omoguĆavanje distribuiranog otvorenog pristupa …
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
DIPLOMSKI RAD br. 1314
OMOGUĆAVANJE DISTRIBUIRANOG OTVORENOG
PRISTUPA REZULTATIMA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA
KROZ POVEZIVANJE ZNANSTVENIH REPOZITORIJA
Katja Grujić
Zagreb, lipanj 2020.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
DIPLOMSKI RAD br. 1314
OMOGUĆAVANJE DISTRIBUIRANOG OTVORENOG
PRISTUPA REZULTATIMA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA
KROZ POVEZIVANJE ZNANSTVENIH REPOZITORIJA
Katja Grujić
Zagreb, lipanj 2020.
SVEUČILIŠTE U ZAGREBUFAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
Zagreb, 13. ožujka 2020.
DIPLOMSKI ZADATAK br. 1314
Pristupnica: Katja Grujić (0036490390)
Studij: Informacijska i komunikacijska tehnologija
Profil: Telekomunikacije i informatika
Mentor: izv. prof. dr. sc. Lea Skorin-Kapov
Zadatak: Omogućavanje distribuiranog otvorenog pristupa rezultatima znanstvenihistraživanja kroz povezivanje znanstvenih repozitorija
Opis zadatka:
Otvoreni pristup znanstvenim radovima jedna je od preporuka Europske komisije zemljama članicama.Repozitorij radova Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji je realiziran kroz Digitalne akademske arhive irepozitorije - DABAR, povezan je s glavnim europskim repozitorijem za objavu radova u otvorenom pristupu -OpenAIRE. Hrvatski znanstvenici zapise o svojim objavljenim radovima postavljaju u Hrvatsku znanstvenubibliografiju - CROSBI, ali ti zapisi ne moraju sadržavati cjeloviti objavljeni rad. Na web-stranicama Fakultetaelektrotehnike i računarstva koje koriste Quilt CMS (engl. content managament system) generira se zasvakog zaposlenika popis radova iz repozitorija CROSBI putem posebno razvijenog modula. Vaš zadatak jeproučiti postojeće Europske inicijative usmjerene prema omogućavanju otvorenog pristupa istraživačkimrezultatima. Nadalje, zadatak je povezati postojeće baze - CROSBI i DABAR kroz modifikaciju postojećegmodula za Quilt CMS. Modulu treba dodati funkcionalnosti privremenog pohranjivanja podataka dohvaćenihod CROSBI. Dodatno, potrebno je omogućiti komunikaciju s repozitorijem radova Fakulteta elektrotehnike iračunarstva u okviru DABAR-a te generiranje poveznica na radove koji svu već pohranjeni u njemu, ilipohranu radova ako isti već nisu pohranjeni u DABAR-u uz sve popratne sadržaje (poput napomena vezanihza autorska prava ili popratnih skupova podataka). Svu potrebnu literaturu, podatke i uvjete za rad osiguratće Vam Zavod za telekomunikacije.
Rok za predaju rada: 30. lipnja 2020.
Zahvaljujem svojoj mentorici izv. prof. dr. sc. Lei Skorin-Kapov i doc. dr. sc. Mirku Sužnjeviću na pomoći i vođenju tijekom studija.
0
SADRŽAJ
1. Uvod ........................................................................................................................... 1
2. Interoperabilnost znanstvenih repozitorija ........................................................... 3
2.1 OAI-PMH protokol ........................................................................................................................................... 3
2.1.1 OAI model ................................................................................................................................................... 4
2.1.2 Prijenos podataka ................................................................................................................................... 7
2.2 OpenDOAR direktorij .................................................................................................................................. 14
3. OpenAIRE - europski projekt za provedbu otvorenog pristupa rezultatima
znanstvenih istraživanja ........................................................................................ 16
3.1. Otvoreni pristup ........................................................................................................................................... 16
3.2 Europski oblak otvorene znanosti (EOSC) ......................................................................................... 19
3.3 Uloga OpenAIRE-a u EOSC-u .................................................................................................................... 21 3.4 Tehnička infrastruktura ............................................................................................................................. 23
4. Znanstveni repozitoriji u Republici Hrvatskoj ...................................................... 26
4.1 CROSBI repozitorij ....................................................................................................................................... 26
4.2 DABAR repozitorij ........................................................................................................................................ 27
5. Povezivanje repozitorija koristeći Quilt CMS ....................................................... 28
5.1 Funkcionalni zahtjevi .................................................................................................................................. 29
5.2 Arhitektura sustava ..................................................................................................................................... 32
5.3 Korisničko sučelje ........................................................................................................................................ 38
6. Zaključak .................................................................................................................. 40
1
1. Uvod
Znanost se široko shvaća kao sakupljanje, analiza, objavljivanje, kritika i upotreba
podataka. Otvorena znanost je pokret koji ima za cilj učiniti znanstvena istraživanja i
podatke dostupne svima. To uključuje prakse poput objavljivanja otvorenih znanstvenih
istraživanja, kampanje za otvoreni pristup i općenito olakšavanje objavljivanja i
komunikacije znanstvenih saznanja. Otvorena znanost predstavlja pristup znanstvenom
procesu koji se temelji na suradnji i širenju znanja pomoću digitalnih tehnologija i alata za
suradnju te podrazumijeva širenje načela otvorenosti na cjelokupni istraživački ciklus i
poticanje dijeljenja i suradnje u što ranijim fazama ciklusa [1]. Neke od prepreka koje
sprečavaju ili otežavaju širenje znanstvenih podataka su ograničenja upotrebe koje
primjenjuju izdavači podataka te loše oblikovanje, pohranjivanje i organizacija podataka.
Sve je veća potreba da se resursi, koji uključuju podatke i metapodatke, omoguće
za interoperabilnost. Ovu potrebu motiviraju očuvanje i dostupnost podataka. Očuvanje
podrazumijeva potrebu periodičnog prijenosa digitalnog sadržaja iz spremišta podataka u
jedno ili više pouzdanih digitalnih spremišta koja su zadužena za pohranu i očuvanje
sigurnosnih kopija sadržaja, a dostupnost podrazumijeva potrebu da se omogući lak
pronalazak podataka kako bi se sam sadržaj koristio u stvaranju novih usluga. Jedan od
poznatih protokola za navedenu namjenu je OAI-PMH (engl. Open Archives Initiative
Protocol for Metadata Harvesting) [2].
OpenAIRE je europski projekt koji podržava otvorenu znanost [10]. S jedne strane,
OpenAIRE je mreža stručnjaka za otvorenu znanost koji promiču i pružaju obuku o
otvorenoj znanosti, a s druge strane, OpenAIRE je tehnička infrastruktura koja skuplja
istraživačke rezultate priključenih davatelja podataka. OpenAIRE ima za cilj uspostaviti
otvorenu i održivu znanstvenu komunikacijsku infrastrukturu odgovornu za cjelokupno
upravljanje, analizu, manipulaciju i umrežavanje rezultata istraživanja.
2
Repozitorij radova Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu,
koji je realiziran kroz Digitalne akademske arhive i repozitorije - DABAR - povezan je s
glavnim europskim repozitorijem za objavu radova u otvorenom pristupu - OpenAIRE -
koristeći OAI-PMH. Hrvatski znanstvenici podatke o svojim objavljenim radovima
postavljaju u Hrvatsku znanstvenu bibliografiju - CROSBI. Na mrežnim stranicama
Fakulteta elektrotehnike i računarstva koje koriste Quilt CMS (engl. content management
system) postoji razvijeni modul pomoću kojega se za svakog zaposlenika generira popis
radova iz repozitorija CROSBI. U sklopu ovoga rada navedeni je modul unaprijeđen kako bi
se stranice Fakulteta povezale s DABAR-om na način da se generiraju poveznice na radove
koji već postoje u njemu i da se omogući pohrana radova koji još nisu pohranjeni.
Rad je strukturiran kako slijedi. Nakon Uvoda, u drugom poglavlju,
Interoperabilnost znanstvenih repozitorija, pobliže je predstavljena motivacija i koncept
suvremenog protokola za interoperabilnost digitalnih repozitorija. Treće poglavlje,
OpenAIRE - europski projekt za provedbu otvorenog pristupa rezultatima znanstvenih
istraživanja, opisuje smjernice i napore Europske komisije za uspostavu otvorene znanosti
u zemljama članicama. U četvrtom poglavlju, Povezivanje znanstvenih repozitorija,
sadržan je opis najpoznatijih znanstvenih repozitorija u Republici Hrvatskoj te je
predstavljena implementacija rješenja koje povezuje portfolije djelatnika na mrežnim
stranicama Fakulteta elektrotehnike i računarstva s digitalnim repozitorijima. Na kraju je
dan Zaključak o cijelome radu.
3
2. Interoperabilnost znanstvenih
repozitorija
Kako se digitalne kolekcije šire, jedna od temeljnih potreba koja se javlja je
pronalazak načina da se krajnjim korisnicima omogući otkrivanje dostupnih resursa.
Inicijativa za otvorene arhive (engl. Open Archives Initiative - OAI) fokusirana je na razvoj
OAI-PMH (engl. Protocol for Metadata Harvesting) okvira u kojem se metapodaci mogu
prikupiti iz više zbirki digitalnih knjižnica - "spremišta" (engl. repository) - i zatim se učitati
u centraliziranu uslugu [2]. Rezultat je baza podataka koja sadrži metapodatke zapisa i
koja je izgrađena iz više povezanih spremišta. Zatim, dok korisnici pretražuju novu bazu
podataka i biraju zapise metapodataka koji ih zanimaju, usluga pruža mogućnost pregleda
odgovarajućeg objekta u izvornom spremištu.
OpenDOAR (engl. Directory of Open Access Repositories) je kontrolirani direktorij
akademskih repozitorija sa sadržajima u otvorenom pristupu koji prikuplja metapodatke
kako bi se omogućila kategorizacija i analiza podataka u spremištima [5].
2.1 OAI-PMH protokol
Postoje dvije vrste sudionika u OAI-PMH okviru: davatelji podataka (engl. data
providers) i davatelji usluga (engl. service providers). Primarna uloga davatelja podataka
je pohranjivanje podataka i upravljanje spremištem, a davatelja usluga kreiranje novih
sadržaja na temelju prikupljenih metapodataka.
Davatelji podataka su primarni vlasnici koji održavaju informacije te upravljaju
spremištem neke vrste, npr. tematskim ili institucionalnim. Da bi se klasificiralo kao
davatelj podataka OAI, spremište mora podržavati softversku aplikaciju koja omogućuje
da drugi sudionici u OAI skupno pretražuju njegove metapodatke, tj. spremište sadrži
softverski modul na svom poslužitelju koji na zahtjev isporučuje zapise metapodataka,
slijedeći pravila navedena u Protokolu za prikupljanje metapodataka (PMH) [2]. Spremišta
ne moraju osigurati svoje informacijske objekte dostupnima za prikupljanje, već samo
metapodatke koji ih opisuju.
4
Davatelji usluga skupljaju metapodatke (od davatelja podataka) i organiziraju ih
tako da korisnici mogu lako pretraživati veliku bazu podataka povezanih informacija koje
dolaze iz različitih izvora. Kombiniranjem skupljenih metapodataka stvaraju nove usluge.
PMH se može koristiti za široki raspon informacijskih resursa, tj. nije ograničen na
neku znanstvenu disciplinu i osmišljen je za rad s bilo kojim formatom informacija. OAI se
može koristiti za fizičke kolekcije i digitalne kolekcije. U digitalnim kolekcijama resursi
mogu biti tekst, fotografije, zvuk, animacija, videozapisi itd. Budući da PMH radi s
metapodacima i da postoje formati metapodataka za sve vrste informacija, njegov je
potencijalni prostor primjene vrlo širok.
2.1.1 OAI model
Slika 1 prikazuje osnovni način rada OAI-PMH. Davatelj usluga uzima zapise iz više
spremišta metapodataka pomoću sakupljača i sprema ih u svoju lokalnu bazu podataka.
Krajnji korisnici tada mogu pretraživati bazu podataka davatelja usluga koja objedinjuje
metapodatke od više pružatelja podataka. Zatim korisnici mogu pregledati originalne
dokumente (ili druge digitalne objekte) na temelju veza u zapisima metapodataka
preuzetih od davatelja usluga.
Slika 1. Primjer OAI modela [3]
5
U nastavku su objašnjeni najvažniji pojmovi vezani uz OAI model:
Davatelji podataka: OAI nastoji iskoristiti resurse postojećih spremišta pružajući
pomoć krajnjim korisnicima da otkriju dostupne informacije. Iako mogu postojati
spremišta stvorena posebno za uporabu u OAI, većina davatelja podataka već postoji i
koristi OAI-PMH kao sredstvo za povećanje vlastitog utjecaja. Bilo koje spremište može
postati davatelj podataka instaliranjem softvera koji sakupljačima (engl. harvesters)
omogućuje pristup njegovim metapodacima. Davatelji podataka trebaju konfigurirati
svoje OAI sučelje tako da nema negativnog utjecaja na njegove postojeće usluge, npr.
dopustiti da se velike sesije prikupljanja metapodataka odvijaju isključivo izvan radnog
vremena ili OAI softver postaviti na zasebnom poslužitelju.
Biti davatelj podataka u OAI u potpunosti je dobrovoljno. Ako davatelj podataka
izričito ne podrži OAI sučelje, nijedan sakupljač ne može dohvatiti njegove metapodatke
pomoću PMH-a. Po ovome se OAI-PMH razlikuje od općenitog weba u kojemu softverski
roboti mogu pretraživati stranice bez dobivanja dozvole od vlasnika poslužitelja.
Pružatelji usluga: U osnovi, pružatelji usluga preuzimaju metapodatke koje su
prikupili korištenjem PMH sakupljača za stvaranje informacijskih resursa ili portala od
interesa za zajednicu korisnika. Sakupljač pružatelja usluga će komunicirati sa spremištem
svakog davatelja podataka s kojim pružatelj usluga ima dogovor o prikupljanju
metapodataka, koristeći PMH za prikupljanje metapodataka zapisa. OAI-PMH sakupljač
analogan je internetskim robotima koji sustavno pronalaze i indeksiraju HTML dokumente
za web tražilice. Sakupljeni metapodaci se učitavaju u bazu podataka kojom upravlja
pružatelj usluga. Davatelj usluga zatim nudi sučelje za pretraživanje i preuzimanje čime
krajnjim korisnicima omogućuje pretraživanje metapodataka koje su prikupili od raznih
davatelja podataka. Metapodaci obično uključuju veze koje omogućuju korisniku da
pregleda cijele dokumente koji se nalaze u izvornim spremištima. Bilo koja postojeća
usluga može koristiti PMH za poboljšanje svojih usluga.
Nisu postavljena pravila mogu li pružatelji usluga naplaćivati svoje usluge ili ne.
"Otvoreno" nije sinonim za "besplatno". Činjenica da se metapodaci razmjenjuju
korištenjem otvorenih standarda ne utječe na to jesu li podaci plaćeni ili besplatni [4].
6
Usluge s dodanom vrijednošću: Resursi koje nude pružatelji usluga dodaju novu
dimenziju vrijednosti koja je veća od one koja je dostupna u pojedinačnim spremištima.
Najočitiji način dodavanja vrijednosti u skladišta leži u agregaciji. Svako pojedino skladište
uglavnom je usredotočeno na usko područje interesa, no jedan pružatelj usluga može
prikupljati metapodatke iz više spremišta kako bi stvorio informacijski resurs koji
obuhvaća mnoga područja. Korist za krajnje korisnike očitava se u tome što mogu
pretraživati jedan resurs kako bi otkrili informacije bez potrebe za pojedinačnim
pretraživanjem svih spremišta. Krajnji korisnik stoga ne mora unaprijed poznavati sve
pojedinačne spremište informacija koje bi ih mogle zanimati. OAI-PMH je asinkroni
protokol, tj. korisnici ne pretražuju izravno udaljene poslužitelje davatelja podataka, već
lokalnu bazu podataka pružatelja usluga koja pohranjuje prethodno sakupljene
metapodatke. Zbog toga je pretraživanje brže, čak i ako odabrani resurs treba pronaći na
udaljenom poslužitelju.
Treba napomenuti da pružatelj usluga nudi samo metapodatke svojih davatelja
podataka. U većini slučajeva korisnik će pretražiti poslužitelj pružatelja usluga i zatim se
povezati s izvornim poslužiteljem davatelja podataka radi pregleda stvarnih podataka.
Metapodaci: PMH radi s metapodacima na vrlo fleksibilan način. Standard
predviđa da davatelji podataka moraju ponuditi metapodatke barem u nekvalificiranom
Dublin Core formatu. Nekvalificirani Dublin Core je standard za opis metapodataka
resursa koji se sastoji od 15 osnovnih elemenata [3]. Jedna od rijetkih odredbi je da svaki
zapis metapodataka mora imati identifikacijski broj koji je jedinstven u spremištu. Iako
standard određuje nekvalificirani Dublin Core format, grupe davatelja podataka i
pružatelji usluga mogu se složiti s korištenjem drugih formata metapodataka koji su
prikladniji njihovim disciplinama ili vrstama sadržaja, primjerice MODS (engl. Metadata
Object Description Schema) format koji sadrži više podataka od Dublin Core formata te je
predviđen za bibliografsku primjenu. U OAI sustavima korišteni su brojni formati
specifičnih metapodataka, uključujući MARC, EAD (Encoded Archival Description), TEI
(Text Encoding Initiative), IMS (Instructional Management System) i drugi.
7
2.1.2 Prijenos podataka
PMH je zamišljen kao vrlo jednostavan protokol koji se može implementirati s
minimalnom količinom programiranja. Većina implementatora navodi da postojeće
skladište može postati OAI davatelj podataka koji koristi PMH sa samo nekoliko sati
programiranja. Postati pružatelj usluga nešto je tehnički zahtjevnije, ali još uvijek se može
postići umjerenim ulaganjem tehničkog napora. OAI nudi niz programskih modula
otvorenog koda za pomoć onima koji su zainteresirani da postanu davatelji podataka ili
davatelji usluga. Primjeri programskog koda za implementaciju OAI-PMH dostupni su za
Perl, Java, C++ i druge programske jezike.
Protokol određuje skup zahtjeva i odgovora koji se odnose na proces prijenosa
metapodataka s davatelja podataka na davatelja usluga. Protokol koristi prednosti
postojećih mrežnih protokola niže razine koji su već u širokoj upotrebi. PMH prenosi svoje
zahtjeve i odgovore putem HTTP protokola..
PMH je osmišljen za prijenos zapisa metapodataka s davatelja podataka na
davatelja usluga. Nije dizajniran za interaktivne upite pretraživanja. Ne podržava izbor
zapisa po autoru, temi i sl. Sastoji se od zahtjeva i odgovora koji skupno identificiraju i
preuzimaju zapise metapodataka, temeljene na datumima i jednostavnim skupovima.
Davatelj podataka može svoju zbirku zapisa metapodataka tretirati kao jedinstvenu
cjelinu ili je može podijeliti u skupove.
PMH specificira skup zahtjeva koji pružatelju podataka omogućuje interakciju sa
sakupljačima. Krajnji je cilj sjednice masovno prikupljanje podataka od davatelja podataka
na početnoj sesiji i zahtijevanje novih i promijenjenih zapisa u sljedećim posjetima. Neki
od zahtjeva i odgovora odnose se na identificiranje davatelja podataka te skupova i
formata metapodataka koje podržava. Zahtjevi vezani za isporuku zapisa mogu sadržavati
neobvezne parametre za vremenske oznake i skupove kako bi se obavilo selektivno
prikupljanje.
8
PMH specificira šest sljedećih zahtjeva:
1. Identify: Sakupljač traži od davatelja podataka da pošalje podatke kojim se
identificira.
2. ListIdentifiers: Sakupljač traži od davatelja podataka da pruži popis zaglavlja
zapisa koji udovoljavaju zahtjevu.
3. ListMetadataFormats: Sakupljač traži od davatelja podataka da pruži popis
formata metapodataka koje podržava.
4. GetRecord: Zahtijeva da se određeni zapis metapodataka prenese iz skladišta
davatelja podataka u sakupljač.
5. ListRecords: Koristi se za skupljanje zapisa iz spremišta. Sakupljač može
odrediti vrijednosti vremenske oznake i postavke za selektivno prikupljanje.
6. ListSets: Sakupljač traži davatelja podataka da pruži popis skupova definiranih
u skladištu.
Početni posjet sakupljača može uključivati prijenos velikog broja zapisa. Jedan od
problema PMH modela uključuje pitanje kako pružatelj usluga može dobiti velik broj
zapisa metapodataka od davatelja podataka bez preopterećenja sustava. Način prijenosa
zapisa metapodataka ostaje pod nadzorom davatelja podataka. PMH protokol uzima u
obzir da će davatelj podataka imati konfigurirane postavke vezane uz pitanja kada će
htjeti odgovoriti sakupljaču i koliko zapisa će isporučiti u određenom vremenu. PMH
uključuje kontrolni mehanizam koji se zove "token za nastavak" (engl. resumption token).
Poslužitelj davatelja podataka može u bilo kojem trenutku vratiti nepotpuni skup zapisa
kao odgovor na zahtjev uz izdavanje tokena za nastavak koji određuje kada se sakupljač
može vratiti.
Slika 2 prikazuje primjer prijenosa podataka između sakupljača i davatelja
podataka. Sakupljač prvo zahtijeva od davatelja da se identificira te prikuplja informacije o
dostupnim skupovima podataka i formatima metapodataka. Zatim selektivno dohvaća
zapise te, ako broj zapisa koji zadovoljavaju zadane kriterije premašuje granicu broja
zapisa koje davatelj može vratiti u jednom odgovoru, dobiva token za nastavak pomoću
kojeg serijski dohvaća preostale zapise.
9
Slika 2. Prijenos podataka između sakupljača i davatelja podataka
Format HTTP zahtjeva
OAI-PMH zahtjevi podnose se pomoću HTTP GET ili POST metoda. Korištenje POST
metode je u prednosti jer prilikom njena korištenja nema ograničenja u dužini
argumenata. Spremišta moraju podržavati i GET i POST metode. Za sve se zahtjeve koristi
isti osnovni URL. Osnovni URL određuje domaćina (engl. host), vrata (engl. port) i
opcionalno put (engl. path) HTTP poslužitelja koji se koristi kao skladište. Spremišta izlažu
svoj osnovni URL kao vrijednost baseURL elementa u odgovoru na Identify zahtjev. Pored
osnovnog URL-a, svi se zahtjevi sastoje od popisa argumenata ključnih riječi, koji imaju
oblik para ključ=vrijednost. Argumenti se mogu pojaviti u bilo kojem redoslijedu, a
višestruki argumenti moraju biti odvojeni znakovima &. Svaki OAI-PMH zahtjev mora imati
najmanje jedan ključ=vrijednost par koji određuje vrstu zahtjeva izdanu od strane
sakupljača. Prvi je ključ uvijek “verb“, a vrijednost mu je jedan od šest definiranih OAI-
PMH zahtjeva. Broj dodatnih ključ=vrijednost parova ovisi o argumnetima za pojedinačni
10
zahtjev. U nastavku su navedeni mogući ključevi i njihove vrijednosti:
• identifier - Ključ identifier služi za identificiranje pojedinačnog zapisa u
spremištu te je svaki identifikator u spremištu jedinstven i predstavlja samo
jedan zapis. Zahtjev ListIdentifiers daje popis svih identifikatora u spremištu
dostupnih za prikupljanje. Ključ identifier je obavezan argument prilikom
GetRecord zahtjeva. Sastoji se od tri dijela koja su najčešće odvojena
znakom “:”. Prvi je dio ime protokola (npr. oai), drugi identifikator
spremišta (npr. repozitorij.fer.unizg.hr) i treći jedinstveni identifikator
zapisa u spremištu čiji format spremište ili davatelj podataka mogu
proizvoljno odrediti (npr. fer_3847).
• metadataPrefix - Ključ metadataPrefix označava zahtijevani format
metapodataka (npr. Dublin Core) zapisa. Zahtjev ListMetadataFormats daje
listu podržanih formata metapodataka.
npr. &metadataPrefix=oai_dc - za Dublin Core format
• resumptionToken - Poslužitelj davatelja podataka može vratiti nepotpuni
skup zapisa kao odgovor na zahtjev uz izdavanje tokena za nastavak. Da bi
dohvatio sljedeći dio zapisa, naredni zahtjev mora sadržavati vrijednost
prethodno izdanog tokena. Token može imati određen rok trajanja koji je
naznačen kao expirationDate.
• from i until - Opcionalni ključevi from i until koriste se za vremenski
selektivno prikupljanje u ListRecords i ListIdentifiers zahtjevima. Prikupljači
mogu postaviti vrijednosti tih ključeva koristeći vremenske oznake da bi
dohvatili samo zapise koji su kreirani, izbrisani ili izmijenjeni unutar
specificiranog vremenskog intervala.
• set - Ključ set koristi se za selektivno prikupljanje temeljno na skupovima u
ListRecords i ListIdentifiers zahtjevima. Spremišta nisu obavezna podržavati
takav način prikupljanja. Postavljanjem set vrijednosti dohvatiti će se samo
zapisi koji imaju članstvo u specificiranom skupu.
11
Format HTTP odgovora
Kad sakupljač pošalje zahtjev, poslužitelj u obliku zapisa vraća niz skupova
elemenata XML-kodiranih metapodataka (naslov, autor, itd.) i identifikatora objekata koje
metapodaci opisuju. Zapis je tok bajtova kodiran XML-om kojeg vraća skladište kao
odgovor na zahtjev za metapodacima o stavki u tom spremištu. URL sheme metapodataka
identificira svaki format metapodataka pomoću prefiksa. Shema metapodataka je XML
shema koja se koristi kao test sukladnosti formata zapisa. Odgovori na zahtjeve
formatirani su u obliku HTTP odgovora s odgovarajućim poljima HTTP zaglavlja. Content-
Type zaglavlje za sve OAI -PMH odgovore mora biti text/xml.
Svi odgovori na OAI-PMH zahtjeve moraju biti dobro oblikovani XML dokumenti.
Kodiranje XML-a mora biti Unicode UTF-8. Moraju se koristiti reference znakova umjesto
referenci entiteta što omogućava da se XML odgovori tretiraju kao neovisni dokumenti
kojima se može manipulirati bez ovisnosti o deklaracijama entiteta izvan dokumenta.
Svi OAI-PMH odgovori imaju sljedeću formu koja je prikazana primjerom u tablici 1:
1. Prva oznaka je XML deklaracija koja ima verziju 1.0 i kodiranje UTF-8.
2. Ostatak sadržaja omotan je korijenskim elementom OAI-PMH koji ima tri atributa
koja definiraju XML imenski prostor (engl. namespace) i shemu.
3. Prva dva elementa u korijenskom elementu su:
a. responseDate - UTC oznaka datuma i vremena kad je odgovor poslan.
b. request - Označava na temelju kojeg je zahtjeva nastao navedeni odgovor.
Njegovi ključ=vrijednost atributi odgovaraju istim parovima zahtjeva.
4. Četvrti element korijenskog elementa ima isto ime kao i zahtjev na temelju kojega
je nastao odgovor. U slučaju da je došlo do pogreške, element će imati ime
“error”.
12
Tablica 1. Format OAI-PMH odgovora
1. <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?> <?xml-stylesheet type="text/xsl" href="/oai2.xsl"?>
2. <OAI-PMH xmlns="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/"
xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance"
xsi:schemaLocation="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/
http://www.openarchives.org/OAI/2.0/OAI-PMH.xsd">
3. <responseDate>2020-03-24T15:06:12Z</responseDate>
<request verb="GetRecord">https://repozitorij.fer.unizg.hr/oai</request>
4. <GetRecord>
<record> [...] </record>
</GetRecord>
2. </OAI-PMH>
Zapis se vraća u obliku XML dokumenta kao odgovor na OAI-PMH zahtjev za
metapodacima. Primjer jednog zapisa prikazan je u Tablici 2. Zapis se nedvosmisleno
identificira kombinacijom jedinstvenog identifikatora stavke koju metapodaci opisuju,
prefiksom koji identificira format zapisa i datumom zapisa. XML zapis podijeljen je na
zaglavlje i metapodatke.
Zaglavlje sadrži jedinstveni identifikator stavke i nužna svojstva potrebna za
selektivno prikupljanje - datum kreiranja, izmjene ili brisanja zapisa te opcionalno setSpec
elemente koji govore o pripadnosti zapisa u skupove.
Metapodaci su sadržani u metadata odjeljku. OAI-PMH podržava stavke s više
formata metapodataka. Minimalni zahtjev za svako skladište je da podržava Dublin Core
format, a opcionalno može vraćati metapodatke i u drugim formatima.
13
Tablica 2. Primjer zapisa metapodataka
Zaglavlje <header>
<identifier>oai:repozitorij.fer.unizg.hr:fer_5172</identifier>
<datestamp>2019-06-06T08:05:04Z</datestamp>
<setSpec>fer_disertacije</setSpec>
</header>
Metapodaci <metadata> <oai_dc:dc xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/"
xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance"
xsi:schemaLocation="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/
http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc.xsd"> <dc:title>Dynamic Adaptation of QoS Parameters for Networked Virtual
Reality Services</dc:title> <dc:title xml:lang="hrv">Dinamička prilagodba parametara kvalitete usluge za umreženu virtualnu stvarnost</dc:title> <dc:creator>Skorin-Kapov, Lea</dc:creator> <dc:subject>Network Virtual Reality</dc:subject> <dc:subject>Quality of Service (QoS) parameters</dc:subject> <dc:subject xml:lang="hrv">Umrežena virtualna stvarnost</dc:subject> <dc:subject xml:lang="hrv">parametri kvalitete usluge</dc:subject> <dc:subject>info:eu-repo/classification/udc/621.3(043.2)</dc:subject> <dc:description>With the increasing variety of access options being used to
access advanced services [...]</dc:description> <dc:description xml:lang="hrv">Raznolikost u obilježljima pristupnih uređaja i mreža pomoću kojih se pristupa naprednim uslugama umrežene virtualne stvarnosti [...]</dc:description> <dc:publisher xml:lang="hrv">Sveučilište u Zagrebu. Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za telekomunikacije.</dc:publisher> <dc:publisher xml:lang="eng">University of Zagreb. Faculty of Electrical
Engineering and Computing. Department of Telecommunications.</dc:publisher> <dc:contributor>Matijašević, Maja</dc:contributor> <dc:date>2004-07-08</dc:date> <dc:type>info:eu-repo/semantics/masterThesis</dc:type> <dc:type>text</dc:type> <dc:format>application/pdf</dc:format> <dc:identifier>https://repozitorij.fer.unizg.hr/islandora/object/fer:5172</dc:identifier> <dc:identifier>https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:168:115547</dc:identifier> <dc:language>eng</dc:language> <dc:rights>http://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/</dc:rights> <dc:rights>info:eu-repo/semantics/closedAccess</dc:rights> <dc:identifier>https://repozitorij.fer.unizg.hr/islandora/object/fer:5172/datastream/PDF
</dc:identifier> </oai_dc:dc> </metadata>
14
2.2 OpenDOAR direktorij
OpenDOAR (engl. Directory of Open Access Repositories) je usluga namijenjena za
unapređenje i podršku akademskim i istraživačkim aktivnostima globalne zajednice [5].
OpenDOAR održava sveobuhvatan popis institucionalnih i tematskih spremišta. Korisnici
usluge mogu analizirati skladišta prema lokaciji, vrsti, materijalu koji posjeduju i drugim
značajkama. Jedna od ključnih karakteristika OpenDOAR-a je da ove informacije koriste ne
samo korisnicima koji žele pronaći originalne istraživačke radove, već i pružateljima usluga
trećih strana, poput pretraživača ili usluga uzbunjivanja, kojima je potrebno jednostavno
korištenje alata za razvoj prilagođenih usluga pretraživanja koje odgovaraju određenim
zajednicama korisnika.
OpenDOAR prikuplja i pruža informacije isključivo na mrežnim lokacijama koje u
potpunosti prihvaćaju koncept otvorenog pristupa cjelokupnim tekstovnim resursima koji
su od koristi akademskim istraživačima [5]. Tako nisu uključena mjesta na kojima bilo koji
oblik kontrole pristupa onemogućuje neposredan pristup te se također odbijaju mjesta
koja se sastoje samo od metapodataka. Uobičajeno OpenDOAR navodi skladišta
publikacija jer je to osnovni sadržaj većine spremišta. Međutim, OpenDOAR također
navodi i druge vrste skladišta, npr. slika ili skupova podataka, osobito tamo gdje postoje
dovoljni metapodaci ili dokumentacija za ponovno korištenje materijala. Iako su u većini
slučajeva kompatibilna s OAI-PMH-om, spremišta navedena u OpenDOAR-u ne moraju
nužno zadovoljavati tu značajku. OAI-PMH se široko koristi za olakšavanje pretraživanja
materijala otvorenog pristupa, ali upotreba OAI-PMH nije sinonim za sam otvoreni
pristup.
OpenDOAR ima za cilj [5]:
• Istražiti akademska skladišta otvorenog pristupa i kategorizirati ih na
temelju lokacije, sadržaja i drugih značajki.
• Izraditi opisni popis spremišta otvorenog pristupa važnih za akademska
istraživanja.
• Krajnjim korisnicima pružiti opsežan i vjerodostojan popis pomoću kojega
15
mogu pronaći određene vrste ili pojedinačna spremišta.
• Dostaviti sveobuhvatan, strukturiran i održavan popis s jasnim protokolima
za ažuriranje i samoreguliranje kako bi omogućili razvoj popisa.
• Imati istaknutu međunarodnu ulogu u organizaciji i pristupu uslugama
skladišta otvorenog pristupa.
• Podržati nastojanja za otvorenim pristupom i zalaganje u institucijama i na
globalnoj razini.
16
3. OpenAIRE - europski projekt za
provedbu otvorenog pristupa
rezultatima znanstvenih istraživanja
OpenAIRE (engl. Open Access Infrastructure for Research in Europe) je H2020
projekt Europske komisije koji promiče provedbu otvorenog pristupa znanstvenim
publikacijama i istraživačkim podacima i gradi europsku znanstveno-istraživačku
infrastrukturu za pohranu, pronalaženje i ponovno korištenje rezultata istraživanja te na
taj način unaprjeđuje vidljivost rezultata istraživanja projekata Europske komisije [6]. Kao
ključna europska e-infrastruktura otvorene znanosti, OpenAIRE čini vrijedan doprinos
Europskom oblaku otvorene znanosti (engl. European Open Science Cloud, EOSC) koji ima
za cilj omogućiti znanstvenicima svih disciplina otvoren pristup digitalnim resursima,
funkcionalnostima i kompetencijama.
3.1. Otvoreni pristup
Otvoreni pristup (engl. Open Access, OA) odnosi se na praksu pružanja besplatnog
mrežnog pristupa znanstvenim informacijama krajnjem korisniku koje se mogu ponovo
upotrijebiti. Znanstveni se odnosi sve akademske discipline. U kontekstu istraživanja i
inovacija, “znanstvena informacija” može značiti:
1. recenzirani članci znanstvenih istraživanja (objavljeni u znanstvenim časopisima)
Otvoreni pristup znanstvenim publikacijama znači besplatan mrežni pristup bilo kojem
korisniku. Iako ne postoje zakonski obvezujuće definicije „pristupa“ ili „otvorenog
pristupa“ u ovom kontekstu, autoritativne definicije otvorenog pristupa nalaze se u
ključnim političkim deklaracijama uključujući Budimpeštansku deklaraciju iz 2002.
godine i Berlinsku deklaraciju iz 2003. godine [6].
Prema tim definicijama, "pristup" ne uključuje samo prava na čitanje, preuzimanje i
ispis, nego i pravo kopiranja, distribucije, pretraživanja, povezivanja i rudarenja
podataka.
17
Dva glavna načina otvorenog pristupa su:
A. Samoarhiviranje / "zeleni" otvoreni pristup - autor ili predstavnik arhivira
objavljeni članak ili konačni recenzirani rukopis u mrežno spremište prije,
istodobno ili nakon objave. Neki izdavači zahtijevaju da se otvoreni pristup odobri
tek nakon što protekne razdoblje embarga, tj. vrijeme zabrane besplatnog
pristupa.
B. Objavljivanje na načelu otvorenog pristupa / “zlatni“ otvoreni pristup - članak je
odmah objavljen s otvorenim pristupom. U ovom modelu troškovi objavljivanja
nisu na teret pretplatničkih čitatelja. Najčešći poslovni model zasnovan je na
jednokratnim plaćanjima autora. Te troškove, koji se često nazivaju i pristojbama
za obradu članaka (engl. Article Processing Charges, APC), obično snosi sveučilište,
istraživački institut ili agencija koja financira istraživanje. U drugim slučajevima,
troškovi objavljivanja otvorenog pristupa pokriveni su subvencijama ili ostalim
modelima financiranja.
2. istraživački podaci (podaci na temelju kojih su nastale publikacije, obrađeni i/ili
neobrađeni podaci)
Odnosi se na informacije, posebno činjenice ili brojeve, prikupljene kako bi se ispitali i
koji se smatraju osnovom za zaključivanje, raspravu ili proračun. U kontekstu
istraživanja, primjeri podataka uključuju statistiku, rezultate eksperimenata, mjerenja,
opažanja proizašla iz rada na terenu, rezultate ankete, intervjue, snimke i slike. Fokus je
na istraživačkim podacima koji su dostupni u digitalnom obliku. Korisnici mogu
besplatno pristupati, rudariti, reproducirati i širiti dostupne istraživačke podatke.
Slika 2 prikazuje grafikon odluka o otvorenom pristupu znanstvenim publikacijama
i istraživačkim podacima u širem kontekstu širenja i eksploatacije istraživanja [6]. U
kontekstu financiranja istraživanja, zahtjevi otvorenog pristupa ne podrazumijevaju
obvezu objavljivanja rezultata. Odluka o objavljivanju u potpunosti ovisi o korisnicima
financijske potpore. Otvoreni pristup postaje pitanje samo ako je objavljivanje odabrano
kao sredstvo širenja. Štoviše, pri odluci o komercijalnom iskorištavanju rezultata
istraživanja, npr. putem patentiranja, nema donošenja odluke o otvorenom pristupu.
18
Odluka o tome hoće li se objaviti u otvorenom pristupu dolazi tek nakon općenitije odluke
o izravnom objavljivanju ili traženju zaštite.
Slika 2. Grafikon odluka o otvorenom pristupu (slika preuzeta iz [6])
19
3.2 Europski oblak otvorene znanosti (EOSC)
Europski oblak otvorene znanosti inicijativa je Europske komisije da istraživačima,
znanstvenicima i tehnološkim stručnjacima osigura sredstva za suradnju na nekim od
najvažnijih svjetskih društvenih izazova [7]. EOSC predstavlja ključni aspekt jedinstvenog
digitalnog tržišta EU-a u smislu povećanja digitalizacije u društvu i stavljanja europskih
digitalnih sredstava na raspolaganje znanstvenicima kako bi se mogli suočiti s društvenim
izazovima s kojima se Europa suočava. EOSC je ključni element za postizanje optimalnih
uvjeta za ostvarenje navedenih ciljeva te mu je namjena osigurati usluge i podatke visoke
kvalitete za znanstvenike. Vizija EOSC-a zamišljena je 2015. godine, a službeno je
predstavljena u studenom 2018. godine, uz pristup početnim uslugama putem EOSC
portala. Europska komisija pruža financijsku potporu za provedbu EOSC-a projektima u
okviru Okvirnog programa EU za istraživanje i inovacije (Horizon 2020) [7].
Namjera EOSC-a je da postane europsko virtualno okruženje za 1,7 milijuna
europskih istraživača i 70 milijuna stručnjaka u znanosti, tehnologiji, humanističkim i
društvenim znanostima za pohranu, upravljanje, analizu i ponovno korištenje podataka u
istraživačke, inovacijske i obrazovne svrhe, kao i za podržavanje europske znanosti u
vodećoj globalnoj ulozi. Vizija EOSC-a glasi "dati Europi globalnu prednost u infrastrukturi
znanstvenih podataka i osigurati da europski znanstvenici iskoriste sve prednosti znanosti
utemeljene na podacima [8]." Inicijativa jača politike otvorene znanosti, otvorene
inovacije i politike otvorenog svijeta.
Ciljevi EOSC-a koji promiču ideju otvaranja europskih istraživačkih i inovacijskih
sustava kako bi se znanje stvaralo globalnom suradnjom su:
• poticati najbolje prakse globalne dostupnosti podataka i pronalaska podataka;
• pomoć u rješavanju pitanja pristupa i zaštite autorskih prava i privatnosti
podataka;
• omogućiti lakšu ponovljivost rezultata i ograničenje rasipanja podataka;
• doprinos razjašnjenju modela financiranja za generiranje i očuvanje podataka,
pripremajući tržište za inovativne istraživačke usluge.
EOSC koristi doprinos mnogih projekata (uključujući RDA Europe, EOSC-hub,
20
OpenAIRE, eInfraCentral i EOSCpilot) i diskusijskih grupa, od kojih svaka stvara vlastite
preporuke ili preferencije. EOSC neće zamijeniti postojeću infrastrukturu, već se oslanja
na nju i omogućava korisnicima da rade u više ekosustava zbog interoperabilnosti EOSC
sustava. Korisnicima EOSC predstavlja ulaznu točku za pronalaženje, pristup i korištenje
usluga iz raznih infrastruktura te je otvoren i za države izvan EU-a.
EOSC model predviđen je kao paneuropski savez podatkovnih infrastruktura
izgrađenih oko zajedničke jezgre za pružanje pristupa širokom spektru javno financiranih
usluga na nacionalnoj, regionalnoj i institucionalnoj razini i dopunskim komercijalnim
uslugama. Kako bi se izgradio ovaj savez utvrđeni su prioriteti EOSC-a [9]:
• okruženje: pregled postojeće istraživačke infrastrukture koja može sudjelovati u
EOSC federaciji;
• FAIR načelo: implementacija FAIR načela za podatke definiranjem odgovarajućih
zahtjeva za razvojem EOSC usluga kako bi se potaknula interdisciplinarna
interoperabilnost;
• arhitektura: definiranje tehničkog okvira potrebnog za omogućavanje i održavanje
EOSC federacije sustava;
• pravila sudjelovanja: oblikovanje pravila sudjelovanja koja će definirati
prava i obveze koji reguliraju transakcije između EOSC korisnika, pružatelja usluga i
operatora;
• održivost: davanje niza preporuka vezanih za implementaciju operativne, skalabilne i
održive EOSC federacije.
21
3.3 Uloga OpenAIRE-a u EOSC-u
Nijedna pojedina organizacija u nacionalnom okruženju nije u stanju ispuniti viziju
EOSC-a, stoga EOSC konvergira nacionalne strukture potpore u OpenAIRE, okupljajući sve
sudionike u suradnji. OpenAIRE je društveno-tehnička infrastruktura za znanstvenu
komunikaciju i otvorenu znanost koja podupire otvorenu znanost na nacionalnim
razinama kroz mrežu stručnjaka iz ključnih nacionalnih organizacija (Nacionalni stolovi
otvorenog pristupa - NOAD) putem kojih se educiraju sadašnji i budući znanstvenici.
Mreža OpenAIRE-a od 34 NOAD-a središte je kreiranja politike i pružanja obuke i usluga
[10].
Na tehničkoj razini, OpenAIRE čini niz inovativnih usluga koje pokreće Graf
otvorene znanosti - jedinstveni, veliki i interoperabilni skup znanja i rezultata istraživanja
koji promiče otkrivanje i odnose među predmetima istraživanja. OpenAIRE-ove B2B (engl.
Business to Business) - poslovanje prema tvrtkama - i B2C (engl. Business to Consumer) -
poslovanje prema klijentu - usluge sastoje se od uslužnog sloja, sloja interoperabilnosti
podataka i sloja interoperabilnosti pristupa. Prikupljajući znanje iz različitih izvora
podataka, OpenAIRE također igra ulogu u promociji interoperabilnosti - putem svojih
tehničkih smjernica - što zauzvrat olakšava integraciju različitih skupova podataka radi
otkrivanja u EOSC-u. OpenAIRE ima za cilj približiti uspostavljene i buduće oblike
znanstvene komunikacije EOSC-u i učiniti ga značajnim svakom pojedinom istraživaču u
Europi. OpenAIRE se prvenstveno fokusira na B2B procese, no važan dio njegove
infrastrukture čine ljudi i lokalne istraživačke strukture.
OpenAIRE doprinosi različitim komponentama EOSC-ovog strateškog plana
provedbe te pritom koristi postojeću nacionalnu znanstvenu komunikacijsku
infrastrukturu kao pružatelje EOSC usluga. OpenAIRE gradi strukture otvorene znanosti
koje se bave svim razinama EOSC-a - nacionalnom, institucionalnom (ili tematskom) i
međunarodnom, uz korištenje trostranog pristupa - kreiranje politika i usklađivanje,
obuka i usluge (B2B, B2C).
Institucionalna razina pruža provedbu i podršku istraživačima ondje gdje se
istraživanje odvija putem usluga (npr. spremišta) i detaljnih pravila. Na institucionalnoj
22
razini također se odvija obuka (npr. obučeno osoblje u knjižnicama i istraživačkom
uredu).
Nacionalna razina donosi pravila i zakonodavstvo (ako je potrebno) na razini
država članica i ima koordinacijsku ulogu - usklađivanje s lokalnim interesima,
osobitostima i ulaganjima, osiguravajući rad nacionalnih infrastruktura i njihovu
povezanost s EOSC-om.
Na međunarodnoj razini Europska komisija sa svojom digitalnom infrastrukturom
vodi i koordinira rad na provedbi politike i olakšava pristup uslugama. To uključuje i EU
agencije koji se nalaze u jednoj zemlji, ali ih održavaju više (npr. CERN).
Pravila i usklađivanje
Paneuropska OA platforma zahtijeva i tehnološku infrastrukturu, ali i političko
usklađivanje sudionika. Kao društveno-tehnološka mreža, OpenAIRE zahtijeva provođenje
politike kako bi tehnička rješenja bila usklađena s ljudskom infrastrukturom. Kulturnim
promjenama na velikoj skali potrebnim za stvaranje istinski otvorenog sustava znanstvene
komunikacije treba učinkovito zagovaranje i odgovarajući doseg. OpenAIRE je partnerstvo
više od 50 institucija koje rade na oblikovanju i provedbi učinkovitih politika OA i otvorene
znanosti, posebno usklađujući ih s onima Europske komisije. Mreža od 34 NOAD-a,
prisutna u svakoj zemlji EU-a i šire, postoji kako bi bila u kontaktu s istraživačima,
istraživačkim koordinatorima i donositeljima politika na lokalnoj razini [10].
Usluge
Da bi EOSC pružio otvorenu znanost, potrebno je:
• pružiti usluge za sve dionike uključene u životni ciklus istraživanja:
istraživači, pomoćno osoblje u RPO-ima, ulagači i kreatori politika,
• osigurati da su sve usluge povezane mehanizmom za objedinjavanje
podataka, omogućujući tako da i mali i veliki podaci budu sastavni dio
EOSC-a,
• ugraditi usluge na institucionalnoj razini gdje se događaju istraživanja i
daje podrška,
• uzimati u obzir međunarodni kontekst, globalna istraživanja i znanstvene
komunikacijske infrastrukture.
23
Ključna dodana vrijednost EOSC-a je prepoznavanje zajedničkih karakteristika za
provedbu Otvorene znanosti među disciplinama te razvijanje i upravljanje uslugama na
horizontalni način kako bi se izbjeglo dupliciranje rada. Ključni korak defragmentacije u
EOSC-u je stvaranje međusobno povezanog grafa svih njegovih resursa: rezultata
istraživanja, tko ih je proizveo, uz čiju potporu, koristeći koja sredstva i usluge, koliko su
otvorena i pravedna i kako se koriste. OpenAIRE-ov graf otvorene znanosti, razvijen kao
decentraliziran, pouzdan i interoperabilan graf, temeljni je zajednički resurs EOSC-a koji
objedinjuje mnoge radove i usluge [10].
Obuka
Digitalne vještine i vještine Otvorene znanosti temelj su rada i budućnosti EOSC-a.
Jedna od najvažnijih prednosti EOSC-a je prilika da se kroz paneuropsku infrastrukturu za
koordinirano usavršavanje izgrade dugotrajni kapaciteti koji omogućuju pojedincima i
institucijama da ubrzaju zbivanja Otvorene znanosti. Namjera EOSC-a je razviti i
predstaviti robusnu i prožimajuću infrastrukturu za obuku i podršku. OpenAIRE donosi
usklađenost EOSC-ovom okruženju za obuku i podršku jer koristi jedinstveni potencijal i
plasman svojih NOAD-a, prisutnih u svakoj zemlji EU-a, radi obuke dionika i izgradnje
relevantne mreže podrške za istraživače i stručnjake. Program obuke se bavi trenutnim
nedostacima u vještinama i sadržaju te koristi „Train the Trainer“ pristup za izravnu obuku
i podršku.
3.4 Tehnička infrastruktura
S obzirom na raznolikost zahtjeva i poslovnih modela te potrebom za
fleksibilnošću, OpenAIRE arhitektura temelji se na principima „sustav sustava“ (engl.
System of Systems, SoS) arhitekture [10]. Integracija u SoS sustavima zasniva se na
inkrementalnom uvođenju i konvergenciji poštujući prakse zajednice. Općenito se
OpenAIRE može promatrati kao skup međusobno povezanih digitalnih resursa koji
omogućavaju protok podataka, (inteligentno) otkrivanje znanstvenih sadržaja i stvaranje
novih znanja homogeniziranim i sigurnim pristupom resursima koji prenose, pohranjuju i
analiziraju podatke. S pristupom koji se temelji na zajedničkim istraživanjima, predviđeno
je distribuirano i participativno okruženje s naglaskom na B2B dijeljenje podataka i pristup
resursima [10].
24
Tehnička infrastruktura OpenAIRE-a sastoji se od sljedećih slojeva koji su prikazani na slici
3:
Sloj usluga uključuje raznolike usluge razvijene i upravljane na istraživačkim,
nacionalnim ili institucionalnim infrastrukturama. To je jezgra decentraliziranog EOSC-a i
OpenAIRE-a koja odražava raznolikost lokalnih europskih praksi. Usluge se mogu svrstati u
temeljne usluge (skladištenje, računanje) i usluge koje omogućuju istraživanje (analitika,
objavljivanje, dijeljenje i otkrivanje).
Sloj interoperabilnosti sadržaja temelji se na okviru usklađenosti koji:
(i) diktira i primjenjuje pravila koja određuju kako se podaci objavljuju, dijele i ponovo
koriste na razini specifične discipline i na razini više disciplina. Ovaj višeslojni prikaz
podataka mora se uzeti u obzir prilikom izrade smjernica za interoperabilnost jer različite
discipline sadrže različite zahtjeve;
(ii) provodi Graf otvorenog istraživanja, tj. međusobno povezani prostor u kojemu svaki
istraživački rezultat dolazi sa svojim kontekstom (srodnim entitetima), porijeklom
(cjeloviti znanstevni put) te podacima o pristupu i korištenju.
Sloj interoperabilnosti pristupa osigurava jednoliko pružanje usluga i podataka u
EOSC-u. Kroz B2B mehanizam za dijeljenje i pristup donosi neregulativne mjere, npr.
preporučene standardne ugovorne uvjete za usluge i pristup podacima, specifikacije za
kvalitetu (certificiranje), sigurnost i privatnost (uključujući povjerenje i identitet) i
osigurava njihovu primjenu. Također podržava kategorizaciju (radi pojednostavljenja
pretraživanja), razvrstavanje (radi postizanja kvalitete), katalogizaciju (da bi se ponudilo
inteligentno otkrivanje) i masovnu podršku (engl. crowdsourcing) (za uključivanje
istraživača u aktivno sudjelovanje).
Sloj nadzora: Upotreba svih rezultata mora se pratiti bez obzira jesu li su u pitanju
politike, usluge ili podaci. OpenAIRE prikuplja i normalizira ove podatke za sve EOSC
usluge, odražavajući shvaćanje korisnika te doprinosi ukupnom nadzoru i procjeni u
istraživanjima.
25
Slika 3. Slojevi infrastrukture OpenAIRE-a (slika preuzeta iz [10])
26
4. Znanstveni repozitoriji u Republici
Hrvatskoj
Digitalni repozitoriji podrazumijevaju digitalna informacijska spremišta koja su dio
sveučilišnih ili drugih institucija, a odnose se na digitalne arhive intelektualnih proizvoda
koje su stvorili fakulteti, istraživački instituti i znanstvenici. Najpoznatiji digitalni
repozitoriji u Republici Hrvatskoj su Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI koja sadrži
podatke o radovima hrvatskih znanstvenika te DABAR (Digitalna Akademska Arhiva i
Repozitoriji) koja predstavlja ključnu komponentu e-infrastrukture u Republici Hrvatskoj
koja različitim ustanovama znanosti i visokog obrazovanja stvara potrebno pouzdano
radno okruženje za brigu o vlastitoj digitalnoj intelektualnoj imovini.
Za relativno malu akademsku i istraživačku zajednicu poput Hrvatske važno je
izgraditi nacionalnu suradničku infrastrukturu na različitim razinama i za različite svrhe.
Institucionalna skladišta posljednjih su dvadeset godina važna strategija postizanja
otvorenog pristupa i daju ključnu infrastrukturu za dugoročno očuvanje digitalnog
materijala. Osim HRČAK-ovog spremišta časopisa OA (s 415 časopisa OA) i hrvatske
znanstvene bibliografije CROSBI s više od 30 000 deponiranih cjelovitih radova, do 2015. u
Hrvatskoj je bilo samo 7 institucionalnih repozitorija [11]. Inicijativa za stvaranje
zajedničke platforme za digitalna spremišta za čitavu hrvatsku akademsku i istraživačku
zajednicu pokrenuta je u ožujku 2014. tijekom prve konferencije o Danima digitalnih
spremišta, a nacionalna infrastruktura za digitalna spremišta pokrenuta je u kolovozu
2015. DABAR je objavljen u kolovozu 2015. te ga od tada više od 130 institucija u
Hrvatskoj koristi za postavljanje svojih digitalnih spremišta za opis i pohranjivanje
digitalne imovine [11].
4.1 CROSBI repozitorij
Hrvatska znanstvena bibliografija CROSBI, koja na jednom mjestu okuplja cjelovitu
i sveobuhvatnu znanstvenu publicistiku hrvatskih istraživača, u prvoj je verziji objavljena
1997. od kada je u funkciji sve do danas kada sadrži podatke o više od 520.000 radova
hrvatskih znanstvenika [12]. Hrvatsku znanstvenu bibliografiju CROSBI dizajnirala je,
izradila, razvija je i održava Knjižnica Instituta Ruđer Bošković (sadašnji Centar za
znanstvene informacije). CROSBI je nastao s ciljem da se organiziraju informacije
27
relevantne za znanost i znanstvena istraživanja u Hrvatskoj te da se unaprijedi znanstvena
komunikacija i promocija hrvatskih znanstvenika i njihovih istraživanja. Osnovna ideja
Hrvatske znanstvene bibliografije je da se informacija o radu unese samo jednom, a
potom se razmjenjuje i koristi za različite namjene. S tim ciljem moguće je "jednim
klikom" doći do bibliografije radova određene ustanove, projekta, znanstvenog polja ili
pojedinog znanstvenika.
4.2 DABAR repozitorij
DABAR (Digitalna Akademska Arhiva i Repozitoriji) je nacionalni sustav digitalnih
repozitorija koji pruža infrastrukturu za učinkovito i pouzdano upravljanje digitalnom
imovinom hrvatskih visokih učilišta i istraživačkih institucija [13]. Unutar DABAR-a
ustanova ili istraživačka zajednica mogu besplatno dobiti institucionalno ili tematsko
digitalno spremište koje je spremno za prikupljanje, pohranu, organiziranje i dijeljenje
digitalnih objekata. Spremišta u DABAR-u dostupna su putem internetske domene
ustanove. Institucije imaju potpunu kontrolu nad sadržajem skladišta, pristupom i
pravima korištenja. Korištenjem DABAR-a ustanove dobivaju mogućnost objave sadržaja u
otvorenom pristupu te povećanje vidljivosti objavljenih sadržaja i same ustanove.
Od početka aktivnosti DABAR ima kontinuiranu podršku OpenAIRE zajednice.
Glavne aktivnosti su organizirane kroz radne skupine koje osiguravaju široku suradnju i
kontinuirani razvoj DABAR-a: opis metapodataka različitih vrsta digitalnih objekata,
kontroliranih rječnika i identifikatora, interoperabilnost, politike vezane za dugoročno
skladištenje, funkcionalnosti korisničkog sučelja, prava, obrazovanje i podrška. Sva OA
spremišta koja koriste DABAR infrastrukturu su registrirana u OpenDOAR i OpenAIRE [11].
DABAR nudi svim spremištima implementiranu podršku za prikupljanje
metapodataka putem OAI-PMH. OAI-PMH sučelje kompatibilno je s OpenAIRE
smjernicama za književna spremišta (v. 3.0) koja omogućuje upraviteljima spremišta da
registriraju skladište svoje ustanove kao davatelja podataka u OpenAIRE-u [14]. Pored
OAI-PMH, sva su spremišta implementirala REST API koji se može koristiti za automatsko
spremanje digitalnih objekata iz drugih sustava u spremište.
28
5. Povezivanje repozitorija koristeći Quilt CMS
Quilt CMS je sustav na kojem su zasnovane mrežne stranice Fakulteta
elektrotehnike i računarstvca. Razvija se na Fakultetu od 2001. godine te je moderna
platforma načinjena na tehnologijama otvorenog koda, koja podržava veliki broj načina
korištenja - od jednostavnog "portalnog" sustava do vrlo naprednog Intraneta s mnogim
integracijama s vanjskim aplikacijama poslovnog ili akademskog tipa [15]. Quilt CMS je dio
rješenja "e-Campus" koje je načinjeno specifično za potrebe akademskih građana i
institucija. e-Campus implementira integracije sa sustavima kao što su ISVU i AAI@EduHr,
s kojih prikuplja informacije o nastavi, djelatnicima i studentima fakulteta, sustavima za
udaljeno učenje, sustavom Google Apps za razmjenu dokumenata, kalendara i e-maila,
elektroničkim knjižnicama i drugim sličnim sustavima [15].
S ciljem promicanja djelatnika Fakulteta elektrotehnike i računarstva i njihovih
rezultata istraživanja, na mrežnim stranicama Fakulteta koje koriste Quilt CMS ostvaren je
modul koji povezuje mrežni portfolio pojedinog djelatnika s njegovom bibliografijom u
CROSBI i DABAR repozitorijima. Uz radove koji su pohranjeni u DABAR repozitoriju u
otvorenom pristupu generiraju se poveznice na cjelovite radove, a uz one koji nisu
pohranjeni dodana je mogućnost pohrane rada sa potrebnim popratnicim podacima koji
se preuzimaju iz CROSBI repozitorija.
Quilt CMS je modularan sustav koji se sastoji od portleta. Portlet je mrežno
bazirana komponenta koja obrađuje zahtjeve i generira dinamički sadržaj. Krajnji korisnik
portlet u osnovi vidi kao specijalizirano područje sadržaja unutar mrežne stranice. U Quilt
CMS sustavu napravljen je portlet naziva portfolio koji služi za prikazivanje portfolija
djelatnika Fakulteta. Cilj je ovoga rada unaprijediti postojeći portlet portfolio kako bi se
povezao s CROSBI i DABAR repozitorijima te kako bi se portfoliji djelatnika automatski
generirali s pripadajućim poveznicama na cjelovite radove u otvorenom pristupu.
Unaprijeđenje će se očitovati u dohvaćanju podataka o radovima iz CROSBI repozitorija,
generiranju poveznica na radove u DABAR repozitoriju te mogućnosti djelatnika da
jednostavno prenesu i pohrane podatke i rad iz CROSBI u DABAR repozitorij ako već nije
pohranjen.
29
5.1 Funkcionalni zahtjevi
U ovom poglavlju opisani su i dokumentirani dijelovi sustava, dionici sustava te
funkcionalni zahtjevi sustava koji su implementirani. Osobe koje imaju interes u ovom
sustavu, odnosno dionici sustava su:
• djelatnik Fakulteta
• vanjski korisnik sustava (u daljenjem tekstu korisnik).
Svaki aktor, ovisno o ulozi unutar sustava, zahtjeva od sustava određene
funkcionalnosti. Postoje dvije vrste aktora, inicijatori i sudionici. Inicijatori pokreću
procese u sustavu, dok sudionici samo sudjeluju u izvođenju zahtjeva. U ovom sustavu
djelatnici i korisnici su aktori koji iniciraju najveći broj funkcionalnih zahtjeva. Oni imaju
glavnu ulogu unutar sustava jer djelatnik pohranjuje radove, a korisnik ih pregledava.
Aktori, njihove uloge i svrha:
• djelatnik, inicijator
• pokreće prijenos i pohranu podataka o radu iz CROSBI-ja u DABAR
• korisnik, inicijator
• pregledava radove djelatnika
• poslužitelj, inicijator
• periodično dohvaća podatke o radovima iz CROSBI i DABAR repozitorija
• dinamički generira poveznice na radove djelatnika iz dostupnih podataka
• DABAR repozitorij, sudionik
• pruža podatke o radovima djelatnika
• CROSBI repozitorij, sudionik
• pruža cjelovite radove djelatnika
• pruža podatke o pravima pristupa na rad djelatnika
• baza podataka, sudionik
• pohranjuje podatke o radovima
30
Opis obrazaca uporabe
Obrasci uporabe (engl. use-case, UC) koriste se da bi se prikazalo ponašanje
sustava i dijelova sustava na način vidljiv djelatniku i korisniku sustava. Slika 4 prikazuje
funkcionalne zahtjeve oblikovane u obrasce uporabe te potom grafički prikazane pomoću
dijagrama obrazaca uporabe.
• UC1 – Djelatnik prenosi podatke iz CROSBI-ja u DABAR i pohranjuje rad
- Glavni sudionik: djelatnik
- Cilj: prijenos podataka iz CROSBI-ja u DABAR i pohrana rada
- Sudionici: poslužitelj, CROSBI repozitorij, DABAR repozitorij, baza podataka
- Preduvjeti: zapis o radu postoji u CROSBI repozitoriju, djelatnik ima prava
pohrane na DABAR repozitoriju
- Željeni scenarij:
i. Poslužitelj dohvaća podatke o radu iz CROSBI repozitorija i sprema ih u bazu
podataka
ii. Djelatnik se logira na DABAR repozitorij
iii. Djelatnik na vlastitoj stranici portfolija odabire opciju Dodaj rad za odabrani
rad
iv. Poslužitelj preusmjerava djelatnika na DABAR stranice za automatski prijenos
podataka
- Mogući drugi scenarij:
i. Djelatnik odabire rad čija vrsta nije podržana za automatski prijenos
ii. Poslužitelj javlja poruku o pogrešci
• UC2 – Korisnik pregledava odabrani cjeloviti rad
- Glavni sudionik: korisnik
- Cilj: pregled cjelovitog rada
- Sudionici: poslužitelj, DABAR repozitorij, baza podataka
- Preduvjeti: cjeloviti rad je dostupan u otvorenom pristupu u DABAR repozitoriju
- Željeni scenarij:
i. Korisnik otvara stranicu portfolija djelatnika
32
5.2 Arhitektura sustava
Slika 5 prikazuje arhitekturu sustava. Korisnik komunicira sa sustavom preko
korisničkog sučelja koje je izrađeno pomoću mehanizama predložaka za prikaz (engl.
template engine). Glavna komponenta je Quilt CMS unutar kojega se nalazi portlet za
kreiranje portfolija djelatnika koji komunicira s predloškom te dinamički generira sadržaj
kojim se predložak popunjava. Portlet podatke dohvaća iz CROSBI i DABAR repozitorija,
sprema ih u bazu podataka te na temelju njih generira sadržaj kojim se popunjava
predložak. Komunikacija između portleta i repozitorija ostvarena je HTTP protokolom.
Slika 5. Arhitektura sustava
33
Slika 6 prikazuje relevatne tablice u bazi podataka. Djelatnik u sustavu ima
identifikatore bibcode i isvu_code. bibcode označava matični broj znanstvenika koji je
dobiven registracijom pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, a isvu_code
označava identifikator djelatnika u ISVU (Informacijski sustav visokih učilišta RH).
Tablica bibliography sadrži podatke o pojedinim radovima koji imaju vlastiti
bibliography_id u bazi podataka. Svaki rad ima pohranjene osnovne atribute kao što su
naslov, autori, grupa, godina, kljucne_rijeci, ISBN i ISSN identifikatori (ako je primjenjivo)
itd. Zapisi za koje je ustanovljeno da su pohranjeni u DABAR repozitoriju imaju popunjen
atribut dabar_id koji je identifikator rada u DABAR repozitoriju.
Tablica portfolio_bibliography povezuje pojedinog djelatnika s njegovim
radovima. Sadrži ključeve bibcode i bibliography_id koji se referenciraju na identifikator
portfolija (tj. djelatnika), odnosno na identifikator bibliografske jedinice (tj. pojedinog
rada).
Slika 6. Dijagram baze podataka
34
Korištene tehnologije
PHP
PHP je skriptni programski jezik otvorenog koda koji se izvršava na poslužiteljskoj
strani te služi za dinamičko generiranje HTML koda [16]. Razvijen je na način da je
posebno prilagođen razvijanju mrežnih stranica te je brz i fleksibilan. Pomoću PHP-a se
HTML stranica kreira na poslužitelju prije nego što je poslana klijentu popunjena
dinamičkim sadržajem. PHP nudi integraciju s mnogim poznatim bazama podataka kao
što su MySQL, PostgreSQL i Oracle.
Smarty
Smarty je besplatan mehanizam predložaka (engl. template engine) otvorenog
koda za PHP koji olakšava odvajanje prezentacijskog sloja (HTML / CSS) od logike
aplikacije koju čini PHP kôd [17]. Svrha Smartyja je dopuniti PHP, a ne ga zamijeniti.
Među glavne značajke Smartyja spadaju omogućavanje brzog razvoja, odvajanje
prezentacije od aplikacijskog koda, brzo i jednostavno održavanje, lako razumljiva
sintaksa za koju nije potrebno PHP znanje, fleksibilnost koja omogućava prilagođeni
razvoj te sigurnost jer je izoliran od PHP-a.
35
Komunikacijski dijagram
Slika 7 prikazuje komunikacijski dijagram. U sustavu postoje tri glavna procesa
razmjene poruka između korisnika i komponenti.
Prvi proces služi za dohvaćanje podataka o radovima iz CROSBI repozitorija. U
koraku 1.1 Quilt CMS pokreće proces, u koraku 1.2 uspostavlja komunikaciju s CROSBI
repozitorijem te pretražuje radove po identifikatoru djelatnika te zatim u koraku 1.3
dobiva rezultate pretrage koje pohranjuje u bazu podataka.
Drugi proces služi za dohvaćanje podataka o radovima iz DABAR repozitorija. U
koraku 2.1 Quilt CMS pokreće proces, u koraku 2.2 uspostavlja komunikaciju s DABAR
repozitorijem te pretražuje radove po naslovu, ISSN i ISBN identifikatorima (koji su
dohvaćeni u prvom procesu), te zatim u koraku 2.3 dobiva rezultate pretrage koje
pohranjuje u bazu podataka.
Treći proces služi za prikazivanje poveznice na cjeloviti rad korisniku. U koraku 3.1
korisnik otvara stranicu portfolija djelatnika. U koraku 3.2 Quilt CMS dohvaća već
pohranjene podatke iz baze podataka te na temelju njih u koraku 3.3 od DABAR
repozitorija zahtijeva podatke o dostupnosti cjelovitog rada, a zatim mu u koraku 3.4.
DABAR vraća podatke. U koraku 3.5 Quilt CMS generira poveznicu na cjeloviti rad te ju,
zajedno s informacijama o pravu pristupa, prikazuje korisniku.
Slika 7. Komunikacijski dijagram
36
Format poruka
Korak 1.2
Poruka se prenosi između Quilt CMS-a i CROSBI repozitorija pomoću HTTP GET
zahtjeva navedenog oblika u kojemu {bibcode} označava identifikator djelatnika za
kojega se vrši pretraga.
https://www.bib.irb.hr/pretraga/?operators=and{bibcode}|text|author&export=csv
Korak 1.3
Datoteka dohvaćena u koraku 1.3 je CSV formata, sastoji se od XX stupaca, a svaki
redak opisuje jedan rad. Slika 8 prikazuje primjer dohvaćene datoteke s jednim radom.
Slika 8. Primjer CSV datoteke dohvaćene u koraku 1.3
Korak 2.2
Poruka se prenosi prenosi između Quilt CMS-a i DABAR repozitorija pomoću
HTTP GET zahtjeva navedenog oblika u kojemu {issn/isbn} i {naslov} označavaju
identifikator, odnosno naslov rada kojeg se pretražuje.
https://repozitorij.fer.unizg.hr/islandora/search/titles_smt%3A%28%22{naslov}%22%29
%20AND%20isbn_issn_smt%3A%28{issn/isbn}%29?export=csv
Korak 2.3
Datoteka dohvaćena u koraku 2.3 je CSV formata, sastoji se od XX stupaca, a svaki
redak opisuje jedan rad. Slika 9 prikazuje primjer dohvaćene datoteke s jednim radom.
Slika 9. Primjer CSV datoteke dohvaćene u koraku 2.3
37
Korak 3.3
Poruka se prenosi prenosi između Quilt CMS-a i DABAR repozitorija pomoću OAI-
PMH GetRecord zahtjeva navedenog oblika u kojemu {id} označava identifikator rada za
kojega se vrši dohvat.
https://repozitorij.fer.unizg.hr/oai?verb=GetRecord&identifier=oai%3Arepozitorij.fer.uni
zg.hr%3A{id}&metadataPrefix=mods
Korak 3.4
Poruka u koraku 3.4 je OAI-PMH odgovor u MODS formatu te je prikazan na Slici
10. Iz navedenog se odgovora dohvaćaju podaci o pravima pristupa na rad te dodatne
napomene vezane za autorska prava.
Slika 10. Primjer isječka odgovora u MODS formatu dohvaćenog u koraku 3.4
38
5.3 Korisničko sučelje
Slika 11 prikazuje sučelje za dodavanje rada u DABAR repozitorij. Klikom na gumb
„Dodaj rad“ pokreće se proces prijenosa rada iz CROSBI repozitorija. Navedena
funkcionalnost dostupna je isključivo djelatnicima na njihovom vlastitiom portfoliju te
administratorima sustava. Kako bi prijenos bio uspješan, preduvjet je da je djelatnik (ili
administrator) već logiran na DABAR repozitorij i da ima prava pohrane radova. Ako nije
logiran, sustav će ga preusmjeriti na stranicu za logiranje te će trebati ponoviti prijenos
klikom na „Dodaj rad“.
Slika 11. Sučelje za dodavanje rada u DABAR repozitorij
U trenutku pisanja ovoga rada podržan je automatski prijenos nekih vrsta radova.
Mapiranje vrsta radova iz CROSBI u DABAR repozitorij dano je u Tablici 3. Ako djelatnik za
prijenos odabere rad čija vrsta nije podržana za automatski prijenos, ispisuje se poruka o
pogrešci prikazana na Slici 12.
Slika 12. Poruka o pogrešci pri prijenosu
39
Tablica 3. Mapiranje grupa radova iz CROSBI u DABAR repozitorij
CROSBI DABAR
Uredničke knjige Knjige
Autorske knjige
Poglavlja u knjigama Poglavlja u knjigama
Radovi u časopisima Članci
Radovi u zbornicima skupova Radovi u zbornicima
Sažeci sa skupova Izlaganja na skupovima
Patenti
Nije podržan automatski
prijenos
Ocjenski radovi
Obrazovni materijali
Ostale vrste radova
Slika 12 prikazuje korisničko sučelje kako ga vidi korisnik koji pregledava portfolio
djelatnika. Ako su podaci o radu dostupni u DABAR repozitoriju, naslov rada ispisuje se
obojenim slovima te čini poveznicu na sam rad. Ako je cjeloviti rad dostupan u otvorenom
pristupu, prikazuje se ikona za dohvat rada. Prelaskom pokazivača preko ikone prikazuju
se podaci o pravima pristupa i dodatne autorske napomene koje su dostupne. Klikom na
ikonu otvara se cjeloviti rad.
Slika 12. Sučelje za dohvat cjelovitog rada
40
6. Zaključak
OpenAIRE je inicijativa u sklopu Europskog oblaka otvorene znanosti koju
podržava Europska komisija za promicanje otvorene znanosti u Europi kako bi se ubrzala
istraživanja i potaknule inovacije. OpenAIRE ima dvostruku jezgru: s jedne je strane dobro
organizirana i uspostavljena ljudska mreža, a s druge strane inovativna digitalna
infrastruktura. OpenAIRE-ova mreža znanja okuplja stručnjake iz istraživačkih knjižnica,
nacionalne e-infrastrukture, stručnjake za IT i podatke. U jezgri ove organizacije nalazi se
paneuropska mreža koja je sastavljena od Nacionalnih stolova otvorenog pristupa
(NOAD). Čine ju lokalni stručnjaci za otvorenu znanost prisutni u svim zemljama EU i šire,
koji rade na nacionalnoj i međunarodnoj razini na razvoju politika i pomažu istraživačima
u usvajanju prakse otvorene znanosti. Platforma OpenAIRE čini istraživanja dostupnima,
pristupačnima, interoperabilnima i ponovo upotrebljivima, omogućava jednostavno
izvještavanje o projektima povezujući rezultate istraživanja s informacijama o financiranju
i pruža alate za praćenje trendova otvorenog pristupa publikacijama i istraživačkim
podacima.
Modifikacijom postojećeg modula za Quilt CMS povezani su postojeći digitalni
repozitoriji CROSBI i DABAR, koji je povezan s glavnim europskim repozitorijem za objavu
radova u otvorenom pristupu – OpenAIRE-om. Modulu su dodane funkcionalnosti
pohranjivanja podataka dohvaćenih s CROSBI repozitorija te je omogućena komunikacija s
repozitorijem radova Fakulteta elektrotehnike i računarstva u okviru DABAR-a,
generiranje poveznica na radove koji svu već pohranjeni u njemu te pohrana radova ako
već nisu pohranjeni u DABAR-u, čime je povećana vidljivost i dostupnost produkata
znanstvenog rada djelatnika Fakulteta.
LITERATURA
[1] Bueno de la Fuente, G., What is Open Science? Introduction, posljednji pristup:
15.6.2020.
https://www.fosteropenscience.eu/node/1420
[2] The Open Archives Initiative Protocol for Metadata Harvesting, Official
Documentation, 2015., posljednji pristup: 15.4.2020.
http://www.openarchives.org/OAI/2.0/openarchivesprotocol.htm
[3] Chunxiao, X., Lizhu, Z., Zhiqiang, Z., Developing Tsinghua University Architecture
Digital Library for Chinese Architecture Study and University Education, Beijing, 2002.
[4] Melinščak Zlodi, I., Melinščak, M., OAI@AKM, 7. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture, Zagreb, 2004.
[5] OpenDOAR: The Directory of Open Access Repositories, posljednji pristup: 20.4.2020.
https://sherpa.ac.uk/projects/opendoar.html
[6] European Commission, DG for Research & Innovation: Guidelines to the Rules on
Open Access to Scientific Publications and Open Access to Research Data in Horizon
2020, v. 3.2, Bruxelles, 2017.
[7] EOSC Secretariat: Building the European Open Science Cloud, Bruxelles, 2020.,
posljednji pristup: 5.5.2020.
https://zenodo.org/record/3716192#.Xq671HUzZhG
[8] European Commission: European Cloud Initiative - Building a competitive data and
knowledge economy in Europe, Bruxelles, 2016.
[9] European Commission, EOSC Executive Board: European Open Science Cloud (EOSC)
strategic implementation plan, Bruxelles, 2019.
[10] European Commission - Manola, N., Rettberg, N., Manghi, P., Achieving Open Science
in the European Open Science Cloud: Setting out OpenAIRE's vision and contribution
to EOSC, Bruxelles, 2019.
[11] Stojanovski, J., Croatian national repository system DABAR & OpenAIRE, 2017.,
posljednji pristup: 18.6.2020.
https://www.openaire.eu/blogs/croatian-national-repository-system-dabar-
openaire-1
[12] O Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (CROSBI), posljednji pristup: 18.6.2020.
https://www.bib.irb.hr/o-projektu
[13] Što je Dabar? posljednji pristup: 18.6.2020.
https://dabar.srce.hr/dabar
[14] DABAR – Interoperabilnost, posljednji pristup: 18.6.2020.
https://dabar.srce.hr/interoperabilnost
[15] Quilt CMS, posljednji pristup: 18.6.2020.
https://www.fer.unizg.hr/quilt-cms
[16] PHP Documentation, posljednji pristup: 28.6.2020.
https://www.php.net/manual/en/intro-whatis.php
[17] Smarty, posljednji pristup: 28.6.2020.
https://www.smarty.net/about_smarty
Omogućavanje distribuiranog otvorenog pristupa rezultatima znanstvenih istraživanja kroz povezivanje znanstvenih
repozitorija
Sažetak
Otvorena znanost predstavlja pristup znanstvenom procesu koji se temelji na suradnji i
širenju znanja pomoću digitalnih tehnologija i alata za suradnju te podrazumijeva širenje načela otvorenosti na cjelokupni istraživački ciklus i poticanje dijeljenja i suradnje u što ranijim fazama ciklusa. OpenAIRE je inicijativa u sklopu Europskog oblaka otvorene
znanosti koju podržava Europska komisija za promicanje otvorene znanosti u Europi kako bi se ubrzala istraživanja i potaknule inovacije. OpenAIRE ima dvostruku jezgru: s jedne je
strane dobro organizirana i uspostavljena ljudska mreža, a s druge strane inovativna digitalna infrastruktura. Repozitorij radova Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koji je realiziran kroz Digitalne akademske arhive i repozitorije -
DABAR, povezan je s OpenAIRE-om. Na mrežnim stranicama Fakulteta elektrotehnike i
računarstva koje koriste Quilt CMS modificiran je postojeći modul kako bi se omogućila
komunikacija s DABAR i CROSBI (Hrvatska znanstvena bibliografija) repozitorijima.
Kljucne rijeci: interoperabilnost, digitalni repozitoriji, otvorena znanost,
OpenAIRE, OAI-PMH
Enabling Distributed Open Access to Research Results by
Interconnecting Scientific Repositories
Abstract
Open Science represents an approach to the scientific process based on
cooperative work and ways of diffusing knowledge by using digital technologies and
collaborative tools. Open Science is about extending the principles of openness to the
whole research cycle, fostering sharing and collaboration as early as possible. OpenAIRE is
an initiative within the European Open Science Cloud supported by the European
Commission to foster Open Science in Europe in order to accelerate research and boost
innovation. OpenAIRE has a dual core: it is both a well-established human network on the
one hand, and an innovative digital infrastructure on the other. Repository of the Faculty
of Electrical Engineering and Computing, University of Zagreb, which is realized through
Digital Academic Archives and Repositories - DABAR, is connected to OpenAIRE. The
existing portfolio module in Quilt CMS on the web pages of the Faculty of Electrical
Engineering and Computing has been modified to enable communication with DABAR and
CROSBI (Croatian Scientific Bibliography) repositories.
Keywords: interoperability, digital repositories, Open Science, OpenAIRE, OAI -
PMH