1

Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet – Zagreb

PRISTUPNI RAD

Proizvodni proces proizvoda u Levi's-u

Izrađeno u V. semestru

Izradile:

Maja Daraboš

Margareta Ćorić

Kolegij: MANAGEMENT PROIZVODNJE Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Pere Sikavica Nastavnica: dr. sc. Jasna Prester

Zagreb, prosinac 2006.

2

SADRŽAJ

1. Uvod ............................................................................................................... 1.

2. O poduzeću Varteks d.d. .............................................................................. 2.

2.1. Povijest Varteksa ................................................................................. 3.

2.2. Djelatnost kompanije ........................................................................... 4.

2.3. Misija, vizija i strategija Varteksa ......................................................... 5.

2.4. Sektor proizvodnje odjeće .................................................................... 6.

2.5. ISO standardi u Varteksu ..................................................................... 7.

2.6. Robne marke kompanije Varteks d.d. .................................................. 8.

3. Levi's .............................................................................................................10.

3.1. Izbor lokacije .......................................................................................11.

4. Proizvodni proces ........................................................................................12.

4.1. Proizvodni proces proizvodnje u Levi'su .............................................12.

4.2. Faze proizvodnje .................................................................................13.

4.2.1. Krojenje ...................................................................................14. 4.2.2. Šivanje ....................................................................................14.

4.2.3. Dorada odjevnih predmeta ..................................................... 15.

4.3. Vrste dorade i pranja ...........................................................................18.

5. Kapaciteti ......................................................................................................19.

6. Zalihe .............................................................................................................20.

7. Provjeravanje kvalitete ................................................................................21.

8. Tehnologija ...................................................................................................22.

9. Izazovi ...........................................................................................................23.

10. Zaključak .....................................................................................................24.

Literatura ..........................................................................................................25.

Popis ilustracija ...............................................................................................26.

Dodatak I: Primjer uputa za doradu (finishing) Dodatak II: Primjer Product Package-a

3

1. UVOD Kao i mnogima, objema su nam omiljeni odjevni predmet upravo traperice, pa

smo poželjele saznati kako se dolazi do tog, tako nam dragog, krajnjeg

proizvoda. Gdje to saznati bilo je veoma lako odlučiti, s obzirom na to da je Levi's

jedan od najpoznatijih i najuspješnijih proizvođača traperica. Na odmet nije bila ni

činjenica da jedan od svojih proizvodnih pogona imaju upravo u Hrvatskoj.

Rad je podijeljen u 10 poglavlja ( uključujući Uvod i Zaključak ). U drugom

poglavlju reći ćemo nešto o Varteksu, koji je vlasnik licence za proizvodnju Levi's

proizvoda. U trećem dijelu osvrnut ćemo se na sam Levi's, odnosno, njegove

početke u Hrvatskoj. U četvrtom poglavlju teorijski ćemo se osvrnuti na

proizvodni proces, te ćemo opisati proizvodni proces proizvodnje u Levi'su i sve

njegove faze. U petom dijelu reći ćemo nešto o kapacitetima proizvodnog

pogona u Novom Marofu, a u šestom dijelu par riječi o zalihama. Spomenut

ćemo i način provjeravanja kvalitete, i to u sedmom poglavlju, dok će u osmom

poglavlju biti riječi o tehnologiji koja se koristi u pogonu. U devetom dijelu reći

ćemo par riječi o izazovima pred kojim stoji proizvodni pogon u novom Marofu.

4

2. O PODUZEĆU VARTEKS D.D.

Kompanija Varteks d.d. se sa 88 godina svojeg postojanja svrstava u red

najstarijih poduzeća u Hrvatskoj. No značaj kompanije Varteks je mnogo veći od

same tradicije.

Pored činjenice da je kompanija Varteks najveća tekstilna industrija u Hrvatskoj,

ona je i jedan od vodećih proizvođača u jugoistočnom dijelu Europe. Sudjeluje sa

više od 50 % realiziranog prihoda na međunarodnom tržištu, kroz izvoz u 32

zemlje svijeta.

Sa svojih 3400 zaposlenih djelatnika kompanija Varteks sudjeluje sa više od 14%

u ukupnoj zaposlenosti Varaždinske županije, što je svrstava na 12. mjesto

prema broju zaposlenih u Hrvatskoj, odnosno na 4. mjesto ako se izuzmu tvrtke

u državnom vlasništvu. Kompanija Varteks je značajna i u okviru Republike

Hrvatske jer zapošljava preko 11% djelatnika tekstilne grane, dok u ukupnoj

proizvodnji vunenih tkanina sudjeluje sa preko 70%.

Prvi puta, u 2001. godini je, u posljednjih 10 godina uvoz tekstila i tekstilnih

proizvoda, nadmašio izvoz. Izvoz je bio 575 mil., a uvoz 612 mil. USD, dok je

samo dvije godine ranije, izvoz bio 600 mil., a uvoz 360 mil USD.

Razlozi leže u činjenici da je tekstilna industrija danas suočena sa brojnim

negativnim trendovima, kao što su: → ograničenost tržišta i oštra konkurencija, te

slaba kupovna moć što čini da hrvatska tekstilna industrija posluje na granici

rentabilnosti, → europska tekstilna industrija u fazi je restrukturiranja (čak je i EU

donijela mjere za potporu vlastite tekstilne industrije zbog ulaska jeftine robe iz

zemalja Dalekog Istoka na europsko tržište), → visoka nelikvidnost hrvatskog

gospodarstva i visok udio nenaplaćenih potraživanja koji uvelike utječu na

neostvarenje željenih poslovnih rezultata.

5

No, pored tako izraženih negativnih trendova u kojima danas egzistira tekstilna

industrija, i u odnosu na svoju, ne malu konkurenciju, kompaniju Varteks odlikuju

i brojne prednosti, od kojih su neke:

• izuzetno visoka kvaliteta proizvoda,

• konkurentne cijene,

• vlastita maloprodajna mreža,

• geografski položaj kompanije i dr.

Tekstilna i odjevna industrija u Hrvatskoj su jedne od najvažnijih hrvatskih

industrijskih grana. Unatoč mnogim promjenama i teškoćama izazvanim

smanjenjem tržišta, tekstilna i odjevna industrija zadržale su vrlo važno mjesto u

hrvatskom gospodarstvu.

Da bi tekstilna i odjevna industrija uspješno poslovale potrebno je modernizirati i

preustrojiti proizvodnju, ali prije svega potrebno je imati svoj vlastiti proizvod

prepoznatljiv na europskom i svjetskom tržištu. Upravo na ovim postavkama

kompanija Varteks želi graditi svoju budućnost profitabilne i tržišno orijentirane

tvrtke.

2.1. Povijest Varteksa Najveća hrvatska tekstilna kompanija utemeljena je krajem 1918. godine pod

nazivom Tekstilna tvornica Varaždin, dioničko društvo.

Glavna skupština osnivača održana je 23. listopada te godine na lokaciji tadašnje

tvornice pamučnih i lanenih tkanina. Bio je to nastavak duge tradicije u preradi

tekstila na ovom području, jer najstariji pisani dokumenti svjedoče o izradi tekstila

u Varaždinu još u 15. stoljeću. U povijesnom razdoblju dominira izrada proizvoda

iz pamuka, svile i lana.

Stvarni početak poslovnog života kompanije bilježi se od 29. studenoga 1922.

godine s proizvodnjom vunenog prediva i tkanina. Glavni dioničar bio je iz Brna,

6

pa su se u proizvodnji uglavnom koristila već eksploatirana postrojenja iz čeških

tvornica. Dobri poslovni rezultati (temeljna glavnica za trinaest godina je

učetverostručena) potaknuli su vlasnike da 1926. godine prošire proizvodni

proces na izradu odjevnih predmeta, a od 1929. godine počinje stvaranje mreže

prodajnih objekata. Sve do 1948. godine tvornica nosi naziv Tekstilna industrija

d.d. Varaždin ili skraćeno Tivar, a potom mijenja naziv u Varteks (Varaždinska

tekstilna industrija) pod kojim izrasta u najvećeg proizvođača i izvoznika tekstila u

zemlji.

Snažan razvoj proizvodnih i prodajnih kapaciteta, izgradnja niza pogona u

suknarskoj, konfekcijskoj i pratećim djelatnostima (energetska postrojenja,

elektronsko računski centar, otvaranje novih prodavaonica) obilježili su razdoblje

šezdesetih godina. U tom razdoblju kompanija Varteks utire put na zahtjevna

svjetska tržišta na kojima je prisutna već duže od 40 godina.

Kompanija danas predstavlja zaokruženu gospodarsku cjelinu, od proizvodnje

prediva i tkanina, do izrade gotovih odjevnih predmeta i njihovog plasmana na

tržište kroz vlastitu mrežu robnih kuća i prodavaonica, te vlastitih tvrtki u

inozemstvu.

Varteksov 86-godišnji razvoj karakterizira dugovječna tradicija proizvodnje

tekstila na ovim prostorima, koja je odgojila majstore privržene struci, čije ruke

oblikuju vrhunske proizvode koji zadovoljavaju ukus milijuna domaćih i inozemnih

kupaca.

2.2. Djelatnost kompanije Kompanija Varteks d.d. registrirana je na Trgovačkom sudu u Varaždinu za

obavljanje osnovne djelatnosti: proizvodnja odjeće, dorada i bojanje krzna.

Osnovne grupe vlastitog proizvodno-prodajnog programa čine:

• vunene tkanine raznih tipova i numeracija po grebenanom i češljanom

postupku,

7

• sintetičke tkanine,

• muška odijela, sakoi, hlače, kaputi,

• ženska odjeća (kaputi, kostimi, suknje),

• sportska i dječja odjeća za sve uzraste,

• hlače i jakne iz jeans tkanine.

2.3. Misija, vizija i strategija Varteksa Misija kompanije Varteks d.d. je nastaviti tradiciju proizvodnje i prodaje tekstila i

odjeće, koja će zadovoljiti potrošače na način da budu ponosni što su lijepo i

moderno obučeni, što su dobili izvrsnost u odijevanju uz prihvatljivu cijenu

proizvoda, te osigurati trajnu lojalnost potrošača svojim proizvodima i uslugama.

Vizija kompanije Varteks d.d. – u bliskoj budućnosti vidimo je kao kompaniju sa

optimiziranim odnosom između tržišne pokrivenosti i proizvodnih potencijala,

liderom u kvaliteti proizvoda i usluga te prepoznatljivim imageom kada je riječ o

zadovoljavanju potrošača putem proizvoda i usluga koje nudi, te načinu prodaje

modnih trendova.

Kompanija Varteks d.d. teži postati regionalnim liderom na području centralne i

istočne Europe u prodaji robnih marki (odjeća i komplementarni proizvodi)

kombinirajući pri tome recentne trendove i snagu vlastitog vertikalno integriranog

poslovnog sustava. Svojim potrošačima želi ponuditi doživljaj kupovanja na

najboljim prodajnim lokacijama, nudeći uz visoko kvalitetne proizvode i uslugu

koja će zadovoljiti sve posebne i osobite zahtjeve svojih potrošača.

Suočena sa izmijenjenim tržišnim okolnostima koje je donijela globalizacija i

otvaranje tržišta nama susjednih i drugih istočnih zemalja sa značajno nižom

cijenom rada, kompanija Varteks d.d. u cilju opstanka i stvaranja profitabilne i

tržišno orijentirane kompanije zacrtala je strategiju koja se planira ostvariti kroz

sljedeće ciljeve:

što kvalitetniju provedbu procesa restrukturiranja – primarni cilj,

8

stvaranje moderne i profitabilne kompanije – dugoročni cilj,

širenje poslovne suradnje s proizvođačima svjetski poznatih robnih marki

(Hugo Boss, Versace, Levi’s),

rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih pogona, prodajnih i poslovnih

prostora,

unapređenje maloprodaje – nove poslovne mogućnosti sa domaćim i

stranim partnerima,

daljnje unapređenje i ulaganje u vlastite robne marke uz definiranje

strategije brandova,

unapređenje kvalitete i uvjeta rada djelatnika,

daljnje povećanje transparentnosti poslovanja uz primjeren rast cijene

dionica i zadovoljstva naših dioničara.

2.4. Sektor proizvodnje odjeće U sektoru proizvodnje odjeće obavljaju se poslovi projektiranja, planiranja i

pripreme proizvodnje konfekcije, uskladištenje i kontrola repromaterijala, te

poslovi proizvodnje klasične odjeće i odjeće po mjeri. Poslovi u sektoru

proizvodnje odjeće obavljaju se u sljedećim organizacijskim jedinicama: Uprava

Sektora, Tehnička priprema proizvodnje, Proizvodnja, Osiguranje kvalitete,

Funkcijska podrška kvalitete.

U organizacijskoj jedinici Tehničke pripreme proizvodnje konfekcije obavljaju se

poslovi operativne, tehnološke i konstrukcijske pripreme proizvodnje (izrada

kalkulacija, utvrđivanje normativa utrošaka tkanine, metražnog i sitnog pribora,

planiranje proizvodnje i pribora te uskladištenje, priprema i lansiranje doradnih

proizvodnih naloga), kao i svi drugi poslovi nužni za pravovremeno i cjelovito

obavljanje proizvodnih konfekcijskih zadataka, razvoj proizvoda i izrada

protutipova i unapređenje tehnologije.

U organizacijskoj jedinici Proizvodnja obavljaju se poslovi proizvodnje:

9

• Tvornici klasične odjeće – pogoni Gornja odjeća i Proizvodnja odijela

obavljaju se poslovi proizvodnje odjeće i to muški i ženski kaputi, muški

sakoi, muška odijela, muške hlače, prsluci, razni modeli vjetrovki,

• Tvornici posebne odjeće obavljaju se poslovi proizvodnje muških odijela,

hlača, kaputa, uniformi i poslovi šivanja odjeće po mjeri i narudžbi kupaca;

• Pogonu Varteks – Ivanec obavljaju se poslovi proizvodnje odjeće i to:

muške hlače, muški balon ogrtači i sl.;

• Pogonu Varteks – Bednja obavljaju se poslovi proizvodnje športske i

dječje odjeće;

• Pogonu Varteks – Ludbreg obavljaju se poslovi proizvodnje odjeće i to:

ženski kostimi, ženski kaputi, ženske hlače i suknje;

• Pogon Varteks – Novi Marof plod je 20-godišnje uspješne poslovne

suradnje sa kompanijom Levi Strauss & Co. iz San Francisca (SAD). Po

licenci najpoznatijeg svjetskog proizvođača jeansa obavljaju se poslovi

proizvodnje jeans hlača, jakni i košulja.

U Odjelu osiguranja kvalitete obavljaju se poslovi kontrole gotovih proizvoda i

unapređenje kvalitete. U Odjelu funkcijske podrške proizvodnje obavljaju se

poslovi obračuna proizvodnje.

U posljednje tri godine u Sektoru proizvodnje odjeće investirano je u nabavku

šivaćih strojeva, preše i opremu za glačanje, opremu za konstrukcijsku pripremu i

dr. Obnavljanjem proizvodnih kapaciteta poboljšana je kvaliteta i preciznost

izrade gotovih proizvoda uz smanjenje utroška rada i postotka škarta, te je

omogućeno daljnje unapređivanje tržišne pozicije kompanije.

2.5. ISO standardi u Varteksu Kompanija Varteks d.d. projektirala je i primijenila ISO 9001:1994 sustav

osiguranja kvalitete u svoje poslovanje sredinom 2001. godine, a certificirana je

od strane nezavisne certifikacijske kuće SGS Adriatica Ltd 30. lipnja 2001.

godine. Na taj način kompanija Varteks postala je najveći certificirani poslovni

10

sustav u Hrvatskoj kada je riječ o opsegu poslovnog sustava koji je predmet

certifikacije.

Ciljevi uvođenja ISO 9001 sustava osiguranja kvalitete u kompaniji Varteks bili

su:

unapređenje kvalitete poslovnih procesa i povećanje odgovornosti za

njihovo odvijanje,

poboljšanje načina upravljanja ljudskim potencijalima i davanje osobnih

primjera u obavljanju poslovnih zadataka od strane managementa,

povećanje individualne odgovornosti djelatnika i poticanje njihove

kreativnosti u želji za stalnim unapređenjima poslovanja,

usporedba efikasnosti kompanije sa najboljim konkurentskim poduzećima

u istoj osnovnoj djelatnosti,

zadovoljstvo kupaca kvalitetom naših proizvoda i usluga kompanije,

osiguranje zadovoljstva svih djelatnika zaposlenih u kompaniji Varteks.

2.6. Robne marke kompanije Varteks d.d. Danas kompanija Varteks plasira na tržište široku paletu odjeće pod vlastitim

robnim markama.

DI CAPRIO – program za mlađe poslovne ljude, koji žele biti odjeveni elegantno

i moderno. Ciljana skupina potrošača demografski definirano su muškarci i žene

u dobi od 28 do 45 godina, zaposleni, srednje prema višoj kupovnoj moći.

VARTEKS INTERNATIONAL – robna marka klasične odjeće, a sastoji se od

ženske i muške kolekcije. Namijenjena je ženama i muškarcima najbolje životne

dobi, iznad četrdesete.

11

LEVI’S - robna marka koja je etablirana u svijetu već značajan niz godina, a

njena karakteristika je u sportskom i ležernom programu koji je namijenjen

mlađoj populaciji.

12

3. LEVI'S Na osnovu Ugovora o kooperaciji i suradnje sa svjetski poznatom američkom

tvrtkom i najvećim proizvođačem jeans odjeće u svijetu Levi Strauss & Co. San

Francisco, USA, sredinom 1983. godine u adaptiranom i renoviranom prostoru

nekadašnje Varteksove predionice i tkaonice u Novom Marofu, započela je

pokusna proizvodnja traperica te marke. 26. studenoga iste godine sašivene su

prve originalne “levisice” koje su prema svim standardima bile identične

proizvodima u ostalim pogonima kompanije Levi Strauss diljem svijeta.

Osnovna intencija tadašnjeg poduzeća za proizvodnju Levi’s odjeće bila je

supstituiranje individualnog uvoza jeans odjeće koji je tada procijenjen na između

tri i četiri milijuna komada raznovrsnih jeans odjevnih predmeta, pri čemu su oni

sa oznakom “Levi Strauss” bili među najtraženijima.

Godine 1984. u Novom Marofu sašiveno je oko 900 000 hlača, dok je godinu

dana kasnije brojka premašila milijun odjevnih jedinica. Domaće tržište izuzetno

je povoljno prihvatilo ponudu Levi’s proizvoda (tada su se Levi’s proizvodi izvozili

pored, europskog tržišta i na cijelo područje tadašnje SR Jugoslavije) ali se

javljao interes i za proširenjem asortimana, te je 1987. godine započela

proizvodnja jakni i košulja u već postojećem prostoru.

Izvoz se ostvaruje najvećim dijelom posredstvom kupca LS Belgija koji dalje

distribuira proizvode krajnjim kupcima (Italija, Francuska, Njemačka, Grčka, UK,

Španjolska, Mađarska) dok se direktni izvoz ostvaruje kroz tržišta LS Izrael, LS

South Africa te LS Poljska i LS Mađarska.

Levi’s program se u početku sastojao od nekoliko osnovnih klasičnih modela

jeans hlača, košulja i jakni, da bi danas prerastao u široku paletu potpuno novih,

ležernijih modela, izgledom daleko od klasičnih “five pocket traperica”, čiji dizajn i

izgled, od najrazličitijih vrsta tkanina do novih, zahtjevnih vrsta dorada odjevnih

13

predmeta (uglavnom manuelni način rada) diktira konkurentno i sve zahtjevnije

tržište.

Slika I.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA VARTEKSA – NOVI MAROF (LEVI'S)

VARTEKS NOVI MAROFVARTEKS NOVI MAROF

Direktor

PROCESI IZRADE ODJEĆE

Rukovoditelj x (154)

PROCESI PRANJA IUREĐAJ ZA PROČ.OTPAD.VODA (72)

OSIG. KVALITETERukovoditelj

X (8)

Tajnica direktora tvornice

ODRŽAVANJERukovoditelj

X (13)

TEHNIČKA PRIPREMAPROIZVODNJE

VoditeljX (6)

KONSTRUKCIJSKA PRIPREMA

PROIZVODNJE(7)

Procesi krojenja(10)

Procesi šivanja(144)

Procesi dorade(26)

SmjenovođaPosl., asist. (8)

Mokri procesi (18)

Suhi procesi(103)

Razvoj finishingaTehnolog dorade

Uređaj za pročišć.otpadnih voda (4)

Šablonerija(6)

Čistač., manip. (6)

Mehaničari(4)

Električari(2)

Bravari(3)

Strojar ATK(3)

Stručnjak ZNRi domar

Planer pripreme(3)

Konstrukt. zaizradu kroj.slika (2)

Konstr. reproduk.kroj.slika (3)

Trener izradeodjeće (1)

OSTALE SLUŽBE(čistaćica,trener)

(2)

Polagač (1)

Rezač (3)

Kompletiranje (2)

Num.fiksir.dokr. (3)

Posl.asist. (9)

Šivači (134)

Asistent

Šivači, popravljači(18)

Štamp.etiketa (2)

Pakiranje (2)

Pomoćni poslovi (2)

Tehnički direktor

Štampanje etiketa(2)

Izvor: Interni materijal, Zagreb, prosinac 2006.

3.1. Izbor lokacije Varteks je 90-ih godina za svoje pogone tražio pogodnu lokaciju u okolici

Varaždina, kako bi mogao zaposliti što više radnika upravo s tog područja. Tako

je, između ostalih, otvoren i proizvodni pogon u Novom Marofu, gdje su se

najprije proizvodile tkanine. Kada je Varteks dobio licencu za proizvodnju Levi'sa,

odlučeno je da je od svih pogona ovaj u Novom Marofu najpogodniji za Levi's. Na

istom mjestu proizvodni pogon Levi'sa nalazi se i danas.

14

4. PROIZVODNI PROCES Analiza toka procesa naglašava potrebu da se smanjuje vrijeme protoka (vrijeme

ciklusa), tj. ukupno vrijeme naručivanja, izrade i distribucije proizvoda, od

početka do kraja. To se čini tako da se smanjuju gubici u procesu. Gubitkom ili

rasipanjem smatra se svaka ona operacija ili postupak koji ne dodaje vrijednost

tijekom procesa proizvodnje, uključujući vrijeme uskladištenja proizvoda, vrijeme

kretanja proizvoda od jednog mjesta do drugog, vrijeme inspekcije itd. Samo u

vremenu u kojem stroj ili radnik stvarno obrađuju materijal dolazi do dodavanja

vrijednosti.1

Dijagram toka procesa ključno je sredstvo za unapređenje toka materijala. Nakon

što se on pažljivo pregleda, analitičar ili tim mogu kombinirati neke operacije,

eliminirati druge ili ih pojednostaviti kako bi se povećala ukupna djelotvornost. To

može, redom, zahtijevati promjene u prostornom rasporedu strojeva, opreme i

metoda rada, a moguće su promjene čak i u dizajnu proizvoda.2

Ukratko, analiza toka procesa opisuje proces transformacije koji se koristi za

pretvorbu inputa u outpute. Osnovni cilj je u tome da se doda veća vrijednost robi

ili usluzi, i to eliminiranjem rasipanja ili nepotrebnih aktivnosti u svim fazama.3

4.1. Proizvodni proces proizvodnje u Levi'su Pogon Varteks – Novi Marof obavlja djelatnost konfekcioniranja i pranja odjevnih

predmeta (hlača i jakni) iz denim tkanine. Tkanine su uvijek pamučne (100%

pamuk) ili uz mali postotak elastinskih vlakana (2-5%).

Da bi uopće započeo proces proizvodnje potrebno je napraviti pripremni tehnički

nalog. Prema pripremnom nalogu radi se narudžba tkanine. Kod nabave je važno 1 Shroeder, R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999., str. 260. 2 Shroeder, R. G.: op. cit. pod 1, str. 263. 3 Shroeder, R. G.: op. cit. pod 1, str. 268.-269.

15

specificirati koja tkanina je potrebna. Također, potrebno je provjeriti koji od 10-ak

stalnih dobavljača ima potrebnu tkaninu. Pri narudžbi se detaljno dogovara

potrebna metraža i rok dostave. Uvijek se naručuje malo više tkanine nego što je

potrebno za proizvodnju i to zbog mogućeg rasipanja tkanine (naručuje se 3%

više).

Proizvodni pogon koristi originalni belgijski Levi'sov sustav Da Vinci. U tom

sustavu su pohranjeni podaci o svim vrstama konaca i gumba koji se koriste u

proizvodnji. Sustav Da Vinci koriste samo poduzeća koja imaju licencu za

proizvodnju Levi'sa. U sustav se može ući samo preko šifre koju ima svako

poduzeće.

Skladišne šifre, tj. šifre po kojima se zaprimaju tkanine i pribor pohranjene su u

sastavnici proizvoda.

Prije nego se uopće krene u proizvodnju radi se konkretni tehnički nalog. Kada

skladištar dobije nalog, sam određuje koliko je pribora i materijala potrebno za

izradu količine koja je zadana nalogom.

Proces proizvodnje denim proizvoda započinje dopremom repromaterijala –

tkanine i pribora iz skladišta prema predviđenom planu proizvodnje. Tkanina iz

skladišta dolazi na ulaznu kontrolu tkanine gdje se pregledava na posebnom

stolu za pregled tkanine. Bala se stavi na posebne nosače na stolu, početak

tkanine se kroz vodilice provede preko osvjetljene površine stola i pri dnu stola

se početak namota na valjak. Mehanizam premata tkaninu pri čemu radnik

pregledava i bilježi eventualne greške tkanine. Po završetku premotanu balu

radnik skida sa stola. Nakon toga može započeti proces proizvodnje.

4.2. Faze proizvodnje Konfekcioniranje odjevnih predmeta obuhvaća:

1. krojenje,

2. šivanje i

3. doradu odjevnih predmeta (pranje, glačanje, inspekcija itd.)

16

4.2.1. Krojenje Datum krojenja se upisuje u računalo i program prema tome određuje datume

svake druge faze (datum označava do kada pojedina faza treba biti gotova). U

procesu krojenja tkanina se polaže poluautomatskim strojem za polaganje, kojeg

opslužuje jedan radnik. On prilikom polaganja stoji na stroju koji se kreće i prati

polaganje tkanine i prilikom nailaska na obilježene greške tkanine zaustavlja stroj

i izrezuje obilježeni dio tkanine. Nakon toga ponovno pokreće stroj i nastavlja s

polaganjem. Po završetku polaganja na krojnu naslagu polaže isprintane šablone

te ih klama na krojnu naslagu.

Samo iskrojavanje krojnih dijelova vrši se ubodnim nožem kojeg radnik, koristeći

zaštitne rukavice, vodi po linijama naznačenim na krojnoj slici. Širina krojne slike

varira prema širini tkanine od cca. 135-160 cm. Krojne naslage su visine do

maksimalno 120 listova (max. cca 18 cm). Obično se stavlja 100 listova tkanine i

stroj izradi 50 komada. Nakon što su krojni dijelovi iskrojeni, radnik ih slaže

prema partijama na paletu te ih odvozi u prostor međuskladišta ispred šivaone.

4.2.2. Šivanje U procesu šivanja odjevni predmet prolazi kroz 5 faza:

predmontaža,

prednji dio,

zadnji dio,

montaža 1 i

montaža 2.

Odjevni predmet ovisno o složenosti ima od minimalno 30 pa na više operacija.

Koriste se različite vrste šivaćih strojeva, od osnovnih jednoiglenih i dvoiglenih

strojeva s različitim stupnjem opremljenosti što se tiče dodatne opreme, preko

poluautomatskih do automatskih šivaćih strojeva. Unutar šivaone postoje dva

kontrolna punkta gdje se odjevni predmeti pregledavaju i oni s eventualnim

greškama vraćaju na popravak. Finalna kontrola nakon šivanja radi detaljni

17

pregled cijelog odjevnog predmeta kao i mjerenje glavnih pozicija na

reprezentativnom uzorku cijelog naloga.

4.2.3. Dorada odjevnih predmeta

Pranje odjevnih predmeta obuhvaća: → suhe procese obrade i → mokre procese

obrade. Neki odjevni predmeti mogu imati i samo mokre procese obrade.

Na suhim procesima obrade vrše se različite ručne obrade svakog odjevnog

predmeta. U pogonu postoje tri Tonello lasera na kojima se na hlačama izrađuju

različite slike prženjem laserskom zrakom. Princip rada lasera je da laserska

zraka pali površinu tkanine i skida s tkanine indigo sloj i na taj način radi abraziju

na hlačama. Laser je upravljan računalom u kojem je pohranjena slika koju

laserska zraka mora iscrtati na hlačama. Radnik na laseru je poslužitelj stroja, tj.

vrši manipulaciju na laseru. Kada se abrazija ne može postići laserom koristi se

ručni scraping, gdje radnici na manekenima (napuhane gume) s brusnim papirom

bruse hlače prema odgovarajućem predlošku. Ovdje radnik izvodi kompletnu

operaciju bez automatike. Ukoliko je slika abrazije jednolična i kontinuirana bez

crta može se programirati na robotu koji ima četke (dvije za prednji i dvije za

zadnji dio) koje bruse hlače i stvaraju sliku abrazije. I u ovom slučaju je radnik

poslužitelj stroja. Kada se slika abrazije treba pojačati (izbijeliti) koristi se nanos

kalij-permanganata sprejom i kistom, ovisno o tome kakav efekt želimo postići.

Za oštećivanje rubova hlača koristi se brusilica. Za posebne efekte na hlačama

koristi se i sprej smolama, sprej bojama, izrada nabora splintanjem i drugo,

ovisno o potrebama svakog „finisha“.

Na mokrim procesima obrade vrše se različita pranja odjevnih predmeta kao što

su: odškrobljavanja s amilazama, kameno pranje s vulkanskim kamenom ili

pranje s celulozama (za efekt sličan kemijskom pranju), bijeljenja s natrij-

hipokloritom, neutralizacije nakon bijeljenja ili spreja permanganatom s natrij-

bisulfitom, te omekšavanje s neionskim omekšivačima. Za ta pranja koriste se

18

Eurostone strojevi za kameno pranje, strojevi za pranje Renzacci i Tonello, te

sušare Renzacci.

Dorada nakon pranja uključuje glačanje, inspekciju, ađustiranje i pakiranje

odjevnog predmeta. Glačanje se vrši na tzv. puhaljkama te na parnim stolovima

za glačanje. Inspekcija se vrši na posebnim stolovima za inspekciju koji imaju

svoje osvjetljenje na kojima se čiste viseći konci. Tu se nalazi i finalna kontrola

odjevnog predmeta gdje se kontroliraju mjere, te otkrivaju eventualni nedostaci

na odjevnom predmetu. Ako se otkriju nedostaci odjevni predmet se vraća na

popravak, nakon kojeg opet prolazi proceduru finalne kontrole. Odjevni predmet

se pakira u kartonske kutije (iznimno, prema želji kupaca, u najlonske vreće).

Cjelokupan proizvodni ciklus (od krojenja do skladištenja robe) traje od tri do

četiri tjedna. Pažljivo se prati je li planirano jednako ostvarenom, jer dijelovi

narudžbe ponekad kasne. Prema tome, za svaki nalog odnosno narudžbu u

svakom trenutku je potrebno znati točno stanje.

Tijek čitavog, prethodno opisanog proizvodnog procesa, može se vidjeti na

dijagramu toka na sljedećoj stranici.

19

18

4.3. Vrste dorade i pranja Mnoštvo je vrsta dorade hlača, od onih jednostavnih koji se koriste za osnovne

modele, pa do veoma složenih koji se koriste za složenije modele. Vrste dorade

koje koristi Levi's su:

laser – roboti koji rade posebne obrade, npr. „šaranje po hlačama“,

brushing – robot koji radi vrstu obrade na hlačama, nešto poput brušenja,

scraping – ručno brušenje sa šmirglom,

spray machine – strojna obrada sa smolom; daje specifičan oblik hlačama

(rijetko se koristi),

spray – spreja se sa sprayom u obliku pištolja,

pećenje – obavlja se nakon spraya, da bi se spray fiksirao,

oštećivanje – radi se kako bi tkanina izgledala starije,

preša – daje ravni izgled hlačama,

pranje – osnovni modeli idu direktno na pranje, a složeniji modeli idu na

posebne vrste pranja:

1. rins – obično pranje,

2. stone wash – pranje s metanskim kamenom; radi se kako bi hlače

izgledale nošeno,

3. stone bleach – još svijetlije pranje od stone washa; tkanina se

izbjeljuje s klorom.

Treba napomenuti da se bojenje teškim bojama ne smije raditi u pogonu, jer

pogon ne posjeduje pročišćivač teških boja. Iz tog razloga bojenje teškim bojama

obavlja poduzeće „Doroteks“.

19

5. KAPACITETI Za poslovanje pogona vrlo je bitno voditi računa o kapacitetima i isporuci.

Kapaciteti se računaju po radnim satima ( 7,5 sati po radniku ∗ 60 minuta = 450

norma sati po radniku (N/h)).

Dnevno se u pogonu sašije 2000 komada hlača. Naime, u pogonu je zaposleno

75 radnika koji rade po 7,5 sati dnevno, što daje dnevnu normu od 560 sati (75 ∗

7,5). Šivanje hlača prosječno traje 18 minuta, što znači da jedan radnik napravi

oko 25 hlača dnevno, odnosno, da njih 75 napravi 2000 komada hlača.

Za jednu sezonu u pogonu se sašije oko 120 000 hlača, a za taj posao je

potrebno oko 70 radnih dana, tj. oko 3,5 mjeseca.

Primjerice, kada je potrebno skrojiti i pustiti u proizvodnju 6 modela proizvodni

proces se odvija na sljedeći način:

1 dan je potreban za krojenje,

oko 5 dana je potrebno za šivanje (ovisno o kakvom je modelu riječ; ako je

model kompliciran potrebno je 5 dana za šivanje, a ako je osnovni

potrebno je manje od 5 dana),

oko tjedan dana je potrebno za pranje,

2 dana su potrebna za pakiranje i otpremanje u skladište.

20

6. ZALIHE Levi'sov pogon u Novom Marofu tkanine naručuje za svaki mjesec, tj. ne

naručuje se sve odjednom za pojedinu sezonu, već se rasporedi po dobavljačima

zbog troškova, ali i zbog nedostatka prostora za skladištenje. Primjerice, za

sljedeću sezonu (jesen/zima 2007.) prva narudžba se šalje već krajem veljače.

Sa proizvodnjom kolekcije jesen /zima 2007. kreće se početkom travnja, kako bi

isporuka mogla biti obavljena u kolovozu. Dakle, proizvodnja treba početi 3,5

mjeseca prije roka isporuke gotove robe. Od početka do kraja travnja postoje tri

datuma dolaska tkanine potrebne za proizvodnju kolekcije, a tih datuma se 10

dobavljača s kojima pogon stalno surađuje, mora pridržavati kako bi sve bilo

obavljeno u roku. Sve to dosta ovisi o popunjenosti kapaciteta i o tome koliki je

planirani izvoz, jer tvornica Varteks denim proizvodi d.d. radi robu marke Levi's i

za vanjsko tržište ( Makedonija, Slovenija, BiH, Srbija). Naime, proizvodnja

namijenjena domaćem tržištu radi se ranije od proizvodnje za izvoz kako bi stigli

na vrijeme isporučiti i robu namijenjenu izvozu, ali i onu namijenjenu za domaće

tržište.

Sama nabava se odvija na način da se zahtijevi za nabavu šalju službi nabave,

koja ih potom prosljeđuje. Služba nabave zadužena je i za kontaktiranje sa

prijevoznom službom i s dobavljačima.

Ukratko, roba na skladištu ne stoji dugo. Za vanjske kupce odmah po proizvodnji

ide van, a za domaće tržište također se jako kratko zadržava u pogonu.

21

7. PROVJERAVANJE KVALITETE U pogonu u Novom Marofu kvalitetu provjeravaju po Propisniku kvalitete izrade –

Product Package. U Propisniku je sve propisano od strane Levi'sa sa sjedištem u

Bruxellesu (gdje se što radi, kad i kako), tj. točno je navedeno koji konac za koji

model treba koristiti, navedeni su i točno objašnjeni ubodi po operaciji itd. Ako je

sve odrađeno kako treba, zadovoljenje kvalitete je stopostotno. U slučaju

grešaka postoji određena tolerancija grešaka. Najviše grešaka se javlja kod

pranja. Primjerice, tkanina se skvrči, smanji i sl.

Kontrola kvalitete se odvija u dvije faze, tj. proizvod se dva puta kontrolira, pa

postoji:

1. međufazna kontrola,

2. finalna kontrola.

Međufazna kontrola se vrši unutar procesa šivanja, ali se gleda i svaki pojedini

segment proizvoda.

Finalna kontrola se obavlja kada je proizvod gotov i prema eventualnim

greškama se onda određuje klasa proizvoda.

22

8. TEHNOLOGIJA Cjelokupna tehnologija koja se koristi u pogonu u Novom Marofu identična je

Levi'sovoj tehnologiji u bilo kojem drugom pogonu. Sva tehnologija je dosta

moderna, izuzev strojeva u kojima se odvija pranje, tj. strojnih perilica. Strojne

perilice su poprilično stare i zbog toga imaju problema u borbi s konkurencijom.

Ti su strojevi jako skupi i potreban ih je popriličan broj, a Varteks je trenutno u

nezavidnoj financijskoj situaciji, tako da nema nade da će u skoroj budućnosti

pogon dobiti nove strojeve.

Primjer korištenja moderne tehnologije u pogonu jeste izrada šablona. Naime,

prije samog krojenja moraju se napraviti šablone po propisima iz Bruxellesa. Za

taj posao je zaduženo troje ljudi. Na računalu iscrtavaju krojnu sliku, koja se,

kada je gotova, šalje na stroj koji ju iscrtava i printa. Dakle, tu se ništa ne radi

ručno.

Dobar primjer korištenja tehnologije je i štampanje etiketa. Tu se izrađuju etikete

koje sadrže barcode proizvoda, etikete održavanja prema modelima, te dobro

poznate kožne etikete koje se šivaju na gornji vanjski rub hlača.

U peglaoni se, pak, pojedine stvari rade ručno, ali velika većina se radi strojno.

23

9. IZAZOVI Cilj Varteksovog pogona u Novom Marofu je opstati na hrvatskom i susjednim

tržištima, unatoč velikoj konkurenciji na tekstilnom tržištu i prijetnji koju

pretstavljaju velike količine jeftine robe s Istoka. Pogon planira opstati

zahvaljujući zavidnoj kvaliteti svojih proizvoda. Također, nadaju se ponovnom

produljenju licence za proizvodnju Levi's odjeće – posljednji put im je bila

dodijeljena 2002. godine, a dobili su je na rok od 5 godina.

24

10. ZAKLJUČAK Iz onoga što smo saznali o proizvodnom procesu u Levi'su može se zaključiti da

je njihov proizvodnim proces dosta podudaran s onim opisanim u teoriji. Jedina

značajnija razlika je u tome što teorija inspekciju smatra gubljenjem vremena,

dok je ona u Levi'su iznimno važna, jer se želi zadržati iznimno visok stupanj

kvalitete proizvoda, koji bi zasigurno bio dosta niži da se sustavno ne provodi

inspekcija.

Iako proizvodni pogon u Novom Marofu proizvodi robu koja zadovoljava sve

uvjete koje im postavlja sjedište u Belgiji, veliki problem im predstavljaju

zastarjele strojne perilice. Mi bismo svakako uložili u nabavu novih, jer to je jedini

način borbe s mnogobrojnom konkurencijom: ulaganje u poboljšanje vlastite

proizvodnje, a time i proizvoda. Također, nove strojne perilice bile bi od velike

pomoći Varteksu u dobivanju nove licence za proizvodnju Levi's proizvoda.

Budućnost ovog proizvodnog pogona je upravo u ustrajanju u proizvodnji

proizvoda iznimne kvalitete, jer je to jedini način kako pobijediti mnogobrojnu

konkurenciju, koja, uglavnom, proizvodi nekvalitetne proizvode po nižoj cijeni. S

obzirom na dugogodišnju uspješnu suradnju s Levi'som smatramo da će Varteks

iznova dobiti licencu i pokazati da može biti konkurentan i pored mnoštva jeftinih

proizvođača s Istoka.

25

LITERATURA 1. Interni materijal, Zagreb, prosinac 2006.

2. Shroeder, R. G.: Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999.

26

POPIS ILUSTRACIJA Popis slika Slika Stranica I. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA VARTEKSA –

NOVI MAROF (LEVI'S) 11.

II. DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE 17.