olga slunjski -...

KRITERIJI PRAĆENJA I VREDNOVANJA (prema Kurikulima nastavnih predmeta)

1. razred

OŠ Breznički Hum Školska godina 2019./2020.

Olga Slunjski

KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA

1. razred osnovne škole

Ocjenjivanje i praćenje učenika je proces koji se provodi tijekom cijele školske godine i treba biti rezultat kontinuiranog praćenja učeničkog rada.

Na početku školske godine treba napraviti inicijalni uvid u učenička znanja i sposobnosti kako bismo imali ishodišnu točku od koje ćemo nastaviti

pratiti rad te na koju ćemo se moći referirati tijekom školske godine. Pomoću inicijalnog uvida uvidjet ćemo napredak učenika i lako ćemo ocijeniti

učenika s obzirom na njegov osobni napredak.

Prilikom ocjenjivanja treba osigurati podjednake mogućnosti za učenike, poštovati učenikovu osobnost i dati svakom učeniku jednaku priliku.

Kriteriji praćenja i ocjenjivanja koji slijede izrađeni su prema revidiranoj Bloomovoj taksonomijiznanja (1956.) (Andersen i Krathwohl, 2001.). U

revidiranoj Bloomovoj taksonomiji znanja za opis razina znanja koriste se glagoli umjesto imenica jer je mišljenje aktivan proces a obrazovni ciljevi do

kojih se dolazi učenjem opisani su kao različiti oblici mišljenja.

Budući da je cilj školovanja priprema učenika za rješavanje problema s kojima će se susretati u svakodnevnom životu, za rješavanje tih složenih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija, nužno je razvijati njihove sveukupne potencijale. Stoga je važno poticati ih da koriste širok spektar intelektualnih sposobnosti.

Ciljevi učenja i ponašanja koja učenik koristi tijekom učenja razvrstani su u 3 kategorije koje su međusobno povezane i preklapaju se.

1. kognitivna (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje) 2. afektivna (osjećaji ili odnos ili stav) 3. psihomotorička (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

Ovi kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika napisani su uvažavajući i referirajući se na Kurikulume za pojedine nastavne predmete te po ishodima svih šest predmeta u 1. razredu. Kako su sami kurikulumski ishodi široko postavljeni i njihovo ostvarivanje predviđeno je na razini cijele nastavne godine, za

njih nismo niti radile razradu elemenata vrednovanja koji će pratiti pojedinu ocjenu već smo elemente vrednovanja za svaku ocjenu određivale uz razradu svakog određenog ishoda.

Ocjena „negativan“ nije posebno razrađena kako bi se izbjegao niz nemotivirajućih, negativnih formulacija o učenikovu znanju, postignućima ili

napredovanju. Predlažemo da se uz ocjenu negativan upiše formulacija „učenik nije ostvario zadani ishod, te u nastavku ishod koji nije ostvaren, npr. odgovara na pitanja o zadanom tekstu.“

Uz neke ishodeu svim predmetima (npr. ishod OŠ HJ B 1. 3. Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema

vlastitome interesu) ne postoji kriterij za numeričko vrednovanje, već se ti ishodi prate isključivo pisano, u rubriku u imeniku učenika.

Prijedlog postotne skale za ocjenjivanje pisanih provjera

POSTOTAK OCJENA

0 % – 50 % nedovoljan (1)

51 % - 63 % dovoljan (2)

64 % - 78 % dobar (3)

79% - 90 % vrlo dobar (4)

91% - 100 % odličan (5)

Objašnjenje za računanje bodova prema navedenoj postotnoj skali na primjeru pisane provjere koja ima 24 boda.

ocjena nedovoljan – 0 – 11 bodova

51 ∙ 24 : 100 = 12.2 - ocjena dovoljan – 12 - 14 bodova

64 ∙ 24 : 100 = 15.3 - ocjena dobar – 15 - 18 bodova

79 ∙ 24 : 100 = 18.9 - ocjena vrlo dobar – 19 - 21 boda

91 ∙ 24 : 100 = 21.8 - ocjena odličan – 22 - 24 boda

broj bodova u provjeri

Nakon cjelogodišnjeg praćenja zadatak učitelja je donijeti zaključnu ocjenu. Ona nije niti treba biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena već se oblikuje temeljemsvih prikupljenih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kako se svi su elementi vrednovanja po svimnastavnim predmetima isprepliću, tako su i jednako vrijedni pri donošenju zaključne ocjene.

NASTAVNI PREDMET: HRVATSKI JEZIK

Sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik su:

hrvatski jezik i komunikacija književnost i stvaralaštvo kultura i mediji.

Sadržaj vrednovanja u nastavnom predmetu su:

razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori) rješavanje zadataka pisane provjere znanja rješavanje problemskih zadataka tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

Oblici vrednovanja naučenog su:

usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl.

z

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Hrvatski jezik.

SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA: HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA ISHOD: OŠ HJ A. 1. 1.Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem

izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama“ po zadanim elementima.

Djelomično razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama.

Razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama uz poticaj i dodatna pitanja.

Samostalno oblikuje razgovor u skladu sa svojim interesima i potrebama uz manji poticaj.

Samostalno i bez poticaja razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama te primjenjuje pravilnu jezičnu intonaciju.

postavlja jednostavna pitanja;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja jednostavna pitanja“ po zadanim elementima.

Postavlja jednostavna pitanja uz stalni poticaj.

Postavlja jednostavna pitanja i primjenjuje upitne riječi.

Postavlja jednostavna pitanja koja uz poticaj proširuje i pravilno koristi upitne riječi.

Pravilno formulira upitne rečenice bez poticaja i pomoći, upitne riječi koristi jezično ispravno i u duhu jezika govorenja.

odgovara cjelovitom rečenicom;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara cjelovitom rečenicom“ po zadanim elementima.

Na postavljena pitanja odgovara kratkom, gramatički nepravilnom i nepotpunom rečenicom.

Odgovara na postavljena pitanja kratkim rečenicama.

U većoj mjeri potpuno odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom čineći manje greške.

U potpunosti odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom koju produbljuje i proširuje.

upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti, izvoli“ po zadanim elementima.

Upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli ne shvaćajući njihovo značenje u aktivnosti govorenja.

Upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli bez dodatnog konteksta.

Upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli uz kraće dodatno pojašnjenje.

Upotrebljava riječi: molim, hvala, oprosti i izvoli jasno i uz pojašnjenje i te su riječi dio svakodnevne samostalne komunikacije.

govori više cjelovitih Učenik ne ostvaruje Rečenice povezuje u Govori više cjelovitih Govori više cjelovitih Inicira razgovor koji

rečenica tematski povezanih u cjelinu;

sastavnicu ishoda „govori više cjelovitih rečenica tematski povezanih u cjelinu“ po zadanim elementima.

kraću cjelinu isključivo uz predložak i navođenje.

rečenica tematski povezanih u cjelinu uz dodatna pitanja i sugestije učitelja.

rečenica tematski povezanih u cjelinu.

povezuje u cjelinu bez poticaja i navođenja te rečenice suvislo i jasno povezuje u tematsku cjelinu.

izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izgovora glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem“ po zadanim elementima.

Djelomično izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.

Izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.

Izgovara glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem.

Izgovora glasove i naglašava riječi točno i elokventno u skladu s jezičnim razvojem.

točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi“ po zadanim elementima.

Greške u intonaciji kao i netočan poredak riječi u rečenici uočava isključivo pomoću modela.

Prema zadanim smjernicama točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

Točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

Spretno, samostalno i točno intonira rečenicu s obzirom na priopćajnu svrhu i poredak riječi u rečenici u skladu s jezičnim razvojem i dobi.

poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora“ po zadanim elementima.

Poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora isključivo uz stalno podsjećanje na norme lijepoga ponašanja.

Većinom poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora.

Poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora.

Poštuje pravila uljudnoga ophođenja tijekom razgovora spretno i argumentirano.

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove, riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.

RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „sluša jednostavne tekstove iz

Sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora uz težu

Sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora uz povremeno

Sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora.

Sluša jednostavne tekstove iz različitih izvora s aktivnom pažnjom i

različitih izvora“ po zadanim elementima.

koncentraciju.

skretanje pažnje na sadržaj.

interakcijom.

odgovara na pitanja o slušanome tekstu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara na pitanja o slušanome tekstu“ po zadanim elementima.

Kratko i nepotpuno potpuno odgovara na pitanja o slušanome tekstu.

Odgovara na pitanja o slušanome tekstu uz stalno navođenje.

Odgovara na pitanja o slušanome tekstu.

Samostalno i potpuno odgovara na pitanja o slušanome tekstu.

postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi“ po zadanim elementima.

Postavlja pitanja o slušanome tekstu prema predlošku, a ne samostalno; sluša i razumije jasnu i kratku uputu i postupa prema uputi uz navođenje i korak po korak.

Postavlja jednostavna pitanja o slušanom tekstu; sluša i razumije jednostavniju uputu i postupa prema njoj.

Postavlja pitanja o slušanome tekstu; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi.

Inicira postavljanje pitanja o slušanome tekstu te ih produbljuje; sluša i razumije uputu i postupa prema uputi brzo i točno.

točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu“ po zadanim elementima.

Nakon višekratnog i učestalog ponavljanja čestih riječi i glasova iste ponavlja i pravilno intonira zadane rečenice.

Točno ponavlja izgovor glasova i čestih riječi te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu.

Točno izgovara učestale glasove i riječi te primjenjuje pravilnu rečeničnu intonaciju.

Točno izgovora glasove i riječi hrvatskoga standardnog književnog jezika, te intonira rečenice s obzirom na priopćajnu svrhu.

spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora“ po zadanim elementima.

Teže spoznaje značenje riječi na temelju vođenog razgovora.

Spoznaje značenje riječi na temelju vođenog razgovora uz dodatna pojašnjenja.

Spoznaje značenje riječi na temelju vođenoga razgovora.

U svakodnevnom govoru koristi i produbljuje riječi na temelju razgovora.

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja.


razlikuje slovo od drugih znakova; prepoznaje slova;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „razlikuje slovo od drugih znakova; prepoznaje slova“ po zadanim elementima.

Razlikuje slovo od drugih znakova uz dopunu i pojašnjenje, prepoznaje dio slova.

Razlikuje slovo od drugih znakova; prepoznaje većinu slova.

Razlikuje slovo od drugih znakova i prepoznaje slova čineći manje greške.

Razlikuje sva slova i prepoznaje ih samostalno i bez poticaja.

povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu“ po zadanim elementima.

Teže povezuje napisano slovo s glasom; povremeno povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu.

Povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu uz manje greške i dodatni poticaj.

Povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu.

Samostalno i točno povezuje napisano slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu s lakoćom.

čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „čita riječi, rečenice, tekstove primjereno početnomu opismenjavanju“ po zadanim elementima.

Čita kraće riječi i rečenice metodom slovkanja.

Sporo i nesigurno čita riječi, rečenice i tekstove primjereno početnomu opismenjavanju.

Čita riječi, rečenice i tekstove primjereno početnomu opismenjavanju.

Brzo i tečno čita rečenice i tekstove primjereno početnomu opismenjavanju.

odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta“ po zadanim elementima.

Nakon čitanja teksta odgovara na jednostavna pitanja uz stalni poticaj i potpitanja.

Odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja teksta.

U većoj mjeri potpuno odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom čineći manje greške.

U potpunosti odgovara na postavljena pitanja cjelovitom rečenicom koju produbljuje i proširuje.

postavlja pitanja primjereno početnom

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda

Postavlja jednostavna pitanja uz stalni poticaj.

Postavlja jednostavna pitanja i primjenjuje

Postavlja jednostavna pitanja koja uz poticaj

Pravilno formulira upitne rečenice bez poticaja i

opismenjavanju;

„postavlja pitanja primjereno početnom opismenjavanju“ po zadanim elementima.

upitne riječi.

proširuje i pravilno koristi upitne riječi.

pomoći, upitne riječi koristi jezično ispravno i u duhu jezika govorenja.

prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo...)

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prikazuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta“ po zadanim elementima.

Podatke u grafičkim prikazima čita isključivo uz pomoć nastavnika.

Uglavnom samostalno čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta.

Čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta.

Prikazuje, povezuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta.

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 4. Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.


povezuje glas s odgovarajućim slovom; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „povezuje glas s odgovarajućim slovom; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu“ po zadanim elementima.

Povezuje određene glasove s odgovarajućim slovima čineći greške; razlikuje neka slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu uz pomoć i poticaj.

Većinom povezuje glas s odgovarajućim slovom te razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu uz povremena slovkanja i slogovno čitanje.

Povezuje glas s odgovarajućim slovom; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu.

Povezuje glas s odgovarajućim slovom točno i pravovremeno; razlikuje slova od drugih znakova bez greške; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu ispravno i jasno.

piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma“ po zadanim elementima.

Griješi u pisanju velikih i malih slova školskog formalnog pisma jer ne poznaje sva usvojena slova školskog formalnog pisma.

Piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma uz greške i zamjenu slova.

Piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma uz manja odstupanja (prelazi redove).

Točno i pravilno piše velika i mala slova školskoga formalnog pisma.

prepisuje riječi i Učenik ne ostvaruje Prepisuje jednostavnije Prepisuje riječi i Prepisuje riječi i Pravilno i uredno

rečenice;

sastavnicu ishoda „prepisuje riječi i rečenice“ po zadanim elementima.

riječi i rečenice nepravilno pišući velika i mala zadana slova u zadatcima.

rečenice bez naglaska na urednost napisanoga.

rečenice vodeći računa o obliku slova i rečeničnim znakovima.

prepisuje riječi i rečenice vodeći računa o obliku slova i rečeničnim znakovima.

samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima“ po zadanim elementima.

Povremeno samostalno piše riječi i rečenice samo s nekim naučenim slovima, izostavlja slova koja nisu naučena ili ih mijenja s nekim drugim slovima.

Samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima prema uputama i uz pojašnjenja.

Samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim slovima uz greške u pisanju nekih slova.

Samostalno piše riječi i rečenice naučenim slovima točno, lako i pravovremeno jer je usvojio zadana slova školskog formalnog pisma te ih piše pravilno primjenjujući dosad obrađena jezična pravila u pisanju.

oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju“ po zadanim elementima.

Uz stalni poticaj i navođenje oblikuje kratak pisani tekst ne vodeći računa o primjeni pravopisnih pravila.

Oblikuje kratak pisani tekst u formi odgovora na postavljena pitanja.

Oblikuje kratak pisani tekst primjeren početnomu opismenjavanju.

Samostalno oblikuje pisani tekst razrađujući priču i vodeći računa o urednosti i strukturi fabule.

ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „ističe pisanje velikog početnog slova: prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka piše veliko početno slovo u rečenici, imenima i prezimenima ljudi te naseljenih mjesta u okružju.

Ističe pisanje velikog početnog slova (prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju) samo na poznatim primjerima. Pravopisna pravila ne prenosi na ostale primjere.

Ističe pisanje velikog početnog slova (prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju) primjenjujući naučena pravopisna pravila.

Promatrajući primjere samostalno donosi pravopisna pravila za pisanje velikog početnog slova (prva riječ u rečenici, vlastita imena i prezimena ljudi i imena naselja ili mjesta u užem okružju) te ih koristi u pisanju.

piše rečenični znak na Učenik ne ostvaruje Uz stalna podsjećanja Piše rečenični znak na Piše rečenični znak na Samostalno određuje

kraju rečenice sastavnicu ishoda „piše rečenični znak na kraju rečenice“ po zadanim elementima.

piše rečenični znak na kraju rečenice.

kraju rečenice uz povremena podsjećanja.

kraju rečenice. vrstu rečenice te analogno tome zaključuje koji znak staviti.

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 5. Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.


izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice“ po zadanim elementima.

Izabire isključivo poznate riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice uz više vremena i pomoći.

Povremeno izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice uz dodatne upute.

Izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice.

Izabire riječi kojima razumije značenje i njima oblikuje sintagme i rečenice s lakoćom i sigurnošću u izvedbu.

traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije“ po zadanim elementima.

Ponekad objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije, ali mu je i tada potrebno dodatno pojasniti i približiti nepoznate riječi.

Učenik povremeno traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije isključivo od učitelja.

Traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije od učitelja, ali s rječnikom i drugim medijima koristi uz pomoć i upute.

Učenik sam istražuje značenja nepoznatih riječi koristeći se rječnikom ili digitalnim medijima.

objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora“ po zadanim elementima.

Objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora uz pojašnjavanja i pojednostavljeni vođeni razgovor.

Objašnjava vlastitim riječima značenje nekih nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora.

Objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovora uz nezamjetne greške u značenju riječi.

Objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenoga razgovoraprimjenjujući pravilnu intonaciju i produbljuje svojim primjerom.

traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „traži nepoznate riječi u

Traži nepoznate riječi u dječjem rječniku uz pomoć i predložak

Traži lakše i kraće nepoznate riječi u dječjem rječniku

Traži nepoznate riječi u dječjem rječniku većinom poznavajući

Traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni

poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi

dječjem rječniku poznavajući abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi“ po zadanim elementima.

djelomično poznavajući abecedni poredak riječi. Čita slovkanjem objašnjenje značenja riječi i razumije nakon višekratnog ponavljanja.

poznavajući abecedni poredak riječi čineći manje greške i relativno uspješno čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi.

abecedni poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi uz poneko slogovno čitanje.

poredak riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi te povezuje novo sa već naučenim u smislenu cjelinu.

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 6. Učenik prepoznaje razliku između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.


prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika“ po zadanim elementima.

Prepoznaje različitost u kratkim i učeniku poznatim riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.

Ponekad prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika uz zadani predložak.

Prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika prema zadanom primjeru.

Prepoznaje različitost u riječima (izraznu i sadržajnu) između mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.

prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku“ po zadanim elementima.

Učenik teže prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku.

Prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku u poznatim riječima i učeniku lako razumljivim riječima i izrazima uz dodatna pojašnjenja nekih riječi.

Prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku čineći poneke greške.

Prepoznaje naglasnu različitost riječi u mjesnome govoru i standardnome hrvatskome jeziku točno i lako.

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 7. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi primjereno početnomu opismenjavanju.


prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi“ po zadanim elementima.

Prepoznaje glasovnu strukturu riječi uz upute i primjere; uočava početni, središnji i završni glas u riječi korak po korak.

Prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi čineći greške.

Prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi.

Pravovremeno i samostalno prepoznaje glasovnu strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi bez ikakve pomoći i predloška/primjera.

izvodi glasovnu analizu i sintezu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izvodi glasovnu analizu i sintezu“ po zadanim elementima.

Isključivo uz pomoć učitelja i metodu pokušaja i pogrešaka izvodi glasovnu analizu i sintezu.

Izvodi glasovnu analizu i sintezu kraćih i poznatih riječi.

Izvodi glasovnu analizu i sintezu kraćih riječi.

Samostalno i sigurno izvodi glasovnu analizu i sintezu na duljim i nepoznatim riječima.

pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „pravilno izgovora glasove i naglašava riječi primjereno početnomu opismenjavanju“ po zadanim elementima.

Djelomično izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.

Izgovara glasove i naglašava riječi uz pomoć reprodukcije.

Izgovara glasove i naglašava riječi u skladu s jezičnim razvojem.

Izgovora glasove i naglašava riječi točno i elokventno u skladu s jezičnim razvojem.

SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ISHOD: OŠ HJ B. 1. 2. Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.


prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i

Metodom pokušaja i pogrešaka prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz

Uz dodatna pitanja i primjere prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz

Prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku.

Prepoznaje priču, pjesmu, zagonetku i igrokaz prema obliku i razlikuje ih te rado stvara i svoje navedene

igrokaz prema obliku“ po zadanim elementima.

prema obliku. prema obliku. književne vrste primjereno dobi.

opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima“ po zadanim elementima.

Proizvoljno i neprecizno opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima.

Opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima uz dodatna pitanja učitelja.

Samostalno opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima.

Samostalno opisuje situacije, događaje i likove u književnim tekstovima iznoseći vlastite stavove i izvodeći zaključke i poruke.

prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu“ po zadanim elementima.

Uz ponavljanje i naglašavanje riječi koje se rimuju uočava rimu.

Prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu uz poticaj učitelja.

Prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu.

Prepoznaje i izdvaja riječi koje se rimuju u pjesmama i igrokazima za djecu, samostalno stvara svoje rime. Slušno uočava rimu kao poklapanje u posljednjem slogu.

prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama“ po zadanim elementima.

Čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama prepoznaje tek uz dodatna naglašavanja elemenata.

Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama donoseći vlastite stavove i vrijednosti ne vodeći računa o pravogovoru.

Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama donoseći vlastite stavove i vrijednosti.

Prepoznaje čudesne i izmišljene elemente u pjesmama za djecu i bajkama i radi samostalnu karakterizaciju likova donoseći vlastite stavove i vrijednosti.

prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu“ po zadanim elementima.

Slušno uočava elemente igre riječima u pjesmi tek uz dodatnu pomoć.

Prepoznaje elemente igre riječima u pjesmama za djecu.

Uočava koncept u igrama riječima i izdvaja ih u pjesmi.

Samostalno stvara svoje igre riječima ili nadopunjuje već ponuđene.

prepričava pročitanu priču vlastitim riječima

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „prepričava pročitanu priču vlastitim riječima“

Prepričava pročitanu priču uz mnogo potpitanja i poticaja.

Prepričava pročitanu priču vlastitim riječima uz uporabu poštapalica i neknjiževnih izraza.

Prepričava pročitanu priču vlastitim riječima.

Prepričava i produbljuje pročitanu priču vlastitim riječima i bogatim rječnikom.

po zadanim elementima.

OŠ HJ B 1. 3. Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu. Razrada ishoda: upoznaje se s prostorom školske knjižnice; upoznaje se s radom u školskoj knjižnici; posjećuje školsku knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje; upoznaje se s različitim vrstama slikovnica; preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima; objašnjava vlastiti izbor slikovnica

Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele

školske godine.

OŠ HJ B. 1. 4. Učenik se stvaralački izražava premavlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta. Razrada ishoda: koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do izražaja kreativnost,

originalnost i stvaralačko mišljenje; istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska; stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, izražava se pokretom, oblikuje u

različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite slikopriče; razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo

Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele

školske godine.

SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KULTURA I MEDIJI

ISHOD: OŠ HJ C. 1. 2.Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne predstave, slikovnice i knjige za djecu;

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima: animirani filmovi, televizijske i radijske emisije za djecu obrazovnoga i dječjeg programa, kazališne

Uz primjere i poticaj učitelja prepoznaje medijske sadržaje.

Prepoznaje određene medijske sadržaje i o njima razgovara uz poticaje.

Izdvaja omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima.

Izdvaja, uspoređuje i analizira omiljene medijske sadržaje i razgovara o njima.

predstave, slikovnice i knjige za djecu“ po zadanim elementima.

sluša ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „sluša ili samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu“ po zadanim elementima.

Uz nepostojanu pažnju sluša kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu ne povezujući sadržaje.

Sluša kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu povezujući sadržaje uz pomoć učitelja.

Sluša kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu povezujući sadržaje.

Samostalno čita kraće tekstove u književnim i zabavno-poučnim časopisima za djecu i o njima argumentirano razgovara.

OŠ HJ C. 1. 3. Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi. Razrada ishoda: posjećuje kulturne događaje primjerene dobi; razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja; izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom, pjevanjem

Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine.

NASTAVNI PREDMET: LIKOVNA KULTURA

Učenje i poučavanje predmeta Likovna kultura u 1. razredu osnovne škole organizira se kao niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane i izborne teme.

Zadane teme:

Slika, igra, priča: učenik istražuje različite odnose između slike i priče proizašle iz osobnih doživljaja. Kao poticaj koristi igru, umjetnička djela,

literarne i glazbene predloške (ispričati priču kombinacijama boja, kontrasta, ritma itd.).

Vidljivo-nevidljivo: učenik koristi likovnu ili vizualnu umjetnost kao mogućnost interpretacije vidljivoga (svijeta koji ga okružuje) i izražavanja

nevidljivoga (unutarnjega svijeta osjećaja, misli i stavova).

Priroda i oblik: učenik istražuje prirodu različitim osjetilima (vizualni opažaj, taktilni i prostorni doživljaj: uočavanje detalja, boja, površina, odnosa

veličina i oblika, ritma, građe oblika itd.).

Prostor u kojem boravim: učenik istražuje povezanost oblikovanja prostora u kojem svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitog života (namjena,

veličina, boja, oblik, granice prostora itd.).

Izborne teme:

Zajedno smo različiti: učenik likovnim i vizualnim izražavanjem istražuje pripadnost skupini, vršnjacima, obitelji i zajednici te važnost prihvaćanja

različitosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.

Umjetnost i zajednica: učenik istražuje likovno i vizualno oblikovanje kao sastavni dio života pojedinca i zajednice (prisutnost likovnog i vizualnog

oblikovanja u svakodnevnom okruženju; dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije, kazalište, spomenici, muzeji, galerije, izložbe, ulična

umjetnost).

A.1.1. Obvezni likovni pojmovi:

Točka, crta. Dugine boje, osnovne i izvedene boje, miješanje boja. Razlika između lika i tijela. Ploha, lik, geometrijski i slobodni likovi, mrlja, potez.

Hrapava i glatka površina. Masa i prostor: puno, prazno, geometrijska i slobodna tijela, obla i uglata tijela; građenje, dodavanje i oduzimanje oblika. Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi i u prostoru. Odnosi: veće, manje, jednako na plohi i u prostoru; dodavanje i oduzimanje oblika.

A.1.2. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika:

crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš i drvce, tuš i kist. slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, kolaž papir, kolaž iz časopisa.

prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali.

Razina usvojenosti odnosi se na konkretnu demonstraciju na nastavi te se može i ne mora sumativno vrednovati.

B.1.1. Učenik prepoznaje različite oblike likovnih i vizualnih umjetnosti:

crtež,

slikarstvo,

skulptura,

vizualne komunikacije i dizajn,

arhitektura i urbanizam,

animirani film,

ilustracija,

lutkarstvo.

Tijekom prve dvije godine učenja učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje barem jedan od navedenih tipova spomenika: skulptura u javnom

prostoru i elementi grada/sela (arhitektura i urbanizam).

Vrednovanje naučenoga

Vrednovanje se naučenoga provodi u skladu s ostvarenošću odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih u tri domene.

Domena Stvaralaštvo i produktivnost polazište je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda te iz nje proizlaze dva elementa vrednovanja:

stvaralaštvo (stvaralački proces) i

produktivnost (likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju).

Vrednovanje ishoda iz te domene predstavlja težište procjene postignuća učenika dok se vrednovanje realizacije ishoda iz drugih domena nadovezuje na nju.

Odgojno obrazovni ishodi domena Doživljaj i kritički stav te Umjetnost u kontekstu vrednuju se zajedno. U prvoj i drugoj godini učenja veća se važnost u vrednovanju elementa kritičko mišljenje i kontekst daje doživljaju, a od trećeg do osmog razreda razvoju kritičkoga mišljenja i povezivanju stvaralačkoga procesa s različitim kontekstima.

Elementi ocjenjivanja i vrednovanja od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uključuju:

o stvaralaštvo (stvaralački proces) o stvaranje udaljenih asocijacija (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza) o prepoznaje učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake.

Načini praćenja su: diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe), likovni ili vizualni rad.

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Likovnu kulturu.

Praksa je pokazala da u nastavnom predmetu Likovna kultura učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar, stoga je, u navedene tri domene i napravljeno razvrstavanje postignuća od ocjene odličan do ocjene dobar.

Kako je u nastavnom predmetu Likovna kultura naglasak na odgojnoj komponenti, te je važniji proces od krajnjeg rezultata, u praksi se pokazalo kako

su odgojni učinci rada jedan od bitnih sastavnica u vrednovanju, naša preporuka je da učitelj samostalno uvede i treći element ocjenjivanja i da taj

element bude: Odgojni učinci rada u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste. U tom elementu učenik može

ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.

STVARALAŠTVO I PRODUKTIVNOST ISHOD: OŠ LK A.1.1. Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i

odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem. DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

RAZRADA ISHODA: Učenik odgovara likovnim i vizualnim izražavanjem na razne vrste poticaja.

Učenik se uspješno likovno i vizualno izražava na neke vrste poticaja.

Učenik se uspješno likovno i vizualno izražava na razne vrste poticaja.

Učenik se uspješno likovno i vizualno izražava na sve vrste poticaja, ističući svoju kreativnost i slobodu u likovnom izražavanju.

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju koristi: • princip kreativne igre • likovni jezik (obvezni pojmovi likovnog jezika i oni za koje učitelj smatra da mu mogu pomoći pri realizaciji ideje u određenom zadatku) • iskustvo usmjerenog opažanja • prožimanje različitih umjetničkih formi (glazba, ples/pokret, priča, predstava, likovna i vizualna umjetnost); • doživljaj temeljen na osjećajima, iskustvu, mislima i informacijama • upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju većinom koristi:

princip kreativne igre

likovni jezik (reproducira osnovne pojmove vezane za likovni zadatak, ali ih ne prepoznaje uvijek na svojim djelima ili djelima vršnjaka ili umjetničkim reprodukcijama)

učenik prožima samo neke umjetničke forme (npr. Priča/predstava) prema osobnom interesu to jest onome u čemu se osjeća slobodno izraziti

izražava doživljaj većinom temeljen na vlastitom iskustvu, teže povezuje misli i vanjske informacije

uglavnom upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu uz pomoć medija, digitalnih sadržaja, zorno i praktično

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju uglavnom koristi:


likovni jezik (prepoznaje i povezuje osnovne pojmove vezane za likovni zadatak, uz poticaj ih uspoređuje na svojim djelima i djelima vršnjaka/umjetničkim reprodukcijama)

učenik prožima različite umjetničke forme uz poticaj ili aktivnost u paru/skupini, s tim da naglasak stavlja na jednu od umjetnosti (npr. slobodno se izražava i povezuje glazbu i priču s vizualnom i likovnom umjetnošću)

uspješno izražava doživljaj temeljen na vlastitom iskustvu uz poneki poticaj

većinom upoznaje i povezuje pojmove te forme izražavanja i

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju, koristi:


likovni jezik (prepoznaje, imenuje i uspoređuje osnovne pojmove vezane za likovni zadatak te ih uočava i povezuje na svojim djelima ili djelima vršnjaka ili umjetničkim reprodukcijama)

učenik prožima različite umjetničke forme na osebujan i zanimljiv način, naglašavajući osobni doživljaj i vlastitu kreativnost (spoj plesa/glazbe/priče ili predstave s likovnom i vizualnom umjetnošću)

otvoreno izražava doživljaj temeljen na vlastitim osjećajima, iskustvu i povezuje s vanjskim informacijama

samoinicijativno upoznaje, imenuje i povezuje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu, obrazlaže ih i

• Učenik, kroz kreativnu igru, otkriva značaj osobnog zadovoljstva u stvaralačkom procesu

oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu

prepoznaje na svom radu ili na primjerima

ISHOD: OŠ LK A.1.2. Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.

RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje pri likovnom izražavanju.

Učenik primjećuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje uz poticaj i dodatna pojašnjenja pri likovnom izražavanju. Učenik koristi crtačke, slikarske, prostorno plastičke i druge materijale i tehnike pomalo nesigurno, teže koordinira prste i oči te sitne pokrete.

Učenik primjećuje i povremeno uspoređuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih uglavnom primjenjuje bez poticaja, ali s dodatnim uputama pri likovnom izražavanju. Učenik koristi crtačke, slikarske, prostorno plastičke i druge materijale i tehnike prilično precizno i usredotočeno, pokušavajući koordinirati prste i oči te sitne pokrete.

Učenik primjećuje i uspoređuje osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih primjenjuje bez poticaja i dodatnog pojašnjenja pri likovnom izražavanju na zanimljiv način. Učenik samostalno i sigurno koristi crtačke, slikarske, prostorno plastičke i druge materijale i tehnike precizno, usredotočeno, koordinira prste i oči te sitne pokrete.

DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV ISHOD: OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj,

likovni jezik i tematski sadržaj djela RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela.

Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela isključivo uz poticaj ili prema primjeru. Učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje barem 1 skulpturu u javnom prostoru i elemente grada/sela (arhitektura i urbanizam) uz dodatne

Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela uz manji poticaj.

Učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje skulpture u javnom prostoru i elemente grada/sela (arhitektura i urbanizam) prema uputama i

Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i opisuje osobni doživljaj djela bez poticaja, samostalno i uspješno. Učenik u stvarnome prostoru samostalno upoznaje i istražuje skulpture u javnom prostoru ielemente grada/sela (arhitektura i urbanizam).

upute i rad po koracima. zajedničkom radu.

Učenik opisuje: materijale i postupke likovne elemente i

kompozicijska načela – tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije).

Učenik kratko i siromašnim rječnikom opisuje: materijale i postupke likovne elemente i kompozicijska

načela tematski sadržaj djela (motiv, teme,

asocijacije).

Učenik opisuje: materijale i postupke likovne elemente i kompozicijska

načela tematski sadržaj djela (motiv,

teme, asocijacije).

Učenik opisuje i objašnjava te predstavlja navedeno na svom ili drugom djelu : materijale i postupke (rad s različitim

materijalima) likovne elemente i kompozicijska

načela tematski sadržaj djela (motiv, teme,

asocijacije).

ISHOD: OŠ LK B.1.2.Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja.


Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda.

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje način nakoji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala i tehnika, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

Učenik prepoznaje poticaj i način nakoji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

Aktivnosti opisivanja događaju se tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka uz poticaj i navođenje.

Aktivnosti opisivanja događaju se većinom po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka.

Aktivnosti opisivanja događaju se jednako tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka.

Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu.

Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u stvaralačkom procesu, ali ga je potrebno motivirati kako bi ga izrekao.



UMJETNOST U KONTEKSTU

ISHOD: OŠ LK C.1.1. Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj odvijaju.


Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: prepoznaje i

interpretira karakteristike prostora i uporabnih predmeta u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike oblika i njihovu namjenu)

prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu poruku.

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: prepoznaje karakteristike uporabnih

prostora u neposrednoj okolini (otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki)

prepoznaje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu poruku (znak)

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: prepoznaje i interpretira

karakteristike prostora i uporabnih predmeta u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike oblika i njihovu namjenu: karakteristike prostora: otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki)

prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu poruku (reklama, znak, plakat)

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: prepoznaje i interpretira karakteristike

prostora i uporabnih predmeta u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike oblika i njihovu namjenu: karakteristike prostora: otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki)

prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu poruku (reklama, plakat, zaštitni znak, prometni znak, piktogram)

ISHOD: OŠ LK C.1.2.Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.

RAZRADA ISHODA

Učenik povezuje neki od aspekata umjetničkog djela (likovni, vizualni i tematski sadržaj) s iskustvom iz svakodnevnog života i svoje okoline.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Učenik prepoznaje njemu bliske sadržaje kao produkt likovnog i vizualnog izražavanja.

Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

U nastavku donosimo elemente vrednovanja za dodani element: Odgojni učinci rada.

NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

OD

GO

JNI U

ČIN

CI R

AD

A

Učenik ne želi raditi ni kao dio skupine niti samostalno čak ni uz stalne poticaje. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

U rad se uključuje tek uz stalne intervencije učitelja. Postavljena pravila prihvaća uz stalna podsjećanja na ista. Neprimjereno se ponaša u radu. Odgovornost za svoje ponašanje prihvaća nakon intervencije učitelja. Potrebno razvijati osjećaj za samokontrolu. Ne brine o urednosti pribora za rad i na sat ga nosi povremeno. Često ne reagira na opomenu.

Uz poticaj se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća samo određena postavljena pravila. U radu ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja te je često potrebna intervencija učitelja. Ponekada zaboravlja pribor za rad.

Uglavnom se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu uz manje opomene i podsjećanja. U radu se uglavnom ponaša primjereno. Nosi pribor za rad.

Rado se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu. U radu se ponaša primjereno. Redovito nosi pribor za rad i brine o njegovoj urednosti. Sve dodatne zadatke prihvaća i odrađuje na vrijeme, kvalitetno i sa entuzijazmom.

NASTAVNI PREDMET: GLAZBENA KULTURA

Domene

Domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe Domena B: Izražavanje glazbom i uz glazbu Domena C: Glazba u kontekstu

Obvezni elementi vrednovanja u 1. razredu OŠ su:

Slušanje i poznavanje glazbe

Izražavanje glazbom i uz glazbu

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Glazbenu kulturu.

Praksa je pokazala da u nastavnom predmetu Glazbena kultura učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar, stoga je, u navedene tri domene i napravljeno razvrstavanje postignuća od odličnog do dobar.

Kako je u nastavnom predmetu Glazbena kultura naglasak na odgojnoj komponenti, te je važniji proces od krajnjeg rezultata jer postignuće u tim

aktivnostima ovisi o glazbenimsposobnostima učenika, u praksi se pokazalo kako su odgojni učinci rada jedan od bitnih sastavnica u vrednovanju,

preporuka je da učitelj samostalno uvede i treći element ocjenjivanja (mogućnost koja je napomenuta i u Kurikulumu) i da taj element bude: Odgojni

učinci rada u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste. U tom elementu učenik može ostvariti ocjene od

odličan do nedovoljan

DOMENA A. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

ISHOD: OŠ GK A.1.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi. RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba).

Poznaje manji dio obrađenihdijelova skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) ali ih nije u mogućnosti razvrstati po navedenim stilovima.

Poznaje dio obrađenihcjelovitih skladbi ili dijelova različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) i uz poticaj ih razvrstava po navedenim stilovima.

Poznaje većinu obrađenihcjelovitih skladbi različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, jazz i filmska glazba) te ih je u mogućnosti samostalno razvrstati po navedenim stilovima.

ISHOD: OŠ GK A.1.2. Učenik temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice. RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:

– metar/dobe – tempo – visina tona – dinamika

– boja/izvođači.

Temeljem slušanja uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama isključivo uz pomoć učitelja te uspoređujući sa prethodno slušanim skladbama i sastavnicama u njima.

Temeljem slušanja uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama.

Temeljem slušanja samostalno uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice u različitim skladbama imenujući i razlikujući jednu od druge.

DOMENA B. IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

ISHODOŠ GK B.1.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe. RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

Isključivo uz poticaj sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, teško usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika. Nevoljko i nerealno vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

Uglavnom sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.

Rado i aktivno sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika. Realno vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu te daje sugestije za poboljšanje iste.

ISHOD: OŠ GK B.1.2. Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice. RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).

Nevoljko pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom ne uvažavajući glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).

Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).

Samostalno i rado pjeva/izvodi pjesme i brojalice i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, dinamika).

ISHOD: OŠ GK B.1.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu. RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža i uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.

Uz poticaj i intervencije učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe. Potrebno učestalo skretanje pozornosti na uvažavanje glazbeno-izražajnih sastavnica.

Uglavnom samostalnoizvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe uz povremeno skretanje pozornosti na glazbeno-izražajne sastavnice.

Samostalno i rado izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe uvažavajući glazbeno-izražajne sastavnice.

ISHOD: OŠ GK B.1.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz pjesme/brojalice koje izvodi.


Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom/plesom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

Tek uz poticaj stvara melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

U skupini stvarajednostavne melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

Samostalno stvara kreativne i složene melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.

Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.

Udaraljke iz dječjeg instrumentarija koristi ne nepravilan i često nenamjenski način te uz čestu intervenciju i korekciju učitelja.

Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi uz manja odstupanja u tekstu i/ili ritmu. Ritam i tekst pjesama i brojalica reproducira uglavnom točno.

Samostalno svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme ili brojalice koje pjeva/izvodi. Ritam i tekst pjesama i brojalica reproducira točno. Udaraljke iz dječjeg instrumentarija koristi ispravno.

DOMENA C: GLAZBA U KONTEKSTU

ISHOD: OŠ GK C.1.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe.


Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).

Glazbene primjere sluša uz česta skretanja pozornosti na sadržaje slušanja. Teško i uz poticaje prepoznaje različite uloge glazbe.

Pozorno sluša glazbene primjere uz manje intervencije učitelja. Dio slušanih glazbenih primjera pravilno kategorizira po ulozi (svečana glazba, glazba za ples i sl.).

Slušanjem glazbenih primjera samostalno prepoznaje različite uloge glazbe. Samoinicijativno i samostalno daje primjere i ostalih skladbi u istoj vrsti glazbe.

U nastavku donosimo elemente vrednovanja za treći i nadodani element: Odgojni učinci rada.

NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

OD

GO

JNI U

ČIN

CI R

AD

A

Niti uz poticaj ne želi raditi kao dio skupine niti samostalno. Ne prihvaća pravila. Neprimjereno se ponaša u radu. Ne prihvaća odgovornost za svoje ponašanje. Nema razvijen osjećaj samokontrole. Ne nosi pribor za rad. Ne reagira na opomenu.

U rad se uključuje tek uz stalne intervencije učitelja. Postavljena pravila prihvaća uz stalna podsjećanja na ista. Neprimjereno se ponaša u radu. Odgovornost za svoje ponašanje prihvaća nakon intervencije učitelja. Potrebno razvijati osjećaj za samokontrolu. Ne brine o urednosti pribora za rad i na sat ga nosi povremeno. Često ne reagira na opomenu.

Uz poticaj se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća samo određena postavljena pravila. U radu ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja te je često potrebna intervencija učitelja. Ponekada zaboravlja pribor za rad.

Uglavnom se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu uz manje opomene i podsjećanja. U radu se uglavnom ponaša primjereno. Nosi pribor za rad.

Rado se uključuje u rad skupine i u sve oblike rada. Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri radu. U radu se ponaša primjereno. Redovito nosi pribor za rad i brine o njegovoj urednosti. Sve dodatne zadatke (izrada plakata, jednostavnih glazbala..) prihvaća i odrađuje na vrijeme, kvalitetno i sa entuzijazmom.

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA

Domene u nastavnome predmetu Matematika jesu:

brojevi

algebra i funkcije

oblik i prostor

mjerenje

podatci, statistika i vjerojatnost

Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika jesu:

1. Usvojenost znanja i vještina:

opisuje matematičke pojmove odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.

2. Matematička komunikacija:

koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome izražavanju koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka prelazi između različitih matematičkih prikaza svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja organizira informacije u logičku strukturu primjereno se koristi tehnologijom.

3. Rješavanje problema:

prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu ispravno rješava probleme u različitim kontekstima provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema generalizira rješenje.

Sadržaji vrednovanja u nastavi Matematike su:

usmena ispitivanja opažanja izvedbe u nekoj aktivnosti analiza mape radova procjena učeničke rasprave analiza učeničkih izvješća

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Matematiku.

BROJEVI ISHOD: MAT OŠ A.1.1.Opisuje i prikazuje količine prirodnim brojevima i nulom.


Povezuje količinu i broj.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Povezuje količinu i broj“ po zadanim elementima.

Teško povezuje količinu i broj.

Povezuje količinu i broj uz manje greške.

Povezuje količinu i broj.

Samostalno i bez upotrebe konkreta povezuje količinu i broj.

Broji u skupu brojeva do 20.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Broji u skupu brojeva do 20“ po

Metodom pokušaja i pogrešaka broji u skupu do 20.

Broji u skupu brojeva do 20 prema brojevnom nizu,

Broji u skupu brojeva do 20 samostalno prema zadanom

Broji u skupu brojeva do 20 samostalno prema zadanom predlošku ( 2, 4, 6,

zadanim elementima. zadanim slijedom.

predlošku ( 2, 4, 6, ili 3, 7, 9, 11) uz manje greške.

ili 3, 7, 9, 11) i obrnutim slijedom točno i bez greške.

Prikazuje brojeve do 20 na različite načine.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prikazuje brojeve do 20 na različite načine“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka prikazuje brojeve na različite načine.

Djelomično rastavlja brojeve do 20 na ponuđene načine.

Prikazuje brojeve do 20 na različite načine uz manji poticaj.

Samostalno točno rastavlja brojeve do 20 na različite načine.

Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima“ po zadanim elementima.

Uz metodički predložak djelomično čita i prepisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i zadanim brojevnim riječima.

Čita uz pomoć i prepisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.

Čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima uz manje greške.

Uredno i točno čita i zapisuje brojeve do 20 i nulu brojkama i brojevnim riječima.

Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve“ po zadanim elementima.

Isključivo vizualno razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve, bez potpunog razumijevanja.

Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve uz manju pomoć.

Bez učiteljeve pomoći razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve.

Jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve smješta na nepotpunu brojevnu crtu točno i bez pomoći.

Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka djelomično objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja prema zadanom predlošku.

Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja prema zadanom predlošku i uz navođenje.

Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja uz zadane primjere.

Objašnjava vezu između vrijednosti znamenaka i vrijednosti broja.

ISHOD: MAT OŠ A.1.2. Uspoređuje prirodne brojeve do 20 i nulu. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Određuje odnos među količinama riječima: više – manje – jednako.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje odnos među

Uz pomoć učitelja određuje odnos među količinama riječima:

Određuje odnos među količinama riječima: više – manje – jednako.

Primjenjuje odnos među veličinama u različitim okolnostima.

Primjenjuje odnos među veličinama u različitim okolnostima.

količinama riječima: više – manje – jednako“ po zadanim elementima.

više – manje – jednako.

Određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak“ po zadanim elementima.

Uz pomoć učitelja određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak.

Uglavnom točno određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak.

Određuje odnos među brojevima riječima: veći – manji – jednak.

Primjenjuje odnos među brojevima u različitim okolnostima.

Uspoređuje brojeve matematičkim znakovima >, ,

, , , , < i =.

Reda brojeve po veličini.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Reda

brojeve po veličini“ po zadanim elementima.

Reda brojeve po veličini isključivo po numeričkom nizu.

Reda brojeve po veličini. Samostalno i točno reda brojeve po veličini.

Reda brojeve po veličini prema različitim nizovima.

ISHOD: MAT OŠ A.1.3.Koristi se rednim brojevima do 20. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Čita i zapisuje redne brojeve.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Čita i

zapisuje redne brojeve“ po zadanim elementima.

Uz pomoć i uglavnom točno čita i zapisuje redne brojeve.

Čita i zapisuje redne brojeve.

Čita i uredno zapisuje redne brojeve samostalno ih nižući.

Koristi se rednim brojevima do 20 za prikazivanje redoslijeda u različitim situacijama.

Uočava redoslijed i određuje ga rednim brojem.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava redoslijed i određuje ga

rednim brojem“ po zadanim elementima.

Uočava numerički redoslijed koji djelomično točno određuje rednim brojem.

Rednim brojevima prikazuje redoslijed i određuje prvoga i posljednjega u redu.

Uočava redoslijed svih članova niza i određuje ga rednim brojem.

Samostalno i točno označava redoslijed svih članova niza i određuje ga rednim brojem.

Razlikuje glavne i Učenik ne ostvaruje Teško uviđa razliku Razlikuje glavne i redne Uočava razliku između Objašnjava razliku između

redne brojeve. sastavnicu ishoda „Razlikuje

glavne i redne brojeve“ po zadanim elementima.

između glavnih i rednih brojeva.

brojeve. glavnih i rednih brojeva te se njima koristi na točan način.

glavnih i rednih brojeva te se njima koristi na točan način.

ISHOD: MAT OŠ A.1.4. MAT OŠ B.1.1. Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Zbraja i oduzima brojeve do 20.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Zbraja i oduzima brojeve do 20“ po zadanim elementima.

Zbraja i oduzima brojeve do 20 koristeći se konkretima.

Zbraja i oduzima uz poneku pogrešku i manju pomoć učitelja.

Zbraja i oduzima uz poneku pogrešku.

Automatizirano i točno zbraja i oduzima brojeve do 20.

Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom“ po zadanim elementima.

Započete i nepotpune matematičke zapise dovršava ponuđenim računskim operacijama.

Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom uz manje greške.

Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom.

Računske operacije zapisuje matematičkim zapisom samostalno i točno.

Imenuje članove u računskim operacijama.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje članove u računskim operacijama“ po zadanim elementima.

Imenuje članove u računskim operacijama uz napisani predložak.

Imenuje članove u računskim operacijama isključivo ako su zadani po redoslijedu računske radnje.

Točno imenuje članove u računskim operacijama.

Uočava imena članova u računskim operacijama u zadanim zadatcima te ih koristi u govoru.

Primjenjuje svojstva komutativnosti i asocijativnosti te vezu zbrajanja i oduzimanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Primjenjuje svojstva komutativnosti i asocijativnosti te vezu zbrajanja i oduzimanja“ po zadanim elementima.

Rabi zamjenu mjesta i združivanje pribrojnika na različite načine završavajući započete jednostavne primjere.

Rabi zamjenu mjesta i združivanje pribrojnika na različite načine isključivo prema riješenim modelima zadataka.

Rabi zamjenu mjesta i združivanje pribrojnika na različite načine uz manje greške i pomoć.

Uočava pravila asocijativnosti i komutativnosti i primjenjuje ih samostalno i točno.

Određuje nepoznati broj u jednakosti.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje nepoznati broj u jednakosti“ po zadanim

Isključivo uz grafički prikaz zadatka i prisustvo učitelja određuje nepoznati

Određuje nepoznati broj u jednakosti koristeći konkrete ili crtež.

Uz poneku grešku određuje nepoznati broj u jednakosti.

Primjenjujući vezu zbrajanja i oduzimanja samostalno, brzo i točno određuje nepoznati broj u jednakosti.

elementima. broj u jednakosti.

ISHOD: MAT OŠ A.1.5. Matematički rasuđuje te matematičkim jezikom prikazuje i rješava različite tipove zadataka. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Postavlja matematički problem (određuje što je poznato i nepoznato, predviđa/istražuje i odabire strategije, donosi zaključke i određuje moguća rješenja).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Postavlja

matematički problem“ po zadanim elementima.

Uz vođenje i dodatne primjere postavlja matematički problem.

Donosi zaključke rješavajući jednostavne primjere.

Uz manju asistenciju postavlja matematički problem, određuje što je poznato i nepoznato, odabire strategije. Donosi uglavnom ispravne zaključke.

Postavlja matematički problem, određuje što je poznato i nepoznato, odabire strategije, donosi zaključke i određuje moguća rješenja.

Koristi se stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i problemskim situacijama iz svakodnevnoga života).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Koristi se stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova

zadataka“ po zadanim elementima.

Uz stalnu podršku učitelja povezuje stečena znanja i primjenu istih.

Matematičkim jezikom na različite načine prikazuje i rješava samo jednostavne brojevne izraze.

Uglavnom se samostalno koristi stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i problemskim situacijama iz svakodnevnoga života).

Koristi se stečenim spoznajama u rješavanju različitih tipova zadataka (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i problemskim situacijama iz svakodnevnoga života).

Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u tekstualnim zadatcima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u

tekstualnim zadatcima“ po zadanim elementima.

Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u zadatcima sa grafičkim prikazom.

Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u jednostavnijim tekstualnim zadatcima.

Odabire matematički zapis uspoređivanja brojeva ili računsku operaciju u tekstualnim zadatcima uz manju pomoć učitelja.

Koristi se stečenim spoznajama odabira matematičkih zapisa uspoređivanja brojeva ili računskih operacija u tekstualnim zadatcima.

Smišlja zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Smišlja zadatke u kojima se

Prema zadanim smjernicama i uz prisustvo učitelja smišlja

Uz zadane predloške smišlja jednostavnije zadatke u kojima se

Smišlja jednostavnije zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među

Smišlja zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za

brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem.

pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za

zbrajanjem ili oduzimanjem“ po zadanim elementima.

jednostavnije zadatke u kojima se pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem.

pojavljuju odnosi među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem.

brojevima ili potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem.

zbrajanjem ili oduzimanjem, samostalno ih postavlja i točno rješava.

ALGEBRA I FUNKCIJE

ISHOD: OŠ MAT B.1.2. Prepoznaje uzorak i nastavlja niz. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Uočava uzorak nizanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava uzorak nizanja“ po zadanim elementima.

Teško određuje uzorak nizanja.

Uglavnom samostalno uočava uzorak nizanja.

Uočava uzorak nizanja. Uočava uzorak nizanja te stvara vlastite nizove prema određenim kriterijima.

Objašnjava pravilnost nizanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava pravilnost nizanja“ po zadanim elementima.

Prema više jednakih primjera uz pomoć i vođenje tumači pravilnost nizanja jednostavnijih primjera.

Objašnjava pravilnost nizanja jednostavnijih primjera.

Objašnjava pravilnost nizanja.

Objašnjava pravilnost nizanja dajući svoje primjere.

Objašnjava kriterije nizanja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava kriterije nizanja“ po zadanim elementima.

Uz stalni poticaj i dodatne primjere objašnjava kriterije nizanja.

Uz poticaj objašnjava kriterije nizanja.

Uglavnom samostalno objašnjava kriterije nizanja.

Ispravnim argumentima objašnjava kriterije nizanja dajući svoje primjere.

Niže po zadanome kriteriju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Niže po zadanome kriteriju“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka niže po zadanome kriteriju.

Nastavlja nizati jednostavne nizove.

Niže po zadanome kriteriju.

Uočava kriterije nizanja i po njima samostalno niže.

OBLIK I PROSTOR ISHOD: OŠ MAT C.1.1.Izdvaja i imenuje geometrijska tijela i likove i povezuje ih s oblicima objekata u okruženju.

RADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN Imenuje i opisuje kuglu, valjak, kocku,

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje i

Razlikuje kuglu, valjak, kocku, kvadar, piramidu

Izdvaja i imenuje geometrijska tijela i

Izdvaja i imenuje geometrijska tijela i

Izdvaja, imenuje i uspoređuje geometrijska

kvadar, piramidu i stožac.

opisuje kuglu, valjak, kocku,

kvadar, piramidu i stožac“ po zadanim elementima.

i stožac. likove predstavljene objektima iz skupine didaktičkih modela uz manje greške.

likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i didaktičkim modelima.

tijela i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i vlastitog iskustva prisjećanjem.

Imenuje ravne i zakrivljene plohe.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje

ravne i zakrivljene plohe“ po zadanim elementima.

Razlikuje ravne i zakrivljene plohe

Imenuje i uz poticaj pokazuje ravne i zakrivljene plohe.

Pokazuje ravne i zakrivljene plohe na didaktičkim modelima.

Pronalazi ravne i zakrivljene plohe u okolini te ih samostalno izdvaja.

Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik,

trokut i krug“ po zadanim elementima.

Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje ali ih sa likovima povezuje samo uz prisustvo modela geometrijskih tijela.

Ravne plohe geometrijskih tijela uz poticaj imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug.

Ravne plohe geometrijskih tijela imenuje kao geometrijske likove: kvadrat, pravokutnik, trokut i krug.

Samostalno izdvaja ravne i zakrivljene plohe s geometrijskih tijela i imenuje ih kao geometrijske likove.

Imenuje i opisuje kvadrat, pravokutnik, krug i trokut.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje i opisuje kvadrat, pravokutnik,

krug i trokut“ po zadanim elementima.

Izdvaja i opisujeali ne imenuje geometrijske likove.

Izdvaja i imenuje geometrijske likove i likove predstavljene objektima iz skupine didaktičkih modela uz manje greške.

Izdvaja i imenuje geometrijske likove i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i didaktičkim modelima.

Izdvaja, imenuje i uspoređuje geometrijske likove i likove predstavljene objektima iz neposredne okoline i vlastitog iskustva prisjećanjem.

ISHOD: OŠ MAT C.1.2.Crta i razlikuje ravne i zakrivljene crte. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Razlikuje i crta ravne i zakrivljene crte.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje

i crta ravne i zakrivljene crte“ po zadanim elementima.

Razlikuje ravne i zakrivljene crte, crta ih uz zadane predloške i naputke.

Razlikuje i crta ravne i zakrivljene crte.

Razlikuje, uspoređuje i crta zakrivljene i ravne crte te se koristi ravnalom pri crtanju ravnih crta.

Crta zakrivljene i ravne crte te se ravnalom koristi na pravilan način, ravne crte crta slijeva udesno.

Koristi se ravnalom. Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Koristi se

ravnalom“ po zadanim

Koristi se ravnalom uz stalno podsjećanje.

Koristi se ravnalom uz podsjećanje na ispravan način

Uglavnom pravilno se služi ravnalom te crta njime pravilnim

Pravilno se služi ravnalom te crta njime pravilnim smjerom.

elementima. korištenja ravnala. smjerom.

ISHOD: OŠ MAT C.1.3.Prepoznaje i ističe točke. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima“ po zadanim elementima.

Istaknute točke prepoznaje uz pomoć, povremeno ih označava velikim tiskanim slovima.

Prepoznaje istaknute točke i povremeno ih označava velikim tiskanim slovima.

Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima.

Samostalnoprepoznaje i ističe točke i označava ih velikim tiskanim slovima.

Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje istaknute točke i označava ih velikim tiskanim slovima“ po zadanim elementima.

Određuje samo vrhove geometrijskih likova kao točke.

Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke prema riješenom primjeru.

Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke.

Određuje vrhove geometrijskih tijela i likova kao točke, označava ih i imenuje velikim početnim slovom.

Crta (ističe) točke. Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Crta (ističe) točke“ po zadanim elementima.

Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta uz dodatnu pomoć učitelja.

Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta te na geometrijskim likovima.

Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta, na geometrijskim tijelima i likovima uz povremene poticaje.

Ističe točke na sjecištu ravnih i zakrivljenih crta, na geometrijskim tijelima i likovima bez poticaja.

MJERENJE ISHOD: OŠ MAT D.1.1.Analizira i uspoređuje objekte iz okoline prema mjerivom svojstvu.


Prepoznaje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak“ po zadanim elementima.

Prepoznaje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak.

Uspoređuje odnose među predmetima: dulji – kraći – jednako dug, veći – manji – jednak te ih objašnjava.

Uspoređuje, razvrstava i niže objekte prema mjerivu svojstvu.

Samostalno uspoređuje, razvrstava i niže objekte prema mjerivu svojstvu.

Određuje najdulji, Učenik ne ostvaruje Određuje najdulji, Međusobno Uspoređuje najdulji, Uspoređuje, razvrstava i

najkraći, najveći, najmanji objekt.

sastavnicu ishoda „Određuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt“ po zadanim elementima.

najkraći, najveći, najmanji objekt.

uspoređuje najdulji, najkraći, najveći, najmanji objekt.

najkraći, najveći, najmanji objekt te ih po tim svojstvima razvrstava.

niže objekte prema mjerivu svojstvu.

ISHOD: OŠ MAT D.1.2.Služi se hrvatskim novcem u jediničnoj vrijednosti kune u skupu brojeva do 20. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 kuna, 2 kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 kuna, 2 kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 kuna, 2 kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna.

Prepoznaje hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 kuna, 2 kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna.

Uspoređuje i razvrstava hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 kuna, 2 kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna.

Razvrstavapo vrijednosti hrvatske kovanice i novčanice vrijednosti: 1 kuna, 2 kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna.

Služi se kunama i znakom jedinične vrijednosti kuna.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Služi se kunama i znakom jedinične vrijednosti kuna“ po zadanim elementima.

Služi se kunama pri jednostavnijim radnjama.

Služi se kunama i znakom jedinične vrijednosti kuna uz pomoć i zadane primjere.

Služi se kunama i znakom jedinične vrijednosti kuna.

Služi se kunama i znakom jedinične vrijednosti kuna, shvaća vrijednost novca, primjenjuje znanje na svakodnevne situacije.

Uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica te računa s novcem u skupu brojeva do 20.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica te računa s novcem u skupu brojeva do 20“ po zadanim elementima.

Uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica, uz asistenciju računa s novcem jednostavnije zadatke.

Prema zadanim smjernicama i predlošcima uviđa vrijednost kovanica i novčanica, računa s novcem jednostavnije zadatke.

Uspoređuje vrijednosti kovanica i novčanica te računa s novcem u skupu brojeva do 20.

Objašnjava i demonstrira vrijednost kovanica i novčanica, lako i brzo računa s novcem u skupu brojeva do 20.

Objašnjava svrhu i korist štednje.

Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se za nju vode pisane bilješke.

PODACI, STATISTIKA I VJEROJATNOST ISHOD: OŠ MAT E.1.1.Služi se podatcima i prikazuje ih piktogramima i jednostavnim tablicama.

RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN Određuje skup prema Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Prema zadanim Određuje skup prema Brzo, lako i točno imenuje

nekome svojstvu. sastavnicu ishoda „Određuje skup prema nekome

svojstvu“ po zadanim elementima.

pogrešaka članove svrstava u skupove.

smjernicama određuje skup prema nekome svojstvu.

određenom svojstvu. kriterije po kojima su članovi svrstani u skup.

Prebrojava članove skupa.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prebrojava članove skupa“ po zadanim elementima.

Uz pomoć i poticaj prebrojava članove skupa.

Uglavnom samostalno prebrojava članove skupa.

Prebrojava članove skupa.

Prebrojava članove skupa i imenuje kriterije po kojima su članovi svrstani u skup

Uspoređuje skupove. Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje skupove“ po zadanim elementima.

Skupove uspoređuje tek nakon skretanja pozornosti na njihova svojstva.

Uspoređuje skupove. Uviđa kriterij po kojemu su članovi podijeljeni u skupove i uspoređuje ih.

Samostalno formira skupove po određenim kriterijima.

Prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i jednostavna tablica).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prikazuje iste matematičke pojmove na

različite načine“ po zadanim elementima.

Matematičke pojmove prikazuje isključivo crtežom uz pomoć učitelja.

Matematičke pojmove prikazuje crtežom i skupom djelomično točno, piktogramima ili tablicama samo uz pomoć i asistenciju učitelja.

Uglavnom samostalno prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i jednostavna tablica).

Samostalno prikazuje iste matematičke pojmove na različite načine (crtež, skup, piktogram i jednostavna tablica) te ih koristi prilikom samostalnog rješavanja zadataka.

Čita i tumači podatke prikazane piktogramima i jednostavnim tablicama.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Čita i tumači podatke prikazane piktogramima i jednostavnim

tablicama“ po zadanim elementima.

Teško povezuje piktogram ili tablicu sa podatcima, čita ih isključivo uz pomoć učitelja.

Čita podatke iz piktograma i tablica uz dodatne smjernice i navođenja.

Uz manju pomoć i greške čita i tumači piktograme i tablice.

Čita i tumači podatke prikazane piktogramima i jednostavnim tablicama.

NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO

Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i društvo obuhvaća koncepte:

Organiziranost svijeta oko nas (oznaka A),

Promjene i odnosi (oznaka B),

Pojedinac i društvo (oznaka C)

Energija (oznaka D).

U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja:

usvojenost znanja

istraživačke vještine.

Sadržaji vrednovanja nastavnome predmetu Priroda su:

razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori) rješavanje zadataka pisane provjere znanja rješavanje problemskih zadataka tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Prirodu i društvo.

A. ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS ISHOD: PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš.


Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove“ po zadanim elementima.

Ne uočava dio cjeline te mogućnost dijeljenja cjeline na sitnije dijelove.

Uočava dijelove cjeline, samostalno ju ne dijeli na sitnije dijelove.

Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove.

Samostalno otkriva da cjelinu čine dijelovi te različite cjeline dijeli na sitnije dijelove.

Dijelovi i cjeline imaju različita svojstva/obilježja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Dijelovi i cjeline imaju različita svojstva/obilježja“ po zadanim elementima.

Teško razlikuje dio od cjeline te samo uz navođenje i pomoć uočava njihova osnovna svojstva.

Uočava, ali ne objašnjava svojstva dijelova i cjeline.

Razlikuje i objašnjava većinu svojstava/obilježja dijelova i cjelina.

Nabraja i objašnjava različita svojstva dijelova i njihovih cjelina.

Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi“ po zadanim elementima.

Uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi isključivo pomoću primjera.

Uz navođenje uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi.

Bez većih teškoća uočava red u prirodi na primjeru biljaka, životinja i ljudi.

Brzo i argumentirano uočava, povezuje i objašnjava red u prirodi na primjeri biljaka, životinja i ljudi.

Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu“ po zadanim elementima.

Navodi, ali ne uspoređuje obilježja živoga i neživoga u neposrednom okolišu.

Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu.

Navodi i uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu.

Opisuje obilježja bića i svojstva tvari, bilježi vremenske pojave i uočava cjelinu i njezine dijelove opažajući neposredni okoliš.

Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju (voda,

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda

Nepotpuno imenuje tvari u svom okružju.

Imenuje tvari u svome okružju (voda, zrak,

Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju (voda,

Povezuje i uspoređuje tvari u svome okružju

zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.).

„Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju“ po zadanim elementima.

zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.).

zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.).

(voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.).

Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima“ po zadanim elementima.

Djelomično se prisjeća svojstva tvari istražena osjetilima.

Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima.

Razlikuje i klasificira svojstva istraživanih tvari svojim osjetilima.

Uspoređuje i analizira svojstva tvari te ih istražuje osjetilima.

Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva“ po zadanim elementima.

Prema jasnim i kratkim uputama otkriva da se tvari mogu miješati.

Uz učiteljevo vođenje otkriva da se tvari mogu miješati.

Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva.

Samostalno izvodi pokuse kojima otkriva mogućnosti miješanja tvari i otkriva i istražuje njihova svojstva svojim osjetilima.

Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima“ po zadanim elementima.

Netočno i nepotpuno razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija.

Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom zadanog kriterija.

Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima uz dodatne napute i pitanja.

Točno i s lakoćom bića, tvari ili pojave razvrstava u skupine prema zadanom kriteriju, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima.

Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka“ po zadanim elementima.

Imenuje dijelove svoga tijela nepotpuno i netočno. Prepoznaje i uočava razlike između dječaka i djevojčice tek uz navođenje i pojašnjenja.

Uz poticaj imenuje dijelove svoga tijela i razlike između djevojčica i dječaka.

Imenuje dijelove svoga tijela i prepoznaje razlike između djevojčice i dječaka.

Brzo i točno imenuje dijelove svoga tijela i primjerima prepoznaje i potkrepljuje razlike između djevojčice i dječaka.

Navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja“ po zadanim elementima.

Imenuje samo glavne dnevne obroke uz navođenje. Prema zadanim primjerima uviđa važnost i povezanost održavanja osobne čistoće, tjelovježbe i zdravlja.

Navodi dnevne obroke i uz poticaj povezuje očuvanje zdravlja s čistoćom i tjelovježbom.

Navodi dnevne obroke i primjere redovitoga održavanja osobne čistoće i tjelovježbe povezujući s očuvanjem zdravlja.

Imenuje i predlaže poželjne primjere dnevnih obroka. Uviđa važnost redovitog održavanja osobne čistoće i tjelovježbe te njihovu vezu s očuvanjem zdravlja.

ISHOD: PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje vremenski slijed događaja. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena“ po zadanim elementima.

Uz učiteljevu pomoć ili za modelom određuje i imenuje dane u tjednu i godišnja doba, opaža organiziranost vremena u kratkim i jasnim zadacima uz predložak.

Određuje i imenuje dane u tjednu i godišnja doba uz poneka navođenja, opaža organiziranost vremena na osobnom iskustvu i uz primjer.

Određuje i imenuje doba dana, dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena.

Samostalno, točno i različitim smjerom nabraja dane u tjednu i godišnja doba opažajući organiziranost vremena.

Prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na jučer, danas i sutra i u odnosu na doba dana (npr. Vremenska crta).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na jučer, danas i sutra i u odnosu na doba dana“ po zadanim elementima.

Isključivo uz predložak prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana i neke dane u tjednu i neka godišnja doba.

Prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, uz pomoć ih prikazuje u odnosu na dane u tjednu i godišnja doba.

Opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godišnja doba uz povremeni poticaj.

Na vremenskoj crti opisuje i prikazuje vremenski slijed događaja u odnosu na doba dana, dane u tjednu i/ili godišnja doba točno i s lakoćom.

Reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje važnost organiziranosti

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Reda pravilno dane u tjednu i

Reda pravilno dane u tjednu uz predložak ili pomoć.

Reda većinom pravilno dane u tjednu, ali teže prepoznaje važnost

Reda pravilno dane u tjednu i prepoznaje važnost organiziranosti

Reda pravilno dane u tjednu bez obzira na zadani slijed i prepoznaje

vremena. prepoznaje važnost organiziranosti vremena“ po zadanim elementima.

organiziranosti vremena (dan, tjedan).

vremena. i opisuje važnost organiziranosti vremena.

ISHOD: PID OŠ A.1.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Uspoređuje organizaciju doma i škole (članovi obitelji, djelatnici u školi, radni prostor, prostorije...).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje organizaciju doma i škole“ po zadanim elementima.

Prema primjeru i uputama nabraja i kratko uspoređuje organizaciju doma i škole.

Nabraja organizaciju doma i škole, ali uspoređuje uz pomoć i kraće navođenje.

Uspoređuje organizaciju doma i škole (članovi obitelji, djelatnici u školi, radni prostor, prostorije...).

Opisuje organiziranost različitih prostora i pravila i primjere njihove primjene u neposrednome okružju te razlikuje iste.

Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi“ po zadanim elementima.

Povremeno prepoznaje važnost uređenja prostora, ali ne shvaća svoju ulogu o vođenju reda u domu i školi, djeluje tek uz poticaj i jasne zadatke.

Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi, ali brigu vodi o redu isključivo uz naputak.

Prepoznaje važnost uređenja prostora u domu i školi te vodi brigu o redu u domu i školi.

Navodi svoje dužnosti u obitelji i školi te opisuje svoje djelovanje kako u domu, tako i u školi.

Prepoznaje organizaciju prometa (promet, prometnica, pješaci, vozači, prometni znakovi).

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje organizaciju prometa“ po zadanim elementima.

Djelomično prepoznaje organizaciju prometa, ali još uvijek se ne snalazi sigurno u organizaciji prometa primjerenoj njegovoj dobi (pješak, pješački prijelaz, prometnica, pločnik) te ga je potrebno nadzirati u prometu.

Prepoznaje organizaciju prometa (promet, prometnica, pješaci, vozači, prometni znakovi).

Kreće se u poznatom prostoru (put od škole do kuće ili promet oko škole) prema unaprijed dogovorenim pravilima samostalno.

Prepoznaje i primjenjuje bez dodatnih uputa dogovorena i upoznata pravila u organizaciji prometnica, kako u poznatom i bliskom okružju, tako i u manje poznatom prostoru.

Opisuje organiziranost Učenik ne ostvaruje Uz pomoć i navođenje Uz jasan primjer Opisuje organiziranost Shvaća, opisuje i na

zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje.

sastavnicu ishoda „Opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje“ po zadanim elementima.

navodi organiziranost njemu bliske zajednice (razred-škola, obitelj) te prepoznaje njemu bliska pravila i njihovu važnost u djelovanju zajednice.

opisuje organiziranost zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje, ali je ista potrebno sustavno ponavljati.

zajednice u svome okružju te prepoznaje važnost pravila za njezino djelovanje uz manja navođenja i upute.

osobnom iskustvu pojašnjava organiziranost zajednice (npr. vrtić, razred, škola, susjedstvo, naselje..) te uviđa važnost pravila i pridržavanja pravila za djelovanje zajednice.

Uspoređuje pravila u domu i školi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uspoređuje pravila u domu i školi“ po zadanim elementima.

Razlikuje pravila u domu i školi, ali ne uspoređuje ih.

Uspoređuje većinu pravila u domu i školi koja su unaprijed određena i pojašnjena.

Uspoređuje pravila u domu i školi, određuje važnost istih.

Uspoređuje i objašnjava sličnosti i razlike pravila u domu i školi te opisuje kako se pridržava istih.

Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada“ po zadanim elementima.

Teško određuje svoje dužnosti u zajednicama koje pripada.

Opisuje svoje dužnosti prema zadanom primjeru (kućni red škole, razredna pravila, dužnost u domu).

Opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada.

Navodi i opisuje svoje dužnosti u zajednicama kojima pripada te objašnjava zašto je važno izvršavati svoje dužnosti.

B: PROMJENE I ODNOSI

ISHOD: PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke,

svoj rast i razvoj“ po zadanim elementima.

Navodi vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj, ali teže samostalno opisuje, tek uz pomoć i navođenje.

Opisuje vremenske prilike, rast i razvoj biljke, svoj rast i razvoj prema primjeru te uz dodatne upute.

Opisuje i prikazuje promjene u živoj prirodi oko sebe i svoj rast i razvoj prema kraćim uputama.

Samostalnoopisuje i prikazuje promjene u živoj prirodi oko sebe i svoj rast i razvoj

Povezuje izmjenu dana i Učenik ne ostvaruje Navodi izmjenu dana i Reproducira naučeno o Opisuje izmjenu dana i Povezuje izmjenu dana i

noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi.

sastavnicu ishoda „Povezuje izmjenu dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu

biljaka, životinja i ljudi“ po zadanim elementima.

noći i shvaća izmjenu, ali teže povezuje izmjenu dana i noći s izmjenom godišnjih doba i promjena u životu biljaka, životinja i ljudi.

izmjeni dana i noći i godišnjih doba s promjenama u životu živih bića.

noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi uz poneke dodatne upute.

noći i godišnjih doba s promjenama u životu biljaka, životinja i ljudi te samostalno zaključuje o povezanosti i promjenama.

Promatra i predviđa promjene u prirodi u neposrednome okolišu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Promatra i predviđa promjene u prirodi u

neposrednome okolišu“ po zadanim elementima.

Promatra promjene u prirodi u neposrednome okolišu, opisuje prema uputama, djelomično uspoređuje tek nakon primjera.

Promatra i opisuje promjene u prirodi u neposrednome okolišu, ali samostalno ne uspoređuje.

Promatra i predviđa uz kratke upute promjene u prirodi u neposrednome okolišu.

Promatra, uspoređuje i predviđa promjene u prirodi u neposrednome okolišu bez pomoći i točno.

Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu

živi i boravi“ po zadanim elementima.

Prepoznaje važnost brige za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi, ali se ne izražava samostalno svojim govorom o načinu na koji se brine o očuvanju osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi.

Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojem živi prema obrascu koji je usvojio u školi, svoje primjere navodi tek nakon dodatnih pojašnjenja i primjera.

Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi i boravi.

Brine se o sebi i prirodi oko sebe te navodi i pojašnjava posljedice nebrige, predlaže svoje savjete i ideje.

ISHOD: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima, prikazuje promjene i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih ciklusa s aktivnostima u životu.

RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s

Razlikuje dan i noć, prepoznaje neke aktivnosti s dobom dana i noći, ali ne

Razlikuje dan i noć te povezuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i aktivnostima

Razlikuje dan i noć te povezuje i opisuje doba dana s vlastitim i obiteljskim obvezama i

Primjenjuje i raščlanjuje vlastite i obiteljske obveze i aktivnosti te uspoređuje izmjenu dana

vlastitim i obiteljskim

obvezama i aktivnostima“ po zadanim elementima.

zaključuje samostalno o izmjeni i vremenskim odrednicama pojedine aktivnosti.

uz dodatne upute. aktivnostima. i noći s aktivnostima koje se u nekom od doba dana izvode samostalno i točno.

Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu promjenjivost.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu

promjenjivost“ po zadanim elementima.

Djelomično ili uz pomoć određuje izmjenu jučer-danas-sutra, njihovu promjenjivost navodi tek nakon zadanog riješenog primjera.

Određuje odnos jučer-danas-sutra prema uputama ili zadanom primjeru iz svakodnevnog života te na taj način i opisuje njihovu promjenjivost.

Određuje odnos jučer-danas-sutra na primjerima iz svakodnevnoga života i opisuje njihovu promjenjivost.

Pretpostavlja prema osobnom primjeru, ali i prema iskustvima drugih o odnosu jučer-danas-sutra te raščlanjuje i zaključuje o njihovoj promjenjivosti

Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem

dobu“ po zadanim elementima.

Nabraja 4 godišnja doba naučenim slijedom, ali isključivo uz pomoć i vođeni razgovor prepoznaje izmjenu. Osobne navike prilagođava godišnjem dobu prema uputama, ali ne i samostalno.

Prepoznaje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu.

Objašnjava smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava određenomu godišnjem dobu.

Vremenskim slijedom prati, prepoznaje i opisuje smjenu godišnjih doba i svoje navike prilagođava izmjeni godišnjih doba te pojašnjava zašto to čini.

Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih

doba“ po zadanim elementima.

Prema zadanom kalendaru prirode učenik promatra i bilježi jednostavnije promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i godišnjih doba.

Prema unaprijed dogovorenim uputama (kalendar prirode, zadana IKT aplikacija) promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba.

Promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba.

Sustavno promatra, prati i bilježi promjene i aktivnosti s obzirom na izmjenu dana i noći i smjenu godišnjih doba te samostalno izvodi zaključke o izmjeni dana i noći i smjeni godišnjih doba.

Reda svoje obveze, Učenik ne ostvaruje Isključivo uz dodatne Učenik prikazuje svoje Opisuje i prikazuje Učenik se koristi

aktivnosti, događaje i promjene u danu i/ili tjednu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena ili crtežom ili dijagramom ili uz korištenje IKT-a ovisno o uvjetima.

sastavnicu ishoda „Reda svoje obveze, aktivnosti, događaje i promjene u danu i/ili tjednu prikazujući ih na vremenskoj crti ili lenti vremena ili crtežom ili dijagramom ili uz korištenje IKT-a ovisno o

uvjetima“ po zadanim elementima.

upute i pojednostavljene zadatke učenik reda svoje obveze, aktivnosti i događaje na vremenskoj crti.

obveze/događaje na vremenskoj crti i umnoj mapi prema unaprijed određenim smjernicama i jednostavnim uputama.

promjene i odnose dana i noći, dana u tjednu i godišnjih doba te ih povezuje s aktivnostima u životu prema zadanim smjernicama.

vremenskom crtom ili drugim prikazima vremenskoga slijeda (IKT aplikacije, zadane ili samostalno kreirane-prilagođene, umne mape, karte znanja i slično), kako bi pratio ili planirao vlastite aktivnosti u danu i/ili

tjednu Opisuje i prikazuje promjene i odnose dana i noći, dana u tjednu i godišnjih doba te ih povezuje s aktivnostima u životu bez ikakvih dodatnih uputa i smjernica.

ISHOD: PID OŠ B.1.3. Učenik se snalazi u prostoru oko sebe poštujući pravila i zaključuje o utjecaju promjene položaja na odnose u prostoru.

RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih pravila.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih

pravila“ po zadanim elementima.

Rijetko se samostalno snalazi uneposrednome okružju doma i škole, shvaća primjenu prometnih pravila isključivo uz dodatne upute i pomoć učitelja.

Većinom se snalazi u neposrednom okružju doma i škole, s tim da je prometna pravila kojih se treba pridržavati potrebno svakodnevno ponavljati kako ih ne bi svaki put prepoznavao, ili poštivao uz pomoć, nego se samostalno snalazio.

Snalazi se u neposrednome okružju doma i škole uz poštivanje i primjenu prometnih pravila uz poneko odstupanje.

Samostalno se snalazi u neposrednome okružju doma i škole (put od škole do kuće), prometna pravila prepoznaje, pridržava ih se pravilno i pravovremeno.

Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u

učionici i izvan učionice“ po zadanim elementima.

Istražuje vlastiti položaj i položaj druge osobe/predmeta u učionici, ali ga određuje isključivo prema sebi i prostoriji u kojoj se nalazi, ne predviđa položaje izvan prostorije i prema zamišljanju.

Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice uz smjernice i upute.

Istražuje vlastiti položaj, položaj druge osobe i položaj predmeta u prostornim odnosima u učionici i izvan učionice.

Smješta sebe/predmete u određene položaje u prostoriji ili izvan u položaje i zorno i prema zamišljanju.

Prepoznaje, razlikuje i primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje, razlikuje i primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno,

unutar-izvan, ispod-iznad“ po zadanim elementima.

Prepoznaje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad.

Razlikuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad.

Primjenjuje odnose: gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad.

Određuje položaj prema zadanim prostornim odrednicama uz poštivanje i primjenu pravila (samostalno primjenjuje i zaključuje o odnosima gore-dolje, naprijed-natrag, ispred-iza, lijevo-desno, unutar-izvan, ispod-iznad).

Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u

prostoru“ po zadanim elementima.

Uz upute prepoznaje promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru.

Razlikuje i djelomično uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru.

Uočava promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući položaje u prostoru.

Samostalno otkriva promjenjivost prostornih odnosa mijenjajući ili zamišljajući mijenjanje položaja u prostoru.

C: POJEDINAC I DRUŠTVO

ISHOD: PID OŠ C.1.1. Učenik zaključuje o sebi, svojoj ulozi u zajednici i uviđa vrijednosti sebe i drugih. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje svoju

Prepoznaje svoju posebnost i vrijednosti kao i posebnost i

Razlikuje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnostdrugih i

Otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima

Aktivnoopisuje svoju ulogu i posebnost, kao i ulogu i posebnostdrugih i

vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada; otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima.

posebnost i vrijednosti kao i posebnost i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada; otkriva svoju ulogu u zajednici i povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima“ po zadanim elementima.

vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada

zajednice kojoj pripada s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima.

zajednice kojoj pripada (razred, škola, obitelj, interesna skupina-klub/društvo)

Zaključuje o svome ponašanju, odnosu i postupcima prema drugima i promišlja o utjecaju tih postupaka na druge.


Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka na zadanim primjerima sasvim djelomično zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje.

Djelomično samostalno zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje.

Zaključuje o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje uz poneke smjernice.

Zaključuje i objašnjava o utjecaju pojedinca i zajednice na njegovu osobnost i ponašanje (ponašanje u interesnoj grupi, razredu/pravila i slično).

Sudjeluje u obilježavanju događaja, praznika, blagdana. Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine.

ISHOD: PID OŠ C.1.2. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu i preuzima odgovornost za svoje postupke


Upoznaje ljudska prava i prava djece i razgovara o njima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Upoznaje ljudska prava i prava djece i razgovara o njima“ po zadanim

Prepoznaje ljudska prava djece, ali razgovara o njima kratkim i jednostavnim većinom odgovorima.

Imenuje većinu ljudskih prava djece i razgovara o njima uz upute i dogovoreni plan razgovora.

Imenuje i opisuje uz manje mjernice ljudska prava i prava djece te razgovara o pravima koje ima.

Obrazlaže i opisuje utjecaj različitih prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu, opisuje posljedice

elementima. nepoštivanja te preuzima odgovornost za svoje postupke.

Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi“ po zadanim elementima.

Prepoznaje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi.

Razlikuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi.

Primjenjuje pravila, obavlja dužnosti te poznaje posljedice za njihovo nepoštivanje u razrednoj zajednici i školi.

Primjenjuje, objašnjava i zaključuje o pravilima i primjeni istih, obavlja dužnosti samoinicijativno, svjestan posljedica nepoštivanja pravila i normi, odgovorno, savjesno i svjesno, kako u razrednoj zajednici, tako u školi i izvan nje.

Obavlja dužnosti i pomaže u obitelji te preuzima odgovornost.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Obavlja dužnosti i pomaže u obitelji te preuzima odgovornost“ po zadanim elementima.

Prepoznaje prava i dužnosti, ali dužnosti teže poima i preuzima.

Razlikuje prava i dužnosti, ali dužnosti i obveze izvršava uz stalno podsjećanje.

Razlikuje prava i dužnosti te obavlja dužnosti i preuzima odgovornost uz poneka manja odstupanja.

Razlikuje prava od dužnosti te iste i obavlja uvažavajući shvaćajući važnost izvršavanja i obveza, s obzirom na prava.

Prepoznaje svoju posebnost i vrijednost kao i posebnosti i vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada te uočava važnost različitosti i ravnopravnosti.


Otkriva svoju ulogu u zajednici, povezanost s ostalim članovima s kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima.


Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima“ po

Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima uz poticaj, dodatna pojašnjenja i pomoć.

Relativno se većinom ponaša u skladu s pravima djece i razgovara o njima.

Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima, potiče i podržava ideje o uključivanju u akcije

Ponaša se u skladu s pravima djece i razgovara o njima te obrazlaže o važnosti prava djece te o djeci

zadanim elementima. koje pomažu djeci kojoj su prava ugrožena.

kojima su prava ugrožena i predlaže kako im njihova razredna zajednica može pomoći (Unicef-Afrika i slično).

Uvažava različitosti u svome okružju.


Predlaže načine rješavanja problema.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Predlaže načine rješavanja problema“ po zadanim elementima.

Rijetko samostalno predlaže načine rješavanja problema.

Potaknut primjerom predlaže načine rješavanja problema.

Predlaže načine rješavanja problema.

Predlaže zanimljive načine rješavanja problema.

Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112“ po zadanim elementima.

Potrebno ga je poticati na svjesnu i odgovornu uporabu brojevima za hitne slučajeve.

Većinom se uz poticajkoristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112.

Koristi se, svjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112.

Koristi se, svjesno, savjesno i odgovorno, telefonskim brojem 112 te uviđa važnost ne poigravanja s važnim telefonskim brojevima iz zabave.

Ponaša se odgovorno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Ponaša se odgovorno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu“ po zadanim elementima.

Ponekad oscilira u odgovornom ponašanju prema svome zdravlju i brizi za okoliš, ali na poticaj većinom pozitivno reagira.

Razlikuje odgovorno ponašanje od neodgovornoga u domu, školi, javnim mjestima, prometu, te se ponaša u skladu s dogovorenim pravilima i normama uz povremeni poticaj.

Odgovorno se ponaša u domu, školi, na javnim mjestima i u prometu prema svome zdravlju i okolišu te brine o čistoći okoliša.

Ponaša se odgovorno, pristojno u domu, školi, javnim mjestima, prometu, prema svome zdravlju i okolišu te svojim ponašanjem služi za primjer ostalima.

Koristi se, odgovorno i sigurno, IKT-om uz učiteljevu pomoć (sigurnost, zaštita, komunikacija).


D: ENERGIJA

ISHOD: PID OŠ D.1.1.Učenik objašnjava na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu i opasnosti s kojima se može susresti pri korištenju te navodi mjere opreza.


Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu“ po zadanim elementima.

Prepoznaje i imenuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu.

Razlikuje i imenuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu.

Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu.

Opisuje uređaje iz svakodnevnoga života i njihovu svrhu, navodi uređaje ili predmete kojima se koristi, opaža što ih pokreće te opisuje sigurnu uporabu i postupke u slučaju opasnosti.

Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja“ po zadanim elementima.

Prepoznaje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja.

Razlikuje i opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja.

Opisuje opasnosti koje se mogu javiti pri nepravilnoj uporabi uređaja te imenuje načine na koje se mogu opasnosti ukloniti uz poneki poticaj pri objašnjavanju.

Opisuje na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu te opisuje i objašnjava opasnosti koje se mogu javiti pri uporabi uređaja i kako reagirati pri pojavi opasnosti.

Razvija naviku isključivanja uređaja kad se ne koristi njime, brine se o čišćenju i čuvanju svojih uređaja te je svjestan štetnosti dugotrajne i nepravilne upotrebe tehnologije.


ISTRAŽIVAČKI PRISTUP

ISHOD: PID OŠ A.B.C.D. 1.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija.


Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Opaža i opisuje svijet oko sebe služeći se svojim osjetilima i mjerenjima“ po zadanim elementima.

Prema jasnim i kratkim uputama opisuje svijet oko sebe.

Uz učiteljevo vođenje otkriva da se osjetilima i mjerenjima može opažati i opisivati svijet i promjene oko nas.

Otkriva svojstva i osobine svijeta oko sebe svojim osjetilima i mjerenjima uz povremeno vođeno izlaganje.

Samostalno izvodi pokuse kojima otkriva i opisuje svijet oko sebe, služeći se svojim osjetilima, mjerenjima i IKT tehnologijom.

Crta opaženo i označava/imenuje dijelove.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Crta opaženo i označava/imenuje dijelove“ po zadanim elementima.

Ponekad uz učitelje upute crta opaženo i označava dijelove, imenuje ih u skladu s usvojenim tehnikama čitanja i pisanja.

Crta opaženo i označava dijelove prema uputama ili primjeru.

Crta opaženo i označava dijelove.

Crta opaženo, uredno, točno i jasno i imenuje dijelove.

Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju“ po zadanim elementima.

Djelomično i metodom pokušaja i pogrešaka prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju.

Reproducira uočene uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju.

Prepoznaje uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju, objašnjava uz učiteljevo vođenje.

Prepoznaje i objašnjava uzročno-posljedične veze u neposrednome okružju.

Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi“ po zadanim elementima.

Metodom pokušaja i pogrešaka ponekad postavlja jednostavna pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.

Postavlja jednostavna pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.

Potaknut primjerom postavlja povezana pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.

Samoinicijativno postavlja pitanja povezana s opaženim promjenama u prirodi.

Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Postavlja pitanja o

Isključivo uz predložak postavlja pitanja o prirodnim i društvenim

Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama.

Postavlja pitanja o prirodnim i društvenim pojavama, na neka

Uspoređuje i komentira prirodne i društvene pojave dovodeći u vezu

prirodnim i društvenim pojavama“ po zadanim elementima.

pojavama.

samostalno daje odgovore i pojašnjava.

svojim pitanjima pojave u prirodi i društvu.

Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo“ po zadanim elementima.

Prepoznaje uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo prema primjeru.

Razlikuje i povremeno objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.

Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo.

Objašnjava uočeno, iskustveno doživljeno ili istraženo na zanimljiv i kreativan način.

Uočava probleme i predlaže rješenja.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Uočava probleme i predlaže rješenja“ po zadanim elementima.

Prepoznaje probleme, ali ne predlaže rješenja.

Razlikuje probleme, ali rješenja predlaže samo uz dodatne upute i smjernice.

Uočava probleme i predlaže rješenja.

S lakoćom uočava probleme i predlaže rješenja na zanimljiv i kreativan način.

Raspravlja, uspoređuje i prikazuje rezultate na različite načine– crtežom, slikom (piktogramima), grafom i sl.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Raspravlja, uspoređuje i prikazuje rezultate na različite načine“ po zadanim elementima.

Podatke u grafičkim prikazima čita isključivo uz pomoć nastavnika.

Uglavnom samostalno čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta.

Čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta.

Prikazuje, povezuje i čita podatke u grafičkim prikazima i tekstovima drugih nastavnih predmeta.

Donosi jednostavne zaključke.

Učenik ne ostvaruje sastavnicu ishoda „Donosi jednostavne zaključke“ po zadanim elementima.

Teže donosi jednostavne zaključke.

Donosi jednostavne zaključke potaknut primjerima.

Donosi jednostavne zaključke.

Donosisloženije zaključke samostalno i jasno.

NASTAVNI PREDMET: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži četiri predmetna područja:

A) Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK A; SŠ TZK G A) B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK GB) C) Motorička postignuća (OŠ TZK C; SŠ TZK G C) D) Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja (OŠ TZK D; SŠ TZK G D)

Sadržaji praćenja i provjeravanja su:

a) Motorička znanja b) Motorička postignuća c) Morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti d) Aktivnost učenika i odgojni učinci. U Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi elementi ocjenjivanja koji se neposredno kriterijski ocjenjuju su: a) Motorička znanja b) Motorička postignuća c) Aktivnost učenika i odgojni učinci.

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Kako je u nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kulturarezultat rada uvelike ovisi o fizičkim karakteristikama učenika, u praksi se pokazalo kako

učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar te da je sve ispod te razine demotivirajuće za učenika.

Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanjau kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste uvelike ovisi o

osobnosti učenika te u tom predmetnom području učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.

Predmetno područje A: Kineziološka teorijska i motorička znanja ISHOD: OŠ TZK A.1.1. Izvodi prirodne načine gibanja.


Izvodi raznovrsne prirodne načine gibanja za ovladavanje prostorom, preprekama, otporom i baratanjem predmetima.

Oponašajući izvodi prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi djelomično pravilno.

Oponašajući izvodi prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi pravilno uz povremene korekcije od strane učitelja.

Oponašajući izvodi prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi pravilno i motorički ispravno.

Prepoznaje raznovrsne prirodne načine gibanja.

Prema primjeru prepoznaje raznovrsne prirodne načine gibanja.

Prepoznaje raznovrsne prirodne načine gibanja koje izvodi uglavnom pravilno.

Prepoznaje i demonstrira raznovrsne prirodne načine gibanja.

ISHOD: OŠ TZK A.1.2. Provodi jednostavne motoričke igre. RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Sudjeluje u jednostavnim motoričkim igrama.

Ne razumije upute igre te istu provodi uz dodatne upute.

Igru provodi prema uputi. Shvaća i primjenjuje pravila igre u potpunosti.

Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti ISHOD: OŠ TZK B.1.1. Slijedi upute za svrstavanje u prostoru i prema tjelesnoj visini.

Sudjeluje u praćenju svoje visine i tjelesne mase. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Razlikuje tjelesnu visinu od tjelesne mase. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Pronalazi svoje mjesto u svrstavanju prema visini (vrsta...). Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Predmetno područje C: Motorička postignuća ISHOD: OŠ TZK C.1.1. Prati motorička postignuća.


RAZRADA ISHODA: Izvodi osnovne strukture usvojenih Izvodi osnovne strukture usvojenih Samostalno izvodi osnovne strukture

Prati i prepoznaje osobna postignuća u svladanim obrazovnim sadržajima.

obrazovnih sadržaja uz pomoć učitelja i iz više pokušaja.

obrazovnih sadržaja. usvojenih obrazovnih sadržaja.

Predmetno područje D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja ISHOD: OŠ TZK D.1.1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnim vježbanjem i brine se o opremi za TZK.


Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom vježbanju. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Brine se o opremi za TZK. Na sat ne nosi odgovarajuću opremu za rad.

Isključivo uz stalno učiteljevo praćenje i podsjećanje donosi odgovarajuću opremu za TZK.

Uz učiteljevo podsjećanje donosi odgovarajuću opremu za TZK

Uglavnom redovito donosi odgovarajuću opremu za TZK.

Redovito donosi urednu i čistu odgovarajuću opremu za TZK.

ISHOD: OŠ TZK D.1.2. Slijedi upute za rad i pravila motoričke igre. RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Prihvaća pravila igre.

Ne shvaća pravila niti njihovu važnost u igri.

Pravila igre shvaća i prihvaća tek uz stalne intervencije učitelja.

Prihvaća samo neka od postavljenih pravila igre.

Prihvaća i slijedi postavljena pravila uz manje opomene i podsjećanja na isto.

Prihvaća, slijedi i razumije postavljena pravila igre.

Razmatra prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja u igri.

Nedovoljno razvijen osjećaj samokontrole, u igri je prisutno neprihvatljivo ponašanje.

Odgovornost za neprihvatljivo ponašanje prihvaća tek nakon intervencije učitelja.

U igri ponekada dolazi do nepoželjnih oblika ponašanja.

U igri se uglavnom ponaša primjereno.

U igri se ponaša primjereno, prihvaća odgovornost za svoje ponašanje.

Kriteriji za vrednovanje učeničkih

postignuća u RN

2. RAZRED

Dijana Golubić

Postotne skale za ocjenjivanje pisanih provjera:

POSTOTAK OCJENA

0 % – 50 % nedovoljan (1)

51 % - 63 % dovoljan (2)

64 % - 76 % dobar (3)

77% - 89 % vrlo dobar (4)

90% - 100 % odličan (5)

NASTAVNI PREDMET: HRVATSKI JEZIK

Sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik su:

hrvatski jezik i komunikacija književnost i stvaralaštvo kultura i mediji.

Sadržaj vrednovanja u nastavnom predmetu su:

razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori) rješavanje zadataka pisane provjere znanja rješavanje problemskih zadataka tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

Oblici vrednovanja naučenog su:

usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa; predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici, praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl.

64

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA TEME:

1.Imenice

Dovoljan

- Prepoznaje imenice kao riječi kojima imenujemo sve što nas okružuje uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje jednostavne primjere imenica u govornoj i pisanoj komunikaciji

Vrlo dobar

- Prepoznaje i razlikuje imenicu kao vrstu riječi među drugim riječima u govornoj i

pisanoj komunikaciji uz poticaj

Odličan

- Razlikuje imenicu kao vrstu riječi među drugim riječima u govornoj i pisanoj

komunikaciji

2. Veliko početno slovo

Dovoljan

- Prepoznaje veliko početno slovo u imenima s kojima učenik dolazi u doticaj te u

imenima ulica, trgova i mjesta, piše samo uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje veliko početno slovo u imenima s kojima učenik dolazi u doticaj te u

imenima ulica, trgova i mjesta, piše uz greške

Vrlo dobar

- Piše veliko početno slovo u imenima s kojima dolazi u doticaj te u imenima trgova,

ulica i naseljenih mjesta, ponekad griješi

Odličan

- Samostalno i točno primjenjuje pravilo pisanja velikog početnog slova u imenima s

kojima dolazi u doticaj te u imenima trgova i ulica i naseljenih mjesta

3. Rečenica

Dovoljan

- Prepoznaje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu,

- Prepoznaje jesnu i niječnu rečenicu

Dobar

- Imenuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu,

- Imenuje jesnu i niječnu rečenicu uz pomoć

Vrlo dobar

65

- Prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

- Razlikuje jesnu i niječnu rečenicu

Odličan

- Samostalno prepoznaje i razlikuje izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

- Samostalno prepoznaje i razlikuje jesnu i niječnu rečenicu, preoblikuje rečenice

4. Red riječi u rečenici

Dovoljan

- Povezuje riječi koje čine rečenicu samo uz pomoć

Dobar

- Povezuje riječi koje čine rečenicu uz poticaj

Vrlo dobar

- Povezuje riječi u smislenu, jasnu i razumljivu cjelinu

Odličan

- Samostalno povezuje riječi u smislenu, jasnu i razumljivu cjelinu i navodi primjere

66

5. Otvornici, zatvornici i slog

Dovoljan

- Prepoznaje otvornike i zatvornike, rastavlja riječi na slogove uz pomoć

Dobar

- Nabraja otvornike i zatvornike, rastavlja riječi na slogove uz greške

Vrlo dobar

- Rastavlja riječi na slogove, određuje broj slogova prema broju otvornika uz poneku

grešku

Odličan

- Primjenjuje pravilo rastavljanja riječi na slogove i daje primjere

6. Rastavljanje riječi na kraju retka, spojnica

Dovoljan

- Rastavlja riječi na kraju retka koristeći spojnicu uz pomoć

Dobar

- Rastavlja riječi na kraju retka koristeći spojnicu, često griješi

Vrlo dobar

- Rastavlja riječi na kraju retka koristeći spojnicu uz poneku grešku

Odličan

- Primjenjuje pravilo rastavljanja riječi na kraju retka koristeći spojnicu i daje primjere

7. Skupovi ije/je/e/i

Dovoljan

- Uglavnom pravilno izgovara skupove ije/je/e/i, griješi u zapisivanju

Dobar

- Pravilno izgovara skupove ije/je/e/i, ponekad griješi u zapisivanju

Vrlo dobar

- Pravilno izgovara i zapisuje skupove ije/je/e/i

Odličan

- Pravilno izgovara i samostalno zapisuje skupove ije/je/e/i te daje primjere

8. Pisanje niječnica

Dovoljan

- Uglavnom pravilno izgovara niječnice, griješi u zapisivanju

Dobar

- Pravilno izgovara niječnice, ponekad griješi u zapisivanju niječnih izjavnih rečenica

Vrlo dobar

67

- Pravilno izgovara i zapisuje niječnice u niječnim izjavnim rečenicama

Odličan

- Pravilno izgovara i samostalno zapisuje niječnice u niječnim izjavnim rečenicama te

daje primjere

Pisanje riječce li

Dovoljan

- Uglavnom pravilno izgovara riječcu li, griješi u zapisivanju upitnih rečenica

Dobar

- Pravilno izgovara riječcu li, ponekad griješi u zapisivanju upitnih rečenica

Vrlo dobar

- Pravilno izgovara i zapisuje riječcu li u upitnim rečenicama

Odličan

- Pravilno izgovara i samostalno zapisuje riječcu li te daje primjere

10. Slušanje sugovornika i govorenje - telefonski razgovor

Dovoljan

- Razgovara i sluša sugovornika u telefonskom razgovoru uz pomoć

- Razlikuje razgovor i telefonski razgovor te postavlja i odgovara na pitanja uz pomoć

Dobar

- Razgovara i sluša sugovornika u telefonskom razgovoru uz poticaj

- Razlikuje razgovor i telefonski razgovor te postavlja i odgovara na pitanja uz poticaj

Vrlo dobar

- Uljudno razgovara i sluša sugovornika u telefonskom razgovoru

- Razlikuje razgovor i telefonski razgovor te postavlja i odgovara na pitanja

Odličan

- Samostalno uljudno razgovara i sluša sugovornika u telefonskome razgovoru;

- Razlikuje razgovor i telefonski razgovor te postavlja i odgovara na pitanja

68

11. Pripovijedanje prema poticaju

Dovoljan

- Oblikuje kratku priču prema poticaju uz pomoć

Dobar

- Oblikuje kratku priču prema poticaju, pretežno uočava nejezične sastavnice u

komunikaciji

Vrlo dobar

- Oblikuje kratku priču prema poticaju uz uočavanje nejezičnih sastavnica u

komunikaciji

Odličan

- Samostalno oblikuje i smišlja kratku priču prema poticaju uz uočavanje nejezičnih

sastavnica u komunikaciji

12. Opisivanje

Dovoljan

- Zapaža pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta, lika, cvijeta...) uz pomoć,

opisuje lik/predmet prema planu uz pomoć

Dobar

- Zapaža pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta, lika, cvijeta...) uz poticaj,

opisuje lik/predmet prema planu uz poticaj

Vrlo dobar

- Zapaža pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta, lika, cvijeta...), nepotpuno

opisuje lik/predmet prema planu

Odličan

- Samostalno zapaža pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta, lika, cvijeta...),

opisuje lik/predmet prema planu opisa logički povezanim rečenicama

69

13. Obavijest

Dovoljan

- Oblikuje usmenu i pisanu obavijest uz pomoć

Dobar

- Oblikuje usmenu i pisanu obavijest uz poticaj

Vrlo dobar

- Oblikuje usmenu i pisanu obavijest jednostavnim

rečenicama Odličan

- Samostalno smišlja i oblikuje usmenu i pisanu obavijest

14. Izvješćivanje o prošlome događaju

Dovoljan

- Usmeno izvješćuje o prošlom događaju uz pomoć, ne uočava suvišne pojedinosti

Dobar

- Usmeno izvješćuje o prošlom događaju uz poticaj previše koristeći suvišne

pojedinosti

Vrlo dobar

- Usmeno izvješćuje o prošlom događaju bez suvišnih pojedinosti uz manja

odstupanja

Odličan

- Samostalno usmeno izvješćuje o prošlom događaju bez suvišnih pojedinosti

15. Izvješćivanje o obavljenom zadatku

Dovoljan

- Izvješćuje o obavljenom zadatku ili o onome koji će se tek obaviti ne poštujući

kronološki slijed događaja

Dobar

- Izvješćuje o obavljenom zadatku ili o onome koji će se tek obaviti uz veća odstupanja

u kronološkom slijedu događaja

Vrlo dobar

- Izvješćuje o obavljenom zadatku ili o onome koji će se tek obaviti uz manja

odstupanja u kronološkom slijedu događaja

Odličan

- Samostalno izvješćuje o obavljenom zadatku ili o onome koji će se tek obaviti držeći

se kronološkog slijeda događaja

16. Stvaralačko pisanje - sastavak

Dovoljan

Piše kraće vezane tekstove - sastavke uz pomoć

70

Dobar

- Piše kraće vezane tekstove - sastavke uz poticaj

Vrlo dobar

- Piše kraće vezane tekstove - sastavke prema zadanom poticaju, jednostavnim

rečenicama

Odličan

- Samostalno piše kraće vezane tekstove - sastavke prema zadanom poticaju

17. Pisanje - poštivanje pravopisne norme

Dovoljan

- Primjenjuje prethodna znanja i vještine uz pomoć

- Piše višečlana vlastita imena i niječnicu s više grešaka

- Izgovara i piše glasove č, ć, đ, dž, ije/je u riječima prema popisu riječi uz veće greške

Dobar

- Primjenjuje prethodna znanja i vještine uz poticaj

- Piše višečlana vlastita imena i niječnicu s više grešaka

- Izgovara i piše glasove č, ć, đ, dž, ije/je u riječima prema popisu riječi uz greške

Vrlo dobar

- Osvješćuje i primjenjuje prethodna znanja i vještine

71

- Piše višečlana vlastita imena i niječnicu s manjim greškama

- Izgovara i piše glasove č, ć, đ, dž, ije/je u riječima prema popisu riječi uz poneku

grešku

Odličan

- Samostalno primjenjuje i povezuje prethodna znanja i vještine

- Piše višečlana vlastita imena, niječnicu u skladu s pravopisnom normom

- Izgovara i piše glasove č, ć, đ, dž, ije/je u riječima prema popisu riječi u skladu s

pravopisnom normom

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

TEME:

1. Izražajno čitanje (interpretativno)

Dovoljan

- Čita sporo i bez poštivanja govornih vrjednota jezika ulomke poznatoga

knjiže vnoumjetničkog teksta, često griješi

Dobar

- Glasno čita ulomke poznatoga književnoumjetničkog teksta uz greške, ne obraća

pozornost na govorne vrjednote jezika

Vrlo dobar

- Glasno čita ulomke poznatoga književnoumjetničkog teksta uz poneku grešku,

potrebno ga je usmjeriti na govorne vrjednote jezika

Odličan

- Glasno i izražajno čita ulomke poznatoga književnoumjetničkog teksta poštujući

govorne vrjednote jezik

72

2. Dijelovi pjesme

Dovoljan

- Prepoznaje dijelove pjesme: kitica i stih uz pomoć

Dobar

- Razlikuje pojedine dijelove pjesme: stih i kiticu, prepoznaje pjesničke slike uz poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje dijelove pjesme: kiticu i stih

- Izražava doživljaj pjesme te izdvaja pjesničke slike

Odličan

- Samostalno razlikuje dijelove pjesme: kiticu i stih

- Izražava doživljaj pjesme i pojedine pjesničke slike uz davanje primjera

3. Redoslijed događaja u priči

Dovoljan

- Povezuje događaje u priči uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje događaje u priči i povezuje ih uz poticaj

Vrlo dobar

- Uočava vremensku povezanost događaja u priči i navodi pravilan redoslijed radnje

Odličan

- Objašnjava uzročno-posljedičnu vremensku povezanost događaja u priči i iznosi

pravilan redoslijed radnje

4. Glavni i sporedni likovi

Dovoljan

- Prepoznaje glavne i sporedne likove; navodi likove u priči; zamjećuje osnovne etičke

osobine likova uz pomoć

Dobar

- Razvrstava likove na glavne i sporedne te prepoznaje osnovne etičke osobine likova

uz poticaj

Vrlo dobar

- Izdvaja glavne i sporedne likove; objašnjava osnovne etičke osobine

Odličan

- Razlikuje glavne i sporedne likove te ih uspoređuje; objašnjava osnovne etičke

osobine likova i navodi primjere

73

5. Bajka

Dovoljan

- Prepoznaje bajku kao priču o čudesnim događajima i likovima

Dobar

- Opisuje bajku kao priču o čudesnim događajima i likovima

Vrlo dobar

- Razlikuje bajku kao priču o čudesnim događajima i likovima od drugih književnih vrsta

Odličan

- Uspoređuje bajku s drugim književnim vrstama, objašnjava razliku te navodi primjere

6. Igrokaz

Dovoljan

- Prepoznaje glumce i njihove uloge; sudjeluje u dramatizaciji igrokaza uz pomoć

Dobar

- Imenuje pojmove igrokaz, glumac i gluma; sudjeluje u dramatizaciji igrokaza uz

poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje pojmove igrokaz, glumac, uloga i gluma, dramatizira igrokaz

Odličan

- Razlikuje pojmove igrokaz, glumac, uloga i gluma, samostalno dramatizira igrokaz uz

poštivanje govornih vrednota

KULTURA I MEDIJI TEME:

1. Filmska priča

Dovoljan

- Imenuje glavne i sporedne likove te prepoznaje događaje u filmu uz pomoć

Dobar

- Određuje glavne i sporedne likove; opisuje filmsku priču te određuje slijed događaja u

filmu uz poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje glavne i sporedne likove; izražava doživljaj filmske priče te određuje slijed

74

događaja u filmu

Odličan

- Razlikuje glavne i sporedne likove; izražava doživljaj filmske priče te samostalno

određuje slijed događaja u filmu

2. Kazalište

Dovoljan

- Izražava doživljaj uz pomoć, prepoznaje kazališnu predstavu, pozornicu i gledalište

Dobar

- Izražava doživljaj uz poticaj, razlikuje kazališnu predstavu od filma i pozornicu od

gledališta

Vrlo dobar

- Izražava doživljaj, razlikuje kazališnu predstavu od filma i pozornicu od gledališta,

Odličan

- Samostalno izražava doživljaj, objašnjava razliku kazališne predstave i filma

75

3. Televizija

Dovoljan

- Imenuje pojmove televizija i televizijska emisija te imenuje najdražu televizijsku

emisiju

Dobar

- Imenuje pojmove televizija, televizijska emisija i televizijski program te imenuje i

opisuje najdražu televizijsku emisiju uz pomoć

Vrlo dobar

- Objašnjava pojmove televizija, televizijska emisija, televizijski program; razgovora o

najdražoj televizijskoj emisiji uz poticaj

Odličan

- Objašnjava pojmove televizija, televizijska emisija, televizijski program; navodi

primjere najdražih televizijskih emisija; razgovara o televizijskoj emisiji

4. Dječji časopisi

Dovoljan

- Čita dječji časopis uz poticaj, prepoznaje dječje časopise i strip

Dobar

- Čita dječji časopis, imenuje i razlikuje dječje časopise i stripove od ostalog tiska

Vrlo dobar

- Uspoređuje dječje časopise i stripove

Odličan

- Izražava vlastite doživljaje pročitanih dječjih časopisa i stripova

76

NASTAVNI PREDMET: LIKOVNA KULTURA

Sastavnice vrednovanja u predmetu Likovna kultura su:

Stvaralaštvo i produktivnost Doživljaj i kritički stav

(*izražava = likovno se izražava)

STVARALAŠTVO I PRODUKTIVNOST

TEME:

1. Točka i crta – Gradbene (strukturne) i obrisne (konturne) crte

Dovoljan

- Stvara gradbenom i obrisnom crtom te imenuje gradbenu i obrisnu crtu uz poticaj

Dobar

- Stvara gradbenom i obrisnom crtom te imenuje gradbenu i obrisnu crtu

Vrlo dobar

- Stvara gradbenom i obrisnom crtom te razlikuje gradbenu i obrisnu, otvorenu i

zatvorenu crtu

Odličan

- Razlikuje gradbenu i obrisnu, otvorenu i zatvorenu crtu te ih samostalno kombinira u

likovnom izražavanju

2. Točka i crta – kontrast crte po karakteru

Dovoljan

- Prepoznaje crte po karakteru (meka , tvrda, debela, tanka, isprekidana crta) i izražava

kontrast crta različitim likovnotehničkim sredstvima uz dodatne upute

Dobar

- Prepoznaje crte po karakteru (meka, tvrda, debela, tanka, isprekidana crta) i izražava

kontrast crta različitim likovnotehničkim sredstvima uz poticaj

Vrlo dobar

- Prepoznaje crte po karakteru (meka , tvrda, debela, tanka, isprekidana crta) i izražava

kontrast crta različitim likovnotehničkim sredstvima

Odličan

- Prepoznaje crte po karakteru (meka , tvrda, debela, tanka, isprekidana crta) i

Izražava različitim likovnotehničkim sredstvima te obrazlaže ostvarenost

likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

77

3. Boja – Čistoća boje

Dovoljan

- Vizualno prepoznaje, stvara i imenuje jarke i zagasite boje uz pomoć

Dobar

- Vizualno prepoznaje, stvara i imenuje jarke i zagasite boje uz poticaj

Vrlo dobar

- Vizualno razlikuje, stvara i imenuje jarke i zagasite boje uz manja odstupanja

Odličan

- Vizualno razlikuje, samostalno stvara i imenuje jarke i zagasite boje te obrazlaže

ostvarenost likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

4. Boja – Kontrast svijetlo – tamno

Dovoljan

- Prepoznaje kontrast svijetlih i tamnih tonova boje te izražava kontraste svijetlih i

tamni tonova boje uz pomoć Dobar

- Prepoznaje kontrast svjetlih i tamnih tonova boje te izražava kontraste svijetlih i tamni tonova boje

Vrlo dobar

- Pronalazi kontrast svjetlih i tamnih tonova boje te uspoređuje i izražava kontraste svijetlih i tamni tonova boje

Odličan

- Pronalazi kontrast svjetlih i tamnih tonova boje te uspoređuje i izražava kontraste svijetlih i tamni tonova boje te obrazlaže ostvarenost likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

5. Boja – Kontrast toplo – hladno Dovoljan

- Prepoznaje tople i hladne boje, prepoznaje i izražava kontraste toplih i hladnih boja uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje tople i hladne boje, prepoznaje i izražava kontraste toplih i hladnih boja uz poticaj

Vrlo dobar

- Imenuje tople i hladne boje, izražava kontraste toplih i hladnih boja Odličan

- Imenuje tople i hladne boje, izražava kontraste toplih i hladnih boja te obrazlaže ostvarenost likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

78

6. POVRŠINA – Kontrast površina Dovoljan

- Prepoznaje različite vrste tekstura uz poticaj te stvara različite teksture uz dodatne upute

Dobar

- Prepoznaje različite vrste tekstura te stvara različite teksture uz poticaj Vrlo dobar

- Uspoređuje i razlikuje različite vrste tekstura te ih stvara Odličan

- Uspoređuje i razlikuje različite vrste tekstura te ih stvara, obrazlaže ostvarenost likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

7. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – Omjeri veličina masa Dovoljan

- Prepoznaje i izražava odnose različitih veličina masa uz pomoć Dobar

- Prepoznaje i izražava odnose različitih veličina masa uz poticaj Vrlo dobar

- Prepoznaje i izražava odnose različitih veličina masa Odličan

- Prepoznaje i izražava odnose različitih veličina masa te obrazlaže ostvarenost

likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

-

8. VOLUMENI I MASA U PROSTORU – Građevine i tijela u prostoru

Dovoljan

- Prepoznaje unutarnji i izvanjski prostor, građevinu, ulicu, trg, snalazi se u prostoru te

određuje položaj (smjer) u prostoru uz pomoć Dobar


određuje položaj (smjer) u prostoru uz poticaj

Vrlo dobar


razlikuje i određuje položaj (smjer) u prostoru

Odličan

- Prepoznaje unutarnji i izvanjski prostor, građevinu, ulicu, trg, snalazi se u prostoru,

razlikuje i određuje položaj (smjer) u prostoru te obrazlaže ostvarenost likovnog

zadatka na svojim i drugim radovima

12

9. TOČKA I CRTA – Grafički dizajn

Dovoljan

- Prepoznaje dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta, izrađuje vizualni znak uz

pomoć

Dobar

- Prepoznaje dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta, izrađuje vizualni znak uz

poticaj

Vrlo dobar

- Opisuje dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta, dizajnira vizualni znak Odličan

- Opisuje dizajn kao oblikovanje uporabnih predmeta, dizajnira vizualni znak te obrazlaže ostvarenost likovnog zadatka na svojim i drugim radovima

10. PLOHA – Fotografija

Dovoljan

- Prepoznaje uporabu fotografije u dizajnu uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje uporabu fotografije u dizajnu uz poticaj

Vrlo dobar

- Uočava i razlikuje uporabu fotografije u dizajnu uz poticaj

Odličan

- Uočava i razlikuje uporabu fotografije u dizajnu

11. POVRŠINA – Odnos slike i teksta

Dovoljan

- Uočava veličinu i oblik slike u odnosu na veličinu i oblik teksta na reklami te stvara uz

pomoć

Dobar

- Uočava veličinu i oblik slike u odnosu na veličinu i oblik teksta na reklami te stvara uz poticaj

Vrlo dobar - Uočava veličinu i oblik slike u odnosu na veličinu i oblik teksta na reklami te stvara

Odličan - Uočava veličinu i oblik slike u odnosu na veličinu i oblik teksta na reklami te stvara

reklamu s poruku

13

DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV

- Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj, likovni jezik i tematski sadržaj djela

- Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaran

14

NASTAVNI PREDMET: GLAZBENA KULTURA

Sastavnice vrednovanja u predmetu Glazbena kultura su:

Slušanje i upoznavanje glazbe Izražavanje glazbom i uz glazbu

IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

NASTAVNO PODRUČJE: 1. Pjevanje

Dovoljan

- Pjeva i izgovara tekst obrađenih (umjetničkih, narodnih, zavičajnih) pjesama uz

poticaj

- Izvodi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo uz veća odstupanja i uz vođenje

- Slušno prepoznaje pjesme različitog tempa i dinamike uz pomoć

- Prepoznaje visine i trajanje tonova uz pomoć

Dobar

- Pjeva i izgovara tekst obrađenih (umjetničkih, narodnih, zavičajnih) pjesama uz

odstupanja

- Izvodi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo uz odstupanja

- Slušno prepoznaje pjesme različitog tempa i dinamike uz odstupanja

- Prepoznaje visine i trajanje tonova uz odstupanja

Vrlo dobar

- Izražajno pjeva i jasno izgovara tekst obrađenih (umjetničkih, narodnih, zavičajnih)

pjesama uz manja odstupanja

- Izvodi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo uz manja odstupanja

- Slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike uz manja odstupanja

- Prepoznaje visine i trajanje tonova uz manja odstupanja

Odličan

- Izražajno pjeva i jasno izgovara tekst obrađenih (umjetničkih, narodnih, zavičajnih)

pjesama

- Izvodi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo

- Slušno razlikuje pjesme različitog tempa i dinamike

- Prepoznaje visine i trajanje tonova

15

2. Sviranje

Dovoljan

- Izvodi ritam i dobe obrađenih pjesama i brojalica uz pomoć

Dobar

- Izvodi ritam i dobe obrađenih pjesama i brojalica uz greške

Vrlo dobar

- Izvodi i razlikuje ritam i dobe obrađenih pjesama i brojalica uz manja odstupanja

Odličan

- Izvodi i razlikuje ritam i dobe obrađenih pjesama i brojalica

3. Elementi glazbene kreativnosti

Dovoljan

- Izvodi male ritamski/melodijske/meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i

pokretom uz poticaj

- Oponaša zvukove spontanom ili dogovorenom improvizacijom uz pomoć

Dobar

- Izvodi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom, udaraljkama i

pokretom uz odstupanja

- Oponaša zvukove spontanom ili dogovorenom improvizacijom uz poticaj

Vrlo dobar

- Improvizira i izvodi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,

udaraljkama i pokretom uz manja odstupanja

- Oponaša zvukove spontanom ili dogovorenom improvizacijom

Odličan

- Improvizira i izvodi male ritamske/melodijske/meloritamske cjeline glasom,

udaraljkama i pokretom samostalno

- Oponaša zvukove spontanom ili dogovorenom improvizacijom samoinicijativno

SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

NASTAVNO PODRUČJE

4. Slušanje glazbe Dobar

- Učenik poznaje određeni broj skladbi uz pomoć

- Slušno prepoznaje glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački sastav, glazbala,

tempo, dinamiku, ugođaj) uz pomoć

16

Vrlo dobar

- Učenik poznaje određeni broj skladbi uz manja odstupanja


tempo, dinamiku, ugođaj) uz manja odstupanja

Odličan

- Učenik poznaje određeni broj skladbi


tempo, dinamiku, ugođaj)

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA

Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika jesu:

1. Usvojenost znanja i vještina:

opisuje matematičke pojmove odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.

2. Matematička komunikacija:

koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome izražavanju

koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka prelazi između različitih matematičkih prikaza svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja organizira informacije u logičku strukturu primjereno se koristi tehnologijom.

3. Rješavanje problema:

prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu ispravno rješava probleme u različitim kontekstima provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema generalizira rješenje.

17

TEME: 1. Brojevi do 100

Dovoljan

- Čita, piše i broji do 100 samo uz pomoć

- Izgovara brojeve do 100 uz pomoć

- Pronalazi mjesto pojedinih brojeva na brojevnoj crti samo uz pomoć

Dobar

- Čita, piše i broji do 100 uz poticaj

- Izgovara brojeve do 100 uz greške

- Prepoznaje strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica uz poticaj

- Prikazuje mjesto svakoga broja na brojevnoj crti uz greške

Vrlo dobar

- Čita, piše i broji do 100

- Pravilno izgovara brojeve do 100

- Objašnjava strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica uz poticaj

- Prikazuje mjesto svakoga broja na brojevnoj crti uz manje greške

Odličan

- Čita, piše i broji do 100

- Pravilno izgovara brojeve do 100

- Objašnjava strukturu brojeva do 100 kao zbroj desetica i jedinica

- Prikazuje mjesto svakoga broja na brojevnoj crti 2. Uspoređivanje brojeva do 100

Dovoljan

- Prepoznaje odnose veći, manji, jednaki među brojevima do 100 i matematičkim

znakom zapisuje odnos među brojevima do 100 uz pomoć

Dobar

- Uočava odnose među brojevima do 100 i matematičkim zapisom prikazuje odnose

među brojevima do 100 uz greške

Vrlo dobar

- Uspoređuje i matematičkim zapisom prikazuje odnose među brojevima do 100 uz

manje greške

Odličan

- Uspoređuje i matematičkim zapisom prikazuje odnose među brojevima do 100 3. Redni brojevi do 100

Dovoljan

- Prepoznaje glavne i redne broj uz pomoć

18

- Rednim brojem određuje mjesto u nizu uz pomoć

- Piše i čita redne brojeve do 100 uz pomoć

Dobar

- Imenuje glavne i redne brojeve uz poticaj

- Rednim brojem određuje mjesto u nizu uz poticaj

- Piše i čita redne brojeve do 100 uz poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje redne brojeve od glavnih brojeva uz manje greške

- Rednim brojem određuje mjesto u nizu

- Piše i čita redne brojeve do 100 uz manje greške

Odličan

- Razlikuje redne brojeve od glavnih brojeva, rednim brojem određuje mjesto u nizu te

pravilno piše i čita redne brojeve do 100

4. Rimske brojke do dvanaest

Dovoljan

- Čita i zapisuje neke rimske brojke brojevima do 12

Dobar

- Čita i zapisuje rimskim brojkama brojeve do 12 s greškama

Vrlo dobar

- Pravilno čita rimske brojke do 12 i zapisuje rimskim brojkama brojeve do 12 uz manje

greške

Odličan

- Pravilno čita i zapisuje rimskim brojkama brojeve do 12

5. Zbrajanje i oduzimanje desetica

Dovoljan

- Zbraja i oduzima desetice do 100 uz pomoć

Dobar

- Zbraja i oduzima desetice do 100 s greškama

Vrlo dobar

- Zbraja i oduzima desetice do 100 uz manje greške

Odličan

- Zbraja i oduzima desetice do 100 brzo i točno

19

6. Zbrajanje dvoznamenkastoga i jednoznamenkastog broja

Dovoljan

- Zbraja dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj uz konkretan materijal ili brojevnu

crtu i uz pomoć

Dobar

- Zbraja dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj uz češće korištenje brojevne crte

Vrlo dobar

- Zbraja dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj uz manje greške

Odličan

- Zbraja dvoznamenkasti i jednoznamenkasti broj samostalno i točno 7. Oduzimanje jednoznamenkastoga broja od dvoznamenkastoga

Dovoljan

- Oduzima jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastoga broja uz konkretan materijal

ili brojevnu crtu i uz pomoć

Dobar

- Oduzima jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastoga broja uz češće korištenje

brojevne crte

Vrlo dobar

- Oduzima jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastoga broja uz manje greške

Odličan

- Oduzima jednoznamenkasti broj od dvoznamenkastoga broja samostalno i točno 8. Zbrajanje i oduzimanje dvoznamenkastih brojeva do 100

Dovoljan

- Zbraja i oduzima dvoznamenkaste brojeve do 100 uz brojevnu crtu i uz pomoć

Dobar

- Zbraja i oduzima dvoznamenkaste brojeve do 100 uz brojevnu crtu

Vrlo dobar

- Zbraja i oduzima dvoznamenkaste brojeve do 100 uz manje greške

Odličan

- Zbraja i oduzima dvoznamenkaste brojeve do 100 samostalno i točno

20

9. Zbrajanje i oduzimanje triju i više brojeva

Dovoljan

- Rješava zadatke uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada samo uz pomoć

Dobar

- Rješava zadatke uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada uz greške

Vrlo dobar

- Rješava zadatke uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada uz manje greške

Odličan

- Rješava zadatke uz uporabu zagrada i bez uporabe zagrada samostalno i točno 10. Jedinice za novac

Dovoljan

- Prepoznaje jedinice za hrvatski novac

Dobar

- Prepoznaje jedinice za hrvatski novac i koristi se s novcem u jednostavnim primjerima

Vrlo dobar

- Imenuje jedinice za hrvatski novac i koristi se s novcem u jednostavnim primjerima iz

neposredne životne stvarnosti

Odličan

- Imenuje jedinice za hrvatski novac, koristi se novcem 11. Dužina kao spojnica dviju različitih točaka

Dovoljan

- Crta dužinu neprecizno te prepoznaje krajnje točke i točke koje pripadaju ili ne

pripadaju dužini samo uz pomoć

Dobar

- Crta dužinu neprecizno, imenuje dužinu te označava krajnje točke uz greške

- Prepoznaje točke koje pripadaju ili ne pripadaju dužini uz greške

Vrlo dobar

- Crta dužinu, imenuje dužinu te označava krajnje točke

- Imenuje točke koje pripadaju ili ne pripadaju dužini

Odličan

- Precizno crta i imenuje dužinu te označava krajnje točke

- Razlikuje točke koje pripadaju ili ne pripadaju dužini

19

12. Stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta

Dovoljan

- Prepoznaje stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta

Vrlo dobar

- Označava stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta kao dužine uz manje greške

Odličan

- Označava i opisuje stranice kvadrata, pravokutnika i trokuta kao dužine 13. Množenje brojeva

Dovoljan

- Zapisuje množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika i množenje matematičkim

zapisom samo uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje pribrojnike, faktore i umnožak uz poticaj


zapisom uz poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje pribrojnike, faktore i umnožak


zapisom uz manje greške

Odličan

- Razlikuje pribrojnike, faktore i umnožak

- Objašnjava i zapisuje množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika i množenje

matematičkim zapisom

14. Zamjena mjesta faktora

Dovoljan

- Opisuje svojstvo komutativnosti množenja uz pomoć

Dobar

- Navodi svojstvo komutativnosti množenja na primjerima uz manje greške

Vrlo dobar

- Primjenjuje svojstvo komutativnosti množenja i daje primjere uz poticaj

Odličan

- Primjenjuje i objašnjava svojstvo komutativnosti množenja

20

15. Množenje brojem 2

Dovoljan

- Množi brojem 2 uz pomoć

Dobar

- Množi brojem 2 uz greške

Vrlo dobar

- Množi brojem 2 uz manje greške

Odličan

- Množi brojem 2 brzo i točno (automatizirao)

16. Množenje brojem 5

Dovoljan

- Množi brojem 5 uz pomoć

Dobar

- Množi brojem 5 uz greške

Vrlo dobar


Odličan

- Množi brojem 5 brzo i točno (automatizirao) 17. Dijeljenje brojeva

Dovoljan

- Prepoznaje vezu množenja i dijeljenja uz pomoć

- Zapisuje dijeljenje matematičkim zapisom uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje dijeljenje kao radnju obrnutu od množenja

- Prepoznaje vezu množenja i dijeljenja uz poticaj

- Zapisuje dijeljenje matematičkim zapisom uz manje greške

Vrlo dobar

- Navodi dijeljenje kao radnju obrnutu od množenja

- Primjenjuje vezu množenja i dijeljenja uz poticaj

- Zapisuje dijeljenje matematičkim zapisom

Odličan

- Objašnjava dijeljenje kao radnju obrnutu od množenja

- Primjenjuje vezu množenja i dijeljenja

- Zapisuje dijeljenje matematičkim zapisom

21

18. Dijeljenje brojem 2

Dovoljan

- Dijeli brojem 2 uz pomoć

Dobar

- Dijeli brojem 2 uz greške

Vrlo dobar

- Dijeli brojem 2 uz manje greške

Odličan

- Dijeli brojem 2 brzo i točno (automatizirao) 19. Dijeljenje brojem 5

Dovoljan

- Dijeli brojem 5 uz pomoć

Dobar

- Dijeli brojem 5 uz greške

Vrlo dobar

- Dijeli brojem 5 uz manje greške

Odličan

- Dijeli brojem 5 brzo i točno (automatizirao)

20. Množenje i dijeljenje brojem 3

Dovoljan

- Množi i dijeli brojem 3 uz pomoć

Dobar

- Množi i dijeli brojem 3 uz greške

Vrlo dobar

- Množi i dijeli brojem 3 uz manje greške

Odličan

Množi i dijeli brojem 3 brzo i točno (automatizira

21

21. Množenje i dijeljenje brojem 4

Dovoljan


Dobar


Vrlo dobar


Odličan

- Množi i dijeli brojem 4 brzo i točno (automatizirao) 22. Množenje brojevima 1 i 0

Dovoljan

- Množi brojem 1 i 0 uz pomoć

Dobar

- Množi brojem 1 i 0 uz greške

Vrlo dobar


Odličan

- Množi brojem 1 i 0 brzo i točno (automatizirao) 23. Brojevi 1 i 0 u dijeljenju

Dovoljan

- Dijeli brojem 1 i 0 uz pomoć

Dobar

- Dijeli brojem 1 i 0 uz greške

Vrlo dobar

- Dijeli brojem 1 i 0 uz manje greške, objašnjava da se 0 ne dijeli

Odličan

- Dijeli brojem 1 i 0 brzo i točno (automatizirao), objašnjava da se 0 ne dijeli 24. Množenje i dijeljenje brojem 10

Dovoljan


Dobar


Vrlo dobar


22

Odličan

- Množi i dijeli brojem 10 brzo i točno (automatizirao) 25. Množenje i dijeljenje brojem 6

Dovoljan


Dobar


Vrlo dobar


Odličan


Dovoljan


Dobar


Vrlo dobar


Odličan


Dovoljan


Dobar


Vrlo dobar


Odličan


Dovoljan


Dobar

23


Vrlo dobar


Odličan

- Množi i dijeli brojem 9 brzo i točno (automatizirao) 29. Tablica množenja

Dovoljan

- Ponavlja tablicu množenja u skupu brojeva do 100 uz pomoć

Dobar

- Ponavlja tablicu množenja u skupu brojeva do 100 uz greške

Vrlo dobar

- Primjenjuje tablicu množenja u skupu brojeva do 100 uz manje greške

Odličan

- Primjenjuje tablicu množenja u skupu brojeva do 100 30. Parni i neparni brojevi

Dovoljan

- Navodi parne i neparne brojeve uz pomoć

Dobar

- Navodi parne i neparne brojeve uz manje greške

Vrlo dobar

- Razlikuje parne i neparne brojeve

Odličan

- Razlikuje i objašnjava razliku parnih i neparnih brojeva

24

31. Izvođenje više računskih radnji

Dovoljan

- Rješava zadatke računanja s više računskih radnji uz uporabu zagrada i bez uporabe

zagrada samo uz pomoć

Dobar


zagrada uz greške

Vrlo dobar


zagrada uz manje greške

Odličan


zagrada samostalno i točno

25

NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO

U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja:

usvojenost znanja

istraživačke vještine.

Sadržaji vrednovanja nastavnome predmetu Priroda su:

razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori) rješavanje zadataka pisane provjere znanja rješavanje problemskih zadataka tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata

znanstvenih istraživanja izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova,

infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

TEME: 1. Ponašanje u školi i odnosi među učenicima

Dovoljan

- Prepoznaje pristojno ponašanje u školi i izvan nje, ali ga se ne pridržava

- Prepoznaje mirno rješavanje sukoba uz pomoć

- Prepoznaje važnost međusobnog pomaganja i uvažavanja

- Prepoznaje prava i imenuje dužnosti učenika uz pomoć

Dobar

- Prakticira pristojno ponaša u školi i izvan nje uz česta odstupanja

- Prakticira mirno rješavanje sukoba uz poticaj

- Prakticira međusobno pomaganje i uvažavanje uz poticaj

- Imenuje prava i dužnosti učenika uz poticaj

Vrlo dobar

- Prakticira pristojno ponašanje u školi i izvan nje uz manja odstupanja

- Prakticira mirno rješavanje sukoba uz manja odstupanja

- Prakticira međusobno pomaganje i uvažavanje uz manja odstupanja

26

- Objašnjava prava i dužnosti učenika

Odličan

- Prakticira pristojno ponašanje u školi i izvan nje

- Predlaže načine mirnog rješavanja sukoba

- Prakticira i predlaže međusobno pomaganje, uvažava druge

- Objašnjava prava i dužnosti učenika, daje primjere 2. Obitelj

Dovoljan

- Prepoznaje pojam uža obitelj i šira obitelj uz pomoć

- Imenuje članove uže obitelji (otac, majka, djeca) i šire obitelji (roditelji, djeca, djedovi

i bake) uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje pojam uža obitelj i šira obitelj uz poticaj


i bake) uz poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje pojam uža obitelj i šira obitelj


i bake)

Odličan

- Razlikuje pojam uža obitelj i šira obitelj


i bake), objašnjava odnose članova uže i šire obitelji

3. Rodbina

Dovoljan

- Navodi da je svaka obitelj proširena rodbinom uz pomoć

Dobar

- Navodi da je svaka obitelj proširena rodbinom uz poticaj

Vrlo dobar

- Objašnjava da je svaka obitelj proširena rodbinom

Odličan

- Objašnjava da je svaka obitelj proširena rodbinom, daje primjere

27

4. Kultura stanovanja

Dovoljan

- Prepoznaje obiteljsku kuću i stambenu zgradu

- Imenuje zajedničke prostorije u stambenoj zgradi (stubište, dizalo, podrum, tavan) uz

pomoć

- Prepoznaje pravila kućnog reda uz pomoć

Dobar

- Navodi razliku između obiteljske kuće i stambene zgrade uz poticaj

- Imenuje zajedničke prostorije u stambenoj zgradi (stubište, dizalo, podrum, tavan) uz

poticaj

- Navodi pravila kućnog reda uz poticaj

Vrlo dobar

- Navodi razliku između obiteljske kuće i stambene zgrade

- Imenuje zajedničke prostorije u stambenoj zgradi (stubište, dizalo, podrum, tavan)

- Navodi pravila kućnog reda

Odličan

- Objašnjava razliku između obiteljske kuće i stambene zgrade

- Imenuje i opisuje zajedničke prostorije u stambenoj zgradi (stubište, dizalo, podrum,

tavan)

- Navodi pravila kućnog reda i daje primjere 5. Kućanski uređaji

Dovoljan

- Prepoznaje neke kućanske uređaje

- Prepoznaje važnost pravilne uporabe ispravnih kućanskih uređaja uz pomoć

Dobar

- Imenuje kućanske uređaje i navodi njihovu svrhovitost uz poticaj

- Prepoznaje važnost pravilne uporabe ispravnih kućanskih uređaja uz poticaj

Vrlo dobar

- Navodi kućanske uređaje i objašnjava njihovu svrhovitost uz manje greške

- Objašnjava važnost pravilne uporabe ispravnih kućanskih uređaja uz manje greške

Odličan

- Navodi kućanske uređaje i objašnjava njihovu svrhovitost

- Objašnjava važnost pravilne uporabe ispravnih kućanskih uređaja 6. Zaštita od požara

Dovoljan

- Prepoznaje razliku vatre i požara uz pomoć, prepoznaje vatrogasni uređaj

- Prepoznaje opasnost i štetne posljedice požara (osobito šumskoga) uz pomoć

28

- Prepoznaje mjere opreza uz pomoć

- Prepoznaje telefonski broj vatrogasne službe (193, 112)

- Prepoznaje pravilnu poruku o mjestu požara uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje razliku vatre i požara uz poticaj, prepoznaje vatrogasni uređaj

- Prepoznaje opasnost i štetne posljedice požara (osobito šumskoga) uz poticaj

- Prepoznaje mjere opreza uz poticaj

- Prepoznaje telefonski broj vatrogasne službe (193, 112)

- Navodi pravilnu poruku o mjestu požara uz poticaj

Vrlo dobar

- Razlikuje vatru od požara, identificira vatrogasni uređaj

- Navodi opasnost od požara i štetne posljedice požara (osobito šumskoga)

- Navodi mjere opreza uz poticaj

- Navodi telefonski broj vatrogasne službe (193, 112)

- Oblikuje pravilnu poruku o mjestu požara uz poticaj

Odličan

- Razlikuje vatru od požara, objašnjava razliku, identificira vatrogasni uređaj i

objašnjava njegovu važnost

- Objašnjava opasnost od požara i štetne posljedice požara (osobito šumskoga)

- Navodi mjere opreza

- Navodi telefonski broj vatrogasne službe (193, 112)

- Oblikuje pravilnu poruku o mjestu požara

(* Izostavljeni dio obrazovnog postignuća poslati pravilnu poruku nije moguće učitelju

vrednovati.)

7. Upoznajmo svoje mjesto

Dovoljan

- Prepoznaje pojam središte mjesta (sela, grada) uz pomoć

- Prepoznaje značajne građevine u blizini škole uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje pojam središte mjesta (sela, grada) uz poticaj

- Imenuje značajne građevine u blizini škole uz poticaj

Vrlo dobar

- Prepoznaje pojam središte mjesta (sela, grada)

- Imenuje značajne građevine u blizini škole

Odličan

- Koristi pojam središte mjesta (sela, grada) uz pomoć

- Navodi i opisuje značajne građevine u blizini škole

-

29

8. Moj zavičaj

Dovoljan

- Prepoznaje zavičaj u kojem živi uz pomoć

- Prepoznaje posebnosti svoga zavičaja: izgled, biljke, životinje (domaće životinje, divlje

životinje) i djelatnost ljudi uz pomoć

Dobar

- Prepoznaje zavičaj u kojem živi uz poticaj

- Prepoznaje posebnosti svoga zavičaja: izgled, biljke, životinje (domaće životinje, divlje

životinje) i imenuje djelatnost ljudi uz poticaj

Vrlo dobar

- Prepoznaje zavičaj u kojem živi

- Navodi posebnosti svoga zavičaja: izgled, biljke, životinje (domaće životinje, divlje

životinje) i djelatnost ljudi

Odličan

- Prepoznaje zavičaj u kojem živi

- Opisuje posebnosti svoga zavičaja: izgled, biljke, životinje (domaće životinje, divlje

životinje) i djelatnost ljudi

30

9. Zanimanja ljudi

Dovoljan

- Prepoznaje najčešća zanimanja u neposrednom okruženju

Dobar

- Imenuje različita zanimanja u neposrednom okruženju

Vrlo dobar

- Navodi različita zanimanja u neposrednom okruženju

Odličan

- Opisuje različita zanimanja u neposrednom okruženju 10. Kulturne ustanove

Dovoljan

- Prepoznaje kulturne ustanove u zavičaju uz pomoć

- Prepoznaje osnovnu namjenu kulturnih ustanova uz poticaj

Dobar

- Imenuje kulturne ustanove u zavičaju

- Prepoznaje osnovnu namjenu pojedinih kulturnih ustanova

Vrlo dobar

- Opisuje i razlikuje kulturne ustanove u zavičaju uz poticaj

- Navodi osnovnu namjenu pojedinih kulturnih ustanova

Odličan

- Opisuje i razlikuje kulturne ustanove u zavičaju

- Objašnjava osnovnu namjenu pojedinih kulturnih ustanova 11. Vode u zavičaju

Dovoljan

- Prepoznaje najpoznatije vode u zavičaju (stajaćica – tekućica – Jadransko more) uz

pomoć

Dobar

- Prepoznaje i određuje najpoznatije vode u zavičaju (stajaćica – tekućica – Jadransko

more) uz poticaj

Vrlo dobar

- Imenuje i određuje najpoznatije vode u zavičaju (stajaćica – tekućica – Jadransko

more) uz manja odstupanja

Odličan

- Imenuje i određuje najpoznatije vode u zavičaju (stajaćica – tekućica – Jadransko

more)

31

12. Prometni znakovi

Dovoljan

- Prepoznaje prometne znakove u blizini škole i određuje značenje prometnih znakova

važnih za pješake uz pomoć

- Prepoznaje načine sigurnog kretanja prometnicom

Dobar

- Navodi prometne znakove u blizini škole i određuje značenje prometnih znakova

važnih za pješake uz poticaj

- Navodi načine sigurnog kretanja prometnicom

Vrlo dobar

- Opisuje prometne znakove u blizini škole i određuje značenje prometnih znakova

važnih za pješake uz manja odstupanja

- Opisuje načine sigurnog kretanja prometnicom uz manja odstupanja

Odličan

- Opisuje prometne znakove prometne znakove u blizini škole i određuje značenje

prometnih znakova važnih za pješake

- Opisuje načine sigurnog kretanja prometnicom 13. Putujemo

Dovoljan

- Prepoznaje autobusni i željeznički kolodvor, zračnu i brodsku luku

- Prepoznaje važnost prometne povezanosti u zavičaju uz pomoć

Dobar

- Imenuje autobusni i željeznički kolodvor, zračnu i brodsku luku

- Prepoznaje važnost prometne povezanosti u zavičaju uz poticaj

Vrlo dobar

- Opisuje autobusni i željeznički kolodvor, zračnu i brodsku luku

- Objašnjava važnost prometne povezanosti u zavičaju uz poticaj

Odličan

- Objašnjava razlike autobusnog i željezničkog kolodvor, zračne i brodske luke

- Objašnjava važnost prometne povezanosti u zavičaju 14. Jesen u zavičaju

Dovoljan

- Prepoznaje glavna vremenska obilježja jeseni u zavičaju uz pomoć

- Prepoznaje listopadno i zimzeleno (vazdazeleno) drveće u zavičaju uz pomoć

- Povezuje vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i životinjski svijet i rad ljudi

(selo-grad) uz pomoć

32

Dobar

- Navodi glavna vremenska obilježja jeseni u zavičaju uz poticaj

- Prepoznaje listopadno i zimzeleno (vazdazeleno) drveće u zavičaju uz poticaj


(selo-grad) uz poticaj

Vrlo dobar

- Opisuje glavna vremenska obilježja jeseni u zavičaju uz poticaj

- Razlikuje listopadno i zimzeleno (vazdazeleno) drveće u zavičaju uz pokoju grešku

- Povezuje i objašnjava vremenske promjene i njihov utjecaj na biljni i životinjski svijet i

rad ljudi (selo-grad) uz pokoju grešku

Odličan

- Opisuje glavna vremenska obilježja jeseni u zavičaju

- Razlikuje i razvrstava listopadno i zimzeleno (vazdazeleno) drveće u zavičaju


rad ljudi (selo-grad)

15. Zima u zavičaju

Dovoljan

- Prepoznaje glavna vremenska obilježja zime u mjestu u kojem živimo uz pomoć



Dobar

- Navodi glavna vremenska obilježja zime u mjestu u kojem živimo uz poticaj



Vrlo dobar

- Opisuje glavna vremenska obilježja zime u mjestu u kojem živimo uz poticaj



Odličan

- Opisuje glavna vremenska obilježja zime u mjestu u kojem živimo



33

16. Proljeće u zavičaju

Dovoljan

- Prepoznaje glavna obilježja proljeća uz pomoć



Dobar

- Navodi glavna obilježja proljeća uz poticaj



Vrlo dobar

- Opisuje glavna obilježja proljeća uz poticaj



Odličan

- Opisuje glavna obilježja proljeća



17. Ljeto u zavičaju

Dovoljan

- Prepoznaje glavna vremenska obilježja ljeta uz pomoć



- Prepoznaje pojam turizam

Dobar

- Navodi glavna vremenska obilježja ljeta uz poticaj



- Prepoznaje pojam turizam

Vrlo dobar

- Opisuje glavna vremenska obilježja ljeta uz poticaj



- Koristi pojam

turizam Odličan

- Opisuje glavna vremenska obilježja ljeta



- Koristi pojam turizam

34

18. Zaštita i čuvanje okoliša

Dovoljan

- Prepoznaje utjecaj čovjeka na okoliš

- Prepoznaje neke postupke kojima učenici mogu pridonijeti zaštiti, očuvanju i

unapređenju okoliša

- Prepoznaje otpad i prepoznaje smeće uz pomoć i razvrstava ga u odgovarajuće

spremnike uz pomoć

Dobar

- Navodi utjecaj čovjeka na okoliš

- Navodi neke postupke kojima učenici mogu pridonijeti zaštiti, očuvanju i unapređenju

okoliša

- Prepoznaje otpad i prepoznaje smeće i razvrstava ga u odgovarajuće spremnike uz

poticaj

Vrlo dobar

- Opisuje utjecaj čovjeka na okoliš uz poticaj

- Ističe postupke kojima učenici mogu pridonijeti zaštiti, očuvanju i unapređenju okoliša

- Razlikuje otpad od smeća i razvrstava ga u odgovarajuće spremnike

Odličan

- Opisuje utjecaj čovjeka na okoliš

- Opisuje postupke kojima učenici mogu pridonijeti zaštiti, očuvanju i unapređenju

okoliša

- Razlikuje otpad od smeća i razvrstava ga u odgovarajuće spremnike 19. Ura (sat)

Dovoljan

- Prepoznaje jedinice za mjerenje vremena na uri- satu, minuta, sekunda

- Očitava vrijeme na uri (satu) uz pomoć

Dobar

- Imenuje jedinice za mjerenje vremena na uri- satu, minuta, sekunda uz pomoć

- Očitava vrijeme na uri (satu) uz poticaj

Vrlo dobar

- Imenuje jedinice za mjerenje vremena na uri- satu, minuta, sekunda

35

- Očitava vrijeme na uri (satu) uz manje greške

Odličan

- Imenuje jedinice za mjerenje vremena na uri- satu, minuta, sekunda

- Očitava vrijeme na uri (satu) 20. Mjesec, godina

Dovoljan

- Imenuje mjesece u godini, određuje redni broj mjeseca uz pomoć

- Određuje broj dana u mjesecu pomoću kalendara, čita kalendar i piše datum

(nadnevak) uz pomoć

Dobar

- Imenuje mjesece u godini, određuje redni broj mjeseca uz greške


(nadnevak) uz greške

Vrlo dobar

- Imenuje mjesece u godini, određuje redni broj mjeseca uz manje greške


(nadnevak) uz manje greške

Odličan

- Imenuje mjesece u godini, određuje redni broj mjeseca

- Određuje broj dana u mjesecu bez kalendara, čita kalendar i piše datum (nadnevak) 21. Dijete

Dovoljan

- Zamjećuje tjelesne razlike i sličnosti dječaka i djevojčica uz pomoć

Dobar

- Zamjećuje tjelesne razlike i sličnosti dječaka i djevojčica

Vrlo dobar

- Opisuje tjelesne razlike i sličnosti dječaka i djevojčica uz poticaj

Odličan

- Opisuje tjelesne razlike i sličnosti dječaka i djevojčica 22. Zdravlje

Dovoljan

- Prepoznaje osnovne higijenske navike

- Prepoznaje povezanost higijenskih navika i zdravlja te važnost odijevanja i obuvanja u

skladu s vremenskim okolnostima i prilikama uz pomoć

- Prepoznaje važnost boravka na svježem zraku i bavljenja sportom

36

Dobar

- Imenuje osnovne higijenske navike

- Prepoznaje povezanost higijenskih navika i zdravlja te važnost odijevanja i obuvanja u

skladu s vremenskim okolnostima i prilikama uz poticaj

- Navodi važnost boravka na svježem zraku i bavljenja sportom

Vrlo dobar

- Opisuje osnovne higijenske navike uz poticaj

- Obrazlaže povezanost higijenskih navika i zdravlja te važnost odijevanja i obuvanja u

skladu s vremenskim okolnostima i prilikama uz poticaj

- Obrazlaže važnost boravka na svježem zraku i bavljenja sportom uz poticaj

Odličan

- Opisuje osnovne higijenske navike

- Obrazlaže povezanost higijenskih navika i zdravlja te važnost odijevanja i obuvanja u

skladu s vremenskim okolnostima i prilikama

- Obrazlaže važnost boravka na svježem zraku i bavljenja sportom 23. Prehrana

Dovoljan

- Prepoznaje namirnice važne za naše zdravlje

- Prepoznaje povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem uz poticaj

Dobar

- Navodi namirnice važne za naše zdravlje uz poticaj

- Prepoznaje povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem

Vrlo dobar

- Navodi namirnice važne za naše zdravlje

- Objašnjava povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem uz poticaj

Odličan

- Izdvaja namirnice važne za naše zdravlje

- Objašnjava povezanost raznolike i redovite prehrane sa zdravljem

37

24. Zdravstvene ustanove

Dovoljan

- Prepoznaje zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje (liječnik, medicinska sestra,

stomatolog /zubar, ljekarnik)

- Prepoznaje telefonski broj za hitnu pomoć (194,112)

- Prepoznaje pravilnu poruku o potrebi hitne pomoći uz pomoć

Dobar

- Navodi zdravstvene ustanove, navodi zdravstveno osoblje (liječnik, medicinska sestra,

stomatolog /zubar, ljekarnik) uz poticaj

- Prepoznaje telefonski broj za hitnu pomoć (194,112)

- Navodi pravilnu poruku o potrebi hitne pomoći uz pomoć

Vrlo dobar

- Navodi zdravstvene ustanove, navodi zdravstveno osoblje (liječnik, medicinska sestra,

stomatolog /zubar, ljekarnik)

- Navodi telefonski broj za hitnu pomoć (194,112)

- Oblikuje pravilnu poruku o potrebi hitne pomoći uz poticaj

Odličan

- Razlikuje zdravstvene ustanove i zdravstveno osoblje (liječnik, medicinska sestra,

stomatolog/zubar, ljekarnik)

- Navodi telefonski broj za hitnu pomoć (194,112)

- Oblikuje pravilnu poruku o potrebi hitne pomoći 25. Blagdani i praznici

Dovoljan

- Prepoznaje blagdane i praznike u RH uz pomoć

- Prepoznaje tradicionalne običaje obilježavanja blagdana

Dobar

- Imenuje blagdane i praznike u RH uz poticaj

- Navodi tradicionalne običaje obilježavanja blagdana uz poticaj

Vrlo dobar

- Imenuje blagdane i praznike u RH

- Navodi tradicionalne običaje obilježavanja blagdana

Odličan

- Opisuje blagdane i praznike u RH

- Opisuje tradicionalne običaje obilježavanja blagdana

38

NASTAVNI PREDMET: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

U Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi elementi ocjenjivanja koji se neposredno kriterijski ocjenjuju su:

a) Motorička znanja

b) Motorička postignuća

c) Aktivnost učenika i odgojni učinci.

CJELINE I TEME:

I. HODANJA I TRČANJA 1. Hodanje zadanom brzinom

Dovoljan

- Poznaje strukturu hodanja zadanom brzinom, ali ima:

- veće greške u držanju tijela i glave

- veće greške u radu rukama

- gubitak ritma

- povremeno gubi dvojni oslonac stopalima Dobar

- Hodanje zadanom brzinom izvodi s:

- manjim greškama u držanju tijela

- manjim greškama u radu rukama

- manjim gubitkom ritma Vrlo dobar

- Hodanje zadanom brzinom izvodi s manjim greškama u držanju tijela

Odličan

- Izvodi hodanje zadanom brzinom bez pogrešaka

2. Ciklična kretanja različitim tempom do 2 min

Dovoljan

- Poznaje strukturu cikličnog kretanja različitim tempom do 2 min, ali ima:



- greške u postavljanju stopala

- gubitak ritma i nije u stanju u potpunosti pratiti zadatak Dobar

- Ciklična kretanja različitim tempom do 2 min izvodi s:

39

- manjim

greškama u držanju tijela


- manjim gubitkom ritma

Vrlo dobar

- Ciklična kretanja različitim tempom do 2 min izvodi s manjim greškama u držanju

tijela

Odličan

- Ciklična kretanja različitim tempom do 2 min izvodi bez pogrešaka

3. Brzo trčanje do 30 m iz visokog starta

Dovoljan

- Poznaje strukturu izvedbe brzog trčanja do 30 m iz visokog starta uz:

4. Hodanje po uskoj površini (hodanje po niskoj gredi)

Dovoljan

- Poznaje strukturu hodanja po niskoj gredi, ali ga izvodi:

- potpuno nedinamično

- tako da postavlja nogu do noge (hodanje nije koračno)

- s velikom nesigurnošću (padovi sa sprave)

- uz pomoć Dobar

- Hoda po niskoj gredi s:

- većim odstupanjima u dinamičnosti (ritmu)

- pogledom usmjerenim u stopala

- većom nesigurnošću i gubitkom ravnoteže

- većom opuštenosti muskulature trupa

- stopalo postavlja po dužini sprave (a ne otvoreno prema van) Vrlo

dobar

- Hoda po n

iskoj gredi s:

- manjim odstupanjima u dinamičnosti (ritmu)

- manjom opuštenosti muskulature trupa

- manjom nestabilnošću i neravnotežom

Odličan

- Hoda po niskoj gredi bez pogrešaka II. SKAKANJA

5. Sunožni i jednonožni poskoci u mjestu i kretanju s različitim zadacima

Dovoljan

40

- Poznaje strukturu zadanih

kretnji uz:

- pogreške u početnom i završnom položaju

- velike poteškoće pri izvedbi

- nemogućnost dužeg izvođenja zadatka

Dobar

- Izvodi zadane kretnje s većim pogreškama

Vrlo dobar

- Izvodi zadane kretnje s manjim greškama

Dobar



- greške u postavljanju stopala

- gubitak ritma i nije u stanju pretrčati tri prepreke uzastopno

- Brzo trčanje do 30 m iz visokog starta izvodi s:




Vrlo dobar

- Brzo trčanje do 30 m iz visokog starta izvodi s manjim greškama u držanju tijela

Odličan

- Brzo trčanje do 30 m iz visokog starta izvodi bez pogrešaka

Odličan

- Izvodi zadane kretnje bez pogrešaka

41

6. Skok u daljinu iz zaleta

Dovoljan

- Poznaje strukturu skoka u daljinu iz zaleta uz:

- veliki gubitak ritma u zaletu

- veće poteškoće pri jednonožnom odrazu

- veću neusklađenost rada ruku i nogu pri odrazu

- veće poteškoće s položajem tijela u fazi leta (zaklon trupom)

- doskok na jednu nogu

- doskok na pružene noge Dobar

- Izvodi skok u daljinu iz zaleta s:

- pogreškama u zaletu (gubitak ritma)

- pogreškama pri odrazu (odraz s prednjeg dijela stopala)

- manjom neusklađenošću rada rukama i nogama pri odrazu

- lošim držanjem tijela u fazi leta (trup uspravan) Vrlo dobar

- Izvodi skok u daljinu iz zaleta s manjim greškama u držanju tijela

Odličan

- Izvodi skok u daljinu iz zaleta bez pogrešaka

7. Preskakanje kratke vijače u kretanju (koračnom tehnikom)

Dovoljan

- Poznaje strukturu preskakanja kratke vijače u kretanju uz:


- nemogućnost dužeg izvođenja zadatka,

- samo dva do pet ponavljanja (preskoka) Dobar

- Preskakanja kratke vijače u kretanju izvodi s:

- pogreškama u početnom i završnom položaju

- samo šest do deset ponavljanja (preskoka) Vrlo dobar

- Preskakanja kratke vijače u kretanju izvodi s manjom opuštenosti muskulature

trupa i ruku

Odličan

- Izvodi preskakanje kratke vijače u kretanju bez pogrešaka

8. Naskok na povišenje do 40 cm, različiti saskoci

Dovoljan

- Poznaje strukturu naskoka na povišenje, saskoka pruženog i sunožnog doskoka, ali

ih izvodi:

42

- u bilo kojem dijelu elementa uz pomoć

- nedinamično

- tako da dijelovi izvedbe nisu povezani

- tako da za vrijeme skoka postoji veliko grčenje nogu (potkoljenica),

- tako da nema visine skoka već je odraz usmjeren prema strunjači za doskok, III. BACANJA, HVATANJA I GAĐANJA

9. Gađanje lopticom u cilj s različitih udaljenosti

Dovoljan

- Poznaje strukturu izvedbe gađanja lopticom u cilj s različitih udaljenosti, ali s

velikim odstupanjem u izvedbi; griješi u:

- početnom i završnom položaju

- neusklađenom kretanju ruke i noge

- bacanju loptice s istoimene noge

- broju uspješnih pogodaka u metu

- preciznosti pogađanja mete Dobar

- Izvodi gađanja lopticom u cilj s različitih udaljenosti s većim odstupanjem u

izvedbi; izvodi strukturu s:

- pogrešnim početnim i završnim položajem

- većom neusklađenošću gibanja ruke i noge

- zgrčenom rukom u laktu pri izbačaju

- većom nepreciznošću Vrlo dobar

- Izvodi gađanje lopticom u cilj s različitih udaljenosti s:

- manjim odstupanjem od tehnike izvedbe

- manjom nepreciznošću

Odličan

- Izvodi gađanje lopticom u cilj s različitih udaljenosti bez tehničkih pogrešaka

10. Bacanje lakših lopti u zid na različite načine i hvatanje

Dovoljan

- Poznaje strukturu izvedbe bacanja lopte o zid i hvatanja suvanjem i hvatanjem s

dvije ruke, ali izvodi s:


- pogreškama u bacanju lopte

- pogreškama u hvatanju lopte

43

Dobar

- 3 do 5 ponavljanja

- Izvodi bacanje lopte o zid i hvatanje na različite načine s:


- vidljivo većim odstupanjem u izvedbi

- vidljivo većom nesigurnošću pri hvatanju lopte

- malim brojem ponavljanja Vrlo dobar

- Izvodi bacanje lopte o zid i hvatanje na različite načine s:

- manjim odstupanjem od tehnike izvedbe

- manjim brojem ponavljanja

Odličan

- Izvodi bacanje lopte o zid i hvatanje na različite načine većim brojem ponavljanja IV. KOLUTANJA 11. Kolut natrag niz kosinu

Dovoljan

- Samostalno ili uz pomoć izvodi kolut natrag niz kosinu, a prilikom izvedbe griješi:

- u početnom i završnom položaju

- jer se istovremeno se ne odgurava dlanovima od kosine (jednom pa drugom

rukom ili preko jedne podlaktice)

- jer nema dinamike izvedbe

- jer kolutanje ne završava na stopalima Dobar

- Izvodi kolut natrag niz kosinu s:


- minimalnim odguravanjem dlanovima od kosine (strunjače)

- nestabilnim doskokom

- odstupanjem u dinamičnosti kolutanja Vrlo

dobar

- Izvodi kolut

natrag niz kosinu s:

- nedovoljno naglašenim početnim i završnim položajem

- slabijim odguravanjem dlanovima od kosine (strunjače)

- manjim odstupanjem u dinamičnosti kolutanja

Odličan

- Izvodi kolut natrag niz kosinu bez pogrešaka

12. Kolut naprijed

Dovoljan

- Samostalno ili uz pomoć izvodi kolut naprijed na ravnom, ali s:


- preširokim postavljanjem ruku na tlo

- nedovoljno zaobljenim leđima za vrijeme rotacije

44

- „zaostajanjem“ g

lave tijekom rotacije

- neobuhvaćanjem koljena tijekom kolutanja

- nepodizanjem kroz čučanj nakon ratacije

- većim izostankom dinamičnosti izvedbe

Dobar

- Izvodi kolut naprijed na ravnom s:


- preblizu postavljenim rukama u odnosu na tijelo

- nedovoljnim zadržavanjem glave na prsima za vrijeme rotacije

- manjim izostankom dinamike za vrijeme izvedbe

- većom nesigurnošću pri doskoku

Vrlo dobar

- Izvodi kolut naprijed na ravnom s:


- manjom nesigurnošću u doskoku

Odličan

- Izvodi kolut naprijed bez pogrešaka

45

V. PENJANJA

13. Penjanja na zapreke do visine 80 cm

- Vrednuju se kao dijelovi poligona

14. Penjanja po švedskim ljestvama, silaženja po kosini i suprotno

(Penjanje u uporu stojećem za rukama „četveronoške“ po švedskoj klupi (kosini), silaženje

niz švedske ljestve i obrnuto)

Dovoljan

- Poznaje strukturu penjanja po kosini i silaženja niz švedske ljestve (i obrnuto), ali

ima:


- veliko grčenje ruku i nogu pri uspinjanju

- veliku nesigurnost pri uspinjanju i silaženju

- problema pri prelasku na švedske ljestve i obrnuto (izvodi uz pomoć ili čuvanje) Dobar

- Izvodi penjanje po kosini i silaženje niz švedske ljestve (i obrnuto) s:

- pogreškama u početnom i završnim položaju

- većom opuštenosti muskulature trupa, nogu i ruku

- većom nesigurnošću pri uspinjanju i silaženju Vrlo dobar

- Izvodi penjanje po kosini i silaženje niz švedske ljestve (i obrnuto) s:

- manjom opuštenosti muskulature trupa, nogu i ruku

- manjom nesigurnošću pri uspinjanju i silaženju

Odličan

- Izvodi penjanje po kosini i silaženje niz švedske ljestve (i obrnuto) bez pogrešaka VI. UPIRANJA

15. Različiti položaji upora i sjedova na spravama

a. Različiti položaji sjedova na švedskoj klupi ili niskoj gredi

- Vrednuju se kao dijelovi sportskih tehnika (početni i završni položaji) b. Različiti položaji upora na ručama i preči

Dovoljan

- Samostalno ili uz pomoć izvodi položaje upora, ali ih izvodi pasivno, a ne aktivno

46

Dobar - Izvodi različite položaje upora s:

- većom opuštenosti muskulature trupa i nogu

- manjom nestabilnošću Vrlo dobar

- Izvodi različite položaje upora s manjom opuštenosti muskulature tijela

Odličan

- Izvodi različite položaje upora bez pogrešaka VII. RITMIČKE STRUKTURE

16. Ritmično povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova

Dovoljan

- Izvodi povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova uz zadani ritam i glazbu s:

- većim greškama u držanju tijela

- većim gubitkom ritma Dobar

- Izvodi povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova uz zadani ritam i glazbu s:


- većim gubitkom ritma

Vrlo dobar

- Izvodi povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova uz zadani ritam i

glazbu s manjim greškama u držanju tijela

Odličan

- Izvodi povezivanje jednonožnih i sunožnih skokova uz zadani ritam i

glazbu bez pogrešaka

17. Osnovni oblici kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa

Dovoljan

- Izvodi osnovne oblike kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa s:

- velikim greškama u držanju tijela

- većim gubitkom ritma - Izvodi osnovne oblike kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa s:

- većim greškama u držanju tijela


47

Dobar

Vrlo dobar

- Izvodi osnovne oblike kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa s manjim

greškama u držanju tijela

Odličan

- Izvodi osnovne oblike kretanja uz glazbu različitog ritma i tempa bez pogrešaka

18. Oponašanje kretanja životinja i različitih ljudskih aktivnosti (improvizacija koreografije)

Dovoljan

- Izvodi improvizaciju koreografije s:

- velikim gubitkom ritma

- većom neprepoznatljivošću zadane imitacije Dobar

- Izvodi improvizaciju koreografije s:

- većim gubitkom ritma

- manjom neprepoznatljivošću zadane imitacije Vrlo dobar

- Izvodi improvizaciju koreografije manjim gubitkom ritma

Odličan

- Izvodi improvizaciju koreografije bez pogrešaka

VII. IGRE

19. Elementarna igra s pomagalima

/

20. Štafetna igra s pomagalima

/

21. Poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu (R)

Dovoljan

- Izvodi poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu s velikim gubitkom

kontrole nad loptom

Dobar - Izvodi poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu s gubitkom kontrole

nad loptom

Vrlo dobar

- Izvodi poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu s manjim gubitkom

48

kontrole nad loptom

Odličan

- Izvodi poigravanje loptom lijevom i desnom rukom u mjestu bez pogrešaka

22. Vođenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju (R)

Dovoljan

- Izvodi vođenje lopte lijevom i desnom rukom u pravocrtnom kretanju s:

- velikim gubitkom kontrole nad loptom

- samo jednom rukom (boljom)

23. Vođenje lopte unutarnjom stranom stopala (N)

Dovoljan

- Izvodi vođenje lopte unutarnjom stranom stopala s:


- samo boljom nogom Dobar

- Izvodi vođenje lopte unutarnjom stranom stopala s većim gubitkom kontrole

nad loptom

Vrlo dobar

- Izvodi vođenje lopte unutarnjom stranom stopala s manjim gubitkom kontrole

nad loptom

Odličan

- Izvodi vođenje lopte unutarnjom stranom stopala lijevom i desnom nogom bez

pogrešaka

25. Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N)

Dovoljan

- Izvodi dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala s:


- samo boljom nogom Dobar

- Izvodi dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala lijevom i

desnom nogom s većim gubitkom kontrole nad loptom

Vrlo dobar


desnom nogom s manjim gubitkom kontrole nad loptom

Odličan


desnom nogom bez pogrešaka

49

25. Udarac na vrata unutarnjom stranom stopala (N)

Dovoljan

- Izvodi udarac na vrata unutarnjom stranom stopala s:


- samo boljom nogom

Dobar

- Izvodi udarac na vrata unutarnjom stranom stopala lijevom i desnom nogom s

većim gubitkom kontrole nad loptom

Vrlo dobar

- Izvodi udarac na vrata unutarnjom stranom stopala lijevom i desnom nogom s

manjim gubitkom kontrole nad loptom

Odličan

- Izvodi udarac na vrata unutarnjom stranom stopala s lijevom i desnom nogom bez

pogrešaka

50

ELEMENTI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA UČENIKA U ŠKOLSKOJ GODINI 2019. / 2020.

RAZREDNICA: Barica Mlinarek

HRVATSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA

Odličan 5

- programska jedinica u potpunosti usvojena - u potpunosti razumije vrste riječi – imenice, glagole, pridjeve i

samostalno ih bez pogreške pronalazi u tekstu - naučeno gradivo primjenjuje točno u pisanom i usmenom izražavanju -

ima razvijene sposobnosti gramatičkog mišljenja - pravopisna pravila o pisanju velikog početnog slova u imenima voda,

gora i nebeskih tijela samostalno primjenjuje bez pogreške

- vrlo spretno i lako se izražava - vrlo spretno i samostalno oblikuje govorne poruke u svim komunikacijskim situacijama -

pokazuje vrlo visok stupanj znanja, informiranosti, kritičnosti, vrlo opsežan rječnik književnog jezika - ističe se u

dramatizaciji likova, veoma izražajno čita književni tekst

Vrlo dobar 4

- programska jedinica usvojena gotovo potpuno, primjenjuje ga uglavnom točno - razumije vrste riječi i pronalazi ih u

rečenicama - razvijene sposobnost analize i sinteze jezičnih pojava - pravopisna pravila točno primjenjuje

- spretno i lako se izražava - spretno oblikuje govorne poruke u svim komunikacijskim situacijama - pokazuje visok

stupanj znanja, informiranosti, kritičnosti - opsežan rječnik književnog jezika

Dobar 3

- programska jedinica usvojena većim djelom - razumije vrst riječi, ali ih teže pronalazi u tekstu - znanje primjenjuje

prikladno s povremenim greškama u usmenom i pismenom izražavanju - povremeno griješi u pisanju velikog početnog

slova u imenima voda, gora i nebeskih tijela

- lako se izražava - uglavnom oblikuje govorne poruke u komunikacijskim situacijama - pokazuje prosječan stupanj

znanja, informiranosti i kritičnosti - potrebno i dalje raditi na bogaćenju rječnika

51

Dovoljan 2

- programska jedinica je usvojena djelomično - nedovoljno razvijen interes za jezik - razvijena sposobnost jezikoslovno-

gramatičkog mišljenja na početnoj razini - teško i uz pomoć učitelja prepoznaje vrste riječi - teško primjenjuje naučena

pravopisna pravila o pisanju velikog početnog slova

- izražava se uz pomoć učitelja - uz pomoć oblikuje govorne poruke - pokazuje djelomičnu usvojenost znanja, rječnik

oskudan

Nedovoljan 1

- programska jedinica nije usvojena i učenik ne prepoznaje pojavu - gradivo ne primjenjuje u pismenom i usmenom

izražavanju - nema razvijeno gramatičko mišljenje - ne razlikuje vrste riječi u rečenicama - nije usvojio pravopisna pravila

o pisanju velikog početnog slova

KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

Odličan 5

- književno znanje, odnos prema književnom djelu i književne sposobnosti na najvišoj razini - ističe se u interpretaciji

književnog djela - samostalno i točno izdvaja temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje - samostalno pronalazi rimu u

pjesmi, bez pogreške imenuje vrstu djela, basnu, bajku, dječji roman

- piše vrlo lijepo - vrlo uspješno primjenjuje pravopisne norme - pismeni izričaj vrlo maštovit i slikovit, pokazuje vrlo

visoku ovladanost književno jezičnim normama - u potpunosti je ovladao pisanjem kraćih sastavaka

Vrlo dobar 4

- književno znanje, odnos prema književnom djelu i književne sposobnosti na očekivanoj razini - razumije pročitano,

razvijeno književno znanje, odnos i interes prema književnosti - razlikuje vrste književnog djela basnu, bajku, dječji

roman - sudjeluje u interpretaciji književnog djela

- piše lijepo - uspješno primjenjuje pravopisne norme - pismeni izričaj maštovit i slikovit, pokazuje visoku ovladanost

književno jezičnim normama

Dobar 3

- književno znanje, odnos prema književnosti na prosječnoj razini - književne se sposobnosti dobro razvijaju - uz poticaj

učitelja sudjeluje u interpretaciji književnog djela, određuje temu, osobine likova, vrijeme i mjesto radnje

piše uglavnom pravilno - uglavnom je uspješan u primjeni pravopisnih normi - pismeni izričaj manje maštovit i slikovit,

pokazuje uglavnom ovladanost književno jezičnim normama

Dovoljan 2

- znanje i odnos prema književnosti je na početnoj razini - književne sposobnosti djelomično razvijene - nesiguran je u

interpretaciji knjiž. djela, teško razlikuje vrste knjiž. djela - nesiguran je u razumijevanju pročitanog teksta

52

- piše djelomično pravilno - pravopisne norme djelomično primjenjuje - pismeni izričaj djelomično slikovit i maštovit,

djelomično ovladao književno jezičnim normama

Nedovoljan 1

- znanje i odnos prema književnosti nedovoljno razvijene - ne sudjeluje u interpretaciji književnog djela - ne prepoznaje

književno djelo - ne razumije pročitano

- piše nepravilno i nečitko - pravopisne norme nije usvojio, pismeni izričaj ne pokazuje maštovitost i slikovitost - upućuje

na neovladanost književno jezičnim normama - ne može pisati kraće sastavke niti pravilno oblikovati rečenice

KRITERIJ OCJENJIVANJA PISMENIH RADOVA:

- 50 % - nedovoljan 1

51 – 63 % - dovoljan 2

64 – 80 % - dobar 3

81 – 90 % - vrlo dobar 4

91 – 100 % - odličan 5

KULTURA I MEDIJI

Odličan 5

- posebno izražena aktivnost na satima interpretacije filmskog djela - izrazit interes i sposobnost za praćenje dostignuća

u medijskoj kulturi - samostalno i bez pogreške uočava razlike i sličnosti između igranog i dječjeg filma, te radijske

emisije

- ističe se vrlo visokim čitateljskim interesom - dnevnik čitanja vrlo opsežan i uredno vođen - vrlo uspješno i samostalno

uočava i obrazlaže povezanost događaja s mjestom, vremenom i likovima

Vrlo dobar 4

- izražena aktivnost na satima interpretacije filmskog djela - odnos i znanje o medijskoj kulturi na očekivanoj razini -

uočava razlike i sličnosti između igranog i dječjeg filma, te radijske emisije

- visoki čitateljski interes - dnevnik čitanja opsežan i uredan - samostalno i opsežno uočava i obrazlaže povezanost

događaja s mjestom, vremenom i likovima

Dobar 3

- povremena aktivnost na satima interpretacije filmskog djela - odnos i znanje o medijskoj kulturi na prosječnoj razini -

uz pomoć učitelja uočava razlike i sličnosti između igranog i dječjeg filma, te radijske emisije

- čitateljski interes uglavnom postoji - dnevnik čitanja vodi - uz pomoć uspješno uočava i obrazlaže povezanost događaja

s mjestom, vremenom i likovima

53

Dovoljan 2

- potrebno poticati aktivnost na satima interpretacije filmskog djela - odnos i znanje o medijskoj kulturi na početnoj

razini - teško uočava razlike i sličnosti između vrsta filma

- čitateljski interes djelomično razvijen - dnevnik čitanja djelomično vodi - uz pomoć djelomično uočava i obrazlaže

povezanost događaja s mjestom, vremenom i likovima

Nedovoljan 1

- ne sudjeluje na satima interpretacije filmskog djela - sposobnosti za komunikaciju s elementima medijske kulture nisu

razvijene

- ne vodi dnevnik čitanja - čitateljski interes nerazvijen - ni uz pomoć ne uočava i ne obrazlaže povezanost događaja s

mjestom, vremenom i likovima

Dobar 3

- polako i uz pomoć učitelja djelomično rješava zadatke pisanog zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja - rješava

jednostavnije zadatke, ali ne može samostalno postaviti problem - djelomično razumije i primjenjuje geometrijske

sadržaje

Dovoljan 2

- sporo i uz učiteljevu pomoć ipak uspijeva točno napisati i pročitati broj, napisati brojevnu riječ zadanog broja, rastaviti

broj na stotice, desetice i jedinice, uspoređivati brojeve do 1000 - sporo i uz pomoć učitelja zna pisano zbrajati,

oduzimati, množiti i dijeliti brojeve do 1000 - neuredno crta pravce i polupravce, kružnicu - zna nabrojati jedinice za

mjerenje mase i tekućine

Nedovoljan 1

54

MATEMATIKA

USVOJENOST ZNANJA I VJEŠTINA

Odličan 5

- brzo, samostalno i točno rješava najsloženije zadatke pisanog zbrajanja i oduzimanja do 1000 - brzo, točno, temeljito i s

razumijevanjem rješava i najsloženije zadatke pisanog množenja i dijeljenja do 1000

- brzo, samostalno i točno rješava najsloženije zadatke pisanog zbrajanja i oduzimanja do 1000 - brzo, točno, temeljito i s

razumijevanjem rješava i najsloženije zadatke pisanog množenja i dijeljenja do 1000 - zna postaviti matematički izraz,

britko i dosjetljivo rješava tekstualne zadatke - samostalno rješava i logički zahtjevnije zadatke koji se odnose na

geometrijske sadržaje, izrazito uredno i precizno crta pravce i polupravce, kružnicu - samostalno i točno pretvara mjerne

jedinice za mjerenje mase i tekućine

Vrlo dobar 4

- umjereno brzo, samostalno i točno rješava složenije zadatke pisanog zbrajanja i oduzimanja do 1000 - umjereno brzo,

točno, temeljito i s razumijevanjem rješava i složenije zadatke pisanog množenja i dijeljenja do 1000

- umjereno brzo, samostalno i točno rješava složenije zadatke pisanog zbrajanja i oduzimanja do 1000 - umjereno brzo,

točno, temeljito i s razumijevanjem rješava i složenije zadatke pisanog množenja i dijeljenja do 1000 - samostalno

primjenjuje svojstva zbrajanja i oduzimanja, te množenja i dijeljenja - zna logički postaviti problem matematičkim

izrazom - razumije i primjenjuje gradivo iz geometrije - umjereno brzo i precizno zna nacrtati navedeno - samostalno

pretvara mjerne jedinice za mjerenje mase i tekućine

Dobar 3

- polako i uz pomoć učitelja djelomično rješava zadatke pisanog zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja - rješava

jednostavnije zadatke, ali ne može samostalno postaviti problem - djelomično razumije i primjenjuje geometrijske

sadržaje

Dovoljan 2

- sporo i uz učiteljevu pomoć ipak uspijeva točno napisati i pročitati broj, napisati brojevnu riječ zadanog broja, rastaviti

broj na stotice, desetice i jedinice, uspoređivati brojeve do 1000

Nedovoljan 1

- ni uz pomoć učitelja ne može riješiti zadatke pisanog zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja do 1000 –

PISANO

Broj bodova u postocima Ocjena 0-50% Nedovoljan 1 51-63% Dovoljan 2 64-80% Dobar 3 81-90% Vrlo dobar 4 91-100%

Odličan 5 Kod temeljnog gradiva može se proširiti kriterij.

55

MATEMATIČKA KOMUNIKACIJA

Odličan 5

- zna postaviti matematički izraz, britko i dosjetljivo rješava tekstualne zadatke, odlično upotrebljava matematičke

pojmove

Vrlo dobar 4

- samostalno postavlja matematički izraz te rješava tekstualne zadatke, razumije matematičke pojmove

Dobar 3

- rješava samo jednostavne zadatke , matematičke pojmove razumije uz dodatno objašnjenje

RJEŠAVANJE PROBLEMA

Odličan 5

- samostalno rješava i logički zahtjevnije zadatke koji se odnose na geometrijske sadržaje, izrazito uredno i precizno crta

pravce i polupravce, kružnicu - samostalno i točno pretvara mjerne jedinice za mjerenje mase i tekućine

Vrlo dobar 4

- samostalno primjenjuje svojstva zbrajanja i oduzimanja, te množenja i dijeljenja - zna logički postaviti problem

matematičkim izrazom - razumije i primjenjuje gradivo iz geometrije - umjereno brzo i precizno zna nacrtati navedeno -

samostalno pretvara mjerne jedinice za mjerenje mase i tekućine

Dobar 3

- rješava jednostavnije zadatke, ali ne može samostalno postaviti problem - djelomično razumije i primjenjuje

geometrijske sadržaje

Dovoljan 2

- Zadaci nisu dovršeni, a rješenja su djelomično pogrešna - Griješi i u jednostavnijim zadacima

Nedovoljan

ne razumije tekstualne zadatke, ne može ih riješiti ni uz učiteljevu pomoć, ne razumije brojevni niz, N

ne zna rastaviti broj na stotice, desetice i jedinice - ne razumije geometrijske - sadržaje, ne zna crtati geometrijskim

priborom

56

PRIRODA I DRUŠTVO

USVOJENOST ZNANJA

Odličan 5

- izvrstan u snalaženju u prostoru i vremenu - kartografska pismenost na visokoj razini - samostalno uočava spoznaje u

prirodi i vrlo zainteresiran/a za istraživanje prirode - usvojena znanja u potpunosti povezuje s neposrednim

promatranjem šireg zavičaja - uočava bitno u osnovno zemljopisnim obilježjima zavičajne regije, klimatskim uvjetima i

životnim zajednicama, vodama u zavičaju i njihovom značenju - programske jedinice o prometu u potpunosti usvojene,

razlikuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima te pokazati cestu ili prugu na zemljovidu - u

potpunosti razumije opasnost i uvjete prijenosa zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju), ispravno primjenjuje znanje o

zdravlju

Vrlo dobar 4

- vrlo uspješan/a u snalaženju u prostoru i vremenu - kartografska pismenost na očekivanoj razini - uglavnom

samostalno uočava spoznaje u prirodi i zainteresiran/a za istraživanje prirode - usvojena znanja gotovo u potponosti

povezuje s neposrednim promatranjem šireg zavičaja - uočava bitno u osnovno zemljopisnim obilježjima zavičajne

regije, klimatskim uvjetima i životnim zajednicama, vodama u zavičaju i njihovom značenju - programske jedinice o

prometu gotovo u potpunosti usvojene, razlikuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima te pokazati

cestu ili prugu na zemljovidu - gotovo u potpunosti razumije opasnost i uvjete prijenosa zaraznih bolesti (dodirom,

slinom, krvlju), uglavnom ispravno primjenjuje znanje o zdravlju

Dobar 3

- uspješan u snalaženju u prostoru i vremenu - kartografska pismenost na prosječnoj razini - nesamostalno uočava

spoznaje u prirodi i ne pokazuje poseban interes za istraživanje prirode - usvojena znanja povezuje s neposrednim

promatranjem šireg zavičaja - uglavnom uočava bitno u osnovno zemljopisnim obilježjima zavičajne regije, klimatskim

uvjetima i životnim zajednicama, vodama u zavičaju i njihovom značenju - programske jedinice o prometu usvojene,

razlikuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima te pokazati cestu ili prugu na zemljovidu - razumije

opasnost i uvjete prijenosa zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju), prikladno s pogreškama primjenjuje znanje o

zdravlju

Dovoljan 2

- djelomično uspješan u snalaženju u prostoru i vremenu - kartografska pismenost na početnoj razini - nesamostalno i uz

pomoć učitelja uočava spoznaje u prirodi i ne pokazuje veći interes za istraživanje prirode - usvojena znanja djelomično

povezuje s neposrednim promatranjem šireg zavičaja - uočava bitno uz pomoć učitelja - programske jedinice o prometu

djelomično usvojene, nepotpuno razlikuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima te pokazati cestu ili

prugu na zemljovidu - djelomično razumije opasnost i uvjete prijenosa zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju),

površno primjenjuje znanje o zdravlju

Nedovoljan1

- neuspješan u snalaženju u prostoru i vremenu - kartografsku pismenost ne primjenjuje - i uz pomoć učitelja ne uspijeva

uočiti spoznaje u prirodi i ne pokazuje interes za istraživanje prirode - usvojena znanja ne povezuje s neposrednim

promatranjem šireg zavičaja - ne uočava bitno ni uz pomoć učitelja - programske jedinice o prometu nisu usvojene, ne

razlikuje vrste prometnica koje povezuju zavičaj s drugim mjestima te ne uspijeva pokazati cestu ili prugu na zemljovidu -

ne razumije opasnost i uvjete prijenosa zaraznih bolesti (dodirom, slinom, krvlju), ne primjenjuje znanje o zdravlju

57

PISMENO

Broj bodova u % 0-50 51-63 64-80 81-90 91-100 Ocjena 1 2 3 4 5

ISTRAŽIVAČKE VJEŠTINE

Odličan 5

- u potpunosti razumije interpretirane činjenice - usvojena znanja povezuje s neposrednim promatranjem - zna opisati

odnose među pojavama i interpretirati prirodne zakonitosti - sposoban je primijeniti znanje o prirodnim i društvenim

pojavama u svakodnevnom životu - problemske zadatke rješava samostalno

- vrlo uspješno, brzo i točno uočava pojave, procese u uzročno-posljedičnim vezama - samostalno izvodi zaključke -

stečeno znanje logički povezuje, usustavljuje i primjenjuje u praksi - izvrsno, preciznoj uredno izvodi sve praktične

radove

Vrlo dobar 4

- s manjim propustima izlaže činjenice - usvojena znanja povezuje s neposrednim promatranjem i iskustvom -

interpretirane prirodne zakonitosti i odnose među pojavama u prirodi i društvu - stečeno znanje primjenjuje u

svakodnevnom životu - snalazi se u novim situacijama - problemske zadatke rješava s manjim manjkavostima

pojave i procese razumije i točno obrazlaže - uočava odnose te donosi zaključke na temelju naučenih činjenica - vrlo

uspješno, precizno i uredno izvodi praktične radove

Dobar 3

- interpretira činjenice i prirodne zakonitosti - opisuje procese u prirodi i društvu - znanje o prirodnim pojavama i bićima

primjenjuje u svakodnevnom životu - problemske zadatke rješava uz pomoć učitelja

- uočava pojave, procese i odnose uz pomoć učitelja - ponekad nesiguran pri donošenju zaključaka - uspješno izvodi

praktične radove

Dovoljan 2

- uz pomoć učitelja interpretira činjenice i prirodne zakonitosti - znanje o pojavama u prirodi i društvu primjenjuje u

svakodnevnom životu - uz pomoć učitelja rješava problemske zadatke

- djelomično uočava pojave i procese - ne razlikuje odnose među pojavama - dokazivanje je površno s pogreškama - teže

se izražava i logično povezuje gradivo - zadovoljava u izvođenju praktičnih radova uz pomoć učitelja

Nedovoljan 1

- ni uz pomoć učitelja ne interpretira činjenice te prirodne i društvene pojave - ne opisuje procese - znanje o pojavama u

prirodi nedovoljno da bi ga primjenjivao u svakodnevnom životu

- ne razumije i ne uočava pojave i procese - dokazivanje nelogično i bez razumijevanja - ne može primijeniti stečeno

znanje u praksi - ni uz pomoć ne zadovoljava u izvođenju praktičnih radova

58

GLAZBENA KULTURA

SLUŠANJE I POZNAVANJE GLAZBE

Odličan 5

- vrlo rado pjeva, korektno i intonacijski i melodijski čisto

Vrlo dobar 4

- pjeva korektno i čisto s manjim zastajkivanjem na početku glazbene rečenice

Dobar 3

- pjeva kolebljivo i to samo uz druge učenike, ali zna tekstove pjesama

IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

Odličan 5

- sigurno i točno kuca ritam i takt obrađenih pjesama

- izvrstan u uočavanju izvođača, ugođaja, tempa, dinamike i dijelova skladbe

Vrlo dobar 4 -

- vrlo uspješan u uočavanju izvođača, ugođaja, tempa, dinamike i dijelova skladbe

Dobar 3

- kuca ritam i takt kolebljivo, ali uz druge učenike

Dobar 3

- uspješan u uočavanju izvođača, ugođaja, tempa, dinamike i dijelova skladbe

- uspješan u uočavanju izvođača, ugođaja, tempa, dinamike i dijelova skladbe

LIKOVNA KULTURA

STVARALAŠTVO

Odličan 5

- izvrstan u imenovanju crta, njihovih odnosa i kombiniranja s plohom i točkom - izvrsno imenuje kromatske i

akromatske boje, tople i hladne - radovi bogati detaljima - izvrstan u uočavanju proporcija oblika i prostora, simetrije i

asimetrije te ploha u prostoru

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju, koristi: princip kreativne igre

59

- likovni jezik (prepoznaje, imenuje i uspoređuje osnovne pojmove vezane za likovni zadatak te ih uočava i povezuje na svojim djelima ili djelima vršnjaka ili umjetničkim reprodukcijama)

- učenik prožima različite umjetničke forme na osebujan i zanimljiv način, naglašavajući osobni doživljaj i vlastitu kreativnost (spoj plesa/glazbe/priče ili predstave s likovnom i vizualnom umjetnošću)

- otvoreno izražava doživljaj temeljen na vlastitim osjećajima, iskustvu i povezuje s vanjskim informacijama

- samoinicijativno upoznaje, imenuje i povezuje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu, obrazlaže ih i prepoznaje na svom radu ili na primjerima

Vrlo dobar 4

- vrlo uspješan u imenovanju vrsta crta, njihovih odnosa i kombiniranja s plohom i točkom - vrlo uspješno imenuje

kromatske ni akromatske boje, te tople i hladne boje - radovi bogati detaljima - vrlo uspješan u uočavanju proporcije

oblika i prostora, simetrije i asimatrije te ploha u prostoru

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju uglavnom koristi: - princip kreativne igre - likovni jezik (prepoznaje i povezuje osnovne pojmove vezane za likovni zadatak, uz poticaj ih

uspoređuje na svojim djelima i djelima vršnjaka/umjetničkim reprodukcijama) - učenik prožima različite umjetničke forme uz poticaj ili aktivnost u paru/skupini, s tim da naglasak

stavlja na jednu od umjetnosti (npr. slobodno se izražava i povezuje glazbu i priču s vizualnom i likovnom umjetnošću)

-uspješno izražava doživljaj temeljen na vlastitom iskustvu uz poneki poticaj -većinom upoznaje i povezuje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu

Dobar 3

- uspješan u imenovanju vrsta crta, njihovih odnosa i kombiniranja s plohom i točkom - uspješno imenuje kromatske i

akromatske boje, te tople i hladne - radovi uglavnom bogati detaljima - uspješan u uočavanju proporcije oblika i

prostora, simetrije i asimetrije te ploha u prostoru

Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju većinom koristi: - princip kreativne igre - likovni jezik (reproducira osnovne pojmove vezane za likovni zadatak, ali ih ne prepoznaje uvijek na

svojim djelima ili djelima vršnjaka ili umjetničkim reprodukcijama) - učenik prožima samo neke umjetničke forme (npr. Priča/predstava) prema osobnom interesu to jest

onome u čemu se osjeća slobodno izraziti - izražava doživljaj većinom temeljen na vlastitom iskustvu, teže povezuje misli i vanjske informacije - uglavnom upoznaje pojmove te forme izražavanja i oblikovanja vezane uz likovnu ili vizualnu umjetnost

i kulturu uz pomoć medija, digitalnih sadržaja, zorno i praktično

60

PRODUKTIVNOST

Odličan 5

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih

materijala, tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda.

Učenik prepoznaje poticaj i način na

koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

Vrlo dobar 4

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala i tehnika, prikaza teme ili motiva te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje poticaj i način na

koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

Dobar 3

Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili vizualne radove prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika te originalnosti i uloženog truda. Učenik prepoznaje način nakoji je izražen u likovnom ili vizualnom radu.

KRITIČKO MIŠLJENJE I KONTEKST

Odličan 5

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: prepoznaje i interpretira karakteristike prostora i uporabnih predmeta u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike oblika i njihovu namjenu: karakteristike prostora: otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki) prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu

poruku (reklama, plakat, zaštitni znak, prometni znak, piktogram)

vrlo dobar 4

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: prepoznaje i interpretira karakteristike prostora i uporabnih predmeta u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike oblika i njihovu namjenu: karakteristike prostora: otvoreni/zatvoreni i unutrašnji/vanjski, mali/veliki) prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu

poruku (reklama, znak, plakat)

61

dobar 3

Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i vizualno izražavanje učenik: - prepoznaje karakteristike uporabnih prostora u neposrednoj okolini (otvoreni/zatvoreni i

unutrašnji/vanjski, mali/veliki) - prepoznaje jednostavne vizualne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje jednostavnu vizualnu

poruku (znak)

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

MOTORIČKA ZNANJA

Odličan 5

HODANJA I TRČANJA – učenik izvodi zadano motoričko gibanje bez poteškoća

SKAKANJA- tijelo je pravilno postavljeno, koordinirani pokreti, učenik skače sa zaletom, pogled mu je usmjeren ispred,

pravilnog odraza, na skoka, preskoka i sa skoka koji je mek i elegantan.

BACANJA-učenik pravilnom tehnikom prihvaća i izbacuje loptu, prilikom kretanja, vođenja lopte, loptu pravilno vodi uz

tijelo, rukom meko udara o loptu i potiskuje je prema podlozi, pogled je usmjeren prema naprijed.

KOLUTANJA-učenik prilazi strunjači, spušta se u kolut naprijed, potiskuje bradu na prsa i odrazom nogu pravocrtno

prebacuje svoje tijelo preko potiljka u kolut naprijed,te se odrazi u stav i priruči, kretnje su skladne i koordinirane,

kretanje na strunjači je pravocrtno.

RITAMSKE STRUKTURE-učenik pleše u svim segmentima pravilno, opušteno i sa lakoćom te u skladu s ritmom glazbe.

PENJANJE I PUZANJE-učenik se samostalno kreće po zadanom prostoru, koordiniranih pokreta ruku i nogu, te

koordinirano u prostoru i sa zadanim elementima kretanja.

VUČENJA I POTISKIVANJA-učenik ima skladno držanje tijela, čvrsto stoji na podlozi, očituje se koordiniranost pokreta,

prilikom potiskivanja suvježbača, tijelo drži čvrsto, noge opire o tlo, a rukama potiskuje, te održava bez problema

ravnotežu.

Vrlo dobar 4

HODANJA I TRČANJA-učenik tehniku izvodi s manjim greškama i poteškoćama kojima nije bitno narušena struktura

kretanja, mijenja smjer i ritam kretanja na zadani znak.

SKAKANJA-tehniku skakanja izvodi sa manjima poteškoćama koje ne narušavaju skladnost, pogled je usmjeren naprijed

prilikom zaleta, pravilnog na skoka, sa skoka, preskoka i doskoka uz manje poteškoće u tehničkim izvedbama pojedinih

elemenata.

BACANJA-tehnika hvatanja i bacanja lopte je usvojena i pravilna, kretanje je pravilno, loptu vodi uz tijelo, pogleda

usmjerenog naprijed uz manje i neznatne poteškoće, u mogućnosti je cilj pogoditi kako u kretanju tako i u mirovanju uz

manje pogreške, kretnje tijela su skladne.

KOLUTANJE-tehniku koluta naprijed učenik izvodi uz neznatnije manje poteškoće,tijelo je skladno, kretanje pravocrtno.

RITAMSKE STRUKTURE-učenik pleše pravilno opušteno i sa lakoćom, uz manje pogreške, ali pri tom ne prati u

potpunosti ritam glazbe (malo kasni ili brza).

62

PENJANJA I PUZANJA-učenik se samostalno kreće uz manje pogreške i poteškoće po zadanom prostoru, koordiniranih

pokreta ruku i nogu, te koordinirano u prostoru i sa zadanim elementima kretanja.

VUČENJA I POTISKIVANJA-učenik ima skladno držanje tijela, kretanje izvodi uz manje poteškoće, čvrsto stoji na podlozi,

očituje se koordiniranost pokreta, prilikom potiskivanja suvježbača tijelo drži čvrsto, noge opire o tlo, a rukama

potiskuje, te održava bez problema ravnotežu

Dobar 3

HODANJA I TRČANJA-učenik tehniku izvodi sa većim greškama i sa poteškoćama,struktura tijela je samo osnovna,

kretanje je kruto i tvrdo, očituje se nekoordiniranost kretanja kada se mora promijeniti smjer i ritam kretanja.

SKAKANJA-tehniku skakanja izvodi sa znatnim poteškoćama u kretanju, prilikom zaleta pogled je spušten prema tlu,

događa se prijestup, na skok, sa skok i doskok su često grubi.

BACANJA-loptu prihvaća i izbacuje uz znatnije poteškoće u primjeni tehnike, loptu u kretanju vodi neskladno u odnosu

na tijelo, lopta odlazi izvan crte kretanja s grubim udarcima i tapkanjem, u nemogućnosti je pogoditi cilj.

KOLUTANJA-učenik ne izvodi kolut naprijed samostalno, potrebna mu je asistencija, kretanje po strunjači nije

pravocrtno.

RITMIČKE STRUKTURE-učenik premalo prenosi težinu na iskoračnu nogu, podiže previše nogu od tla, ne pleše u ritmu

glazbe.

PENJANJE I PUZANJE-učenik se kreće po zadanom prostoru uz pomoć,pokreti su nekoordinirani, često skreće izvan

zadanog prostora kretanja poligona.

VUČENJA I POTISKIVANJA-meko stoji na podlozi, nema čvrstog upiranja o tlo, ruke su labave, ne održava ravnotežu.

MOTORIČKA POSTIGNUĆA

Odličan 5

- naučene tehnike učenik ponavljanjem usavršava i vježba te stalno korigira kako bi ih doveo do savršenstva

Vrlo dobar 4

-naučene tehnike učenik izvodi uz manje poteškoće i greške, koje uvijek ne korigira

Dobar 3

-naučene tehnike učenik izvodi površno i uz greške

AKTIVNOST UČENIKA I ODGOJNI UČINCI

Odličan 5

-učenik usvaja bez poteškoća osnovne elemente momčadskih i elementarnih igara, poštuje pravila igre, socijalizira se,

dio je tima ,vrlo zainteresiran za rad te aktivan u svim zadanim aktivnostima

-učenik pažljivo sluša upute za rad, razvija odvažnost, spretnost i upornost u radu te razvija svijest da što više vremena

provodi u prirodi

63

Vrlo dobar 4

-učenik uz manje poteškoće usvaja osnovna pravila momčadskih i elementarnih igara, dio je ekipe, socijalizira se, poštuje

pravila igre , aktivan na satu

-učenik ponekad ne sluša upute za rad što onda ne dovodi do željenog očekivanja, razvija svijest da što više vremena

provodi u prirodi

Dobar 3

-učenik sa poteškoćama usvaja osnovna pravila momčadskih i elementarnih igara, socijalizira se, dio je tima,ali često ne

poštuje pravila igre, te lako odustaje od zadanog zadatka

-učenik često ne sluša upute za rad što onda dovodi do površnosti i nezainteresiranosti, razvija svijest da što više

vremena provodi u prirodi

-

64

ELEMENTI OCJENJIVANJA TE NAČINI I POSTUPCI VREDNOVANJA Razred: ČETVRTI RAZREDNICA : LJILJANA PERNAR Nastavni predmet: HRVATSKI JEZIK

ODLIČAN VRLO DOBAR DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

Književnost i stvaralaštvo

Znanje i sposobnosti iz književnosti na najvišoj razini. Ističe se u interpretaciji književnog djela i aktivno sudjeluje u raščlambi i sintezi teksta. Samostalno i točno izdvaja temu u tekstu, likove, mjesto i vrijeme radnje. Izvrstan u karakterizaciji likova. Samostalno pronalazi rimu u pjesmi, bez pogreške imenuje vrstu djela, basnu, bajku, dječji roman. Nakon čitanja/slušanja teksta točno odgovara na pitanja, ispravlja netočne tvrdnje te razumije jezičnu poruku. Čitateljski interes vrlo razvijen. U brzini i razumijevanju pročitanog teksta iznad prosjeka.

Znanje i sposobnosti iz književnosti na očekivanoj razini kao i interes. Sudjeluje u interpretaciji književnog djela. Razumije pročitano, razvijeno književno znanje, odnos i interes prema književnosti. Nakon čitanja/slušanja uglavnom odgovara na postavljena pitanja i razumije jezičnu poruku. Interes za čitanje razvijen. Brzina i razumijevanje pročitanog na očekivanoj razini.

Književno znanje, odnos prema književnosti i interes na prosječnoj razini. Uz pomoć učitelja primjenjuje stečena znanja iz književnog i teorijskog nazivlja. Sudjeluje uz poticaj učitelja. Čita primjerenom brzinom uz manje greške. Brzina i razumijevanje pročitanog na prosječnoj razini.

Znanje i odnos prema književnosti na početnoj razini. Književne sposobnosti djelomično razvijene kao i interes. Čita polako i s pogreškama. Nakon čitanja sporije i uz pomoć učitelja točno odgovara na pitanja. Uglavnom koristi kratke odgovore. Brzina i razumijevanje pročitanog ispod prosjeka.

Znanje i odnos prema književnosti nedovoljno razvijeni. Ne sudjeluje u interpretaciji književnog djela. Ne prepoznaje književno djelo. Ne razumije pročitano. Čita sporo i s velikim i čestim pogreškama. Interes za čitanje ne javlja se ni na poticaj učitelja.

65

Hrvatski jezik i komunikacije

Programski sadržaj usvojen u cijelosti na najvišoj razini. Naučeno gradivo primjenjuje točno u pisanom i usmenom izražavanju. Rješava probleme na nov način primjenom naučenog. Ima razvijene sposobnosti gramatičkog mišljenja. Sintetizira bitno.

Programski sadržaji usvojeni gotovo potpuno, primjenjuje ih uglavnom točno. Uz malu pomoć uočava i povezuje sadržaje. Razvijene sposobnosti analize i sinteze jezičnih pojava. Pravopisna pravila točno primjenjuje.

Većim dijelom usvaja jezične sadržaje, a primjenjuje ih s manjim pogreškama u usmenom i pismenom izrazu. Sposobnosti jezikoslovnog mišljenja razvijene su na prosječnoj razini. Na poticaj učitelja sudjeluje u otkrivanju jezičnih pojava.

Uz stalnu pomoć učitelja djelomično usvaja jezične sadržaje koje kroz dopunski rad treba ponavljati. Poznavanje jezičnih pojava je na razini imenovanja i djelomičnog prepoznavanja i reproduciranja. Teže primjenjuje naučena pravopisna pravila.

Jezični sadržaji nisu usvojeni. Niti uz pomoć učitelja učenik ne prepoznaje jezičnu pojavu. Nema razvijeno gramatičko mišljenje i nije usvojio pravopisna pravila.

Kultura i mediji

Pokazuje izuzetan interes za čitanje književnih djela. Redovito i točno prema zadanim odrednicama piše lektiru. Zna prosuditi i kritički se osvrnuti na pročitano djelo. Ističe se u karakterizaciji likova i uočavanju veze između mjesta, vremena i događaja.

Redovito čita zadana književna djela. Bilješke vodi stilski i sadržajno točno s manjim jezičnim greškama. Samostalno otkriva poruke i višeslojnost umjetničkog djela. Na satu je aktivan.

Redovito čita književna djela. Bilješke nepotpune sadržajno i stilski. Griješi u primjeni pravopisnih pravila. Uz pomoć učitelja interpretira pročitano djelo. Književno umjetničke pojmove primjenjuje na prosječnoj razini. Uz pomoć uspješno uočava i obrazlaže povezanost događaja s mjestom,vremenom i likovima.

Ne čita redovito književna djela. Bilješke površne, stilski i sadržajno nedorečene. Tijek događaja uz pomoć učitelja djelomično uočava. Teže obrazlaže vezu događaja s mjestom, vremenom i likovima.

Ne čita književna djela. Tijek događaja ni uz pomoć učitelja ne uočava i ne obrazlaže povezanost događaja s mjestom, vremenom i likovima.

Pismeno 91%-100% 81%-90% 64%-80% 51%-63% 0%-50%

66

Nastavni predmet : MATEMATIKA

Odličan Vrlo dobar Dobar Dovoljan Nedovoljan

Usvojenost

znanja i

vještina

Potpuno

usvojio

predviđene

nastavne

sadržaje.

Znanje

primjenjuje

točno, umjereno

brzo i samostalno

bez učiteljeve

pomoći.

Poznaje

osnovne

nastavne

sadržaje

Uz povećan

trud svladao

osnovne

nastavne

sadržaje.

Izrazito teško

usvaja gradivo, te

nije u stanju

riješiti zadatke

niti uz pomoć

učitelja.

Matematička

komunikacija

Samostalno

izvodi pravila i

zaključke.

Poznaje

matematičke

pojmove.

Matematičke

zakonitosti

poznaje, ali ih

djelomično

obrazlaže i

primjenjuje.

Obrazlaže

nesigurno uz

pomoć

učitelja.

Obrazlaže

nesigurno i bez

razumijevanja.

Rješavanje

problema

Rješava i

zadatke

složenije od

predviđenih

programom. U

radu je redovit

i uporan.

Pri rješavanju

tekstualnih

zadataka traži

pomoć ako su

složeniji.

Ponekad griješi

zbog

brzopletosti.

Tekstualne

zadatke ne

razumije i traži

pomoć pri

rješavanju

Tekstualne

zadatke

rješava samo

uz pomoć i

poticaj.

Ne poznaje

matematičke

sadržaje i ne

pokazuje interes

niti uz poticaj

učitelja.

Pismeno 91%-100% 81%-90% 64%-80% 51%-63% 0%-50%

Nastavni predmet: PRIRODA I DRUŠTVO

ODLIČAN VRLO

DOBAR

DOBAR DOVOLJAN NEDOVOLJAN

USVOJENOST

ZNANJA

Učenik je vrlo

uspješno

usvojio sve

pojmove

predviđene

nastavnim

planom i

programom.

Samostalno

povezuje i

primjenjuje

stečena

znanja.

Kreativno

pristupa

rješavanju

problemskih

pitanja

Učenik je

usvojio

pojmove bez

većeg napora.

Razumije

gradivo i uz

manju pomoć

rješava

problemska

pitanja.

Učenik je

usvojio

pojmove na

prosječnoj

razini.

Uzročno-

posljedične

odnose u

sadržajima

obrazlaže uz

manju

učiteljevu

pomoć.

Učenik je

usvojio

pojmove na

prosječnoj

razini.

Uzročno-

posljedične

odnose u

sadržajima

obrazlaže uz

manju

učiteljevu

pomoć.

Učenik je usvojio

pojmove na

prosječnoj razini.

Uzročno-

posljedične odnose

u sadržajima

obrazlaže uz manju

učiteljevu pomoć.

ISTRAŽIVAČKE

VJEŠTINE

Samostalan u

izradi

praktičnih

Samostalan u

izradi

praktičnih

Samostalan u

izradi

praktičnih

Samostalan u

izradi

praktičnih

Samostalan u izradi

praktičnih radova.

Ističe se

67

radova. Ističe

se

kreativnošću,

urednošću i

originalnošću.

Svojim radom

često

doprinosi

uspjehu

skupine. Vrlo

korektno i

originalno

prosuđuje i

vrednuje svoj i

tuđi rad.

Svojevoljno

proširuje svoje

znanje

dodatnim

izvorima

znanja,

komentira ih i

želi

prezentirati

drugima.

radova. Ističe

se

kreativnošću,

urednošću i

originalnošću.

Svojim radom

često

doprinosi

uspjehu

skupine. Vrlo

korektno i

originalno

prosuđuje i

vrednuje svoj

i tuđi rad.

Svojevoljno

proširuje

svoje znanje

dodatnim

izvorima

znanja,

komentira ih i

želi

prezentirati

drugima.

radova. Ističe

se

kreativnošću,

urednošću i

originalnošću.

Svojim radom

često

doprinosi

uspjehu

skupine. Vrlo

korektno i

originalno

prosuđuje i

vrednuje svoj

i tuđi rad.

Svojevoljno

proširuje

svoje znanje

dodatnim

izvorima

znanja,

komentira ih i

želi

prezentirati

drugima.

radova. Ističe

se

kreativnošću,

urednošću i

originalnošću.

Svojim radom

često doprinosi

uspjehu

skupine. Vrlo

korektno i

originalno

prosuđuje i

vrednuje svoj i

tuđi rad.

Svojevoljno

proširuje svoje

znanje

dodatnim

izvorima

znanja,

komentira ih i

želi prezentirati

drugima.

kreativnošću,

urednošću i

originalnošću.

Svojim radom

često doprinosi

uspjehu skupine.

Vrlo korektno i

originalno

prosuđuje i

vrednuje svoj i tuđi

rad. Svojevoljno

proširuje svoje

znanje dodatnim

izvorima znanja,

komentira ih i želi

prezentirati

drugima.

Pismeno 91%-100% 81%-90% 64%-80% 51%-63% 0%-50%

Nastavni predmet : LIKOVNA KULTURA

Odličan Vrlo dobar Dobar

Stvaralaštvo - izvrstan u imenovanju crta,

njihovih odnosa i kombiniranja s

plohom i točkom - izvrsno

imenuje kromatske i akromatske

boje, tople i hladne - radovi

bogati detaljima - izvrstan u

uočavanju proporcija oblika i

prostora, simetrije i asimetrije te

ploha u prostoru

Učenik, u stvaralačkom procesu

i izražavanju, koristi:


- likovni jezik

(prepoznaje, imenuje i

uspoređuje osnovne

pojmove vezane za

likovni zadatak te ih

uočava i povezuje na

svojim djelima ili

vrlo uspješan u imenovanju

vrsta crta, njihovih odnosa i

kombiniranja s plohom i

točkom - vrlo uspješno

imenuje kromatske ni

akromatske boje, te tople i

hladne boje - radovi bogati

detaljima - vrlo uspješan u

uočavanju proporcije oblika i

prostora, simetrije i asimatrije

te ploha u prostoru

Učenik, u stvaralačkom

procesu i izražavanju

uglavnom koristi:

- princip kreativne igre

- likovni jezik

(prepoznaje i

povezuje osnovne

pojmove vezane za

likovni zadatak, uz

- uspješan u

imenovanju vrsta crta,

njihovih odnosa i

kombiniranja s plohom

i točkom - uspješno

imenuje kromatske i

akromatske boje, te

tople i hladne - radovi

uglavnom bogati

detaljima - uspješan u

uočavanju proporcije

oblika i prostora,

simetrije i asimetrije te

ploha u prostoru

Učenik, u stvaralačkom

procesu i izražavanju

većinom koristi:

- princip

kreativne igre

68

djelima vršnjaka ili

umjetničkim

reprodukcijama)

- učenik prožima

različite umjetničke

forme na osebujan i

zanimljiv način,

naglašavajući osobni

doživljaj i vlastitu

kreativnost (spoj

plesa/glazbe/priče ili

predstave s likovnom i

vizualnom umjetnošću)

- otvoreno izražava

doživljaj temeljen na

vlastitim osjećajima,

iskustvu i povezuje s

vanjskim

informacijama

- samoinicijativno

upoznaje, imenuje i

povezuje pojmove te

forme izražavanja i

oblikovanja vezane uz

likovnu ili vizualnu

umjetnost i kulturu,

obrazlaže ih i

prepoznaje na svom

radu ili na primjerima

poticaj ih uspoređuje

na svojim djelima i

djelima

vršnjaka/umjetnički

m reprodukcijama)

- učenik prožima

različite umjetničke

forme uz poticaj ili

aktivnost u

paru/skupini, s tim

da naglasak stavlja

na jednu od

umjetnosti (npr.

slobodno se izražava

i povezuje glazbu i

priču s vizualnom i

likovnom

umjetnošću)

-uspješno izražava doživljaj

temeljen na vlastitom

iskustvu uz poneki poticaj

-većinom upoznaje i povezuje

pojmove te forme izražavanja

i oblikovanja vezane uz

likovnu ili vizualnu umjetnost

i kulturu

- likovni jezik

(reproducira osnovne

pojmove vezane za

likovni zadatak, ali ih

ne prepoznaje uvijek na

svojim djelima ili

djelima vršnjaka ili

umjetničkim

reprodukcijama)

- učenik

prožima samo neke

umjetničke forme (npr.

Priča/predstava) prema

osobnom interesu to

jest onome u čemu se

osjeća slobodno izraziti

- izražava

doživljaj većinom

temeljen na vlastitom

iskustvu, teže povezuje

misli i vanjske

informacije

- uglavnom

upoznaje pojmove te

forme izražavanja i

oblikovanja vezane uz

likovnu ili vizualnu

umjetnost i kulturu uz

pomoć medija,

digitalnih sadržaja,

zorno i praktično

Produktivnost Učenik opisuje i uspoređuje

likovne ili vizualne radove

prema kriterijima: osobnog

doživljaja, likovnog jezika,

likovnih materijala, tehnika i/ili

vizualnih medija, prikaza teme

ili motiva te originalnosti i

uloženog truda.

Učenik prepoznaje poticaj i

način na

koji je izražen u likovnom ili

vizualnom radu.

Učenik opisuje i uspoređuje

likovne ili vizualne radove

prema kriterijima: osobnog

doživljaja, likovnog jezika,

likovnih materijala i tehnika,

prikaza teme ili motiva te

originalnosti i uloženog truda.

Učenik prepoznaje poticaj i

način na

koji je izražen u likovnom ili

vizualnom radu.

Učenik opisuje i

uspoređuje likovne ili

vizualne radove prema

kriterijima: osobnog

doživljaja, likovnog

jezika te originalnosti i

uloženog truda.

Učenik prepoznaje

način nakoji je izražen

u likovnom ili

vizualnom radu.

Kritičko

mišljenje i

kontekst

Kroz kreativne igre u prostoru te

likovno i vizualno izražavanje

učenik:

prepoznaje i interpretira

Kroz kreativne igre u prostoru

te likovno i vizualno

izražavanje učenik:

prepoznaje i interpretira

Kroz kreativne igre u

prostoru te likovno i

vizualno izražavanje

učenik:

69

karakteristike prostora i

uporabnih predmeta u

neposrednoj okolini (odnose

veličina, karakteristike oblika i

njihovu namjenu: karakteristike

prostora: otvoreni/zatvoreni i

unutrašnji/vanjski, mali/veliki)

prepoznaje i opisuje jednostavne

vizualne znakove i poruke u

svojoj okolini i oblikuje

jednostavnu vizualnu poruku

(reklama, plakat, zaštitni znak,

prometni znak, piktogram)

karakteristike prostora i

uporabnih predmeta u

neposrednoj okolini (odnose

veličina, karakteristike oblika

i njihovu namjenu:

karakteristike prostora:

otvoreni/zatvoreni i

unutrašnji/vanjski,

mali/veliki)

prepoznaje i opisuje

jednostavne vizualne znakove

i poruke u svojoj okolini i

oblikuje jednostavnu vizualnu

poruku (reklama, znak,

plakat)

- prepoznaje

karakteristike

uporabnih prostora u

neposrednoj okolini

(otvoreni/zatvoreni i

unutrašnji/vanjski,

mali/veliki)

- prepoznaje

jednostavne vizualne

znakove i poruke u

svojoj okolini i oblikuje

jednostavnu vizualnu

poruku (znak)

Nastavni predmet : TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Odličan Vrlo dobar Dobar

Aktivnost

učenika i

odgojni

učinci

-učenik usvaja bez poteškoća

osnovne elemente momčadskih i

elementarnih igara, poštuje pravila

igre, socijalizira se, dio je tima ,vrlo

zainteresiran za rad te aktivan u

svim zadanim aktivnostima

-učenik pažljivo sluša upute za rad,

razvija odvažnost, spretnost i

upornost u radu te razvija svijest da

što više vremena provodi u prirodi

-učenik uz manje poteškoće

usvaja osnovna pravila

momčadskih i elementarnih

igara, dio je ekipe, socijalizira

se, poštuje pravila igre ,

aktivan na satu

-učenik ponekad ne sluša

upute za rad što onda ne

dovodi do željenog

očekivanja, razvija svijest da

što više vremena provodi u

prirodi

-učenik sa

poteškoćama usvaja

osnovna pravila

momčadskih i

elementarnih igara,

socijalizira se, dio je

tima,ali često ne

poštuje pravila igre, te

lako odustaje od

zadanog zadatka

-učenik često ne sluša

upute za rad što onda

dovodi do površnosti i

nezainteresiranosti,

razvija svijest da što

više vremena provodi u

prirodi

Motorička

znanja

HODANJA I TRČANJA – učenik

izvodi zadano motoričko gibanje

bez poteškoća

SKAKANJA- tijelo je pravilno

postavljeno, koordinirani pokreti,

učenik skače sa zaletom, pogled mu

je usmjeren ispred, pravilnog

odraza, na skoka, preskoka i sa

skoka koji je mek i elegantan.

BACANJA-učenik pravilnom

tehnikom prihvaća i izbacuje loptu,

prilikom kretanja, vođenja lopte,

loptu pravilno vodi uz tijelo, rukom

meko udara o loptu i potiskuje je

HODANJA I TRČANJA-

učenik tehniku izvodi s

manjim greškama i

poteškoćama kojima nije bitno

narušena struktura kretanja,

mijenja smjer i ritam kretanja

na zadani znak.

SKAKANJA-tehniku skakanja

izvodi sa manjima

poteškoćama koje ne

narušavaju skladnost, pogled

je usmjeren naprijed prilikom

zaleta, pravilnog na skoka, sa

skoka, preskoka i doskoka uz

manje poteškoće u tehničkim

HODANJA I

TRČANJA-učenik

tehniku izvodi sa većim

greškama i sa

poteškoćama,struktura

tijela je samo osnovna,

kretanje je kruto i

tvrdo, očituje se

nekoordiniranost

kretanja kada se mora

promijeniti smjer i

ritam kretanja.

SKAKANJA-tehniku

skakanja izvodi sa

znatnim poteškoćama u

70

prema podlozi, pogled je usmjeren

prema naprijed.

KOLUTANJA-učenik prilazi

strunjači, spušta se u kolut naprijed,

potiskuje bradu na prsa i odrazom

nogu pravocrtno prebacuje svoje

tijelo preko potiljka u kolut

naprijed,te se odrazi u stav i priruči,

kretnje su skladne i koordinirane,

kretanje na strunjači je pravocrtno.

RITAMSKE STRUKTURE-učenik

pleše u svim segmentima pravilno,

opušteno i sa lakoćom te u skladu s

ritmom glazbe.

PENJANJE I PUZANJE-učenik se

samostalno kreće po zadanom

prostoru, koordiniranih pokreta

ruku i nogu, te koordinirano u

prostoru i sa zadanim elementima

kretanja.

VUČENJA I POTISKIVANJA-

učenik ima skladno držanje tijela,

čvrsto stoji na podlozi, očituje se

koordiniranost pokreta, prilikom

potiskivanja suvježbača, tijelo drži

čvrsto, noge opire o tlo, a rukama

potiskuje, te održava bez problema

ravnotežu.

izvedbama pojedinih

elemenata.

BACANJA-tehnika hvatanja i

bacanja lopte je usvojena i

pravilna, kretanje je pravilno,

loptu vodi uz tijelo, pogleda

usmjerenog naprijed uz manje

i neznatne poteškoće, u

mogućnosti je cilj pogoditi

kako u kretanju tako i u

mirovanju uz manje pogreške,

kretnje tijela su skladne.

KOLUTANJE-tehniku koluta

naprijed učenik izvodi uz

neznatnije manje

poteškoće,tijelo je skladno,

kretanje pravocrtno.

RITAMSKE STRUKTURE-

učenik pleše pravilno

opušteno i sa lakoćom, uz

manje pogreške, ali pri tom ne

prati u potpunosti ritam glazbe

(malo kasni ili brza).

PENJANJA I PUZANJA-

učenik se samostalno kreće uz

manje pogreške i poteškoće po

zadanom prostoru,

koordiniranih pokreta ruku i

nogu, te koordinirano u

prostoru i sa zadanim

elementima kretanja.

VUČENJA I

POTISKIVANJA-učenik ima

skladno držanje tijela, kretanje

izvodi uz manje poteškoće,

čvrsto stoji na podlozi, očituje

se koordiniranost pokreta,

prilikom potiskivanja

suvježbača tijelo drži čvrsto,

noge opire o tlo, a rukama

potiskuje, te održava bez

problema ravnotežu

kretanju, prilikom

zaleta pogled je spušten

prema tlu, događa se

prijestup, na skok, sa

skok i doskok su često

grubi.

BACANJA-loptu

prihvaća i izbacuje uz

znatnije poteškoće u

primjeni tehnike, loptu

u kretanju vodi

neskladno u odnosu na

tijelo, lopta odlazi

izvan crte kretanja s

grubim udarcima i

tapkanjem, u

nemogućnosti je

pogoditi cilj.

KOLUTANJA-učenik

ne izvodi kolut naprijed

samostalno, potrebna

mu je asistencija,

kretanje po strunjači

nije pravocrtno.

RITMIČKE

STRUKTURE-učenik

premalo prenosi težinu

na iskoračnu nogu,

podiže previše nogu od

tla, ne pleše u ritmu

glazbe.

PENJANJE I

PUZANJE-učenik se

kreće po zadanom

prostoru uz

pomoć,pokreti su

nekoordinirani, često

skreće izvan zadanog

prostora kretanja

poligona.

VUČENJA I

POTISKIVANJA-

meko stoji na podlozi,

nema čvrstog upiranja

o tlo, ruke su labave, ne

održava ravnotežu.

Motorička

postignuća

- naučene tehnike učenik

ponavljanjem usavršava i vježba te

stalno korigira kako bi ih doveo do

savršenstva

-naučene tehnike učenik

izvodi uz manje poteškoće i

greške, koje uvijek ne korigira

-naučene tehnike

učenik izvodi površno i

uz greške

71

Elementi i kriteriji vrednovanja prema napucima MZOS-a za cjelovitu kurikularnu reformu

Učiteljica: Marija Zrinka Sokač

1. razred – engleski jezik

SLUŠANJE S RAZUMIJEVANJEM

Vrednovanje slušanja s razumijevanjem proverava se ostvarenost ishoda:

A.1.1.

C.1.6. (kroz A.1.1.)

Ocjena Opis

odličan (5) Učenik verbalno ili neverbalno pokazuje razumijevanje svih zadanih riječi

odnosno uputa.

vrlo dobar (4) Učenik verbalno ili neverbalno pokazuje razumijevanje većine zadanih riječi

odnosno uputa.

dobar (3) Učenik verbalno ili neverbalno pokazuje razumijevanje većine zadanih riječi

odnosno uputa i uz pomoć učitelja / učenika.

dovoljan (2) Učenik verbalno ili neverbalno pokazuje razumijevanje dijela zadanih riječi

odnosno uputa.

nedovoljan (1) Učenik verbalno ili neverbalno pokazuje razumijevanje manjeg dijela zadanih

riječi odnosno uputa ili uopće ne pokazuje razumijevanje.

A.1.1. (usmena provjera)

- pokazivanje slikovne kartice, predmeta i sl. na temelju odslušanoga (učitelj, zvučni zapis)

- odgovor tijelom na temelju uputa (npr. sit down, stand up, turn around, open the window..)

- usmeni odgovor na pitanje razumijevanja (npr. Is this…?, What's this…? Who's this…?)

A.1.1. (pisana provjera)

- zaokruživanje (ili drugi način označavanja) odgovora (sličice) na temelju odlušanoga

- povezivanje pojmova (npr. lik s hranom /igrčkom /osjećajem…)

C.1.6. (usmena provjera)

Ostvarenost ishoda prati se kroz neko vrijeme, a koriste se aktivnosti vrednovanja iz A.1.1. (usmena provjera).

72

U prvom polugodištu opisno se prati ostvarenost ishoda.

GOVORENJE

Vrednovanjem govorenja provjerava se ostvarenost ishoda:

A.1.3., A.1.4., A.1.5.

B.1.1. (kroz A.1.3. i A.1.4.), B. 1.2. (kroz A.1.5.)

Vrednovanje produkcije

ocjena

odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

opisivač

Izgovorene riječi semantički su točne.

Riječi izgovara točno ih naglašavajući; izgovor pojedinih glasova u riječi većinom je točan (pokoja pogreška moguća u izgovoru w, th, r).

Intonacija kratke rečenice u većini je slučajeva primjerena.

Izgovorene riječi većinom su semantički točne.

Riječi izgovara većinom ih točno naglašavajući; izgovor pojedinih glasova u riječi češće je točan.

Intonacija kratke rečenice često je primjerena.

Izgovorene riječi katkad su semantički točne.

Riječi izgovara katkad ih točno naglašavajući; izgovor pojedinih glasova u riječi katkad je točan.

Intonacija kratke rečenice katkad je primjerena.

Izgovorene riječi rijetko su semantički točne.

Riječi izgovara rijetko ih točno naglašavajući; izgovor pojedinih glasova u riječi rijetko je točan.

Intonacija kratke rečenice katkad rijetko je primjerena.

Izgovorene riječi semantički su netočne.

Riječi izgovara netočno ih naglašavajući; izgovor pojedinih glasova u riječi netočan je.

Intonacija kratke rečenice neprimjerena je.

Vrednovanje interakcije

ocjena

odličan (5) vrlo dobar (4) dobar (3) dovoljan (2) nedovoljan (1)

opisivač

Riječi i rečenice izgovara razgovijetno.

Izgovorene riječi semantički su točne a rečenice većinom gramatički točne.

Into

Riječi i rečenice većinom izgovara razgovijetno.

Izgovorene riječi većinom su semantički točne a rečenice češće gramatički točne.

Into

Riječi i rečenice katkad izgovara razgovijetno.

Izgovorene riječi katkad su semantički točne a rečenice katkad gramatički točne

Into

Riječi i rečenice rijetko izgovara razgovijetno.

Izgovorene riječi rijetko su semantički točne a rečenice rijetko gramatički točne.

Into

Riječi i rečenice izgovara nerazgovijetno.

Izgovorene riječi semantički su netočne a rečenice gramatički netočne.

73

nacija kratke rečenice u većini je slučajeva primjerena.

U slučaju nesporazuma, ponavlja rečenicu (odgovor, pitanje).

nacija kratke rečenice često je primjerena.

U slučaju nesporazuma, koristi se materinskim jezikom.

nacija kratke rečenice katkad je primjerena.

U slučaju nesporazuma, traži pomoć.

nacija kratke rečenice rijetko je primjerena.

U slučaju nesporazuma ne reagira ili nesporazum ne uočava.

Intonacija kratke rečenice neprimjerena je.

U slučaju nesporazuma ne reagira ili nesporazum ne uočava.

Napomena: u interakciji vrednujemo vokabular (znanje i izgovor), intonaciju, gramatiku i diskursnu kompetenciju pa je to ujedno i najzahtjevniji vid djelatnosti govorenja za ocjenjivanje. A.1.3. (usmena provjera) - formativno! učenik ponavlja riječ učenika ponavlja rečenicu učenik pjeva pjesmicu uz druge učenike ili zvučni zapis učenik ponavlja brojalicu učenik recitira

A.1.4. (usmena provjera) učenik odgovara na pitanje What’s this? učenik imenuje slikovnu karticu, predmet i sl. učenik predstavlja sadržaj svog postera

A.1.5. (usmena provjera) učenik sudjeluje u kratkom razgovoru (učitelj nenametljivo vodi bilješke dok obilazi parove)

onenote:Dječja%20književnost.one#Prijedlog%20tekstova%20za%20obradu%20putem%20slikopriče%20i/ili%20recitiranje&section-id=E5BFC9A9-32A2-3148-87F7-7A8B7F39752E&page-id=8971F946-6FA2-8148-BB2C-DDAF60A6AD38&end&base-path=https://uciteljihr.sharepoint.com/sites/Engleskijezik/Shared%20Doc

olga slunjski -...

Documents