.

Na k ra ju jo, pored ostalog, zaključeno, da omladinske orga­nizacije na terenu organiziraju proučavanje m aterijala sa III. plenum a CK SKJ i X. plenuma CK SKH.

Ove godine bratski srpski na ­rod slavi 150. godišnjicu Prvog srpskog ustanka.

Ta godišnjica u NR Srbiji pro- slavljat će se čitavu ovu godinu.

U našoj Narodnoj republici Hrvatskoj ovaj mjesec posvećen je toj slavnoj godišnjici. B it će održavane svećane akademije, p redavanja i priredbe.

Prem a uputi Savjeta za pro­svjetu i kulturu NRH učenici u školama upoznat će se u poseb­nim* predavanjim a sa značenjem Prvog srpskog ustanka.

Gradski odbor Socijalističkog saveza odnosno njegov sekreta­rija t sm atrao je za potrebno da takva predavanja tokom ovog mjeseca budu održana i u osnov­nim organizacijam a SSRN, pa je

PRIPADNICI JNA POPRAV­LJA JU ROGOZNICKI MOST

Početkom prošlog tjedna jak v je ta r potpuno je razrušio most koji spaja Rogoznicu s kopnom, tako da se nij,e mogao odvijati saobraćaj m otornih vozila. Za­nimljivo je, da sfr ' stanovnici Rogoznice i okjolnih sela vrlo malo zainteresirani za popravak tog mosta, koji im je neophod­no potreban. Jedino se pripad­nicim a JNA, koji su već nekoli­ko puta popravljali most, a ta ­kođer su i sada most doveli u ispravno 9tanje, može zahvaliti

što se preko m osta norm alno sao­braća.

o tome donio i zaključak. Akcija u okviru Socijalističkog saveza provest će se uz pomoć Kluba ku lturno-prosvje tn ih radnika »Vinko Maglica«, koji će dati predavače.

Naš hrvatski, partizanski i ju ­goslavenski Šibenik uvijek se i- sticao kao velik i iskren pobor­nik bratstva i jedinstva naših naroda, osobito b rats tva i jed in­stva sa srpskim narodom. Te težnje našega grada nisu mogli pokolebati razni protunarodni režimi u prošlosti, jer je svijest da je bratstvo i jedinstvo naših naroda zalog očuvanja naše ne­zavisnosti i slobode uvijek bila budna, što se osobito uvjerljivo pokazalo u Narodnooslobođilač- koj borbi. Samo naša Narodna revolucija pod vodstvom P a r­tije i T ita mogla je te težnje n a ­ših naroda dovesti do ostvare­n ja udarivši čvrste (temelje stvarnoj ravnopravnosti i b ra t­stvu i jedinstvu naših naroda u zajedničkoj državi — Federativ ­noj narodnoj republici Jugosla­viji.

Na putu borbe za bratstvo i je ­dinstvo naših naroda za posljed­n jih 150-, godina, a za što su se zalagali, njihovi najbolji umovi i snage, P rv i srpski ustanak ima važno historijsko mjesto, je r je tada konačno počela da se ruši vjekovna dom inacija stran ih za­vojevača na ovom našem jugo­slavenskom tlu, u borbi za slo­bodu i nezavisnost obilato na ­topljenom krv lju naših naroda.

Konferencija Saveza komunista garnizona Šibenik

Uočili zadatkeU prisustvu člana Opunomoć-

stva CK SKJ za Jugoslavensku ra tnu m ornaricu kapetana boj­nog broda Branka Mamule, odr­žana je ovih dana konferencija kom unista garnizona Šibenik.

U dvorani tišina. Polako se zauzim aju m jesta, da se ne n a ­ruši mir. Odjednom zabrujaše riječi i m elodija proleterske p je­sme. Slatka jeza, kakvu čovjek osjeća ponekad u punom zam a­hu borbe i pobjede, ili kad čuje misao koja svom snagom pogodi srce, pa sc sav duhom prenese u jedno drugo stanje, koje je teške prepričati i opisati — koje se je ­dino može doživjeti. Pogledah za trenu tak lijevo. Invalid, koji je u revoluciji izgubio nogu, daje oduška svom srcu. Slušam i ču­jem njegov glas »Druže Tito, mi Ti se kunemo«. Dobro raza ­biram u tim riječim a srca, po­zdrave u ime naroda, Saveza ko­m unista — glasove onih što su možda na Sutjesci, Kozari ili posljednjem juri;™ — oslobo­đenju Trsta, izgubili dio svoga tijela.

O tvarajući konferenciju sekre­ta r garnizonskog kom iteta, kape­tan fregate Drago Matković je u svom sažetom refera tu podvukao rad osnovnih organizacija Save­za komunista, od II. plenum a do danas, i istakao da je cilj kon­ferencije da još jednom sagleda­mo štetočinski rad Milovana Đi­lasa i usvojimo odluke Trećeg (vanrednog) plenum a CK SKJ.

Govoreći o Dilasovu antiso- cijalističkom radu kapetan fre ­gate Matković je ukazao na to, da se privrženost naših kom uni­sta CK, SK J i drugu Titu još

jednom m anifestirala s onom monolitnošću i odlućnošću s ko­jom smo ustali pod istim tim rukovodstvom, rukovođeni nauč­nim principim a m arksizm a - len ji - nizma i zadojeni jugoslavenskim socijalističkim patriotizmom pro­tiv inform birovske opasnosti, ne ­pravilne odluke zapadnih sila od 8. listopada i pretenzija iz I ta ­lije.

Govoreći kako su Đilasove koncepcije bile prim ljene kod pripadnika našeg garnizona sek­re ta r kom iteta je između ostalog rekao:

»Sve te »nove« ideje i Đila- sova teorija nisu mogle postati svojina našim kom unistim a i vanpartijcim a bez obzira u kak ­vo su ruho bile uvijene. Jed in ­stvo našeg CK SKJ, njegova re ­volucionarna budnost, koja se ispoljila i na III. plenum u na kome je razgoličen revizionizam i frakcionaštvo »cfilasovštinc«, pomoglo je našim kom unistim a da dublje sagledaju i pravilnije ocijene svu štetnost takvih po­java«.

Iznoseći dalje napore Saveza kom unista na ideološkom uzdi­zanju kom unista drug Matković je naglasio:

»Šesti kongres, Brionski ple­num i sada III. (vanređni) ple­num CK SK J dao nam je moć­no teoretsko oružje kojega tre ­bamo svestrano upoznati, savla­dati i sa njim e tući i dotući sve naše neprijatelje na tom općem bojištu izgradnje socijalizma kod nas«.

Referat druga Matkovića toplo je pozdravljen.

(Nastavak na 2. strani)

Strana 2. »SIBENSKI LIST« Srijeda, 10. veljače 1954.

Kako su pojedinci stekli pravo naliler penziju

O ovome smo već pisali. Naša lokalna javnost pozdravila je tre­tiranje ovog inače svugdje ak- tuelnog iproblema. Oni koji su stekli m irovinu na sličan način, počeli su strahovati, drugi — kojima je usađen osjećaj praved­nosti, a to je svojstveno većini naših ljudi, živo su kom entirali prvi takav članak i iskreno ga pozdravili.

Međutim, još uvijek je ostalo na šaputanju, govorenju »u četi­ri oka« ■k'vko ovaj ili onaj nije radiifo, ili n ije toliko radio, pa uživa mirovinu »dobrotom« na­šeg široko zahvaćenog osigura­nja. Cesto su takovi razgovori prerasli i širi krug, a onda je »došlo do ušiju« ljudi koji rade na tom poslu, i počelo je na j­prije preispitivanje svjedoka, pa provjeravanje navoda amo i ta­mo, dok konačno nije na jednoj od sjednica izvršnog odbora na­šeg Zavoda donijelo rješenje o brisanju prava. Poneki je još u- vijek bio uporan, pa se žalio, nu-

, dio nove svjedoke i protusvje- doke, ukoliko su ga prvi ostavi­li na cjedilu. No, većina se po­m irila s novim stanjem , osjeća­jući da je ipak učinio nešto što ne valja i što mora biti izvrgnuto javnosti i zakonskim posljedica­ma.

Kako su pojedinci stekli m iro­vinu, kod nekih slučajeva izgle­da toliko nevjerojatno, kao da se krećemo u zemlji priča.

Lučev Srećka ud. Tome iz P r- vić Luke, domaćica, pomislila je u svojoj glavi, zašto i ona ne bi imala penziju. Odmah se dala na posao. Našla je i svjedoke u oso­bama Rodin Ivana pk. Ante i Gradiška Viktora reč. Bile oboji­ca susjedi. Na sudu su dalii pri­lično uvjerljivi iskaz, da je um rli suprug naše »junakinje« u dje- tinstvu bio stalno pomorac, plo­vio na »Oslobođenju«, »Jadranu« na ru ti Zadar-Sibenik,prevozio čak i municiju, a da su brodovi bdli vlasništvo njegovog strica koji je brodove iznajmio nekom Bilić Josipu. Gradiška V iktor je k tome dodao, da je čak položio 1922. godine ispit za kapetana.

P rv i dio .posla bio je završen, molba je podnesena i prema Pravilniku o pomorskoj uboškoj

■ zakladi, udovi priznato pravo na pomoć, kasnije prevedeno u po­rodičnu penziju od 3.500 Din mjesečno.

Narod ine trpi nepravdu i po­čelo je najprije gunđanje, pa ot­voreni protest. U Zagrebu se blo­kirala isplata za nekoliko m je­seci. Međutim, netko je ipak taj novac »deblokirao« i glas naroda bio je pobjeden.

Međutim, nije za dugo. P red­m et je konačno stigao pred ši­benski Zavod. Donijeto je u sk ra t- no rješenje i ova pripovijest s ovime je završava, osim što bi trebalo dodati, da je Okružno javno tužioštvo 19. III. 1953. go­dine odustalo od krivičnog pro­gona svjedoka, »jer su izjave o- vih neprecizne i nerazumljive, te da u njihovoj radnji nema krivične odgovornosti«. Formalno je točno, ali na tem elju tih izja­va udova je prim ala m irovinu još od 1. IX. 1950. godine. Ako se k tome doda, da n jen um rli suprug nije uopće plovio na bro­dovima svojeg strica, nego na vlastitim i svojeg oca, ond* se tek mož« sagledati vještina p ri­jevare.

I Cipitelo Antica im ala je mi­rovinu i stekla ju je na sličan način. Ona je bila uposlena kao kućna pomoćnica navodno kod obitelji B. M. u Šibeniku od 1930. do 1943. godine. Međutim, što je provjeravanje izjava nje­nih svjedoka Dragičević A nte pk. Josipa i Fulgosi Vjekoslave ud. Ante pokazalo!?

— da je ona stanovala u jed­nom od s tan o v i svog navVodnog »poslodavca« i um jesto da plaća najam stana, pokatkad mu vršila m anje usluge i za to gubila dnev­no 1—2 sata najviše. Z ahvalju ju­ći svojim >*čestitim« svjedocima ona je prim ala mirovinu više od2 godine.

Po gradu se šaputalo i priča- ko, kako danas p rim aju m irovi­nu čak i »kaparice«. Mislilo se na žene koje su u kućnoj radi­nosti radile narodne šibenske kape.

Bilo je tu i nešto istine. Bog- danović Kata našla je svoje »svjedoke« Bukić S tanu ž. Josei Livaković Anku ud. Jere i ove su lijepo svjedočile, da je n jiho­va susjeda i poznanica od 1888. do 1925. godine neprekidno radi­la kod obrtne radnje Đ. M., iako

je dobro poznato, da ova radnja nije uopće radila za vrijem e ra ­ta, a imenovana je možda n a j­više 15 godina radila »na sic«.

Krečak Ante pk. Tome iz Ra- donića, »stekao« je m irovinu na sličan način. Našao je dva svje­doka, koji su mu lijepo svjedo­čili i, eto, navuklo se deset go­dina, a penzija je svakog prvog u mjesecu stizala. Susjedi su se čudili, neki su mrgodili, ali nitko n ije »išao da kaže nešto ondje gdje treba.

Slaba je kontrola javnosti. N ajrađe se negoduje, mrgodi i sumnjiči, um jesto da se kaže na pravo mjesto i u pravo vrijem e. Organi koji rješavaju zahtjeve za mirovinu, im aju pred sobom sa­mo svjedoke, koje im dovodi stranka.

Perišić Miloš pk. Petra iz Skradinskog Polja uživao je mi­rovinu, istina ne dugo, zahvalju­jući reviziji. N jega su ostavili na cjedilu vlastiti svjedoci. K a­da su osjetili, da je dosta bilo šale, prdznali su svoje laži, a sa mirovinom došao je k raj.

Milović Vaso Spire iz Sonko- vića uživao je malo duže svoju mirovinu, pa čak i dječji doda­tak. Oko' njegove mirovine »vr- zalo« se dosta, v ršila je sasluša­nja i uprava unu trašn jih poslo­va, ali je Vaso ostao .pobjednik sve do jednog dana, kada m u je donijeto rješenje o obustavi mi­rovine. On se tim e nije pomirio, nudi druge svjedoke, je r su ga prvi ostavili zaista na cjedilu i porekli sve što su p rv i puta svje­dočili.

Netko je stekao pravo zato što je svjedocima »dokazao« svoj ak-? tivni i organizirani rad za NOP sve od početka 1942. pa kada mu se ovo uračunalo u dvostrukom tra jan ju , ispunjen je minimalni radni staž od 5. godina, i, eto, penzija. Drugi je stekao pravo na m irovinu (Markoć Sime iz Vo­dica), jer mu se uračunalo 4„-vri- jeme dok je samostalno radio. Bio je javni nosač, obrtnik, seo­ski zidar, vozio vlastiti brod, u- krcao se na brod svog oca i stri­ca (zajednički radili).

Svatko radi na svoj način i često treba mnogo truda, da se otkrije nepravilnost. Mnogo bi prostora obuhvatilo navađanje do sada uočenih slučajeva, Izni­jeto je samo nekoliko, možda ne

baš najkarakterističnijih .Slučaj Lučev Srećke pokazuje

našoj lokalnoj zajednici potre­bu njihove suradnje na tom po­slu. Organi socijalnog osiguranja nisu često u stanju da utvrde d- sbimu. Možda im a i slučajeva kada je oštećen i osiguranik, je r mu nešto n ije priznato, na što on stvarno im a pravo. Ali k rivn ja je upravo u nikakovoj pomoći javnosti. Gotovo je teško razliko­vati vjerodostojni od lažnog iska­za. Širina našeg socijalnog osi­guranja ne smije dozvoliti da se dade nekim a ono što nisu za­služili, a isto tako krivi svjedoci, lažni iskazi ne sm iju oštećivati one koji su stvarnom radili. Da se uskladi jedno i drugo, potreb­na je pomoć naše lokalne zajed­nice, svakog građanina koji voli pravednost i načelo, da svaki bude nagrađen onako kako je svojim radom zaslužio.

V—o

(Nastavak sa 1. strane)Odmor je prošao brzo, sve u

komentarima o III. plenumu, bo­lje reći, divljenju riječi druga Ti­ta, Kardelja, Pijade. Konferen­cija je nastavila rad diskusijom delegata. Redaju se vojnici, mor­nari, oficiri, komunisti i vanpar- tijci. Svi oni izgovaraju riječi bliske i razumljive kojima po­zdravljaju odluke donesene na Trećem plenumu. Iz njih izbija jednpdušnostt b ijelci munje u očima, srđba i gnjev mase, protiv onoga koji je digao svoju smu­šenu i konfuznu glavu protiv Saveza komunista.

»Nije slučajno da je III. ple­num zatalasao naše narodne ma­se. Svaki pošten čovjek zna šta ja Savez komunista za njega učinio, svaki zna da se on stavio na braniku narodnih interesa, svaki pošten čovjek zna . . .« — govorio je jedan mor­nar.

Slab rad zdravstvenih kurseva na općini Šibenib-vanjsbi

Zdravstveni kursevi na po­dručju općine Sibenik-vanjski počeli su 1. studenog prošle go­dine i tra ju pe t mjeseci. Opće­nito uzevši stan je i uspjeh tih kurseva je v rlo slab, te da bi se to popravilo potrebna je mnogo veća aktivnost i zainteresiranost posvjetnih radn ika i aktiv ista naših organizacija na selu.

Po mom m išljenju za neuspjeh kurseva, pored aktivista i ruko­vodilaca SSRN, om ladinske o r­ganizacije, Saveza boraca, pa i Saveza kom unista na selu, u - glavnom su odgovorni neki naši učitelji, koji su kao nastavnici i rukovodioci ovih tečajeva poka­zali vrlo m alo interesa, razum i­jevanja i odgovornosti. Bilo je i slučajeva da su neki učitelji na­stojali da udovolje ovom zadat­ku, ali i pored najbolje volje ni­su mogli uspjeti bez jedne oz- boljnije podrške aktivista na se­lu.

Od ukupno 15 kurseva na op­ćini, svega četiri rade sa uspje­hom. I razum ljivo je da se tim e ne možemo zadovoljiti. Neka nam Ikursevi u Zatonu, Raslini, Rakovu selu i Vrpolju posluže kao p ri­

m jer kako treba raditi. Upravo

njihovi rezultati pokazuju kako se -ničim ne može opravdati loše stanje u Jadrtovcu, Bcvraji, Gor­njem Danilu, K raljicam a i K rap- nju, a naročito u D ubravi i P e r- koviću. Ništa bolje n ije n i sa kursevim a u Konjevratim a, Bili- cama i Lozovcu, dok je u B ir- nju nešto malo učinjeno da se om ladinke zain teresiraju za zdravstveni kurs.

Pokušalo se one koji ne polaze tečaj pozivati u NO općine, ali n i to n ije imalo odraza na po­boljšanju rada. H tjelo se nadalje ustanoviti uzroke takvog stanja, pa je NO općine pozivao neke učitelje, ali se onaj iz D ubrave ni do danas n ije odazvao i p re ­m a tom e nije n i potrebno dalje traž iti uzrok nerada zdravstve­nog ku rsa u tom mjestu.

Današnje stanje t ih kurseva svakako zahtijeva da se čim prije organiziraju roditeljski sastanci na kojim a će se objasniti važ­nost i korist tih kurseva. Samo treba težiti da oni budu masov­ni i redoviti. Jedno se tako mo­že očekivati da će om ladinke po završenom kursu biti nosioci rad a u našim selima.

Mate Lokas

Na kraju diskusije koja je trajala preko četiri sata dobio je riječ kapetan bojnog broda Branko Mamula, koji je između ostalog rekao:

»Uvodna riječ druga Tita i re­ferat druga Kardelja kao luča osvjetljavaju puteve našeg dalj­njeg razvitka, sijeva kao iskra iz naše prakse, bije kao grom po otvorenim i prikrivenim neprija­teljima socijalističke misli. Cje­lokupan materijal Trećeg plenu­ma, predstavlja nepresušno ide­ološko vrelo za shvaćanje dru­štvenog, političkog i privrednog života naše zemlje. Zato će te­meljito izučavanje tog materi­jala značiti veliki skok u ideolo­škom obrazovanju, omogućiti nam da još svestranije i bolje sagledamo naše svakodnevne za­datke, dati sigurnu osnovu našoj svakodnevnoj političkoj aktivno­sti, naoružati nas moćnim oru­žjem u borbi protiv neprijatelja.

Poslije govora druga Mamule pročitani su zaključci koje je konferencija jednoglasno usvoji­la, a zatim je pročitan telegram puućen na opći zahtjev Central­nom komitetu i drugu Titu.

Za vrijeme čitanja telegrama sve je na nogama. Kao val za valom grmi dvoranom: »Mi smo Titovi — Tito je naš«. Sve je bi­lo impozantno.

To je još jednom bila potvrda odanosti i zahvalnosti Savezu komunista, CK i drugu Titu za sve ono što su oni dali i danas daju za snagu i ugled naše Ar­mije i naše Ratne mornarice, za pobjedu naše. narodne revoluci­je, za izgradnju socijalizma u na­šoj zemlji.

Poručnik korvete Petar Krasojević

SEMINAR ZA PREDSJEDNIKE AKTIVA NOH-e

■ j*-Općinski kom itet Narodne* om­

ladine S ibenik-vanjski organizi­rao je sem inar za članove kom i­te ta i predsjednike ak tiva Na­rodne om ladine.

Na sem inaru će se proučavati nekoliko tem a: Razvitak om la­dinskog pokreta kod nas, zatim odluke III. plenum a CK SK J i p riv redni razvitak naše zemlje.

Slavko Gović

OBRADA I GNOJENJE VOĆAKAKlimatske i zemljišne prilike

na našem području odgovaraju uzgoju niza vrsti voćaka. Ne sa­mo to, nego i ogromna golet na­šeg krša i još uvijek slobodni prostori na blažem kršu i u po­ljima, upravo su najbolje povr­šine za uzgoj voća.

Kod ovakovih povoljnih p rili­ka, radi povećanja produktivno­sti zemljišta i poljoprivredne proizvodnje uopće, potrebno je orijentirati se na veću proizvod­n ju voćaka po broju i na veću rodnost po stablu.

Prosječni prinosi kreću se od 8—10 kg po stablu, što predstav­lja na redovitu rodnost voćke minimalan urod, na prirodne mo­gućnosti nedovoljnu produktiv­no!, a u poredbi s drugim kra je ­vima i zemljama najniže prino­se.

Bez obzira na elementarne pri­like, niski prinosi su redovita pojava, a koji nastaju uglavnom uslijed slabe ili nikakove obra­de, radi nedovoljno i slabo primljenjivanog načina gnoje­nja.

Na području kotara ima oko 800.000 rodnih stabala voćaka, uključivši i masline. Računajući da 1 kg voćaka košta 30 Din, kao prosječna cijena, godišnja v ri­jednost proizvodnje voćarstva iz­nosi oko 240 m ilijuna dinara. Boljom obradom i gnojenjem vo­ćaka moguće je godišnji urod podignuti za 100®/0 (ili urod po stablu iznosio bi 20 kg), što bi vrijednost jednogodišnje proizvo­dnje uz istu cijenu podiglo na 480 m ilijuna dinara.

Ovaj podatak pokazuje koliko

bi pravilnom obradom i gnoje­njem podigli vrijednost voćarske proizvodnje.

Obrada zem ljišta pod voćkama ima zadatak, da povoljno djeluje na osobine zemljišta, da zrak, vodu i toplotu drži u najboljem odnosu, tako da žilni sistem voć­ke može imati najpovoljniji u- slov za razvitak.

Gnojenje voćaka ima zadatak, da u zemlji nadoknađuje h ran ji­ve sastojke, koje voćka u svom svakogodišnjem razvoju i plodo- nošenju uzim lje iz tla.

Obrada tla pod voćkama nije jednostavan ni jednostran posao. On ovisi o nizu faktora.

Prvo, ovisi o v rsti zemljišta,o vrsti same voćke, a. onda o na ­činu zasada, naime, da li se radio tipu posebnog voćnjaka ili o voćkama zasađenim sa drugim kulturam a ili pak o voćkama ra ­zasutim na kršu, što je kod nas najčešći slučaj.

Postoje razni tipovi zemljišta, U svim a osnovnu ulogu za rast voćke predstavlja vlaga. Prem a tome, čuvanje vlage u pojedinim vrstam a zem ljišta utjecat će ha način obrade. Voćka po svojoj prirodi troši ogromne količine vode, na pr., lišće sadrži od 60 do 80»/o vode, plodovi od 85-90C/o- Voćka treba najviše vode u do­ba najjače vegetacije, a to je za vrijem e kasnog proljeća i počet­ka ljeta, kad je kod nas redo­vito sušni period godine.

Obradu zemljišta treba provo­diti tako, da zemljište može da primi najviše vode u toku jese­ni i zime, kad su kiše redovite i češće i da tu prim ljenu vodu tlo

čuva kao rezervu za sušni pe­riod, kad voćki treba . najviše Vode. »

Tlo u toku jeseni i zime može da primi vodu samo onda, ako je obrađeno.

Duboka obrada tla pod voćka­ma u toku jeseni prva je i osno­vna agrotehnička m jera u uzgoju voćaka, ako se ova m jera ne provodi, onda kao posljedica po­javlju je se slabo razvijanje -lje- torasta, nerodnost, opadanje za­m etnutih plodova i t. d.

Jesensku obradu pod voćkama treba vršiti od 20—25 cm, s tim, ako se radi o zatvorenom tipu voćaka; treba obraditi svu povr­šinu pod voćkama, ako se radi o razasutim voćkama na kršu ili na ledinama, onda treb a obradi­ti što širu površinu oko voćke. Svakako da obrada prelazi širi­nu krošnje barem za 1—2 m e­tra. P ri obradi treba paziti, da se ne povrijede žile.

Od proljeća pa u toku vegeta­cije obradu treba produžavati. Ova obrada treba da bude plitka, sa zadatkom da razbije pokoricu, da bi se spriječio pubitak vlagei da se suzbija korov.

Voćke gajene u vinogradima, podliježu obradi vinograda, ako se vinograd u jeseni i češće u proljeću obrađuje.

Sjetva žitarica ili višegodišnjih trava pod voćkama n ije povo-, ljna, je r ove iskorišćuju vlagu iz zem ljišta i druge hranjiv« sa­stojke, te onemogućuju pravilan rast voćke, pogotovo u proljeću i u ranom ljetu, kad je rast .lje- ’torasta najjači. Ako je nužna potreba, radi pom anjkanja, zem­

ljišta, pod voćkama treb a sijati ž itarice ' ili trave,i ostavljati nezasijani prostor pod krošnjom voćke u širini najm anje 2—3 m od ruba kroš­nje.

Voćke godišnje troše velike količine hranjiv ih sa s to ja k a 1 iz tla, je r je zelena m asa na kroš­nji stabla redovito obilna, a voć­ka im a težnju da urodi što ve­ćim plodom. Radi toga, a je r je voćka dugogodišnja biljka, zem­ljište pod voćkom veoma brzo osiromaši.

T ri su osnovna elem enta, koje voćka troši za izgradnju debla, krošnje, lišća i plodova, a to su dušik, fosfor i kalcijum.

Za održanje voćke, za njen uzrast i za plodonošnju, ova tri elem enta treba u tlu da se na­laze u dovoljnim količinama. Ako samo jedno od ovih nema u zemljištu, voćka će neminovno propasti.

D ubrenje biljaka, pa i poćaka, sastoji se u tome, da tlu odnosno biljci preko tla, u vidu gnoji­va dodajemo ova tr i osnovna e- lem enta ili ove tri vrsti h ran ji­va.

Zem ljište se gnoji prirodnim ili um jetnim gnojivima.

Gnojivo se daje zem ljištu kao potpuno ili nepotpuno. Potpuno gnojivo je ono koje sadrži u se­bi sva tr i osnovna elem enta, a nepotpuno ono koje sadrži samo jedan od potrebnih elem enata.

Prirodna gnojiva su potpuna gnojiva, dok um jetna mogu biti potpuna i nepotpuna, na pr., superfosfat je nepotpuno gnoji­vo, je r sadrži samo fosfor kao glavni sastojak, dok, na prim jer, K. A. S. je potpuno gnojivo, je r sadrži u sebi dušika, fosfora i kalcijama.

Voćka je takova biljka, koja u najčešćim slučajevim a traži pot­puna gnojidbu, osim ako se u zem­ljištu ne pokaže poseban nedo­sta tak jednog ili drugog elem en­ta, kojeg onda treba i pojedina­čno dodavati u vidu jednog od nepotpunih um jetnih gnojiva.

Voćku treba gnojiti s prirod­nim gnoji,vima ili s potpunim u - m jetnim gnojivima.

Međutim, n ije svejedno, da li će se voćka gnojiti stalno samo prirodnim ili samd um jetnim gnojivima. P rirodna gnojiva su osnovna gnojiva, a um jetna do­datna gnojiva.

Jer, prirodna ne samo da bo­gate zemljište potrebnim elemen­tim a, nego ova poprav ljaju strukturu , zem ljišta, odnosno o- državaju ravnom jer između to- plote zraka i vlage i bogate zem­ljište humusom, što je bitno za život biljke, dok um jetna gnoji­va bogate zemljište hranjivim e- lementima.

Voćke svake tr i ili četiri godi­ne treba obilno gnojiti prirod­nim gnojivima, a svaku godinu dodatnim . potpunim um jetnim gnojivima.

Za jednu odraslu voćku godiš­nje je potrebno 4—6 kg K. A. S. ili nitrofoskala, a za srednju voćku 2—4 kg.

Koliko će se dodavati prirod­nog gnojiva na svaku voćku, o- visit će o proizvodnji gnoja po­jedinog dom aćinstva, ali svake3 ili 4 godine potrebno je n a j­m anje od 300—500 kg stajskog gnoja za svaku voćku, a što ovisi o veličini voćke.

Dosada je u praksi, da se voć­ke gnoje na razne načine, bilo po čitavoj površini voćnjaka, da se gnoj zatrpava u uzdužne ili po­prečne kanale u voćnjaku, u ru ­

pe oko voćaka, ili da se gnoj zatrpava pod sam im deblom voćke. Ovaj posljednji način je n a jneuputn iji a najčešće prim je­n jivan kod nas.

K orijenje voćke je široko ra z ­granate izvan krošnje. N a obo­dima žila nalaze se korijenove dlačice (korijenova kosa) preko kojih biljka prim a hranu. Gnoj treba dodavati na način da bude najdostupniji korijenovim dlači­cama, što znači da voćku treba gnojiti, ne neposredno pod de­blom, gdje ima najm anje korije- novih dlačica, već pod krošnju i to široko pod krošnju, gdje im a najviše korijenovih dlačica.

N ajbolje je gnojiti čitavu povr­šinu pod voćkama kad je u pi­tan ju pravi voćnjak, kod nas gdje su voćke razasute slobodno n a raznim udaljenostim a, onda trieba gnojiti prostor pod kroš­njom i oko nje.

V rijem e gnojenja je vrlo važ­no u voćarstvu. Gnojiti voćku treba u vrem enu jesenske obra­de, što znači u jesen ili u toku rane zime. Rastvorba gnoja u zem ljištu tra je duže vrijem e, gnoj se rastvara jedino u p ri­sustvu dovoljnih količina vlage u zemlji. Kod nas su redovito sa­mo jesenske i zimske kiše, gnoj treba da se rastvori utjecajem ovih kiša, da b i na proljeće kad počne vegetacija, gnoj već bio rastvoren i u podesnom obliku, da ga voćka može primiti.

Gnoj treba zakopavati u dubi­nu od 20—30 cm, svakako do du­bine sam ih žila, da bi rastvoren bio pristupačniji žilama.

P raksa je pokazala, da voćka redovito obrađivana i gnojena rodi redovito, a da se prinosi prosječno mogu povećati od 100 do 150o/o od uobičajenog uroda.

Srijeda, 10. veljače 1954. »ŠIBENSKI LIST« Strana 3.

P r i j e d l o g o d l u k eO OSNIVANJU STAMBENE ZAJEDNICE, O NAČINU RADA I IZBORU KUĆNIH SAVJETA I O KATEGORIZACIJI STANOVA KOJI JE PRIHVATIO SAVJET ZA KOMUNALNE POSLOVE

NO-a GRADSKE OPĆINE — ŠIBENIK

I. OSNIVANJE STAMBENE ZAJEDNICE

Član 1.Za čitavo područje NO -a grad­

ske općine Šibenik osniva se je ­dna stam bena zajednica, prem a propisim a Uredbe o up rav ljan ju stam benim zgradam a.

Član 2.U sastav stam bene zajednice od

kuća u privatnom , vlasništvu u - laze stam bene zgrade, koje i- m aju više od dva stana. Manje kuće koje nisu građene prema savrem enim stam benim propisi- ipa, a im aju tni m anja stana ili dva veća stana i> jedan m anji sporedni stan, izuzimlju se tako­đer iz stam bene zajednice, te sa n jim a i nad alje up rav lja ju n ji­hovi vlasnici.

Član 3.Pod stanom u smislu gornjeg

stava, podrazum ijeva se građe­vinski pojam stona, t. j. odvoje­n i i zatvoreni stam beni prostor, koji, pored prostorija za stano­v i nje, im a potrebne nuzprosto- rije, kao što je kuhinja i zahod.

Prostorije, koje se sada ko ri­ste za stanovanje, a nem aju ku ­hinje i zahoda, zadržavaju zna­čenje poslovnih odnosno pomoć­n ih p rostorija , te se ne sm atraju stanom u smislu čl. 2 ove od­luke.

Č lan 4.Odjel kom unalnih poslova u t­

v rd it će prem a gornjim propisi­m a koje kuće n a području NO-a gradske općine Šibenik ulaze u sastav stam bene zajednice, k ra t­kim pism enim rješenjem , od ko­jeg se jedan p rim jerak ima do­stav iti v lasniku kuće, a drugi ppim jerak U pravi stam bene za­jednice.

P ro tiv tog rješen ja vlasnik Jctiće i U prava stam bene zajedni­ce im aju pravo žalbe na drugo- stepenu odborničku kom isiju za soc. pomoć' i stam bena pitanja, koja o tome donosi konačnu od­luku.

II. IZBOR I NAČIN RADA KUĆNIH SAVJETA

Član 5.S tanari kuća, koje ulaze u sa­

stav stam bene zajednice, m oraju odmah pristup iti izboru kućnih savjeta.

Kućni savjeti u kućam a do uključivo šest stanova sastoje se od tri člana, a kućni sav jeti u kućama sa sedam i više stanova sastoje se od pet članova.

Č lan €.K ućni savjeti 'biraju se na sa ­

stanku stanara pojedine koće kao što je to propisano u Uredbi o u p rav ljan ju stam benim zgrada­ma.

S tan ari mogu pristup iti izboru svog kućnog savjeta na sastanku kojem prisustvuje barem polo­vina sv ih stanara , koji im aju pravo izbora, u koliko su o tom sastanku b ili obaviješteni svi stanari pojedinačnim pozivom ili oglasom istaknutim na ulaznim vratim a kuće. Izbor se' v rši ve­ćinom glasova. Izabranim se sm atra ju ona trojica odnosno pe­torica stanara , koja je dobila najveći broj glasova. 1

Pravilnost izbora kućnih sav je ­ta u tvrđu je se i dokazuje za­pisnikom, koji se vodi o radu sa­stanka n a kojemu je izvršen iz­bor.- Zapisnik treba da sadrži, oz­

naku dana i m jeseca održavanja, ukupni broj stanara koji im aju pravo izbora, im ena prisutnih članova, im ena s tan ara koji su b iran i u 'kućni savjet uz oznaku b ro ja iglasova koje je pojedini od n jih dobio.

Zapisničare b ira ju s tanari na početku sastanka. Zapisnik, po­red zapisničara, potpisuju izabra­ni članovi kućnog savjeta.

Članovi kućnog savjeta izme­đu sebe b iraju predsjednika.

K ućni sav jet rješava većinom glasova.

¥ * $Postoji prijedlog nekih članova

Savjeta kom unalnih poslova NO-a gradske općine Šibenik da

kućne sav jete ne b iraju svi pu­nolje tn i stanari, već samo koris­nici stanova i podstanari, t. j. potpisnici najam nog ugovora i nosioci najam nog prava.

Sav jet postavlja na diskusiju odnosne alternative, o kojim a će im ati konačno da odluči Narodni odbor na svojoj sjednici.

III. KATEGORIZACIJA STANOVA

Član 7.U svrhu određivanja stanarine

svi se stanovi na području NO-a gradske općine Šibenik, im aju razvršta ti u slijedećih sedam ka­tegorija:

a) P r v a k a t e g o r i j a :S tan ne može b iti u niskom

prizem lju i m ansardi. S tan treba da im a veće sobe, kuhinju, smoč­nicu, kupaonu, zaseban nužnik Sa vodom za ispiranje, pretsob- lje ili ulazni hal, balkon ili ba- štu, pravo upotrebe praone, dio podrum a ili p rik ladan magazin.

S tan treba d a je sagrađen od dobrog m aterijala i da je a rh i­tektonski dobro sm ješten i pove­zan tako ,da p redstavlja jednu odvojenu i zasebnu cjelinu. Podo­vi m oraju hiti parketirani, pro­zori m oraju im ati roletne ili per- zijane, te dvostruki ili krilo na krilo (dvostruka stakla). Mora postojati mogućnost g rijan ja p re­težnog dijela stan a kalijevim pe­ćima, kam inim a, centraln im ili etažnim grijanjem . Zidovi kuh i­nje, kupaone i nužmika treb a da su obloženi majoličnim pločica­m a ili brušenim kam enim ploča­ma.

S tan treba da . je zračan, a glavne stam bene prostorije da su sunčane i svijetle.

S tan m ora biti općenito u do­brom i uiščuvanom stanju.

b) d r u g a k a t e g o r i j a : S tan treba da ispunjava sve

uslove iz I. kategorije sa razli­kom što ne m ora im ati zaseban zahod, pretsotalje ili ulazni hal, balkon ili baš tu. Nadalje, kuhi­nja, .kupatilo ili tuš i nužnik ne m oraju b iti obloženi majoličnim pločicama odnosno kamenim pločama, već je dovoljno da su prem azani uljenom bojom.

c) t r e ć a k a t e g o r i j a : S tan treba da ispunjava uslo­

ve iz II. kategorije sa razlikom što sobe mogu biti manje, a stan može b iti sm ješten u niskom prizem lju i m ansardi. jNadalpe, nije neophodno kupatilo. U ko­liko stari nem a parketa, po treb ­no je da im a dobro izgrađen i uščuvan drveni pod koji se mo­že bojadisati. T reba da postoji mogućnost zagrijavanja, ali n ije neophodno u koliko kuća ispu­n java sve potrebne ostale uv je­te. Sobe ne m oraju da su sun­čane, ali itreba da su zračne i svijetle. S tan treb a da je u do­brom stan ju i da predstavlja je ­dnu zatvorenu cjelinu.

U ovu kategoriju spadaju sta­novi, koji ispun javaju sve uv je­te prve ili d ruge kategorije, ali se nalaze u niskom prizem lju i potkrovlju, a isto tako i oni sta ­novi II. kategorije koji su u ne­što lo |ijem stanju,

d) č e t v r t a k a t e g o r i j a :U ovu kategoriju spadaju sta ­

novi koji ispun javaju uslove III. kategorije sa razlikom što ne m oraju biti naročito zračni i svi­jetli, a isto tako nije potrebno da postoji mogućnost zagrijava­n ja stam benih prostorija.

U ovu kategoriju spadaju sta ­novi prve i druge kategorije u kojima postoji sustanarski od­nos, sa zajedničkom upotrebom pomoćnih prostorija.

e) p e t a k a t e g o r i j a : S tan mora im ati kuh in ju i nuž­

nik i tekuću vodu. Pod stam be­n ih prostorija može da bude od običnih dasaka, a pod kuhinje i nužnik može biti od daske i o- peka.

U ovu kategoriju spadaju s ta ­novi koji ispunjavaju sv e uvjete III. i IV. ka tegorije ,-a li su op­

ćenito u dosta trošnom stanju, a tako isto i stanovi spom enutih kategorija u kojima postoji su­stanarski odnos, te se pomoćne prostorije nalaze u zajedničkoj upotrebi.

f) š e s t a k a t e g o r i j a : S tan mora im ati kuhinju i te­

kuću vodu, dok se nužnik može nalaziti izvan stana. S tan ne mo­ri imati nikakovih pomoćnih nuzprostorija. U stam benim pro­storijam a, treba da postoji žbu- kani plafon. Podovi mogu biti od trošne daske i cigle.

S tan je općenito u lošem i tro š­nom stanju.

U ovu kategoriju spadaju i stanovi koji ispunjavaju uslove V. kategorije, ali u kojim a po­sto ji sustanarski odnos, te je ku­hin ja u zajedničkoj upotrebi,

g) s e d m a k a t e g o r i j a :U ovu kategoriju spadaju sta ­

novi koji ne ispunjavaju ni u- v jete VI> kategorije i |koji ne zadovoljavaju najnužnijim stam - beno-hi'gijenskim Uslovima, te se sada koriste jedino u nuždi radi nestašice boljih stanova.

*Kako je ovo samo naort od­

nosno prijedlog odluke, koju je p rihvatio Savjet za kom unalne poslove NO-a gradske općine, to se pozivaju građani da prekonašeg lista uzmu učešća u disku­siji, dajući pritom prijedloge kao i svoja m išljenja u vezi gornjeodluke Također će uredništvonašeg lista objavljivati i odgovo­re na pitanja, ko ja su našimgrađanim a eventualno nejasna u vezi objavljenog prijedloga od­luke.

smm

r a d

Iz rada N arodnog sveučilišta

Biarritz - LurdNarodno sveučilište u Šibeniku

priredilo nam je 8. ov. mj. zai­sta interesantno i uspjelo preda­vanje: »S puta po Francuskoj«.

U prepunoj dviorani Mjesnog sindikalnog vijeća prof. Zoran Palčok, član Centralnog narod­nog sveučilišta u Zagrebu, iznio je svoje bogate dojmove s puta po Francuskoj prošle godine.

Predavač se ograničio na B iar- Titz i Lurd.

U Biarritzu, velikom turistič­kom centru sa oko 400 velikih hotela, vidio je bogate krugove iz čitavog svijeta, pripadnike kraljevskih loza, a i avan tu ri­ste, kako na ru letu stiču i ra - stiču milijune. K ad bi o tome bili objavljivani statističk i po­daci, tada bi se doznalo da dnev­no desetak, a možda i više, ig ra ­ča kocke, koji nisii im ali sre­će, prosviraju sebi glavu ili se su rbvra te s tridesetak m etara visoke hridi, ili na drugi način oduzmu sebi život.

U B iarritzu predavač je doži­vio i veliko priznanje publike i žirija našoj zemlji na m eđuna­rodnom festivalu narodnih ple­sova. P rv u nagradu odnijela je naša zemlja, koju je na festiva­lu predstavljao Državni an­sambl narodnih plesova iz Za­greba.

U L urdu predavač je vidio teško poniženje čovjeka, koji se ponizio do- bezvrijedne stvari,

Obaveze privatnih poslodavacaprema socijalnom osiguranju

Svaki p rivatn i poslodavac-, du­žan je da u roku od o s a m dana prijavi ovom Zavodu stu-

poslije stupanja na posao (Ista Uredba čl. 17. st. 3.).' Za svo zaposleno osoblje, izu-

panje osiguranika na posao i i- y ev osoba zaposlenih u kućan- stupanje s posla, kao i sve prom ­jene koje utječu na prava osi- guranika (Uredba o financiranju mora sadržavati podatke o ostv?-

stvu, privatni poslodavci su dužni voditi evidenciju koja

socijalnog osiguranja SI. list br. 54/53. čl. 17.' stav 2.).

Za one osiguranike, čije zapo-

renoj plaći svakog osiguranika, o broju ostvarenih radnih sati u svakom mjesecu, o obračunu i

slenje tra je kraće od osam dana, uplati doprinosa kao i potpis pri-dužni su privatni poslodavci p ri­javiti stupanje na posao odmah a najkasnije u roku od tri dana

‘

Žrtve polediceNedavna hladnoća, koja je

vladala punih petnaest dana, dosegavši kulm inaciju tokom tjedna, n ije prošla u- našem gra­du bez posljedica. Jak a poledica spriječavala je građanim a izla­zak *na ulice. No uza sve to, mnogo je građana bilo primorano zatražiti liječničku pomoć. T a­ko je sedam lica doživjelo p rije ­lom ruke, tro jica prijel-om pot­koljenice, a deset lica je zado­bilo lakše ozljede. Najveći broj

maoca (Ista Urediba st. 5.).Za privatne poslodavce obave­

za plaćanja doprinosa za soci­jalno osiguranje dospijeva zad­njim danom onog m jeseca1 za koji se vrši isplata (član 25. sit. 2.). Ovaj doprinos oni sami obra­čunavaju i uplaćuju Zavodu na račun broj 338355.

Posebno se upozoravaju poslo­davci na član 33. iste- Uredbe kojim se propisuje pravo Zavo­da na naknadu troškova liječe­nja i drugih davanja izvršenih osi-guraniku u slučajevima, kada poslodavac ne podnese u propi­sanom roku prijavu o stupanju -i istupanju s posla, prijavu o pro­mjeni ili ako se prijava podneseovih lica s tra d a o .je 6. ov. mj.

Svi su oni upućeni na liječenje s netočnim podacima, u šibensku bolnicu od kojih je •veći broj dosada već pušten kući.

ZAVODZA SOCIJALNO OSIGURANJE

KOTARA ŠIBENIK

O b a v i j e s tSVI ONI K O JI PO SJEDU JU NOVČANE DOZNAKE ZA

POVLAŠTENU KUPNJU MRKOG UGLJENA I LIGNITA, NEKA ODMAH IZVRŠE UPLATE U NAŠEM SKLADIŠTU GRAĐEVNOG MATERIJALA U PREDJELU BALDEKIN.

NAKON IZVRŠENE UPLATE KORISNICI CE DOBITI UGLJEN U ROKU OD OSAM DANA.

TRGOVAČKO PODUZEĆE » G R A D S K I M A G A Z I N «

Š i b e n i k

Autotransportno poduzeće - Šibenik

P r o d a j e :

jedan kom pletan kamion m a r­

ke „Diamond" nosivosti 5 tona

uz um jerene cijene.

jadan i nemoćan, opijen vje­rom u čudo koje ne doživljuje, osramoćen pozivom da i dalje ostane opijen vjerom u čudo ko­je će doći, ako ne danas a ono za sto godina, je r boga se ne može m jeriti ljudskim m jerilom vremena. Pitajući jednog Engle­za u autobusu, .što misli o L ur­du, ta j engleski tu ris t sažeo je svoje m išljenje u dvije riječi: »Trgovina i režija«. •

P rom atra jući kasnije sa Eiffe- lovog tornja, te željezne 'grdo­sije, Pariz, predavač je — kaže — misleći na poniženje čovjeka u Lurdu, ponovno osjetio v jeru i snagu u čovjeka sposobnog da stvara čuda na zemlji, da gradi, otkriva i podvrgava sebi sile p ri­rode.

Prem a B iarritzu i Lurdu po­v ra tak u domovinu bio je neiz­m jerno olakšanje. Je r — kaže predavač — naša je zemlja, iako tehnički zaostala i još sirom aš­na, bogata m ladenačkom i svje­žom, novom vjerom ' u snagu radnog čovjeka, i njegovo do­stojanstvo, i otvorila je put n je­govoj stvarnoj sreći.

Predavač je, ne koristeći ni­kakove zabilješke, svoje dojmo­ve kazivao živo i tečno. On go­tovo ništa, osim kratko na k ra ­ju, n ije zaključivao. Iznosio je činjenice, ono što je vidio i o- sjetio. A te činjenice su takve da im i nisu b i l i . potrebni predava­čevi zaključci, je r se zaključci svakom nameću iz snage i uv jer­ljivosti iznesenih činjenica.

Š i b e n i k k r o z i j e d a nNARODNO SVEUČILIŠTE

U nedjelju 14. veljače o. g. u kinem atografu »Tesla« sveuč. prof. dr. V ladim ir Filipović iz Zagreba održat će predavanje pod naslovom: ČOVJEK I TEH­NIKA (Problem čovjeka u atom ­sko doiba). Početak u 11 sati.

KINEMATOGRAFI TESLA: prem ijera američkog

muzičkog film a — LJUBIMAC NEW ORLEANSA — Dodatak: Filmske novosti br. 3. (11. do 17. II.)

SLOBODA: am erički film u bo­jam a — NA OTOKU S TO- bom — Dodatak: M inareti ipontali. {10.—12. II.)Američki film u bojam a — SUDAR SVJETOVA — Doda­tak: P repreka je Savladana.(13.—16. II.)

Dežurna ljekarnaSlužbu vrsi II. narodna ljek a r­

na - ulica B ratstva i Jedinstva.IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI Vinko, sin Ante i Ju rk e Pa-

pak; Zdenka, kći M ira i Jan je Caleta; Gordana, kći Dević An- đe; Boris, sin M arinka i Dragice Stošić; Ankica, kći Ante i M a­rije Andabaka; Zla tko, sin Ive i Vice M ikulandra; Radmila, kći Nikole i L jube Koludrović; Vla­dimir, sin V alenta i M iroljube Mihoković; Branko, sin Ante i Luci je Ivančević; Predrag, sin Miloša i M arije Vukadin; Boris, sin P e tra i Katice Mišetić; M ir­jana, kći Eugena i Ane Zivković; M arija, kći K rste i K arm ele Pe- trina i Josip, sin Dragutina i Ju rk e Valentak.

VJENČANI Janković Radovan, st. vodnik

JRM — Banović Stanojka, do­maćica; Rimac Danijel, službe­nik — Ja jac Vesela, službenik; Blažević Dane, radnik — Cvita- nović Zdenka, radnica i Juroš An­te, m ehaničar — Čolak Anđelka, domaćica.

UMRLIVrljević Toma pk. M arka, star

58 god. ; Radečić D m itar pk. Nikole, s ta r 66 god.; Cala M ar­ko pk. Ante, s ta r 93 god.; Ninić Sime Ivanov, sta r 46 god. i Ze- nić F rana rođ. Grubišić, sta ra 84 god.; Friganovuć P e tar pok. J a ­kova, sta r 56 god.

Jednog dana na obali Vicka K rstulovića pokušala je u-tap- ljajući oduzeti sebi živtH žena .tridesetih godina Ivanka Bačić. No, sticajem prilika ostala je na životu. Ali, v ijest je b ila i suvi­še šk rta da bi čitaoca zadovolji­la. On se stao p ita ti: Sto je n a ­velo tu ženu, još mladu,, a k to ­me sa tro je djece, da se odluči na samoubojstvo. Odgovara, tu i tamo moglo se ču ti različitih. Sto ona, Ivanka, kaže o tome? P ri­čala je o svom životu, o nesre­đenom bračnom životu, koji je nju, priprostu i dobru ženu n a ­veo da si oduzme život. Da li je ona za sve to 'kriva, kao što o- bično strog m uškarac ponekad a rasuđuje, kad je riječ o ženi? Ne,0 tom e nem a riječi. Ona se svo­jim radom 'bori da p rikupi p red­m ete potrebne u kućanstvu. Ta žena radi i h ran i svoje tro je ne­jake djece. N jena požrtvovnost kao m ajke n ije u pitanju . Ali, m ora b iti i nešto više, kad je o- na sve to 'bacila u stranu, svoju djecu, m ajku, d ruštvo ra d . . . Sto je, dakle, to što se zove »ne­sređen bračni život«? Da li je to p rivatn i s tv a r samo ove žene i n jena muža? P a društvo, im a li pravo da se »miješa« u sve to, da »njuška« po tim privatn im stvarim a? Im a! To je njegovo pravo. U p itan ju je ugrožen ži­vot n je žene, m ajke, tro je djece, dakle, četvoro članova društva. Ako je to tako, zar n ije onda p rivatna stv a r samo ove žene i

'moramo za rtaj slučaj zainteresirati.1 ne samo to, već se m oram o za­pitati, kako to da se dozvoli ne ­što što navodi čovjeka da poku­ša oduzeti sam sebi žlivat, da bi se oslobodio jednog nesnošljivog života. RekU smo '»nesređeni bračni 'život«. Da li krivnjom nje sam e ili krivn jom drugog bračnog druga, ili pak krivnjom obadvoje? Ona kaže da krivnja leži na njenom mužu, koji živi nesređenim životom, koji se ne brine za djecu, već i ono što ona sam a pokušava da zaštiti >i do­nese, želi sve to da nekako raz- vuče, bez brige za djecu, n ju i sebe.

KNJIGOVOĐE POLOŽILE ZAKLETVU

Nedavno su šefovi knjigovod- 9tava iz svih privrednih poduze­ća na području grada položili zakletvu • u NO-u gradske opći­ne, a u vezi Uredbe koja je već izglasana.

O B A V I J E S T članovima Turističkog društva D ruštvene prostorije bat će ot­

vorene svake srijede i petka od 17—20 , a nedjeljom od 10—13 sati.

U prava Turističkog društva Š i b e n i k

MALI OGLASNIK DVIJE ŽELJEZNE SUSTE u

veoma dobrom stanju, uz u- m jerene cijene, prodaju se. Također se prodaje jedan mali štednjak. Upitati kod obitelji Jakovljević, ulica Ju r ja Dal- m atina 9. (Put Kvartira).

» S I B E N S K I L I S T «

organ Socijalističkog saveza radnog naroda za grad 1 kotar

ŠibenikUredništvo, Štamparsko poduzeća

»Štampa«

Glavni 1 odgovorni urednik

NIKOLA BEGO

Tekući račun: Narodna banka Šibenik broj 531—T—292

Rukopisi se ne vraćaju. Pretplata za tri mjeseca Din.

84.—, za pola godina Din. 161.—, ■> godina Din. IM.—«.

Strana 4. »SIBENSKI LIST' Srijeda, 10. veljače 1954.

U R E D B AO upravljanju stambenim zgradama

• t

(Nastavak)

VII. PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA ZGRADE U PRIVATNOM VLASNIŠTVU

i Caan 44.Ugovore o korištenju stanova i druge ugo­

vore u vezi s upravljanjem i održavanjem zgra- da u privatnom vlasništvu 'koje su 'uključene u stam benu zajednicu zaključuje u ime vlasni­ka stambena zajednica preko uprave stambene zajednice.

Po ugovorima iz prethodnog stava odgovara stambena zajednica u granicama sredstava od­govarajućih fondova zgrade na koju se ugovor odnosi.

Član 45.Vlasnik zgrade u privatnom vlasništvu,

koja je uključena u stamibenu zajednicu, ima pravo na dio stanarine od zgrade koju određuje narodni odbor svojim propisom.

Ovaj dio može iznositi do 10°/o od ukupne stanarine a izuzetno i više, ako privatn i vlasnik nema drugih sredstava za uzdržavanje.

Član 46.Vlasnik agrade u privatnom vlasništvu, ima

pravo na odgovarajući ibesplatni stan u svojoj zgradi, odnosno u jednoj od svojih zgrada.1 . Pravo iz prethodnog stava prelazi na za­

konske nasljednike vlasnika.Ako je vlasnik postavio zahtjev za useljenje

u odgovarajući sitan, u svojoj zgradii, a otkaz ko­risniku stana ne može se izvršiti, vlasnik ima pravo na iznos stanarine koja se plaća za ta j stan, po odbitku troškova održavanja koje bi plaćao da taj stan koristi.

Član 47.Privatni vlasnik koji koristi besplatni stan

u svojoj zgradi dužan je uplaćivati u fond za održavanje zgrade iznos koji je razm jeran sta­narin i određenog za njegov stan.

Vlasnik zgrade u privatnom vlasništvu koji stanuje u svojoj zgradi im a ista prava kao i o- stali korisnici stana.

Član 48.Zgrade u privatnom vlasništvu, kako one koje

su uključene u stambenu zajednicu tako i druge, mogu se otuđivati po postojećim propisima.

Zabranjuje se prodaja idealnih i fizičkih dijelova stambenih zgrada u privatnom vlasni­štvu koje su uključene u stamibenu zajednicu.

Ugovori zaključeni protivno zabrani iz p re t­hodnog stava ništavni su.

Č lan 49.Vlasnik zgrade u privatnom vlasništvu, koja

nije uključena u stam benu zajednicu, može stambenoj zajednici na tem elju ugovora povje­riti upravljanje svojom zgradom.

VIII. UGOVOR O KORIŠTENJU STANAČlan 50.

Ugovor o korištenju stana zaključuje se pir!rneno.

Član 51.Stambena zajednica dužna je predati ko­

risniku stan u upotrebljivom stanju i održavati ga u takvom stanju.

Stam bena zajednica dužna je snositi troš­kove popravaka kvarova prouzrokovanih redov­nom upotrebom stana, kao i onih koji su prouz­rokovani'' elementarnom nepogodom.

Narodni odbor grada pobliže određuje svo­jim propisima koje je popravke dužna vršiti stambena zajednica.

Član 52.Korisnik stana, koji je" o svom trošku izvr­

šio popravak kvara prouzrokovan redovnom u- potrebom stana, ima pravo da iznos toga troška odbije od stanarine samo ako je kućni savjet prije popravka odlučio da se on izvrši.

Korisnik stana im a 'p ravo da i prije odluke kućnog savjeta o svom trošku izvrši popravak stana prouzrokovan elementarnom nepogodom i da iznos toga troška odbije od stanarine.

Član 53.O troškovima popravka koji je sam izvršio

korisnik stana dužan je podnijeti obračun stam ­benoj zajednici.

Član 54.Korisnik stana dužan je stan koristiti paž­

ljivo i čuvgti ga od oštećenja. On sm ije stan upotrebljavati samo za stanovanje odnosno za onu djelatnost koja je utvrđena ugovorom.

Član 55.S tanarina se plaća o rokovima određenim

ugovorom. Ako u ugovoru nema odredbe o to ­me, stanarina se plaća mjesečno unaprijed, a najkasnije do petog u mjesecu.

Član 56.Osim stanarine, korisnik stana dužan je pla­

ćati dio troškova koji su potrebni za funkcioni­ranje zajedničkih uređaja (parno grijanje, lift i t. d.). Visinu ovih troškova određuje kućni sa­vjet.

P rotiv visine dijela troškova iz prethodnog stava može se podnijeti žalba savjetu stambene zajednice.

Član 57.Ugovor o korištenju stana prestaje na te­

melju otkaza ili raskida.Član 58.

Narodni odbor donosi propise o vremenu i roku otkaza cd strane korisnika.

Ako o vrem enu i roku otkaza od strane ko­risnika stana nema propisa narodnog odbora, korisnik stana može ugovor otkazati u vrijem e i sa rokom koji je u tvrđen u ugovoru o kori­

štenju stana.Ako o vrem enu i roku otkaza nema propisa na- '

rodnog odbora niti su oni određeni ugovorom, ko­risnik stana može ugovor otkazati u svako v ri­jeme, s tim da otkazni rok počinje teći’ od pr­vog u idućem mjesecu i iznosi mjesec dana.

Član 59.Korisnik stana ima pravo da raskine ugo­

vor:1. ako stambena zajednica u roku od mjesec

dana ne izvrši popravak stana za koji je kućni savjet odlučio da se ima izvršiti;

2. ako je korisnik stana, kao radnik ili služ­benik, prem ješten u drugo mjesto.

Član 60.Uprava stambene zajednice ima pravo da

ugovor o korištenju slana otkaže samo u ovim slučajevima:

1. ako korisnik stana koristi stan na način kojim se stanu nanosi šteta ili ga koristi u druge svrhe a ne one koje su ugovorom određene;

2. ako korisnik stana za vrijem e od dva mjeseca ne p lati stanarinu;

3. ako korisnik u roku od dva mjeseca po dospjelosti ne plati svoj dio troškova za funk­cioniranje zajedničkih u ređaja;

4. ako korisnik stana, usprkos opomene od strane kućnog savjeta, koristi stan na način kojim često uznem irava druge korisnike stano­va;

5. ako se zgrada po rješenju narodnog od­bora ruši ili prepravlja, tako da se za stan ne može koristiti;

■ 6. ako korisnik stana trajno koristi dva sta­na;

7. ako vlasnik zgrade u privatnom vlasni­štvu, koji ne stanuje u svojoj zgradi, hoće da se useli u određeni stan svoje zgrade;

8. ako korisniku stana prestane funkcija ko­ja uvjetuje korištenje stana (stan nadstojnika zgrade, stanovi u kazneno-popravnim domovi­ma, željezničkim stanicam a i t. d.).

U slučajevim a iz prethodnog stava otkaz se može dati u svako vrijem e, a otkazni rok po­činje teći od prvog dana u idućem mjesecu i iznosi dva mjeseca.

’ Član 61.U slučaju iz toč. 2. i 3. prethodnog člana ne

može se podnijeti otkaz, ako korisnik stana nije platio stanarinu i dio troškova za funkcioniranje zajedničkih uređaja zato što je privrem eno ne­zaposlen.

K crisnik stana iz prethodnog stava dužan je poslije zaposlenja nam iriti neplaćenu stanarinu i dio troškova za funkcioniranje zajedničkih u- redaja, i to u roku koji je tri puta duži cd vre­m ena za koji je bio privrem eno nezaposlen.

Član 62.Prisilno iseljenje korisnika stana može se

izvrši/iii samo na tem elju izvršne sudske presu­de, nagodbe zaključene pred m irovnim vijećem ili ovjerene isprave o dobrovoljnom iseljenju.

U slučajevim a otkaza iz toč. 5. i 7. člana 60., kao i iz toč. 8. člana 60. ako je funkcija pre­stala bez krivnje korisnika stana, prisilno ise­ljenje može se izvršiti tek pošto narodni odbor prethodno osigura 'odgovarajući stan. U ostalim slučajevima o'tkaza iz čl. 60. prisilno iseljenje ■može se izvršiti tek pošto narodni odbor osigura korisniku stana najnužniji sm ještaj.

Član 63.Otkaz se dostavlja drugoj strani pismeno,

preko suda, ako onaj kome je otkaz dostavljen ne će dobrovoljno da ga primi.

O otkazu kojii je dobrovoljno prim ljen sastav­lja se pismena isprava.

Izvršenje na tem elju isprave iz prethodnog stava može se provesti, ako je isprava ovjerena od strane stambene inspekcije.

Član 64.Smrću korisnika stana ne prestaje ugovor

o korištenju stana u pogledu osoba koje su u i- stom stanu stanovale sa korisnikom stana u vri­jeme njegove smrti.

IX. R ješavanje sporovaČlan 65.

Za sporove o otkazu i obavezi plaćanja sta­narine nadležan je kotarski sud.

Ako je otkaz od strane stambene zajednice podnesen iz razloga navedenih u toč. 1. ili 4. član 60., kotarski sud ne može uzeti spor u po­stupak prije nego što je mirovno vijeće pokušalo da spor riješi nagodbom.

Ako mirovno vijeće u roku od trideset dana od dana kad su mu se stranke obratile radi na­godbe nije pokušalo da spor riješi nagodbom, kotarski sud može tužbu uzeti u postupak.

Član 66.Mirovno vijeće sastoji se od tri člana koje

bira savjet stam bene zajednice na svom prvom sastanku.

Mirovno vijeće pokušava nagodnu među strankam a i rješava sporove u slučajevim a pred­viđenim-ovom uredbom.

Član 67.Sporove o popravkam a i održavanju stana

između korisnika i uprave stambene zajednice rješava mirovno vijeće.

Protiv rješenja mirovnog vijeća može se pod­nijeti žalba savjetu nadležnom za komunalno- stambene poslove narodnog odbora grada u ro­ku od osam dana.

(Nastavit će se)

tasiar n osnova za oporezivanje iz

U nizu zakonskih propisa do­nesenih koncem' prošle godine, nalaze se i uredbe po kojim a će se ubuduće uitvrđivati porez na prihode od poljoprivrede.

Osnovna postavka tih propisa je način ustanovljavanja poreske osnovice, na koju se im a razre­zati porez. Po dosadašnjim pro­pisima poresku osnovicu određi­vala je posebna — u tu svrhu form irana — poreska komisija u svakom selu. Njezin je zadatak bio, da prem a saznanju i p r i­kupljenim podacima, ustanovi za svako domaćinstvo godišnji p ri­hod od zem ljoradnje, stočarstva i drugih sporednih zanim anja, prenia kojem je iznosu onda bio odm jeren porez. Drugim riječi­ma, u tvrđ ivan je osnovice zavisi­lo je od objektivnosti i zalaganju članova komisije, da dođu do što točnijih podataka. Nastojanje i rad pojedinog porečkog obvez­nika, da ostvari što veći prihod, nije imao u tjecaja na visinu po­reske osnovice, već naprotiv što je bio veći prihod — bez obzira na veličinu posjeda — bila je ve­ća poreska osnovica i porez. Ta­kav sistem oporezivanja nije bio stim ulativan i Obilovao y& ne­pravilnostim a kod određivanja visine poreske osnovice.

Osnovni zakon o društvenom doprinosu i porezima iz 1952. god. propisao je, da se prihod od zem ljišta u tv rđu je prem a k a ta ­starskim podacima. P rem a tome, dotadašnji način oporezivanja prem a ostvarenom prihodu u tv r­đenom po komisijama, trebalo je zam ijeniti katastrom kao v jero­dostojnijim i točnijim izvorom podataka, kojem se ne mogu prigovoriti lični m omenti ocje­ne. Osim toga, ovakovom meto­dom u tvrđ ivan ja poreske osnovi­ce, dolazi u potpunosti do izra­žaja moment povećanja prinosa dntezivmijom i boljom obradom, je r taj višak prinosa ne podlije­že oporezivanju. Obratno, zapu- štanje i neobrađivanje' zemljišta, ne utječe — kao do sada 4 ^ na sm anjenje poreske osnovice, ko­ja je ovisna o površini, ku ltu ri i k lasi zemljišta, bez obzira da li se zemljište obrađuje ili ne.

To bi bile osnovne postavke, koje proizlaze iz citiranog za­kona. Međutim, ovi se propisi nisu mogli odrqah stav iti na snagu, zbog raznih zapreka i te š ­koća. Kao osnovno, bilo je pita­

n je s.ređenja k a ta stra i donošenje ljestvice katastarsk ih prihoda •pojedinih ku ltu ra i klasa.

Na sređenju ka tastra u cilju e- videncije poljoprivrednih povr­šina prišlo se još 1948. god. po propisim a naredbe o reviziji- k a ­tastra. Kako ta j rad n ije svoje­vremeno imao dovoljno podrške od strane nadležnih organa, a ni- kakovog ijnteresa od strane zem ljoradnika, 'nisu postignuti gotovo nikakovi rezultati. Na području našeg ko tara nastavilo se s radovim a oko sređivanja k a tastra i, u 1952. god. nakon do­nošenja spom enutog osnovnog zakona o porezima, ali nažalost i ovoga pu ta bez značajnijih re­zultata.

U prošloj 1953. god. s poveća­nim' br-ojem geometara, težište rada prebačeno je na područje općine Đevrske, S k rad in ,' Vodice i Tijesno, gdje ’su se obzirom na zainteresiranost seljaka za zem­lju i obećanu pomoć NO općina očekivali barem nekakovi uspje- sii. Tu su rezultati — osim sela M urter i Betina — bili zadovo­ljavajući.

Pučki rečeno, ka tasta r zem­ljišta je inven tar svih nepokret- nosti, sastavljen za podi^ičje je ­dnog sela na osnovu izm jere zem ljišta i njegovog klasiranja. T akav operat, osim što po svom sadržaju može da posluži u teh­ničke, tstatističke, 0konomsk(3 i druge svrhe, treb a da služi i kao podloga za u tvrđ ivan je prihoda od poljoprivrede, pa prem a tome i za oporezivanje: Za svaku zemljišnu parcelu koja je izm je­rom stavljena, n a p lan kao jedna jedinica, ustanovljena je njezina površina, ku ltu ra obrađivanja, klasa, katastarsk i prihod i njezin današnji posjednik — uživalac. K atasta r ima zadatak vođenja evidencije o posjedu-držanju, od­nosno uživanju svih zem ljišnih parcela jednog domaćinstva, za razliku od zem ljišnika, kod nas poznatog pod nazivom tavu lar -, koji evidentira v lasnika parcele, odnosno hipoteke na njoj. P o v r­šine pojedinih parcela računaju se na planu i ne m jere se na te ­renu i u toj površini obuhvaćen je d onaj neproduktivni dio zidova, gomila, m eđaša i dr., zbog čega često bivaju prigovori od strane posjednika da na nekoj parceli ne može biti toliko površine, je r ima znatno m anje zasađene lo­

ze. Pod kulturom se razum ijevaju vrste obrađivanja i to: oranice, vrtovi, voćnjaci, masliinjaci, vino­gradi, livade, pašnjaci, šum e i t r ­stici. Osim ustanovljene kulture, koja še može po službeniku ka ­tastra , a po uviđaju m ijenjati, za svaku je parcelu ustanovljena i njezina klasa. Klasa u našem ko taru im a za oranice 5. za v rto ­ve, voćnjake i vinograde' 6. za livade, pašnjake i šume 3. Klase su' bile kom isijski u tvrđene kod stav ljan ja katast. operata na sna­gu, a po organu k a ta s tra ne mo­gu se m ijenjati, već samo u slučaju ' prom jene obrađivanja. Iz elem enata površine, k u ltu re i klase, te prosječne cijene poljo­privrednih proizvoda računa i se katastarski prihod, tj. srednji prinos koji dotično zem ljište uz norm alni način obrađ ivan ja mo­že da dade za vrijem e od je ­dne godine. K atastarski prihod obuhvaća prihode od biljne p ro ­izvodnje i od stočarstva, a po odbitku ' m aterijaln ih troškova; ali ne radne snage potrebne za njegovu norm alnu obradu, Iz to ­ga slijedi, da se za pojedinu p a r­celu računa katastarsk i prihod po jednoj već unaprijed u tv r­đenoj tabeli-skali, ko ja je razno­lika za razne ku ltu re i za razne klase. K atastarski prihod izražen je novčano u d inarim a i taj iz­nos predstavlja, dakle, vrijednost srednjeg prinosa plodova, koji se uz norm alnu obradu mogu na toj površini postići, povećan za iznos prihoda dobivenog od sto­ke, koja bi se na toj površini mogla izdržavati. Dosljedno to­me, onaj koji bude boljom ob ra ­dom uspio da m u pojedrina zem­lja dade veći prinos od norm al­noga, taj višak ne će pođlijegati oporezivanju i obrnuto, onaj ko ­ji ne bude zem lju o b rađ iv an £>- prem a tom e ne bude od n je • i- mao prinosa, b it će oporezovan kao da je zem lja dala prosječan godišnji prinos. Dalje, onaj tko svojom umješnošću bude uspio uzdržavati veći broj stoke od o- nog ko ji je p rem a njegovoj povr­šini norm iran, za višak ne će biti oporezovan i obratno, tko stoke ne bude držao oporezivat će še za odgovarajući dio stoke pre­ma njegovoj površini zem ljišta. Odatle proizlazi podstrek za po­većanje proizvodnje.

Br.(Nastavit će se)

U slovna trgovinaZamoljeni smo od poslovnog

odbora K otarske zadruge s o. j. u Šibeniku da objavimo članak slijedećeg sadržaja: i Prošle, kao i ranijih godina

uslijed objektivnih razloga bili smo u potpunosti upućeni da se snabdijevam o sa sredstvim a za zaštitu bilja t. j. galice i sumpo­ra kod »POLJOOPSKRBE« Split. Odmah na početku ističemo da su se dosadašnji poslovi između nas i rečenog poduzeća odvijali na obostrano zadovoljstvo, barem mii imamo takav dojam.

Da ne bi i ove, kao prošle go­dine, zakasnila isporuka galice, zbog čega su vinogradi našeg područja p retrp jeli prilične šte­te, a s druge strane da bi izbjeg­li jednog suvišnog posrednika, sklopili smo navrijerrva ugovor za isporuku galice direktno sa proizvođačem t. j. sa tvornicom »Zorka« Sabac, te litovremeno o toj našoj odluci, reda radi, o- bavijestili »Poljoopskrbu«, te i- slodobno naručili odnosno inte­resirali se za isporuku potrebnog nam kontingenta sum pora za o- vu godinu. Napominjemo, da smo ta j antikal prisiljeni uzim ati kod toga poduzeća, je r je dotič­no poduzeće (»Poljoopskrba«) za sumpor, n e k e . v rsti proizvođač, naime dobiva kontingente uve­zenog sumpora za područje Dal­macije, koji isporučuje prem a potrebi. Sum por smo naručili, pored ostaloga, znajući da ga »Poljoopskrba« im a na zaliham a

od prošle godine, ali nam je od­govoreno, da nam od zaliha ne mogu dati, već da ćemo sumpor dobiti iz nove partije kada stigne iz uvoza. Nismo uzeli ovakav od­govor za zlo, je r znamo da još nije hitna potreba za sumpor, a osim toga kao i svake godine, vjerujem o da će se za našu po­ljoprivredu uvesti potrebni kon­tingenti. Mislili smo: do sadasu između nas vladali korektni odnosi, pa zašto onda nepotrebna sum nja! Međutim, stvar sasvim drugačije izgleda i radi se o o- vom:

»Poljoopskrba«, valjda zato da bi nam se »revanširala« planski, je pristupila jednoj smišljfenoj, ali štetnoj akciji. Pismeno se o- bratila (naravno, svako poduze- ,će ima na to pravo) na neke na ­še ekonomski jače zadruge koje inače im aju veće potrebe za na ­vedenim artiklim a, te im stavila do znanja da se mogu kod n jih snabdjeti. K ada su predstavnici nekih naših zadruga, među koji­ma ima potpisnika ovoga članka, došli u Split kod »Poljoopskrbe«, našli su se u dilemi. »Poljo­opskrba« je uslovila isporuku sumpora sa kupnjom galice, tako da su dotični obavezno m orali kupiti i galicu. Z ar ovdje ne iskrsava očiti paradoks? Kada je naša Kotarska zadruga tražila sum por nije ga bilo, bolje rečeno nisu nam ga h tje li dati, a za­što? Mislimo, da je naprijed dan dovoljan odgovor.

Nije nam svrha da pokvarim o odnose između nas i poduzeća »Poljoopskrba«, već nam je oilj da iznesemo pred javnost jedan konkretan s lu č a j, ' kako ne bi smjelo rad iti jedno naše podu­zeće. Istodobno moramo istaknu­ti, da su te iste zadruge kod nas već predbilježene za potrebne količine galice i sum pora za o- vu godinu, na osnovu čega smo mi za potrebne količine galice sklopili ugovor sa tvornicom. O- sim toga, ovakovim m onopoli- stičkim stavom »Poljoopskrba« gura našu zadrugu’ u nezgodnu situaciju, je r će nam se sa tako­vim postupkom za više od godi­nu dana zalediti i onako naša m ala obrtna sredstva. Možda će neupućen prim jetiti, kako bi mi nasuprot »poljoopskrbe« h tje li također biti monopolisti, što n i­kako ne može biti točno, je r je posrijedi a rtikal za koji unapri­jed treba ugovoriti isporuku, da bi tvornica mogla planska', diri­girati otprem u, da ne b i došlo do pom etnje na tržištu. A na koncu, tko je m eđutim pozvan da vrši ulogu posrednika kod zadru­ga na području jednog kotara nego ko tarsk i zadružni savezi, u ovom slučaju na našem području Kotarska zadruga.

Sve u svemu, zar postupak »Poljoopskrbe« nije otvoreno po­državanje postojećeg monopol i- stiičkog položaja pa i ucjen jiva­nje?!