K

Ugrožavanje okoliša bukom( seminarski rad )

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................3

1. Pojam i vrste buke...................................................................................................................4

2. Izvori buke..............................................................................................................................5

3. Uticaj saobraćaja na proizvodnju buke...................................................................................7

4. Način na koji se može smanjiti buka koja dolazi sa ulice.......................................................7

5. Uticaj buke na zdravlje ljudi...................................................................................................9

6. Procjena izloženosti prekomjernoj buci................................................................................11

7. Kako se zaštiti od buke.........................................................................................................11

8. Mjere zaštite od buke u gradu...............................................................................................13

9. Ugrožavanje okoliša bukom po zakonu o zaštiti od buke Ze – Do kantona.........................16

10. Ugrožavanje okoliša bukom prema drugim zakonodavstvima ..........................................20

11. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................24

LITERATURA..........................................................................................................................25

2

UVOD

Ovo krivično djelo spada u grupu krivičnih djela protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih

dobara. Ova grupa krivičnih djela nastala je kako bi se zaštitila čovjekova okolina u najširem

smislu riječi.

Krivično djelo čini onaj koji protivno propisima proizvede buku koja je pogodna

prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više osoba. Za ovo krivično djelo kaznit će se učinitelj

novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ko ovo krivično djelo učini iz nehata

kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine,1

Bukom se smatra svaki zvuk čiji nivo prekoračuje najviše dozvoljene nivoe propisane tim

zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a to

su svi otvoreni i zatvoreni prostori u naseljima i izvan njih u kojima se ljudi zadržavaju radi

boravka, odmora i rekreacije.2

Učinitelj ovog krivičnog djela može da bude svaka osoba. Radnja učinjenja je određena kao

proizvođenje buke pogodne da prouzrokuje teže oštećenje zdravlja više osoba. Da bi

proizvođenje buke prouzrokovalo radnju učinjenja ovog krivičnog djela potrebno je da je ono

učinjeno protivno propisima, dakle protupravno. Osim toga proizvedena buka treba da je

takva da je podobna da dovede do težeg oštećenja zdravlja ljudi. Posljedica ovog krivičnog

djela sastoji se u apstraktnoj opasnosti za zdravlje ljudi. Za krivičnu odgovornost potreban je

umišljaj, koji mora biti obuhvaćen sviješću o protupravnosti krivičnog djela. Predviđeno je

kažnajvanje i za nehatno učinjenje ovog krivičnog djela.

U nastavku izlaganja više će biti riječi o samom uticaju buke na zdravlje, izvorima buke,

mjerama zastite ali i o nivoima dozvoljene buke u Zeničko Dobojskom kanton, kao i o

regulisanju ovog protupravnog djela u drugim zakonodavstvima.

1 Kz FbiH čl 3062 Z. Tomić, Krvično pravo 2, Fojnica d.oo, Sarajevo 2007. str 277.

3

1. Pojam i vrste buke

Buka je svaki neželjeni zvuk. To znači da svaka zvučna pojava (zujanje, larma, šum, galama,

lupa, govor i sl.) koja ometa rad ili odmor predstavlja buku. Buka je, naročito posljednjih

decenija, jedan od osnovnih uzroka kompleksnog oštečenja zdravlja, naročito u velikim, gusto

naseljenim gradovima. Nekada se smatralo da je dejstvo buke ograničeno na organ sluha, ali

je danas na osnovu opsežnih i sistematskih ispitivanja ustanovljeno da je njeno dejstvo mnogo

složenije.3

Pod određenim uslovima i relativno tihi zvuci mogu da predstavljaju buku, tako da ona sadrži

pored fizičkih i psihološke, tj. subjektivne elemente. Ocjena da li je neki zvuk buka ili nije,

sasvim je subjektivna: ono što je jednom čovjeku buka, to nekom drugom ne mora biti, iako

se radi o istom zvuku. Njena osnovna karakteristika je ometajući faktor koji zavisi od više

veličina: jačine, raspodjele tonova, ritma ponavljanja i subjektivne sklonosti osobe. Na

primjer, muzika koja se izvodi u diskoteci preko zvučnika, iako na prisutne ne djeluje kao

neželjeni zvuk, dovodi nepobitno do oštećenja sluha u svim slučajevima kada se prekorači

određena granica zvučnog nivoa.

Najneprijatnija, a time i najvažnija karakteristika buke je intenzitet (jačina). Kada potiče od

jednog izvora proizvoljnog intenziteta i udaljenosti može se mjeriti i sa više ili manje uspjeha

ublažiti. Ako su uzročnici buke više izvora (saobraćajna buka) otežano je mjerenje intenziteta,

lokacija izvora i spektralni sadržaj. Pri ovakvim slučajevima borba je takoreći beznadežna.

Sve brži tempo života u velikim urbanim sredinama predstavlja mnogostruki izvor buke, time

ona postaje prvorazredno važan komunalni problem. Od nastanka velikih gradova i pojave

buke, pomno se prati i izučava ovaj problem i konstatovano je da buka predstavlja

nepredvidljivo opasno zlo po zdravlje stanovništva, i to u više aspekata. Najbolja akustička

sredina za čoveka je normalan razgovor od 40 do 50 decibela (dB). Totalna tišina, uprkos

uvređenom mišljenju, nije tako korisna pošto čak i osoba koja nema tako dobar sluh u takvoj

situaciji čuje kretanje krvi kroz krvne sudove i kucanje vlastitog srca. Sve što je glasnije od

normalnog razgovora - za organizam je opterećenje.

Buka se izražava u decibelima (dB).

3 M Muljković, Zaštita radne i životne sredine, zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2000, str.145.

4

Po intenzitetu razlikujemo: malu buku, normalnu buku, jaku buku, vrlo jaku buku i

zaglušujuću buku.

Mala buka je tih šum ili tih govor jačine do 50 dB i ona ne smeta organizmu.

Normalna, prirodna ili umjerena buka takođe nije štetna, a izaziva je srednja jačina govora

u granicama od 60 do 65 dB.

Jaka buka je kada se galami, glasno govori ili čuje rad motora u granicama od 70 do 80 dB.

Vrlo jaku i neprijatnu buku izazivaju: krik, vrisak, pucanj, grmljavina, prese i slične mašine

jačine od 80 do 100 dB.

Zaglušujuću buku stvaraju: avionski motori, preglasna muzika, pneumatski aparati i slično.

Ova buka prelazi po intenzitetu 100 dB, izaziva bol i oštećuje sluh.

2. Izvori buke

Buka u životnoj sredini ili kako se veoma često zove – komunalna buka, definiše se kao buka

koju stvaraju svi izvori buke koji se javljaju u čovjekovom okruženju, isključujući buku koja

nastaje na samom radnom mjestu u industrijskim pogonima.  I u starom Rimu postojala su

pravila vezana za buku gvozdenih točkova dvokolica pri kratanju  po kamenoj podlozi, čiji je

cilj bio  sprečavanje remećenja sna i uznemiravanja Rimljana. U srednjevekovnoj Evropi bilo

je zabranjeno koristiti konjske kočije u noćnim satima da bi se obezbjedio miran san građana.

Danas je problem veoma izraženiji.  Ogroman broj vozil se kreće po saobraćajnicama. Avioni

i vozovi daju svoj doprinos u povećanju ukupne buke.

U poređenju sa drugim faktorima životne sredine, za kontrolu  komunalne buke veoma često

nema razumjevanja, prije svega zbog nedovoljnog poznavanja „skrivenih“ efekata koje buka

5

može da izazove kod čovjeka. Takođe se zaboravlja na kumulativni efekat koji buka ima kada

izlaganje buci traje duži vremenski period. 4

 

Glavni izvori komunalne buke, koji se svakodnevno sreću  u čovjekovom okruženju,

uključuju: 5

Izvori buke na otvorenom prostoru

Izvori buke u zatvorenom prostoru

Izvori komunalne buke na otvorenom prostoru mogu se dalje podjeliti na slijedeće

grupe: 6

Saobraćaj ( drumski, železnički, avionski)

Građevinske mašine koje se koriste pri izvođenju javnih radova

Industrija

Mašine za kućnu upotrebu ( kossačica, motorna testera..)

Mašine i vozila za komunalno održavanje

Sportske aktivnosti, koncerti, zabavni parkovi, alarmi.

Izvori komunalne buke u zatvorenom prostoru mogu se podijeliti: 7

Kućni aparati

Ventilacioni sistemi i klima uređaju, pumpne stanice

Uređaji za muzičku reprodukciju

Zabave

4 D.Đurić, Lj.Petrović : Zagađivanje životne sredine i zdravlja čoveka, Velarta, Beograd, 1996.str.187.

5 www.ekopo.co.rs , 15.05.2011.6 Ibid.7 Ibid.

6

3. Uticaj saobraćaja na proizvodnju buke

Iako nije uvijek glavni uzrok žalbi građana, saobraćaj je dominantni izvor buke u komunalnoj

sredini, uključujući sve oblike saobraćaja ( drumski, željeznički i avionski) i sve oblike

prevoznih sredstava ( automobili, motocikli, kamioni, autobusi, avioni..) Pored buke koju

prevozna sredstva stvaraju u okruženju, za prevozna sredstva je karakteristična i buka u

unutrašnjosti vozila kojoj su izloženi vozači i putnici. Buka je promjenljiva u oblastima gde

kretanje saobraćaja uključuje promjene brzine i snage, npr. u zoni semafora, raskrsnica,

uspona ili nizbrdica. Kod  vozova je zanimljiva pojava škripe ili piska. Prilikom skretanja,

zbog konstrukcije samih vagona gde su točkovi  fiksirani sa paralelnim osama. Na krivinama

spoljni točkovi prelaze veći put u odnosu na unutrašnje, tako da moraju da skliznu, pri čemu

se generiše buka. Pri kretanju voza preko mostova ili nadvožnjaka buka se može povećati  i

do 20dB kao posljedica emitovanja zvuka usljed vibriranja strukture mosta. Dodatna buka se

generiše na željezničkim stanicama – startovanje lokomotive, pištaljka šefa stanice, razglas.

4. Način na koji možemo smanjiti buku koja dolazi sa ulica

 

Sprečavanje širenja buke koje dovodi do smanjenja nivoa buke na mjestu prijemnika može se

ostvariti primjenom:

- barijera

- tunela

- prirodnih prepreka ( zemljani nasipi, zeleni zasadi..)

Barijere redukuju nivo buke sprečavanjem prostiranja zvučnih talasa. Pravilnom

konstrukcijom i izborom materijala. Dominantan uticaj na mjestu prijemnika imaju zvučni

talasi koji mijenjaju pravac prostiranja na gornjoj i bočnim ivicama barijere – efekat poznat

kao difrakcija zvučnih talasa. Da bi barijera imala efekat, mora sprečiti direktnu vidljivost

izvora buke i prijemnika, čime se buka većim dijelom ne prostire direktnim putem.

7

Nije uvijek moguće korištenje barijera,naročito u gusto naseljenim gradovima sa

višespratnicama. U takvim okolnistima mogu se koristiti zaštitini ekrani -   tuneli

poluotvorenog ili zatvorenog tipa. Na ovaj način se buka može smanjiti  i za više od 20dB za

slučaj zatvorenog tipa.

Prirodne prepreke u obliku zemljanih nasipa, sa ili bez zelenih zasada, mogu se koristiti za

smanjenje nivoa buke sprečavanjem širenja zvučnih talasa. Mogu se kobinovati sa barijerama.

Zemljani nasipi imaju prirodan izgled i mogu zadovoljavati većinu estetskih zahtjeva.

Smanjenje buke je za oko 3 dB veće od smanjenja buke barijerom iste visine.

Pravilnom orjentacijom stambenog objekta prema izvoru buke može se smanjiti izloženost

stanara buci. Stambena zgrada se orjentiše tako da se prostorije koje su manje osetljive na

buku ( kuhinje, kupatila, hodnici..) lociraju ka strani gde se nalazi izvor buke. Sa

suprotne  strane se pozicioniraju dnevne i spavaće sobe, kao prostorije gde smanjeni akustički

komfor značajno  utiče na najčešće ljudske aktivnosti pored rada – odmor i spavanje.

 Problem buke na mjestu prijemnika može se riješiti udaljavanjem prijemnika i izvora

buke.  Na ovaj način se buka , može znatno smanjiti, ukoliko to uslovi na terenu dozvoljavaju,

jer nivo  buke opada znatno sa povećanjem rastojanja prijemnika od izvora usljed pojava koje

prate prostiranje zvučnih talasa. Ukoliko se uzme u obzir i refleksija terena i karakteristike

uobičajenih izvora buke u životnoj sredini, nivo buke se može smanjiti za otprilike 4.5 dB sa

dupliranjem rastojanja prijemnika od izvora. Na sličan način, buka se može smanjiti

udaljavanjem izvora buke od prijemnika. Tako npr. potrebno je u fazi izrade planske i

urbanističke dokumentacije, glavne saobraćajnice, naročito tranzitne, dislocirati van

stambenih naselja ili objekata koji su posebno osjetljivi na buku ili primjeniti mjeru koja

podrazumjeva trasiranje saobraćajnica ispod nivoa osjetljivih zona na buku kao što su

stambeni objekti.

Pravilnim definisanjem namjene određenog prostora može se smanjiti uticaj buke. Postupak

se naziva Zoniranje prostora 8, pri čemu se za svaku zonu definiše namjena ( zona za odmor,

zona stanovanja, poslovna zona, industrijska zona i sl.).

5. Uticaj buke na zdravlje ljudi

8 www.ecop.co.rs , 15.05.2011.

8

Buka je svakodnevni stresogeni faktor okoliša. Reakcije organizma na buku, nepovoljno se

odražavaju na ljudsko zdravlje, osjećaj sigurnosti i dobro raspoloženje.

Buka na čovjeka djeluje direktno i indirektno, oštećujući njegovo zdravlje, izazivajući umor i

smanjenje radne sposobnosti.

Institut zaštite, ekologije i informatike Republike Srpske je uz finansijsku podršku

Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske, 2009. godine realizirao naučnoistraživački

projekat "Strategija smanjenja buke kao faktor zaštite zdravlja stanovništva i unapređenja

životne sredine gradova".9

U okviru projekta buka je mjerena u centralnom dijelu grada Banja Luke, na četiri mjerna

mjesta.

Procijenjeno je, prema mapi buke na mjernim mjestima, da je svakodnevno najmanje 20%

stanovnika u centru grada izloženo buci koja dovodi do neurovegetativnih poremećaja, koji

daju promjene i na svim drugim organima koji su pod uticajem toga sistema, naročito na

kardiovaskularnom i nervnom sistemu.

Pored toga, vjerovatno je još 30% stanovnika izloženo buci koja dovodi do uznemirenosti i

glavobolje, ometa odmor, remeti san i smanjuje radnu efikasnost i normalnu komunikaciju.

Indirektno  buka utiče i na nervni sistem i krvotok, te dovodi do metaboličkih i

endokrinoloških poremećaja. Negativno se odražava na umni rad i dovodi do poteškoća s

koncentracijom, zadržavanjem pažnje, usvajanjem novih spoznaja, te uzrokuje razdražljivost i

nesanicu.

Veliki broj ljudi se žali na buku. Neki kažu da je buka razlog za njihovu razdražljivost,

neurotiziranost i emotivnu labilnost. Rezultati naučnih istraživanja su, uglavnom, potvrdili

ova i slična iskustvena saznanja. Buka može dovesti do poremećaja u funkcionisanju žlijezda

sa unutrašnjim lučenjem.

Danas najveći broj ljudi zna da su i tjelesne i psihičke posljedice velike ako je došlo do

poremećaja u radu ovih žlijezda. Opća slabost organizma, jače ili slabije izražene

kardiovaskularne smetnje, osjećanje fizičkog i psihičkog umora, glavobolja, stomačni

poremećaji, zujanje u ušima, razdražljivost i nesanica su karakteristični pokazatelji štetnog

djelovanja buke na čovjeka.

Buka jeste uzrok gluhoće i nagluhosti, ali, što se manje zna, dovodi i do slabljenja vida. Buka

9 www.ezdravlje.org, 16.05.2011.

9

je jedan od mogućih uzroka stresa. Buka pogoduje nastanku stresa koji se, najčešće, očituje u

glavnim vidovima ispoljavanja: u poremećaju fizioloških funkcija, u doživljaju neugodnih

emotivnih promjena i u pogoršanju kognitivnog ponašanja. Tako, naprimjer, povećani krvni

pritisak, osjećanje straha, tjeskobe i bespomoćnosti, kao i neefikasnosti u rješavanju problema

su karakteristični indikatori tih promjena.

Različiti pojedinci ne doživljavaju buku na jednak način. U uvjetima jednake buke neki

pojedinci izjavljuju da se osjećaju vrlo neugodno, a drugi izjavljuju da ih buka ne uznemirava.

Izjava da im buka ne smeta znači da ona ne djeluje ili da neće, u određenom periodu vremena,

djelovati. Psiholozi govore i o uticaju stava i očekivanja na razlike u doživljaju buke. Ako se

negativni uticaj buke očekuje, on će se stvarno i desiti. U protivnom, uticaj buke na zdravlje i

ponašanje čovjeka bit će neznatan ili skoro nikakav.

Bolesti koje izaziva velika buka10

Dokazano je da dugotrajna ili jaka buka može biti neposredno ili posredno uzrok ne samo

oštećenja sluha nego i drugih bolesti i tegoba, a navodimo samo neke:

aritmija srca

gubitak apetita

depresija

nervoza

nesanica

podiže krvni pritisak

podiže nivo šećera u krvi

razara krvne sudove

razara nervni sistem

razdražljivost

stres

umanjenje radne sposobnosti

hronični umor

10 www.zdravlje.krstarica.com. 14.05.2011.

10

Istraživanja pokazuju da je tri četvrtine mladih koji redovno slušaju preglasnu muziku u

opasnosti od trajnog oštećenja sluha, a više od 10 posto ih ima oštećen sluh.

Na koncertima i u diskotekama, buka doseže 110 do 120 decibela, a maksimalno dopušteno

trajanje izlaganja takvoj buci je pola sata u sedmici. Stoga se preporučuje slušati muziku

putem slušalica, jedan sat dnevno na 60% glasnoće. 11

6. Procjena izloženosti prekomjernoj buci

I sami možemo procijeniti nalazimo li se u preglasnom okružju koje je opasno za naš osjet

sluha i ravnoteže: ako ne razumijemo govor osobe na udaljenosti od jednog metra, ako osoba

uz nas čuje glazbu s našega elektroakustičkog uređaja, ako ne možemo kontrolirati jačinu

glasa u buci. Možemo postati promukli zbog oštećenja glasnica, ali i umorni, razdražljivi,

željni izolacije. Jaka buka može u početku izazvati zaglušenost i zvonjavu u ušima (tinnitus),

a zatim i vrtoglavicu, mučninu, razdražljivost, umor i nedostatak koncentracije.

7. Kako se zaštiti od buke

O potrebi za zaštitom od buke se danas više govori nego ranije. Buka, posebno intenzivna i

dugotrajna, djeluje štetno i na zdravlje i rad čovjeka. Utiče loše i na međuljudske odnose.

Emocionalno, od buke iritirani pojedinci su češće u konfliktnim situacijama u odnosu na one

koji žive ili rade u tišini, odnosno u uvjetima buke vrlo niske glasnosti. Verbalna agresivnost

pojedinaca u grupama se povećava ako je drugi pojedinac izvor buke. Očekivati je da će

doživljaj buke biti najsnažniji ako je buka koju proizvode drugi pojedinci sadržajna

(razgovor) i isprekidana.

Kako se odbraniti od buke danas koja je, u odnosu na ranija vremena, glasnija i raznovrsnija.

Psiholozi tvrde da je jedna od formi zaštite adaptacija. Tačno je da se čovjek prilagođava

djelovanju buke, pogotovo kada je manjeg intenziteta, kontinuirana i "neizbježiva". Čovjek

koji živi u dijelu grada u kojem saobraćajna buka vrlo jaka postepeno se na nju privikava.

Ima pojedinaca koji tvrde da im ponekad "fali" buka i da se ne osjećaju ugodno u tišini. Za

druge je njihovo ponašanje neshvatljivo i kažu za njih da su "ogluglali", "otupjeli", da su im

"uši smolom ispunjene". Izjave da im buka ne smeta, da je, kada rade, i ne čuju, pa čak i da ih

11 www.ezdravlje.org., 15.05.2011.

11

mobiliše na veći napor i slično, nisu dokaz da buka ne djeluje štetno na njih.

Adaptacija na buku jeste psihološki mehanizam koji značajno ublažava doživljavanje

neugodnosti od njenog djelovanja. Ali to nije, niti može biti, jedini način zaštite od buke.

Problem se neće riješiti traženjem ili zahtjevima od ljudi da se mire sa stanjem u kojem se

nalaze, da prihvate, općenito rečeno, civilizacijske potrebe (naprimjer, gradski saobraćaj) kao

prirodne potrebe. Tražiti od radnika da se privikavaju na buku iznad 90 dB znači izložiti ga

štetnom djelovanju buke sa očekivanim fiziološkim i psihološkim poremećajima. To je, očito

je, zdravstveno štetno, a i nehumano. Najbolja mjera je smanjiti njen uticaj. Kako? U

prostorima u kojima je buka izrazito jaka ugrađivanje materijala koji apsorbuje buku je jedna

od dobrih mjera. Ako su strojevi izvor buke, njihova preinaka daje poželjne efekte.

Individualna zaštita se najbolje ostvaruje nošenjem antifona (zaštitni aparati). Ne treba

zaboraviti i potrebu za sticanjem znanja i navika kulturnog ponašanja, jer su građani izvor

buke. Građani su, istovremeno, i oni koji nose i fizičke i psihičke posljedice štetnog

djelovanja buke. Kultivisani građanin će nastojati da ne proizvodi buku koja uznemirava i

ometa rad ili san njegovog komšije. Kulturni građanin pomaže svojim komšijama da shvate

koliko buka koju oni proizvode (isprekidana lupa, bučna proslava, turiranje motora)

neugodno utiče na njih, na njegove komšije. Ako majci ne smeta bučna galama njene djece,

to ne znači da je ta galam ugodna i drugim majkama. Djecu od malena treba učiti, između

ostalog, da ne rade ono što drugima smeta. Pretjerana galama djece većini stanara nije

ugodna.

Rok muziku mladi vole. Vole je iako njeno često i dugo slušanje štetno djeluje na organ

sluha. Buka preko 130 dB je uzrok nagluhosti ili gluhoće mladih ljudi, koji, neosporno je,

uživaju u muzici koja proizvodi zvuk toliko decibela. Edukacijom se i ovdje može mladom

čovjeku pomoći da spriječi teže posljedice koje će doživjeti češćim i vremenski dužim

slušanjem ove muzike. On treba da zna kakve se promjene mogu desiti sa njegovim organom

sluha, šta se može dogoditi usljed dejstva jakih zvukova i šta, u tom slučaju, treba da učini.

Jedna od korisnih mjera je povremeno, u određenim vremenskim razmacima, neslušanje

preglasne muzike (rok benda). Izolacija u tišinu će, donekle, ublažiti štetno djelovanje ove

zaista preglasne buke, koliko je gradska buka koja se čuje u stanu prevelika i stalna, jedno od

rješenja je i promjena mjesta stanovanja.

U gradovima, parkovi, zeleni gusti zasadi i gusto rastinje uspješno štite od buke i prostiranja

zvuka. Beton, čelik i staklo dobro prenose i dobro reflektuju buku (zvuk) pa nas ne štite od

nje.

12

Postoji mnogo načina da se zaštitimo bar djelimično od buke ako već nismo u stanju da buku

potpuno isključimo iz svog života. Zaštitom od buke mi doprinosimo poboljšanju svog

zdravlja i zdravlja svoje dece. 12

U stanu možemo isključiti ili smanjiti izvore buke koji su pod našom kontrolom: popraviti

nesipravne uređaje, smanjiti jačinu zvuka audio-uređaja, ugraditi prozore sa duplim staklima,

poboljšati zvučnu izolaciju zidova, staviti deblje zavese na prozore, gajiti balkonsko i kućno

ukrasno bilje.

Na ulici možemo šetati kada je buka (i zagađenost) manja, kretati se manje bučnim ulicama

ili parkovima.

Na poslu treba popraviti neispravne uređaje, koristiti zaštitnu opremu i zaštitnu izolaciju,

oplemeniti prostor (u granicama mogućnosti) zelenilom.

Odmor i vikend treba koristiti što je moguće više za odmor u prirodi i tišini (park, šuma,

banje, pored reke, pored mora...)

Ishranom se može smanjiti negativan uticaj buke na naš organizam: više vitamina i minerala,

više antioksidanata, više voća i povrća, manje aditiva, manje rafinisanih

8. Mjere zastite od buke u gradu

S obzirom na znacaj fenomena buke, iskazan činjenicom da je u 2000. godini 130 miliona

ljudi u urbanim sredinama izloženo nivoima koji prekoraćuju gornje granicne dozvoljene

vrijednosti nivoa buke, 65 decibela za dnevni period i 55 za noćni period, proizilazi potreba za

kontrolom nivoa buke i planiranje mjera za zaštitu populacije od njenog negativnog dejstva.

Rezultati sistematskog mjerenja nivoa buke ce poslužiti urbanistima pri prostornom uredjenju

i rekonstrukciji postojećih naselja i područja, arhitektama pri projektovanju objekata u

neposrednoj blizini mjernih mjesta i medicinskim stručnjacima pri ocjeni smetnji od buke kao

veoma značajnog ekološkog faktora koji utiće na zdravlje stanovništva. 

Mjere zaštite, koje se mogu sprovesti na lokalnom nivou, moguće je podjeliti u dvije

grupe,kratkoročne i dugoročne. 

12 www.zdravlje.krstarica.com

13

Kratkoročne mjere zastite bi obuhvatile13

- ograničenje brzine kretanja vozila – ograničenje brzine kretanja vozila značajno

doprinosi smanjenju ukupnog nivoa buke. Pro ograničavanju brzine vozila treba voditi

računa da smanjenje brzine ispod 50km/h ne utiče znatno na smanjenje nivoa buke, a

može dovesti do zakrčenja saobraćaja. 

- zabranom saobraćaja za pojedine kategorije i njihovim usmjeravanjem na pravce

manje osjetljive na buku - Pojedine kategorije vozila, a naročito teretna vozila iznad 3.5 t

i vozila javnog gradskog prevoza izazivaju veliku buku. Zabrana saobraćaja za određeno

vrijeme noću ili trajna zabrana saobraćaja za tu kategoriju vozila na pojedinim gradskim

saobraćajnicama za tu kategoriju vozila na pojedinim gradskim saobraćajnicama. 

              

- boljom regulacijom saobraćaja – Obezbjediti takvu regulaciju saobraćaja na

raskrsnicama koja ne usporava kretanje vozila i ne dovodi do zastoja u saobraćaju.

Postavljanje vremenskih semafora na raskrsnicama sa semaforima i obezbeđenje

poštovanja gašenja motora za vrijeme čekanja na semaforu, takođe mogu znatno sniziti

nivo buku na raskrsnicama. Uvođenje zelenog talasa na određenim raskrsnicama 

- povoljnijim izborom javnog gradskog prevoza, poboljsanjem povrsine kolovoznog

zastora, kontrolom nivoa buke vozila i sankcionisanjem ponašanja učesnika u

saobraćaju. 

Dugoročne mjere zaštite od buke bi obuhvatile: 14

- pravilno planiranje namjene prostora – Zaštita od saobraćajne buke može se postići

pravovremenim sprovođenjem odgovarajućih urbanističkih zahvata u planiranju pojasa oko

saobraćajnice. Urbanističkim planom se mogu predvidjeti tipovi izgradnje koji rasporedom i

položajem zgrada, kao i udaljenošću od saobraćajnice ( buka opada sa kvadratom udaljenosti

13 www.ecop.co.rs , 13.05.2011.14 www.ecop.co.rs ,13.05.2011.

14

od saobraćanice), mogu pružiti adekvatnu zaštitu od saobraćajne buke. Tako npr. Terasasto-

kaskadna gradnja predstavlja jedan od tipova gradnje koji pruža najbolju zaštitu od

saobraćajne buke. 

- uključivanjem mjera zaštite od buke u fazi projektovanja građevinskih objekata –

Adekvatna zaštita objekata od buke može se postići još u fazi projektovanja tog objekta, ako

su poznate vrijednosti mjerenja buke, kao i njene očekivane vrijednosti. Svaki arhitektonsko

građevinski projekat sa stanovišta zaštite od buke mora da sadrži proračun zvučne zaštite,

precizne zahtjeve u pogledu zvučne zaštite pojedinih elemenata ( prozora, vrata isl.)

 

- postavljanjem internih objekata (magacina, garaza i sl.) kojima buka ne smeta izmedju

izvora i primaoca buke 

- izgradnjom vertikalnih zaštitnih zidova i hortikulturalnim uređenjem pojasa duz putne

sobraćajnice – Vertikalni zidovi predstavljaju građevinske konstrukcije od raznog materijala (

armirani beton, beton, opeka, kamen, drvo, aluminijum staklo, plastika idr.) nalaze se u

profilu saobraćajnice u vidu vertikalne prepreke i zaštitu od buke vrše refleksijom i

apsorpcijom zvučnih talasa. Njihova primjena dolazi do izražaja u uslovima ograničenog

prostora. U zavisnosti od položaja objekata koga treba zaštiti od buke u odnosi na

saobraćajnicu, razlikujemo više tipova vertikalnih zaštitnih zidova: reflektirajući, absorbujući

i visoko apsorbujućči. Kao zaštita od saobraćajne buke, najuspešniji rezultati se postižu sa

visoko apsoršcionim ogradama koje se najčešće izgrađuju kao sendvič od perforiranog metala

ili drveta. Kao punilo primjenjuje se materijal koji ima visoku apsorpciju zvuka 

- Hortkularnim uređenjem pojasa duž putne saobraćajnice – estetski, ekološki i ekonomski

najpovoljnije rješenje za zaštitu od buke predstavlja ozelenjavanje pojasa duž saobraćajnice.

9. UGROŽAVANJE OKOLIŠA BUKOM PO ZAKONU O ZAŠTITI OD BUKE ZE-

DO KANTONA

15

Prema ovom zakonu buka predstavlja svaki zvuk čiji nivo prekoračuje najviše dozvoljene

nivoe propisane ovim ili drugim zakonom s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini

u kojoj ljudi rade i borave.

Izvorom buke, u smislu ovog zakona, smatra se svaki objekat sa sredstvima za rad i transport,

igru i zabavu, uređajima, instalacijama, te bučne aktivnosti ljudi i životinja i drugi objekti i

radnje od kojih se širi zvuk i narušava red i mir, a koji prelazi dopuštene nivoe.15

Mjere zaštite od buke prema ovom zakonu su 16

sprečavanjem nastajanja buke,

kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom

stvarnih i potencijalnih izvora buke u odnosu na prostore osjetljive na buku,

smanjenjem broja izvora buke,

boljom zvučnom izolacijom,

praćenjem i kontrolom nivoa buke,

zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke,

koji izazivaju buku iznad graničnih nivoa,

otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopušteni nivo,

ograničavanjem rada izvora buke tokom noći.

Zabranjeno je obavljati radove, odnosno djelatnosti koje zbog buke, uključujući i emitovanje

muzike, ometaju noćni mir i odmor u naseljenim mjestima, u vremenu od 22 do 06 sati u

zimskom periodu i od 23 do 07 sati idućeg dana u ljetnom periodu.

Zabrana iz stava ovog člana ne odnosi se na obavljanje radova za uklanjanje posljedica

elementarnih nepogoda i stanja koja bi mogla izazvati veće materijalne štete, ili ugroziti

zdravlje ljudi i njihove okoline.17

15 Službene novine Ze – Do kantona, br.2/ 2008, Zakon o zastiti od buke Ze – Do kantona , čl 2.16 Ibid., čl 5.17 Ibid., čl 20.

16

Mjerenje buke obavlja pravno lice koje ovlasti Vlada Zeničko-dobojskog kantona i koje je

registrirano za obavljanje te djelatnosti,

Novčanom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit će se za

prekršaj odgovorno lice u organu uprave: 18

ako ne osigura kartu buke u skladu sa čl. 8. ovog zakona;

ako u urbanističkom i provedbenim planovima ne predvidi nivoe buke (član 9).

ako u okolinskoj dozvoli ne predvidi mjere zaštite od buke koje su predviđene u studiji

uticaja na okoliš (član 10.).

ako izda odobrenje za obavljanje djelatnosti protivno članu 11. ovog zakona;

ako izda odobrenje za upotrebu objekta bez ispunjenih uslova zaštite od buke

propisanih članom 11.ovog zakona.

ako u roku od 60 dana ne pokrene obnovu postupka u skladu sa članom 13.ovog

zakona

ako ne postupi u skladu sa članom 18. ovog zakona.

Novčanom kaznom od 2.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:

ne predvidi i primjeni mjere sprječavanja širenja buke sa gradilišta (član 12.)

dopušteni nivoi buke za privremene izvore budu iznad propisanih vrijednosti (član

15.)

ne primjeni mjere izolacije i zvučne zaštite (član 16.)

Vrijeme provođenja mjera zaštite od buke prema prema čl 7 ovog zakona, zaštita od buke

provodi se danonoćno.

U zimskom periodu dan traje od 06 do 22 sata, a noć od 22 do 06 sati a u ljetnom periodu

od 07 do 23 sata dan i od 23 do 07 sati noć.

Tabela 1. - Dozvoljeni nivoi buke od vanjskih izvora u prostorijama prema namjeni19

18 Ibid.19 Službene novine Ze-Do kantona br. 2/08, Zakon o zaštiti od buke Ze-Do kantona, str. 35.

17

Rbr.NAMJENA PROSTORIJE

NAJVIŠI DOZVOLJENI NIVO

15min Leq

(dBA) L1

danju Noću dBa

A Bolnice, poliklinike, domovi zdravlja - - -

A1 Bolesničke sobe 35 30 45

A2 Ordinacije 40 40 55

A3 Operacioni blok bez medicinski uređaja i

opreme

35 35 50

B Hoteli, Moteli, Domovi i sl. - - -

B1 Hotelske sobe A kategorije i viših kategorija - - -

Od izvora buke u zgradi i stacioniranih izvora

izvan zgrade

35 30 45

Od nestacionarnih izvora buke izvan

zgrade

40 35 50

B2 Hotelske sobe B kategorije i niže kategorije - - -

Od izvora buke u zgradi i stacionarnih

izvora izvan zgrade

40 35 50

Od nestacionarnih izvora buke izvan

zgrade

45 40 55

B3 Spavaonice u domovima - - -

18

Od izvora buke u zgradi i stacionarnih

izvora izvan zgrade

40 35 55

Od nestacionarnih izvora buke izvan

zgrade

45 35 55

C Škole, fakulteti, biblioteke i sl. - - -

C1 Amfiteatri i učionice

40 40 50

C2

Kabineti na fakultetima 35 35 50

C3 Kabineti u školama 40 50 50

C4 Čitaonice, biblioteke 40 40

D Pozorišta 30 30 35

E Koncertne dvorane 30 30 35

10. Ugrožavanje okolisa bukom prema drugim zakonodavstvima

KZ FBiH20

20 Službene novine FBIH br. 18/05, KZ FBiH, čl.306.

19

Ovo krivično djelo je regulisano u članu 306 i čini ga svako ko protivno propisima proizvede

buku koja je pogodna prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više osoba, kaznit će se

novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Predviđeno je kažnjavanje i za nehatno

učinjenje ovog krivičnog djela i to novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

KZ REPUBLIKE SRPSKE

Regulisano je u članu 417. i ovo krivično sjelo čini ko protivno propisima stvara buku koja

može biti opasna za zdravlje ljudi, kaznit će se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.

Ako je ovo krivicno djelo.ucinjeno nehatno, ucinilac ce se kazniti novcanom

kaznom ili zatvorom do šest mjeseci. 21

KZ BRČKO DISTRIKTA BiH

Regulisano je u članu 300 i ovo krivično djelo čini svako ko protivno propisima proizvede

buku koja je pogodna prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više

osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Za učinjenje ovog krivičnog djela iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom

zatvora do jedne godine.22

HRVATSKA

Ugrožavanje okoliša bukom prema Hrvatskom krivičnom zakonu regulisano je u članu 251.

Kaznit će se svako ko protivno propisima proizvede buku koja je pogodna prouzročiti teže

oštećenje zdravlja više osoba. Za ovo protupravno djelo kaznit će se novčanom kaznom ili

kaznom zatvora do tri godine.

Učinitelj ovog krivičnog djela može biti svaka osoba . Predviđeno je kažnjavanje i za Nehatno

učinjenje ovog krivičnog djela i to novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.23

21 Službeni glasnik RS br 49/03, KZ RS, čl. 417.22 Službeni glasnik BD br 10/03, KZ BD BiH, čl. 300.23 www.poslovniforum.hr, 16.05.2011.

20

CRNA GORA

Ovo protupravno djelo je regulisano u zakonu o zastiti od buke u životnoj sredini Crne Gore

u članu 30. Propisano je da će se novčanom kaznom od tridesetostrukog do šezdesetostrukog

iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori kazniti za prekršaj pravno lice, ako: 24

1) prouzrokuje buku štetnu po zdravlje,

2) ne sprovodi i ne obezbijedi sprovođenje mjera zaštite od buke,

3) stavlja u promet, odnosno upotrebu mašine, transportna sredstva, uređaje i opremu koja se

proizvodi u Crnoj Gori ili se uvozi na teritoriju Crne Gore, bez usklađivanja sa propisanim

tehničkim standardima koji se odnose na granični nivo buke pod određenim uslovima

upotrebe kao i bez podataka o zvučnoj snazi koju emituju pod tim uslovima upotrebe, u

skladu sa posebnim propisima, smjernicama i normama Evropske unije ,

4) ako izvore buke privremeno koristi ili trajno postavlja u otvorenom prostoru na nivou tla,

na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili ih koristi na vodi ili u vazduhu

bez podataka o zvučnoj snazi,

5) koristi izvore buke bez dokaza nadležnog organa da buka od izvora neće prelaziti granične

vrijednosti nivoa buke u životnoj sredini,

6) koristi elektroakustične uređaje za izvođenje, odnosno emitovanje muzike i uređaje za

oglašavanje u izletničkim plovnim objektima,

7) ne odredi odlukom ulice, djelove ulica i naselja, trgove i druge lokacije namijenjene za

održavanje javnih skupova, zabavnih i sportskih priredbi i drugih aktivnosti na otvorenom i

zatvorenom prostoru, kao i puteve za dolazak i odlazak učesnika navedenih događaja,

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom

kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i fizičko lice novčanom kaznom od desetostrukog

do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Novčanom kaznom od stostrukog do dvjestastrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori

kaznit će se pravno lice i preduzetnik, ako stručne poslove obavlja bez odobrenja nadležnog

organa državne uprave ,

24 Službeni list RCG, br.45/2006, Zakon o zastiti od buke u životnoj sredini Crne Gore, čl.30.

21

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom

kaznom od petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

Za prekršaj iz stava 1 ovog člana kaznit će se i fizičko lice novčanom kaznom od

petnaestostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

SRBIJA

Ovo krivično djelo je regulisano u zakonu o zaštiti od buke u životnoj sredini . Kaznene

odredbe su sadržane u članu 34 gdje se kažnjava za prekšaj novčanom kaznom od 500.000 do

1.000.000 dinara privredno društvo, preduzeće ili drugo pravno lice ako:25

1) ne sprovodi mjere zvučne zaštite;

2) emituje buku iznad propisanih graničnih vrednosti;

3) proizvodi, odnosno uvozi, radi stavljanja u promet odnosno upotrebu,

mašine, prevozna sredstva, uređaje i opremu protivno odredbama člana 16. stav 1.

ovog zakona;

4) izvori buke iz člana 16. stav 3. ovog zakona nemaju podatke o nivou

zvučne snage koju emituju;

5) emituje buku u akustičkoj zoni iznad propisanih graničnih vrednosti ;

6) održava javni skup i aktivnost suprotno određenim merama zaštite od

buke;

7) ne obezbjedi mjerenje buke i izradu izveštaja o merenju buke koju emituje

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu

novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se preduzetnik novčanom kaznom

od 250.000 do 500.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se fizičko lice novčanom kaznom od

5.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.

25 www.putevi-srbije.rs, 15.05.2011.

22

U članu 35. regulisane su zaštitne mjere koje se propisuju uz kaznu za prekršaj tako da se za

prekršaj iz člana 34. ovog zakona pravnom licu može se uz kaznu izreći i zaštitna mjera

zabrane vršenja određene djelatnosti u trajanju do tri godine, a odgovornom licu u pravnom

licu da vrši određene poslove u trajanju do jedne godine.

Za prekršaj iz člana 34. ovog zakona može se uz kaznu izreći i zaštitna mjera oduzimanja

predmeta koji su upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje prekršaja, odnosno koji su nastali

izvršenjem prekršaja.

Kaznit će se za prekršaj odgovorno lica u organu državne uprave, imaoc

javnih ovlaštenja, odnosno ovlaštenom pravno lice, što je reguliasano članom 36. ovog

zakona. Predviđeno je kažnjavanje novčanom kaznom od 25.000 do 50.000 dinara ali kaznit

će se za prekršaj i odgovorno lice u organu državne uprave, imaocu javnih ovlaštenja,

odnosno ovlašteno pravno lice ako:

1) prostorni i urbanistički planovi, odnosno planovi, projekti i programi na

koje se primjenjuju zakoni kojima se uređuje postupak strateške procjene uticaja na

životnu sredinu, postupak procjene uticaja projekata na životnu sredinu, ne sadrže

odgovarajuće mjere zaštite od buke, odnosno mjere zvučne zaštite

2) održava javni skup i aktivnost suprotno određenim mjerama zaštite od buke

3) odobri održavanje javnog skupa i aktivnosti bez određenih mjera zaštite od buke

4) ne izrađuje strateške karte buke u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donjetih na

osnovu ovog zakona

5) ne obavlja monitoring buke u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donjetih na

osnovu ovog zakona

6) vrši mjerenje buke u životnoj sredini bez propisanog ovlaštenja, odnosno suprotno

propisima

7) ne vodi podatke iz monitoringa buke, ne dostavlja te podatke na propisan način, odnosno

ne dostavlja Agenciji strateške karte buke u propisanom roku

8) ne obezbjedi informisanje javnosti o buci

11. ZAKLJUČAK

Iz svega navedenog možemo zaključiti da svaka buka koja prelazi dozvoljene nivoe

predstavlja krivično djelo i ima štetan uticaj na naše zdravlje. Svijet u kojem živimo sve je

zagađeniji, svjesni smo štetnih čestica u zraku, problema , automobilskih ispušnih plinova i

drugih izvora onečišenja. Ono o ćemu rijetko tko razmišlja je zagađenje bukom. Intenzivnim

23

razvojem ljudskog društva povečava se nivo buke, tako da buka postaje važan okolišni

čimbenik od javnozdravstvenog značaja.

Buka je nažalost dio naše svakodnevnice i što smo duže izloženi buci to ona više ugrožava

naše zdravlje. Pored prirodnih izvora buke mi smo u svakodnevnom životu gotovo neprestano

izloženi buci manjeg ili većeg inteziteta ( razglas, zvučnici, motorna vozila, kuhinjski aparati,

liftovi..).

Stoga je potrebno poduzeti sve potrebne mjere kako bi se zaštitili od ovog lošeg uticaja kako

bi zaštitili sve oko nas.

LITERATURA

D.Đurić, Lj.Petrović : Zagađivanje životne sredine i zdravlja čoveka, Velarta, Beograd,

1996.

M Muljković, Zaštita radne i životne sredine, zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd, 2000.

24

Z. Tomić, Krvično pravo 2, Sarajevo 2007

KZ FBiH , Službene novine FBIH 18/05

Zakon o zaštiti od buke Ze –Do kantona , Službene novine Ze -Do kantona, br.2/ 2008

Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Crne Gore, Službeni list RCG, br.45/2006

www.ezdravlje.orgwww.zdravlje.krstarica.comwww.ecop.co.rs www.putevi-srbije.rs

25